4-01 - Divrej Tora - Bamidbar 5779 by Bet Israel

Divrej Tkra Godina 12 Broj 35

Zagreb, šabat 8. lipnja 2019. - 4. sivana 5779.

Broj 35

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Bamidbar Jeruzalem 19:02

20:25

Zagreb

20:24

21:26

Rijeka

20:29

21:30

Split

20:14

21:15

Dubrovnik 20:04

21:06

Vinkovci 20:11

21:12

Sarajevo 20:07

21:09

Doboj

20:12

21:13

B. Luka

20:16

21:17

Beograd 20:03

21:17

Novi Sad 20:07

21:23

Subotica 20:11

21:28

Zrenjanin 20:05

21:21

Niš

19:51

21:04

Beč

20:33

21:34

Frankfurt 21:13

22:14

Edison, NJ 20:07

21:17

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan utorak 11.6.2019. Alot Hašahar

2:55

Najranije Talit

3:54

Nec Hahama

5:06

Najkasnije Š’ma

9:01

Zman Tefila

10:19

Hacot

12:56

Minha Ketana

17:30

Plag Haminha

19:08

Šekia

20:45

Cet Ha-kohavim

21:27



divrejtora@gmail.com

Paraša Bamidbar

(Bamidbar 1,1-4,20) U Sinajskoj pustinji B-g kaţe da se provede popis dvanaest izraelskih plemena. Moše izračuna da ima 603,550 radno sposobnih muškaraca (od 20 do 60 godina); pleme Levi, koje broji 22,300 muškaraca starih mjesec dana i više, računa se posebno. Levitima je namijenjena sluţba u Svetištu. Oni su zamjena za prvorođence kojih je pribliţno toliko i koji su diskvalificirani kad su sudjelovali u oboţavanju zlatnog teleta. 273 prvorođenca koliko ih je nedostajalo, trebalo je nadomjestiti plaćanjem pet šekela "otkupnine". Kad je trebalo rastaviti tabor, tri klana Levijevih su ga rastavili i prenosili Svetište i opet sastavljali u središtu sljedećeg tabora. Zatim su podizali svoje šatore oko njega: Kehatiti, koji su nosili posuđe koje pripada Svetištu

(kovčeg, menoru itd.) u za to posebno načinjenim naramcima, smještali su se juţno; Geršoniti, zaduţeni za tapiserije i krovište, zapadno; Merarijeva obitelj, koja je prenosila pregrade i potpornje, sjeverno. Ispred ulaza u Svetište, s njegove juţne strane, bili su Mošeovi šatori, Aronovi i Aronovih sinova. Osim Levija, dvanaest plemena se utaborilo u četiri skupine po tri plemena. Na istoku su bili Juda (74.600), Isahar (54.400) i Zebulun (57.400); na jugu Ruven (46.500), Šimon (59.300) i Gad (45.650); na zapadu Efraim (40.500), Menaše (32.200) i Benjamin (35.400); na sjeveru Dan (62.700), Ašer (41.500) i Naftali (53.400). Takvog poretka su se drţali i dok su putovali. Svako je pleme imalo svoga nasija (princa ili vođu) i svoju zastavu s plemenskim bojama i znakom. ■ Prijevod: Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ה״ ״ד״ב״ה״מ״ ״ ״ו״ה״ה״ ״מ״ ״מ״ן״״״ו״ע״ו״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Sedra (i knjiga) BaMidbar započinje

jati ljude, u ovom je slučaju postoja-

u Sinajskoj pustinji druge godine

la izravna naredba da se ljude broji.

nakon Egipta, na Roš hodeš Ijar.

Stoga ih neće zateći nikakvo zlo dok

Nakon što je mjesec dana ranije bio

izvršavaju ove boţanske zapovijedi.

podignut Miškan, sada treba prebro-

Ovo je suprotno od Ki Tisa, gdje To-

jati narod. Ovo se događa, u sklopu

ra kaţe: "Kada brojite, onda morate

priprema za prvo putovanje od do-

skupljati po pola šekela, itd. Tamo

laska na Sinaj jedanaest mjeseci ra-

odmah iza B'reišit. Također je druga

jezik u Tori pokazuje da je brojanje

nije. (Prethodno su već bila dva bro-

i po broju riječi i slova po sedri. Me-

bilo jedna mogućnost ili praktičan

janja naroda: jedno, kada je narod

đutim, 128,8 p'sukim po sedri, skida

način, no ne i obavezno. Stoga je

izašao iz Egipta i drugo nakon grije-

B'reišit s prvog mjesta. On ima 78

bila neophodna neizravna metoda.

ha sa Zlatnim teletom). U 9. poglav-

p'sukim više od Š'mot, no 305 riječi

lju, Tora nam govori o događajima

manje.

koji su se dogodili tijekom nisana, prethodnog mjesec. Raši nas kod toga uči dvije stvari: prvo, da Tora ne ide nuţno kronološkim redom i drugo, u ovom konkretnom slučaju, B-g je izabrao da Knjigu BaMidbar ne započne u negativnom tonu. Negativnom, zbog toga što je Izrael-ski

vom a tako se riječ i izgovara. Baal

1,1-19

HaTurim kaţe da na jud moţemo

Dolazi zapovijed od B-ga da se prebroji narod, točnije muškarci od 20 godina naviše. Dvadeset godina je prema Tori dob za vojnu sluţbu. Aharon i predstavnik svakog plemena pomaţu pri prebrajanju.

dnom (pogl. 9) tijekom svih godina

Popis je proveden onako kako je

lutanja. (Nije im bilo dopušteno da

zapovijeđeno.

godinama jer su među sobom imali neobrezane djece. Do toga je došlo zbog opasnosti po tek obrezane bebe dok su putovali. Budući da je narod morao biti spreman da krene na put čim izađe nalog da se krene, oni su odgađali obrezivanje. Iako je to opravdani razlog za ne prinošenje korban Pesaha, on se svejedno smatra znakom sramote za narod,

bila i jedna "ne toliko dostojna" osoba. On kaţe da je Šlumiel ben Curišadaj, poglavar u Šimonu, bio Zimri ben Salu, koji je izazvao B-ţji gnjev koji je uništio na tisuće ljudi, sve dok Pinhasov čin nije zaustavio Zimrija (i pogibelj). To što je u svom

se narod prebroji dobili Moše i Aha-

moglo. Primijetite da se u priči o

ron (a ne samo Moše) jer se prebra-

Pinhasu nalazi slomljeni vav, vav u

janje vršilo pri sakupljanju/sakup-

briti šalom. Je li to moţda remez

ljanjem pola šekela od naroda. Bu-

(nagovještaj) poveznica?

dući da je bio uključen novac, nije

Levi – druga alija - 35 p'sukim –

prikladno imati samo jednu osobu

1,20-54

koja se time bavi. To je postalo etički standard kod bavljenja javnim sredstvima.

knjigu BaMidbar u tom raspoloţe-

mentator sugerira da se ovo prebra-

nju.

janje nije vršilo šekelima, već izrav-

Strana 2

nam govori da je među čelnicima

imenu imao B-ţje ime, nije mu po-

S druge strane ... Jedan drugi ko-

me je druga knjiga po broju p'sukim,

gledati kao na presječeni vav, što

Komentari ističu da su zapovijed da

pa je B-g odlučio da ne započne

Bamidbar ima 1288 p'sukim, i po to-

da, napisan je s judom umjesto va-

Kohen - prva alija - 19 p'sukim –

narod prinio korban Pesah svega je-

prinose korban Pesah u narednim

K'ru'ei ha'eda, naziv za vođe naro-

nim brojanjem ljudi. Iako smo naučili da je neprimjereno, pa čak i potencijalno opasno, izravno prebra-

Tora s ljubavlju biljeţi rezultate popisa za svako pleme, počevši od Reuvena i imenujući ga za prvenca Izraela. S obzirom na sve "probleme" koje je Reuven imao, i činjenica da su Jehuda, Josef i Levi, svaki pojedinačno, završili s elementima onoga što Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

je moglo biti Reuvenovo, zanimljivo je da Reuven zadrţava naziv "b'hor".

Alija po Alija

ţena. Komentari ističu da je nizak broj

Nakon što prebroji svako pleme,

populacije zabiljeţen kod Levija bio

Tora daje konačan zbroj od 603.550.

bliţe onome što bi se očekivalo pre-

(Broj koja se općenito koristi da se

ma prirodnim demografskim kreta-

opiše mnoštvo koja je izašlo iz Egi-

njima. Brojevi za ostatak naroda bili

pta je 600 000. To je očigledno zao-

su neprirodno visoki. To je posljedi-

kruţen broj stvarnog ukupnog broja

ca onoga što nam Tora kaţe: “i kako

ljudi.) Uključujući ţene i djecu, broj

su bili mučeni, tako su se mnoţili”.

ljudi koji je napustio Egipat vjeroja-

Među brojnim čudima koja su se

tno se kreće između 2 i 3 milijuna.

dogodila u Egiptu, bila je i činjenica

Levi’im se nije smjelo brojati zajedno s ostatkom naroda, već ih je trebalo prebrojati izdvojeno. Levi’im su bili zaduţeni za nošenje dijelova Miškana, te rastavljanje i podizanje Miškana svaki put kad je narod puto-

da se narod razmnoţavao toliko silno u vrlo nepovoljnim uvjetima. Budući da Levijevo pleme nije bilo podvrgnuto teškim uvjetima ropstva, njegov je prirast bio “normalan”.

vao. Ne-Levi’im nisu smjeli razljuti

Ako je prebrajanje naroda imalo i

B-ga time što bi se pribliţili Miškanu

negativnu stranu, zašto je B-g zapo-

na neodgovarajući način. Ovo se

vjedio Mošeu da broji ljude? Chidu-

odnosilo i na tabor: Levi’im su se

shei HaRi”M kaţe da smo prebraja-

utaborili oko Miškana, a plemena su

njem mi postali davar še'b'minjan.

ostala podalje u svojim taborima.

To svakome od nas daje vaţnost

LiVnei Jehuda ... za sva plemena koristio se izraz LiVnei, osim za Bnei Naftali. Baal HaTurim kaţe da je

koja nam neće dopustiti da budemo neutralizirani miješajući se s drugima. (objašnjenje na drugom mjestu)

kod njih bilo više ţena nego muška-

Š'liši - treća alija - 34 p'sukim – 2,1-

raca. U kasnijem prebrajanju sta-

novništva, "bnei" se koristi za sva plemena budući da su muškarci poumirali – kod svih je bilo više

Godina 12 3 Broj 35 Strana

putovanja. Po tri su plemena formirala "tabor" pod jednom zastavom, na svakoj od strana svijeta uokolo tabora Levita. Vođa svakog "tabora zastave" vođa je "glavnog" od tri plemena, kako je naznačeno imenom tabora. Tabor Jehude bio je na istoku i trebao je biti prvi koji kreće na put. Reuvenov tabor na jugu slijedio je iza njih. Potom su išli Levi’im s Miškanom, tako da jesu i budu unutar naroda, a ne na njegovu obodu. Zatim je slijedio tabor Efrajima sa zapada, a posljednji koji su kretali na putovanje bili su oni iz Danova tabora, na sjeveru. Tora ponavlja da Levi nije ubrojen među plemena, i da je narod učinio kako mi je bilo zapovijeđeno. Glavno pleme svakog tabora zasnivalo se na otot, znakovima, koje je prenio Jaakov Avinu. Baal HaTurim ukazuje na podudarnost između Jaakovljevih blagoslova njegovim sinovima i ovim vođama tabora. Svaki sin kojem se Jaakov obratio u drugom licu bio je voditelj tabora. "Reuvene, ti ste moj prvenac", "Jehudo, tebe će braća tvoja priznati",

Sljedeća se zapovijed bavi poloţa-

"Dane ... tvoje spasenje", "Josef ...

jem plemena kod postavljanja ta-

Bog tvog oca ... blagosilja te".

bora, te redoslijedom jedinica kod

R'vi'i - četvrta alija - 13 p'sukim –

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

3,1-13

prvorođenaca"

te plaćanje po pet srebrnih šekela

vih i Mošeovih sinova. (Zapravo,

Aharonu i njegovim sinovima za

Mošeovi biološki sinovi se ne sporonove sinove smatralo i Mošeovima, jer ih je Moše podučavao Toru.)

preostalih 273 prvorođenaca. K'hat je zaduţen za glavno sveto pokućstvo Miškana, što uključuje Aron, Šulhan, Menoru i ţrtvenike. Merari je zaduţen za građevni ma-

Levijevom plemenu treba dodijeliti

terijal: daske, potporne šipke, teme-

zadatke pomaganja kohanim u nji-

ljna podnoţja, stupove. Ukupno,

hovom radu i zaštiti Miškana i nje-

prebrojano je 22.000 Levi’im.

govih instrumenata. U biti, Levi će zamijeniti b'hor koji je bio posvećen od dana Izlaska (pa čak i prije toga). B'hor je izvorno trebao obavljati svete zadatke Levi’ima (i kohanima), ali je kao posljedica onoga sa Zlatnim teletom tu privilegiju izgubio. "Ovo su imena sinova Aharonovih, b'hor (prvenac) Nadav ..." Uobičajeno čitanje pasuka, temeljeno na Taamei HaMikra (napomenama iz Tore), ukazuje na to da se Nadava prepoznaje kao Aharonovog b'hora. No, postoji okomita crta koja odvaja b'hor i Nadava, što sugerira da je Aharon b'hor; Nadav, koji je umro bez djece, zapravo ovdje nije b'hor. (Budući da su djeca preminulog b'hora dobivala dvostruki dio imetka svog oca, da je Nadav imao djecu on bi zadrţao pravo b'hora.) Hamiši - peta alija - 26 p'sukim – 3,14-39 Moše dobiva zapovijed da prebroji Levi‟im - muškarce u dobi od jednog mjeseca naviše. Geršonova grana obitelji bit će zaduţena za materijal zavjese Miškana, što uključujue i obloge i dvorišnu ogradu. Strana 4

22.000

Levi’im (ne-b’horim) za 22.000 b’horim

Tora nastavlja s imenima Aharono-

minju. Komentari ističu da se Aha-

zamjenom

Pojašnjenje ... Ako se zbroji tri obitelji Levija - Geršon, 7500; Kehat, 8600; Merari, 6200 - ukupno dolazimo do 22.300, a ne 22.000, broja korištenog u razmjeni s prvorođencima. Raši objašnjava da su 300 "nestalih" Levi’im sami bili b'horim pa nisu bili dio sluţbene razmjene vidi u narednoj aliji. Paţljivo odaberite svoje susjede. Raši ističe da je blizina Degel Mahane Jehuda taboru Mošea i Aharona te njegove obitelji imala pozitivan utjecaj na tri plemena Jehude, Jisahara

Zamislite da se okupi 22.273 ljudi i da se zatraţi od svakoga od njih da odabere kartu iz kupa od 22.273 karata, od čega na 22.000 njih stoje riječi ben Levi, a na 273 njih se nalazi 5 šekela. Ovo je, kaţe Raši, način su odredili tko će platiti 5 šekela za otkup. Raši ističe da je svaki od 5 š’kalim ■ b’hora, vrijedio 20 gera. 20 srebrnika je iznos koji su braća primila za prodaju

Josefa.

Očigledno,

Raši

smatra da postoji veza između prodaje Josefa i zahtjeva da se otkupe prvenci. Sjetite se da je Josef bio Rahelin prvenac. Š'vi'i – sedma alija - 20 p'sukim – 4,1-20 Drugi popis Levi’ima započinje brojanjem grane obitelji K‟hat - muška-

i Zevuluna - tri plemena poznata po

raca u dobi između 30 i 50 godina.

znalstvu Tore. S druge strane, Re-

To je radna snaga u Miškanu. K‟ha-

uvenova blizina Korahu, a njegova

tovci su najprije trebali čekati da

Datanu i Aviramu dovela je do

Aharon uđe u Miškan, ukloni Paro-

katastrofe.

het i pokrije predmete u svetištu

ŠiŠi - šesta alija - 12 p'sukim – 3,4051

posebnim platnenim pokrivalima. Tek tada su Levi’im smjeli rukovati tim predmetima. Elazar, Aharonov

B-g potom kaţe Mošeu da prebroji

sin, osobno je bio odgovoran za

prvorođence plemena, od mjesec

posebna ulja i tamjan Miškana. Tora

dana starosti naviše, kako bi se mo-

upozorava kohanim da ne dovode u

gla odrţati sluţbena svečanost za-

opasnost K‟hatovce nepravilno vr-

mjene Levi’im za b’horim. Moše ih

šeći pripreme za rukovanje najsve-

broji i nalazi da ima 22.273 b'horim.

tijim

Provodi se masovno "otkupljenje

p’sukim su Maftir. ■

predmetima.

