4-01 - Divrej Tora - Bamidbar 5781

Divrej Tora Godina 14 Broj 31

Zagreb, šabat 15. svibnja 2021. - 4. sivana 5781.

Broj 31

http://twitter.com/DivrejTora B’’H Šabat Bamidbar Jeruzalem 18:53

20:09

Zagreb

20:01

21:15

Rijeka

20:06

21:19

Split

19:53

21:03

Dubrovnik 19:44

20:53

Vinkovci 19:48

21:01

Sarajevo 19:46

20:56

Doboj

19:46

20:56

B. Luka

19:53

21:05

Beograd 19:40

20:51

Novi Sad 19:44

20:56

Subotica 19:47

21:00

Zrenjanin 19:42

20:54

Niš

19:30

20:39

Beč

20:08

21:25

Frankfurt 20:45

22:07

Edison, NJ 19:48

20:55

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan, utorak 18.5.2021.

Alot Hašahar

3:25

Najranije Talit

4:15

Nec Hahama

5:21

Najkasnije Š’ma

9:07

Zman Tefila

10:22

Hacot

12:53

Minha Ketana

17:16

Plag Haminha

18:50

Šekia

20:24

Havdala

21:06

Cet Ha-kohavim

21:36

divrejtora@gmail.com

Paraša Bamidbar

(Bamidbar 1,1-4,20) U Sinajskoj pustinji B-g kaže da se provede popis dvanaest izraelskih plemena. Moše izračuna da ima 603,550 radno sposobnih muškaraca (od 20 do 60 godina); pleme Levi, koje broji 22,300 muškaraca starih mjesec dana i više, računa se posebno. Levitima je namijenjena služba u Svetištu. Oni su zamjena za prvorođence kojih je približno toliko i koji su diskvalificirani kad su sudjelovali u obožavanju zlatnog teleta. 273 prvorođenca koliko ih je nedostajalo, trebalo je nadomjestiti plaćanjem pet šekela "otkupnine".

Kad je trebalo rastaviti tabor, tri klana Levijevih su ga rastavili i prenosili Svetište i opet sastavljali u središtu sljedećeg tabora. Zatim su podizali svoje šatore oko njega: Kehatiti, koji su nosili posuđe koje pripada Svetištu

(kovčeg, menoru itd.) u za to posebno načinjenim naramcima, smještali su se južno; Geršoniti, zaduženi za tapiserije i krovište, zapadno; Merarijeva obitelj, koja je prenosila pregrade i potpornje, sjeverno. Ispred ulaza u Svetište, s njegove sjeverne strane, bili su šatori, Mošea, Arona i Aronovih sinova.

Osim Levija, dvanaest plemena se utaborilo u četiri skupine po tri plemena. Na istoku su bili Juda (74.600), Isahar (54.400) i Zebulun (57.400); na jugu Ruven (46.500), Šimon (59.300) i Gad (45.650); na zapadu Efraim (40.500), Menaše (32.200) i Benjamin (35.400); na sjeveru Dan (62.700), Ašer (41.500) i Naftali (53.400). Takvog poretka su se držali i dok su putovali.

Svako je pleme imalo svoga nasija (princa ili vođu) i svoju zastavu s plemenskim bojama i znakom. ■ Prevela Dolores Bettini

Rabbi Berel Wein

Jom Jerušalajim U ponedjeljak, 10. svibnja, 28. dana mjeseca ijara, slavi se Jom Jerušalajim, Dan Jeruzalema Čudno je da ja, stari Židov, moram pisati članak o važnosti i značenju Jeruzalema. Ako je ikada postojalo išta u židovskom životu što se podrazumijevalo - očigledan i sastavni dio židovskog društvenog i osobnog života i svijesti - bila je to središnja uloga Jeruzalema za židovsku dušu.

"Sljedeće godine u Jeruzalemu!" nije bio samo izraz nade, molitve i čežnje, već i simbol židovskog prkosa i kontinuiteta.

U židovskoj misli i društvu Jeruzalem je, a ne Rim, Vječni grad; Jeruzalem, a ne Pariz, je grad svjetla. Veliki rabin Meir Simha HaCohen iz Dvinska, početkom 20. stoljeća, proročki je napisao: "Jao onima koji, na ovaj ili onaj način, misle da je Berlin Jeruzalem!"

