DivrejTora-5779 - Sukot I Semini aceret by Bet Israel

Divrej Tkra Godina 11 Broj 53

Zagreb, 24. rujna - 2. listopada 2018. — 15. - 23. tišreja 5779.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H Šabat hol hamoed Sukot Jeruzalem 16:48

18:03

Zagreb

18:24

19:22

Rijeka

18:30

19:29

Split

18:23

19:21

Dubrovnik 18:16

19:15

Vinkovci 18:13

19:11

Sarajevo 18:15

19:13

Doboj

18:16

19:14

B. Luka

18:19

19:18

Beograd 18:07

19:06

Novi Sad 18:09

19:09

Subotica 18:10

19:10

Zrenjanin 18:07

19:07

Niš

18:01

19:00

Beč

18:22

19:20

Frankfurt 18:52

19:50

Edison, NJ 18:25

19:32

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Simhat Tora, utorak 2.10.2018. Alot Hašahar

5:27

Najranije Talit

6:02

Nec Hahama

6:55

Najkasnije Š’ma

9:50

Zman Tefila

10:49

Hacot

12:45

Minha Ketana

16:09

Plag Haminha

17:22

Šekia

18:35

Havdala/Cet

19:17

Broj 53 divrejtora@gmail.com

Sukot i Šemini aceret

Tijekom 40 godina lutanja naših predaka Sinajskom pustinjom prije njihova ulaska u Svetu zemlju, okruţivao ih je, lebdio nad njima i štitio ih od opasnosti i pustinjskih nepogoda čudesni „oblak slave.“ Od tada pamtimo B-ţju dobrotu i boravkom u suki tijekom blagdana Sukot ponovo potvrđujemo svoju vjeru u njegovu providnost. Sedam dana i noći jedemo u suki, pa na takav i mnoge druge načine drţimo je svojim domom. Četiri vrste su još jedan običaj kojeg se pridrţavamo za Sukot: etrog, lulav, tri grane mirte (hadasim)i dvije grane vrbe (aravot). Svakog dana tijekom blagdana (osim na Šabat), uzimamo četiri vrste, kazujemo nad njima blagoslov i drţeći ih sve zajedno u rukama, mašemo s njima u svih šest smjerova (lijevo, desno, naprijed, natrag, gore, dolje). Prema kazivanju midraša, četiri vrste predstavljaju različte tipove i karaktere koji čine zajednicu Izraelovu, a čije unutarnje jedinstvo ističemo na Sukot. Sukot se naziva i dobom naše radosti. I stvarno je posebnom radošću proţet ovaj blagdan. Sedmi dan Sukota naziva se Hošana raba i zaključuje razdoblje B-ţanskog suda koji je počeo na Roš hašanu.

Poseban običaj je arava – uzimanje snopa vrbinih grana. Na sedmodnevnu proslavu Sukota, nastavlja se dvodnevna proslava Šemini aceret i Simhat Tora (u Izraelu je to spojeno u jedan dan). Šemini aceret znači „osmi (dan) čuvanja“; hasidski učitelji tumače da je prvotna svrha tog blagdana bila sačuvati i osvijestiti duhovno otkrivenje i moći koje smo dobili tijekom blagdana mjeseca tišreja, pa da ih poslije moţemo primijeniti tijekom čitave godine. Drugi dan blagdana Šemini aceret naziva se Simhat Tora („Torino veselje“). Tim danom završavamo jednogodišnji ciklus čitanja Tore i počinjemo novi. Taj se događaj obiljeţava velikim veseljem, posebno tijekom ophodnje „hakafot“ kad u sinagogi oko bime hodamo, pjevamo i plešemo sa svicima Tore. „Na Simhat Tora,“ kaţe hasidska izreka, „radujemo se Tori i Tora se raduje nama; i Tora ţeli plesati, pa mi postajemo njezine rasplesane noge.“ Među ostale blagdanske običaje spada posebna molitva za kišu za vrijeme musafa na Šemini aceret i običaj pozivanja svih k Tori na Simhat Tora. ■ Prevela Dolores Bettini

Nadrabin Šalom Miroslav Freiberger:

Sukot

Sukot svetkujemo od 15. do 21.

četiri vrste bilja: Lulav (palminu

tišrija. Prva dva dana su praznici

granu), Etrog (plod jedne vrste

(Jamim tovim), ostalih pet su polu-

citrusa), Hadasim (grančice mirte) i

blagdani (Hol hamoed). Svetkujemo

Aravot (grančice vrbe).

ga na uspomenu četrdesetogodišnjeg lutanja kroz pustinju, pa zato i gradimo suku, kolibicu (sjenicu) granjem

pokrivenu,

kao

simbol

nestalnog ţivota naših predaka, a ujedno kao simbol Bţje zaštite koja se kroz svu našu istoriju ukazala

Hošana raba jer molimo „Veliki Hošana“, molitve kod kojih sedam puta obilazimo oko almemora sa „arbaa minim“ u ruci. Na koncu uzimljemo pet grančica vrbe. Šemini Aceret i Simhat Tora

Izraelu. Sukot je ujedno i blagdan berbe (hag heasif), sabiranja na koncu godine. Stoga kroz sedam dana sukota uzimamo u ruke za vrijeme Halela (koji se

Posljednji polublagdan se zove

i o polublagdanima

kaţe u cijelosti) i za vrijeme posebnih sukotskih molitava koje molimo nakon musafa arbaa minim, t.j.

zove posljednji dan praznika. Toga dana završujemo čitanjem Tore. Uvečer i prije podne uzimljemo sve svitke Tore iz svetoga kovčega, te ih u povorci nosimo sedam puta oko alme mora. Prije podne se čita iz triju

Završne praznike Sukota: Šemini

svitaka, a pozivaju se k Tori■što je

Aceret i Simhat Toru svetkujemo 22

moguće više ljudi, u manjim opći-

i 23 tišrija. Za te dane više ne postoji

nama svi prisutni, pače i kol hane-

obveza suke, niti „arbaa minim“. Od

arim, djeca koja još nijesu bar micva.

Šemini Acereta dalje umećemo u

Pozvanik, kojim završujemo Toru,

tefili Mašiv haruah umorid hagešem. U

zove se Hatan tora, onaj kome se čita

musaftefili molimo gešem, pijut o kiši.

prvi otsječak Tore, zove se Hatan

Simhat Tora, radost poradi Tore se

berešit, a koji čita maftir Hatan maftir.■

■ Strana 2

Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Rastimo svakoga dana Sukot

90,10).

mo za vječni ţivot.

Sedam ćeš dana

Pomisao na smrtnost čovjeka je

boravit u sjeni-

otreţnjavajuća; nije baš pogodna za

Tora nas uči da uţivamo u ţivotu,

cama (Lev. 23,42)

veselje. Mi najčešće ne razmišljamo

pa ako nam i uskraćuje neka zado-

. . . i biti ćeš sa-

o svojoj smrtnosti, a kada nas okol-

voljstva, to čini samo zato da bismo

nosti na to prisile, mi to brzo otjera-

uţivali u ţivotu onako kako to pri-

mo iz svog uma pa se nastavimo

liči ljudskom biću. Osim toga, naša

po-našati kao da ćemo ţivjeti zau-

radost ţivljenja ne bi trebala biti

vijek.

umanjena sviješću o našoj smrtnosti,

radostan

(Pnz 16,15).

Sukot je blagdan određen kao ‫זְ ַמן‬ ‫ ִׂש ְמחָ תֵ נּו‬, razdoblje našeg veselja. Pa

Koliko su različite vrednote Tore

ipak, komentari kaţu da je jedna od

od naših sekularnih vrednota! Tora

simboličkih uloga suke, privremene

nas uči da postoji vječni ţivot, u

kolibe, da u njoj boravimo sedam

potpunosti duhovan ţivot, čija sreća

dana kako bismo time predstavili

daleko nadmašuje ono što ljudski

čovjekovu prolaznost na ovoj ze-

um moţe zamisliti. Mi smo stavljeni

mlji, jer prosjek je njegova ţivotnog

na ovu planetu za naše prolazno

vijeka sedamdeset godina (Psalmi

zemno postojanje samo zato da

Godina 11 3 Broj 53 Strana

bismo dobili priliku da se pripremi-

niti je trebamo poricati. Suka – simbol našeg privremenog boravka na zemlji – prekrasno je ukrašena, i u njoj uţivamo u svojim blagdanskim obrocima. Čak i naše prolazno postojanje moţe biti lijepo i sreteno, a naša vjera u vječni ţivot tu radost treba uvećati. ■

Strana 3

OU Israel's Torah Tidbits

Alija po alija

Čitanje za Sukot 1. i 2. dan Vajikra 22,26 - 23,44, te Bamidbar 29,12 - 29,16 Kohen – prva alija – 22,26-23,3 Tek rođeno mladunče ţivotinje ostaje s majkom 7 dana, i tek nakon toga se smije koristiti kao korban. Zabranjeno je zaklati (kao korban ili za osobnu uporabu) ţivotinju i njezino potomstvo istog dana. Tora nas još jednom podsjeća da za korbanot koje se jede postoji vremensko ograničenje koje se ne smije prekoračiti. Do ove točke u sedri, Tora se bavila onime koji prinosi ţrtvu i ţrtvama. Ona sada mijenja brzinu, te nalazimo drugo značenje riječi ţrtva, kao biti spreman umrijeti za posvećenje B-ţjeg Imena. Ne smijemo oskvrnuti B-ţje Ime; Njegovo Ime moramo posvetiti. Te micvot imaju mnogo aspekata. Ţidov je duţan da se radije odrekne svog ţivota nego da učini ijedan od "velika tri prekršaja": ubojstvo, incest / preljub i idolopoklonstvo. U vrijeme "prisilnog obraćenja", zahtijeva se mučeništvo čak i za "najmanji" prekršaj. S gledišta micvi Naši su učenjaci proširili opseg ovog vrlo značajnog para micvi: kiduš / hilul HaŠem. Pored teme mučeništva, onaj tko prekrši bilo koju zabranu na posebno zloban način, osobito u javnosti, smatra se da je oskvrnuo i B-ţje Ime. Nasuprot tome, poseban način na koji neka osoba moţe izvršiti micvu, čime ojača poštovanje prema micvot u očima drugih ljudi, čime raste

Strana 4

poštovanje prema Tori, te Ţidovi koji drţe Toru, ta osoba ne samo da je izvršila micvu - ona je posvetila B-ţje Ime u narodu. Ista ova ideja proširena je na bilo koji aspekt ljudskog ponašanja. Religiozni Ţidov (ili Ţidov koji barem izvana djeluje kao religiozan) ima stalnu mogućnost za kiduš /hilul HaŠem. Obična djela uobičajene ljubaznosti ili neljubaznosti mogu imati dalekoseţne posljedice, ovisno o tome tko je uključen, tko gleda, kako se stvari percipiraju i sl. Levi – druga alija - 23,4-14 i Šliši – treća alija – 23,15-22 23. poglavlje u Vajikra je "Odjeljak o blagdanima". Ono počinje izjavom: "Ovo su blagdani ..." Šabat je predstavljen kao prvi od blagdana (mi na to ukazujemo u kidušu petkom uvečer kada kaţemo da je šabat spomen na Izlazak i prvi od "dana koji se nazivaju svetima"). Na 14. dan nisana, prinosi se korban Pesah. Petnaestoga započinje Blagdan macesa (koji zovemo Pesah), koji zahtjeva maces tijekom 7 dana. Prvi dan je sveti dan kada je većina vrsta "melahe" zabranjena. (U svakom konkretnom slučaju jom tova, postoji pozitivna naredba da se suzdrţi od "melahe", te zabrana vršenja "melahe"). Korban Musaf treba prinositi na 7 dana Pesaha. Sedmi dan je jom tov. Nakon prvog dana Pesaha treba prinijeti omer (prinos ječma). Posebne korbanot se prinose na dan omera. Ne smijemo jesti različite vrste mladog zrnja sve do prinošenja omera. Od dana prinošenja omera trebamo brojati razdoblje od 7 tjedana - 49

dana. Tora kaţe 50 dana, no mi to razumijemo kao "do 50. dana, ali ne i uključujući ga". Podsjetnici za omer Ako iz bilo kojeg razloga više ne brojite omer s braha, molim Vas znajte da za vas još uvijek vrijedi ■ micva brojanja. To znači da ne biste trebali odustati od brojanja narednih nekoliko tjedana i upotrijebiti izgovor "eh, propustio sam 13. dan, a i ionako ne govorim braha". Brojanje omera je posebna i dragocjena micva. Učinite to! Još jedna stvar. Čak i ako ste propustili noć i dan, i više ne brojite s braha - ako ste brojali omer svakog ponedjeljka uvečer (ili utorka tokom dana), tj. 7., 14., 21. i 28. (do sada), onda moţete brojati s braha svakog ponedjeljka do kraja. To je stoga što postoji i micva da se broji tjedni omer. Uključite u svoju kavana, ţeljeno iščekivanje putovanja (kako stvarnog tako i duhovnog) iz Egipta do Sinaja. Nakon 49. dana treba prinijeti poseban prinos 2 štruce kruha od nove pšenice. To se čini na blagdan Šavuot koji ima ograničenje "melahe". Ovaj odlomak završava podsjećanjem na darove s polja koje se mora ostaviti za siromašne. S gledišta micvi Zbog gore navedenog skupa micvot Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

postoji rasprava među autoritetima o tome je li u naše vrijeme brojanje omera obvezatno kao biblijska micva ili nije. Jedno od gledišta (i većinsko) jest budući da više nema prinosa omera i dvije štruce kruha, odnosno bez onoga odakle se broji i prema čemu se broji, nema ni micve brojanja. Međutim, učenjaci su objavili da trebamo brojati čak i bez Beit HaMikdaša, kao spomen na Hram, i iz drugih razloga. Rambam i Chinuch smatraju da je brojanje omera neovisna micva koja vrijedi i danas - D'o'rajta (s autoritetom Tore). Imajte na umu da uvodni odlomak kod brojanja - hineni muhan ... izgleda da podrazumijeva da je brojanje zakon po Tori, čak i danas. S druge strane, završna minimolitva - Harahaman, podrazumijeva da je to rabinska odredba za komemoraciju Beit HaMikdaša. Ovako ili onako, naloţeno nam je da brojimo dane omera. Također bismo koristiti trebali period omera za poboljšavanje samih sebe, svojih karakternih osobina i vjerskog postupanja, baš kao što su i naši preci prolazili kroz razdoblje duhovnog rasta pripremajući se da stanu na Sinaju i prime Toru. R’vi’i – četvrta alija – 23,23-32 Prvi dan 7. mjeseca (tišreja) je svet (Roš hašana), zabranjena je "melaha". Prinose se i posebne ţrtve Musaf, pored Roš hodeš Musafa. Imajte na umu da šofar ne ulazi u popis zapovijedi ovdje, već u paršat Pinhas. Ovdje se Roš hašana naziva Zihron t'ru'a, sjećanje na t'ru'a. U Pinhas, Tora nam kaţe neka odrţimo "dan t'ru'a" - ovo je zapovijed da se puše u šofar. Deseti tišreja je Jom kipur. Moramo postiti. U Mikdašu na Jom kipuru Godina 11 5 Broj 53 Strana