Posljednja

Divrej Tora

Hag Šavuot Haftara za Šavuot (Ezekiel 1,1-28; 3,12) Haftara za prvi dan Šavuota je uzeta iz prvog poglavlja knjige proroka Ezekiela. Kao i obično za Šabat i blagdane, postoji sličnost i veza između odlomka iz Tore koji se tom prilikom čita i haftare. Prorok Ezekiel nam kazuje kako je postao prorok. U proročkoj viziji je doţivio boţansko otkrivenje: "Dogodilo se tridesete godine, četvrtog mjeseca, petog dana mjeseca, dok sam bio među zatočenicima na rijeci Hebar; nebesa su se otvorila i ja sam imao viziju B-ga." B-g objavljuje Deset zapovijedi K’riat Tora za Šavuot (Šemot 19,1 -20,23;

Devarim

15,19--16,17; Brojevi 28,26 - 28,31 ) Djeca Izraelova su podigla šatore

nasuprot

Sinajskom

Ezekiel opisuje nebesku kočiju

kojima zapovijeda narodu izrael-

i vizije koje je imao kad su se ne-

skom da vjeruje u B-ga, da se ne

besa otvorila. Tada ga je B-g uči-

klanja idolima, niti da izgovara

nio prorokom i naredio mu da

ime B-ţje uzalud, da poštuje rodi-

narodu prenese njegovu poruku.

telje, čuva Šabat, da ne ubije, ne

Bez obzira hoće li ga narod slušati

brdu.

učini preljuba, da ne krade, ne

Tamo im je rečeno da ih je Bog

svjedoči laţno i da ne poţeli tuđe.

izabrao da mu budu "kraljevstvo

Narod zavapi Mošeu da je otkrive-

stavljali zapreke, on mora svoju

svećenika" i "svet narod". Narod

nje presnaţno i da ga ne mogu

misiju vršiti bez straha.

odgovara izjavom, "Sve što je B-g

podnijeti. Mole ga da on preuzme

rekao, činit ćemo".

od B-ga Toru i zatim je prenese

Šestog dana trećeg mjeseca (si-

njima.

vana), sedam tjedana nakon Izlas-

Drugog dana Šavuota čitamo iz

ka, sav Izraelski narod se okuplja

Ponovljenog zakona poglavlje u

u podnoţju Sinajskog brda. B-g se

kojem su zakoni o tri hodočasna

uz grmljavinu, munje, valove di-

blagdana (Pesahu, Šavuotu i Suko-

ma i zvuk šofara spušta na brdo i

tu) na koje svi Ţidovi dolaze u

poziva Mošea da se uspne.

Sveti hram u Jeruzalem "vidjeti i

ili ne, pa čak i ako mu budu po-

Kada ga je obuzeo proročanski duh, Ezekiel je stajao na obali rijeke Hebar koja je pritoka babilonske rijeke Eufrat. Bila je peta godina babilonskog izgnanstva. ■ Prevela Dolores Bettini

stati pred B-ga". ■ Godina 12 5 Broj 35 Strana

Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi Iz prve paraše knjge Bamidbar ne učimo niti jednu micvu. Ne brinite, već sljedećeg tjedna imat ćemo novi niz micvot. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 28. Pozitivna je zapovijed počinuti od rada na blagdan Šavuot kao što Pismo kaţe, Toga istog dana sazvat ćete sveti sabor (Vajikra 23,21).

drugoj, a najdonja je kil'ajim, zabranjeno je sjesti na najgornju. Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškarca tako i za ţenu. 182. Negativna je zapovijed da se ne pravimo da ne vidimo izgubljeni predmet Ţidova, i da ga

Na snazi je na svakom mjestu, u svako doba, kako za

ostavimo

muškarce tako i za ţene. Negativne zapovijedi

181. Negativna je zapovijed ne odjenuti nikakav odjevni predmet od vune i lana kao što Pismo kaţe, Nećeš odijevati miješani materijal, vunu i lan zajedno (D'varim 22,11). To se naziva kil'ajim ("pomiješane vrste") odjeća. "Vuna" se konkretno odnosi na vunu ovaca i ovnova. Jednom kada se vuna i lan sastave bilo kojom vrstom sjedinjenja na svijetu, oni postaju zabranjeni kao kil'ajim po zakonu Tore. Ako netko nosi kil'ajim čak i nehotice, privremeno, pa čak i ako je preko deset haljina, tako da on od toga nema nikakve koristi, i čak i ako je to [jedino] da se prođe carinski pregled – on krši tu [zabranu]. Tako isto i ako se netko prekrije time [kao pokrivačem] on to krši. Po zakonu učenjaka zabranjeno je sjediti na podmetaču ili prostirci od

kao što Pismo kaţe, "Nećete gledati vola ili ovce svoga brata kako skreću s puta i sakriti se od njih ... ne smijete se sakriti" (D'varim 22,1.3.). (Vidi također dio

pozitivnim zapovijedima, §69.). Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškarca tako i za ţenu. 183.

Negativna je zapovijed da se ne ostavi ţivotinja Ţidova povijena pod svojim teretom, i ode svojim putem bez da mu se pomogne da rastereti ţivotinju

kao što Pismo kaţe, Nećete gledati magarca ili bika svoga brata koji je pao na put i sakriti se od njih (Dvarim 22,4). (Vidi također dio s pozitivnim zapovijedima, §70.). Ovo je na snazi na svugdje i uvijek, i za muškarca i za ţenu. ■

kil'ajim. Čak i da ima deset mekih prostirki, jedna na

Strana 6

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Izabranost i Levi Kada i zašto je pleme Levi izabrano da budu svećenici i Leviti? Je li odabir zasnovan na zaslugama? Ako je tako, zbog kojih djela? Zašto su prvorođenci bili zamijenjeni?

 Jubilees tvrdi da je pleme već bilo izabrano u doba praotaca, kao nagrada za to što je Levi osvetio Dininu časti u Šehemu. Nasuprot tome, Raši ukazuje na lojalnost Levita Hašemu za vrijeme grijeha sa Zlatnim teletom. Koji pristup vam je uvjerljiviji? Kako bi Raši objasnio zašto je Aharon zaslužio svećeništvo unatoč tome što je bio uključen u izradu teleta?  Nasuprot navedenim komentatorima, R"Y Bekhor Shor sugerira da je izbor bio praktične prirodi. Iako su prvobitno svi prvorođeni bili određeni za sluţbu, Hašem je zaključio da je bolje da se žrtvena služba ograniči na jednu rodoslovnu liniju. Koje su prednosti i nedostaci svakog modela (jedno pleme nasuprot po jedan pojedinac iz svake obitelji)?

Godina 12 7 Broj 35 Strana

Tanah učenje

drevno

Bliskoistočno

Sefer Bemidbar započinje s popisom nacije, koji je napravljen svega nekoliko mjeseci nakon ranijeg popisa opisanog u Šemot 38, kada je nacija prebrojana putem donacija u Miškan od po pola šekela. Ali zašto je bilo potrebno dvaput brojati narod u tako kratkom vremenu? Osim toga, iznenađujuće je da je zbroj oba popisa stanovništva identičan. Kako je to moguće? Zar nije bilo smrti ni rađanja u mjesecima između njih?

 U. Cassuto se koristi znanjem o drevnim bliskoistočnim popisima stanovništva da bi sugerirao da su ta dva događaja bila dio jednog dugačkog procesa koji je započeo izgradnjom Tabernakla - Šatora sastanka. Možete li se sjetiti drugih primjera u kojima bi poznavanje bliskoistočnih normi moglo rasvijetliti biblijski tekst ili zakon?  Kako se drugačije mogu objasniti identičan zbroj i potreba za dva popisa? Ide li Tora kronološkim redom?

mora uravnotežiti međusobno konkurentne zahtjeve da ide kronološkim ili tematskim redom. Tora nije iznimka, i mada se čini da je kronološki red njezina zadana postavka, on se povremeno žrtvuje kako bi se postigli drugi ciljevi.

 U ranim poglavljima Sefer Bemidbara, čini se da izričiti datumi izričito upućuju da tekst nije ispripovijedan kronološkim redoslijedom. Zašto bi to mogao biti odabrani način prenošenja zakona i priča u ovom dijelu? Postoji li bilo koji drugi način na koji se može čitati ova poglavlja?  Kad u odlomcima nema datuma, koje bi indicije ipak mogle postojati u tekstu da nam pruže dokaze za nekronološki redoslijed?  Neki komentatori sugeriraju da kod sljedećih priča tekst ne ide kronološkim redom. Jesu li prijedlozi nekronološkog opisa događaja uvjerljivi? Koje su šire posljedice tih prijedloga? ■ Prevela Tamar Buchwald

Kada zapisuje bilo koju priču, pisac

Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Degel

Degel ‫ דגל‬je zanimljiva riječ. Pitajte bilo kojeg Izraelca - ili bilo koga tko govori hebrejski u vezi te riječi - i oni će vam reći da je njezino značenje "zastava". To je svakako neosporno značenje u suvremenom hebrejskom. Ali pretpostavljam da će odabrana nekolicina poznavati značenje koje je ona imala u biblijskom hebrejskom (zar ne?). I što se tiče toga, kada je došlo do promjene značenja? Ja još uvijek radim na tome... U Tanahu, riječ degel se po prvi puta pojavljuje na početku knjige Bamidbar, u dijelu koji opisuje raspored tabora. Redak 1,52 kaţe: ,‫דִ גְלֹו‬-‫מַ ֲחנֵהּו וְאִיׁש עַל‬-‫ אִיׁש עַל‬,‫ ְבנֵי י ִשְ ָראֵל‬,‫ְוחָנּו‬ ‫ְל ִצבְא ֹתָ ם‬ JPS-ov prijevod glasi: "Izraelci će se utaboriti četa po četa, svaki u svom sektoru i svaki pod svojim stijegom". Prijevod degela ovdje je "stijeg", koji je izvorno značio "zastavu ili neki drugi upadljivi predmet koji je sluţio kao mjesto okupljanja za vojnu silu". Isto tako, redak 2,2

šireno asocijacijom koja uključuje podjelu vojske, baš kao što su ševet i mate, dva naziva za "pleme", vjerojatno izvedena od naziva za "štap", koji je sluţio kao zvanični plemenski način raspoznavanja (usp 1,45; 14,17-18). Značenje "jedinica" bolje odgovara ovom kontekstu, kao što pokazuje redak 3, te je podrţan od strane Targuma i Septuaginte, kao i aramejske upotrebe čemu svjedoče ostaci keramičkih posuda iz Arada (br. 12) i papirusi iz Elephantine, iz perzijskog razdoblja. Oni su sačinjavali garnizon od 1.000 muškaraca koji su ţivjeli zajedno sa svojim obiteljima, i kao što potvrđuju aramejski dokumenti iz perzijskog razdoblja, oni su bili ekonomska i pravna jedinica, kao i vojna jedinica. Ova situacija vrlo je slična ustroju i funkciji izraelskih plemena u p u s t i n j i, k a o š t o j e prikazano u knjizi Brojeva. Značenje "vojna jedinica" prisutno je također u ratnom svitku iz Kumrana.

‫ יַחֲנּו ְבנֵי‬,‫דִ גְלֹו בְא ֹת ֹת ְלבֵית אֲב ֹתָם‬-‫אִיׁש עַל‬ .‫מֹועֵד יַחֲנּו‬-‫ ָסבִיב לְאֹהֶל‬,‫ מִ נֶגֶד‬:‫י ִשְ ָראֵל‬

Redak 3 kojeg Milgrom spominje kaţe:

je preveden, "Izraelci će se utaboriti svaki sa svojim stijegom, pod zastavama domova svojih predaka, utaborit će se oko Šatora sastanka na odstojanju."

‫ דֶ גֶל מַ ֲחנֵה י ְהּודָה ְל ִצבְא ֹתָ ם‬,‫ְוהַחֹנִים קֵדְ מָ ה מִ ז ְָרחָה‬

Međutim, Milgrom se, u svojem (JPS) komentaru na Bamidbar, ne slaţe s prijevodom degela kao "stijega". U vezi 2,2 on piše: Hebrejski degel moţda je izvorno označavao vojnu zastavu. To podrţava akadski dagalu, "gledati", i diglu "pogled". Značenje "zastave", je kasnije proStrana 8

JPS ga prevodi kao "utaborili su se s čeone, odnosno istočne strane: zastave Judinog sektora, četa po četa." No Milgrom primjećuje da bi prijevod trebao zapravo glasiti "utaborili se ... jedinice". Glagol "utaborili" tumači prijevod degela više kao "jedinica" nego kao "zastava". (Interesantno je primijetiti, ima onih koji tvrde da se porijeklo akadske riječi dagalu moţe pratiti čak i dalje

od njenih semitskih korijena, i da je povezana s indoeuropskim korijenom *deik, koji ima značenje "pokazivati", i ishodište je mnogih engleskih riječi uključujući riječi "teach-podučavati" i "diction-dikcija". Moj prijatelj Mike Gerver, koji je mnogo bliţi toj teoriji od mene, predloţio mi je da dodam "napomena vrlo sumnjivog karaktera (no još uvijek vrijedna da se uvaţi).") Moskowitz u Daat Mikra na Bamidbar također se slaţe da je ovdje značenje degela "jedinica". On piše da je to značenje degel imao ne samo u Tanahu, već i u rabinskom ■ hebrejskom, kao i u Midrašu (Šmot Raba 16,7) - ‫אין דגלים אלא צבאות‬ "Degalim ne znači ništa drugo do trupe". On piše da je riječ povezana s arapskim dajjalah - "veliko mnoštvo". Za razliku od Milgroma, on tvrdi da je značenje "zastava" sekundarno, i da potječe od izvornog značenja "sektor, jedinica". Bilo da se razvila od "zastave" do "jedinice pod zastavom", ili od "jedinice" do "zastava koja predstavlja jedinicu" lako je to prihvatiti. Međutim, većina učenjaka kaţe da s kraja na kraj Tanaha, degel označava jedinicu. (U drugim slučajevima - nekoliko u Šir HaŠirim i jedan u Tehilim, često se prevode kao da degel znači "zastava", ali ih Daat Mikra i drugi objašnjavaju, da se odnose na prizor ili vojnu jedinicu). U talmudskom hebrejskom, svi primjeri degela koje sam uspio pronaći raspravljali su ili nav odili gorn ji odje ljak iz Bamidbara. (Riječ digla ‫דגלא‬ pojavljuje u Beica 30a i Bava Mecia 83a, ali i drugi rukopisi imaju tu riječ koja se pojavljuje drugačije napisana.) Dakle, izgledalo bi da se prihvaćanje degela kao zastave dogodilo u post-talmudskom razdoblju. Rav Saadia Gaon na 1,52 prevodi degel kao ‫ מרכז‬merkaz – za Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Degel raspored snaga, vojnu formaciju." To se vidi po komentarima na 2,2 ... Vidi Rašija na Izaiji 5,26, natuknica ‫נס לגוים‬, gdje on u detalje opisuje zastavu, ali nijednom ne upotrebljava riječ ‫דגל‬. Pogledajte također njegove komentare na Psalme 20,6, Pjesme nad pjesmama 2,4 i 5,10. Tko su ti "ostali komentatori"? Vjerojatno najstariji kojega sam mogao pronaći je Ibn Ezra, koji na 2,2 piše da se "znak nalazio na svakom degelu" pa kreće opisivati slike na degelu svakog plemena (on je ujedno i najraniji primjer kojega daje Ben-Yehuda ). Do 19. stoljeća, bilo je nuţno da Shadal napiše da

što Kapach kaţe da označava "određeno mjesto na koje je vojnik dodijeljen" – tj. vojnu jedinicu. Ako idemo još dalje, dolazimo do Rašija. Raši piše u vezi 2,2: ‫כל דגל יהיה לו אות מפה צבועה תלויה בו‬ Prije nego li nastavim, htio bih spomenuti da me često pitaju zbog čega ove tekstove ne pišem na hebrejskom. Osim toga što bi moje neizbjeţne pogreške u hebrejskoj gramatici odvlačile paţnju od sadrţaja, smatram da postoji implicitna poteškoća u pisanju o jeziku na samom tom jeziku. Ovaj Raši je dobar primjer toga. Siguran sam da je Raši točno znao na što je mislio kada je napisao riječ degel. Ali to nije jasno njegovim čitateljima, pa sam pronašao dva različita prijevoda Rašija, svaki s potpuno drugačijim značenjem degela. Prvi je Metsudah edicija Rašija. Oni taj komentar prevode kao: Svaki će stijeg imati [kao] svoje znakovlje tkaninu u boji obješenu o njega Oni prevode degel kao "zastavu", što je svakako popularno shvaćanje te riječi. Međutim, u ovom kontekstu ono nema puno smisla – zašto bi zastava imala tkaninu obješenu na Godina 12 9 Broj 35 Strana

nju? Judaica Press, mijenja taj prijevod, pa degel znači sekcija: Svaka će sekcija imati svoj vlastiti stijeg, sa zastavom u boji koja visi s njega Oni prevode ot ‫ אות‬kao "stijeg", za kojega je vjerojatno da s njega visi zastava. (Jedna stranica govori da degel zapravo znači koplje, jarbol, za zastavu. To bi bila zgodna paralela sa ševet i mate, koje je Milgrom ranije spomenuo - međutim, nisam pronašao njihov izvor. Moţda je to njihova vlastita interpretacija Rašija.) Artscroll također nudi za degel "sekcija", što je blaga varijacija prijevoda iz Judaica Pressa: Svaka sekcija će za sebe imati znak, naime, komad tkanine u boji koji visi u njihovoj sredini. Glavna je razlika kako oni prevode ot - Artscroll kaţe da je ot bio tkanina. U svojim bilješkama na Rašija na 1,52, oni pišu: Za razliku od ostalih komentatora, koji ‫דגל‬ razumiju kao "zastavu", Raši ga vidi kao "podjelu,

degel nije izvorno značio barjak ili zastava, jer to je značenje ota, kao u "svaki sa svojim degelom, pod zastavama (otot)". On je umjesto toga poput Onkelosa i svih ranih prijevoda, "uredno grupiranje" ... i vidjet ćete na više mjesta u odlomku da se degel odnosi na ljude, a ne barjake ... No, s vremenom, riječ je posuđena u značenju "zastava", jer je svaki degel imao zastavu ... I na kraju, kao što sam spomenuo gore, Ben-Yehuda piše da je danas, i u govoru i knjiţevnosti, jedino značenje degela - "zastava". Tako smo vidjeli kako se riječ transformira od toga da se odnosi na stvarnu skupinu ljudi, do zastave koja ih simbolizira. Moj je otac često citirao poljsko-američkog filozofa Alfred Korzybskog, koji je rekao da "zemljovid nije teritorij". (Već smo prije napomenuli da engleska riječ za zemljovid – map dolazi od hebrejske riječi mapa - što znači zastava) Nije nam ideja da ovime pobrkamo opis nečega sa samom stvari. ■

Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Ljubav zakona

Jedna od najzanimljivijih scena u anglo-ţidovskoj povijesti dogodila se 14. listopada 1663. Prošlo je tek sedam godina otkako Oliver Cromwell nije našao nikakvu zakonsku prepreku za Ţidove koji su ţivjeli u Engleskoj (otuda takozvani „povratak“ 1656.). Mala sinagoga otvorena je u Creechurch Laneu u Londonu, preteči Bevis Marksa (1701.), najstarijeg i danas prisutnog mjesta ţidovskog štovanja u Britaniji. Poznati pisac dnevnika Samuel Pepys odlučio je posjetiti taj novi kuriozitet da vidi kako se Ţidovi ponašaju tijekom molitve. Ono što je vidio zapanjilo ga je i zaprepastilo. Slučajno ili Providnošću, na dan njegovog posjeta bila je Simhat Tora. Ovo je njegov opis onoga što je vidio: A njihov Zakon koji vade iz Kovčega nosi nekolicina muškaraca, četvorica ili petorica u svemu, i oni ga dodaju jedan drugome; i je li to ţelja svakoga od njih da ga nosi, ne mogu reći, tako su ga nosili uokolo po prostoriji dok se pjevalo… Ali, G-spode! Vidjeti taj nered, smijeh, komešanje i ne paţnju, već pomutnju u cijeloj njihovoj sluţbi, više poput ţivotinja nego poput ljudi koji poznaju pravog B-ga, učinilo bi da čovjek ne poţeli vidjeti ih više, a ja uistinu nikada nisam vidio, niti mogao zamisliti da u svijetu postoji tako apsurdno izvedena religija kao što je ova. To nije bila vrsta ponašanja na koju je on navikao u kući bogoštovlja. Postoji nešto jedinstveno u vezi s odnosom Ţidova prema Tori, način na koji stojimo u njenoj prisutnosti kao da je ona kralj, plešemo s njom kao da je nevjesta, slušamo njene priče i proučavamo ju, kao što kaţemo u molitvama, kao „naš ţivot i Strana 10

duţinu naših dana.“ Postoji samo nekoliko dirljivijih molitava od one iz poeme koju govorimo prilikom Neila, na završetku Jom Kipura: Ein šijur rak ha'Tora ha'zot: „Ništa nije preostalo,“ nakon uništenja Hrama i gubitka zemlje, „osim ove Tore.“ A knjiga, svitak, bila je sve što je stajalo između Ţidova i očaja. Ono što ne-Ţidovi (a ponekad i Ţidovi) ne uspijevaju shvatiti jest kako u judaizmu Tora predstavlja zakon kao ljubav i ljubav kao zakon. Tora nije samo „otkriveno zakonodavstvo“ kao što ga je Moses Mendelssohn opisao u 18.stoljeću. Ona predstavlja B-ţju vjeru u naše pretke kojima je povjerio stvaranje društva koje će postati dom za Njegovu prisutnost i primjer svijetu.

Pustinja za Izrael simbolizira granični prostor između ropstva i slobode, prošlosti i budućnosti, izgnanstva i povratka... Jedna od ključnih stvari kako je to funkcioniralo sadrţana je u parši Bamidbar, koju uvijek čitamo prije Šavuota, kao podsjetnik na davanje Tore. To nas podsjeća koliko je u judaizmu centralna ideja divljine – pustinje, ničije zemlje. Midbar, pustinja, daje ime našoj parši i cijeloj knjizi. U pustinji su Izraelci sklopili savez s B-gom i primili Toru, njihov ustav kao naroda pod vlašću B-ga. Pustinja je mjesto radnje četiriju od pet knjiga Tore i upravo su tamo Izraelci iskusili njihov najintimniji odnos sa B-gom, koji im je izveo vodu iz stijene, manu s neba i okruţio ih oblacima slave. Kakvu priču čitamo ovdje? Tora

nam govori o tri stvari koje su temelj ţidovskog identiteta. Prva je jedinstveni fenomen da je u judaizmu zakon dan prije zemlje. Za svaki drugi narod u povijesti, slučaj je bio obrnut. Najprije su imali zemlju, zatim naselja, najprije u malim skupinama, zatim u selima, mjestima i gradovima. Zatim su došli oblici reda i uprave te zakonskog sustava: prvo zemlja, a zatim zakon. Činjenica da je u judaizmu Tora bila dana bamidbar, u pustinji, prije no što su uopće ušli u zemlju, značila je da Ţidovi i judaizam zasebno ■ mogu opstati i očuvati svoj identitet čak i u izgnanstvu. Budući da je zakon došao prije zemlje, čak i nakon što su Ţidovi izgubili zemlju, još su uvijek imali zakon. To je značilo da su čak i u izgnanstvu, Ţidovi i dalje bili narod. B-g je ostao njihov vladar. Savez je još uvijek bio na snazi. Čak i bez geografije, oni su imali tekuću povijest. Čak i prije no što su imali zemlju, Ţidovima je bila dana mogućnost da preţive izvan nje. Drugo, postoji zanimljiva poveznica između midbar, 'pustinje,' i davar, 'riječi.' Dok su drugi narodi nalazili bogove u prirodi – u kiši, zemlji, plodnosti i sezonama poljoprivredne godine – Ţidovi su otkrili B-ga u transcendentnosti, ponad prirode, B-ga kojeg se ne moţe vidjeti, već Ga se moţe čuti. U pustinji nema prirode. Umjesto toga tamo je praznina i tišina, tišina u kojoj čovjek moţe čuti nezemaljski glas Onoga-koji-je-ponad-svijeta. Kao što je rekao Edmond Jabes: „Riječ ne moţe prebivati osim u tišini drugih riječi. Govoriti, prema tome znači, osloniti se na metaforu pustinje.“ U tišini pustinje Izrael je postao narod kojem primarno religiozno iskustvo nije bilo gledanje, nego slušanje: Šema Jisrael. B-g Izraela objavio se kroz Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Ljubav

zakona

govor. Judaizam je religija svetih riječi, u kojoj je najsvetiji predmet knjiga, svitak, tekst. Treće, i najupečatljivije, je tumačenje koje su proroci dali onim godinama koje su oblikovale narod, a u kojima su Izraelci, koji su tek izašli iz Egipta i još nisu ušli u zemlju, bili sami sa B-gom. Hošea, predviđajući drugi izlazak, kaţe u B-ţje ime: … Odvest ću je u pustinju (kaţe B-g o Izraelcima) I njeţno joj govoriti… Ondje će mi ona odgovarati kao u dane svoje mladosti, Kao u dan kad je izišla iz Egipta. Jeremija kaţe u B-ţje ime: „Sjećam se vjernosti tvoje mladosti, kako si me kao nevjesta ljubila i slijedila me kroz pustinju, kroz zemlju nezasijanu.“ Šir haŠirim, Pjesma nad pjesmama, sadrţi redak, „Tko je ona koja dolazi iz pustinje oslonjena o dragog svog?“ (8,5). Zajednička svim ovim tekstovima je ideja pustinje kao medenog mjeseca na kojem su B-g i njegov narod, predstavljeni kao ţenik i nevjesta, bili sami zajedno, uţivajući svoje jedinstvo u ljubavi. Da ne bude nejasnoća, u samoj Tori vidimo Izraelce kao neposlušne, tvrdoglave ljude koji se ţale i bune protiv B-ga. Pa ipak, proroci su u retrospektivi gledali stvari drugačije. Pustinja je bila vrsta jihuda, zajedništva u samoći, u kojem su se B-g i Njegov narod povezali u ljubavi. Najpoučljivije u ovom kontekstu je djelo antropologa Arnolda Van Gennepa koji je usmjerio pozornost na vaţnost rituala prelaska. Društva razvijaju rituale kojima obiljeţavaju prelazak iz jednog stanja u drugo – iz djetinjstva u zrelu dob, primjerice, ili iz neţenje u oţenjenog – i ti rituali uključuju tri faze. Prva je odvajanje, simbolični prekid sa pro-

Godina 12 11 Broj 35 Strana

šlošću. Posljednja je pripajanje, ponovni ulazak u društvo sa novim identitetom. Između tih dviju faza dolazi ključna faza tranzicije u kojoj se čovjek, koji je odbacio jedan identitet, ali još nije prihvatio drugi, preoblikuje, ponovno rađa. Gennep je koristio izraz liminalni, od latinske riječi za 'prag' kako bi opisao tu prijelaznu fazu kada smo u nekoj vrsti ničije zemlje između starog i novog. To je ono što pustinja simbolizira za Izrael: granični prostor između ropstva i slobode, prošlosti i budućnosti, izgnanstva i povratka, Egipta i Obećane zemlje. Pustinja je bila mjesto koje je učinilo mogućom tranziciju i transformaciju. Tamo, u ničijoj zemlji, Izraelci su, sami s B-gom i jedni sa drugima, mogli odbaciti jedan identitet i prihvatiti drugi. Tamo su mogli biti ponovno rođeni, ne više kao faraonovi robovi, već umjesto toga kao sluge B-ga, pozvani da postanu „kraljevstvo svećenika i sveti narod.“ Gledajući na pustinju kao na 'prostor između' moţemo bolje uočiti poveznicu između Izraelaca u vrijeme Mojsija i pretka čije ime su nosili. Jer upravo je Jakov među patrijarsima bio onaj koji je imao najintenzivnija iskustva s B-gom u tom graničnom prostoru, između mjesta koje je ostavljao i onog prema kojem je putovao, sam i u noći. Upravo je tamo, bjeţeći od svog brata Ezava, a prije no što je stigao u Labanovu kuću, on imao viziju

ljestava koje su sezale od zemlje do neba sa anđelima koji su se penjali i spuštali njima, i tamo se, na svom povratku, borio se sa strancem od večeri sve do zore te mu je bilo dano ime Izrael. Te epizode sada moţemo gledati kao predznak onoga što će se kasnije dogoditi njegovim potomcima (maase avot siman le-banim, „djela očeva znak su za ono što će se kasnije dogoditi njihovoj djeci“). Pustinja je tako postala mjesto rođenja potpuno novog odnosa između B-ga i ljudi, odnosa izgrađenog na savezu, govoru i ljubavi koja je konkretizirana u Tori. Daleko od velikih centara civilizacije, narod se našao sam s B-gom i tamo uţivao u vezi koju ni izgnanstvo ni tragedija ne mogu slomiti. To je moralna istina koja kuca u srcu naše vjere: s B-gom nas ne povezuje ni moć, ni politika, već ljubav. Radost proslavljanja te ljubavi dovela je kralja Davida do toga da „poskakuje i pleše“ kada je Kovčeg saveza bio donesen u Jeruzalem, čime je zasluţio prijezir Mihal, kćeri kralja Šaula (2.Sam. 6,16), a mnogo godina kasnije to isto dovelo je engleske Ţidove iz Creechurch Lanea do toga da plešu na Simhat Tora, čime su zasluţili prijezir Samuela Pepysa. Kada ljubav pobijedi dostojanstvo, vjera je ţiva i zdrava. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar

Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Brojanje: izazovi i mogućnosti naroda,

naroda kao cjeline. Dio njihovog

poput onoga koje se pojavljuje u

zadatka je i to da nekako poznaju

ovotjednoj parši uvijek je teško za

sve milijune pripadnika njihovog

ocijeniti i razumjeti. Što li to treba-

naroda - da ostvare neku vrstu od-

mo naučiti iz svih pojedinosti opisa

nosa i sklonosti prema svakom poje-

i naizgled vrlo preciznih brojki? Je-

dinom Ţidovu.

Prebrajanje

Ţidovskog

dna opća pouka da svaki Ţidov ula-

Vođe Izraela sebe su uvijek doţiv-

zi u broj - i da ga treba ubrojiti, naj-

ljavale kao roditelje svih Ţidova.

očitija je. Ali tu se pouku moţe naučiti i iz mnogo konciznijeg izvoda

je brzina kojom bi se netko posluţio

Ţidovske populacije umjesto iz du-

pri brojanju vrijednih novčića. Bri-

gačkog opisa koji se pojavljuje u

ţljivo brojanje samo je po sebi izraz

parši.

duboke vezanosti za ono što se bro-

Mislim da ovdje poruku čini sam glasnik. Pod time mislim reći da Tora svoj odnos prema Ţidovskom narodu ţeli pokazati jednostavno zadrţavajući se na "nepotrebno" dugačkom detaljnom prebrajanju njihovih brojeva. Za one s kojima smo u odnosu ljubavi, nema nepo-

ji. Svaki puta primijetim da ljudi, kada odlaze od bankomata, redovito prebrajaju novčanice koje su dobili. To nije samo razborit čin; to je i čin ljubavi i vaţnosti. Tako je i

različitih plemena koja se prebrajaju zasebno prije nego li se sjedine ■ u jednom ukupnom broju čitavog naroda - Ţidovskog naroda, naglašena je njihovim običnim pojedinačnim prebrojavanjem.

svojim pojedinostima i duljinom,

skog naroda teško je breme koje vo-

logično i ima puno smisla.

đe moraju nositi. Ali, ono je neizbje-

gesti. Rabini ovu vrstu odnosa us-

nja moţe se naći u opisu onih koji

poređuju, na iskrivljeni način, s

su ih brojali, a ne samo u opisu onih

čovjekom koji broji svoj novac.

koje se prebrajalo. Moše, Aharon,

Strana 12

Ta ogromna raznolikost - dvanaest

Odgovornost za sudbinu Ţidov-

Dodatno razumijevanje ovog pita-

intenzitet izgovaranja riječi molitve

je drugima nuţna vrlo kruta ljubav.

prebrajanje Ţidova u parši, čak i

trebnih ili suvišnih postupaka ili

Na primjer, kriterij za brzinu i

Neki Ţidovi ţude za ljubavlju, dok

Elazar i Itamar vođe su Ţidovskog naroda. Oni su odgovorni za tjelesno i duhovno dobro Ţidovskog

ţno i automatski dolazi s duţnošću vođe. I oni koji prebrajaju Ţidovski narod su upravo vođe naroda, koji su u svakom trenutku svjesni da se ljudi oslanjaju na njihovo vodstvo i mudrost. A uz to, oni moraju biti svjesni i da se na neki način mora

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Brojanje: izazovi i mogućnosti

udovoljiti potrebama i razvoju svakoga od onih koji su prebrojani. Zato prebrajanje Ţidovskog naroda nisu vođama Izraela tek puke brojke, već lista izazova i mogućnosti koji se pred njima nalaze. Neka bi i oni koji broje i oni koje se prebraja među Izraelom u naše dane bili silni u broju, duhu i postignućima. Uvijek me fasciniralo pitanje zašto se ova knjiga Biblije i ovotjedno čitanje Tore naziva Bamidbar - u pustinji. Rabini Midraša ustvrdili su da je pouka koju ovdje nalazimo da Tora ostaje samo kod onih osoba koje iz svoje sredine uklone sve drugo, i budu otvorene i nenastanjene poput pustinje.

nja voda i drugih načina dovođenja

svojem pripovijedanju mnogih tu-

vode u to područje naše zemlje. Pu-

ţnih i tragičnih događaja koji su

stinja je doslovce procvjetala, kao

zadesili Izrael za vrijeme njegovog

ispunjenje drevnih proročanstava iz

boravka u pustinji, stalno podsjećati

Izaije.

na moć vode/Tore da obnovi Ţi-

Voda moţe prevladati sušu i neplodnost pustinje Negev. U Kaliforniji, pustinjske doline pretvorene su u oazu američkog povrća sustavom skretanja vode iz rijeke Colorado. I ponovo, u ovom je slučaju voda bila ključ za preobrazbu pustinju u vrt i

Tora ostaje samo kod onih osoba koje iz svoje sredine uklone sve drugo, i budu otvorene poput pustinje. Ipak, moţda se iz upotrebe pustinje kao pozadine za događaje i zakone koji se nalaze u ovoj četvrtoj knjizi Tore ovo moţe i drugačije shvatiti. Jedan od tih drugačijih uvida ima veze sa sposobnošću vode da preobrazi neplodnu pustinju u plodno mjesto bujnih polja i voćnjaka. Ovdje u Izraelu, pustinja Negev koja je prije pedeset godina počinjala juţno od Hevrona, sada je pomaknuta mnogo kilometara dalje, juţno od Beer Šebe. Do toga je došlo zbog nacionalnog sustava provođeGodina 12 13 Broj 35 Strana

dovski narod da ima svrhovito postojanje sa vrlo plodnim dostignućima unatoč svih njegovih neuspjeha i nazadovanja.