Jeruzalem je možda imao mnogo imitatora, ali ništa ga nije moglo nadomjestiti. Jeruzalem je ostao srcem židovskog naroda baš kao što je rabin Yehuda HaLevi iz Španjolske 12. stoljeća tvrdio da je narod Izraela srce cijelog čovječanstva - najsnažniji od svih ljudskih organa i najranjiviji od svih organa tijela. Metafora da svu životorodnu krv židovskog života širom židovskog svijeta pumpa srce Jeruzalema, u prošlim se židovskim generacijama podrazumijevala. Tome nije trebalo objašnjenje ili ponavljanje, osnaživanje i defenzivno opravdanje.

Kada je židovski narod u cjelini fizički i politički postao odvojen od Jeruzalema, Jeruzalem nije bio puko sjećanje ili nostalgija; on je ostao stvarno i istaknuto prisutan u židovskom životu i razmišljanju. Ako je nekim pojedinim Židovima on postao samo još jedno imaginarno mjesto zbog svoje udaljene lokacije i neprivlačne stvarnosti - stari, osiromašeni, napušteni, mali i zabačeni grad zakopan u prostranstvu Osmanskog carstva - u samoj srži židovske duše stvarnost tog grada je živjela i cvala.

U protekla tri stoljeća, Židovi su se polako vraćali kući u Jeruzalem. Pod Strana 2

mda obnova grada funkcionira i nikada nije bilo tako uspješnog upravljanja gradom u cijeloj ljudskoj povijesti. Čini se da nitko nije primijetio teška bogatstva grada sve dok Židovi tamo nisu počeli ponovo stvarati povijest.

strašnim fizičkim kušnjama oskudice, progonstva i poruge, židovska zajednica u Jeruzalemu je rasla. Sredinom 19. stoljeća Židovi su činili većinsko stanovništvo u gradu. Počeli su se naseljavati izvan zidina Starog grada i osnivati nove četvrti. Drevni matični grad reagirao je na povratak svoje djece na njihova sveta mjesta i Jeruzalem je ponovno oživio.

Nakon obnove židovskog suvereniteta u dijelovima zemlje Izrael, Jeruzalem je postao glavni grad države Izrael. Stanovništvo je eksponencijalno raslo, a građevinske dizalice postale su sveprisutne po čitavom području proširenih granica grada.

Nakon Šestodnevnog rata, postao je ujedinjen, i Zapadni zid i Brdo Hrama koje naliježe na njega ponovo su postali središte židovskog svijeta. U židovski kalendar dodan je novi poseban dan kojim se obilježava ponovno rođenje fizičkog Jeruzalema u židovskom životu i molitvi. Židovsko je stanovništvo raslo, a izgradnja gradske infrastrukture nastavila se istim tempom. Pomiješani blagoslovi automobilskog prometa i stalnih građevinskih projekata utječu na sve Jeruzalemljane, ali služe samo da ukažu na nezamislive promjene na licu grada koje su se pojavile tijekom prošlog stoljeća. Preporod Jeruzalema je čudo našeg vremena.

No većina svijeta zamjera preporod Jeruzalema. Ujedinjeni narodi žele da on postane "međunarodni grad", pre-

Naročito muslimanski svijet, koji je malo vodio brige o sudbini i bogatstvu grada, sve dok Židovi nisu počeli dolaziti i obnavljati ga, želi da njime isključivo vladaju i naseljavaju ga muslimani. Američki State Department donedavno nije priznavao ujedinjeni Jeruzalem kao dio Izraela, a kamoli kao njegov glavni grad. A sav ■ još latentni i očiti antisemitizam koji uvijek truje zapadni svijet usmjeren je protiv Izraela i Jeruzalema.

U svojoj frustraciji, zavisti i pogrešno usmjerenom vjerskom zanosu muslimani potiču i čine nasilje u Jeruzalemu i javno slave ubojstva njegovih nevinih stanovnika. Njihov je stav, čini se: "Bolje da nema Jeruzalema nego da je židovski." Jeruzalem je oduvijek bio žarište, jer njegovo ključno mjesto u povijesti i vjerama čine ga osjetljivim pitanjem. Danas je u velikoj mjeri Jeruzalem ono pitanje koje pokreće misli i politike svijeta.