Alija po alija

ima Musaf. (Dodatno na posebnu sluţbu na Jom kipur opisanu u "Ahrei mot"). Jesti ili piti (bez valjanog razloga) kaţnjivo je odsijecanjem (smrću i više od toga s Neba). Isto tako, na Jom kipur je zabranjena sva "melaha", te jelo i piće. Na Jom kipur se moramo suzdrţati od (šabatne) "melahe". "…Uvečer devetoga u mjesecu, od večeri do večeri, drţite svoj šabat." Iz ovog neobičnog izraza u tom pasuku, Gemara uči ideju o tosefot šabat i jom tov, dodavanja iz svog dana u tjednu svetosti šabata i haga, kako na njegovom početku tako i na kraju. Naša praksa računanja vremena od zalaska sunca do izlaska zvijezda kao kodeš na oba kraja, dio je tosefete šabata, kao i dodatne minute na oba kraja šabata i jom tova. Hamiši – peta alija – 23,33-44 Petnaestog tišreja je Sukot, 7-dnevni blagdan. "Melaha" (ograničenja za jom tov) je zabranjena na njegov 1. dan. Ţrtve musaf treba prinositi svakog od sedam dana. Osmi dan (ponekad se Šmini aceret - odnosno Simhat Tora - smatraju zasebnim blagdanom, a ponekad kao 8. dan Sukota) je također jom tov, s vlastitim korban musafom. To su blagdani, osim godišnjih šabatot i drugih prinosa u Hramu. U vrijeme ţetve, u jesen treba slaviti Sukot. Prvoga dana obavezni smo uzeti 4 vrste (lulav, etrog, hadasim, aravot). Za vrijeme blagdana Sukota moramo boraviti u sukot. Ovo je s ciljem da poučimo sve naraštaje o onome što je uslijedilo nakon Izlaska, kad smo imali privilegiju boţanske zaštite u pustinji.

Maftir za Sukot 1. i 2. dan Bamidbar 29,12 - 29,16, te dnevna čitanja za Hol hamoed Sukot 29,17 - 29,34 Na posljetku, musafim Sukota i Šmini acereta. Broj ţivotinja na Sukot varira od dana do dana, do ukupnog broja od 70 bikova, koji je simbolički univerzalan broj. Ovi odlomci o musafu za hagim su pojedinačni maftiri za blagdane.

Sukot Šabat hol hamoed - Šemot 33,12-16, te maftir Bamidbar 29,26 29,31 Kohen – prva alija – 33,12-16 Moše raspravlja s B-gom da B-g mora ostati usred svog naroda kako bi mu pokazao da nas je On uistinu izabrao. Ovdje osjećamo jedinstveni odnos između B-ga i Mošea koji Mošeu dopušta da Mu govori na ovaj način. U isto vrijeme kada se naš odnos s B-gom mijenja zbog Zlatnog teleta, Moše B-ga traţi još prisnije razumijevanje B-ţanske Biti. Levi – druga alija - 33,17-19 i Šliši – treća alija – 33,20-23 B-g prihvaća Mošeov zahtjev, zbog Svojih posebnih osjećaja prema Mošeu. Tada Moše zatraţi B-ga da mu se B-g još više razotkrije. B-g kaţe Mošeu da je takva objava nemoguća, no Moše će moći iskusiti više B-ţje biti. I to tako da mu bude jasno da to nije sve. P’sukim u ovom odlomku vrlo su zagonetni. Komentari pokušavaju otkriti tajne u ovim p’sukim. Jedna misao… Zar nije čudno da upravo kada se Bnei Jisrael nalaze usred vrlo teškog Strana 5

(nastavak s 5. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

perioda, Moše traţi B-ga da mu se razotkrije više nego li je to učinio do sada? Moţda je Mošea pomalo zahvatila “duhovna panika” da će se B-g, Koji je bio toliko blizu naroda na Sinaju sada udaljiti od nas. I Moše se uplašio da će i on to izgubiti. Zajedno sa svojim naporima za narod, Moše ţeli osigurati i pojačati odnos koji ima s HaŠemom. To će također pomoći i u njegovoj molbi za narod. R’vi’i – četvrta alija – 34,1-3 i Hamiši – peta alija – 34,4-10 Ovaj odlomak (čita se na postove) sadrţi 13 B-ţanskih atributa. Mogli bismo reći da ne samo da je B-g oprostio narodu za Zlatno tele, već im (nam) je dao i metodu kako da Mu pristupimo u molitvi. Mi ne samo da trebamo govoriti tih 13 atributa, već ih i oponašati koliko god od njih moţemo. “Upravo onako kako je On milosrdan, tako i mi moramo biti milosrdni…” Na taj način mi ćemo poznavati Njegove atribute, a ne samo ih mehanički izgovarati. B-g potom kaţe Mošeu da iskleše nove kamenove da zamijeni one koje je slomio. Moše se još jednom uspinje na Sinaj da primi nove Luhot, atribute, i B-ţju poruku B-ţanskog oproštenja. Ovaj 40-dnevni period – elul i 10 dana tšuve, postali su dani posebnog pribliţavanja između B-ga i naroda. Šiši – šesta alija – 34,11-17 i Š'vi'i sedma alija – 34,18-26 Naše je poloţaj u odnosu na druge narode uvjetovan našim drţanjem micvot. Zabranjeno nam je sklapati saveze s narodima Erec Jisraela. Konkretno, zabranjeno nam je jesti ili piti od idolskih prinosa. Sve to Strana 6

Alija po alija

stoga da se izbjegne da podlegnemo njihovim iskušenjima i da izbjegnemo sklapanje međusobnih brakova. Mi moramo uništiti njihove idole. Zapovijeđeno nam je da Pesah drţimo u proljeće. Kao izravna poveznica s Izlaskom, imamo 3 tipa micvot za b’hore – za ljudska bića, košer domaće ţivotinje, i magarca. Spominju se šabat i šabat za zemlju, šmita. Korban Pesah ne moţe se prinijeti dok njegov vlasnik posjeduje hamec, niti smijemo ostaviti Korban Pesah do jutra. Bikurim treba donijeti u Mikdaš, a meso i mlijeko ne smije se jesti zajedno, za razliku od kuhanja, koje je zabranjeno u Mišpatim. Pomalo je čudno da se ove dvije micvot nalaze u istom pasuku. Neki kaţu da običaj da se na Šavuot jedu mliječna jela potječe odavdje, a njegov identični dvojnik nalazi se u Mišpatim.

Šmini Aceret - Dvarim 14,22-16,17, te maftir Bamidbar 29,35 - 30,1 Kohen – prva alija – 14,22-29 (Pribliţno 2% prinosa usjeva dajemo kohenu kao t'ruma, a od ostatka se odvaja desetina kao ma'aser da bi se dala Leviju.) Jedna desetina onoga što je preostalo odvaja se kao

ma’aser šeni, koji ostaje u posjedu vlasnika, ali se smatra svetim i mora se donijeti u Jerušalajim i tamo pojesti u stanju obredne čistoće. Ako je iznos ma’aser šenija velik, čovjeku je dopušteno da otkupi proizvod po poštenoj trţišnoj cijeni te pridoda petinu. Ako netko otkupi ma’aser šeni od svog susjeda, poštena trţišna cijena je dostatna. Prihod od otkupljivanja treba potrošiti na hranu i piće u Jerušalajimu. Još jednom nas Tora podsjeća da se brinemo o Leviju, koji nema vlastite imovine. (Ovo pravilo o ma’aser šeni vrijedi 1., 2., 4., i 5. godine Šmita ■ ciciklusa.) U trećoj (i 6-oj) godini klusa Šmita drugu desetinu treba predati siromašnima. Ovaj velikodušni čin cedake bit će nagrađen blagoslovima od B-ga. Levi – druga alija - 15,1-18 Ako godina Šmita prođe, ne moţe se traţiti otplata osobnih zajmova. To se pravilo primjenjuje kada su i zajmodavac i zajmoprimac Ţidovi. Zajmovi koje duguju ne-Ţidovi moraju se prikupljati, ali je micva otpisati osobni dug svog bliţnjeg Ţidova nakon godine Šmita. Ako se ţidovski narod vlada kako valja prema Tori i micvot, bit ćemo blagoslovljeni time da među nama neće biti siromaštva. A imat ćemo i vladajući poloţaj među narodima svijeta. Međutim, kada smo suočeni sa siromaštvom, ne smijemo potiskivati velikodušnost prema siromaštvu, ne smijemo potiskivati velikodušnu potporu onima koji su siromašni. Naprotiv, velika je micva dati cedaka i potpomoći one koji nisu tako sretne ruke kao mi, davanjem i na dostojanstven način. Budite posebno oprezni da ne uskratite zajmove Divrej Tora

(nastavak s 6. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

siromašnima jer se pribliţava godina Šmita. Ako siromašna osoba zavapi B-gu, on će vas smatrati odgovornim što niste pomogli. Budite velikodušni na polju cedaka i heseda, i time zasluţite blagoslov od B-ga. Siromaštvo će biti "realnost ţivota" u normalnim okolnostima – cedaka dajte bez zadrške. Ako Ţidov postane prinudni sluga svom bliţnjem Ţidovu, on će raditi najviše šest godina i biti oslobođen sedme godine. Nitko ne smije oslobođenog "eved ivrija" otposlati praznih ruku, već će mu treba dati velikodušni dar kada ga se otpušta iz sluţbe. Moramo se sjetiti da smo bili "avadim" u Egiptu i da nas je B-g otkupio, te očekuje od nas da imamo osjetljivosti prema onima koji nisu tako sretne ruke kao mi. Ako "eved ivri" ne ţeli biti oslobođen, obredno mu se probuši uho i on ostaje u sluţbi svog gospodara do jovela. Nemojte biti škrti sa slugom, jer vam je sluţio naporno i dugo. Šliši – treća alija – 15,19-16,3, R’vi’i – četvrta alija – 16,4-16,8, i Hamiši – peta alija – 16,9-16,17, Prvorođeno od krava, koza i ovaca je sveto. S njima se ne smije raditi niti od njih ostvarivati korist. Oni su dani kohenu kao jedan od njegovih darova što mu ih dodjeljuje Tora (nakon 30-50 dana otkako dođu na svijet). Njih će pojesti kohen i njegova obitelj nakon što budu prineseni kao korban – tijekom prve godine, osim ako "nisu prikladni za ţrtvenik". U tom slučaju oni su kohenova imovina, da radi s njima što mu drago. B'hor ove vrste vrijedi čak i u naše vrijeme, kada nema Beit Ha-Mikdaša. Samo što nam učenjaci zabranjuju da vršimo tu micvu, jer dok smo Godina 11 7 Broj 53 Strana

Alija po alija

trenutno bez Beit HaMikda-ša, to bi bilo tegoba nametnuta ko-henu koji prima b'hor, te iskušenje za različite prijestupe kohena. Čuvajte proljetni mjesec i donesite korban Pesah. (To je ponavljanje micve da se kalendar prema potrebi prilagodi dodavanjem mjeseca drugog adara – kako bi se Pesah pogurnuo u proljeće.) Hamec je zabranjen na poslije podne Erev Pesaha. Hagiga (dobrovoljna ţrtva koja se prinosi uz pashalno janje na Pesah, op.pr.) ne moţe biti ostavljena duţe od dva dana. Korban Pesah se ne smije prinijeti na osobnom ţrtveniku. Radujte se na blagdane. Donesite korbanot u Mikdaš na hagim. Ne pojavljujuj se tamo praznih ruku.