Tora, poput vode, ima ogromnu regenerativnu snagu.

voćnjak. Širom svijeta postoje planovi za pretvaranje pustinja u ora-

Bez obzira koliko tmuran i neplo-

nice. Međutim, slatka voda je vri-

dan bio pustinjski krajolik u kojem

jedna i često oskudna roba i borba

se trenutno nalazimo, mi uvijek tre-

da je se otkrije i bolje iskoristiti za

bamo biti svjesni sposobnosti Tore

upotrebu u poljoprivredi za ljudsku

da nas osvjeţi i obnovi. Ţidovski je

upotrebu ne prestaje.

narod drevan narod, no naša spo-

Sveposvud u knjigama proroka Izraelovih, kao i u Talmudu, sama se Tora metaforički uspoređuje, pa čak i naziva vodom. I baš kao što voda ima sposobnost da pustoš i

sobnost da se pomlađujemo nikada nije oslabila. Bili smo i jesmo stalno hranjeni vodama Tore, bez obzira u kojoj smo se pustinji našli ili se nalazimo.

neplodnu pustinju pretvori u pravi

Tako je odluka ţidovske tradicije

Edenski vrt, tako i Tora moţe ispu-

da ovu knjigu Tore nazove imenom

niti prazninu u našim srcima i du-

Bamidbar - u pustinji – učinjeno sa

šama i učiniti nas plodnim svetim

svrhom da nam prenese poruku

narodom.

nade, stalnog izbavljenja i ponov-

Tora, poput vode koja je predstavlja, ima tu ogromnu regenerativnu

nog rađanja. Šabat šalom i hag sameah. ■

snagu. Knjiga Bamidbar će nas, u Strana 13

Rabbi Dovid Goldwasser:

Ne smetaj

Pribliţavanjem blagdana Šavuota

dolazi očistiti se, Hašem u tome

učiti rasipa na druge stvari, neće

podvlačimo vaţnost učenja Tore.

pomoći. Pojedinac koji se razvija i

mu se odobriti ista ta sijata d'Šmaja.

Učenje Tore zahtijeva napor i inten-

njeguje svoju predanost i uči Toru

Iako u početku vjeruje da nije

zitet jer je njezin sadrţaj duboko

svakog slobodnog trenutka, dobit će

izgubio ništa, neizbjeţno je da neće

zamršen. To je, u stvari, najveća

sijata d'šmaja i bit će pošteđen borbe

imati koristi od svoje bitul Tora.

micva, kao što kaţe (Šabos 127a), "...

i teškoća koje ga odvraćaju od uče-

proučavanje Tore sve ih nadilazi."

Zna se da će predmesijanska era biti vrlo teško i nepovoljno razdo-

Rabin Nisim Jagen ističe da u Tori

Pojedinac koji se razvija

postoje dva pesukima koja se čine

i njeguje svoju predanost

da je rabin Elazar, kad su ga upitali,

proturječnima. U Devarim (10,16) se

i uči Toru svakog

savjetovao svoje učenike da ih „zao-

kaţe: „Presjeći ćeš prepreku svog srca…“ Dalje (30,6) se kaţe: „Hašem će obrezati tvoje srce i srce tvog potomstva da voliš Hašema … da moţeš ţivjeti.“ Rabin Jagen objašnjava da je prvi pasuk zapovijed koja bodri čovjeka

slobodnog trenutka, dobit će b-žansku pomoć

obećanje da će Hašem pruţiti Boţansku pomoć kako bi olakšao taj napor, „da moţeš ţivjeti.“

kupljenost“ Torom i dobrotvornim djelima moţe spasiti od Mesijinih porođajnih muka. Ključna je riječ ■

i bit će pošteđen borbe

„ja'asak“ – uroniti i biti obuzet za-

i teškoća koje ga

nimanjem za Toru. Hazon Iš je je-

odvraćaju od učenja

da se duhovno pročisti kako bi bio jedno s Hašemom. Drugi pasuk je

blje. Talmud prenosi (Sanhedrin 98b)

nja. Štoviše, ne samo da će njegovi napori u učenju Tore biti pojednostavljeni, nego će biti osjetno pomognuti. Mišna u Pirkei Avos (3,5)

dnom komentirao da je ova generacija slična generaciji mabula (velikog potopa). Baš kao što su samo oni koji su ušli u arku bili spašeni, tako je u današnje doba jednini način da se pronađe spas od duhovnog potopa, odlazak u „arku“-

To znači da čovjek tada, kad mu

kaţe: "Ako netko uzme na sebe

Tora postane prioritet u ţivotu,

jaram Tore, jaram vlade i jaram

moţe zasluţiti sijata d'šmaja (Boţan-

svjetovne odgovornosti uklonit će

Medraš Tanhuma govori o doma-

sku pomoć). Talmud (Avoda Zara

se od njega." Međutim, s druge

ćici koji je pitala rabina Josija bar

55a) nam govori da će onome tko

strane, ako vrijeme kad bi mogao

Halaftu zašto Hašem daje mudrost

Strana 14

mjesto na kojem se moţe učiti Toru.

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Ne smetaj

mudrima (Šemos 31,6, Daniel 2,21).

odlučili napraviti stalni raspored

Uostalom, rekla je, nerazumni, ne-

svakodnevnog učenja. Bilo je onih

obrazovani ili neuki ljudi su ti ko-

koji su ih obeshrabrivali i podsjećali

jima treba mudrost.

jednog od njih da je drugi često

Onda je rabin Josi bar Halafta upitao nju: Ako k tebi dođu bogataš i siromah po pozajmicu, kome ćeš je dati?

bolestan, pa će se razočarati i završiti učeći sam. Čovjek je odlučio potraţiti savjet od cadika. Kad ga je saslušao, cadik mu je rekao: „Tko moţe reći da će jednom kad ustano-

Odgovorila je kako je jasno da će

viš taj seder učenja, tvoj prijatelj po-

dati bogatome jer je sigurno da će je

bolijevati? Moţda će ga zasluga

on vratiti, dok je siromah veći rizik.

zbog učenja Tore štititi od svih bo-

Upravo tako," uzviknuo je rabin

lesti. Svakako trebaš uspostaviti

Josi bar Halafta. "Hašem daje mu-

vrijeme učenja na dnevnoj bazi.

drost Tore onima koji shvaćaju i

Međutim,“ predloţio je, „pobrini se

cijene vrijednost Tore. Nema raz-

da ne odgađaš tu satnicu učenja ni

loga da se to znanje daje drugima

iz kakvog razloga.“

koji su glupi i gube vrijeme u koc-

Dva prijatelja su godinama učila

karnicama. Takva osoba ne teţi

zajedno i, zaista, onaj jedan nikad

Tori; ona je zaokupljena materijal-

nije bio bolestan. Međutim, jednog

nim.

dana dva prijatelja se nisu našla na

U mladosti je veliki Haham Ovadija Josef ţivio vrlo siromašno. Obitelj si nije mogla priuštiti ni

■

sederu. Od tog dana na dalje, onaj prijatelj je opet počeo pobolijevati. Kad

netko

uspostavi

trajni

najosnovnije, pa ipak je on postao

raspored učenja Tore i ne dopusti

jedan od najvećih znalaca Tore u

nikakve prekide ili ometanja, on

svojoj generaciji. Kad su njegova

primjenjuje

djeca pohađala školu, tijekom škol-

haTora

ske godine su se odrţavala natje-

naučena riječ Tore u bilo koje

canja iz poznavanja Tore. Ako je

vrijeme, tu i tamo, kad god čovjek

jedno od njegove djece pobijedilo,

ima slobodnog vremena, nedvoj-

ono ne bi odabralo kao nagradu

beno je vrijedna i draga. Međutim,

neku igračkicu koja mu je bila

njen značaj i korist ne moţe se

ponuđena, nego bi umjesto toga kao

usporediti

nagradu zatraţio biljeţnicu. Onda

obavezom učenja Tore. ■

snaţnu segula šmirat

(čuvanja

Tore).

čvrsto

Svaka

utvrđenom

bi taj dragocjeni papir poklonio svom ocu da moţe zapisati svoje hidušei Tora.

Prevela Dolores Bettini

■

Bila jednom dva prijatelja koja su sve vrijeme koristila za zarađivanje

■

za ţivot. Međutim, jednog dana su Godina 12 15 Broj 35 Strana

Strana 15

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Svaki je Ţidov sjajni dijamant Prilikom davanja naloga Mojsiju da prebroji Izraelace, doslovni prijevod onoga što je Hašem rekao glasi: "Podignite glave sinova Izraelovih".

počeli obnavljati daas, iako ga nisu u potpunosti dostigli sve do četrdeset godina kasnije, kao što je Mojsije rekao: "Ali Hašem vam nije dao srce lodaas (da znate) ... sve do danas" (Devarim 29,3). Nedostaci koje su imali u pustinji bili su zbog nedostatka daasa.

Parša Bamidbar prethodi Šavuosu, kada obiljeţavamo uspomenu na davanje Tore na Sinaju. Prije tog velikog događaja, Hašem je rekao Izraelcima: "Bit ćete Mi narod svećenika, sveta nacija. Bit ćete Mi blago među svim narodima. "

Obično sam se vrijeđao na znanstvenu klasifikaciju čovjeka kao homo sapiensa, što bi jednostavnim jezikom značilo "majmuna s razumom". Jasno mi je da intelekt nije primarna značajka koja čovjeku daje njegovu jedinstvenost i odvaja ga od drugih stvorenja. Prvo, očito je da ţivotinje imaju intelekt. Ako promatrate lava koji vreba svoj plijen, moţe se vidjeti da lav procjenjuje pravi trenutak da krene u napad. Drugo, ako je intelekt glavna karakteristika koja definira čovjeka, onda bi osoba s najvišim intelektom trebala biti najidealnije ljudsko biće, što jednostavno nije istina. Prije Drugog svjetskog rata, najnaprednija zemlja u pogledu intelekta bila je Njemačka.

Iako čovjek treba biti ponizan, on nikada ne smije izgubiti osjećaj vlastitog dostojanstva i vaţnosti. Postoji prirodan otpor protiv toga da se ono što je lijepo i dragocjeno ošteti. Ako smo svjesni svoje osobne velike vrijednosti, mi nikada nećemo učiniti ništa što bi narušilo našu veličinu. Vršeći popis stanovništva, brojeći svakog pojedinog čovjeka, Mojsije je dobio uputu da uzdigne svaku osobu. Svaki pojedinac je dragocjeni dijamant. Šavuos: emocije

Osvit

intelektualne

Učinili smo svoje. Ostali smo budni čitave noći Šavuosa i bili nadahnuti dramatičnim zapisom o matan Tora. I sada? Na posao kao i prije, zar ne? Nakon strašne objave na Sinaju, Hašem je rekao: "Vratite se u svoje šatore" (Devarim 5,27), a komentari kaţu da je poruka bila: "Ovdje na Sinaju ste dostigli uzvišenu razinu duhovnosti, naase venišma. Odnesite tu duhovnost u svoje šatore i prenesite u svoj svakodnevni ţivot pristup naase venišma." Mi moramo ponijeti to duhovno dostignuće Šavuosa sa sobom kada se vraćamo u svoju svakodnevnu rutinu. Dar Tore bio je daas. "Ako nema daasa, kako moţemo razlikovati ispravno od pogrešnog?" (Jeruzalemski Talmud, Berahos 5,2). "Ako imate daas, ništa vam ne nedostaje" (Nedarim 41a). Hasidski spisi kaţu da su egipatskim porobljavanjem Izraelci bili lišeni daasa. Kao robovi, nisu imali prilike primjenjivati daas, pa je on zakrţljao. Tijekom sedam tjedana između Izlaska i Sinaja, oni su Strana 16

U knjizi Sreća i ljudski duh razradio sam koncept da je duh, a ne intelekt, ono što nam daje našu jedinstvenost kao ljudskih bića. Ali sam stekao novo poštovanje prema intelektu i sasvim sam se saţivio s idejom da sam homo sapiens. Radi se samo o tome da se sapiens, intelekt, pravilno upotrijebi. Da, i ţivotinje također imaju intelekt, ali osim udomaćenih kućnih ljubimaca koji mogu usvojiti ljudske osobine, ţivotinje svoj intelekt koriste samo da zadovolje svoje vlastite potrebe. Ţivotinje na djelovanje pokreću njihove tjelesne ţelje i one intelekt koriste kako bi ih zadovoljile. Intelekt ţivotinja je sredstvo koje sluţi ţelji. U Tanji, Alter Rebe postavlja da ljudsko biće ima dvije duhovne komponente, jednu koja se poistovjećuju s fizičkim tijelom (nefeš habehamis) i jednu koja se poistovjećuju s nešama (nefeš elokis). Obje se sastoje od intelektualnih osobina, te od afektivnih odnosno emocionalnih osobina. Razlika među njima je da u nefeš habehamis, kao kod svih ţivotinja, poticaj osigurava stremljenje, a intelekt se potom koristi za

zadovoljenje tog nagona; tj. intelekt je instrument stremljenja. U nefeš elokis, kaţe Alter Rebe, događa se obrnuto: Intelekt pokreće stremljenje. Ovo podsjeća na priču liječnika koji je rekao pacijentu: "Moţete jesti sve što vam se sviđa, a evo što će vam se sviđati". Ovo je revolucionarna ideja. Konvencionalna mudrost je da nešto volimo, zbog toga što to volimo. Naše su emocije spontane. Ne moţeš reći nekome da mora razviti određenu emociju i da mora nešto voljeti. Međutim, mišljenje Altera Rebea dokazuje micva iz Tore: "Voljet ćeš Hašema." Čovjeku se moţe naloţiti da nešto učini, kao npr. da stavi ■ tefilin ili da sjedi u suki, ili da se suzdrţi od toga da nešto radi, kao npr. od rada na šabat. Postupke se moţe propisati, ali kako se čovjeku moţe naloţiti da nešto voli? Ipak, nama je zapovjeđeno da volimo Hašema (ahava) i da imamo strahopoštovanje pred Hašemom (jira), a jedno i drugo su emocije koje nisu podloţne volji. Ali Tora od nas ne traţi nemoguće. Rambam se bavi ovim pitanjem i kaţe da je način da se razvije ahavas Hašem razmatranje Njegovih čudesnih djela stvaranja (Yesodei HaTorah 2,2). Komentar objašnjava da Rambam redefinira ahava na način da ne označava samo ljubav, već da divljenje, i razumijevanje Hašemovim čudesnim djelima stvaranja također uistinu moţe izazvati oboţavanje. Alter Rebe uvodi novi koncept: intelektualnu emociju. Naime, ako osoba ne osjeća ljubav prema Hašemu, ali intelektualno razumije da Hašema treba voljeti, to je također ispunjenje micve da se ljubi Hašema. Mesilas Yesharim pristupa ovom pitanju navodeći načelo koje je pronašao u Seferu HaChinuchu, da ponašanje moţe usloviti emocije. Npr., čak i ako netko nije u stanju osjećati ljubav prema Hašemu, ako postupa kao da osjeća ljubav, ti će postupci izazvati ljubav. Na koji god način čovjek pristupio, potvrđuje se mišljenje Alter Rebea. Intelekt moţe proizvesti emocije. Ovakva upotreba intelekta je Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Mudrost vodilja unutrašnjosti trebamo traţiti. A ne da moramo biti u stanju razlikovati jednu naizgled istinitu ideju od druge suprotne ideje koja se čini podjednako istinitom, Tora nam odmah kaţe koja je ispravna tako da nam postaje lakše raspoznati istinu u sebi.