Jeruzalem posjeduje vječnu kvalitetu usredotočenja ljudske pažnje na razmišljanje o svetosti, bliskosti i borbi za vjeru. Takav pogled na glavno obilježje Jeruzalema čini proslavu Jom Jerušalajima nužnim židovskim odgovorom na protivljenje i neprijateljstvo svijeta prema Jeruzalemu židovskom Jeruzalemu.

Jom Jerušalajim je ispravan odgovor Židova na sve što se trenutno događa u svijetu. Radujte se tome što su naši naraštaji živjeli da vide Jeruzalem obnovljen u tijelu i duhu, ljepoti i snazi.

Prošećite njegovim ulicama i udahnite njegov zrak, pogledajte njegova viđenja i uživajte u njegovim sjećanjima.

Cijenite darove koje nam je G-spod dao i izrazite svoju zahvalnost što živimo u tako važnom i povijesnom vremenu. ■ Divrej Tora

OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Sedra (i knjiga) BaMidbar započinje

la izravna naredba da se ljude broji.

u Sinajskoj pustinji druge godine

Stoga ih neće zateći nikakvo zlo dok

nakon Egipta, na Roš hodeš Ijar.

izvršavaju ove božanske zapovijedi.

Nakon što je mjesec dana ranije bio

Ovo je suprotno od Ki Tisa, gdje To-

podignut Miškan, sada treba prebro-

ra kaže: "Kada brojite, onda morate

jati narod. Ovo se događa, u sklopu

skupljati po pola šekela, itd." Tamo

priprema za prvo putovanje od do-

i po broju riječi i slova po sedri. Me-

jezik u Tori pokazuje da je brojanje

laska na Sinaj jedanaest mjeseci ra-

đutim, 128,8 p'sukim po sedri, skida

bilo jedna mogućnost ili praktičan

nije. (Prethodno su već bila dva bro-

B'reišit s prvog mjesta. On ima 78

način, no ne i obavezno. Stoga je

janja naroda: jedno, kada je narod

p'sukim više od Š'mot, no i 305 riječi

bila neophodna neizravna metoda.

izašao iz Egipta i drugo nakon grije-

manje.

ha sa Zlatnim teletom). U 9. poglavlju, Tora nam govori o događajima koji su se dogodili tijekom nisana, prethodnog mjesec. Raši nas kod toga uči dvije stvari: prvo, da Tora ne ide nužno kronološkim redom i drugo, u ovom konkretnom slučaju, B-g je izabrao da Knjigu BaMidbar

ne započne u negativnom tonu. Ne-

Kohen - prva alija - 19 p'sukim –

da, napisan je sa slovom jud umjesto

1,1-19

vav, a tako se riječ i izgovara. Baal

Dolazi zapovijed od B-ga da se pre-

HaTurim kaže da na jud možemo

broji narod, točnije muškarci od 20 godina naviše. Dvadeset godina je prema Tori dob za vojnu službu.

Aharon i predstavnik svakog ple-

mena pomažu pri prebrajanju.

gativnom, zbog toga što je Izraelski

Popis je proveden onako kako je

narod prinio korban Pesah svega je-

zapovijeđeno.

dnom (pogl. 9) tijekom svih godina lutanja. (Nije im bilo dopušteno da prinose korban Pesah u narednim godinama jer su među sobom imali neobrezane djece. Do toga je došlo zbog opasnosti po tek obrezane bebe dok su putovali. Budući da je narod morao biti spreman da krene na

put čim izađe nalog da se krene, oni su odgađali obrezivanje. Iako je to opravdan razlog za ne prinošenje

K'ru'ei ha'eda, naziv za vođe naro-

gledati kao na presječeni vav, što nam govori da je među čelnicima bila i jedna "ne toliko dostojna" osoba. On kaže da je Šlumiel ben Curišadaj, poglavar u Šimonovu plemenu, bio Zimri ben Salu, koji je izazvao B-žji gnjev koji je uništio na tisuće ljudi, sve dok Pinhasov čin nije