Simhat Tora - Dvarim 33,1-34,12, Berešit 1,1-2,3, te maftir Bamidbar 29,35 - 30,1 U večeri Simhat Tore, čitamo i početak Vzot Habraha. Ovo je jedina noć u godini u kojoj čitamo iz Tore, nakon što radosno plešemo s Torama i stvararadimomo hakafot oko bime. Ovo odraţava radost i ljubav koju osjećamo prema Tori na ovaj dan n njenog slavljenja. Stari Minhag Jerušalajim (GR"A) je da se ne čita Toru u noći Simhat Tore. I tek toliko da znate, Šulhan Aruh spominje čitanje Tore na Leil Simhat Tora, ali ne iz V'zot HaBraha. Umjesto toga čitaju se razne paršijot za svaku alija. (Ne znam čini li to itko, ali to se još uvijek nalazi u knjigama.) Na Simhat Tora ujutro, nakon hakafot, čitamo sedru V'Zot HaBraha, prvo 5 osoba (kao u svim danima jom tova). Čitanje je o Mošeovim

brahot plemenima. Tih se pet dijelova čitaju iznova i iznova, mnogo puta iz različitih Tora istodobno na različitim mjestima u šulu. To omogućuje da svatko primi alija na Simhat Tora. Postoje šulovi u kojima se čita samo pet alijot, tretirajući Simhat Tora jednako kao i svaki drugi jom tov. Nakon pet alijot (jednom ili više puta), poziva se hatan Tora za posljednju aliju u Tori. Često se nad bimom napravi hupa od četiri visoka mladića s talitom, dok se Tora završava. Postoji običaj da se posljednje čitanje posljednje od 5 alijot, dâ jednom od najstarijih muškaraca u šulu, a s njim su zajedno pozvani i svi dječaci (koji ne mogu uzeti svoju vlastitu alija) da zajedno sudjeluju u ovoj kol ha'ne'arim aliji. Nakon što je završena V'zot HaBraha (i Knjiga D'Varim i cijela Tora), nju se podiţe, zatvara je se i "odjeva", i potom se čita iz druge Tore. Ovoga puta, počast alije ide hatan B'reišit, za koga će se čitati početak Tore. Mi nikada ne završavamo s Torom. Ponovo se podiţe hupa za ovu aliju (običaji mogu varirati od šula do šula). Čita se čitavo prvo poglavlje B'reišita, kao i prva četiri p'sukim drugog poglavlja, koja opisuje prvi Šabat. Nakon toga se čita Maftir iz treće Sefer Tore. Maftir je iz paršat Pinhas i donosi Musaf Šmini Acereta. Na kraju, haftara Simchat Tore nastavlja tamo gdje je Tora stala - s početkom knjige Jehošua. Osim što je ona prirodni izbor za Haftaru V'zot HaBraha, jer je to njezin nastavak, u njoj se također nalazi B-ţje ohrabrenje Jehošui da se drţi Tore i uroniti u nju danju i noću. Taj je dio posebno pimjeren za Simhat Tora. ■

Strana 7

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 293. Osam dana u tjednu: Obveza da se prinosi samo ţivotinja koje imaju najmanje osam dana ... od osmog dana, prihvatljivo je ... (Levitski zakonik 22,27) 294. Majka i čedo ponovo zajedno: Zabrana da se zakolje ţivotinju i njeno mlado ... nju i njegovi potomstvo ne smijete klati u jednom danu. (Levitski zakonik 22,28)

310. Sretna Nova Godina! Obaveza da se počine na Roš Hašana ... bit će vam dan odmora ... (Levitski zakonik 23,24) 311. Zatvoreno na Novu godinu: Zabrana obavljanja rada na Roš Hašana ... nećete raditi nikakav rad ... (Levitski zakonik 23,25)

295. Hilul Hašem: Zabrana da se obeščasti B-ţje Ime Ne oskvrnite moje sveto Ime ... (Levitski zakonik 22,32)

312. Poslije ću ti reći: Obaveza da se na Roš Hašana prinese dodatna ţrtva ... i prinesite ţrtvu paljenicu B-gu. (Levitski zakonik 23,25)

296. Kiduš Hašem: Obaveza da se posveti B-ţje Ime ... bio bih posvećen među Izraelcima ... (Levitski zakonik 22,32)

313. Čini se kao da vrijeme ide vrlo polako: Obaveza da se posti na 10. tišreja ... mučit ćete sebe ... (Levitski zakonik 23,27)

297. Budi optimist: Obaveza da se počine na prvi dan Pesaha Prvoga dana bit će sveto okupljanje ... (Levitski zakonik 23,7) 298. Dobro, ne baš sasvim ...: Zabrana da se vrši rad prvoga dana Pesaha ... nećete vršiti nikakav rad. (Levitski zakonik 23,7) 299. Još! I još!: Obaveza da prinese dodatnu ţrtvu svakog dana Pesaha Sedam dana prinosite prinos... (Levitski zakonik 23,8) 300. Koliko vam drago: Obaveza da se počine na sedmi dan Pesaha ... sedmi dan bit će sveto okupljanje ... (Levitski zakonik 23,8) 301. Isto: Zabrana obavljanja rada na sedmi danu Pesaha ... nećete vršiti nikakav rad. (Levitski zakonik 23,8) 302. Što sad?: Obaveza da se prinese Omer na drugi dan Pesaha ... donijeti omer od prve ţetve ... (Levitski zakonik 23,10) 303. Jošon: Zabrana da se jede kruh od novog uroda prije Omera Nećete jesti kruh, pečeno zrno ili svjeţe zrno do toga dana, kada donosite prinos ... (Levitski zakonik 23,14) 304. Sprţeno: Zabrana da se jede prţeno zrnje novog usjeva prije Omera ... pečeno zrno ... (Levitski zakonik 23,14) 305. Svjeţe!: Zabrana da se jede svjeţe zrnje novog usjeva prije Omera ... ili svjeţeg zrna ... (Levitski zakonik 23,14) 306. Omeromjer: Obaveza da se broji Omer Od dana nakon blagdana, računat ćete kada prinijeti Omer ... (Levitski zakonik 23,15) 307. Lehem Mišne: Obaveza da se prinese dva kruha ... donijet ćeš kruh da njime bude mahano, dva kruha ... (Levitski zakonik 23,17) 308. Uzmi si slobodan dan: Obaveza da se počine na Šavuos OvJ dan ćete proglasitI sveto okupljanje ... (Levitski zakonik 23,21) 309. Prihvati taj posao i Šavuotaj: Zabranu obavljanja rada na Šavuos ... nećete raditi nikakav rad ... (Levitski zakonik 23,21) Strana 8

314. Dugačak dan!: Obaveza da prinese dodatnu ţrtvu na Jom Kipur ... i prinesite ţrtvu paljenicu B-gu. (Levitski zakonik 23,27) 315. Tako i tako smo većinu dana u sinagogi: Zabrana obavljanja rada na Jom Kipur Nećeš raditi nikakvog posla na taj dan ... (Levitski zakonik 23,28) 316. Druga strana priče: Zabrana da se jede ili pije na Jom Kipur Tko god ne bi sebe mučio, bit će odsječen ... (Levitski zakonik 23,29) 317. Uzmi dan za sebe: Obaveza da se miruje na Jom Kipur To je dan potpunog odmora za vas ... (Levitski zakonik 23,32) 318. Lijep dan za to: Obaveza da se počiva na Sukos Prvi dan bit će sveto okupljanje ... (Levitski zakonik 23,35) 319. Moţe i noge podići na stol: Zabrana obavljanja rada na Sukos ... nećete raditi nikakvog posla. (Levitski zakonik 23,35) 320. Ovo je nešto drugo: Obaveza da se na Sukos prinese dodatna ţrtva Sedam dana prinosite ćete ţrtvu vatrom ... (Levitski zakonik 23,36) 321. Ovo nije Sukos: Obaveza da se počine na Šemini Aceres Osmoga dana bit će sveto okupljanje ... (Levitski zakonik 23,36) 322. Ovo je za vas: Obaveza da se prinese dodatnu ţrtvu na Šemini Aceres I prinijet ćete prinos vatrom B-gu ... (Levitski zakonik 23,36) 323. Znate kako to ide: Zabrana da se obavlja posao na Šemini Aceres ... nećete vršiti nikakav rad. (Levitski zakonik 23,36) 324. Maši, maši, maši: Obaveza da se uzme četiri vrste na Sukos Uzet ćete ... plod citrusa, grane datuljine palme, grane mirisa i vrba ... (Levitski zakonik 23,40) 325. Koliba: Obveza da se sedam dana boravi u suki Boravit ćete u koilibama sedam dana ... (Levitski zakonik 23,42) ■

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi

111. Opozvano: Zabrana da se jede hrana ili pije vino prineseno idolima Ne smiješ sklapati pakt s lokalnim stanovništvom, te vrludati za njihovim idolima, vršiti klanje tim idolima i biti pozivan da jedeš od takvih prinosa (Izl 34,15)

... nećeš ga poslati praznih ruku. (Ponovljeni zakon 15,13)

Ovaj nam micva moţe izgledati opskurno, no zapravo je vrlo relevantna i ima utjecaja na nas danas. Praksa korištenja jajin mevušala, vina koje je prokuhano iznad određene temperature, nastala je zato što je provrelo vino neprikladno za sakramentalne svrhe (i time se eliminira mogućnost njegovog korištenja u idolopokloničkoj sluţbi). Polemika koja se razvila 2005. godini u vezi šeitela (perika koje nose udane ortodoksne aškenaske ţene, op. pr.) od ljudske kose uvezenih iz Indije također se bazirala na ovoj micvi; otkrilo se da je kosa koja se koristila za izrade ovih perika ostriţena ţenama koje su dolazile kao hodočasnice u hinduistički hram, što je izazvalo zabrinutosti da to čini šeitele neprikladnim za uporabu. (Iako ovdje ne moţemo do detalja opisati ovaj slučaj, čini se da se kosa nije koristila za ţrtvovanje pa su, prema brojnim autoritetima, takve perike odobrene za uporabu. Posavjetujte se sa svojim rabinom za upute u vezi tog pitanja.)

483. Nema posla za Ferdinanda: Zabrana rada posvećenih ţivotinja ... nećeš raditi sa svojim prvorođenim bikom ... (Ponovljeni zakon 15,19)

112. U vezi godine počinka (šabatne godine): Obaveza da se zemlja odmori svake sedme godine Odustat ćeš od oranja i berbe (Izl 34,21) 113. Nisi li to već rekao?: Zabrana da se jede meso i mlijeko koje je kuhano zajedno Ne kuhaj mlado u mlijeku njegove majke (Izl 34,26) Da, ova micva umnogome liči na Micvu br. 92, ali zapravo postoje tri diskrecijske zabrane u pogledu kombinacija mlijeka i mesa: (1) ne kuhati ih zajedno; (2) ne jesti takvu mješavinu; (3) ne stjecati korist od takve mješavine. (Od nekih vrsta zabranjene hrane moţemo stjecati korist, a od nekih drugih ne.) Micva br. 92 je zabrana kuhanja tako nečega, dok je ova micva zabrana jedenja ili stjecanja koristi od toga na neki drugi način. 473. Od sedam četiri: Obaveza da se odvoji druga desetina Odvojit ćeš desetinu od svog usjeva koji si posadio ... (Ponovljeni zakon 14,22) 474. Od sedam dva: Obaveza da se odvoji desetine za siromašne Na kraju tri godine, uzet češ svaku desetinu ... (Ponovljeni zakon 14,28) 475. Agent za naplatu dugova: Zabrana da se zahtijeva plaćanje Šemita zajmove ... neće utjerivati duga od svoga bliţnjega ili brata ... (Ponovljeni zakon 15,2) 476. Agent za naplatu dugova 2. dio: Obaveza da se naplati od ne-Ţidova Od tuđinca ćeš utjerati ... (Ponovljeni zakon 15,3) 477. Otpiši: Obaveza da se u Šemita ponište dugovanja ... onoga što ti brat duguje, odreći ćeš se (Ponovljeni zakon 15,3)

482. Ho-ho-ho: Obaveza da se eved Ivriju daju darovi kada odlazi Daj mu velikodušno od svojih stada, od svog vršenja ţita i svog vinskog podruma ... (Ponovljeni zakon 15,14)

484. Šišanje: Zabrana striganja posvećenih ţivotinja ... nećeš strigati prvence svoga stada. (Ponovljeni zakon 15,19) 485. Sedam dana - i polovina: Zabrana jedenja homeca u popodnevnim satima Erev Pesaha Ništa kvasno ne jedi nad njom... (Ponovljeni zakon 16,3) 486. Uvijek ima mjesta za hagiga: Zabrana da nešto ostane od blagdanskih ţrtava ... niti će išta od mesa ... preostati do jutra... (Ponovljeni zakon 16,4) 487. Micva 487 ... recimo ...: Zabrana prinošenja korban Pesaha na osobnom ţrtveniku Ne smiješ zaklati ţrtvu Pesah u nekom od svojih gradovu ... (Ponovljeni zakon 16,5) 488. Ne brini se, budi sretan: Obaveza da se raduje na blagdan Radovat ćeš se na svoj blagdan ... (Ponovljeni zakon 16,14) 489. Gosti Kuće: Obaveza da se pojaviš u Hramu na blagdane Tri puta godišnje svi se muškarci moraju pojaviti pred B-gom na mjestu koje će On odrediti ... ■ (Ponovljeni zakon 16,16) 490. Donio sam ti nešto: Zabrana da se u Hramu dođe praznih ruku ... neće se pojaviti pred B-gom praznih ruku. (Ponovljeni zakon 16,16) 1. B'Ša'a Tova: Obveza da muškarac ima djecu sa svojom ţenom Postoji samo jedna micva u sedri Berešis (i samo tri micvos u cijeloj Knjizi Postanka, daleko manje nego u bilo kojoj od pet knjiga Mojsijevih!). Redak 1,28 nam govori da je B-g blagoslovio Adama i Havu (Evu), i zapovjedio im da "budu rodni i mnoţe se". Razlog za tu micvu je jednostavan: B-g je stvorio svijet zato da bi ga se koristilo. Budući da ga je on načinio za čovjeka, to nalaţe da bude ljudi! (Sefer HaHinuh navodi redak iz Izaije, 45,18, da je B-g stvorio svijet zato da bude naseljen.) Micva o tome da se ima djecu je obavezujuća u svako vrijeme i na svakom mjestu, ali samo za muškarce (vidi Jevamos 65b-66a). Naravno, čovjek ovu micvu ne moţe ispuniti bez pomoći ţene (koja, budimo iskreni, vrši većinu tog posla!), ali ţene nisu dobile obvezu u vezi toga, jer trudnoća i porođaj uključuju značajan rizik.

