4-01 - Divrej Tora - Bamidbar 5780 by Bet Israel

Divrej Tora Godina 13 Broj 31

Zagreb, šabat 23. svibnja 2020. - 29. ijara 5780.

Broj 31

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Bamidbar Jeruzalem 18:59

20:16

Zagreb

20:11

21:12

Rijeka

20:15

21:17

Split

20:00

21:02

Dubrovnik 19:52

20:53

Vinkovci 19:58

20:59

Sarajevo 19:55

20:56

Doboj

19:59

21:00

B. Luka

20:02

21:04

Beograd 18:50

19:54

Novi Sad 18:53

19:57

Subotica 18:54

20:00

Zrenjanin 18:51

19:55

Niš

18:43

19:46

Beč

20:18

21:20

Frankfurt 20:57

21:58

Edison, NJ 19:56

21:06

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb utorak,

26.5.2020.

Alot Hašahar

3:11

Najranije Talit

4:05

Nec Hahama

5:13

Najkasnije Š’ma

9:03

Zman Tefila

10:20

Hacot

12:53

Minha Ketana

17:22

Plag Haminha

18:57

Šekia

20:33

Cet Ha-kohavim

21:15



divrejtora@gmail.com

Paraša Bamidbar

(Bamidbar 1,1-4,20) U Sinajskoj pustinji B-g kaže da se provede popis dvanaest izraelskih plemena. Moše izračuna da ima 603,550 radno sposobnih muškaraca (od 20 do 60 godina); pleme Levi, koje broji 22,300 muškaraca starih mjesec dana i više, računa se posebno. Levitima je namijenjena služba u Svetištu. Oni su zamjena za prvorođence kojih je približno toliko i koji su diskvalificirani kad su sudjelovali u obožavanju zlatnog teleta. 273 prvorođenca koliko ih je nedostajalo, trebalo je nadomjestiti plaćanjem pet šekela "otkupnine". Kad je trebalo rastaviti tabor, tri klana Levijevih su ga rastavili i prenosili Svetište i opet sastavljali u središtu sljedećeg tabora. Zatim su podizali svoje šatore oko njega: Kehatiti, koji su nosili posuđe koje pripada Svetištu

(kovčeg, menoru itd.) u za to posebno načinjenim naramcima, smještali su se južno; Geršoniti, zaduženi za tapiserije i krovište, zapadno; Merarijeva obitelj, koja je prenosila pregrade i potpornje, sjeverno. Ispred ulaza u Svetište, s njegove južne strane, bili su Mošeovi šatori, Aronovi i Aronovih sinova. Osim Levija, dvanaest plemena se utaborilo u četiri skupine po tri plemena. Na istoku su bili Juda (74.600), Isahar (54.400) i Zebulun (57.400); na jugu Ruven (46.500), Šimon (59.300) i Gad (45.650); na zapadu Efraim (40.500), Menaše (32.200) i Benjamin (35.400); na sjeveru Dan (62.700), Ašer (41.500) i Naftali (53.400). Takvog poretka su se držali i dok su putovali. Svako je pleme imalo svoga nasija (princa ili vođu) i svoju zastavu s plemenskim bojama i znakom. ■ Prijevod: Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



Rabbi Berel Wein

Jom Jerušalajim U petak, 22. svibnja, 28. dana mjeseca ijara, slavimo Jom Jerušalajim, Dan Jeruzalema Čudno je da ovaj stari Židov mora pisati članak o važnosti i značenju Jeruzalema. Ako je ikada postojalo išta u židovskom životu što se podrazumijevalo - očigledan i sastavni dio židovskog društvenog i osobnog života i svijest - bila je to središnja uloga Jeruzalema za židovsku dušu. "Sljedeće godine u Jeruzalemu!" nije bio samo izraz nade, molitve i čežnje, već i simbol židovskog prkosa i kontinuiteta. U židovskoj misli i društvu Jeruzalem je, a ne Rim, Vječni grad; Jeruzalem, a ne Pariz, je grad svjetla. Veliki rabin Meir Simha HaCohen iz Dvinska, početkom 20. stoljeća, proročki je napisao: "Jao onima koji, na ovaj ili onaj način, misle da je Berlin Jeruzalem!" Jeruzalem je možda imao mnogo imitatora, ali ništa ga nije moglo nadomjestiti. Jeruzalem je ostao srcem židovskog naroda baš kao što je rabin Yehuda HaLevi iz Španjolske 12. stoljeća tvrdio da je narod Izraela srce cijelog čovječanstva - najsnažniji od svih ljudskih organa i najranjiviji od svih organa tijela. Metafora da svu životorodnu krv židovskog života širom židovskog svijeta pumpa srce Jeruzalema, u prošlim se židovskim generacijama podrazumijevala. Tome nije trebalo objašnjenje ili ponavljanje, osnaživanje i defenzivno opravdanje. Kada je židovski narod u cjelini fizički i politički postao odvojen od Jeruzalema, Jeruzalem nije bio puko sjećanje ili nostalgija; on je ostao stvarno i istaknuto prisutan u židovskom životu i razmišljanju. Ako je nekim pojedinim Židovima on postao samo još jedno imaginarno mjesto zbog svoje udaljene lokacije i neprivlačne stvarnosti - stari, osiromašeni, napušteni, mali i zabačeni grad zakopan u prostranstvu Osmanskog carstva - u samoj srži židovske duše stvarnost tog grada je živjela i cvala. U protekla tri stoljeća, Židovi su se polako vraćali kući u Jeruzalem. Pod Strana 2

mda obnova grada funkcionira i nikada nije bilo tako uspješnog upravljanja gradom u cijeloj ljudskoj povijesti. Čini se da nitko nije primijetio teška bogatstva grada sve dok Židovi tamo nisu počeli ponovo stvarati povijest.

strašnim fizičkim kušnjama oskudice, progonstva i poruge, židovska zajednica u Jeruzalemu je rasla. Sredinom 19. stoljeća Židovi su činili većinsko stanovništvo u gradu. Počeli su se naseljavati izvan zidina Starog grada i osnivati nove četvrti. Drevni matični grad reagirao je na povratak svoje djece na njihova sveta mjesta i Jeruzalem je ponovno oživio.

Nakon obnove židovskog suvereniteta u dijelovima zemlje Izrael, Jeruzalem je postao glavni grad države Izrael. Stanovništvo je eksponencijalno raslo, a građevinske dizalice postale su sveprisutne po čitavom području proširenih granica grada. Nakon Šestodnevnog rata, postao je ujedinjen, i Zapadni zid i Brdo Hrama koje naliježe na njega ponovo su postali središte židovskog svijeta. U židovski kalendar dodan je novi poseban dan kojim se obilježava ponovno rođenje fizičkog Jeruzalema u židovskom životu i molitvi. Židovsko je stanovništvo raslo, a izgradnja gradske infrastrukture nastavila se istim tempom. Pomiješani blagoslovi automobilskog prometa i stalnih građevinskih projekata utječu na sve Jeruzalemljane, ali služe samo da ukažu na nezamislive promjene na licu grada koje su se pojavile tijekom prošlog stoljeća. Preporod Jeruzalema je čudo našeg vremena. No većina svijeta zamjera preporod Jeruzalema. Ujedinjeni narodi žele da on postane "međunarodni grad", pre-

Naročito muslimanski svijet, koji je malo vodio brige o sudbini i bogatstvu grada, sve dok Židovi nisu počeli dolaziti i obnavljati ga, želi da njime isključivo vladaju i naseljavaju ga muslimani. Američki State Department donedavno nije priznavao ujedinjeni Jeruzalem kao dio Izraela, a kamoli za njegov glavni grad. A sav ■ još latentni i očiti antisemitizam koji uvijek truje zapadni svijet usmjeren je protiv Izraela i Jeruzalema. U svojoj frustraciji, zavisti i pogrešno usmjerenom vjerskom zanosu muslimani potiču i čine nasilje u Jeruzalemu i javno slave ubojstva njegovih nevinih stanovnika. Njihov je stav, čini se: "Bolje da nema Jeruzalema nego da je židovski." Jeruzalem je oduvijek bio žarište, jer njegovo ključno mjesto u povijesti i vjerama čine ga osjetljivim pitanjem. Danas je u velikoj mjeri Jeruzalem ono pitanje koje pokreće misli i politike svijeta. Jeruzalem posjeduje vječnu kvalitetu usredotočenja ljudske pažnje na razmišljanje o svetosti, bliskosti i borbi za vjeru. Takav pogled na glavno obilježje Jeruzalema čini proslavu Jom Jerušalajima nužnim židovskim odgovorom na protivljenje i neprijateljstvo svijeta prema Jeruzalemu židovskom Jeruzalemu. Jom Jerušalajim je ispravan odgovor Židova na sve što se trenutno događa u svijetu. Radujte se tome što su naši naraštaji živjeli da vide Jeruzalem obnovljen u tijelu i duhu, ljepoti i snazi. Prošećite njegovim ulicama i udahnite njegov zrak, pogledajte njegova viđenja i uživajte u njegovim sjećanjima. Cijenite darove koje nam je G-spod dao i izrazite svoju zahvalnost što živimo u tako važnom i povijesnom vremenu. ■ Divrej Tora

OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Sedra (i knjiga) BaMidbar započinje

la izravna naredba da se ljude broji.

u Sinajskoj pustinji druge godine

Stoga ih neće zateći nikakvo zlo dok

nakon Egipta, na Roš hodeš Ijar.

izvršavaju ove božanske zapovijedi.

Nakon što je mjesec dana ranije bio

Ovo je suprotno od Ki Tisa, gdje To-

podignut Miškan, sada treba prebro-

ra kaže: "Kada brojite, onda morate

jati narod. Ovo se događa, u sklopu

skupljati po pola šekela, itd." Tamo

priprema za prvo putovanje od do-

i po broju riječi i slova po sedri. Me-

jezik u Tori pokazuje da je brojanje

laska na Sinaj jedanaest mjeseci ra-

đutim, 128,8 p'sukim po sedri, skida

bilo jedna mogućnost ili praktičan

nije. (Prethodno su već bila dva bro-

B'reišit s prvog mjesta. On ima 78

način, no ne i obavezno. Stoga je

janja naroda: jedno, kada je narod

p'sukim više od Š'mot, no 305 riječi

bila neophodna neizravna metoda.

izašao iz Egipta i drugo nakon grije-

manje.

ha sa Zlatnim teletom). U 9. poglavlju, Tora nam govori o događajima koji su se dogodili tijekom nisana, prethodnog mjesec. Raši nas kod toga uči dvije stvari: prvo, da Tora ne ide nužno kronološkim redom i drugo, u ovom konkretnom slučaju, B-g je izabrao da Knjigu BaMidbar

ne započne u negativnom tonu. Ne-

Kohen - prva alija - 19 p'sukim –

da, napisan je s judom umjesto va-

1,1-19

vom a tako se riječ i izgovara. Baal

Dolazi zapovijed od B-ga da se pre-

HaTurim kaže da na jud možemo

broji narod, točnije muškarci od 20 godina naviše. Dvadeset godina je prema Tori dob za vojnu službu. Aharon i predstavnik svakog ple-

mena pomažu pri prebrajanju.

gativnom, zbog toga što je Izrael-ski

Popis je proveden onako kako je

narod prinio korban Pesah svega je-

zapovijeđeno.

dnom (pogl. 9) tijekom svih godina lutanja. (Nije im bilo dopušteno da prinose korban Pesah u narednim godinama jer su među sobom imali neobrezane djece. Do toga je došlo zbog opasnosti po tek obrezane bebe dok su putovali. Budući da je narod morao biti spreman da krene na

put čim izađe nalog da se krene, oni su odgađali obrezivanje. Iako je to opravdani razlog za ne prinošenje

K'ru'ei ha'eda, naziv za vođe naro-

gledati kao na presječeni vav, što nam govori da je među čelnicima bila i jedna "ne toliko dostojna" osoba. On kaže da je Šlumiel ben Curišadaj, poglavar u Šimonu, bio Zimri ben Salu, koji je izazvao B-žji gnjev koji je uništio na tisuće ljudi, sve dok Pinhasov čin nije zaustavio Zi-

Komentari ističu da su zapovijed da

mrija (i pogibelj). To što je u svom

se narod prebroji dobili Moše i Aha-

imenu imao B-žje ime, nije mu po-

ron (a ne samo Moše) jer se prebra-

moglo. Primijetite da se u priči o

janje vršilo pri sakupljanju/sakup-

Pinhasu nalazi slomljeni vav, vav u

ljanjem pola šekela od naroda. Bu-

briti šalom. Je li to možda remez

dući da je bio uključen novac, nije

(nagovještaj) poveznica?

prikladno imati samo jednu osobu koja se time bavi. To je postalo etički standard kod bavljenja javnim sredstvima.