Komentari ističu da su zapovijed da

zaustavio Zimrija (i pogibelj). To što

se narod prebroji dobili Moše i Aha-

je u svom imenu imao B-žje ime,

ron (a ne samo Moše) jer se prebra-

nije mu pomoglo. Primijetite da se u

janje vršilo pri sakupljanju/sakup-

priči o Pinhasu nalazi slomljeni vav,

ljanjem pola šekela od naroda. Bu-

vav u briti šalom. Je li to možda

dući da je bio uključen novac, nije

remez (nagovještaj) poveznica?

prikladno imati samo jednu osobu koja se time bavi. To je postalo etički standard kod bavljenja javnim sredstvima.

Levi – druga alija - 35 p'sukim –

1,20-54 Tora s ljubavlju bilježi rezultate popisa za svako pleme, počevši od

korban Pesaha, on se svejedno smatra

S druge strane ... Jedan drugi ko-

Reuvena i imenujući ga za prvenca

znakom sramote za narod, pa je B-g

mentator sugerira da se ovo prebra-

Izraela.

odlučio da ne započne knjigu Ba-

janje nije vršilo šekelima, već izrav-

Midbar u tom raspoloženju.

nim brojanjem ljudi. Iako smo nau-

Bamidbar ima 1288 p'sukim, i po tome je druga knjiga po broju p'sukim, odmah iza B'reišit. Također je druga Godina 14 3 Broj 31 Strana

čili da je neprimjereno, pa čak i potencijalno opasno, izravno prebrajati ljude, u ovom je slučaju postoja-

S obzirom na sve "probleme" koje je Reuven imao, i činjenice da su Jehuda, Josef i Levi, svaki pojedinačno, završili s elementima onoga što je moglo biti Reuvenovo, zanimljivo Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

je da Reuven zadržava naziv "b'hor".

Nakon što prebroji svako pleme, Tora daje konačan zbroj od 603.550.

(Broj koja se općenito koristi da se opiše mnoštvo koja je izašlo iz Egipta je 600 000. To je očigledno zaokružen broj stvarnog ukupnog broja ljudi.) Uključujući žene i djecu, broj ljudi koji je napustio Egipat vjerojatno se kreće između 2 i 3 milijuna.

Alija po Alija

populacije zabilježen kod Levija bio

tabora Levita. Vođa svakog "tabora

bliže onome što bi se očekivalo pre-

zastave" vođa je "glavnog" od tri

ma prirodnim demografskim kreta-

plemena, kako je naznačeno ime-

njima. Brojevi za ostatak naroda bili

nom tabora. Tabor Jehude bio je na

su neprirodno visoki. To je posljedi-

istoku i trebao je biti prvi koji kreće

ca onoga što nam Tora kaže: "i kako

na put. Reuvenov tabor na jugu sli-

su bili mučeni, tako su se množili".

jedio je iza njih. Potom su išli Levi’-

Među brojnim čudima koja su se

im s Miškanom, tako da jesu i budu

dogodila u Egiptu, bila je i činjenica

unutar naroda, a ne na njegovu obo-

da se narod razmnožavao toliko sil-

du. Zatim je slijedio tabor Efrajima

no u vrlo nepovoljnim uvjetima. Bu-

sa zapada, a posljednji koji su kreta-

Levi’im se nije smjelo brojati zajedno

dući da Levijevo pleme nije bilo po-

li na putovanje bili su oni iz Danova

s ostatkom naroda, već ih je trebalo

dvrgnuto teškim uvjetima ropstva,

tabora, na sjeveru. Tora ponavlja da

prebrojati izdvojeno. Levi’im su bili

njegov je prirast bio "normalan".

Levi nije ubrojen među plemena, i

zaduženi za nošenje dijelova Miškana, te rastavljanje i podizanje Miškana svaki put kad je narod putovao. Ne-Levi’im nisu smjeli razljuti B-ga time što bi se približili Miškanu na neodgovarajući način. Ovo se

odnosilo i na tabor: Levi’im su se utaborili oko Miškana, a plemena su ostala podalje u svojim taborima.