478. Ne budi škrt ...: Zabrana uskraćivanja milostinje siromašnima ... ne otvrdni svoje srce niti stisni šaku svoju ... (Ponovljeni zakon 15,7)

Kontekstualno, to je micva jedino ■ sa svojim supruţnikom. Čak i Ha’Ezer 1,1 počinje: "Čovjek je duţan oţeniti se ţenom kako bi bili plodni i mnoţili se ..." Da, fizički je moguće imati djecu i van braka, ali to je pomalo poput posluţivanja pečene svinje na Seder Pesahu - ono što čovjek čini ispravno na neki način je poništeno onime što čini pogrešno.

479. ... Budite dareţljivi!: Obaveza dobrotvornog davanja ... otvorit ćeš mu ruku svoju ... (Ponovljeni zakon 15,8)

Obveza je imati sina i kćer, koji su, svako od njih, sposobno reproducirati se. (Beis Šamai smatra da je obveza ispunjena s dva sina, ali ovaj stav ne odraţava konačni pravorijek.)

480. Daj, budi prijatelj…!: Zabrana da se prije Šemita suzdrţava od pozajmljivanja Pazi da ti se u srcu ne javi nedostojna pomisao ... (Ponovljeni zakon 15,9)

Ova se micva moţe naći u talmudskom traktatu Jevamos, počevši od stranice 61b, i u Šulhan Aruhu u Even Ha'zer 1. Ona je 212-ta od 248 pozitivnih micvi u Rambamovom Sefer HaMicvos i 43-a među 77 pozitivnih■micvos koji se mogu ispuniti danas kao što je navedeno u Sefer HaMicvos HaKacar Hofec Hajima. ■

481. Velikodušni oproštajni darovi: Zabrana da se eved Ivrija otpusti praznih ruku Godina 11 9 Broj 53 Strana

Strana 9

Rabbi Berel Wein:

Jom kipur i Sukot Na prvi pogled mogli bismo po-

postom i svečanom

misliti kako su ova dva posebna

ozbiljnošću na Jom

dana u Ţidovskom kalendaru u

kipur.

oštroj suprotnosti jedan uodnosu na drugoga. Jom kipur je dan bogobojaznosti i ozbiljnosti, posta i uzdrţavanja, dok je Sukot blagdan radosti i ljepote, dobre i obilne hrane i prijateljskog druţenja. A opet postoji nešto što povezuje zajedno sve ove posebne dane u Ţidovskom kalendaru.

Ovo

vaţna

pouka u ţivotu za svaku

priliku.

Rabini su ustvrdili da “Upravo onako kao što čovjek mora reći

blagoslov

dobru vijest koju je primio, on mora reći

Nije to samo drţanje halahe u vezi

blagoslov i na vijesti

svakog posebnog dana, kako je do

koje su bolne, pa

pojedinosti za nas razrađeno u Ţi-

čak i tra-gične. “ Sve

dovskom zakonu, što je vaţno i od

što

vitalnog značaja po nas, već postoji i

ţivotu usmjereno je

dublja veza, ona koja se tiče srca i

sluţbi B-gu.

duša. Ta vrednosta je to da mi na određeni način cijenimo ono što je naša svrha u ţivotu, da sluţimo svom Stvoritelju, da ispunimo misiju samog stvaranja, da opravdamo svoje postojanje time što se nećemo mučiti za ono što je ništavo, i da ne budemo rođeni kako bismo bili smeteni i besciljni.

dešava

pur oprašta svakako povećava naš

običajeno, u svijet koji je udaljen od

osjećaj radosti i zadovoljstva na

našeg

Sukot. Teško je duši čovjeka da bu-

postojanja.

de zadovoljna i ispunjena srećom ako je opterećuje grijeh. Spoznaja da sluţimo B-gu koji prašta, Onome koji je blag prema ljudskim manama i pogreškama, i da nam se uvijek

zličitih formi i nijansi – nikada se ne

vimo i napredujemo duhovno i

čini isključivo na jedna način. Tako

emocionalno, samo po sebi izaziva

se jelo na Erev Jom kipur na određe-

unutarnju sreću i radosnu vanjštinu.

očito da su fizička i duhovna radost na Sukot također način sluţenja tom Stvoritelju, upravo kao što se to čini Strana 10

oslobađa od svakodnevice i dopušta nam da zavirimo u nadrealno i neu-

pruţa još jedna šansa da se popra-

danu posta na Jom kipur. I stoga je

i ispunjavaju našu dušu. Sukot nas

Činjenica da nam B-g na Jom ki-

A sluţba B-gu poprima mnogo ra-

ni način smatra istovjetnim samom

■

svakodnevnog

svjetovnog

Sama po sebi, ta spoznaja i shvaćanje da takav svijet uistinu postoji izaziva zadovoljstvo, sreću i radost. Shvaćanje da ima nešto više od nas samih što postoji i da na neki način moţemo stupiti ukontakt s time, pa makar to bilo i samo na tjedan dana, izvor je optimizma i nadahnuća. Otvoreno nebo koje nas štiti simbol je

Tora nas oslobađa svakodnevnih

Stvoritelja koji u konačnici upravlja

veza u našem domu tijekom Sukota.

našim sudbinama i usmjerava nas

Ona nam pruţa priliku da uţivamo

prema vječnoj i sigurnoj luci na

u ljepoti B-ţjeg svijeta prirode, sa

našem ţivotnom putovanju.

zapovijedima koje osnaţuju naše oči Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Blagdan Sukot je bio jedan od tri

Jom kipur i Sukot si svoje vlastite naročite darove –

ko stvorio. Rabini su to jezgrovito

puta u godini kada se od Ţidova

talente,

sposobnosti,

izrekli kada su ustvrdili da “Čitav

traţilo da se pojave pred Vječnim,

osobnost i svoj pogled – za ovu ve-

Izrael boravi u jednoj suki!” Biti za-

našim B-gom u Jeruzalemu. On je

liku prigodu. Nema dvije osobe koje

jedno također je jedan od izvora

bio, moţemo to tako reći, kraljevski

donose isti dar, jer ne postoje dva

radosti i sreće.

ukaz da se pred Njim pokaţemo.

ljudska bića koja su potpuno jed-

Budući da je on uslijedio odmah

naka. No dar mora biti iskren i iz-

nakon Jom kipura, svi su se pred

dašan, iz čitavog srca, a ne površan

Vječnim pojavili, recimo to tako,

ili škrt.

čisti od grijeha i radosni zbog pri-

bogatstvo,

Solidarnost među Ţidovima pokazuje ne samo snagu već također i sreću, osjećaj sigurnosti i postignuća. Ali tek kada napustimo ograni-

Sukot je tako test naših dobrih na-

čenja svojih vlastitih kuća i izađemo

mjera i duha dareţljivosti. B-ga ne

pod otvoreno nebo Nebeske zaštite,

bismo trebali prikratiti niti svojim

tek tada nas takav osjećaj moţe is-

pristupom, niti djelima. Sukot je pri-

tinski proţeti i moţemo ga istinski

Tora nas upozorava da se pred

lika da pokaţemo svoje otvoreno

cijeniti. ■

B-gom ne pojavimo praznih ruku.

srce i dareţljiv duh svom Stvoritelju

To je neuljudno. Svaka osoba dono-

i stvorenjima koja je on jednako ta-

like da posluţe B-gu i čovjeku – što je svrha postojanja Ţidovskog naroda.

Godina 11 11 Broj 53 Strana

Strana 11

Rabbi Dovid Goldwasser:

Dragocjeno

Talmud (Suka 41b) piše da su R.

sluţuje onaj koji ima prednost da

udiţe visoko, a listovi mu se suţav-

Gamliel, R. Jehošua, R. Elazar ben

ispuni micvu o arba minim. Prije ma-

aju što aludira na uzvišene nagrade

Azarja i Rabi Akiva jednom putova-

kas behoros (udarca na prvorođene u

koje čekaju čovjeka na brojnim razi-

li brodom, a R. Gamliel je bio jedini

Egiptu) Klal Jisroelu je bilo naređeno

nama olama haba. Pored toga, plod

koji je imao lulav, kojeg je kupio za

da na svoje dovratke stave krv kako

se pojavljuje jedino nakon sedam-

iznos od 1.000 zuza. R. Gamliel je

bi se njihovi domovi razlikovali od

deset godina, što nas upućuje na

njime izvršio micvu, a onda ga po-

ostalih. Uputa (Šemos 12,22) koristi

nagradu olama haba koja se moţe

klonio R. Elazaru ben Azarji koji je

izraz ―ulekahtem – uzmite kiticu izopa

steći jedino nakon našeg ţivota na

jednako tako njime ispunio micvu.

….‖ Zbog poštivanja ove naloga koji

zemlji, kao što kaţe (Tehilim 90,10),

On ga je potom dao R. Akivi koji je

nije koštao mnogo novaca, Ţidovski

―Dani naših godina

među njima su

njime ispunio svoju obavezu i onda

je narod bio nagrađen egiptaskim

sedamdeset godina…‖

Hadasim i ara-

ga vratio R. Gamlielu.

plijenom iz mora, kao i plijenom

vos upućuju nas na tijek tešuve, tj. na

Sihona, Oga i trideset i jednog kra-

bol i poniţenje Hadasim imaju miris,

lja. Micva o lulavu isto tako koristi

ali su gorkog okusa. Jednako tako

izraz ―ulekahtem – uzmi za sebe na

pokajanje čovjeka moţe biti uznemi-

prvi dan… “(Vajkra 23,40). To nije

rujuće, no miris tešuve na nebu je

toliko jednostavna micva, jer mnogo

predivan. Grančice vrbe (aravim) ne

više košta ispuniti je, pa je time na-

rastu u planinskim regijama, već u

grada za to u svakom slučaju izu-

nizinama u blizini vode. To sugerira

zetno velika.

ponizno i podloţno srce koje prati

Talmud nakon toga pita zašto je potrebno da znamo da je cijena za koju je lulav bio kupljen iznosila 1.000 zuza, pa objašnjava da nas se time ţeli informirati koliko im je vrijedila

mogućnost

ispune

micvu. Sefer Aruch LaNer usmjerava našu paţnju na tvrdnju da ―im‖ je micva o lulavu bila dragocjena, i navodi da je trebalo biti rečeno da je micva bila posebno draga R. Gamlielu. Napokon, on je bio taj koji je potrošio veliku svotu novca za lu-

Rabenu Bechaye nudi vrlo zanim-

■

proces tešuve.

ljiv razlog za micvu o lulavu. Kao što

Veliki Rav iz Briska uvijek je tra-

esrog ostaje na stablu iz godine u

ţio najveću mjeru hidura za svoj

godinu, tako ima i micvos koje čo-

esrog. On je morao u potpunosti biti

vjeku na ovome svijetu donose na-

bez ikakve mane i nedvojbenog po-

gradu iz godine u godinu. Lulav se

rijekla. Svake godine njegovi su uče-

lav. On objašnjava da je razlog zašto je R. Gamliel morao platiti toliko puno za lulav to što su ga svi učenjaci htjeli kupiti, pa su se počeli nadmetati, sve dok na kraju R. Gamliel nije ponudio najveći iznos i pribavio si taj lulav.

Poţrtvovnost učenjaka

prema toj micvi bila je tolika, da se oni nisu ustezali od podizanja cijene za njega do tako pretjeranog iznosa. Medraš Vajikra Raba iz ovoga zaključuje, koliko veću nagradu zaStrana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Dragocjeno

nici prolazili kroz velike muke da se

Taj je aktivist smjesta povukao

pobrinu da savršeni esrog, izabran

potrebne veze i svakome od njih

posebno za njega, iz jednog pose-

objasnio koliko bi Rav bio odušev-

bnog voćnjaka u jednom određe-

ljen kada bi taj posebni esrog dobio

nom gradu u Maroku, bude done-

u dane blagdana, te koliko mu je

sen izravno Ravu Sukosa.

vaţno da tu micvu moţe izvršiti s

Kada se pribliţio blagdan Sukos 1957. godine, u Maroko je poslan izaslanik da donese esrog za Brisker

ovim uvezenim esrogom. Ta se stvar seljakala iz odjela u odjel, dok su sati lagano otkucavali.