Levi – druga alija - 35 p'sukim –

1,20-54 Tora s ljubavlju bilježi rezultate popisa za svako pleme, počevši od

korban Pesaha, on se svejedno smatra

S druge strane ... Jedan drugi ko-

Reuvena i imenujući ga za prvenca

znakom sramote za narod, pa je B-g

mentator sugerira da se ovo prebra-

Izraela.

odlučio da ne započne knjigu Ba-

janje nije vršilo šekelima, već izrav-

Midbar u tom raspoloženju.

nim brojanjem ljudi. Iako smo nau-

Bamidbar ima 1288 p'sukim, i po tome je druga knjiga po broju p'sukim, odmah iza B'reišit. Također je druga Godina 13 3 Broj 31 Strana

čili da je neprimjereno, pa čak i potencijalno opasno, izravno prebrajati ljude, u ovom je slučaju postoja-

S obzirom na sve "probleme" koje je Reuven imao, i činjenica da su Jehuda, Josef i Levi, svaki pojedinačno, završili s elementima onoga što je moglo biti Reuvenovo, zanimljivo Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

je da Reuven zadržava naziv "b'hor". Nakon što prebroji svako pleme, Tora daje konačan zbroj od 603.550. (Broj koja se općenito koristi da se opiše mnoštvo koja je izašlo iz Egipta je 600 000. To je očigledno zaokružen broj stvarnog ukupnog broja ljudi.) Uključujući žene i djecu, broj ljudi koji je napustio Egipat vjerojatno se kreće između 2 i 3 milijuna.

Alija po Alija

populacije zabilježen kod Levija bio

tabora Levita. Vođa svakog "tabora

bliže onome što bi se očekivalo pre-

zastave" vođa je "glavnog" od tri

ma prirodnim demografskim kreta-

plemena, kako je naznačeno ime-

njima. Brojevi za ostatak naroda bili

nom tabora. Tabor Jehude bio je na

su neprirodno visoki. To je posljedi-

istoku i trebao je biti prvi koji kreće

ca onoga što nam Tora kaže: "i kako

na put. Reuvenov tabor na jugu sli-

su bili mučeni, tako su se množili".

jedio je iza njih. Potom su išli Levi’-

Među brojnim čudima koja su se

im s Miškanom, tako da jesu i budu

dogodila u Egiptu, bila je i činjenica

unutar naroda, a ne na njegovu obo-

da se narod razmnožavao toliko sil-

du. Zatim je slijedio tabor Efrajima

no u vrlo nepovoljnim uvjetima. Bu-

sa zapada, a posljednji koji su kreta-

Levi’im se nije smjelo brojati zajedno

dući da Levijevo pleme nije bilo po-

li na putovanje bili su oni iz Danova

s ostatkom naroda, već ih je trebalo

dvrgnuto teškim uvjetima ropstva,

tabora, na sjeveru. Tora ponavlja da

prebrojati izdvojeno. Levi’im su bili

njegov je prirast bio "normalan".

Levi nije ubrojen među plemena, i

zaduženi za nošenje dijelova Miškana, te rastavljanje i podizanje Miškana svaki put kad je narod putovao. Ne-Levi’im nisu smjeli razljuti B-ga time što bi se približili Miškanu na neodgovarajući način. Ovo se

odnosilo i na tabor: Levi’im su se utaborili oko Miškana, a plemena su ostala podalje u svojim taborima. LiVnei Jehuda ... za sva plemena koristio se izraz LiVnei, osim za Bnei Naftali. Baal HaTurim kaže da je

Ako je prebrajanje naroda imalo i negativnu stranu, zašto je B-g zapo-

Glavno pleme svakog tabora zas-

shei HaRi”M kaže da smo prebraja-

nivalo se na otot, znakovima, koje je

njem mi postali davar še'b'minjan.

prenio Jaakov Avinu. Baal HaTurim

To svakome od nas daje važnost

ukazuje na podudarnost između

koja nam neće dopustiti da budemo

Jaakovljevih blagoslova njegovim

neutralizirani miješajući se s drugi-

sinovima i ovim vođama tabora.

ma. (objašnjenje na drugom mjestu)

Svaki sin kojem se Jaakov obratio u

Š'liši - treća alija - 34 p'sukim – 2,134 Sljedeća se zapovijed bavi položa-

raca. U kasnijem prebrajanju stano-

jem plemena kod postavljanja ta-

vništva, "bnei" se koristi za sva ple-

bora, te redoslijedom jedinica kod

mena budući da su muškarci pou-

putovanja. Po tri su plemena formi-

mirali – kod svih je bilo više žena.

rala "tabor" pod jednom zastavom,

Strana 4

zapovijeđeno.

vjedio Mošeu da broji ljude? Chidu-

kod njih bilo više žena nego muška-

Komentari ističu da je nizak broj

da je narod učinio kako mi ■ je bilo

na svakoj od strana svijeta uokolo

drugom licu bio je voditelj tabora. "Reuvene, ti ste moj prvenac", "Jehudo, tebe će braća tvoja priznati", "Dane ... tvoje spasenje", "Josef ... B-g tvog oca ... blagosilja te". R'vi'i - četvrta alija - 13 p'sukim – 3,1-13

Tora nastavlja s imenima Aharono-

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

vih i Mošeovih sinova. (Zapravo,

Levi’im (ne-b’horim) za 22.000 b’horim

Mošeovi biološki sinovi se ne spo-

te plaćanje po pet srebrnih šekela

minju. Komentari ističu da se Aha-

Aharonu i njegovim sinovima za

ronove sinove smatralo i Mošeovi-

preostalih 273 prvorođenaca.

ma, jer ih je Moše podučavao Toru.)

Zamislite da se okupi 22.273 ljudi i

Levijevom plemenu treba dodijeliti zadatke pomaganja kohanim u njihovom radu i zaštiti Miškana i njegovih instrumenata. U biti, Levi će zamijeniti b'hor koji je bio posvećen od dana Izlaska (pa čak i prije toga).

da se zatraži od svakoga od njih da Merari je zadužen za građevni materijal: daske, potporne šipke, teme-

ljna podnožja, stupove. Ukupno, prebrojano je 22.000 Levi’im. Pojašnjenje ... Ako se zbroji tri obi-

te zadatke Levi’ima (i kohanima), ali

telji Levija - Geršon, 7500; Kehat,

je kao posljedica onoga sa Zlatnim

8600; Merari, 6200 - ukupno dolazi-

teletom tu privilegiju izgubio.

mo do 22.300, a ne 22.000, broja ko-

b'hor (prvenac) Nadav ..." Uobičajeno čitanje pasuka, temeljeno na Taamei HaMikra (napomenama iz

Tore), ukazuje na to da se Nadava

karata, od čega na 22.000 njih stoje riječi ben Levi, a na 273 njih se nalazi 5 šekela. Ovo je, kaže Raši, način su odredili tko će platiti 5 šekela

B'hor je izvorno trebao obavljati sve-

"Ovo su imena sinova Aharonovih,

odabere kartu iz kupa od 22.273

rištenog u razmjeni s prvorođencima. Raši objašnjava da su 300 "nestalih" Levi’im sami bili b'horim pa nisu bili dio službene razmjene vidi u narednoj aliji.

za otkup. Raši ističe da je svaki od 5 š’kalim b’hora, vrijedio 20 gera. 20 srebrnika je iznos koji su braća primila za prodaju Josefa. Očigledno, Raši smatra da postoji veza između prodaje Josefa i zahtjeva da se otkupe prvenci. Sjetite se da je Josef bio Rahelin

prvenac.

prepoznaje kao Aharonovog b'hora.

Pažljivo odaberite svoje susjede.

No, postoji okomita crta koja odvaja

Raši ističe da je blizina Degel Mahane

b'hor i Nadava, što sugerira da je

Jehuda taboru Mošea i Aharona te

Aharon b'hor; Nadav, koji je umro

njegove obitelji imala pozitivan ut-

Drugi popis Levi’ima započinje bro-

bez djece, zapravo ovdje nije b'hor.

jecaj na tri plemena Jehude, Jisahara

janjem grane obitelji K’hat - muška-

(Budući da su djeca preminulog

i Zevuluna - tri plemena poznata po

raca u dobi između 30 i 50 godina.

b'hora dobivala dvostruki dio imet-

znalstvu Tore. S druge strane, Re-

To je radna snaga u Miškanu. K’ha-

ka svog oca, da je Nadav imao djecu

uvenova blizina Korahu, a njegova

tovci su najprije trebali čekati da

on bi zadržao pravo b'hora.)

Datanu i Aviramu dovela je do

Aharon uđe u Miškan, ukloni Paro-

katastrofe.

het i pokrije predmete u svetištu

Hamiši - peta alija - 26 p'sukim –

3,14-39 Moše dobiva zapovijed da prebroji

ŠiŠi - šesta alija - 12 p'sukim – 3,4051

Š'vi'i – sedma alija - 20 p'sukim – 4,1-20

posebnim platnenim pokrivalima.

Tek tada su Levi’im smjeli rukovati tim predmetima. Elazar, Aharonov

Levi’im - muškarce u dobi od je-

B-g potom kaže Mošeu da prebroji

sin, osobno je bio odgovoran za po-

dnog mjeseca naviše. Geršonova

prvorođence plemena, od mjesec

sebna ulja i tamjan Miškana. Tora

grana obitelji bit će zadužena za

dana starosti naviše, kako bi se mo-

upozorava kohanim da ne dovode

materijal zavjese Miškana, što uklju-

gla održati službena svečanost za-

u opasnost K’hatovce nepravilno

čujue i obloge i dvorišnu ogradu.

mjene Levi’im za b’horim. Moše ih

vršeći pripreme za rukovanje naj-

K'hat je zadužen za glavno sveto

broji i nalazi da ima 22.273 b'horim.

svetijim predmetima. Posljednja 4

pokućstvo Miškana, što uključuje

Provodi se masovno "otkupljenje

p’sukim su Maftir. ■

Aron, Šulhan, Menoru i žrtvenike.

prvorođenaca"

Godina 13 5 Broj 31 Strana

zamjenom

22.000 Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi Iz prve paraše knjge Bamidbar ne učimo niti jednu micvu. Ne brinite, već sljedećeg tjedna imat ćemo novi niz micvot. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 18. Pozitivna je zapovijed gajiti bogobojaznost prema Svetinji kao što Pismo kaže, i poštujte Svetište moje (Va-jikra 19,30; 26,2). Sada se naše sinagoge i domovi učenja Tore nazivaju „malim svetištima“, kao što Pismo kaže, ipak, Ja sam im bio poput malog svetišta (Jehezkel 11,16). U njima moramo izbjegavati svaki lakomisleni smijeh ili lakoumnost, ili bilo kakav isprazan razgovor. O nikakvim kalkulacijama tamo ne treba misliti, niti treba u njima treba spavati. Njihova je svetost vrlo velika. Na snazi je na svakom mjestu, u svako doba, kako za muškarce tako i za žene. Negativne zapovijedi

42. Negativna je zapovijed da ne uskratiš še'er, k'sut ili ona vlastitoj ženi kao što kaže Pismo, njenu hranu, njenu odjeću, i njena supružnička prava on joj neće umanjiti. (Š'mot 21,10). Izraz še'er odnosi se na hranu; k'sut na odjeću, u uobičajenom smislu, a ona označava supružničku prisnost. Tkogod uskrati svojom voljom jedno od toga trojega, kako bi je uznemirio ili joj učinio nažao, krši ovu zabranu. Po zakonu učenjaka on prema njoj ima još sedam dužnosti, i to su: isplata glavnice bračnog ugovora [u slučaju razvoda ili smrti], da je liječi [ukoliko se razboli], da je otkupi [ako bude zarobljena], da je ukopa [kada umre], ona ima ostati u njegovoj kući sve vrijeme svog udovištva i uzdržavati se od njegove imovine, njegove kćeri imaju se uzdržavati od njegove imovine nakon njegove smrti sve dok se ne zaruče, te pravo njezinih sinova kojima je on otac na bračni ugovor [da naslijede u njemu navedeni iznos, prije nego li se ostatak očeve imovine podijeli s braćom od druge majke na jednake dijelove]. Prema zakonu učenjaka on ima pravo na [plod] rada njenih ruku, u zamjenu za njezinu hranu; i plod ili prihod od njene imovine za njenog života, u zamjenu za obavezu da je otkupi [iz zarobljeništva ako bude neophodno]. On stječe pravo na sve što ona pronađe, kako bi se izbjeglo neprijateljstvo [među njima], te on postaje njen nasljednik, u zamjenu za obavezu da joj orgaStrana 6

nizira pogreb. Muškarac također ima dužnost da uzdržava svoje maloljetne sinove i kćeri. Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako vrijeme. 43. Negativna je zapovijed ne udariti bilo koga od Židova Ova opomena proizlazi iz retka, Četrdeset udaraca bičem može mu dati; ne smije dodati više (D'varim 25,3). Jer ovo je nalog da se ne udari bilo koga između Židova: to je kal vahomer, zaključak izveden iz manjega na veće: Kada netko ima biti kažnjen bičevanjem, tako da Tora da dozvolu da ga se udari, Pismo zabranjuje da se išta nadoda [udarcima bičem] kada ga se udara. Koliko se to tek više odnosi na druga ljudska bića. Ako netko udari svoga bližnjeg udarcem kojim nanese ozljedu manju od p'ruta (što znači da ga je snažno udario, za što ima obavezu isplatiti p'ruta ili više od toga), pošto je postao dužan isplatiti novac, on neće biti bičevan (no svejedno je prekršio zabranu). Čak i ako netko [samo] digne ruku na svog bližnjeg, njega se naziva zlim. Međuim, ako netko zada udarac dok nekoga disciplinira ili ga podučava, on nije počinio prekršaj. 44. Negativna je zapovijed ne udariti vlastitog oca ili majku jer Pismo kaže, A onaj koji udari svog oca ili svoju majku svakako će biti pogubljen. (Š'mot 21,15). Opomena protv toga proizlazi iz retka, ne smije dodati više (D'varim 25,3), kako je prethodno bilo pokazano [§43]. Ako netko svom ocu ili svojoj majci nanese ozljedu, i postoje svjedoci toga te [prethodno] upozorenje, smrtnu kaznu treba izvesti gušenjem. Ako ga je udario [svog oca] po uhu tako da ogluši, zaslužio bi smrt, jer nije moguće da se nije prolila niti kap krvi unutar njega. Ako ga udari bez da mu nanese ozljedu, slijedi mu kazna kao za [udaranje] bilo kojeg drugog Židova. Ako tko udari svog oca ili majku nakon što umru, oslobođen je kazne. Zabranjeno je vršiti puštanje krvi [iz zdravstvenih razloga] svom ocu ili majci [pa tako i operirati ih]. Ako tamo nema drugog liječnika, on treba učiniti kako mu kažu. Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarca tako i za ženu. ■ Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Izabranost i Levi Kada i zašto je pleme Levi izabrano da budu svećenici i Leviti? Je li odabir zasnovan na zaslugama? Ako je tako, zbog kojih djela? Zašto su prvorođenci bili zamijenjeni?