Ovotjedni odjeljak započinje popisom ţidovskog naroda – 600 tisuća muškaraca vojne dobi, ukupno oko 2,5 milijuna duša. U odjeljku se također opisuje i prenošenje duhovnog vodstva s prvorođenaca na Levite. Prvorođenci su izgubili svoju poziciju kao rezultat toga što su bili uključeni u grijeh sa zlatnim teletom – sada se odvija formalni prijenos ovlasti. Judaizam snaţno vjeruje u unutarnju ljudsku mudrost. Već sam spominjao rabinsku usporedbu u kojoj anđeo dolazi svakom djetetu dok je još u utrobi majke te ga poučava čitavoj Tori – svoj b-ţanskoj mudrosti. Poruka je glasna i jasna: svi mi znamo istinu, kada bismo samo pogledali unutra da je nađemo. Naše su duše programirane tako da imaju uvid u sve što nam je potrebno kako bismo ţivjeli dobre i b-ţanske ţivote. Međutim, tu se postavlja ozbiljno pitanje vezano uz blagdan Šavuot koji ćemo slaviti ove nedjelje. Ako ljudska bića imaju pristup mudrosti unutar sebe samih, zašto onda postoji potreba da knjiga Tore bude dana na brdu Sinaj? Ţelio bih predloţiti dva odgovora. Najprije, recimo da svi imamo pristup mudrosti, no, također imamo pristup i mnogim besmislicama. Naši umovi su do vrha ispunjeni idejama koje imaju svoje porijeklo u

egu – sebičnim mislima, nesigurnim mislima, uzrujanim mislima… Da, postoji razlika u osjećaju između ideja koje dolaze iz ega i onih koje dolaze iz duše – ali ponekad ta razlika postaje toliko suptilna da ju je teško, ako ne i nemoguće, razaznati. A taj izazov postaje još veći

Naše su duše programirane tako da imaju uvid u sve što nam je potrebno kako bismo živjeli dobre i b-žanske živote. kada ţivimo u ljudskom društvu gdje čvrsta mišljenja uvijek vode u određenom smjeru. Svrha Tore je da nas okrene prema meti tako da mi moţemo odapeti strelicu. Ona nam daje odgovor unaprijed, tako da znamo gdje u

Druga poanta je po mom mišljenju jednako vaţna. Postoje ideje za koje bih znao da su istinite kada bih pogledao u sebe – ali o njima ne bih ni razmišljao da mi ih Tora nije istaknula. Vaţnost isplaćivanja radnikove plaće na vrijeme za mene je jedan dirljiv primjer toga. Danas sam oko toga vrlo striktan jer uvi■ đam vaţnost toga. Međutim, prije no što sam to naučio iz Tore, nisam o tome razmišljao. Tora mi ističe vrijednosti s kojima se, kada razmislim o njima, svakako slaţem – ali koje bez uputa Tore, ne bih niti primijetio. Uistinu, to bi trebala biti svrha svakog obrazovanja. Ne da učitelj pokušava programirati učenika s onime što on ili ona zna, već umjesto toga da vodi učenika u otkrivanje onoga što učenik sam zna. Ukratko, ja ne vidim Toru kao knjigu čiji je krajnji cilj da ju ja slijepo slijedim. Ja ju vidim kao knjigu koja me ţeli voditi do moje vlastite unutarnje mudrosti – i čini to zaista sjajno. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar

(nastavak Rabbi dr. Abraham J. Twerski) jedinstveno ljudska i omogućuje mi da prihvatim naziv homo sapiens. To je više od filozofske rasprave. Svjedoci smo nezabiljeţenog neuspjeha braka. Kao što Chana Levitan objašnjava u knjizi "Ţelim se vjenčati samo jednom", koncept "ljubavi" zapadne civilizacije s pravom se zove "zaljubljenost", uzbuđenje koje porijeklo vuče od nefeš habehamis koja se postepeno smanjuje, što dovoGodina 12 17 Broj 35 Strana

di do toga da se parovi "odljube". Međutim, moguće je razviti istinsku ljubavu ala nefeš elokis, ljubav koju proizvodi intelekt. Poštovanje prema drugoj osobi i uvaţavanje karakternih osobina i vrlina te osobe mogu proiz-vesti ahava koja ne blijedi kako prolazi vrijeme. Ako vam se taj koncept čini čudnim, to je stoga što je na nas utjecaj izvršila ideja "ljubavi" koja prevla-

dava u našem okruţenju, a koja prijeti stabilnosti braka. Ako pravilno primijenimo sapiens, da budemo gospodari uzbuđenja, a ne njegov instrument, moći ćemo očuvati zdravlje braka. Ovo je Torin koncept daasa, koji nam je dan na Sinaju i za kojega se prisjećamo na Šavuos. Moramo sa sobom ponijeti ovo du-hovno postignuće Šavuosa kada se vraćamo u našu svakodnevicu. ■ Strana 17

Rabbi Shlomo Carlebach:

Svetost zemlje i njenog naroda Postoji učenje lshbitzera koje kaţe

Takvo znanje, koliko nešto vrije-

da je jedan čovjek odnekuda donio

di, toliko je duboko, tako beskona-

neki predmet i mislio da je od bakra

čno. Jer dokle god to imate, imate

i da vrijedi sto rubalja. I netko mu

samo predmet, ali odjednom ga

ga je ukrao. Onda je otkrio da je pre-

izgubite, i vi se osjećate kao da gu-

dmet zapravo napravljen od zlata.

bite mali dio svog srca.

Uhvatili su lopova, koji je prodao predmet, i on je upitao Svetog Rosha koliko mora platiti. Rosh je presudio, i ne znam da li su se svi rabini sloţili s njim, da je on samo baal bajis (vlasnik) onoliko koliko misli da je predmet vrijedo. Budući da je mislio da je on bio samo bakar, i vrijedio samo sto rubalja, lopov mu

Imao sam ovakvu misao. Zašto je naša majka, Rahel, ona koja nas vraća u Erec Jisrael? "Rahel plače za svojom djecom." Jer Rahel je bila prvi Ţidov koji je upoznao Ţidova koji je izgubio Erec Jisrael. Nakon što je Jaakov napustio Erec Jisrael, prvi Ţidov kojeg je upoznao bila je Ra-

vezanost s Erec Jisraelom. Vratimo se Rahel. Rahel nas uči Toru o tome kako se Ţidov osjeća kad nema Erec Jisrael. Onda dolazi naša sveta majka Lea. Lea, u najdubljem smislu, nikada nije imala Jaakova. Ponovno dobiti nešto, nakon što je to bilo izgubljeno, to je naša sveta majka Rahel. Lea nikad nije sanjala o Erec Jisraelu - nikad nije mislila da ima ikakve ve -ze s tim. I odjednom je imala povezanost.

hel. A Tora kaţe da kada je sreo

Rahel i Lea su jedna drugoj dale

Rahel "On je podigao glas i plakao."

znakove; svaka je znala što druga

Midraš (interpretacija Biblije – Tana-

misli. Lea nas uči – ja čak nisam ni

ha kroz priče, poučavanje i parabo-

sanjala da sam povezana s Erec Jis-

le) kaţe da je plakao zbog uništenja

raelom. Nikad nisam razmišljala o

Ishbitzer kaţe nešto vrlo duboko.

Hrama. Znate li što joj je rekao? U-

tome.

Stvari vam pripadaju samo onoliko

čio ju je kako se Ţidov osjeća kad

koliko mislite da su vrijedne. Dakle,

mu nedostaje Erec Jisrael.

mora vratiti samo dvostruki iznos. (U ţidovskom zakonu lopov vraća dvostruku vrijednost od onoga što je ukrao.)

najnevjerojatnije

ţivimo u svijetu u kojem mladi ljudi otkrivaju Erec Jisrael. Cijela genera-

kako se Ţidov osjeća kada izgubi

cija otkriva Erec Jisrael, i oni se čak

Erec Jisrael.

nisu usudili ni pomisliti da imaju veze s njim.

haku i Jaakovu Erec Jisroel je dan na

Danas ţivimo u svijetu u kojem

nivou primanja po prvi put. Našim

postoji toliko interesa za Kabalu.

svetim majkama, Erec Jisrael je dan

Više nego ikad prije. Ali, ljudi koji

na razini primanja nakon što je iz-

ju podučavaju zapravo ju ne razu-

gubljen. Povezanost naše majka Sa-

miju. Ljudi koji ţele učiti to misle

re s Erec Jisraelom počinje kada je

zaozbiljno. Kabala uči da u osnovi

napustila ovaj svijet.

Ţidovstvo ima dva dijela. Postoji

dovstvo) vrijedi samo malo, toliko

Cijela jedna parša (dio Tore) go-

je on zapravo Ţidov. Očito da nije

vori o tome kako je Sara pokopana

teško otkriti koliko je nešto vrije-

u zemlji. Naša sveta majka Sara

dno. Ali, na dubljoj razini, vi zapra-

uspostavila je vezu s Erec Jisraelom

vo znate samo koliko vam je nešto

da čak i ako Ţidov umre, i ne ostane

vrijedno nakon što to izgubite.

ništa, uvijek bi trebala postojati po-

Strana 18

Zbog toga je Rahel učiteljica toga

Našim očevima, Avrahamu, Jic-

ako Ţidov misli da mu jidiškeit (Ţi-

Danas

nigla (otkriven) put - drţanje Šabosa, posta na Jom Kipur, učenje Tore, raditi sve kako treba. Zatim, postoji nistar (skriveni) dio; ono što je unutra. Nisam ništa drţao, ali nekako sam povezan s jidiškajtom (ŢidovDivrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Svetost

stvom). Naša generacija dolazi uglavnom od roditelja koji na razotkrivenoj razini nisu imali nikakve veze sa Ţidovstvom. Sve što su im roditelji dali je taj skriveni dio Ţidovstvaa. Pa, kada oni dođu do Ţidovstva, oni traţe malo nigla, ali prije svega, oni ne traţe ono što bi trebali činiti, već kakva je njihova povezanost s njim. Traţe najdublju povezanost sa Ţidovstvom. Dozvolite mi da vam ispriča moju

zemlje i njenog naroda

Kako sam odrastao, na West Side

što ste odlučio da je ne oţenite?

NY - zapadnoj strani, svake subote

Odgovorio je: "Reći ću vam istinu.

navečer sam ga vidio s drugom dje-

Uglavnom, ne činim ništa za svoje

vojkom ne-Ţidovkom, ruku pod

Ţidovstvo. Jedino što radim je da

ruku. Odjednom vidim da gospodin

napravim kiduš (blagoslov nad vi-

Green četiri puta ide s istom ţenom,

nom) u petak navečer. A ako se

što se nikada prije nije dogodilo.

oţenim s djevojkom ne-Ţidovskom,

Onda, jedne subotnje večeri, vidim

ja čak više neću praviti ni kiduš. "

samog.

Kaţem:

"Gospodine

Green, što se događa? " On kaţe: “Sjećaš li se one djevojke s kojom si me vidio posljednja četiri puta? Ţelim da znaš, stvarno je volim. Ali, odlučio sam da je ne oţenim, jer ona

omiljenu priču o gospodinu Greenu.

nije Ţidovka.

U sinagogi moga oca bio je mladić,

valt, (ovo je snaţno) da sam ja gos-

gospodin Green, koji je dolazio sa-

podin Green, mislim da ne bih imao

mo za molitvu Jizkor (sluţba sjeća-

snage da je ne oţenim ako ju volim.

nja).

Rekao sam: "Gospodine Green, za-

Godina 12 19 Broj 35 Strana

"Pomislio sam, ge-

Slušajte sada. Što je bio kiduš gospodina Greena? On čak ne zna ni blagoslov. Malo se napije svakog petka navečer. Pa zašto mu je tako teško odustati? Ali, iznutra, na tajnom mjestu, u skrivenom dijelu njega, on ne ţeli odustati. ■ (nastavit će se) Prevela Tamar Buchwald

Strana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: BAMIDBAR Paraša Bamidbar nas poučava kako ostvariti ciljeve i ispunjenje kao pojedinac i kao društvo . Paraša BaMidbar otvara knjigu Brojeva (BaMidbar). U ovotjednoj paraši nema priče, uglavnom zbog toga što ona opisuje samo statistiku koja se odnose na Izraelce dok putuju pustinjom (Midbarom). Paraša započinje riječima: "G-spod reče Mojsiju ... obavite popis cijele izraelske zajednice po njihovim rodovima i obiteljima, navodeći svakoga po imenu, jednog po jednog ... Ti i Aron ćete ih brojati... sve muškarce u Izraelu ..." a komentatori odmah pitaju zašto B-g

biti izgrađeno od dijelova koji se

gušenje, a u društvu u kojem nema

razlikuju jedni od drugih i da samo

rasprave, i ljudi se boje reći ono što

tako sakupljeni dijelovi mogu biti

misle i do čega drže, mudrost će se

spojeni u jedinstvenu cijelinu.

isušiti. Moramo shvatiti da je ključ

treba Mojsija da za njega prebroji Iz-

Mi moramo živjeti u zajednici bu-

raelce? I osim toga, ako je B-g bes-

dući da svoje potrebe ne možemo

konačan zašto je Njemu važno koli-

sami namiriti, i zajednica u kojoj

ko ima Izraelaca?

ţivimo treba biti raznovrsna tako da

Zohar objašnjava da kada je Stvoritelj stvorio Adama On ga je stvorio u obliku gornjih i donjih svjetova i oni su svi bili uključeni u njemu ("... ‫בשעה״שבהא״א ״האדם״עשה״או ו״בצוה ״‬ "‫)עלמונמם״ו ח ונמם״והמה״ לול״מ ולם‬. Znači da je Adam, prije ne-go što je sagriješio,

bio

sačinjen

čitavog

Stvaranja. Grijeh je prouz-ročio da

svaki njen dio ima drugačiju ulogu

našeg postojanja da dopustimo sebi i našim bližnjima da se u potpunosti izrazimo, dok ostali slušaju bez zamjeravanja ili zavisti, i da budemo u tome milosrdni.

u skladu sa svojim jedinstvenim ta-

Paraša BaMidbar se uvijek čita

lentom. Stoga Zohar objašnjava da

prije Šavuota, dana koji je, prema

je svijet bio stvoren takvim da su svi

Zoharu, najveći dan u povijesti čo-

njegoni dijelovi toliko međusobno

vječanstva, jer smo uspjeli preobra-

različiti, kako bismo jedni druge tre-

ziti stanje odvojenosti u stanje "... i

bali pa ćemo iz tog sebičnog intere-

Izrael se utabori tamo u pustinji pred

sa ponovo naučiti živjeti u jedinstvu

gorom"(Izlazak 19,2), da smo bili kao

i uspjeti postati jedinstvena cijelina.

jedan, i to je prema kabalistima do-

Adam bude raščlanjen na tisuće

Problem je u tome što smo mi skloni

djelića, koji su zapravo ono što mi

pobrkati jedinstvo s jednolikosti.

jesmo. Svi smo mi, naime, dijelovi

Uglavnom, želimo da svi budu po-

njega. Ako mi združeni činimo jed-

put nas, da imaju ista uvjerenja kao

nu cjelinu koja je svrha i dalje nas-

mi i da razmišljaju na isti način kao

tavljati s podjelom na plemena?

i mi. Rabin Ashlag objašnjava da

Zašto Moše nije odmah čim su na-

društvo mora postojati kako bi pro-

pustili Egipat integrirao plemena?

cvjetala mudrost, jer mudrost se

A Zohar objašnjava da bilo koje

stvara kroz diskusije i rasprave.

društvo ili ljudska zajednica mora

Kompromis i ustupci jamče ljutnju i

Strana 20

■

velo do objave na gori Sinaj. U trenutku kada smo shvatili da je naš cilj bio postići savršenu jedinstvenost bez gubitka našeg individualizma mi smo bili spremni za objavu na gori Sinaj. I od tog dana mi se svi nadamo da ćemo taj trenutak ponovo doživjeti. ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Chanoch Ben Yaakov

Šavuot – zašto se ne naziva Primanje Tore? Odmah iza Šabata dolazi Šavuot!

„otjerati“. Stih zapravo kaţe «uzmi

toga što je svaki plemenski vođa

Objava Svjetlosti Tore. Naziva ga

glave djece da ih izbace iz domova

imao drugačiju svijest.

se i Matan Tora, što znači «Dar To-

njihovih otaca zajedno s njihovim

re». Nigdje u Tori niti u Prorocima

obiteljima.»

ni Spisima niti većini tekstova uče-

Istina (koju znanost tek počinje otkrivati) je da je sve svijest HaŠe-

Naravno jasno nam je zašto pri-

ma. Naša djela su drugačija kada je

jevod ne slijedi ovakav smisao sti-

naša svijest drugačija. Moţemo

ha jer većina ljudi to ne moţe obja-

moliti dan za danom istu molitvu,

Za Šavuot čitamo stihove iz pa-

sniti bez mudrosti Kabale. Ovaj

upućivati isti zahtjev, pa ipak sva-

raše Re'e. Jedna od unutarnjih biti

stih, po mom mišljenju, kaţe da

ka molitva je drugačija jer je naša

paraše Re'e je «odsutnost odvraća-

uzmete djecu i obrazujete ih do ra-

svijest drugačija. Čak i ako misli-

nja».

zine prethodnih generacija. Kako

mo da je naša svijest identična či-

moţemo uzdići duhovni nivo ge-

njenica da je molitva/zahtjev upu-

neracije? Učeći ih kako da dođu

ćena u drugo vrijeme ili na dru-

bliţe HaŠemu. Podučavajući one

gom mjestu čini taj zahtjev druga■ čijim.

njaka o njemu se ne govori kao danu primanja Tore. Zašto?

Da to ukratko objasnim. Negativna sila koja se naziva Satan ima zadatak koji treba izvršiti. A to je da odvrati našu paţnju od duhovnog rada. Satan ne treba pobijediti, niti on to ţeli, u borbi između dobra i zla – već nam skrenuti paţnju i time oduljiti naš duhovni proces. Što je zapravo Šavuot? On je poklon kompleta alata Tore koji nam omogućuje da prevladamo to ometanje. Bit ovih 48 stihova je da eliminiraju Satanovo odvraćanje paţnje. Iskoristite noć Šavuota i stihove Tore koje ćete slušati da to postignete. ZAUSTAVITE

ODVRAĆANJE

PAŢNJE! To je jedna od duhovnih lekcija koju učimo iz paraše Naso koju ćemo čitati narednog Šabata. Naso znači «uzeti». Uobičajeno se u ovom stihu prevodi kao «brojati» ali to nije točno. Stih zapravo kaţe «Uzmi glave djece Geršonove». Mnogi na to gledaju kao na biblijsku frazu, ali ako promotrimo ime Geršon shvatit ćemo da je njegov šoreš ili korijen

gimel reš šin ‫ג״ה״ש״‬

što znači „izgnati“, „izbaciti“ ili Godina 12 21 Broj 35 Strana

koji ţele biti najbliţi HaŠemu da se poveţu

svojom

intuitivnom

stranom i koriste tehnike proroka da

dosegnu

najvišu

moguću

razinu svijesti.