Rava. Međutim, kada se on na Erev

Dan se bliţio kraju, i carinski je

Sukos vratio, carinski su sluţbenici

ured bio već gotovo zatvoren. Iza-

na aerodromu esrog zapijenili. Kako

slanik je shvatio da esrog neće biti

bi se izbjegla bilo kakva kontamina-

predan na vrijeme za prvi dan Su-

cije vegetacije u Izraelu, bio je post-

kosa. On se vratio Ravovom domu i

avljen embargo na uvoz proizvoda

obavijestio ga o vezama, objašnjen-

iz stranih zemalja.

jima i argumentima koji su izneseni,

Vrlo nervozan, izaslanik se poţu-

ali bez ikakvog uspjeha.

rio domu Brisker Rava i izvijestio ga

Brisker Rav je razumljivo bio u

o problemu. Rav je zamolio jednog

velikoj boli. Onda se okrenuo izasla-

svog rođaka, javnog askana koji je

niku i rekao, ―Mada neću moći ima-

imao dobre veze, da pokuša ishoditi

ti taj esrog mehudar za jom tov, još

da esrog bude predan u dane jom

uvijek bi bilo predivno da ga imam

tova.

barem na hol hamoed.‖ Rav je ohrabrio izaslanika da sa svojim nastojan-

Godina 11 13 Broj 53 Strana

jem nastavi nakon prvog dana jom tova. Tijekom dana hol hamoeda utrošeno je mnogo truda u korist Rava. Konačno je, na Hošana Raba, izaslanik primio potpisani dokument za esrog. Obavijestili su ga da po esrog moţe doći kasnije popodne. Kada je kasnije popodne došao da preuzeme esrog, izaslanik je s ogorčenjem otkrio da je ured već zatvoren. Zapanjen time izaslanik se nerado vratio domu Rava, praznih ruku i u strahu što će Rav reći. Svejedno, morao se vratiti. Neočekivano, Rav se mirno nasmiješio i staloţeno prihvatio tu razočaravajuću vijest. Rav je objasnio učenicima da mada na kraju nije zasluţio da fizički ispuni micvu o lulavu, sva ta muka, nevolja i trud da je se uspije izvršiti svakako su bili hvalevrijedni. ■ Strana 13

David Golinkin:

Pouka o poniznosti Zašto sjedimo u suki? Blagdan Sukot je blagosloven mnogim lijepim zakonima i običajima: govorenje Halela, ušpizin, Hošanot, slavlje Simhat Bet Hašoeva, čitanje knjige Koheleta i , naravno, blagoslov i ljuljanje arba minim – četiri vrste. Ipak, nije potrebno navoditi, najosnovnija micva je ona sjedenja u suki. Ali zašto sjedimo u suki? Sama Tora daje nam dva razloga – jedan je poljoprivredni a jedan povijesni. Poljoprivredni povod nalazimo na dva mjesta u Tori. Čitamo, na primjer, u Izlasku (23:16): ―i svečanost okupljanja na kraju godine, kada skupite s polja urod svog rada. ‖ Tako, prema tom stihu, Sukot je blagdan zahvalnosti za ţetvu. Povijesni razlog nalazi se u knjizi Levitskog zakona (23:42-43): ―Ţivjet ćete u kolibama sedam dana kako bi buduće generacije mogle znati da sam Ja učinio da Izraelski narod živi u kolibama kada sam ih izveo iz zemlje egipatske.‖ Tako, prema Levitskom zakoniku, mi sjedimo u suki da očuvamo povijesnu vezu s našim precima i da se sjetimo svega što je B-g učinio za nas kada smo izašli iz Egipta. Ovo su jednostavni razlozi koje nam Tora daje za drţanje ovog blagdana. No Ţidovi nisu nikada, o čemu god se radilo, zadovoljni s jednostavnim razlogom. Nekolicinu stihova u Bibliji često su detaljno razmatrali kasniji rabini i filozofi. Sukot nije u tome iznimka. Filon je bio helenističko-ţidovski filozof koji je ţivio u Aleksandriji tijekom prvog stoljeća naše ere. U svojim brojnim radovima napisanima na grčkom, dao je alegorijsko tumačenje priča i zapovijedi iz BibliStrana 14

je. U svojoj knjizi O naročitim zakonima (2:204, 206-211), on nadodaje brojne razloge na ove do sada spomenute. On kaţe da je za uspješnu osobu uţitak prisjetiti se ―teških starih dana.‖ No on ide i korak dalje; on kaţe da je sjedenje u suki prisjećanje kako smo daleko stigli i navodi nas na slavljenje i zahvaljivanje B-gu za svu dobrotu koju je pokazao nad nama.

Tora nam daje dva razloga za sjedenje u suki – jedan poljoprivredni a jedan povijesni. Rašbam, jedan od čuvenih Rašijevih unuka, ţivio je u Francuskoj u 12. stoljeću. U svom komentaru na netom navedeni stih iz Levitskog zakonika, on dodaje još jedan razlog za sjedenje u suki. Suka je pouka o poniznosti; ona dolazi da spriječi ljudsku nadutost. B-g nam je zapovijedio da sjedimo u suki upravo u doba ţetve kada sami sebi čestitamo na svojoj uspješnoj ţetvi i našim uređenim i ukrašenim domove. Skromna suka podsjeća nas da sve što jedemo i sve što posjedujemo dolazi od B-ga. Rabin Jichak Aboab ţivio je u Španjolskoj u 15. stoljeću. U svom klasičnom djelu o ţidovskoj etici, Menorat Hamaor, on daje slijedeće objašnjenje za sjednje u suki. On smatra da je glavni razlog za sedam dana ţivljenja u suki to da time uvećamo svoju vjeru u B-ga. Dok ţivimo u čvrstoj kući, mi smo zaštićeni od različitih elemenata: kiša i hladnoća i vrućina ne mogu nam naškoditi. Kao posljedica toga, mi počinjemo vjerovati u svoje domove, ne

u B-ga. Isto tako, mi smo skloni potpuno se pouzdati u ljude, posebno utjecajne vladare i vođe. Ţiveći u krhkoj suki sedam dana, još jednom izloţeni vanjskim utjecajima, mi shvaćamo da na koncu moramo svoje pouzdanje upraviti na B-ga, koji vlada nad našom kućom, prirodnim pojavama i svim ljudskim vladarima. Rabin Samson Raphael Hirsch bio je vođa neo-ortodoksije u Njemačkoj 19. stoljeća. U svojoj knjizi Horeb, on kaţe da je suka simbol univerzalnog mira i bratstva, kao ■ na što to kaţemo u večernjoj sluţbi Šabat i blagdane: ―Razastri nad nama svoju suku mira.‖ Pojam ―suka‖ se koristi u ovoj molitvi da simbolizira mir i bratstvo koje se neće temeljiti na ekonomskim ili političkim interesima, već na zajedničkoj vjeri u jednog B-ga. Konačni razlog za sjedenje u suki je moj vlastiti, iako sam siguran da ga je netko drugi već izrekao. Sjedeći u krhkoj suki, izloţeni suncu i vjetru (a na nekim mjestima i kiši i snijegu), mi se prisjećamo onih koji imaju manje sreće od nas. Upravo u vrijeme ţetve, kada zahvaljujemo B-gu na obilju koje nam je dao, mi se moramo sjetiti da to podijelimo sa siromašnima i gladnima. I ako mene pitate što je stvarni razlog za boravljenje u suki sedam dana, ja ću vam odmah uzvratiti s Talmudskim izrazom: ―Oboje, i ono i ovo, riječi su živog B-ga‖ (Eruvin 13b). Svako od ovih objašnjenja moţe nam ponešto reći, ali ―važnije od istraživanja Tore je držanje Tore‖ (Avot 1,17). Dok sjedi u suki, svaki Ţidov moţe naći svoj vlastiti vjerski, nacionalni ili osobni razlog za drţanje te micve. ■ Divrej Tora

Breslov Research Institute, Ozer Bergman:

I vi ste također novi

Roš hašanu. On-

našu svijest o B-gu svjeţom. Ali bilo

da imamo deset

je dovoljno da nam omogući da sku-

dana da bismo

pimo neke nove misli i nove uvide, i

pokazali da smo

da shvatimo da starenje i neaktiv-

prilično sposob-

nost neća funkcionirati. A ti novi

ni da to učinimo,

plodovi dovoljno dobro funkcio-

da smo sposobni

niraju da nas premjeste u suku. Isel-

napraviti

pro-

jenje iz udobnosti doma je potvrda,

mjenu potrebnu

dokaz da nas nova ţetva moţe pre-

da bismo uspjeli.

hranti u novim situacijama koje nas

To su Deset da-

ove godine mogu zadesiti.

pokajanja.

"Uzet ćete za sebe prvoga dana

Zatim, zavisno o tome koliko smo

plod drveta citrusovog ... i radovat

se na Jom kipur primakli "bliţe"

ćete se ..." (Levitski zakonik 23,40).

B-gu, On se primiče "bliţe" nama i

"Nije dobro biti star; čak nije dobro niti biti star hasid ili star cadik. Morate se obnavljatii svakog dana, uvijek kretati iznova. Samo se jedna stvar poboljšava s godinama. Talmud (Šabat 77b) podučava da ‗ta druga stvar‘ [svinja] postaje sve jača s godinama, kako stari" (Mudrost Rabbi Nachmanova Mudrost # 51).

čisti nas. Stiţe Sukot i izlazimo iz kuće, ula-zimo u kolibu. I jako smo sretni zbog brojnih razloga. Drago nam je što imamo priliku obnoviti našu predanost, i mi smo sretni jer smo "prikupili

plodove sa zem-

lje" (Levitski zakonik 23,39). Sada slušajte. Jelo ima veliku vaţnost. Većina nas, kada dođemo do određene

razine

gladi,

postajemo

"Kad netko odrţava pozitivan stav

mrzovoljni. S druge strane, jesti

tijekom cijelog dana, lako mu je

nešto u čemu uţivamo jako podiţe

izdvojiti neko vrijeme tijekom dana

raspoloţenje (knjiga Aleph-Bet, ra-

da osjeti i izrazi svoju bol u srcu

dost A,3). (Samo nemojte pretjeriva-

pred B-gom" (ibid., # 20).

ti u tome.) Skupljanje naših plodova

Novo, svjeţe osvjeţeno razmišljanje je razlog za slavljenje. I kada ■ razmišljamo na nove načine, lakše je

naći vremena za razgovor s B-gom, jer ţelimo razgovarati s Njim. Mi znamo da biti sretni, imati novu ţetvu plodova ili naših ideja, ne znači da ćemo vječno ţivjeti sretno. Ali, to nam daje nadu da će tamo gdje još postoji siromaštvo ili nestašica - u praznini koja još ostaje u srcu – doći do punoće, obilja, potpunosti i zadovoljstva. Sam "čin" novog

razmišljanja, dolaţenja do

novih spoznaja o tome kako i koliko moţete biti svjesni Ţidovstva, govori vam da B-g,da

tako kaţem,

također moţe doći do novog razmišljanja da vam pomogne - i ostatku

Kada razmislite o tome kako

– ţita, vina i ulja - ne znači samo

počinje Ţidovska godina, redosli-

sigurnost da imamo dobru opskrbu

jedu svetih dana na početku godine

hrane za zimu pred nama. Naša

Radujte se vašoj ţetvi, koju ste

i kako je ispunjen s keduša (svetosti)

ţetva su različite vrste duhovne

imali u Roš hašani, koju ste imali u

početni mjeseca, teško je biti nesre-

inteligencije koju smo

Jom kipuru. Radujte se novosti va-

tan. Razmotrite ovo: Prije nego što

jekom

budemo suđeni zbog naših uvjeren-

omogućila da napravi-mo tešuva

ja, ponašanja i stavova, dopušteno

(povratak B-gu).

nam je - zapravo pozvani smo i

ţivota,

koja

skupili tinam

gotovo

svoje ţivote cilju stvaranja, ţiveći

naše duše na način koji

šeg razumijevanja i spoznaji da B-g uvijek stvara nove stvari. A gutn Shabbos! gutn yom tov!

Naša zaliha starih "plodova" je

ohrabreni – da ponovno posvetimo

svijeta – ţivjeti bogatiji ţivot.

Šabat šalom! Hag same'ah! ■

potrošena, ili jedva hrani odrţava

Prevela Tamar Buchwald

ţivotom B-ţanske svijesti. To je na Godina 11 15 Broj 53 Strana

Strana 15

Biseri hasidske mudrosti P ostoji način sluţenja kroz pokret ( tnua ), koji uključuje sve pozitivne micvot, učenje Tore i molitvu. U svemu tome su sadrţana različita mistična sjedinjenja ( jihudim ). U isto vrijeme, postoji i drugi način sluţenja pomoću odmora ( menuha ). Čovjek sjedi sam u tišini i kontemplira uzvišenost Stvoritelja. Ovo se odnosi na svijet misli, koji se isto tako naziva i svijet odmora ( menuha ) , zato što tako čovjek postupno uđe u prostor mira i tišine. Kad čovjek ţeli doţivjeti sjedinjenost ( dvekut ), treba mirno sjediti, ispunjen uzvišenim mislima, strahopoštovanjem i privrţenošću Stvoritelju. Baal Šem Tov ■

L akše je savjetovati drugoga, nego samoga sebe.

R. Nahman iz Breslova ■

J ednom sam čuo, u ime mog učitelja, Bešta, jedinstveno učenje, koje uključuje sve.