• Jubilees tvrdi da je pleme već bilo izabrano u doba praotaca, kao nagrada za to što je Levi osvetio Dininu časti u Šehemu. Nasuprot tome, Raši ukazuje na lojalnost Levita Hašemu za vrijeme grijeha sa Zlatnim teletom. Koji pristup vam je uvjerljiviji? Kako bi Raši objasnio zašto je Aharon zaslužio svećeništvo unatoč tome što je bio uključen u izradu teleta? • Nasuprot navedenim komentatorima, R"Y Bekhor Shor sugerira da je izbor bio praktične prirodi. Iako su prvobitno svi prvorođeni bili određeni za službu, Hašem je zaključio da je bolje da se žrtvena služba ograniči na jednu rodoslovnu liniju. Koje su prednosti i nedostaci svakog modela (jedno pleme nasuprot po jedan pojedinac iz svake obitelji)?

Godina 13 7 Broj 31 Strana

Tanah učenje

drevno

Bliskoistočno

Sefer Bemidbar započinje s popisom nacije, koji je napravljen svega nekoliko mjeseci nakon ranijeg popisa opisanog u Šemot 38, kada je nacija prebrojana putem donacija u Miškan od po pola šekela. Ali zašto je bilo potrebno dvaput brojati narod u tako kratkom vremenu? Osim toga, iznenađujuće je da je zbroj oba popisa stanovništva identičan. Kako je to moguće? Zar nije bilo smrti ni rađanja u mjesecima između njih?

• U. Cassuto se koristi znanjem o drevnim bliskoistočnim popisima stanovništva da bi sugerirao da su ta dva događaja bila dio jednog dugačkog procesa koji je započeo izgradnjom Tabernakla - Šatora sastanka. Možete li se sjetiti drugih primjera u kojima bi poznavanje bliskoistočnih normi moglo rasvijetliti biblijski tekst ili zakon? • Kako se drugačije mogu objasniti identičan zbroj i potreba za dva popisa? Ide li Tora kronološkim redom?

mora uravnotežiti međusobno konkurentne zahtjeve da ide kronološkim ili tematskim redom. Tora nije iznimka, i mada se čini da je kronološki red njezina zadana postavka, on se povremeno žrtvuje kako bi se postigli drugi ciljevi.

• U ranim poglavljima Sefer Bemidbara, čini se da izričiti datumi izričito upućuju da tekst nije ispripovijedan kronološkim redoslijedom. Zašto bi to mogao biti odabrani način prenošenja zakona i priča u ovom dijelu? Postoji li bilo koji drugi način na koji se može čitati ova poglavlja? • Kad u odlomcima nema datuma, koje bi indicije ipak mogle postojati u tekstu da nam pruže dokaze za nekronološki redoslijed? • Neki komentatori sugeriraju da kod sljedećih priča tekst ne ide kronološkim redom. Jesu li prijedlozi nekronološkog opisa događaja uvjerljivi? Koje su šire posljedice tih prijedloga? ■ Prevela Tamar Buchwald

Kada zapisuje bilo koju priču, pisac

Strana 7

Rav Kook:

Svetost Sinaja Nestalna svetost Naš osjećaj svetosti i bliskosti s B-gom nije stalan; postoje vremena kada imamo iskustvo veće duhovne svijesti. Ti trenuci odražavaju nestalnu svetost – kedušat ša'a.

Za razliku od Hrama – trajne strukture – Šator sastanka je bio prijenosna struktura. I za razliku od 613 micvot koje vrijede u sva vremena, posebne micvot koje je B-g zapovjedio Izraelcima u pustinji – vezane uz tabore, zvučne signale, redoslijed

I u životu naroda također postoje

prilikom prenošenja Šatora sastanka

posebna vremena kedušat ša'a. To je

i sl. – bile su obvezujuće samo za tu

centralna tema knjige Bamidbar

generaciju.

(Brojevi), koja prepričava posebno iskustvo Izraela tijekom 40-godišnjeg putovanja pustinjom Sinaj – vremena u kojem je kruh padao s nebesa, a voda izvirala iz stijena, vremena božanske zaštite i neusporedive razine proročkih otkrivenja. Knjiga Bamidbar započinje riječima:

Moše i Aharon Razlika između privremene i stalne svetosti postojala je i u toj generaciji vođa, a to su bili Moše i Aharon. Moše je služio kao svećenik (kohen) tijekom posvećenja Šatora sastanka – njegovo je svećenstvo trajalo samo tjedan dana. Aharon je,

s druge strane, započeo liniju kohanima za sve generacije. Čak i danas,

Ne treba misliti da je zbog toga

kohanim naglašavaju njihovu pove-

kedušat ša'a na nižoj razini od stalne

zanost sa Aharonovom trajnom

svetosti. Baš naprotiv, upravo zbog

svetošću u blagoslovu kojeg izgo-

njene uzvišenosti, ta svetost ne mo-

varaju, "Onaj tko nas je posvetio

že trajati zauvijek. Nedostatak nije u

Aharonovom svetošću."

njoj, nego u nama koji ju primamo. Mi smo nesposobni zadržati tu razinu svetosti na stalnoj bazi.

■

Osnivanje židovskog naroda zahtijevalo je obje vrste svetosti. Bili su potrebni i Moše i Aharon, bile su

Jedan primjer privremene svetosti

potrebne i kedušat ša'a i kedušat la-

"B-g je govorio Mošeu u Sinajskoj

iz knjige Bamidbar jest upotreba po-

dorot. Događaji iz Sefer Bamidbara

pustinji u Šatoru sastanka." (Bamid-

sebnih zastava za svako pleme. Mi-

dogodili su se tijekom ere čuda i

bar 1,1)

draš objašnjava da su te zastave

osobite božanske providnosti, po-

dane Izraelu zbog njihove želje da

vijesne objave na Sinaju i Mošeove

imitiraju anđele. Anđeli su se prili-

proročke vizije Ohel Mo'eda. No, to

kom objave Tore pojavili u bojnim

je također bilo i vrijeme postavljanja

kolima sa zastavama pa su Izraelci

temelja Izraelove stalne svetosti, po-

poželjeli imati takve zastave. Te su

stavljanje Tore i micvi koje će voditi

zastave primjer privremene svetosti

sve buduće generacije.

Izrazi „Sinajska pustinja“ i „Šator sastanka“ su motivi koji se ponavljaju tijekom cijele knjige Bamidbar. Oni privlače našu pozornost ka posebnoj kedušat ša'a te generacije. Za razliku od stalne svetosti Jeruzalema, svetost planine Sinaj bila je privremena, trajala je samo tijekom objave Tore na Sinaju (Matan Tora).

Strana 8

planine Sinaj i Matan Tore. One odražavaju posebnu svetost anđela, svetost koja je van domašaja ljudske duše.

Zastave ljubavi u pustinji Tokom njihovog putovanja kroz pustinju, Izraelcima je zapovjeđeno

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rav Kook:

Svetost Sinaja

da postave svoje šatore oko plemen-

tko je anđeo. Hebrejska riječ 'mal'ah'

skih zastava:

znači doslovno - poslanik. Anđeo je

"Neka se Izraelci ulogore svaki pod zastavom doma svog oca. Neka se ulogore oko Šatora sastanka, okrenuti prema njemu." (Bamidbar 2,2) Koje je značenje tih zastava?

u osnovi božanski poslanik čija je namjena da ispuni određenu konkretnu misiju. Anđeo ne može ispuniti nijedan zadatak, koliko god on važan bio, osim one konkretne misije koja mu je određena.

Midraš (Bamidbar Raba 2,3) kaže

Sada možemo bolje razumjeti fun-

da je inspiracija za zastave potekla

kciju anđeoskih zastava. Zastava je

sa planine Sinaj. Dvadeset i dvije

predstavljala posebnu karakteris-

tisuće bojnih kola sa anđelima, od

tiku ili funkciju. Svaki anđeo, odre-

kojih su na svakima od njih bile

đen za vrlo specifično područje bo-

istaknute zastave, prisustvovalo je

žanske službe, nosi svoju vlastitu

objavi Tore. Izraelci su odmah od-

zastavu. Te zastave možemo uspo-

lučili da žele imati zastave poput

rediti sa vojnim uniformama čiji

anđela, i B-g se složio s time. Taj

izgled je određen jedinicom kojoj

zahtjev za zastavom, uči nas Mi-

vojnik pripada te njegovim zadat-

draš, opisan je u Pjesmi nad pje-

kom.

smama (2,4): "On me doveo u kuću u kojoj se pije vino i razvio nada mnom zastavu ljubavi."

S druge strane, ljudska bića nisu ograničena time da služe B-gu samo na jedan način. Naše božansko obli-

Iz Midraša zaključujemo da se

čje obuhvaća sve duhovne sfere (po-

zastave odnose na neke karakteris-

gledajte Nefeš Hahajim 1,10). Za

tike anđela, a ne ljudi. No, ostaje

nas, zastava je previše ograničava-

mnogo pitanja. Zašto anđeli nose

juća, ona ne odražava našu istinsku

zastave? Zašto stih kaže za Sinaj da

duhovnu srž.

je to 'kuća u kojoj se pije vino'? I koja je poveznica između zastava i ljubavi? Posebna služba anđela Prema Zoharu, zastave četiriju logora (na svakoj strani svijeta:

sjevernoj, južnoj, istočnoj i zapadnoj) poklapaju se sa četiri strane 'lica' nebeskih bojnih kola iz Ezekielove mistične vizije. Budući da ta četiri 'lica' predstavljaju temeljne božanske atribute, svaki je tabor bio povezan s određenom božanskom odlikom. Prije no što objasnimo značenje zastava i njihovu povezanost s anđelima, moramo najprije razumjeti Godina 13 9 Broj 31 Strana

Bilo kako bilo, židovski je narod vidio anđeoske zastave na Sinaju i taj ih se prizor dojmio te su ga željeli primijeniti na sebe, iako ne u ograničavajućem smislu. Svaki čovjek ima osobite talente i interese utemeljene na jedinstvenim karakternim crtama pojedinca i korijenu njegove duše. Mi nismo ograničeni time da B-gu služimo samo na jedan način, ali svakako smo mnogo skloniji onim aktivnostima prema kojima imamo prirodnu sklonost. Primjerice, osoba dobrog srca koncentrirat će se na služenje B-gu kroz djela suosjećanja i dobrote; pojedinac snažne volje služit će B-gu kroz djela

tako dalje. Židovski narod poželio je zastave poput onih koje su anđeli nosili na Sinaju. Željeli su da svaki pojedinac može izabrati aspekt božanske službe koji će odgovarati njegovoj osobnosti, baš kao što i svaki anđeo ima konkretnu funkciju definiranu svojom zastavom.