LiVnei Jehuda ... za sva plemena koristio se izraz LiVnei, osim za Bnei Naftali. Baal HaTurim kaže da je

Ako je prebrajanje naroda imalo i negativnu stranu, zašto je B-g zapo-

Glavno pleme svakog tabora zas-

shei HaRi”M kaže da smo prebraja-

nivalo se na otot, znakovima, koje je

njem mi postali davar še'b'minjan.

prenio Jaakov Avinu. Baal HaTurim

To svakome od nas daje važnost

ukazuje na podudarnost između

koja nam neće dopustiti da budemo

Jaakovljevih blagoslova njegovim

neutralizirani miješajući se s drugi-

sinovima i ovim vođama tabora.

ma. (objašnjenje na drugom mjestu)

Svaki sin kojem se Jaakov obratio u

Š'liši - treća alija - 34 p'sukim – 2,134 Sljedeća se zapovijed bavi položa-

raca. U kasnijem prebrajanju stano-

jem plemena kod postavljanja ta-

vništva, "bnei" se koristi za sva ple-

bora, te redoslijedom jedinica kod

mena budući da su muškarci pou-

putovanja. Po tri su plemena formi-

mirali – kod svih je bilo više žena.

rala "tabor" pod jednom zastavom,

Strana 4

zapovijeđeno.

vjedio Mošeu da broji ljude? Chidu-

kod njih bilo više žena nego muška-

Komentari ističu da je nizak broj

da je narod učinio kako mi ■ je bilo

na svakoj od strana svijeta uokolo

drugom licu bio je voditelj tabora.

"Reuvene, ti si moj prvenac", "Jehudo, tebe će braća tvoja priznati", "Dane ... tvoje spasenje", "Josef ...

B-g tvog oca ... blagosilja te".

R'vi'i - četvrta alija - 13 p'sukim – 3,1-13

Tora nastavlja s imenima Aharono-

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

vih i Mošeovih sinova. (Zapravo,

Levi’im (ne-b’horim) za 22.000 b’horim

Mošeovi biološki sinovi se ne spo-

te plaćanje po pet srebrnih šekela

minju. Komentari ističu da se Aha-

Aharonu i njegovim sinovima za

ronove sinove smatralo i Mošeovi-

preostalih 273 prvorođenaca.

ma, jer ih je Moše podučavao Toru.)

Zamislite da se okupi 22.273 ljudi i

Levijevom plemenu treba dodijeliti zadatke pomaganja kohanim u njihovom radu i zaštiti Miškana i njegovih instrumenata. U biti, Levi će zamijeniti b'hor koji je bio posvećen od dana Izlaska (pa čak i prije toga).

da se zatraži od svakoga od njih da Merari je zadužen za građevni materijal: daske, potporne šipke, teme-

ljna podnožja, stupove. Ukupno, prebrojano je 22.000 Levi’im.

Pojašnjenje ... Ako se zbroji tri obi-

te zadatke Levi’ima (i kohanima), ali

telji Levija - Geršon, 7.500; Kehat,

je kao posljedica onoga sa Zlatnim

8.600; Merari, 6.200 - ukupno dola-

teletom tu privilegiju izgubio.

zimo do 22.300, a ne 22.000, broja

b'hor (prvenac) Nadav ..." Uobičajeno čitanje pasuka, temeljeno na Taamei HaMikra (napomenama iz

Tore), ukazuje na to da se Nadava

karata, od čega na 22.000 njih stoje riječi ben Levi, a na 273 njih se nalazi 5 šekela. Ovo je, kaže Raši, način su odredili tko će platiti 5 šekela

B'hor je izvorno trebao obavljati sve-

"Ovo su imena sinova Aharonovih,

odabere kartu iz kupa od 22.273

korištenog u razmjeni s prvorođencima. Raši objašnjava da su 300 "nestalih" Levi’im sami bili b'horim pa nisu bili dio službene razmjene vidi u narednoj aliji.

za otkup.

Raši ističe da je svaki od 5 š’kalim b’hora, vrijedio 20 gera. 20 srebrnika je iznos koji su braća primila za prodaju Josefa. Očigledno, Raši smatra da postoji veza između prodaje Josefa i zahtjeva da se otkupe prvenci.