K ralju Davidu trebalo je sedamdeset

godina

iscrpljujućeg rada da bi napisao psalme. Mi ih često u ţurbi pročitamo za nepuni sat vremena. R. Menahem Mendel iz Kocka. ■

Ako ţeliš nekoga poniziti, ponizi samoga sebe. Ako ţeliš nekoga uzdizati, uzdiţi Stvoritelja. R. Jaakov Josef iz Polnoja ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana 16

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Blagdan radosti Ovog tjedna nema posebnog od-

su i prije kroz ovo prolazili – i pre-

jeljka Tore zato jer je Sukot – blag-

vladali su to. Čovječanstvo je prošlo

dan radosti.

kroz nevjerojatne nedaće – i preţiv-

Tako je lako izgubiti se u poslu,

jelo da nam ispriča svoje doţivljaje.

frustraciji i brizi, i zaboraviti uţivati

To mi je postalo jasnije kada mi je

u postojećim blagoslovima ţivota –

nedavno netko poklonio zanimljiv

blagoslovima koji se nalaze u pro-

poklon za moj 50. rođendan. Bila je

cvatu i u slomovima, u mjehurićima

to kopija izdanja novina Times iz-

kao i u pucanju mjehurića, u rastu,

išta novoga u ovim vijestima??? Da je netko pao u komu 1966. i probudio se danas, čitao bi istu priču, samo sa drugim likovima. Pa kuda nas sve to vodi? Vodi nas do konačne poruke Koheleta. „Kada je sve rečeno i učinjeno, boj se B-ga i vrši Njegove zapovijedi jer to je svrha ljudskih bića.“ To je poruka za reli-

u recesiji, pa čak i u depresijama.

giozne, ali moţe biti izrečena i seku-

Ţivot je jednostavno previše dobar

larnim rječnikom – na kraju ■ svega, ne uzimaj svijet i njegove okolnosti

da bismo dozvolili prolaznim okolnostima da ga naruše. To je glavna

preozbiljno; sve je to prevrtljivo;

poruka Sukota.

umjesto toga, pogledaj u svoju du-

Koheles (Propovjednik) je knjiga

šu, nađi ono što je vrijedno i posveti

koju čitamo na Sukot. Površno gle-

se tome. Ţivot je jednostavno pre-

dajući, ona djeluje kao nevjerojatno

kratak da bismo ga potrošili u bri-

turobna i pesimistična knjiga. No,

gama i frustracijama zbog stvari

promotrimo li malo dublje, ona se u

koje se nisu promijenile tisućama

potpunosti sastoji od radosti koja je

godina.

glavna tema Sukota. Evo nekoliko

To je poruka Sukota. Selimo se iz

citata: „sve rijeke teku prema moru, ali

naših domova u privremene nas-

se more nikada ne prepuni“, „jedno pokoljenje dolazi, drugo odlazi, a svijet ostaje nepromijenjen“, „što je bilo, bit

tambe. Izlazimo iz naših kuća, iz danih na dan mog rođenja. Ovo su

će i što je učinjeno, već je bilo učinjeno i

neki od problema s kojima se svijet

nema ničega novog pod suncem.“

tada suočavao – rat na Bliskom Is-

Iz moje perspektive, ove su misli veoma utješne. Ljudi se često osjećaju usamljenima. Misle da je ono što prolaze jedinstveno. Nitko nikada nije bio ovako nesretan. Nitko nikada nije bio u ovako teškoj situaciji. Kohelet je pravi podsjetnik da su svi naši doţivljaji tek opće ljudsko iskustvo. Nema ničega novog. U redu je. Sunce će sutra ponovo izaći. Ljudi

Godina 11 17 Broj 53 Strana

toku; pokušaj ubojstva trojice policajaca; mladi liječnici u štrajku zbog premalih plaća; potres na dalekom istoku; zastrašujuća ideologija, spo-

opipljivog 'svijeta', traţeći neku dublju i trajniju vrijednost, nešto pred čim će ţivotni usponi i padovi izgledati nevaţnima; nešto što će nam toliko značiti da ćemo se uzdići iznad svake okolnosti i pronaći radost ţivota slobodnog od briga.

sobna za svaku brutalnost, koja je

Čovjek koji pronađe ono što mu

prijetila dominirati svijetom; mladić

vrijedi i ţivi kako bi to postigao,

pretučen na smrt; silovanje maloljet-

uvijek iza onog što jest, vidi ono što

nice; visoke cijene nekretnina na

moţe biti. To je radost. Neka bi ju

britanskom trţištu i rekordna svota

svi iskusili tijekom nadolazećeg

u nogometnim transferima (Alan

blagdana Sukota. ■

Ball za 110.000 funti!) Vidi li itko

Prevela Anja Grabar Strana 17

The Book of Our Heritage, Feldheim Publications:

Dovršenje Tore

Moše Rabenu je odredio da se To-

Toru se završava čitanjem sidre

Tijekom sedam dana Sukota na-

ru čita svakog šabata. Kasniji auto-

V'zot haberaha na Šemini aceret u

rod se veseli uz posebne blagdan-

riteti su propisali kojeg šabata se či-

Izraelu ili na Simhat Tora izvan

ske micvot: suku, četiri vrste, izlijeva-

taju određeni dijelovi (sidrot) Tore i

Izraela. Slu-ţi se blagdansko jelo

nje vode, aravu koju se nosi dok se

kad treba početi, a kada završiti s

kako bi se ve-seljem, pjesmom,

kruţi oko ţrtvenika. Kad nastupi

čitanjem Tore.

plesom

obiljeţio

Šemini aceret, narod objavljuje pred

završetak čitanja Tore, a sve to u

B-gom: „Danas nemamo ni suku, ni

čast Tore. U Tori piše: „I Šlomo se

četiri vrste, ni izlijevanje vode, ni ara-

probudi i opazi da je to bio san (tj. duh

vu. Sve što nam je ostalo jest ova

svetosti je počivao na njemu) i dođe u

Tora s kojom se radujemo.“

U Izraelu je najčešći običaj pročitati cijelu Toru tijekom jedne godine i to tako da se parašijot u Tori podijele na 54 sidrot, što odgovara broju šabata u prestupnoj godini. Kad u godini ima 50 ili 51 šabat, dva odlomka iz Tore se spajaju i čitaju kao jedan. Čak i prestupne godine se ponekad na šabat čita više od jednog odlomka jer neki blagdani padaju na šabat, kad se iz Tore čita onaj odlomak koji je vaţan za taj blagdan. Sidra Berešit se čita prvog šabata poslije blagdana Šemini aceret, a

molitvom

Jeruzalem i stade pred Zavjetni kovčeg i prinese ţrtve paljenice i načini ţrtve pomirenja i pripravi gozbu za sve sluge svoje“ (Melahim I 315).

Mudraci

napominju da se iz ovoga moţe zaključiti da su se odrţavale gozbe i da se veselilo kad god se privelo kraju čitanje Tore (Midraš kohelet I). Komentatori nude brojna tumačenja

proslavama

blagdana

Simhat Tora i Šemini aceret.

Danas nemamo ni suku, ni četiri vrste, ni izlijevanje vode, ni aravu. Sve što nam je ostalo jest ova Tora s kojom se radujemo. A to veselje je veće od ijednog drugog jer je stalno i ustrajno; nikad neće biti ukinuto niti umanjeno. Pa iako je Bejt hamikdaš razoren i Jeruzalem opustošen; premda je narod izraelski prognan iz Zemlje i pokorili su ga narodi, njihovo veseljenje s Torom nikad nije prestalo niti se umanjilo. Kao što naši mudraci kazuju: Od onoga dana kad je naš Bejt hamikdaš razoren, jedino što B-g ima su četiri amot halahe (tj. učenje Tore) (Berahot 8a). Od doba razaranja Bejt hamikdaša, cijeli je svijet pretrpio pustošenje jer je rušenje Bejt hamikdaša utjecalo na sve. Čak se i snaga micvot umanjila. Ali na učenje Tore i na četiri amot ha-lahe

–

razaranje

nije

imalo

nikakva utjecaja. Veselje je ostalo savršeno i cjelovito kao i prije uništenja

Hrama.

Zato

Šehina

nastavlja prebivati tamo i zajedno se s Izraelom veseli na Simhat Tora. ■

Strana 18

Divrej Tora

Rabbi Yissocher Frand:

Tora nije jeruša – samo moraša Čitanje Tore na Simhas Tora sadrţi dobro poznati pasuk [redak]: "Toru nam je zapovijedio Moše, morašu [nasljeđe] zajednice Jakovljeve." [Devorim 33,4] Ima jedno zanimljivo učenje u Talmudu Jerušalmi: Svugdje gdje naiđemo na riječ moraša, ona podrazumijeva slabljenje ideje o nasljeđu (lašon deeha) [Bava Basra 8,2]. Moraša je osebujna riječ. Nije je jednostavno prevesti. Značajno se razlikuje od riječi jeruša [nasljeđe]. Ona podrazumijeva da onaj koji primio nešto kao "moraša" ima nad tim manje vlasništva od onoga kojemu je nešto došlo kao "jeruša." Jeruzalemski Talmud se ne referira na izvor u našem pasuku u Zos HaBraha nego na pasuk u Parašas VaEra: "I dat ću je (odnosi se na Zemlju Izrael) vama kao moraša." [Šmos 6,8] Jerušalmi ističe da oni ljudi kojima je dano obećanje nikada nisu stigli u Zemlju Izrael. Gotovo čitav naraštaj koji je izašao iz Egipta umro je u Pustinji. Kako je onda Tora mogla ustvrditi da će im biti dana kao moraša? Jerušalmi stoga to navodi kao dokaz različitosti u nijansama između jeruša i moraša. Da je Tora obećala Erec Jisrael onima koji su izašli iz Egipta kao jerušu, ona bi im pripadala bez ikakvog ako, i, ili osim. Međutim, Tora je upotrijebila blaţi oblik – moraša, što znači da ona ne mora obavezno biti vaša. U stvari, ona nikada i nije postala njihova. Ona je postala njihovom samo u tolikoj mjeri da su je oni predali svojoj djeci. To je zapravo ono glavno što podrazumijeva riječ moraša. Ova riječ nagovještava "tvoje je – nekad doslovno, a ponekad samo do te mjere da je predate svojoj djeci bez da ste je Godina 11 19 Broj 53 Strana

ikada posjedovali." Jerušalmi zatim propituje ovo objašnjenje navodeći pasuk u vezi toga da je Tora "moraša za Zajednicu Jakovljevu." Jerušalmi daje odgovor da se zapravo ovakav prijevod riječi 'moraša' primijenjuje i na Toru! Tora nije jeruša. Samo zato što je moj otac imao Toru ne znači da ću i ja imati Toru. Katkad netko ima Toru samo kao 'morašu'. To znači da ako se čovjek pomuči nad Torom i potrudi se razumjeti Toru i uloţi vrijeme potrebno da bi se ovladalo Torom, tada Tora stvarno postane njegova. No ništa nije zagarantirano. Tora nije nasljeđe (jeruša) bez ikakvih zahtjeva. Bez ulaganja truda i vremena, Tora će biti jedino nešto što će osoba potencijalno prenijeti slijedećem naraštaju (moraša). Hazal uče tradiciju na osnovu pasuka: "Ova se Tora neće odvojiti od usta tvojih, niti od usta djece tvoje, niti od usta unuka tvojih zauvijek." [Jehošua 1,8]: Ako su tri naraštaja predana učenju Tore, onda Tora nikada neće napustiti obitelj te osobe. Talmud [Bava Mecija 85a] ovu ideju rezimira izrazom "Tora se vraća svom domaćinu" (Tora hozeres al ahsania šela).

moţda čak ne znaju niti kako izgleda slovo alef. Što onda znači "Tora hozeres al ahsania šela"? Chofetz Chaim je objasnio da je analogija Gemare vrlo precizna. Tora je poput gosta koji traţi dom svog domaćina. Ponekad gost zakuca na vaša vrata. Ako nitko ne otvori vrata, gost neće ući. "Tora hozeres al ahsania šela" znači da ukoliko je Tora u nekoj obitelji tri generacije, Tora će dolaziti "kucati na vrata te obitelji" i u budućim naraštajima. No još uvijek, nova generacija mora otvoriti vrata gostu. Gosta još uvijek mora pozvati unutra svaki novi naraštaj. Naţalost, to se ne događa. Čuje se kucanje. Prilike postoje. No vrata se ne otvaraju. Tora nije jeruša. Ona je samo moraša. Razlika je u tome što je prvo automatizirano, dok ovo drugo zahtijeva truda. Ako osoba ne uloţi truda, njezin odnos prema Tori moţe biti jedino takav da je prenese na slijedeću generaciju. ■

Netko je jednom upitao Chofetza Chaima vrlo očito i vrlo određeno pitanje: mi poznajemo ljude koji su potomci mnogih naraštaja učenjaka Tore, a koji sami ne poznaju Toru. Naţalost, vidimo milijune Ţidova koji pripadaju u tu kategoriju. Postoje obitelji koje nose prezimena reprezentativnih gedolim [velikana Tore], koji danas Strana 19

Harav Yitzchak Ginsburgh:

GEMATRIJA - Sukot: četiri razine veselja Sukot: četiri nivoa veselja

Praznik Sukot je najveseliji praznik godine. Postoje četiri nivoa veselja tokom ovog praznika, a svaki od njih odgovara jednom od slova osnovnog B-ţjeg imena, Havaja: Proslava vađenja vode (Simhat Beit Hašoeva): tokom ove svečane ceremonije u Hramu, voda se crpila iz izvora Šiloah, istovremeno privlačeći B-ţji Sveti Duh (ruah hakodeš) u dušu Izraela. Ovaj nivo veselja odgovara slovu jud, prvom slovu B-ţjeg imena Havaja, kao i svojstvu izvorišta hohme. Veselje suke koja nas štiti, i fizički i

duhovno. Ovaj nivo veselja odgovara slovu he B-ţjeg imena i obiljeţju bine. Veselje Četiri Vrste, koja s ljubavlju i jedinstvom Israela aktivira emocije srca. Ovaj nivo veselja odgovara slovu vav B-ţjeg imena i emocijama srca. Veselje ţetve, veselje svojstveno svakom zemljoradniku, kada on ţanje obilje kojim ga je B-g obasuo. Ovaj nivo veselja odgovara krajnjem slovu he B-ţjeg imena, koji daje ţivot svoj prirodi. Veselje naših srca tokom Sukota Svo veselje se očituje u srcu (hebrejski: lev). Riječ lev ima mnoge povez-

nice sa praznikom Sukot: Kada zasebno ispisujemo nazive slova iz riječi lev ( ,‫ )לב‬lamed bet= ‫למד בית‬, lamed,mem, dalet, bet, jud, tav), i zbrojimo njihove gematrijske vrijednosti, dobijemo broj 486, što je i vrijednost riječi sukot (‫)סכות‬. Kada sjedimo u suki, blagosiljemo B-ga što nam je zapovijedio da sjedimo unutra. Riječi koje karakteriziraju ovaj blagoslov su lešev basuka („sjedi u suki“). Početna slova ove dvije riječi su ponovno lamed , bet - dakle opet nas i te riječi upućuju na lev (srce). Lulav- palmina grana- je jedna od četiri vrste, i sastoji se od slova lamed, vav, lamed, bet. Mi riječ lulav moţemo čitati i kao lo lev - on ima srce! Naši mudraci nas uče da etrog (citronovac), još jedan od četiri vrste, svojim izgledom podsjeća na srce. Numerička vrijednost sve četiri vrste, etrog, arava, lulav, hadas )‫ )אתרוג ערבה לולב הדס‬je broj 1024, tj 322, što je u biti lev pomnoţeno sa lev. Neka i tokom ovog praznika Sukota naše srce osjeti pravo veselje izbavljenja cijelog ţidovskog naroda diljem svijeta.

Kriza koja se mijenja u novu priliku Jedna od najpoznatijih molitava u Ţidovstvu je Adon Olam, pjesma koja se sastoji od deset stihova a izgovara se svaki dan prije jutarnje molitve (Šahrita), a u nekim zajednicama i nakon večernje molitve

Strana 20

Divrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

petkom. Adon Olam doslovno znači Gospodar Svijeta. Rabi Jišaja Horowitz, poznatiji pod imenom Shlah, autor Shnei Luchot Habrit-a, piše da te dvije riječi, Adon Olam odgovaraju riječima Ein Sof (Ein=Adon, Olam=Sof), što doslovno znači Bez Kraja.

K tome, on piše da tko god ujutro tokom izgovaranja molitve Adon Olam razmišlja o toj podudarnosti, tog dana ta osoba sigurno neće doţivjeti nikakvu nezgodu; naprotiv, imati će odličan dan. Da bi dali potpunu sliku, spomenimo da dvije riječi Adon Olam moţemo također izjednačiti sa riječju Or - svjetlo, što nas upućuje na kabalističku predodţbu kako je svjetlo vezano uz beskraj, često koristeći izraz „svjetlost beskonačnosti“

Spomenimo usputno, da sa gledišta Kabale i Hasiduta, upravo ovo što smo gore spomenuli leţi u srcu Einsteinovog poimanja svjetlosti kao najbrţe stvari u svemiru, čime je on brzinu svjetlosti nazvao beskonačnom brzinom unutar granica našeg stvorenog svijeta. Deset stihova iz Adon Olam odgovara sefirotima, kojih je također deset. Stih koji odgovara sefiri pobjede je „On je moj Bog i moj ţivući spasitelj, stijena i porođajne muke u doba krize“. Pogledajmo sada riječi „u doba krize“. Na hebrejskom, izraz „u doba krize“ (gematrijsku vrijednost 765) je:

Godina 11 21 Broj 53 Strana

Dragocjeno

Jedno od najpoznatijih učenja Baal Šem Tova je da se tokom molitve moţe meditirati nad hebrejskim riječima, pri čemu, premještajući slova u riječima, mijenjamo im i značenje. Pri tome upravo daje primjer koristeći riječi „u doba krize“. Premještajući slova u riječi

hebrejske riječi „ kriza“ je . Međutim ako uzmemo cjelovitu

kriza

Melem je povezan sa iscjeljenjem i u Bibliji se smatra se homeopatskim lijekom. Jeremija kaţe: „Pa zar nema melema u Giladu, zar tu nema iscjelitelja? Zašto onda moj narod nije povratio svoje zdravlje?“ Tako i ovdje vidimo da se, kada se vratimo korijenu krize, dobijemo melem. Ako to preslikamo u naš praktični ţivot, kada ■ uzdignemo našu dušu da se u trenutku krize koncentrira upravo na B-ga, transformiramo krizu u prag ozdravljenja i rast u B-ţjem sjaju.

dobijamo riječ cohar

, što znači prag ili sjaj (cohar je jedno od 13 sinonima za svjetlost u hebrejskom jeziku, pri čemu kod ove riječi zamišljamo svjetlost na kraju tunela). Zaista, koristeći stihove „oh, jer taj dan je velik, nema takvoga kao što je on, i, ovo je doba krize za Jakova, i on će biti izbavljen iz nje“, Baal Šem Tov podučava da kriza postaje izvor izbavljenja, kriza koja ispočetka izgleda kao da navješćuje kraj, postaje zapravo prag za novi početak dobrog perioda. Prema Hasidskom učenju, razmatrajući riječi na ovaj način mi vršimo utjecaj na stvarnost, omogućujući tako pročišćenje naše svijesti i preformuliranje našeg razumijevanja o tome gdje smo i što radimo. Iznenada, iz nove perspektive, pruţaju nam se nove mogućnosti i Svemogući nam omogućuje da ih iskoristimo na pozitivan način. Stoga, mada ova godina moţe biti godina krize, ona je i prag za stupitu na novi nivo dobrote i prosperiteta, na novi nivo B-ţanskog sjaja. *** U kabali , proces mijene iz negativnog u pozitivno se naziva “hamtakat hadinim bešoršam”, ili „zasladiti presudu u njenom korijenu“. Ne ulazeći u kabalističko značenje cijelog ovog procesa, zamijetimo da se riječ korijen iz gornjeg izraza moţe odnositi i na gramatički korijen(šoreš) hebrejske riječi. Korijen

riječ , kriza , i gledamo kao da ta riječ predstavlja korijen (šoreš). Jedinu riječ u hebrejskom koja ima korijen (šoreš) melem.

, je riječ

Na kraju, takozvana „kumulativna vrijednost“ jednog slova ( U kabali zvana mispar kidmi) je zbroj vrijednosti svih slova od alefa do tog slova, uključujući to slovo. Na primjer, kumulativna vrijednost slova bet je 3 ( alef=1, bet=2, 1+2=3), kumulativna vrijednost od jod je 55, i tako dalje. Kumulativna vrijednost hebrejskog izraza „u doba krize“ je 3125. 3125 je broj 5 na petu potenciju. Dakle, moţemo reći da 3125 na najpotpuniji način predstavlja broj 5. U biti, kada broj 5 podignemu na petu potenciju, to je kao da imamo na temelju 5 koji ima još viši 5 na sebi (55). Podizanje broja 5 sa još višom slikom samog sebe,

upućuje

nas

transformaciju (kriza) u (melem) budući da je zadnje slovo he ( koje ima vrijednost 5) postaje slovo jod(koje ima vrijednost 10= 5+5). ■

Preveo Aleksandar Mihael S.

Strana 21

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: SUKOT Sukot prema kabali

Sukot je jedan od tri biblijska hodočasna praznika.Slavi se 15-og dana u mjesecu tišriju i traje sedam dana. Biblijski reci navodeda se ovaj praznik slavi u spomen na Izlazak i sjenice (nadstrešnice - sukot) u kojima su Izraelci ţivjeli za vrijeme 40 godišnjeg putovanja pustinjom. Međutim, ako je taj praznik u spomen Izlaska koji je bio u proljeće, zašto Sukot slavimo u jesen? Pa, kako bismo otkrili pravo mistično značenje Sukota prvo trebamo shvatiti opću strukturu mjeseca tišrija. Mudrost kabale uči da su praznici u mjesecu tišriju zapravo jedan praznik koji počinje s Roš hašanom i završava sa Simhat Torom (22. tišrija), a svrha je praznika da obnovi "posudu" (našu dušu)kako bi nam pruţio priliku za obnovu. To je sloţen proces podijeljen u nekoliko faza: Deset dana pokajanja - Dani presude Ova prva faza traje 10 dana, od Roš hašane do Jom kipura, a riječ je o izgradnji naše ţelje da primamo naše lijeve kolone. Ova faza nas povezuje sa stvaranjem svijeta, a time i ponovnim stvaranjem nas samih za nadolazeću godinu. Tijekom ove faze svoje ţelje čistimo od svih negativnosti koje su se u prošlosti uz njih privezale, i time nas sprečavale da ispunimosvoje stvarne ţelje. Opraštenje, pokajanje, samoispitivanje, molitve i zvuci šofara su alati predviđeni za postizanje duhovnog pročišćavanja i čišćenja; pripremajući nas da primimo obilje za godinu koja dolazi. Tijekom ovih dana se utvrđuje tko će ţivjeti, a tko će umrijeti, tko će biti bogat, a tko će biti siromašantijekom naredne godine. Strana 22

Sukot - Dani milosrdne dobrote (heseda) Kad završi Jom Kipur energija u svemiru se pretvara uenergiju desne kolone, energiju milosrdne dobrote (heseda). Ta energija,također, ulazi u našu dušu, našu “posudu” u nekoliko faza: Prema Ariju, na završetku Jom kipura Svjetlost heseda (milosrdne dobrote) - energija ţivota ulazi u našu dušu. Ulazak tog svjetla izravno je povezan s onime što smo činili na duhovnom planu tijekom elula i Deset dana pokajanja. Količina tog svjetla određuje razinu našeg zadovoljstva,naš osjećaj postignuća, naše financijsko stanje, naše zdravlje i ţivotnu snaguu nastupajućoj godini. To se svjetlo naziva Unutarnjim svjetlom. Mudrost kabale objašnjava da svatko od nas posjedujedvije vrste Svjetlosti: Unutarnje svjetlo (Or Penimi) je Svjetlo kojeveć imamo u sebi (“u posudi”) i ono simbolizira sve ono što smo u svojoj duši uspjeli ispraviti (tikun), i što je postalo dijelom nas. To svjetlo ulazipostupno, u pet faza, između 11. i 15. tišrija. To unutarnje svjetlo je sve onona čemu smo

radili tijekom Deset dana suda, tijekom prijašnjih godina i prethodnih ■ inkarnacija. Okolno svjetlo ili Svjetlo koje nas okruţuje (OrMakif) je svjetlo oko nas koje još nismo uspjeli doseći i ispraviti (tikun)u svojoj duši. Svatko od nas ima drugačiji Okolno svjetlo, jer svatko od nasima drugačiji tikun. (Mi imamo za postići različite ciljeve, steći različite uvide ili prevladati različite probleme, itd). 15-og tišrija Okolno svjetlo počinje ulaziti u naše duše. To svjetlo određuje našu motivaciju i viziju za godinu koja dolazi. Okolno svjetlo ima dvije komponente: intenzitet i kvalitetu. Jako okolno svjetlo ispoljit će se kod osobe kao osjećaj snaţne motivacije, entuzijazma i visoke sposobnosti za prevladavanje prepreka. Kvaliteta našeg Okolnog svjetla znači da imamo viziju, da imamo dobra mjerila, nadahnuće i sposobnost da gledamo iza horizonta. Mudrost kabale uči da naše Okolno svjetlo dovodi do toga da budemo zaštićeni, budući da kada imamo snaţno i vrlo kvalitetno Okolno Svjetlo ono će nam osigurati da uvijek budemo na pravom mjestu u

Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Tjedni Zohar: Sukot

pravo vrijeme. Zamah našeg napretka i naše vlastite promjene će nas zaštititi od toga da zapadnemo u nevolje i propast. To je tajna suke, korijen ove riječi je - SKK, zasjeniti, zaštiti i braniti (na hebrejskom) Mistična tajna suke Pa, u kakvoj je to vezi s Izlaskom?

ne energije koja se koristi za zaštitu. Simbol je sastoji od dva trokuta: Gornji trokut simbolizira ravnoteţu u duhovnom svijetu, dok donji trokut simbolizira ravnoteţu u fizičkom svijetu. Sam pojedinac je simboliziran kao središte zvijezde.

Prema Zoharu, tijekom svih godina lutanja u pustinji Izraelci su imali tri dara zahvaljujući dvojici braće i sestri: Mošeu (mana - poseban kruh koji je dolazio s neba), Miriam (izvor) i Aharonu (Oblaci Slave). Ti su oblaci odrţali Izraelce neozlijeđenima, čuvanima i zaštićenima. Kada se kaţe da je suka spomen na te oblake, to nam nagovještava da kada sjedimo u njoj mi privlačimo obrane, ta "Svjetla Hasadima (milosrdne dobrote)" koja ispunjavaju svemir u dane Sukota. Ova Svjetla također nastupaju postupno, u sedam faza, tijekom sedam dana praznika.

Tijekom sedam dana Sukota mi gradimo sedam komponenti magen Davida pozivajući Ušpicin.