Kuća u kojoj se pije vino Sada je jasno zašto stih kaže da je planina Sinaj 'kuća u kojoj se pije vino.' Konzumiranje vina slama naše kočnice i otkriva naš karakter. Riječima

Talmuda

(Eruvin 65a),

"Kad vino ulazi, tajne izlaze." Izraelci su zavidjeli na ljepoti i radosti kojoj su svjedočili u službi anđela. Korijen tog zadovoljstva leži u unutarnjem afinitetu kojeg anđeli osjećaju prema svojoj službi. Svaki

je anđeo prirodno povezan sa svojom misijom. Židovski narod htio je pronaći i naglasiti snage svakog pojedinca na jednak način na koji vino oslobađa i naglašava čovjekove unutarnje karakteristike. Međutim, takva individualizirana služba primjenjuje se samo na službu srca i karakternih osobina. Zastave odražavaju naše osjećaje ljubavi i radosti u služenju B-gu – "Njegova zastava nada mnom je

ljubav" – ali zastave nisu direktno povezane sa samom službom. Unutar okvira učenja Tore i praktičnih micvi, nema potrebe za raznim oblicima služenja. Stoga, nema zastava iznad Šatora sastanka gdje su bile čuvane ploče Saveza, budući da se Tora i njezine micve odnose jednako na sve duše. ■

■

Prevela Anja Grabar

hrabrosti i samopožrtvovnosti; i Strana 9

Rabbi Berel Wein:

U pozadini brojeva Uvijek me fascinialo pitanje zašto

Voda može pobijediti sušu i ne-

zadesili Izrael za vrijeme njegovog

se ova knjiga Biblije i ovotjedno či-

plodnost pustinje Negev. U Kalifor-

boravka u pustinji, stalno podsjećati

tanje Toro naziva Bamidbar - u pus-

niji, pustinjske doline pretvorene su

na moć vode (Tore) da obnovi Ži-

tinji. Rabini Midraša ustvrdili su da

u oazu američkog povrća sustavom

dovski narod da ima svrhovito po-

je pouka koju ovdje nalazimo da

skretanja vode iz rijeke Colorado. I

stojanje sa vrlo plodnim dostignu-

Tora ostaje samo kod onih osoba

ponovo, u ovom je slučaju voda bila

ćima unatoč svih njegovih neus-

koje iz svoje sredine uklone sve

ključ za preobrazbu pustinju u vrt i

pjeha i nazadovanja.

drugo, i budu otvorene i nenasta-

voćnjak. Širom svijeta postoje pla-

njene poput pustinje.

novi za pretvaranje pustinja u ora-

Ipak, možda se iz upotrebe pustinje kao pozadine za događaje i zakone koji se nalaze u ovoj četvrtoj knjizi Tore ovo može i nešto drugo shvatiti. Jedna od tih drugačijih

nice. Međutim, slatka voda je vrijedna i često oskudna roba i borba da je se otkrije i bolje iskoristiti za upotrebu u poljoprivredi i ljudsku upotrebu ne prestaje.

Bez obzira koliko tmuran i neplo-

dan bio pustinjski krajolik u kojem se trenutno nalazimo, mi uvijek trebamo biti svjesni sposobnosti Tore da nas osvježi i obnovi. Židovski je narod drevan narod, no naša spo-

spoznaja ima veze sa sposobnošću

Sveposvud u knjigama proroka

sobnost da se pomlađujemo nikada ■ nije oslabila. Bili smo i jesmo stalno

vode da preobrazi neplodnu pusti-

Izraelovih, kao i u Talmudu, sama

hranjeni vodama Tore, bez obzira u

nju u plodno mjesto bujnih polja i

se Tora metaforički uspoređuje, pa

kojoj smo se pustinji našli ili se na-

voćnjaka.

čak i naziva vodom. I baš kao što

lazimo.

Ovdje u Izraelu, pustinja Negev koja je prije pedeset godina počinjala južno od Hevrona, sada je pomaknuta mnogo kilometara dalje, južno od Beer Šebe. Do toga je došlo zbog nacionalnog sustava provođe-

voda ima sposobnost da pustoš i neplodnu pustinju pretvori u pravi

Edenski vrt, tako i Tora može ispuniti prazninu u našim srcima i dušama i učiniti nas plodnim svetim narodom.

nja voda i drugih načina dovođenja

Tora, poput vode koja je predsta-

vode u to područje naše zemlje. Pu-

vlja, ima tu ogromnu regenerativnu

stinja je doslovce procvjetala, kao

snagu. Knjiga Bamidbar će nas, u

ispunjenje drevnih proročanstava iz

svojem pripovijedanju mnogih tu-

Izaije.

žnih i tragičnih događaja koji su

Strana 10

Tako je odluka židovske tradicije da ovu knjigu Tore nazove imenom Bamidbar - u pustinji – učinjeno sa svrhom da nam prenese poruku nade, stalnog izbavljenja i ponovnog rađanja. Godine 1950. prema popisu Židovskih saveza u Sjevernoj Americi, židovska

populacija

Sjeverne

Amerike brojala oko šest milijuna ljudi. To je značilo da je u Sjevernoj

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Berel Wein:

U pozadini brojeva

Americi bilo šest milijuna ljudi koji su se deklarirali kao Židovi. Prema prirodnom prirastu stanovništva, u usporedbi s općom populacijom u Sjevernoj Americi, na tom kontinentu 50 godina kasnije trebalo je biti barem petnaest milijuna onih koji se identificiraju kao Židovi. Međutim, surova realnost je pokazala da je u

negativan

rast

loše medicinske skrbi i pritiscima

Sjevernoj Americi bilo jedva pet

židovskoj

zajednici,

pustoši

kao progonjene manjine. Stoga je po

milijuna ljudi koji su se tako dekla-

modernog američkog društva, sve

mom mišljenju daleko važnije da

rirali. To znači da je u tih pola stolje-

se to može navesti kao razloge sma-

obratimo pozornosti na čudo da u

ća nestalo deset milijuna ljudi, deset

njenja sjeverno-američke židovske

svijetu još uvijek postoje milijuni

milijuna potencijalnih Židova, a to

zajednica. No, koji su razlozi do

Židova - ponosnih Židova, Židova

što ih je nestalo bilo je rezultat osob-

pomaka što nije došlo u broju

po izboru i vjeri - od tužne stvarno-

nog izbora, a ne vanjskog neprijate-

stanovništva židovskog naroda u

sti da, u relativnom smislu, na svi-

lja. Ta je statistika zasigurno bila

pustinji Sinaj? Niti jedan od gore

jetu ima tako malo Židova.

jedna od najtužnijih po Židove na

navedenih

kraju žalosnog prošlog stoljeća. Prije

njujemo na Sjevernu Ameriku nije

sedamdeset i pet godina na svijetu

važio za generaciju koja je izašla iz

je bilo devetnaest milijuna Židova.

Egipta.

Šezdeset godina kasnije bilo je oko

stanovništva

razloga

koje

primje-

Činjenica što na svijetu postoji tako malo Židova stavlja veliku odgovornost na one Židove koji postoje. Svijet opstaje zbog neko-

Sama Tora iznosi stav prema ži-

licine, pravednih, moralnih i dobrih.

dovskim brojevima i stanovništvu.

Naš otac Avraham i naša majka

Židovima je B-g izričito rekao: "Ni-

Sara izgrađivali su civilizirani svijet

sam vas izabrao zbog vaše velike

putem obrazovanja i primjera, iako

brojnosti; naprotiv, vi ste najmanji

su u svom svijetu bili samotan par.

od svih naroda." Čini se da je posto-

Nekolicina je ona koja vodi i usmje-

jala neka vrsta B-žanske kočnice na

rava mnoge, bilo na dobro ili bolje.

eksploziji židovske populacije na-

Razumijevanje

kon egzodusa iz Egipta. Nama je

jedno je od glavnih načela židov-

Među tri brojenja židovskog naro-

zapovijeđeno da budemo brojni, da

skog vjerovanja i postupanja. Za-

da u pustinji, od kojih je jedno gla-

se židovski narod i njegov duhovni

pravo, ishodište dobrog dijela ži-

vna tema čitanja Tore u Bamidbar,

utjecaj uvećaju u svijetu. Ipak, mo-

dovskog ponosa i pozitivne tvrdo-

jednako tako ni u jednome od njih

ramo biti svjesni da će naša brojnost

glavosti tijekom stoljeća bilo je up-

ne nalazimo značajan porast broja

na neki način uvijek biti ograničena

ravo shvaćanje da pripadam malo-

židovskog naroda za četrdesetogo-

i da nikada nećemo postići velike

brojnima i stoga sam poseban i je-

dišnjeg boravka u pustinji Sinaj. Za

brojke u odnosu na druge velike

dinstven - a temeljni je stav judaiz-

manjak od deset milijuna američkih

populacije u svijetu. Pogrom i prisil-

ma i razlog zbog kojega je preživio

Židova možemo nanizati mnogo ra-

ne konverzije smanjivali su našu

to što je poseban i jedinstven. Dakle,

zloga koji bi mogli objasniti kata-

brojnost kroz stoljeća, te smo bili

brojevi u Bamidbaru nas uče jednu

strofu. Asimilacija, veliki broj mije-

desetkovani asimiliranjem, miješa-

popratnu pouku, koja je jednako

šanih brakova, kasno stupanje u

nim brakovima i svojevoljnom du-

važna kao i izravno brojanje i broje-

brak,

karijerizam,

hovnom predajom, kao i užasnim

vi samih Izraelaca.

populacijski rast na nuli i zapravo

životnim uvjetima zbog siromaštva,

trinaest milijuna Židova na svijetu. Pola stoljeća nakon holokausta, mi nismo uspjeli nadoknaditi broj onih koje su Nijemci i oni koji su ih podržavali poubijali. Ova ružna i tužna činjenica samo pojačava tragediju holokausta u današnjem židovskom svijetu.

feministički

Godina 13 11Broj 31 Strana

značaja

pojedinca

Šabat šalom ■ Strana 11

Rabbi Yissocher Frand:

Neka onaj tko je bez krivnje NE baci posljednji kamen Parša Bamidbar započinje popi-

izlasku sunca, neka bude ulogorena

dodanog slova 'vav'. Medraš ko-

som židovskog naroda. Ustvari,

grupa od tri plemena Judinog logo-

mentira: opširno nabrajanje pleme-

rabinska literatura knjigu Bamidbar

ra po svojim četama. Poglavar Judi-

na Izraela pojedinačno te rječito na-

naziva još i "Humaš brojeva" (Ho-

nih sinova je Nahšon, sin Amina-

brajanje populacije cijelog naroda

meš haPekudim). Čak se i u sekular-

dava – u njegovoj vojsci ima 74,600

kolektivno, izraz je Hašemove lju-

nom svijetu četvrta od pet Mojsije-

popisanih." Na jednak način Tora

bavi prema židovskom narodu. Mi

vih knjiga naziva Knjigom brojeva.

opisuje svako pleme i kaže nam tko

smo Mu toliko važni da nas voli

Tora u ovoj parši nabraja svako ple-

je bio poglavar plemena te koliko je

uvijek ponovo brojati.

me, popisujući broj ljudi (muškara-

ljudi bilo u tom plemenu – unatoč

ca starijih od 20 godina) koji su bili

tome što je Tora u prethodnom po-

pripadnici tog plemena, te završava

glavlju dala sve te iste brojeve opi-

finalnim zbrojem: "Ovo su svi koji

sujući popis naroda! Kao da to ne bi

su popisani od Djece Izraelove, po

bilo dovoljno, na kraju opisa ulogo-

domovima svojih očeva, svi u dobi

renih plemena Tora još jednom po-

od 20 godina naviše, svi vojno spo-

navlja zbroj svih plemena: "To su

sobni muškarci u Izraelu: svih popi-

sinovi Izraelovi koji su bili popisani

sanih bilo je 603.550." (Bamidbar

po domovima svojih očeva. Svih

1,45-46).

popisanih po taborima, po njihovim

Tora zatim nastavlja pričom o "za-

stavama". Postojala su 4 tabora, u

četama, bilo je 603.550." (Bamidbar 2,32)

svakom od njih bila su po 3 pleme-

Ako je ijedna parša u Tori opširna

na. Tora nabraja koje je pleme bilo u

– onda je to ova. Znamo da je Tora

kojem taboru. Primjerice, Tora kaže

obično škrta na riječima. Uobičajeno

(Bamidbar 2,3-4): "Sa istoka, prema

je da neke zakone izvlačimo čak i iz

Možemo to shvatiti ako zamislimo sakupljača rijetkih kovanica. On ima posebno mjesto na kojem čuva svoje kovanice i svako malo ih vadi i ponovo broji. To je njegovo blago. Me■ draš kaže da smo mi blago Svemo-

gućeg i da nas stoga On stalno broji – po plemenima, pa sveukupno, pa opet po plemenima i opet sveukupno… Međutim, Ramban daje drugačije

tumačenje tog očiglednog ponavljanja. Ramban primjećuje da su prošla tri tjedna od dana kada su Izraelci izbrojeni do dana kada su uspostavili sistem putovanja sa zastavama. Tijekom ta tri tjedna, čudesno nitko od cijelog naroda nije umro. I na početku i na kraju tog perioda njih je bio potpuno isti broj – 603.550. Po statističkim procjenama, u 21 dan, u populaciji koja je brojala više od 600.000 ljudi, neminovno je da će se dogoditi barem jedan smrtni slučaj. Čitao sam statistiku koja kaže da se svakoga dana u SAD-u bilježi 100tinjak vojnih pogreba (veterana iz prošlih ratova). Ramban tvrdi da je razlog zbog kojeg Tora ponavlja brojeve taj da naglasi čudo u kojem tokom 21 dana nitko nije umro. Međutim, još se uvijek možemo pitati – ako je Tora inače toliko škrta

Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Neka onaj tko je bez krivnje NE baci kamen

u upotrebi slova, zašto je ovo čudo

Mnogi od nas imaju iskustva sa

toliko važno da je na njega vrijedno

naizgled "religioznom" braćom, no

potrošiti tolike retke kako bi bilo

iz tih iskustava ponekad izlazimo

naglašeno? Reb Leib Rotkin napisao

razočarani. Naša reakcija je "Je li to

je uvid u ovo pitanje za koji kaže da

Tora? Je li to sve što Tora može uči-

ga je čuo u ješivi u Kletsku. On piše

niti za čovjeka? Mislio sam da je

da je to čudo toliko važno zato što je

nošću je prihvatilo kraljevu ponudu

Tora namijenjena zato da promijeni

to temeljni princip judaizma: Tko-

da sagradi palaču u njihovom gra-

čovjeka! Ovdje je stereotipni čovjek

god spasi život jednog Židova, ra-

du. Kralj je rekao, "Ovo je mjesto na

sa bradom i ovako me 'otpilio'!"