Sjetite se da je Josef bio Rahelin

prvenac.

prepoznaje kao Aharonovog b'hora.

Pažljivo odaberite svoje susjede.

No, postoji okomita crta koja odvaja

Raši ističe da je blizina Degel Mahane

b'hor i Nadava, što sugerira da je

Jehuda taboru Mošea i Aharona te

Aharon b'hor; Nadav, koji je umro

njegove obitelji imala pozitivan ut-

Drugi popis Levi’ima započinje bro-

bez djece, zapravo ovdje nije b'hor.

jecaj na tri plemena Jehude, Jisahara

janjem grane obitelji K’hat - muška-

(Budući da su djeca preminulog

i Zevuluna - tri plemena poznata po

raca u dobi između 30 i 50 godina.

b'hora dobivala dvostruki dio imet-

znalstvu Tore. S druge strane, Re-

To je radna snaga u Miškanu. K’ha-

ka svog oca, da je Nadav imao djecu

uvenova blizina Korahu, a njegova

tovci su najprije trebali čekati da

on bi zadržao pravo b'hora.)

Datanu i Aviramu dovela je do

Aharon uđe u Miškan, ukloni Paro-

katastrofe.

het i pokrije predmete u svetištu

Hamiši - peta alija - 26 p'sukim –

3,14-39 Moše dobiva zapovijed da prebroji

ŠiŠi - šesta alija - 12 p'sukim – 3,4051

Š'vi'i – sedma alija - 20 p'sukim – 4,1-20

posebnim platnenim pokrivalima.

Tek tada su Levi’im smjeli rukovati tim predmetima. Elazar, Aharonov

Levi’im - muškarce u dobi od je-

B-g potom kaže Mošeu da prebroji

sin, osobno je bio odgovoran za po-

dnog mjeseca naviše. Geršonova

prvorođence plemena, od mjesec

sebna ulja i tamjan Miškana. Tora

grana obitelji bit će zadužena za

dana starosti naviše, kako bi se mo-

upozorava kohanim da ne dovode

materijal zavjese Miškana, što uklju-

gla održati službena svečanost za-

u opasnost K’hatovce nepravilno

čujue i obloge i dvorišnu ogradu.

mjene Levi’im za b’horim. Moše ih

vršeći pripreme za rukovanje naj-

K'hat je zadužen za glavno sveto

broji i nalazi da ima 22.273 b'horim.

svetijim predmetima. Posljednja 4

pokućstvo Miškana, što uključuje

Provodi se masovno "otkupljenje

p’sukim su Maftir. ■

Aron, Šulhan, Menoru i žrtvenike.

prvorođenaca"

Godina 14 5 Broj 31 Strana

zamjenom

22.000 Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi Nakon nekoliko paraša koje su obilovale s micvot, prva paraša u knjzi Bamidbar ne iznosi niti jednu. Ne brinite, već sljedećeg tjedna imat ćemo novi niz micvot. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 45. Pozitivna je zapovijed oženiti ženu vlastitog brata koji je umro bez djece kao što Pismo kaže, Ako braća žive zajedno, i jedan od njih umre…brat muža njezinog ući će k njoj i uzeti je sebi za ženu (D'varim 25,5). Međutim, u naše vrijeme, kada ne postoji namjera [u ovome] da se zbog vjerske dužnosti utvrdi ime svom umrlom bratu, zakon o leviratskom braku nije na snazi, već samo halica, koja je opisana iza ovoga.

Negativne zapovijedi 111. Negativna je zapovijed ne otkriti golotinju svoga oca u homoseksualnoj prisnosti kao što Pismo kaže, golotinju svog oca … nećeš otkrivati (Vajikra 18,7). Ova je zabrana dodatak na opću zabranu homoseksualnosti (vidi §116). Ukoliko netko ovo prekrši, te bude tjelesno intiman sa svojim ocem, uz penetraciju glavića, kada postoje svjedoci, i [prethodno] upozorenje, obojica zaslužuju smrt kamenovanjem. Ako se to dogodilo bez svjedoka, ali hotimično, oni bi zaslužili karet [bogomdani prestanak postojanja]; a ako je to bilo nesvjesno [oni nisu znali da je to zabranjeno] on ima obavezu donijeti dvije žrtve za grijeh (zbog zabrane, i zbog homoseksualnosti).