Najjače Okolno Svjetlo nastupa prvog dana Sukota, koji je ujedno peti dan ulaska Unutarnjeg svjetla, koje je tog dana najjače. Ovaj poseban intenzitet heseda koji teče u svemir razlog je što je taj dan određen da bude praznik (hag). U ostale dane Sukota Okolno Svjetlo je manje intenzivno i to je razlog zašto se ti dani nazivaju Hol HaMo'ed - to znači da su ti dani polublagdani, rad je dopušten, međutim ograničen je.

Drugog dana pozivamo praoca Jichaka koji predstavlja moć sefirat Gevura. Ovdje, unosimo moć lijeve kolone gornjeg trokuta.

Spajanje na Okolno Svjetlo se događa dok sjedimo u suki i sudjelujemo u meditaciji za ostvarivanje povezivanja, dok jedemo, spavamo, učimo ili molimo, naš je cilj privući to Svjetlo u naše ţivote. Magen David - simbol zaštite Znak Y magen Davida (Davidove zvijezde) u kabali je poznat kao mistični simbol duhovno uravnoteţeGodina 11 23 Broj 53 Strana

Ušpicin(na aramejskom: gosti) Ušpicin su duhovni gosti koje pozivamo u suku svakog dana praznika. Ti gosti su biblijski praoci. Svaki od njih predstavlja različitu duhovnu snagu, a oni zajedno stvaraju magen David: Prvog dana pozivamo praoca Abrahama koji predstavlja moć sefirat Hesed. Tim pozivanjem mi unosimo moć desne kolone gornjeg trokuta.

Trećeg dana pozivamo praoca Jakova koji predstavlja moć sefirat Tiferet. Unosimo moć središnje kolone gornjeg trokuta. Četvrtog dana pozivamo Mošea koji predstavlja moć sefirat Necah. Unosimo moć desne kolone donjeg trokuta. Petog dana pozivamo Arona svećenika koji predstavlja moć sefirat Hod. Unosimo moć lijeve kolone donjeg trokuta. Šestog dana pozivamo Josefa pravednika koji predstavljamoć sefirat Jesod. Unosimo moć središnje kolone donjeg trokuta.

Sedmog dana pozivamo kralja Davida, koji predstavljamoć sefirat Malhut, naš svijeta, naših ţivota. Četiri vrste - Arba'at HaMinim Svrha Četiri vrste - lulava (mlade neotvorenep almine grane datuljine palme), etroga (ploda citrusnog stabla), hadas (grančice mirte) i arave (grane vrbe) - je da unese Svjetlo iz gornjih svjetova kako bi ojačalo magen David za godinu koja dolazi. Kad ih drţimo zajedno mi unosimo Svjetlo od sefirot, iz gornjih svjetova, kako bi za sebe stvorili magen David: dolje - Hod, iza sebe - Jesod, dok se mi nalazimo u sredini. Time tri grane mirte predstavljaju sefirot Hesed, Gevura i Tiferet, koje zajedno stvaraju gornji trokut. Dvije grane vrbe predstavljaju sefirot Necah i Hod, a lulav predstavlja sefirat Jesod. Zajedno one stvaraju donji trokut. Etrog predstavlja sefirat Malhut, naš svijet. On se nalaziu središtu magen Davida. Tijekom molitve Halel, svakog jutra tijekom sedam dana Sukota, po pet puta se ljulja Četiri vrste što se podudara s pet sefirot: Keter, Hohma, Bina, Zeir Anpin i Malhut. Svako ljuljanje se vrši u šest različitih smjerova: jug - Hesed, sjever- Gevura, istok - Tiferet, gore - dolje, Netsah - Hod,i natrag (zapad) - Jesod; dok je osoba koja ljulja Malhut. Tim ljuljanjem mi ponovno gradimo magen David (Davidov štit) za našu zaštitu. Osnovna ideja Sukota je da privuče Svjetla zaštite, duhovno napredovanje, osobnu energiju i ţivotnu snagu za cijelu godinu punu sreće, ljubavi i dijeljenja. ■ . . Prevela Tamar Buchwald Strana 23

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: SIMHAT TORA Simha Tora prema tradiciji

koju smo stvorili tijekom praznika u tišriju.

Simha Tora je poznata i kao Šemini Aceret i to je dan koji dolazi na-

Nakon hakafot završavamo čitanje

kon što su završili 7 dana Sukota.

Tore s posljednjim odjeljkom knjige

Međutim, izvan Izraela to su imena

Ponovljeni zakon (Vezot habraha), i

za dva različita dana praznika. Simhat Tora se obiljeţava kako bi se ukazalo na završetak godišnjeg ciklusa čitanja Tore i ponovni poče-

odrţati druge hakafot, ali ovaj put na ulicama. Simhat Tora prema Kabali

onda počinjemo iznova čitanjem knjige Postanka. Zbog toga Zohar i tumači

moţemo

promijeniti

svoju sudbinu sve dok ne završimo s čitanjem Ponovljenog zakona, bu-

tak čitanja. Vrhunac proslave je obi-

Na kraju, nakon što smo tijekom

laţenje bime — hakafot u sinagogi sa

praznika u tišriju stvorili vezu iz-

svim svitcima Tore, plešući i pjeva-

među ―posude‖ i duše, između

jući s njima. Hakafot se radi uvečer

gornjih i donjih svjetova, između

uoči Simhat Tore, te slijedećeg jutra

Stvoritelja i nas, stigao je trenutak

Vjenčanje / sjedinjenje se dovrša-

prije čitanja Tore.

braka - Simhat Tora, i kao što mlada

va u molitvi Musaf, netom prije ne-

obliazi oko mladoţenje sedam puta

go što molimo molitvu za kišu (Te-

na početku ceremonije vjenčanja,

filat hagešem) kako bi materijalizirali

takav je smisao i sedam hakafot na

(gešem je kiša, ali i sve fizičko) sve

Simhat Tora. Mi smo mlada, a Stvo-

blagoslove koje smo privukli od Roš

ritelj je mladoţenja.

Hašane do današnjeg dana.

Nakon hakafot čita se posljednji dio Tore - i običaj je pozvati na Toru sve koji su u sinagogi, uključujući i svu djecu, a nakon toga se za šesto čitanje zove Hatana Tore (mladoţenju

dući da u trenutku kad počnemo čitati Knjigu Postanka nova godina ■

je počela.

Tore) i on čita sve do kraja Tore. Na-

Izvor običaja na Simhat Toru je

U molitvi Keter u Musafu, kada ka-

kon toga sljedeće je čitanje Hatan

Zohar, koji nam je rekao da izvadi-

ţemo "Šema Jisrael" sjedinjenje je

Berešit (Postanak), i to je prvo po-

mo sve Tore iz Aron hakodeša i ra-

dovršeno u svim sefirot i u svim

glavlje u Knjizi Postanka, početak

dosno zaplešemo s njima. To je za-

svjetovima i time proces pripreme

Tore.

pravo naša posljednja prilika da

naše duše za iduću godinu - proces

privučemo svjetlo u novu ―posudu‖

koji je započeo na Roš Hašanu –

Uobičajeno je u večernjim satima

završava. Zohar objašnjava da je na Šemini Aceret svjetlo Simhat Tore - svjetlo blagoslova svim bićima i svjetovima - dostupno svima, i dok plešemo s Torom mi dovodimo svjetlo i svekoliko obilje u naš svijet i ispunjavamo

sve

duše

dobrom

srećom i obiljem. ■ Prevela: Tamar Buchwald Strana 24

Divrej Tora

Haftare za Sukot i Šemini Aceret (I Kraljevima 8,54 8,66)

Na Šemini aceret se čita glasoviti odlomak Aser t'aser koji počinje zavanje desetine priroda). Sukot, blag-

svome narodu Izraelu da otpočine, u

dan prikupljanja, bio je doba kad su

skladu sa svime što je obećao; nije izo-

se razne vrste desetina davale levi-

stavio ni jednu riječ iz svih svojih do-

tima i siromašnima. Desetinu se

brih obećanja koja je obećao preko Mo-

davalo dva puta godišnje.

šea, sluge svoga. Neka B-g naš B-g bude

zalem i tamo je pojesti. Svake treće i šeste godine drugu desetinu bi zamijenila

iz knjige Kohelet (Propovjednik). Veselje koje je donio Sukot lako nas

desetina

siromašne.

(Sedme, šabatne godine ne daje se desetina ni od čega što raste i što ionako ne pripada vlasniku nego svima). U odlomku je riječ i o Šaba-

moţe odvesti u svjetovna zadovolj-

tnoj godini (Š'mita), opraštanju du-

stva i prouzročiti da izgubimo iz

gova i oslobađanju robova.

vida

duhovnu

prirodu

istinske

radosti. Knjiga Kohelet je osmišljena tako da nam pomogne koncentrirati

ukazuje na ispraznost traganja za

Solomon završio svoju dirljivu mo-

na ţivot, završni odlomak podvlači da je njezina namjera nadahnuti nas na veće priljubljivanje uz B-ga: „sve

idu Njegovim putovima i čuvaju Njegove zapovijedi i Njegove uredbe i Njegove presude koje je zapovijedio našim očevima. I neka ove moje riječi, kojima preklinjem B-ga, budu tik uz B-ga našeg B-ga danju i noću; neka budu uzročnik ustrajnosti sluge Njegovog i ustrajnosti naroda Njegova, Izraela, za sva vreda B-g jest B-g i da nikog drugog nema.

mak iz Brojeva (29,35-39). Tema ove prvi dan Sukota. Nakon što je kralj

knjiga izraţava pesimistički pogled

pa da moţe priviti naša srca k sebi, da

mena; da svi narodi na zemlji spoznaju

Solomon. To je razborita knjiga koja

trajno značenje. Iako se čini da

Nek' nas ne napusti i ne odrekne nas se;

na Šemini aceret, čita se kratki odlohaftare nastavak je teme haftare za

samo duhovne vrijednosti imaju

s nama kao što je bio s našim očevima.

Za vrijeme maftira, osmog dana

se na bitno. Napisao ju je kralj

svjetovnim i vodi zaključku da

goslovio izraelski narod: „Nek' je blagoslovljen B-g koji je dao

a drugu je trebalo donijeti u Jeru-

Na šabat u vrijeme Sukota čitamo

B-gu u Bejt hamikdašu, ustao je i bla-

konima o desetinama (mesmer – da-

Prvu desetinu se davalo levitima,

(Knjiga Kohelet)

litvu preklinjanja i otvorio svoje srce

Neka tvoje neokaljano srce zato bude s B-gom našim B-gom, i neka se drţi Njegovih odredbi i čuva Njegove zapovijedi kao na ovaj dan.“ Nije teško zamisliti veselje i nadahnuće takvog Sukota prilikom posvećenja novoizgrađenog

Bejt

hamikdaša. Haftara nam kaţe da je „osmog dana on (kralj Solomon) otpustio ljude i oni su blagoslovili kralja i otišli u svoje šatore veseli i razdragana

u svemu, kad se sve uzme u obzir: Boj

srca zbog sveg dobra koje je B-g učinio

se Bga i čuvaj Njegove zapovijedi jer to

za Davida, slugu svoga i za Izrael,

je sva čovjekova duţnost.“ (Kohelet

narod svoj.“ ■

12,13)

Godina 11 25 Broj 53 Strana

Prevela Dolores Bettini

Strana 25

dija

e Iz m

VIJEST

Rođenje crvenog teleta najavljuje dolazak Mesije B92, 14.9.2018. Jevrejski naučnici tvrde da je na svet došlo potpuno crveno tele, prvo posle 2.000 godina, ispunjavajući biblijsko proročanstvo koje predviđa dolazak Mesije. Hrišćani veruju da će Mesija doći kada zlo zavlada i kada apokalipsa zapreti svetu. Rođenje biblijskog teleta objavio je "Institut hram", grupa koja kaže da je "posvećena svakom aspektu Svetog hrama Jerusalima". "Sedamnaestog dan Elula, 5778, 28. avgusta 2018. godine, u zemlji Izraelu rođeno je crveno tele", napisala je grupa na svojoj stranici na

Page 26 Strana 26

Fejsbuku. Oni tvrde da ženka teleta predskazuje izgradnju Trećeg hrama u Jerusalimu i dolazak jevrejskog Mesije. Evangelistički hrišćanski teolozi veruju da će izgradnja Trećeg hrama dovesti do Sudnjeg dana, prenosi Sputnjik. Pominjanje crvenih teladi prisutno je i u hrišćanskoj i jevrejskoj tradiciji. Tele su, prema izveštajima, ispitivali rabinski stručnjaci, a proučavaće ga svakih nekoliko meseci kako bi se utvrdio njegov legitimitet biblijskog pro-

još 2015. godine, sa izričitim

izraelskim kravama. Crvena

ciljem proizvodnje teladi koja

ženska telad su bila rođena

se spominju u proročanstvu.

ranije, ali su diskvalifikovana

Životinja treba da ispuni niz

zbog neispunjavanja svih pro-

zahteva, od kojih je najvažnije

ročkih zahteva. Tele rođeno

da je potpuno crvena.

1999. godine bilo je muško, a

Naučnici su uvezli zamrznute

ročanstva.

embrione crvenih krava rase "Institut hram" je započeo svoj

"angus" i ukrstili ih sa domaćim

program uzgoja crvenih junica

Divrej Tora

ono rođeno 2002. godine nije bilo u potpunosti crveno — na jednom delu je imalo bele dlake. ■

Godina 11

Broj 53