čuna mu se kao da je spasio čitav

kojem ću sagraditi svoju palaču."

svijet (kol ha'mekajem nefeš ahat m'jis-

usporedbu:

sudi judaizam po Židovima." Mi-

Kada je B-g želio dati Toru, otišao je

slim da je to vrlo važna pouka. Ju-

moru i more je pobjeglo, kao što je

daizam je veći od gotovo svakog

pisano "More je uzmaklo" (Tehilim

Židova kojeg možemo sresti. Ako

114,3). Zatim je otišao planinama,

netko želi suditi judaizam po ne-

Halaha je da smijemo prekršiti

no i one su pobjegle, kao što je pisa-

kom pojedinom Židovu, on mora

šabat kako bismo spasili nečiji život.

no "Gore su poskakivale kao ovno-

pogledati Chofetz Haima ili Rav

Smijemo prekršiti šabat čak i kako

vi" (114,4). Na kraju je došao u pu-

Chaima Ozera ili Rav Moshea Fein-

bismo čovjeku omogućili samo ne-

stinju (Sinaj), koja Ga je primila

steina. Zašto? Zato što su se oni po-

koliko sati života više. Tora nam

raširenih ruku, i tako je B-g dao

našali poput pustinje i rekli su B-gu,

daje do znanja koliko je židovski

Toru u pustinji.

"Promijeni me." Oni su dopustili da

rael k'ilu kijem olam male). Život je toliko dragocjen da je spasiti jednog pojedinca jednako spašavanju cijelog svijeta.

život važan time što sve ove stihove troši kako bi nam rekla samo jednu stvar: nitko nije umro! Ljudski je ži-

Medraš

objašnjava

Netko je jednom rekao: "Nikad ne

Što nam rabini pokušavaju reći ovom usporedbom?

vot toliko dragocjen da je ovo čudo

Zašto oni gradovi nisu htjeli kra-

bilo vrijedno opširnog ponavljanja

ljevu palaču? Jer su znali da će iz-

kakvo Tora koristi u ovoj parši. Sva-

gradnja palače u njihovom gradu

ki život čini razliku. Svaki čovjek

imati utjecaj na njihov stil života.

čini razliku. Svaki dan života čini

Oni su imali određeni način života,

razliku.

imali su određene običaje. Znali su

Tora pušta korijenje u onome tko kaže "Promijeni me"

da bi izgradnja palače za njih zna-

budu pusti i otvoreni za to da ih Tora ispuni. Ostatak nas je poput onih gradova. Nismo spremni za stvarnu promjenu.

Ako

prihvatimo,

želimo ju prihvatiti pod našim uvjetima. Zato nas Tora ne može promijeniti, jer mi ne želimo biti promijenjeni.

čila promjene. Pusti grad je, pak,

To je ono na što nam ukazuju

znao da nema ništa. Ljudi iz tog

mudraci kada kažu da je Tora dana

Medraš daje jednu usporedbu u

grada su rekli, "Promijeni nas. Io-

u pustinji. Tora može promijeniti

ovotjednoj parši: Postojao je kralj

nako nemamo ništa. Mi te želimo.

samo onoga tko želi biti promije-

koji je htio izgraditi palaču te je tra-

Mi ćemo prihvatiti tebe i tvoju pa-

njen. Kada čovjek od svog života

žio prikladno mjesto za to. Išao je

laču, i sve promjene koje će doći s

napravi pustinju kako bi prihvatio

od grada do grada i u svakom su

time."

Toru, tada može biti promijenjen do

gradu ljudi bježali od njega dajući mu do znanja da ne žele palaču u svom gradu. Napokon je stigao u neki grad usred pustinje i nekoliko ljudi koji su živjeli tamo sa zahvalGodina 13 13Broj 31 Strana

Ako netko želi prihvatiti Toru, on mora biti poput pustinje – spreman i otvoren, bez prtljage. Tora pušta korijenje u onome koji kaže, "Pro-

razine na kojoj B-g može reći, "Ti si Moj sluga, Izraele, u kojem se mogu proslaviti." (Ješaja 49,3) ■ Prevela Anja Grabar

mijeni me." Strana 13

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Zašto mudar čovjek zna manje od glupoga U ovom otsječku nalazi se prebra-

menuo prilikom postavljanja nad-

bezobličnu i beskonačnu prirodu

janje Židovskog naroda – 600.000

grobnog kamena na grob moga oca.

poimanja, i shvaća da je ukupan

muškaraca u dobi za vojsku, sve u svemu oko 2,5 milijuna duša. On također opisuje i prijenos duhovnog vodstva s prvorođenaca na Levite. Prvenci su izgubili svoj položaj

zbog svog sudjelovanja kod Zlatnog teleta – a sada dolazi i do formalnog prijenosa ovlasti.

Nekada sam vjerovao da je mudar čovjek onaj koji puno zna i svjestan je toga koliko mnogo zna – ne baha-

zbir njegovog vlastitog shvaćanja tek kap u moru onoga što bi mogao znati.

to, već s poniznošću i zahvalnošću.

Pustinja je upravo to, pusto mje-

Tijekom godina, došao sam do toga

sto. Tu i tamo se nađe grm, kaktus

da to sada vidim na drugačiji način.

ovdje i ondje, no sve u svemu, to je

Evo kako ja to vidim: jedna je od

ogroman i pust teritorij. Takav je i

osobina mudrog čovjeka da je on

um mudrog čovjeka – on ga vidi

Rabini nam kažu da je Tora bila

potpuno svjestan koliko toga ne

kao ogromnog i pustog i čeka da se

dana u pustinji zato što je mudar

zna. I što mudriji postaje, to ono što

napuni. Što više zna, to više toga

čovjek poput pustinje. To sam već

ne zna postaje veće, a ne manje. Jer

ima za spoznati. Što više razumije,

bio objašnjavao, ali želio bih reći

kako postaje mudriji, on sve više

to više sebe doživljava kao pustinju.

nešto malo drugačije, što sam spo-

shvaća prostranstvo same mudrosti,

To nije rezultat skromnosti ili lažne poniznosti; to je jednostavno iskrena procjena prirode ljudske mudrosti.

Ljudi mogu misliti da je bolje znati nego ne znati. Ali pomislite kako bi svakodnevni život izgledao kada bismo znali sve što se može znati. To što ne znamo pruža nam mogućnost da učimo, napredujemo, razvijamo

se,

usavršavamo

se.

Odlično je ne znati i što više cijenimo svoje neznanje, to smo više otvoreni za nove i uzbudljive mogućnosti. Kada sve znamo, život nam je statičan; kada znamo vrlo malo, život je dinamičan i pun potencijala. Uvijek ima prostora za nešto novo. Mudar je čovjek poput djeteta. Svijet mu se sastoji od stalnog učenja. Moj je otac a”h bio takav čovjek – uvijek je učio, uvijek žeđao za još. I kao takav je bio istinski mudar čovjek. Nedostaje mi pristunost takve mudrosti u mom životu. ■

Strana 14

Divrej Tora

Rabbi Shlomo Riskin:

Pretvaranje pustinje u svetište Kako možemo ničiju zemlju pre-

kumentira 40-godišnji prijelaz Ži-

ne u Sinajskoj pustinji [midbaru], i

tvoriti u područje koje je sveto?

dovskog naroda iz Egipta u zemlju

one upravljaju Židovskim narodom

Knjiga brojeva, koju započinjemo

Kanaan. I doista, ovaj period borav-

- kao i dobrim dijelom cijelog svijeta

čitati ovog šabata, daje odgovor na

ka u pustinji služi kao preteča - i

- sve do današnjeg dana.

to pitanje. Pri tome ona govori o ne-

kao najužasnija metafora za - goto-

izvjesnostima i složenostima pro-

vo dvije tisuće godina beskućničkog

mjena: iz Egipatskog ropstva do slo-

lutanja koje je obilježilo velik dio

bode u pustinji i od bijede ropstva

Židovske povijesti, od uništenja

do mogućnosti izbavljenja. Možda

Hrama 70. g. n.e. do osnivanja Dr-

je najvažnije od svega to što nam

žave Izrael 1948. godine.

ova četvrta knjiga Biblije daje priliku da bacimo pogled na komplikacije koje su se sručile na najvećeg vođu u povijesti svijeta, Mojsija, i na kušnje s kojima se suočavao dok je predvodio ovu transformaciju.

Nadalje, važno je napomenuti da gdje god je Židovski narod lutao pustinjom, uvijek je s njima išlo i prijenosno pustinjsko Svetište [miš-

kan], čiji je naziv izveden od riječi Šehina [B-žanska prisutnost]. Među-

Hebrejska riječ za pustinju, midbar,

tim, B-g nije bio u Svetištu, jer niti

u sebi sadrži značenja i aluzije koje

najveće nebesko prostranstvo ne

su na razne načina bile svjetionik

može obuhvatiti B-žansku prisut-

tijekom našeg progonstvu. Primjer

nost, kao što je to rekao kralj Salo-

za to je riječ za vođu, koju su, iako

mon dok je posvećivao Sveti Hram

se u hebrejskom jeziku najčešće ko-

u Jeruzalemu (1. Kraljevima 8,27).

Moše Rabeinu, koji je srčano zago-

risti riječ manhig, naši mudraci tako-

Bila je to zapravo B-žja riječ [dibur]

varao svoj narod i žarko volio B-ga,

đer nazivali i dabar, potpuno svjesni

koja se nalazila u Svetištu, u obliku

velika je ličnost koja je narod pod-

njenog zajedničkog hebrejskog kori-

Deset izreka [Aseret Ha-Dibrot] na

sjećala na njegovoj misiju u svijetu,

jena d-b-r sa riječi midbar. [Babilonski

kamenim pločama koje su se čuvale

a svojim jasnim i glasnim pozivom

Talmud, Sanhedrin 8a]

u Svetom Kovčegu, kao i nepreki-

u vezi prava ljudi na slobodu nadahnuće je ljudskom rodu. Unatoč tome, i pored svojih nevjerojatnih i zapanjujućih postignuća, Mojsije je otišao s ovog svijeta frustriran i razočaran, jer mu je bilo oduzeto ostvarenje njegovog sna da se pridruži svom narodu u Obećanoj zemlji.

U Bibliji je tipična kvalifikacija za vođu - što pokazuju primjeri Abrahama, Mojsija i Davida – biti pastir.

nuta i trajna B-žja Riječ koju bi On govorio između kerubina ponad Svetog Kovčega. [25,16-22].

A pusto mjesto je, naravno, najpri-

Pomoću ovih B-žanskih riječi [di-

rodnije mjesto za pastira da vodi

brot], čak i pustinja [midbar] - meta-

svoje stado: ovce mogu bezbrižno

fora za negostoljubivo i tuđinsko

lutati praktički ničijom zemljom i

okruženje u egzilu: strahovito vrela

pasti raslinje brojnih oaza ili njihove

danju, ledeno hladna noću i bez vo-

Srećom, najvećem B-žjem proroku

okolice bez pojave problema krađe

de, eliksira života - može se pretvo-

Židovska je povijest dodijelila sna-

privatnog vlasništva ili nanošenja

riti u sveti prostor, mjesto B-žanske

žnu zadovoljštinu. Dramatičan i po-

štete ekologiji naseljenih mjesta.

riječi (dibur). Doista, riječi iz pustinje

vijesni povratak Židovskog naroda u zemlju Izraelovu i dalje crpi nadahnuće iz njegovih učenja i čežnji, kao i iz njegove ostavštine. Knjiga koja nosi njegovo ime, "Torat Moše" (Mošeova Tora), je nacrt za izbavljenje ljudskom rodu.

A možda korijen d-b-r znači vođapastir, jer ona također znače i "riječ" (dibur). Baš kao što pastir usmjerava svoje stado koristeći se zvučnim signalima i riječi, tako i vođa naroda mora nadahnuti i voditi verbalnom porukom koju priopćava.