Ovo je na snazi posvuda i uvijek.

112. Negativna je zapovijed ne biti spolno prisan sa svojom vlastitom majkom kao što Pismo kaže, a golotinje svoje majke nećeš otkrivati (Vajikra 18,7). Čak i ako ona nije bila supruga njegova oca već je nemoralnim odnosom postala njegovom majkom, ona mu je svejedno majka. Nema nikakve razlike je li s njom bio intiman za života svog oca ili poslije smrti svog oca. Ukoliko za to postoje svjedoci, i [prethodno] upozorenje, oni zaslužuju da ih se kamenuje do smrti.

Strana 6

Bez svjedoka, ako je bilo hotimično, njihova je kazna karet [bogomdani prestanak postojanja]; a ako je to bilo nesvjesno zahtijeva se hatat (žrtva za grijeh).

Ako je ona bila žena njegova oca, on bi morao prinijeti dvije žrtve (zato što je ona bila njegova majka, i zato što je bila očeva žena [§113]).

Prema zakonu učenjaka koji se naziva

"odnosi među srodnicima u drugom koljenu prema nalogu učenjaka," također je zabranjeno biti spolno prisan s majkom svoje majke, itd. i ne postoji ograničenje za ovu zabranu koliko daleko seže u prethodne naraštaje; a također i s majkom majčinog oca, [no ovo ne ide dalje na prethodne naraštaje]. Tako isto i s majkom njegova oca [i njene majke, itd.] bez ograničenja koliko se ide unatrag; a s majkom oca njegova oca samo u toj generaciji.

Ovo je na snazi posvuda i uvijek.

113. Negativna je zapovijed ne biti spolno prisan sa suprugom svog oca kao što Pismo kaže, Golotinje žene svojega oca nećeš otkrivati (Va-jikra 18,8). [Ovo vrijedi] Čak i ako ona nije njegova majka, ako je supruga njegova oca bilo putem erusina [time što je "isprošena", prva faza braka], ili putem

nesuina ["braka", druge faze]; kako za vrijeme očeva života, tako i nakon njegove smrti; pa čak i ako se razveo od nje. Kazna koja je za ovo propisana, ako je bilo svjedoka i postojalo je [prethodno] upozorenje, je smrt kamenovanjem; a ako nema svjedoka, ukoliko je to bilo svjesno, onda će biti karet [bogomdani prestanak postojanja], dok ako je bilo nehotice, zahtijeva se hatat (žrtva za grijeh). Odnosi među srodnicima u drugom koljenu, prema odredbama učenjaka su: žena očeva oca, i tu nema ograničenja koliko to daleko seže u prethodne naraštaje; i žena majčina oca samo u toj generaciji.

Ovo je na snazi posvuda i uvijek. ■ Divrej Tora

Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook:

Šulhan Aruh

Unutarnja crta dobrote

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi.

Dio I: Orah hajim Poglavlje 28 – Premještanje stvari na šabat s jednog područja na drugo Područje vodoravne površine od najmanje četiri puta četiri dlana* i visine najmanje deset dlanova (vidi 345,18) koje je okruženo pregradama ili se susjedna područja zajedno (od njega) razlikuju po visini za barem deset dlanova (vidi 345,16; 362, 2; 363,36) naziva se privatnom sferom (345,2). Čak i prijenosni objekti mogu biti privatna sfera (345,6), a manja područja koja graniče s privatnom sferom, kao i prostor iznad nje, smatraju se da joj pripadaju; (vidi 345,3-5. 15-16. i 353,2). U vezi pregrada iznad duboke vode vidi 355,1-4; u vezi vodenih površina i odlaganja vode u privatnom području vidi 356,1-2; 357,1-3; 376,1-2; 377, 1; u vezi brodova vidi 355,1; 366,2; 382,20.

Nenatkriveno područje, širine od najmanje 16 lakata, koje je otvoreno na oba kraja i koje se koristi kao javni prolaz (vidi 345,7.14) naziva se javnim područjem (vidi 345,7-9).