Moţemo podučiti dijete da ne čini nešto što će mu naškoditi tako što ćemo mu dati batine. Jednom tako učinimo ispunjeni sviješću da

U paraši Naso ima 176 stihova.

pomaţemo djetetu. To je pozitivan

To je najveća paraša u Tori. Kodne

čin, poput blagoslova iz paraše

riječi koje su nam dali učenjaci su

Naso. Ili, ne daj B-ţe, moţemo is-

‫ע״מ״ו״ס״‬, ajin mem vav sameh (natovaren ili pakiran) i ‫ע״מ״מ״נ״ד״ב״‬, ajin mem jud nun dalet bet (darujete moj narod).

tući dijete zato što smo umorni i

Obje kodne riječi nagovještavaju

stvar. Mi ćemo poţnjeti drugačiji

poruku ove paraše. Najveći broj

efekt u svom ţivotu. Nije li bolje

komentara na ovu parašu odnosi

poţnjeti

se na to da Tora navodi po 6 stihova za svako pleme, opisujući prinos koji je vođa svakog plemena donio za posvećenje Mikdaša u pustinji. A svaki od tih posveta i prinosa je u potpunosti jednak po

samo ţelimo da bude tiho. To su prokletstva iz te paraše. Dijete će iz batina naučiti istu

pozitivne

posljedice?

Promijenite svoju svijest. To je glavna pouka u ovoj paraši koja otpočinje učeći nas da odbacimo svoju svijest pa nastavlja dajući nam prinose plemenskih vođa i uči

sadrţaju, veličini i količini. Što

nas da svijest upravlja poslje-

nam je onda ovdje dano?

dicama naših postupaka.

Postoji midraš koji objašnjava svijest

svakoga

plemenskih

vođa, te da se veličina prinosa i

Hag sameah! ■ Prevela Tamar Buchwald

njegova količina razlikovala zbog

Strana 21

Biseri hasidske mudrosti B

Kako znati da je riječ o istinskom cadiku? io jednom učeni Ţidov, koji je većinu svog vremena proučavao Toru i čitav

svoj ţivot posvetio sluţenju Bogu. Jednog je dana čuo kako ljudi pričaju o Baal Šem Tovu, velikom cadiku koji liječi tijelo i dušu, ukratko - čini čuda. Nakon što se naslušao priča, odluči on da je najbolje da otputuje i osobno upozna cadika. Već za vrijeme putovanja, probudi se u njemu crv sumnje. Kako će znati da se radi o istinskom cadiku? Poznavanje Tore moţe se provjeriti pitanjima, ali kako se provjerava duhovno postignuće? Na posljetku, čovjek odluči da će prihvatiti cadika za učitelja, ako ovaj moţe na prvi pogled prepoznati da je on učeni Ţidov, koji je svoj ţivot posvetio sluţenju Bogu. Razmišljajući tako, čovjek stigne do cadikove kuće i pokuca na vrata. “Tko je?” upita Baal Šem Tov. “Ani (ja),” kratko odgovori čovjek, misleći kako će se kasnije predstaviti i objasniti razlog svog dolaska. Čovjekov odgovor potakne Baal Shema da citira Toru: “ „Moţe li se čovjek sakriti u skrovištu, a da ga ja ne vidim?‟ kaţe Bog.

K ad je B-g stvorio muškarca i ţenu, oni su bili jedno

Čovjek je odmah razumio što mu Baal Šem Tov ţeli poručiti. Jednostavno značenje stiha bilo bi da Bog

biće na sliku jednog B-ga; onda su razdvojeni na dva razli-

pita takvo pitanje zato da bi nam poručio da se od

čita dijela. "Zato," kako piše u Knjizi postanka, "čovjek će

njega ne moţemo sakriti. Cadik je ponudio drugačiji

napustiti oca i majku i bit će sjedinjen sa svojom ţenom i

način čitanja i interpretacije:

postat će jedno tijelo." Čovjek i ţena stalno osjećaju tu po-

“ „Ako se čovjek sakrije iza svog ani (ja) – neću ga

trebu da se opet sjedine. I seksualnost je to sjedinjenje.

vidjeti,‟ kaţe Bog.” Kad je čovjeku njegov “ja”

Čovjek i ţena nastoje postati "jedno tijelo" čime se sjedinjuju

najvaţnija stvar u ţivotu, onda, čak i ako je ţivot

s B-gom, na čiju sliku su stvoreni. Nije slučajno da je intim-

posvetio učenju i molitvi, moţe u duhovnom smislu

nost tako moćna snaga: To je jedino iskustvo u ljudskom

biti početnik. On sluţi sebi, a ne Bogu; kao da se

ţivotu kroz koje smo direktno suočeni s B-gom.

drsko “sakrio” od svijeta iza svoje religiozne prakse.

R. Menachem Mendel Schneerson ■

Čovjek je shvatio da ga je cadik “pročitao” čak prije nego li je otvorio vrata; procijenio ga je bolje nego što je on procijenio samog sebe. Ostao je uz cadika još neko vrijeme, a kasnije je postao njegov vjerni hasid. ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana 22

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi. pisaljkom od trske (271,7). Pisanje se

stupaca (uz prostor za spajanje li-

Dio II: Jore De'a

mora vršiti s namjerom (274,1) od

stova i namotavanje prvog i poslje-

Poglavlje 22 - Svitak Tore

strane odraslog religioznog muškar-

dnjeg lista na štapove; vidi 278,2)

ca Ţi-dova (vidi 281,1-5). Svaku ri-

treba biti margina od pet centime-

ječ se mora naglas pročitati iz pisa-

tara, na vrhu svakog stupca margi-

nog teksta prije nego li je se napiše

na od 7,5 centimetara i na dnu mar-

(274,2).

gina od 10 cen-timetara (273,1). Tre-

Svaki Ţidov (muškarac) treba napraviti kopiju ili kupiti knjige Tore, a posebice svitak Tore; vidi 270,1-2. Takve se knjige ne smiju prodavati

ba imati razmak između uzastopnih

osim ukoliko su potrebna sredstva

Visina svitka trebala bi biti jedna-

za proučavanje Tore ili za druge

ka njegovom opsegu (272,1), a pisa-

vaţne svrhe, poput vjenčanja ili ot-

ni redovi trebaju imati duljinu od 30

kupnine (270, 1-2).

znakova (272,2). Svaki list koţe tre-

Slova ne bi smjela varirati u veli-

ba imati između tri i osam napisa-

čini (vidi 273,2-3), a rubovi stupaca

nih stupaca (272, 3), a svaki stupac

trebali bi biti što je moguće ravniji

treba sadrţavati između 42 i 60 re-

(vidi 273,3-5). Ako je riječ izostavlje-

dova (vidi 275,6). Na zadnjem listu

na, ona se moţe umetnuti između

moţe biti manje stupaca, ali tekst u

redova, ali ne i između stupaca

posljednjem stupcu mora završiti na

(273,6; 276,1). Slova bi trebala biti

sredini donjeg retka (272,3-4).

dobro oblikovana (274, 3.6), čitljiva

Svitak Tore moţe biti napisan jedino na koţi košer ţivotinje ili ptice (271,1), po mogućnosti na unutarnjoj površini vanjskog dijela koţe (vidi 271, 3-4). Koţu mora Ţidov štaviti za tu svrhu (271,1); u vezi načina štavljenja vidi 271,2. Na koţu se mora staviti linije (271a 5), a

Ploče moraju biti prišivene zaje-

pisati se mora s odgovarajućom

dno tetivama košer vrste ţivotinja;

vrstom crne tinte (vidi 271, 6) i

vidi 278,1-4. Između uzastopnih

redaka širine retka te četiri prazna ■

retka iz-među knjiga Tore (273,1).

(274,5) i odvojena malim razmacima (274,4) te bi između riječi trebao postojati razmak od jednog slova (274, 4). Riječi moraju biti ispravno napisane (vidi 275,6) i ne smije biti nikakvih inter-punkcija (274, 7). Na sre-dinama i krajevima brojnih specifičnih redaka moraju biti razmaci od devet ili više slova između od -lomaka; vidi 275,1-2. U vezi rasporeda redaka pjesama u Izl 15,1-19 i Pnz 32, 1-43, vidi 275,3-5. ■

Godina 12 23 Broj 35 Strana

Strana 23

Alan Morinis

Program musara Put pravednika stoga započinje istra-

Razmotrite i ispitajte svoje puteve,

ţivanjem duhovne osobine koja je

kako biste svoje sklonosti drţali pod

na hebrejskom poznata kao zehirut, i

kontrolom i mogli njima upravljati.

koja se različito prevodi kao „opSvjesnost – Zehirut Biti na oprezu da se ne upadne u duhovni ponor. Uporno opterećivanje poslovima kako ne biste imali vremena da promislite ili razmotrite u kojem pravcu idete je-

rez“, „paţnja“, ili „svjesnost“. Rabin Luzzato čitavo svoje djelo započinje tom osobinom zato što je zehirut temeljni unutarnji stav i kamen temeljac musarske prakse. Kao što nam prenose riječi „oprez“ ili „paţnja“ zehirut se u musarskoj

dno je od sredstava i lukav-

literaturi povezuje s hrabrenjem

stava kojima se sluţi jecer

samoga sebe da ispitate svoje po-

hara. (Rabin Moshe Chaim

stupke kako biste utvrdili jesu li oni

Luzzatto, Put pravednika)

ispravni i poţeljni, ili nisu. Če-sto se

Rabin Luzzatto svoju knjigu Put pravednika temelji na kazivanju rabina Pinhasa ben Jaira u Talmudu (Avoda Zara 20b): Učenje Tore vodi k oprezu. Oprez vodi k gorljivosti. Gorljivost vodi k čistoći. Čistoća vodi k umjerenosti. Umjerenost vodi k neiskvarenosti. Neiskvarenost vodi k posvećenosti.

upotrebljava

ilustracija

kroz

ţivot ne bismo trebali ići kao da smo slijepi, već da bismo morali dobro paziti na svoje ponašanje i učiniti sve što je u našoj moći da osiguramo da sve što od nas izlazi

Ovo je tradicionalni musar i bez sumnje je ispravan. Pa ipak mi se čini da ta pouka, mada u potpunosti ispravna, nije baš toliko korisna. To je ona vrsta savjeta koju ja uspoređujem sa onime kada depresivnoj osobi kaţete da se razvedri. To moţe biti ispravno rješenje, no ono jednostavno

neće

imati

puno

■

utjecaja. Čak i ako znamo da ćemo biti bolji ljudi, i svijet bolje mjesto „ukoliko se zadrţimo u zadanim granicama“, ta spoznaja vjerojatno neće

imati

velikog

utjecaja

preobraţaj, toliko dugo dok bude ostala isključivo u sferi informacije.

bude zdravo, a ne manjkavo. Upra-

Kada bi bilo dovoljno reći 'budi pa-

vo kao što će čovjek biti vrlo paţljiv

ţljiv' pa da stisak nesvjesnih navika

dok se kreće svijetom kako ne bi pao u kakvu rupu u zemlji, ili se zaletio u zid, ili došao preblizu čemu opasnom, tako i mi moramo biti oprezni i paţljivi kako bi svako naše djelo bilo doprinos dobrome, a ne (ne daj B-ţe) prijestup.

Posvećenost vodi k poniznosti.

S tog stanovišta, glavna je točka ze-

Poniznost vodi k strahu od

hiruta „introspektivna osobna spo-

grijeha.

znaja što je dobro, a što loše.“ Ovo

Strah od grijeha vodi k sveto-

Etički kodeks

tumačenje daje kvalitetu izrazitog

popusti, onda navike ne bi bile nepopustljive prepreke duhovnoj punini, kao što jesu. Većina od nas već zna i prihvatila je istinitost te tvrdnje. No to ne pomaţe puno da nas dovede bliţe ciljnoj ravnini. Ista ona tvrtka Enron koja je doţivjela krah u etičkom skandalu imala je 62 stranice etičkog kodeksa. Saznanje o tome što je ispravno je bitno, no nije dovoljno.

etičkog gledišta, a ono podrazumi-

Rasvijetljena Svijest

jeva da jednom kada ste u stanju

Etičko tumačenje zehiruta, mada je

razlučiti što je dobro, a što zlo, vi

najčešće tumačenje, nije i jedino.

Svetost duh vodi k uskrsnuću

ćete se potruditi da se zadrţite na

Rabin David ben Yehoshua Maimo-

mrtvih.

dobrim postupcima. Budite na op-

nides pruţa nam drugačiji pogled

rezu kako vama ne bi zavladale

na to – ne na načina da protuslovi

vaše prirodne sklonosti i navike.

ovom tumačenju, već tako da upra-

sti. Svetost vodi k svetosti duha.

Strana 24

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis

Program musara

vi našu paţnju na nešto drugo. Ovaj

neki način razlikuje od naše leţerne

rabin Maimonides bio je vođa egi-

navike. Ako nam je svjesnost po-

patskih Ţidova, posljednji za kojega

stala sumorna i otupjela, onda je

znamo iz loze obitelji Maimonides.

mnogo vjerojatnije da će našim oda-

Napisao je knjigu škakljivog naslo-

birom rukovoditi navika i ţelja.

va Vodič za izdvajanje (koji je zapra-

U vezi toga čujmo riječi koje je iz-

vo njegovo tumačenje onog istog

rekao rabin Ephraim David Becker,

talmudskog kazivanja rabina Pin-

na skupu o musaru u New Yorku, u

hasa ben Jaira koje Rabin Luzzatto

lipnju 2003. godine:

istraţuje u Putu pravednika).

Osoba koja ne ţivi u sada-

Rabin David Maimonides smatra da je osobina zehiruta povezana s idejom o „rasvijetljenosti.“ On to razumijevanje izvodi iz hebrejskog korijena zahar, koji znači „sjajiti se.“ (Isti se korijen pojavljuje u imenu mističkog teksta, Zohara, doslovno „blistav, sjajan“ kao u Daniel 12,3.) Prevođenjem zehiruta kao „rasvijetljenosti“ umjesto kako je uobičajeno „oprez,“ moţe izgledati kao da

šnje trenutku, koja ne promi imamo dar slobodne volje, no

ţivljava uzajamno djelova-

samo do granice kada se predamo

nje koje se događa u ovom

pred okovima navike, ili se preda-

trenutku, ne moţe imati ko-

mo da nas porobe naše ţelje, te

risti od onoga što musar

ograničavamo ili se čak odričemo

ima za ponuditi. Kada iz-

slobodne volje koju imamo kao

gubite stvarnu interakciju,

mogućnost.

vi gubite mogućnost napredovanja. To se sve događa

Ono što učimo iz jezgrovitog saţet-

sada i ovdje.

ka Rabi Pinhasa ben Jaira o duhovnom putu jest to da je zehut početna

Rabin Becker kaţe da je osobina da

točka za stvarnu duhovnu praksu.

se bude prisutan u svakom trenutku

Učenje rabina Maimonidesa za me-

– još jedan valjani način da zamisli-

ne znači da se uistinu moramo po-

mo zehirut – preduvjet za svo djelo

truditi donijeti ispravnu odluke, no

musara, jer da bismo sebe usmjerili i

razmišljajući o tome, uvidjet ćemo

napravili istinski izbor, moramo biti

da naša sposobnost da donesemo

moći biti svjesni onoga što se u

takve odluke u potpunosti ovisi o

nama budi prije nego li se ono

tome da li smo u datom trenutku

uobliči.

budni i na oprezu.

Rabin Yosef Yozel Horwitz, Alter iz

etičkim ponašanjem. Ono u čemu se

I suprotno je, čini se, istina: bez ob-

Novardoka, naziva to trenutkom u

njegov pristup razlikuje je to da

zira koliko netko bio u stanju razli-

kojem se rađa pobuda. U što ranijoj

umjesto da svoju paţnju obraćamo

kovati dobro od lošega, potrebna je

fazi razvoja postanete svjesni sklo-

na same postupke, on nas poziva da

posebna osobina svjesnosti da se

nosti ili pobude, to će ona manje biti

budemo svjesni kvalitete uma, iz

obrati paţnja i da se donese pravil-

uobličena, a vi ćete imati više mo-

kojega donosimo naše procjene i

na odluka u datom trenutku. Koliko

gućnosti izbora da je izrazite ili ne,

odluke.

smo puta čuli (ili rekli) nešto poput,

te na koji način ćete je uobličiti. Ovo

„Znao sam da to nije dobro. No u

ţaru tog trenutka...“

donošenja

nam rabin Maimon nudi radikalnu reinterpretaciju zehiruta. Ali nije tako. On još uvijek od nas traţi da obratimo veliku paţnju na stvarnost svakog

izbora

nađemo

pred

ţivotu,

kojim

što

jednako

uključuje odluke najvišeg stupnja o izboru između ţivota i smrti, kao i dileme što izabrati za desert. On i dalje ţeli da teţimo za visokim

Neke se odluke donosi rasvijetljene svijesti, a neke nastaju kada su sva svjetla pogašena i moţda nikoga

Koliko li je to sudbonosnije kada

nema kod kuće. Kao ljudska bića,

nastojimo odabrati nešto što se na

Godina 12 25 Broj 35 Strana

neoph odno izbora

za kao

upotrebu duhovne

prakse. ■

Strana 25

Rabbi Ismar Schorsch:

Zašto Šavuot ima tek nekoliko obreda Kad bi vršenje i poštivanje obreda

nam ponešto način na koji judaizam

Ukratko, Šavuot je vapio za obred-

bili funkcija teologije, Šavuot bi bio

funkcionira. Šavuot je lišen obreda.

nim sadrţajima i toj potrebi se udo-

najpoštovaniji od svih ţidovskih

Za razliku od Pesaha ili Sukota, ne-

voljilo običajem Tikun lel Šavuot,

blagdana. Ali, među današnjim Ţi-

dostaje mu niz njemu svojstvenih

običajem da se prvu noć Šavuota

dovima stvari su upravo suprotne.

običaja kojima bi se iskustveno pre-

provede u učenju Tore i time istak-

Ni jedan blagdan nije toliko zapo-

nosio njegov smisao i poruka. Tako

ne i ojača godišnjicu njezina otkri-

stavljen kao Šavuot. Šavuot, koji je

nema ničega što bi se moglo uspore-

venja. Obično se to čini u društvu

kruna razdoblja od sedam tjedana

diti sa Sederom ili sjedenjem u suki,

najmanje desetero učesnika (mi-

(od drugog Sedera za Pesah) i jedno-

nema uzbudljivih obiteljskih običa-

njan!) i tim obredom, nalik sederu,

stavno znači "tjedan", pun je ozbilj-

ja koji, kroz pripreme za vršenje ob-

kao da se ponovo prolazi postupak

nosti. Kao što nas liturgija nepre-

reda, ujedinjuju obitelj i prijatelje.

dobivanja zakona. Na prvi znak

kidno podsjeća, Šavuot veliča B-ţji poklon, Toru, koju smo dobili na Sinaju. Vjerojatno po prvi puta u ljudskoj povijesti, baš takav judaizam je razvio vjersku zajednicu okupljenu oko teksta. U blagdanu Šavuot riječ je o suštinskoj i jedinstvenoj prirodi judaizma, o "portabl" religiji utemeljenoj na načelima koja su otvorena za beskonačna tumačenja. Na Sinaju je oslobođenje iz ropstva pretvoreno u vjernost zakonu i pismenosti.