S time na umu mi pristupamo

Doista, Aseret Ha-Dibrot (doslovno

knjizi "Bemidbar" ["U pustinji"], pri-

"Deset izreka", ali poznatije kao

kladnim nazivom za djelo koje do-

"Deset zapovijedi") bile su objavlje-

Godina 13 15Broj 31 Strana

Sinaj uspjele su posvetiti mnoge iz Marakeša i Vilne i New Yorka iz naših lutanja. Svijet je pustinja [midbar] koja čeka da postane Svetište [d'vir] posredstvom B-žje riječi [dibur], koju prenose inspirativne vođe [dabarim]. Šabat šalom ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 15

Ozer Bergman, Breslov Research Institute:

Sve je to dobro

"Ja sam Vječni, B-g tvoj, koji sam te

kao Elokima, odnsno, da ako je po-

dok je stajao na jednoj nozi svakako

izveo iz Egipta, iz kuće ropstva" (Iz-

trebno Ja mogu postati grub. U sva-

je bio inteligentan. Uostalom, došao

lazak 20,2).

kom slučaju ja sam vaš B-g. Stalo mi

je da konvertira! Budući da je znao

Neki je nežidov došao Hilelu da

je do vas. Izveo sam sam vas iz tje-

ili osjetio da su Židovi primili Toru

konvertira, ali je to želio učiniti na

lesnog i duševnog ropstva - kada su

uz visoki stupanj osobnog i zajedni-

još neviđen način. Rekao je, Poduči

vaše ponašanje, stanovišta i težnje

čkog jedinstva, shvatio je da bi on,

me čitavu Toru dok stojim na jednoj

bili "egipatski", protivni vjeri i pris-

također morao biti potpuno nepodi-

nozi". Hilel mu je odgovorio: "Ono

tojnosti - to je dokaz. "

jeljen, potpun, u svom prihvaćanju

što je tebi neugodno ne čini svom

Dakle, B-g nam predstavlja ideju

drugu. Sve ostalo su objašnjenja [što

da je On HaTov veHaMetiv, Dobar i

je to neugodno]. Idi i uči [te spo-

Dobronamjeran. U svijetu u kojem

znaj]" (Šabat 31a).

čovjek može biti bogat i poznat je-

Rebe Nahman podučava da ako

dan dan, a siromašan i zaboravljen

znate da se sve što proživljavate do-

sljedećeg dana, gdje publicitet i iz-

gađa za vaše dobro, onda ste okusili

vrtanje istine od strane bogova os-

Svijet koji dolazi, živite gotovo uto-

poravaju vrijednosti poput poštenja

pijski život. Ovdje je ključna riječ

i morala, zaista nam je potrebno da

znate, i ona se ne odnosi na intelek-

znamo da se iza svih tih različitih

tualno postignuće, već na svijest u

stvari koje se događaju i nepresta-

suštini svog bića. Postavlja se pita-

nih promjena do kojih dolazi stoji

nje, zašto, nakon sedam tjedana in-

Jedan nadasve dobar B-g.

tenzivne pripreme za primanje Svete Tore B-g predstavlja Toru predstavljajući Sebe? Koju nam informa-

Učite moju Toru da me upoznate! Držite moju Toru kako treba da ostanete usredotočeni kako biste se

ciju ili koju svijest On daje? Nismo li

uzdigli iznad prolaznih stvari, bile

već vidjeli čuda Izlaska, razdvajanje

to boli ili užitak.”

mora, i onda još daljnja čuda u pustinji (poput mane, npr)? Dopustite

Nežidov koji je želio naučiti Toru

Tore. Morala je to biti odluka donesena "na jednoj nozi". Hilel je ljubazno odgovorio. ''Mi ljudi nismo B-g. Mi ne možemo neprestano pružati dobrotu i dobročinstvo. Ali možemo sačuvati osobni integritet i ko■

lektivni sklad što nam dopušta da primamo od B-žje dobrote, ako naučimo 'objašnjenje' koje nas uči kako da ne narušimo dobrotu B-žjeg postupanja s Njegovim svijetom. " Rebe Nahman preporučuje način

proučavanja Tore koji uvelike pomaže uklanjanju patnje i dovodi ljude do duboko usađene svijesti o B-gu. Kada učite Toru, osobito s prijateljima i studentima, prevodite ju i objašnjavajte je izrazima koje najbolje razumijete. Mašijahov duh prožima cijelu Toru. Mašijah je HoLeh

mi da vam odam jednu tajnu. Niti

(bolestan) za nas. (Sanhedrin 98b na

jedan sveti židovski sefer (knjiga) ne

Izaija 53, 5). "Govoreći Toru'' na jezi-

govori o B-gu. Niti jedan. Oni to ne

ku koji je HoL (ne-svet - odnosno

mogu jer B-g je beskonačan (možda

nije hebrejski) mi ublažavamo Maši-

čak i više od beskonačnog, što god

jahovu patnju i sebe snažnije pro-

to moglo značiti), a mi ljudska bića i

žimamo njegovim duhom, duhom

poprilično smo ograničeni. Ono što

koji prepoznaje da je B-g uvijek

svaki sefer razmatra jest kako B-g

Jedan i zauvijek HaTov veHaMetiv.

komunicira sa Svojim stvorenjima. Pa tako B-g započinje govoreći nam: ''Ja sam Onaj koji jesam, van doma-

a gutn Shabbos! Šabat šalom! ■

šaja ljudskog poimanja. No vi Me poznajete kao JH-VH, Vječnog, G-s-

Prevela Tamar Buchwald

poda, koji dobronamjerno postupa sa svijetom. I vidjeli ste Me na djelu Strana 16

Divrej Tora

Rabbi Daniel Travis:

Znakovi istine U početku je Svemogući stvorio ne-

U istom tonu naši Mudraci uspo-

besa i zemlju. (Berešit 1,1)

ređuju prvih šest dana stvaranja s

Svaki majstor ima svoj osobiti

prstenom pečatnjakom koji je nači-

vlastiti potpis kojega umeće u svoj

njen izričito za vladara. Ma koliko

rad, tako da se identitet umjetnika

lijep bio taj prsten, on ima samo de-

može odmah utvrditi. Naši nam

korativnu svrhu. Jedino pečat čini

mudraci kažu: "Pečat Svemogućeg,

prsten funkcionalnim predmetom s

je emet (istina)." Ovaj potpis se može

jasno definiranom svrhom. Isto tako

naći u Tori, B-žjem planu projekti-

bez šabata bi čovjek lako mogao

ranja svijeta: slova riječi emet pojav-

napraviti pogrešku i misliti da ne

ljuju se na mnogo mjesta kao poslje-

postoji stvarna, suštinska svrha u

dnja slova riječi u pripovijesti o

stvaranju i da bismo se tek trebali

stvaranju.

truditi ispuniti svoje fizičke potrebe.

Pečat je znak koji je jedinstven za onoga koji ga posjeduje. Čini se da karakteristika emeta ne bi odgovarala tom opisu, jer je tijekom povijesti postojao velik broj pojedinaca koji su živjeli svoj život s potpunom

posvećenosti istini. Ipak emet je u svom najvišem obliku osobina koja je jedinstvena za Svevišnjeg, jer se

Godina 13 17Broj 31 Strana

Baš kao što tek prisustvo pečata odnosi na osobine nepromjenjivosti,

otkriva svrhu prstena, tako i šabat

i vječnosti. B-g je jedino Biće čije je

otkriva svrhu dana radnog tjedna.

postojanje vječno, kako On sam

Stvaranje šabata, dana potpuno po-

Sebe opisuje: "Ja sam prvi, Ja sam

svećenog usmjerenosti na duhovne

posljednji, Ja postojim uvijek." Na

aspekte života, učinilo je jasnom

ovu ideju ukazuju slova Njegovog

duhovnu svrhu postojanja. ■

pečata, alef, mem, taf, koja su prvo, srednje i posljednje slovo hebrejske

Prevela Tamar Buchwald

abecede.

Strana 17

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: BAMIDBAR Paraša Bamidbar nas poučava kako ostvariti ciljeve i ispunjenje kao pojedinac i kao društvo . Paraša BaMidbar otvara knjigu Brojeva (BaMidbar). U ovotjednoj paraši nema priče, uglavnom zbog toga što ona opisuje samo statistiku

koja se odnose na Izraelce dok putuju pustinjom (Midbarom). Paraša započinje riječima: "G-spod reče Mojsiju ... obavite popis cijele izraelske zajednice po njihovim rodovima i obiteljima, navodeći svakoga po imenu, jednog po jednog ... Ti i Aron ćete ih brojati... sve muškarce u Izraelu ..." a komentatori odmah pitaju zašto B-g

biti izgrađeno od dijelova koji se

gušenje, a u društvu u kojem nema

razlikuju jedni od drugih i da samo

rasprave, i ljudi se boje reći ono što

tako sakupljeni dijelovi mogu biti

misle i do čega drže, mudrost će se

spojeni u jedinstvenu cijelinu.

isušiti. Moramo shvatiti da je ključ

treba Mojsija da za njega prebroji Iz-

Mi moramo živjeti u zajednici bu-

raelce? I osim toga, ako je B-g bes-

dući da svoje potrebe ne možemo

konačan zašto je Njemu važno koli-

sami namiriti, i zajednica u kojoj

ko ima Izraelaca?

živimo treba biti raznovrsna tako da

Zohar objašnjava da kada je Stvoritelj stvorio Adama On ga je stvorio u obliku gornjih i donjih svjetova i oni su svi bili uključeni u njemu ("... ‫בש ד״שבהא״א ״דא ם״ שד״אע ע״בצעה ״‬ "‫) למענמם״ע ח ענמם״עדמד״ לעל״ עלם‬. Znači da je Adam, prije ne-go što je sagriješio,

bio

sačinjen

čitavog

Stvaranja. Grijeh je prouz-ročio da

svaki njen dio ima drugačiju ulogu

našeg postojanja da dopustimo sebi i našim bližnjima da se u potpunosti izrazimo, dok ostali slušaju bez za-

mjeravanja ili zavisti, i da budemo u tome milosrdni.

u skladu sa svojim jedinstvenim ta-

Paraša BaMidbar se uvijek čita

lentom. Stoga Zohar objašnjava da

prije Šavuota, dana koji je, prema

je svijet bio stvoren takvim da su svi

Zoharu, najveći dan u povijesti čo-

njegoni dijelovi toliko međusobno

vječanstva, jer smo uspjeli preobra-

različiti, kako bismo jedni druge tre-

ziti stanje odvojenosti u stanje "... i

bali pa ćemo iz tog sebičnog intere-

Izrael se utabori tamo u pustinji pred

sa ponovo naučiti živjeti u jedinstvu

gorom" (Izlazak 19,2), da smo bili kao

i uspjeti postati jedinstvena cijelina.

jedan, i to je prema kabalistima do-

Adam bude raščlanjen na tisuće

Problem je u tome što smo mi skloni

djelića, koji su zapravo ono što mi

pobrkati jedinstvo s jednolikosti.

jesmo. Svi smo mi, naime, dijelovi

Uglavnom, želimo da svi budu po-

njega. Ako mi združeni činimo jed-

put nas, da imaju ista uvjerenja kao

nu cjelinu koja je svrha i dalje nas-

mi i da razmišljaju na isti način kao

tavljati s podjelom na plemena?

i mi. Rabin Ashlag objašnjava da

Zašto Moše nije odmah čim su na-

društvo mora postojati kako bi pro-

pustili Egipat integrirao plemena?

cvjetala mudrost, jer mudrost se

A Zohar objašnjava da bilo koje

stvara kroz diskusije i rasprave.

društvo ili ljudska zajednica mora

Kompromis i ustupci jamče ljutnju i

Strana 18

■

velo do objave na gori Sinaj. U trenutku kada smo shvatili da je naš cilj bio postići savršenu jedinstvenost bez gubitka našeg individualizma mi smo bili spremni za objavu na gori Sinaj. I od tog dana mi se svi nadamo da ćemo taj trenutak ponovo doživjeti. ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti Vrijeme odluke

Čuveni je rabin putovao u posjetu mlađemu kolegi koji je bio poznat po predanosti učenju i molitvi. Stariji je kolega bio zadivljen mladićevim ponašanjem pa ga upita za tajnu njegove nepokolebljive pobožnosti. Mladi mu čovjek ukratko objasni kako je njegova tajna u usredotočenosti na ono što radi u određenom trenutku. To mu omogućava da zanemaruje vanjske utjecaje koji bi ga mogli ometati u učenju i molitvi.

Međutim, stariji je čovjek ubrzo zapazio da mladić rijetko izlazi iz svoje kuće, pa tako gotovo i ne zna što se događa u njegovom okruženju. On stoga reče mlađemu kolegi:

ti život nije po volji, A koprilagodi volju životu.