Proslava otkrivenja ograničena je na sinagogu. Par članaka koji su u Šulhan aruhu

(Ţidovskom zakoni-

ku) posvećeni Šavuotu, bave se samo usklađivanjem liturgije. Ničime se nije nadomjestilo prinošenje prvih plodova u Hram, što ukazuje na stariji, ratarski smisao blagdana Šavuota. Premještanje naglaska s prirode na povijest očuvalo je karakter blagdana kao dana zahvalnosti, ali bez obredne koreografije u kojoj bi sudjelovao svaki pojedini Ţidov.

No to ne bi bilo dovoljno da se

Ogoljena teologija nikada nije dobro

Šavuot ispuni snagom i postane po-

prolazila i nije doprinosila popular-

pularan. Zašto je to tako, kazuje

nosti religije.

Strana 26

zore, skupina se okreće zajedničkoj molitvi što vrhunac ima u čitanju Deset zapovijedi koje su dane na Sinaju u mjesecu sivanu, tri mjeseca poslije Izlaska (Izlazak 19,1). Spoj dva neobična postupka – probdjevene noći iza koje slijedi molitva u svitanje – stvorila je upravo onu vrstu iskustvenog obreda kojom se izraţava posebnost Šavuota. U posljednjem desetljeću, i u Izraelu i u Americi, taj je obred, kao nikad prije, u nekom svom obliku osvojio i privukao

neortodoksne

Ţidove.

Brojne sinagoge sada noću svijetle i imaju više jutarnjih sluţbi – za ranojutarnje ptičice i za one "redov-

Divrej Tora

(nastavak sa 26. stranice)

Rabbi Ismar Schorsch: Zašto

Šavuot ima tek nekoliko obreda

ne". Obred je nastao u post-talmudsko doba, najvjerojatnije u kabalističkim krugovima

srednjovjekovne

Špa-

njolske. Zohar, koji je čini se s time upoznat, pripisuje običaj ranim rabinima koji su se po tome razlikovali od svojih predaka. Prema midrašu, oni drugi bi bezbriţno prespavali noć koja je prethodila događaju i tek bi ih munje i gromovi probudili. Bdijenje prije proslave tog velikog događaja, predstavlja čin popravljanja (tikun). Drugi primjer iz Zohara govori o vjenčanju. Na Sinaju su se Tora - mlada i Izrael - mladoţenja udruţili u vječni sa-

nebrojenih smislova B-ţjih riječi je

prije prve alije, gabaj govori četiri

krepkost koja odrţava i pridonosi

stiha iz Spisa (Psalmi 19,8-9.1; 2.

njegovu bujnom rastu.

Samuelova 22,31) kojima se obzna-

vez. Kao podsjetnik na grozničave

Tora je, zaista, postala kamen te-

pripreme u noći prije vjenčanja, po-

meljac judaizma, ne toliko svojim

boţni uvijek iznova bdiju i napreţu

tvrdnjama koliko obredima. Litur-

se učeći čitave noći.

gijom je potvrđen njezin kanonski

S vremenom je tijekom obreda broj tekstova prerastao u pravu kolekciju, više kao izraz sveobuhvatnosti, nego prikladnosti. Tako se tijekom noći čita (umjesto učenja) nekoliko stihova iz svake paraše iz Tore i svake knjige Tanaha, uključujući čitavu Knjigu o Rut, nekoliko odlomaka iz svakog traktata Mišne i odlomak iz Zohara u kojem je objavljenje opisano kao ujedinjenje. Posljednji tekst tikuna nabraja 613 zapovijedi iz Tore kako ih je sastavio Majmonides. Ono što se razvilo proširivanjem i gomilanjem tekstova, jest bezuvjetna potvrda da je svaki pojedini vid judaizma grana izvor-

status. Pjevušenje (ne čitanje) čitave Tore od početka do kraja svakog šabata u sinagogi, bilo to godišnje kao u Babilonu ili trogodišnje kao u Palestini, pretvorilo je Ţidove u narod kojeg je obiljeţila knjiga. Njezina je priča djelovala kao "metapovijest" koja ujedinjuje narod i kao

nita, čista i savršena, a njezin boţanski autor bez mane. Dok on završava s čitanjem, okupljeni jednoglasno,

stihom

potvrđuju:

"Oni

među vama koji se čvrsto drţe Gspoda B-ga svoga, i danas ţive" (Ponovljeni zakon 4,4). Taj prolog se svodi na iskaz vjerovanja koji je ujedno i objašnjenje obreda. Kao utjelovljenje B-ţje volje, Tora je ţidovski ključ spasa.

građevni materijal za javne raspra-

Čitanje Tore u sinagogi, svaki ša-

ve, čak i onda kad je njeno zakono-

bat pretvara u Šavuot. Da nije toga,

davstvo već bilo općeprihvaćeno.

Tora nikada ne bi postala glavni i

Sinagoga se razvila u nacionalno

vladajući tekst u ţidovskom ţivotu.

kazalište u kojem se Spisi i liturgija

Da bi se teologija rasprostranila, po-

udruţuju i svakog tjedna iznova

treban joj je obred. Moderni Ţidovi

potvrđuju primanje Tore na Sinaju.

su u opasnosti, ali ne zato što su

Svaki vid ovog obreda izraţava

izgubili svoju vjeru, nego zato što

vrednote izvorne drame.

su izgubili poštovanje prema obre-

nog stabla ţivota kojeg je B-g zasa-

U aškenaskom obredu, nakon što

dio na Sinaju. Sloboda u tumačenju

je Tora namještena za čitanje, ali

Godina 12 27 Broj 35 Strana

njuje uvjerenje da je naša Tora isti-

dima.■ Prevela Dolores Bettini

Strana 27

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

ZOHAR: ŠAVUOT

Kabalisti gledaju na otkrivenje na

plovi prema gore. Objava na gori

gori Sinaj kao na vrhunac ljudske

Sinaj pruţa nam nadu, sposobnost

povijesti, budući da nam je na ovaj

da vjerujemo da je rješenje tu iza

dan dana prilika da pokaţemo sve

ugla, da imamo moć da stvorimo

što smo htjeli i sve što bismo ikada

novu, bolju stvarnost. Samo mora-

mogli ţeljeli. Od tada je čovječan-

mo i dalje vjerovati i nastaviti po-

stvo pokušavalo ponovo zadobiti

kušavati. Objava na gori Sinaj dala

ono što smo imali na gori Sinaj. To-

nam je veliki dar, sposobnost da

ra sa svim svojim komentarima ima

doţivimo pravu ljubav. Na istinsku

samo jedan cilj, a to je da dovede

izvornu ljubav moţe se naići samo

čovječanstvo u stanje koje je ono

među slobodnim ljudima, onima

postiglo na gori Sinaj.

koji su dobro povezani sa svojom vlastitom suštinom - slikom B-ga. To nije ona ljubav koju većina ljudi

Revolucija u ljudskoj svijesti

doţivljava, a koja je u stvari vrsta ovisnosti koja osobu dovodi do oča-

Objava na gori Sinaj sadrţi tri

ja, tjeskobe i jada.

poruke koje su izvršile utjecaj na ljudsku povijest i još uvijek se nalaze u pozadini našeg ljudskog nago-

2. Vjera u dobrotu i poštenje

na prema boljoj budućnosti, za sve napravi iskorak i preskoči 49 vrata

Deset Izjava, koje su greškom bo-

nečistoće, očaj i tamu, i promijeni

lje poznate kao Deset zapovijedi, i

svoju stvarnost u ono suprotno. To

svijest koju one predstavljaju uka-

1. Veliki iskorak, iz ropstva u

upravo suprotno predstavljeno je

zuju na najveću revoluciju koja se

slobodu, iz tame u svjetlo

blagdanom Šavuotom. Kaţe se da je

dogodila u povijesti ljudske svijesti.

tijekom Objave na gori Sinaj narod

Zohar tih Deset iskaza vidi kao ma-

Izraela stajao ispod te planine, sje-

nifestaciju deset sefirot Drva ţivota,

dinjen kao jedno biće. To je bilo is-

emanaciju dobrote i blaţenstva od

tinsko jedinstvo ljubavi i brige me-

Stvoritelja svojim voljenim stvore-

đu svim pojedincima cijele nacije.

njima. To je također i manifestacija

Stoga, kada su ploče bile dane (Iz-

pravila koje uči da je "svrha stvara-

lazak 32,16), mudraci kaţu da je na

nja pruţiti Njegovo blaţenstvo i

pločama bila "sloboda".

dobrotu Njegovim stvorenim bići-

nas:

Putovanje do gore Sinaj, više je od svega, simbol puta koji svaka osoba treba proći kako bi postala pravo ljudsko biće - čovjek, stvoren na sliku B-ga. Stanje svijesti robova u Egiptu predstavlja duševno stanje očaja i bespomoćnosti. Onaj koji je zaokupiran okrivljavanjem drugih za sve svoje nevolje, muke i boli, rob je

"Sloboda" je stanje duha u kojem

očaja i svojih grešaka iz prošlosti.

je osoba povezana sa svojom stvar-

On će također zauvijek biti rob

nom suštinom, B-ţjom slikom. Oso-

gluposti i / ili tiranije drugih. Rob

ba koja je povezana s idejom da je

nije u stanju uvidjeti mogućnost

stvorena na sliku B-ga razumije da

nekakve druge stvarnosti; on robuju

sloboda znači preuzeti svu odgo-

svom duševnom stanju beznađa.

vornost za svoju sudbinu, za svoje

Izlazak i brojanje omera simbolizi-

postupke i svoje emocije, osjećaje i

raju mogućnost svake osobe da

misli. Sloboda je sposobnost da se

Strana 28

ma". Bilo je to po prvi put u povijesti čovječanstva da je otkriven sustav pravila koji je objašnjavao sustav "uzroka i posljedice", na način koji je imao moć da čovječanstvo izvede iz mraka. Tora uči da će moralno

ponašanje,

preuzimanje

odgovornosti i vjera u dobrotu biti nagrađeni uspjehom u svim podru-

Divrej Tora

(nastavak sa 28. stranice)

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Tjedni

Zohar - Šavuot

čjima ţivota, posebice ispunjenjem

veća od one drugih ljudi. Mnogi

uputama Rabi Šimona bar Johaja i

u ovom svijetu i u svijetu koji do-

kabalisti smatraju da se suočavamo

rabina Isaaca Lurije. Ovaj se tekst

lazi. Pravila Tore nisu tek privre-

s vremenima u kojima će ljudska

naziva "Tikun Šavuota" i sastoji se od

mena, pravila koje su stvorili ljudi;

svijest internalizirati poruku da je

odabranih stihova iz svake paraše

to su univerzalni zakoni koji su uje-

prava sloboda pri ruci, i stjecanje

(Pet knjiga Mojsijevih podijeljene su

dno Savez između osobe i njegovog

slobode od anđela smrti (u ţidov-

na više od 50 dijelova, koje nazi-

tvorca, iznad ograničenja prostora,

skoj tradiciji poznato kao uskrsnuće

vamo parašama) u Tori (tri stiha na

vremena i ljudske logike. Statistika

mrtvih) će biti istinska mogućnost.

početku i na kraju svake paraše), iz

u posljednjih nekoliko desetljeća

Nije slučajnost da je anti-aging in-

proroka i iz svih drugih knjiga iz

pokazuje da postoji izravna pove-

dustrija u posljednjih nekoliko go-

Tanaha, Biblije (svih 24). Čitanje se

zanost između društvenog i eko-

dina toliko napredovala.

nastavlja s različitim tekstovima iz Mišne, Sefer Jecira (Knjige Postan-

nomskog statusa društva i njihovog

ka) i Zohara. Čitanje se nastavlja

povjerenja i vjerovanja u pravila "uzroka i posljedice" i zakona iz Deset iskaza.

Kako se moţemo sa svime ovime

kroz cijelu noć. U jutarnjim satima,

povezati tijekom Šavuota?

nakon jutarnje molitve, čita se iz

U Zoharu i u spisima rabina Isa-

knjige Izlaska priča o Objavi na gori

aca Lurije zapisano je da za vrijeme

Sinaj. Zohar i Midraš uče da se do-

brojanja omera mi izgrađujemo svo-

gađaji iz Objave na gori Sinaj mogu

Zohar nas uči da je jedan od naj-

ju sposobnost da pobjegnemo iz

nazvati vjenčanjem između Svetog

većih darova koji nam je bio dan na

ropstva, da postanemo slobodni.

Blagoslovljen bio On i naroda Iz-

Sinaju bio dar besmrtnosti. Adamov

Dok, u sumrak dana, dolazi praznik

raela. Rabi Šimon Bar Johaj nas u

grijeh donio je na svijet prokletstvo

Šavuota, vrlo moćna metafizička

Zoharu uči da je cjelonoćno učenje

smrti a objava na gori Sinaj je sim-

sila spušta se u naš svijet; i tu silu

poput priprema haljina i ukrasa za

bol ispravljanja Adamova grijeha.

jezik kabalista naziva "sefira ketera".

mladenku, a oni koji pripremaju

Prema kabalistima, duhovna će svi-

Ova sila je ono što nas moţe spojiti

mladenku za vjenčanje, bit će joj

jest blagdana Šavuota dovesti čo-

sa svim idejama i shvaćanjima koja

kumovi u tom velikom trenutku.

vječanstvo do toga da shvati kako

smo naveli u gornjem tekstu. To

Sila ove noći i jutra koje slijedi

smrt i starenje nisu proglas s neba,

moţemo usporediti s preuzimanjem

nakon nje toliko je velika, kaţe

već su stanja koja se daju liječiti.

vrlo naprednog programa na raču-

Zohar, da se svakome tko slijedi

Poznato je da su sretni i duhovni

nalu. Preuzimanje se nastavlja tije-

gore navedene upute jamči da neće

ljudi manje bolesni i da je njihova

kom noći. Način da dobijemo pri-

umrijeti te godine i da ga ne moţe

sposobnost da se oporave puno

stup tom daru je čitanje teksta po

snaći zlo, tjelesno ili duhovno. Moć

3. Put prema besmrtnosti

Šavuota je veća od moći Jom kipura, jer svatko tko je osuđen na smrt na Jom kipur tu presudu moţe izmijeniti na Šavuot. I tako nas praznik Šavuota povezuje sa snovima i nadama čovječanstva, od zore njegove povijesti, s nadom za istinskom ljubavi, jedinstvom, besmrtnosti i slobodom od anđela smrti te svih boli i patnje. ■ Prevela Tamar Buchwald

Godina 12 29 Broj 35 Strana

Strana 29

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

MJESEČNI ZOHAR: SIVAN - BLIZANCI cu dualnosti (Blizanci), kojeg simbolizira energija dvoje koji postaju jedno (kao što smo naučili u prethodnom odlomku). Rabin Akiva je ovo najrječitije objasnio kada je rekao da je cijela Tora ukratko : "... ali ti ćeš ljubtii bliţnjega svoga kao samoga sebe ..." (Lev 19,18). Nadalje, da bismo ţivjeli tu stvarnost jedinstva, svijest da dvoje postaju jedno mora prevladavati, a to je moć koju primamo u mjesecu sivanu (Blizanaca).

Zašto "Blizanci" (taumim na hebrejskom)? Postoji nekoliko mjesta u Bibliji na kojima se spominju "Blizanci". Jedno od njih je Šir Ha'Širim (Pjesma nad pjesmama), koja kaţe: "Tvoje su dvije dojke kao dva laneta, blizanca košutina, što pasu među ljiljanima" (4,5). Koja je veza između grudi i Blizanaca? Zohar objašnjava da ti pojmovi predstavljaju suštinu dvoje, koji su jedno. To je veza između desne kolone (ţelje za dijeljenjem) i lijeve kolone (ţelje za primanjem). Desna ruka u ljudskom tijelu predstavlja sefiru "Hesed" – desnu kolonu, a lijeva ruka predstavlja sefiru "Gevura" – lijevu kolonu. Grudi predstavljaju centralnu kolonu koja stvara krugove, ravnoteţu i cjelovitost, i sposobnost da spoji i lijevu i desnu kolonu u harmoniji, dvije različite jedinke u jedno. Blizanci su treći znak zodijaka u hebrejskom kalendaru. Kao takav, on simbolizira moć centralne kolone koja je uvijek zastupljena brojem tri. Snaga centralne kolone je to što omogućuje protok ţivota; ona je tajna prave ljubavi i društvene ravnoteţe. Kabalisti raspravljaju o postojanju sustava tri kolone (desne, lijeve i centralne) onako kako je to predstavljeno u fizičkom svijetu, u tjelesnim tekućinama ţene. Krv koja teče kroz njeno tijelo je crvene boje, i simbolizira lijevu kolonu (Sefirat Gevura), energiju ţelje za primanjem. Mlijeko koje se proizvodi u grudima bijele je boje, i simbolizira energiju davanja i ljubavi, energiju Strana 30

Planet Merkur

desne kolone (Sefirat Hesed) koja je moć dijeljenja. Snaga Blizanaca leţi u njihovoj sposobnosti da uzmu pozitivno i negativno, poveţu ih zajedno, pretvarajući sebičnost u davanje. To je također razlog zašto prema tradiciji na Šavuot jedemo mliječne proizvode, jer suština je ovog blagdana povezivanju sa snagom Tore, sposobnost transformiranja i uravnoteţenja. Dakle, napustili smo Egipat u vrijeme punog mjeseca Ovna – u mjesecu nisanu. Kao usputna napomena, prema astrologiji, Ovan simbolizira egocentričnost malog djeteta. Čim smo izašli iz Egipta mi smo počeli proces brojanja omera, 49 dana između Pesaha i Šavuota. To nas je sve trebalo pripremiti da primimo Toru (dvije kamene ploče na kojima su bile uklesane Deset Izjava, koje su pogrešno poznate kao Zapovijedi) na gori Sinaj u mjesecu Blizanaca. Nije onda slučajno da su postojale dvije ploče, dane u mjese-

Merkur, koji se na hebrejskom naziva "zvijezda" (kohav), planet je koji vlada mjesecom Blizanaca. U grčkoj mitologiji, Merkur je bio glasnik, što znači da se on nalazio na obje strane, na strani davanja i na strani primanja To je moć centralne kolone. Kabala sugerira drugačiju interpretaciju "kohava" (zvjezde). Ako podijelimo riječ "kohav" ( )‫ ) ו ב‬brojčana vrijednost prva dva slova ( )‫"ו‬ je 26 što je i brojčana vrijednost jednog od Imena B-ga - Tetragrama (nebeska snaga davanja). Brojčana vrijednost posljednja dva slova riječi "kohav" je 22 i to simbolizira 22 slova u hebrejskom jeziku, koji su temelj za osnivanje svemira (svaki od njih predstavlja energetske frekvencije i oni također predstavljaju Šehinu, našu zemaljska sposobnost za primanjem).Dakle, "kohav" simbolizira vezu između B-ga – aspekt dijeljenja stvaranja i Shekhine – aspekt primanja stvaranja, veze između lijeve i desne kolone, između neba i zemlje, između duhovnog i materijalnog, i zbog toga smo dobili Toru na gori Sinaj. Prema tradiciji ovaj mo-

Divrej Tora

(nastavak sa 30. stranice)

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

numentalni događaj simbolizira vjenčanje između naroda Izraela i B-ga. To je zapravo veza između gornjih i donjih svijetova, muškog i ţenskog, tijela i dušu, i to ih pretvara u jedno, sjedinjenu i potpunu jezgru. Moć Roš hodeš sivana (mjeseca Blizanaca) U Sefer Jecira (prvoj knjizi koju je napisao praotac Abrahama), rečeno je da je sedmo slovo u hebrejskom alefbetu stvorilo Blizance (mjesec sivan), a dvadeseto slovo )‫ )ה‬kontrolira planet Merkur. Kombinirajući ih zajedno stvara se riječ raz )‫) הז‬ šo znači - tajna. Kabalisti podučavaju da je tajna ţivota kodirana u energiji Blizanaca i planeti Merkuru, sposobnost balansiranja različitih ţelja, nagona, zahtjeva i ljudi u cjelinu, u jednu potpunu suštinu - to je tajna ljubavi. Element koji vlada Blizancem je zrak, koji je također energija centralne kolone. Šest stotina tisuća ljudi su primili Toru na Sinajskoj gori u mjesecu Blizanaca (sivanu). Prema Zoharu, svaki od njih je to doţivio drugačije i čuo nešto drugo, a ipak su to svi oni primili ispravno. Blizanci nam omogućuju da vidimo i razumjemo sve različite uglova i da ih spojimo u jednu višedimenzionalnu sliku, i to je tajna Tore i centralne kolone. Ljudi rođeni u znaku Blizanaca Kao što je gore spomenuto, hebrejska slova mjeseca tvore riječ raz (tajna), i to je razlog zašto Blizance jako privlače povjerljivi podaci. Također, brojčana vrijednost (gematrija) riječi raz (207) jednaka je gematriji riječi or (svjetlo), što ukaGodina 12 31 Broj 35 Strana

Mjesečni Zohar: Sivan - Blizanci

zuje na ogromnu količinu skrivenog svjetla u ovom znaku. Posebna veza između dominacije elementa zraka u Blizancima, i planete Merkur, karakterizirana je brzinom, fleksibilnošću mišljenja, te hitrim razmišljanjem. Metal ţiva (merkurij) je simbol brzine, a godina planete Merkur traje samo 88 dana. Sve to daje Blizancima sposobnost da budu brzi poput munje.

smjesta promijene svoju pogled i odmah pristupe novom pristupu i prezentiraju ga kao da njihov prethodni pristup nikada prije nije postojao. Oni su također velike medijske osobe i dobro uspijevaju kao novinari. Blizanci obično nisu materijalisti, jer za njih je ideja i informacija imovina koju oni gotovo religiozno sakupljaju i čuvaju. Tikun (ispravak) Blizanci

Blizanci su simbol suvremene komunikacije - brze i detaljne. Brzina Blizanaca je energična, zarazna i sjajna. Međutim, s druge strane, ako se ta energija ne upregne ispravno, Blizanci se mogu činiti površnima, plitkima i kao da uskaču u stvari na temelju trenutačnog zapaţanja, bez da dobro promisle o svemu.

Osim što su prijateljski, šarmantni i zabavni, Blizanci imaju i dublju

Blizancima je njihova brzina i snaga i slabost. Njihova sposobnost razumijevanja situacije, probavljanja onoga što se dogodilo i reagiranja brzo u istom trenutku je ono u čemu

Dvadeseto hebrejsko slovo (‫= ה‬ reš), koji je stvorilo planet Merkur, predstavlja nedostatak. Reš na hebrejskom znači siromaštvo. Snaga proljeća je astrološki element vatre, koja simbolizira ego i sebičnost. Stoga, kad Blizancu nedostaje duhovnosti, koja se iskazuje kao predanost drugima i istinska ljubav, oni će zapasti u površnost, sebičnost i prazninu, koju će pokušati ispuniti beskrajnim lutanjima po područjima informacija i veza. Oni će imati istinsko zadovoljstvo na dubokoj razini i razini duše jedino onda

su sjajni. Snaga Blizanaca leţi u njihovoj dvostrukoj naravi - sposobnosti da vide stvari kroz dva ili više "para očiju" i da se promijene, prilagode promjenjenoj situaciji. Brzina misli Blizanaca daje im moć uvjeravanja i oni mogu komunicirati s ljudima na neobično uspješan način. Stoga je njihov najveći talent prodaja. Uz to, oni imaju sposobnost da

stranu. Njihov brz i fleksibilan misaoni proces proizlazi iz dubokog, unutarnjeg izvora oskudice. To je ono što ih tjera da se krecu tako brzo, jer oni su zapravo u potrazi za dubokim i unutarnjim zadovoljstvom.

kada će imati duboku predanost vrijednostima, kao što su: povezivanje s duhovnim svijetom, povezivanja s drugima, povezivanje sa sobom, formiranje veza između fizičkih i ne fizičkih svjetova, te povezivanje svoga tijela i duše. ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 31

Hrvatska židovskoj zajednici vratila najviše imovine, 110 milijuna dolara iska

ćeg t doma

BIVŠE ZEMLJE KOMUNIZMA

Večernji list, 3.6.2019. Republika Hrvatska je naknadama i procesima povrata nekretnina žrtvama holokausta i komunizma isplatila i vratila imovinu vrijednu oko 110 milijuna USD Podaci Europskog instituta za baštinu holokausta (ESLI) otkrivaju stradanja Ţidova u zemljama potpisnicama Terezínske deklaracije iz 2009. (po Terezínu, gradiću u Češkoj u kojem je bio nacistički logor), te što su te zemlje (Srbija ima status promatrača) poduzele radi njihova obeštećenja i kako tu stoji Hrvatska. BiH nema zakona o restituciji, a bez njega ne moţe u EU. Predsjednik Ţidovske općine Zagreb Ognjen Kraus za komemoracije u Jasenovcu izraţavao je nezadovoljstvo povratom ţidovske imovine. Zbog te je teme nedavno u Hrvatskoj boravio izaslanik Drţavnog tajništva SAD-a s diplomatskim predstavnicima SAD-a i Izraela, a i State Department u svojim godišnjim izvješćima o ljudskim pravima redovito pasus posvećuje tom problemu. Ministar pravosuĎa Draţen Bošnjaković u intervju za Večernji list potvrdio je kako nam se prigovaralo da smo malo vratili, ali aţurirani podaci govore o 110 milijuna USD. S obzirom na razmjere stradanja Ţidova, mi smo, ako ne najviše, u samom vrhu meĎu zemljama srednje i jugoistočne Europe po opsegu restitucije i vrijednosti obeštećenja. Rokovi za traţenje povrata su istekli i novih neće biti. Evo što kaţu podaci ESLIja: Litva Od 160.000 Ţidova 1939. – 1943. ubijeno je 90 – 95%, a danas ih je 4000. Zakoni o restituciji imovine oduzete za nacizma i komunizma doneseni su 1991. i 1997. Strancima je omogućen povrat drţavljanstva, a time i povrat imovine, uz uvjet da su bili drţavljani Litve u vrijeme oduzimanja imovine. Nakon više od 10 godina pregovora Ţidovske zajednice i triju vlada, 2011. donesen je zakon temeljem kojeg Ţidovima u 10 godina treba biti isplaćeno 36 milijuna eura. Rumunjska

Page 32 Strana 32

Od 825.000 Ţidova u ratu ih je ubijeno 420.000. Bilateralnim ugovorima nakon II. svjetskog rata riješena su obeštećenja drţavljana nekih zemalja (SAD, Kanada, UK). Ostali stranci i Rumunji od 1995. oduzetu su imovinu mogli dobiti ako su je već posjedovali ili ako nije bila zauzeta. Zakon o restituciji iz 2001. omogućio je povrat u naturi ili u vrijednosnim papirima. Kako je povrat bio usporen, 2005. osnovan je Fond. Naknade u dionicama bile su bezvrijedne pa je 2010. spor došao do Europskog suda za ljudska prava, koji je naredio Rumunjskoj da riješi sustavni problem restitucije. Viviane Reding, europska povjerenica za pravosuĎe, rekla je pak da u Rumunjskoj vlada “sistemska prijetnja vladavini prava”. ESLJP je pozitivno ocijenio zakon iz 2013. Oko 40.000 zahtjeva 2016. nije bilo riješeno. Kroz privatni Fond za restituciju zajedničkih dobara Ţidovske zajednice vraćeno je 75 nekretnina i zemljišta. Slovenija Od 1338 Ţidova u ratu ih je ubijeno 90%. Zakon iz 1991. o restituciji imovine oduzete 1945. – 1963. uključuje i povrat vjerskih objekata. Nije postignut sporazum sa Ţidovskom zajednicom, a povrat je omogućen jugoslavenskim drţavljanima u vrijeme oduzimanja imovine. Strani su drţavljani obeštećeni bilateralnim ugovorima Jugoslavije s 12 drţava (UK, Francuska, Norveška, Italija, Čehoslavačka, Turska, Nizozemska, Grčka, Danska, Švicarska, Argentina i SAD). To pravilo prema ESIL-u ne vrijedi i za Hrvatsku (!?). Stranci su izuzetno mogli ostvariti povrat (amandman iz 1998.) u slučaju da im je imovinu oduzeo jugoslavenski drţavljanin i uz uvjet reciprociteta, ali Slovenija ni s kim nije sklopila takav ugovor. Stoga slovenski Židov koji se od nacista spasio bijegom u drugu drţavu, kao ni njegovi nasljednici, nema pravo na obeštećenje oduzete im imovine. Srbija Od 35.000 Ţidova ubijeno ih je 85%, a danas ih je od 600 do 3000. Restitucija je započela nakon pada Miloševićeva reţima, a uključuje povrat imovine ili druge oblike naknade dr-

ţavljana Srbije i stranaca. Oduzeta imovina procijenjena je temeljem zakona iz 2005. na 102-220 milijardi eura. Zakonom iz 2011. koji vrijedi za sve dana je prednost povratu u naturi, a ako nije moguć, onda u vrijednosnim papirima. Limit od 500.000 eura po nekretnini drastično je smanjen jer ukupni povrat za Srbiju ne moţe premašiti dvije milijarde eura. Prema vladinim podacima, od 76.000 zahtjeva do kolovoza 2015. 34.000 ih je riješeno. Na temelju zakona iz 2006. vraćeno je vjerskim zajednicama 20.867 m2 zemlje i 8300 m2 nekretnina. Srbija se obvezala obeštetiti i tzv. Ošasnu imovinu (bez nasljednika) u visini od 950.000 eura godišnje tijekom 25 godina. Tih 23,5 milijuna eura od 2017. isplaćuju Savezu ţidovskih općina Srbije. MaĎarska Ni četvrtina od 800.000 Ţidova nije preţivjela, a danas ih je 80.000-150.000. Zakonima iz 1991./1992. i kasnijim izmjenama dopuštena je restitucija, ali tek oko 21.000 USD po zahtjevu i bez prava na povrat u naravi. Ustavni je sud potvrdio te zakone pozivajući se na odredbe Mirovnog ugovora. MaĎarska je osnovala Hungarian Jewish Heritage Fund s imovinom vrijednom 40 milijuna USD za skrb, socijalu, kulturne i druge potrebe Ţidova. Poljska Nacisti su ubili tri milijuna Ţidova, 90% populacije. Jedina drţava u EU koja nije donijela zakon o restituciji, izuzev Varšave, ali vrlo restriktivan. Zakonom je reguliran povratak ili kompenzacija za ţidovske vjerske objekte te je u tu svrhu Poljska isplatila oko 21 milijun USD ţidovskim organizacijama. Letonija Od 90.000 Ţidova rat je preţivjelo nekoliko tisuća. Zakonom o restituciji 1990. svima je priznato pravo na povrat u imovini ili novcu ako nije moguće u naturi. Povrat je okončan 2006. Estonija Ubijeno je gotovo svih 4500 Ţidova. Zakon o restituciji iz 1991. dopustio je svima po-

Divrej Tora

vrat, u naturi ili novcu, pod uvjetom da su 1940. bili estonski drţavljani. Slovačka Od 89.000 Ţidova, ubijeno je i deportirano 70.000. Prema ESLI-ju, strane drţavljane isplatila je bivša Čehoslovačka bilateralnim ugovorima s drugim drţavama. Zakon o restituciji iz 1991. s kasnijim amandmanima vrijedi samo za Slovake s prebivalištem u Slovačkoj. Dopušten je povrat svim vjerskim zajednicama. Slovačka je vlada sa Ţidovskom zajednicom osnovala Fond vrijedan 18,5 milijuna USD kao simboličnu naknadu. Češka Do do II. svjetskog rata ţivjelo 80.000 Ţidova, danas 3600. Češko drţavljanstvo i prebivalište zakonski je uvjet od 1991. za povrat oduzete privatne ţidovske imovine. Vlada je za rješavanje pitanja stranaca 2000. osnovala Fond za žrtve holokausta temeljem kojeg je isplatila oko 11 milijuna USD. Bugarska Od prijeratnih 50.000 Ţidova, danas ih ţivi 3900. Zakon o restituciji od 1990. daje pravo na naknadu svima kojima je imovina oduzeta za nacizma i komunizma. Ako su stranci ostvarili povrat imovine, morali su je prodati bugarskom drţavljaninu i nisu mogli steći pravo na povrat šuma i poljoprivrednog zemljišta. Zakonom iz 1992. ţidovskoj zajednici vraćeno je gotovo sve oduzeto. Hrvatska Od 25.000 Ţidova, rat je preţivjelo 5250, a danas ih je 20002500. RH je kroz naknade i postupke povrata oduzete imovine isplatila 110 milijuna USD našim i stranim fizičkim i pravnim osobama odnosno židovskim zajednicama. . U postupku je još stotinjak predmeta. U to nisu uračunana tri darovanja Ţidovskoj općini u Zagrebu (2014. nekretnine u Deţmanovoj 6, vrijedne 24,8 milijuna kuna, te 1999. parkirališta u Praškoj 7 i odmarališta u Pirovcu), a ni godišnje isplate od 130.000 eura židovskim zajednicama iz proračuna RH. ■

Godina 12

Broj 35