"Dragi moj, moram ti nešto objasniti na primjeru hladnog vremena. Za vrijeme ciče zime postoje dva načina da se zagriješ: prvi je da obučeš krzneni kaput, a drugi da upališ vatru. Ti se sada sigurno pitaš postoji li uopće neka bitna razlika među njima? Postoji i ona može biti odlučujuća! Krzneni kaput može zagrijati samo onoga tko ga nosi, dok vatra grije svakoga tko joj se približi. Vrijeme je da odlučiš želiš li ti biti poput krznenog kaputa, ili poput vatre" ■

R. Mordehai iz Lehovica ■

I stinski sretan čovjek podsjeća na onoga kome

J a molim

je izgorjela kuca i on to osjeća u dubini duše; unatoč tome on počinje graditi novu kuću i sa svakom novom ciglom njegovo je srce sve vise ispunjeno srećom.

I drveće moli sa mnom. Ja se prignem I suma me slijedi. Ja se poklonim A drveće klanja uz mene.

- Magid iz Mezriča ■

- R. Hilell Zeitlin ■

ve dolazi iz jednog Izvora. Svi su ljudi jedna duša, A sve duše jedno tijelo. - R. Šmelke iz Nikolsburga ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 13 19Broj 31 Strana

Strana 19

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

Učinkovito roditeljstvo

metnuli teret vođenja kućanstva te da je ona odradila svoj dio. Možda je imala stav, "Doprinijela sam domu kad sam bila mlada. Neka sada drugi učine svoje." Biti uzorno dijete nije uvijek tako predivno kako se čini.

Braća i stari roditelji Još jedno poglavlje u bratskim odnosima otvara se kada stariji roditelj treba brigu djece. To može biti vrlo stresno i može iz ljudi izvući ono najbolje ili ono najgore. Svijet je započeo sa odnosom roditelj-dijete kad su Adam i Eva brinuli o svojoj djeci. Oni nikad nisu trebali brinuti o potrebama svojih roditelja – a potonje je od tada stresna situacija. Sjećam se čovjeka koji je imao nekoliko sinova i jednu kćer. On je znao govoriti, "Kad ostarim, Lea'le će se brinuti o meni," i tako je i bilo. Često kćeri preuzimaju ulogu njegovatelja. Čak i uz svu moguću posvećenost, brinuti o potrebama starijih roditelja je iskušenje. Postoji izreka, "Kad se dijete oslanja na oca, oboje su sretni. Kad se otac oslanja na dijete, oboje su nesretni." Ponekad je postojalo omiljeno dijete pa braća mogu reći, "Ti si jedini koji je dobio svu ljubav i nagrade pa je tvoja odgovornost da to vratiš." Ako se donese odluka da se roditelj useli k nekome od djece, mogu postojati mnogi faktori koje treba razmotriti, primjerice prostor, lokacija, broj djece u kući. Ako je potrebna stambena briga, to je uvijek teška pilula za progutati. Jedan od velikih strahova starenja je da ćete završiti u staračkom domu, pa ipak to je ponekad neizbježno. U to vrijeme braća mogu biti velika podrška jedni drugima. Stvari ponekad naopako.

mogu

krenuti

Lea je bila najstarija kći, gospođica Strana 20

Naravno, djeca se mogu odseliti stotinama kilometara daleko i možda nisu u poziciji da učine mnogo iz dana u dan, ali mogu pomoći tako da redovito zovu svoje usamljene roditelje ili pak novčano, ako je potreba. Savršena koja nije mogla pogriješiti. Majka bi često rekla sestrama, "Zašto ne možete biti kao Lea?" Lea je postala glavna u kući jer su joj roditelji prepustili tu ulogu i ona je dominirala nad braćom na način koji je kod njih izazivao mnogo ozlojeđenosti. No kada je zdravlje roditelja popustilo i kada im je bila potrebna pomoć, Lea je nestala sa scene. Čudno, Lea je bila osoba od heseda. Ona se angažirala oko brige za druge starije ljude, ali nije sudjelovala u brizi za svoje roditelje. Nikad nije objasnila zašto nije bila voljna pomoći. Braća su slijegala ramenima, "Ona jednostavno ne razumije," govorili su. Oni su prihvatili Leine postupke, shvaćajući da ona sigurno ima razlog za svoje ponašanje, čak iako oni nisu bili upoznati sa njenim misaonim procesima. Znajući da Lea ne može biti uz njihove roditelje, ostala djeca su se jednostavno pomirila s tim i rješavala probleme bez nje. Može biti da iako je Lea bila gospođica Savršena, ona je to činila kako bi dobila odobravanje svojih roditelja i osjećala je da su joj oni na-

A kada dođe vrijeme da se■ dijeli roditeljska imovina, bratsko rivalstvo može iznova iskrsnuti. Jedna kćer htjela je određeni komad namještaja i kada je to uzeo njen brat, oni više nikad nisu razgovarali jedno s drugim. Tu su emuna i bitahon (povjerenje u B-ga) od velike pomoći. Emocije su na visokoj razini u takvo vrijeme. U završnoj analizi, zreli ljudi koji drže Toru ne bi smjeli dozvoliti da dođe do takvih neslaganja među braćom i sestrama. Ništa nije toliko važno da bi dopuštalo podjele u obitelji. Do sada je najčešći uzrok razdora u obiteljskim odnosima rezultat konflikta vezanih uz nasljeđe. Malu razliku u tome pravi je li roditelj ostavio veliko imanje ili samo malen dio koji se mora podijeliti među mnogobrojnom djecom. Iz razloga koji prkose logici, novac ima strašnu sposobnost da isprovocira i iznese na površinu najgore midos. Malo je toga što roditelj može učiniti kako bi spriječio takve neželjene okolnosti, ali i sami potomci moraju shvatiti da "ne možeš ništa ponijeti sa sobom." Na duge staze, biti mevaDivrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

ter (čak i sa velikim iznosima novca) može donijeti mir uma u ovom svijetu i nagradu u svijetu koji dolazi. Iako je važno cijeniti djecu, odrasli također imaju potrebu da budu cijenjeni. Činjenica je da ako možemo pomoći nekome da izgradi pozitivnu sliku o sebi, to će nam se vratiti kao bumerang i učiniti da se bolje osjećamo vezano uz sebe same. Uvijek možemo pronaći nešto lijepo što ćemo reći drugoj osobi. Liječnici nisu jedini ljudi koji mogu pomoći drugima da se osjećaju bolje. Osmijeh i osjećaj da si zadovoljan s nekim su antidepresivi koji djeluju kod svih.

Istinoljubivost Moja namjera nije da podučavam musar. Često se čini da koliko god vrijedna bila učenja musara, ona ponekad nemaju željeni utjecaj na ljudsko ponašanje. Vidio sam ljude koji podižu telefon na kojem je naljepnica, "Ne govori lašon hara," pa ipak veselo nastavljaju negativno govoriti o ljudima. Nekako se poruka musara nije zadržala. Ljudi koji su frum vrlo su revni u držanju micvos. Oni nikad neće propustiti molitvu tri puta dnevno i učiti će daf jomi. Oni će biti vrlo strogi oko šabata i kašruta, sa svim humros (strogim odredbama) poput glat košer, halav Jisrael* i pas jašan**. Međutim, ako ih netko isprovocira, oni mogu izgubiti kontrolu i vikati, osobito kod kuće. Mogu se osvećivati nekome tko ih je uvrijedio. To su ozbiljni grijesi, nimalo drugačiji od jedenja terefa (ne-košer hrane). Uvidio sam da je osobito razočaravajuće susresti pojedince, mlade i Godina 13 21Broj 31 Strana

Učinkovit život

stare, koji su vrlo revni u držanju micvos kao što sam gore opisao, a ipak su u ozbiljnom prekršaju protiv Tore jer gledaju na internetu materijale koji su za svaku osudu. Gledam na to kao na nedostatak temeljnog jidiškeita. Ramhal (Rabbi Moshe Chaim Luzzato) u svojoj svetoj knjizi sefer Mesilas Ješarim citira Mojsijeve riječi, "Što je ono što B-g traži od tebe? Samo da se bojiš Hašema, svog B-ga, da hodaš svim Njegovim putevima (midos), da Ga ljubiš i da služiš Hašemu, svom B-gu, svim svojim srcem i svom svojom dušom držeći Hašemove zapovijedi i Njegove propise koje ti zapovijedam danas" (Ponovljeni zakon 10,12-13). Strahopoštovanje i ljubav prema B-gu te usvajanje Njegovih midos jesu preduvjeti za držanje micvos. Mesilas Ješarim zatim nastavlja naglašavajući ključnu ulogu jiras Hašem (strahopoštovanja prema B-gu) i ahavas Hašem (ljubavi prema B-gu). Potonje dovodi čovjeka u stanje keduše (svetosti). Ramhal je vrlo kritičan prema ljudima koji, iako su studenti Tore, zanemaruju adekvatni razvoj jiras Hašem i ahavas Hašem. "Ako se ne potrudimo ugraditi jira i ahava u naša srca, kako možemo očekivati da ih postignemo?" Svi svesci musara naglašavaju da su potraga za zemaljskim užicima i materijalnom dobiti prepreke za jiras Hašem i ahavas Hašem. Prirodno je za čovjeka da traži sreću u životu, ali mi živimo u kulturi koja vjeruje da su zemaljski užitci i materijalno posjedovanje ključevi sreće; i bilo da to priznajemo ili ne, mi smo pod utjecajem kulture u kojoj živimo. U više od pedeset godina psihijatrijske prakse, ja sam radio sa ljudima iz svih sfera života koji su bili nesretni sa svojim životima. Neki

od njih bili su članovi najbogatijih obitelji u zemlji, koji su imali pristup svim zadovoljstvima koje novac može kupiti, pa ipak su bili očajni. Njihovi brakovi su propali i njihova djeca su često patila od destruktivnih efekata droga. Shvatio sam koliko su istinite Ramhalove riječi: "Traženje B-žje blizine je jedino istinsko dobro, a sve osim toga što ljudi mogu smatrati dobrim nije ništa doli obmanljiva bezvrijednost." Iz tog sam razloga izabrao pisati o velikoj važnosti istine. Prečesto si možemo uzeti slobodu da lažemo, dajući si heter (dozvolu) da to činimo, dok si nikada ne bismo davali takve heterim za hranu koja je upitna u pogledu kašruta. Kada djeca vide da njihovi roditelji rade kompromise s istinom, oni gube poštovanje za jidiškeit. Ne može postojati jiras Hašem i ahavas Hašem u domu u kojem emes (istina) ne prevladava. Chofetz Chaim kaže da čovjek koji je pazi na istinu ne spašava samo sebe, već također i živote svojih sinova i kćeri. Rabbeinu Bachya kaže, "Početak avodas Hašem je da budemo oprezni da izbjegavamo laž, jer tada će lako biti eliminirati sve loše midos" (Kad HaKemah). Svakog dana pojavljuje se nova priča u vijestima o neiskrenosti ljudi koji su na poziciji vlasti. Mi se utapamo u moru laži, čiji utjecaj ugrožava naš odnos sa B-gom. Ne možemo promijeniti kulturu u kojoj živimo, ali možemo svoje domove učiniti utvrdama emesa. * Mlijeko koje je nadgledao Židov od vremena mužnje pa nadalje. ** Proizvodi koji su proizvedeni od bilo koje od pet vrsta žitarica (pšenice, ječma, zobi, pira ili raži) koji se slažu sa određenim halahičkim propisima.

■

Prevela Anja Grabar Strana 21

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu musarsko učenje kako transformirati svoj život Moramo zapaziti da učenje ne

Biti sretan s onim što ti je dodijeljeno

kaže da trebamo biti zadovoljni s

Sameah behelko

biti sretni s onime što nam je dodije-

onime što imamo već da trebamo ljeno. Možete raditi na nečem drugom što je razuman cilj, ali to nas ne

Ben Zoma reče: Tko je bogataš? Oni

smije odvratiti od slavljenja darova

koji su sretni s onim što im je

koji su sada u našim rukama, jer su,

dodijeljeno.

iz određene perspektive, ovaj sadašnji trenutak i njegove okolnosti

-- Pirke Avot (Rečenice otaca) 4,1

savršene, a to je svakako razlog za radovanje.

METODA stjecanja Tore o kojoj se raspravlja u ovom poglavlju ne govori ništa o tome da se bude sretan zbog dobra koje ste primili, već se odnosi na to da se bude zadovoljan bilo čime što ste primili. Uviđam da mi se lako osjećati blagoslovenim

kada život ide kako bih htio, ali što onda kada je ono što se događa pot-

nosila sjeme velikog i prekrasnog procvata? Dobro je poznato da mnogi ljudi koji osvoje veliki dobitak na lutriji vrlo brzo dođu do spoznaje da zavist, pohlepa, neprijateljsko raspoloženje i odmicanje koje je pokrenuo njihov dobitak učine da bi radije da su poderali taj listić.

Sjećam se vrlo starog automobila ■

kojeg sam vozio dok sam studirao.

Bio je to AMC Hornet koji me dobro služio, ali mu se bližio kraj. Pogodio sam se da ga zamijenim novom Hondom, no isporuka novog automobila bila je tek za nekoliko

mjeseci i za to vrijeme sam nastavio voziti svoj Hornet. Tog posljednjeg

puno suprotno mojim nadanjima?

Ako ste sretni s onim što vam je

mjeseca počeo je otkazivati mjenjač

Što ako dobijem dijagnozu da sam

dodijeljeno, možete razumno živjeti

na Hornetu. Jedna za drugom, brzi-

smrtno bolestan ili da su mi se svi

u okviru onoga što imate i u skladu

ne su otkazivale, sve dok jedina koja

snovi srušili, ili se čak suočim s tra-

sa svojim istinskim i dubokim prio-

je ostala raditi nije bio rikverc. Osta-

umom ili katastrofom? Trebam li

ritetima. Tora je posve jasna kada

vio sam auto parkiran ispred kuće

biti sretan i s time što mi je dodije-

kaže da smo mi ovdje na zemlji sa

sve dok me ne nazovu da dođem

ljeno?

samo jednom svrhom: da budemo

preuzeti novi auto. Kada je stigao

sveti. U tom nas smjeru ne vodi bes-

poziv morao sam nekako odvesti taj

konačno nastojanje da steknemo

stari i šepavi Hornet do salona.

Doista, učimo: "Čovjek ima dužnost blagosloviti B-ga za zlo jednako kao za dobro." To je izazovna tvrdnja, sve dok ne shvatimo njenu osnovu. Glavna poruka ovdje je da mi ne prosuđujemo najbolje o onome što primamo. Može li itko od nas sa sigurnošću reći da znamo što je za nas najbolje, pa makar i dobro, dugoročno gledano? Koliko puta vam se u životu ono što je izgledalo kao takav blagoslov pokazalo kao prokletstvo, dok je nevolja u sebi

Strana 22

više, ili novije, ili veće stvari ili do-

življaje, ili kao druga mogućnost, trošenje svog vremena i energije vrtnjom u vrtlogu žaljenja. Biti sretan s onime što ti je dodijeljeno pomaže da se materijalne želje zadrže pod nadzorom. Ono nam također pomaže da zamijetimo i cijenimo blagoslove koji su već prisutni u našim životima umjesto da budemo opsjednuti onime što nemamo.

Da se danas nađem u toj situaciji

nazvao bih vučnu službu. Ali u to vrijeme sam živio vrlo oskudno pa sam razmišljao kreativnije. Zaključio sam da ako krenem rano ujutro i držim se pokrajnjih ulica mogao bih unatraške doći od kuće do auto salona. I tako sam i učinio, vozeći u rikverc gradskim ulicama i zatim jureći unatraške preko glavnih ulica sve dok nisam uvezao automobil na

Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu

parkiralište salona, prvo stražnjim

Dessler je mladiću rekao da bi on

Savjet da se bude sretan svojim

krajem.

stvarno želio imati tu lampu za sebe

dijelom može se krivo protumačiti

i upitao ga da li bi je mogao otkupi-

kao uputu da se bude pasivan i ne-

ti. Iako razočaran, jer stvarno ju je

ambiciozan, ali to nije točno. Pretpo-

želio, student mu je odgovorio: "Na-

stavimo da ste ovdje kako biste bili

ravno, rebe si može kupiti lampu."

aktivni i produktivni, i pretposta-

Što sam trebao osjećati? Bolnu žalost što nemam tri brzine za vožnju naprijed? Ili veliku sreću što još imam rikverc s kojim mogu doći do mog odredišta? Ta metoda stjecanja Tore ne bavi se samim stvarima. Ona ne kaže da

je imati stari auto bolje nego imati novi, ili da obavezno morate biti bez auta. U biti, ona nas uči o osobini srca koju trebamo dovesti u svoj materijalni život, i ona tu osobinu naziva srećom. Mi smo skloni zaglaviti u čežnji za stvarima za ko-

Malo kasnije, student je zapazio raskošno ukrašen srebrni pehar koji je poželio kupiti. I ponovo, netom

što se pogodio za cijenu Rav Dessler mu je rekao da bi želio pehar za sebe, i ponovo je mladić pristao da ga on može uzeti. To se dogodilo još nekoliko puta sve dok mladić, potpuno frustriran, nije predložio da bi se možda trebali vratiti u ješivu.

je smatramo da nam nedostaju ili se

Kad su stigli natrag, Rav Dessler

vezati za ono što je već naše ili žaliti

je pozvao mladića na razgovor. Do-

za onime što smo izgubili. Takvi os-

nio je sve što je kupio i predao to

jećaju mogu preuzeti kontrolu nad

mladiću. "Ja nisam zapravo želio

našim životom i odvratiti nam pa-

sve ove stvari za sebe. Samo sam

žnju od važnijih, ali manje opiplji-

vidio koliko si se uzbudio zbog njih.

vih, ciljeva. Rezultat toga može biti

Smatrao sam da te treba malo ohla-

patnja tamo gdje smo mogli imati

diti. Sada kada si se smirio, možeš

radost. Mi trebamo živjeti u skladu

ih uzeti."

sa svojim mogućnostima, biti sretni s darovima koje imamo, i ne biti ljubomorni i zavidni na dobrima u kojima drugi uživaju. Rav Dessler jednom je studenta podučio upravo ovome. Taj je student zatražio Rav Des-

slera dozvolu da ode na lokalni buvljak. Rav Desslera ne samo da mu je dao dopuštenje već je rekao da će zajedno s njime otići na sajam.

Želja, ljubomora i zavist mogu nas izbaciti iz naše unutarnje ravnoteže, štoviše Talmud nas uči da je besmisleno osjećati nezadovoljstvo s onime što nam je dodijeljeno uspoređujući se s drugima. "Nitko se ne može

što ste planirali. Bez ove osobine da budete sretni sa svojim dijelom vi ne biste ni na trenutak osjetili užitak i zadovoljstvo zbog onoga što ste postigli. Ne biste podigli čašu da proslavite, ne biste osjetili onaj mirni i spokojni osjećaj potpunosti. U stvari, poriv za većim, za višim, za boljim, za još više gurnuo bi vas natrag na posao bez pauze, kao da zapravo ništa niste postigli. Pa kakav bi to život bio?

PRAKSA Nabrojte pet stvari koje imate za koje

smatrate

zadovoljstva.

vrijedne

vam

olakšam,

započnite ovdje: 1. ______________________________

dotaći onoga što je određeno za njegovog bližnjeg, niti na vlas," kaže on. To znači da postoji pravo na ono što posjedujete. Ako B-g želi da imate više, imat ćete, a ako ne, nećete. Mi svakako imamo obavezu

Njih su dvojica otišli i počeli pre-

da se trudimo sebi u korist, ali ne

gledavati štandove. Nakon nekog

smijemo pasti u zamku i povjerova-

vremena, studentu je zapela za oko

ti da je naš uspjeh ili neuspjeh odre-

jedna prekrasna svjetiljka. Pogađao

đen tim trudom. Radite marljivo i

se s prodavačem sve dok taj nije pri-

onda budite sretni s onime što vam

stao na cijenu. U tom trenutku Rav

bude dodijeljeno.

Godina 13 23Broj 31 Strana

vimo također da ste postigli nešto

2. ______________________________ 3. ______________________________ 4. ______________________________ 5. ______________________________ Uzmite

trenutak

budete

zahvalni i proslavite ove stvari koje su vam dane kao vaš dio. ■

Strana 23

RODJENJE DRŽAVE IZRAEL

14. svibnja 1948. - Proglašenje države Izrael HRT Magazin, 14.5.2020. Kada su britanska vojska i posljednji visoki komesar za Palestinu sir Alan Cunninghem napustili Jeruzalem, Ben Gurion je u ime Židovskog narodnog vijeća i Sveopćeg cionističkog savjeta u Tel Avivu 14. svibnja 1948. proglasio rođenje države Izrael.

Židovski kolonisti postali su izraelski državljani i slavili dan koji su čekali gotovo dvije tisuće godina. Još tijekom rata cionistički pokret u Sjedinjenim Državama aktivno je lobirao u prilog naseljavanja Židova u Palestinu. Kako bi izvršili pritisak, Irgun, židovska desničarska teroristička organizacija digla je u zrak hotel King David, sjedište britanske uprave u Jeruzalemu, te se organizira useljavanje Židova. Britanske mandatne vlasti pokušavaju

obuzdati terorizam no moraju popustiti pred valom ilegalne imigracije. Često prikazivane slike dramatičnog egzodusa Židova u srpnju 1947. pridonijele su buđenju zapadnog javnog mnijenja. Opća skupština Ujedinjenih naroda u studenom 1947., usprkos protivljenju arapskih zemalja udruženih u Arapsku ligu, izglasala je podjelu Palestine. I dok se gerilski rat nastavlja, britanska vlada najavljuje povlačenje svojih snaga iz Palestine.

predsjednikom Crvenoga križa grofom Bernadottom.

Nakon proglašenja Izraela arapske vojske, odvojene jedna od druge, kreću u rat za koji su slabo pripremljene i suočavaju se s visokim moralom, odlučnošću i organiziranošću Izraelaca. Kako bi zaustavili borbe, Ujedinjeni narodi šalju posredničku misiju na čelu s

Misija je okončana njegovim ubojstvom u Jeruzalemu. Arapski je otpor bio uzaludan i Izrael odnosi pobjedu. Iduće godine Izrael je primljen u Ujedinjene narode a predstavnici arapskih zemalja u znak prosvjeda napustili su dvoranu. Okružen neprijateljski raspo-

loženim arapskim susjedima Izrael je u još nekoliko navrata ratovao. No problem palestinskih izbjeglica koje su Izraelci protjerali nije nikada riješen i naraštaji izbjegličkih kampova dat će mnoge borce. Pitanje Palestinaca ostat će trajnim svjetskim problemom sve do današnjih dana. glumio tijekom devet godina. ■

MEE: Izrael želi obnoviti pune diplomatske odnose sa Turskom INS.ba, 15.5.2020. Vlada Izraela želi ponovo uspostaviti potpune diplomatske odnose sa Turskom tako što će se istovremeno imenovati i postaviti ambasadori u objema državama, kazao je za Middle East Eye (MEE) izraelski zvanični izvor upoznat sa situacijom koji dodaje kako dvije države imaju zajedničke interese kao što su Sirija i situacija sa prirodnom plinom u istočNom dijelu Mediteranskog mora. Ovo se dešava nekoliko dana nakon što su turski korisnici društvenih mreža dijelili nepotvrđenu priču po kojoj je Izrael predložio dogovor o razgraničenju na Sredozemnom moru sa Turskom, sličan onom koji je postignut sa Libijom kada su poremećeni grčki planovi da Ankaru pritjeraju u kut.

Page 24 Strana 24

Pomorsko razgraničenje

MEE-a.

Euforiju oko mogućeg poboljšanja odnosa pojačala je objava na zvaničnom profilu Izraela na Twitteru gdje se navodi da je Izrael ponosan na diplomatske odnose sa Turskom, te kako se vlasti nadaju da će te veze biti još jače u budućnosti.

„Ono što mi sada želimo su potpuni diplomatski odnosi sa Turskom. Dok god nije tako, malo toga zajedno možemo postići.“

Zbog toga mnogi posmatrači ističu kako nije bilo Izraela u saopćenju njegovih saveznika od ove sedmice u kojem se Turska optužuje za „nezakonite aktivnosti“ bušenja plinskih izvora i za „ekspanzionizam“ na istoku Mediterana. Ovo saopćenje su potpisali šefovi diplomatije Kipra, Egipta, Francuske, Grčke i UAE-a. „Nikad nije bilo priče o pomorskom razgraničenju sa Turskom, čak i u vrijeme vrhunca bilateralnih odnosa 1990-ih. Ovi navodi su potpuna glupost“, navodi izraelski izvor

Ovaj zvaničnik dodaje kako Turska ima ambasadora u Grčkoj uprkos diplomatskim tenzijama.

„Turska ima još više problema sa UAE-om, no u Ankari je ambasador Emiraćana“, dodaje. Pitanje medicinske opreme Na pitanje zašto Izrael nije dio spomenutog saopćenja u kojem se optužuje Ankara, zvaničnik odgovara kako njegova država nikad nije ni bila dio ove grupe. „Mi smo samo članica Istočnomediteranog plinskog foruma čije je sjedište u Kairu. Postoje dva problema u saopćenju,

Divrej Tora

jedno od njih je Libija gdje mi, kako izreka govori, nemamo psa u borbi.“ Turska i Izrael nemaju ambasadora u ovim prijestolnicama otkako je SAD izmjestio svoju ambasadu iz Tel Aviva u Jerusalem maja 2018. godine što je dovelo do masovnih palestinskih demonstracija.

Nakon što je veliki broj Palestinaca ubijen od izraelskih snaga na granici Gaze i Izraela, Turska je zatražila da izraelski ambasador privremeno ode, te opozvala svog predstavnika. Izrael je ranije ove sedmice pomogao pri dostavi medicinske pomoći okupiranoj Zapadnoj obali i Pojasu Gaze koje je pod opsadom, dok je Ankara odobrila dozvolu za izvoz medicinske opreme koju su naručile izraelske bolnice zbog korona virusa. ■

Godina 13

Broj 31