Dijelovi takvog područja, ili područja koja graniče s njime, a koja se od tog područja razlikuju po visini za više od tri dlana, ne smatraju se njegovim dijelom (vidi 345,10-11.13.

19.), osim ako nisu visine između devet i deset dlanova (vidi 345,10), i koriste se kao javni prostor (vidi 345,10), a prostor od deset ili više dlanova iznad njega se također ne smatra njegovim dijelom (345,12).

Područje veličine od najmanje četiri puta četiri dlana koje je natkriveno ili se ne koristi kao javni prolaz (na primjer, ako je djelomično opasano pregradama/zidovima ili se razlikuje po visini od susjednih Godina 14 7 Broj 31 Strana

regija za tri do deset dlanova), čak i ako graniči s javnom domenom, naziva se karmelis; vidi 345,1.10.14.

16-17. Manje područje uz karmelis također se smatra karmelisom, osim ako se ne nalazi deset ili više dlanova iznad njega (vidi 345,18-19, 346,3, 365,4).

Mali prostor koji se nalazi uz javnu domenu a od nje se razlikuje po visini za tri do deset dlanova naziva se mekom petur; vidi 345,10.17.19.

Prostor koji je deset ili više dlanova iznad javne domene (345,12) ili karmelisa (vidi 345,18) isto se tako naziva mekom petur. U vezi dijela privatne domene koja graniči sa javnom domenom i koju se koristi kao javni prostor vidi 361,1.

Biblijski je zabranjeno premještati stvari iz privatne domene u javnu domenu ili obrnuto, a rabinski je zabranjeno osobno premještati stvari (vidi 355,1-3) iz bilo koje od njih u karmelis ili obrnuto (346,1 ).

U vezi premještanja stvari iz jedne

domene u drugu, odvojenu, domenu iste vrste vidi 353,1; 354,1-2; 355, 1. U slučajevima kada premještanje nije u potpunosti izvedeno od strane jedne osobe vidi 347,1 i 348,1.

Biblijski je zabranjeno pomicati stvari za više od četiri lakta u javnoj domeni, a rabinski je to zabranjeno i u karmelisu (346,2), čak i ako se pomicanje vrši malo po malo (vidi 349,5). U vezi definicije četiri lakta u ovom pogledu vidi 349,1-2 i 396,1; u ■ nije slučajevima kada premještanje u potpunosti izvršila samo jedna osoba vidi 349,3-4. U vezi premještanja stvari u jednoj domeni dok se stoji u drugoj domeni pogledajte 350, 1; 351,1; 352,1-2; u vezi rukovanja stvarima koje mogu pasti u drugu domenu, vidi 353,3; 354,2; 365,5-6.

Kako bi bila valjana, pregrada mora biti u stanju izdržati običan vjetar (362,1; 363,5) i mora se nalaziti unutar tri dlana tla (362,1; 363,7.10.). Može biti čak sačinjena i od pokretnih stvari ili privezanih životinja (362,5; 363,3); u vezi korištenja ljudi za pregradu vidi 362,5-7 i 363,3; u vezi pregrade koja je načinjena na šabat vidi 362,3. Ona ne smije imati prekid širi od deset lakata ili prazninu koja je u javnoj uporabi (vidi 365,2-3), a njen veći dio se ne smije sastojati od praznina širih od tri dlana ili više (vidi 360,1; 361,2 , 362,5.8-9.). Razmak pokriven pokrovom koji ispod ima dva vertikalna komada, koji stvaraju "izgled ulaza", ne smatra se razmakom, no različita su mišljenja o tome vrijedi li to na nenastanjenom području ili ■ za razmak koji je širi od deset lakata (vidi 361,2; 362,10-12; 363,2.26.). ■ * dlan ili širina šake (širina ruke u korijenu prstiju) je mjera dužine od otprilike 76 mm (op.pr.)

Strana 7

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Izabranost i Levi Kada i zašto je pleme Levi izabrano da budu svećenici i Leviti? Je li odabir zasnovan na zaslugama? Ako je tako, zbog kojih djela? Zašto su prvorođenci bili zamijenjeni?

• Jubilees tvrdi da je pleme već bilo izabrano u doba praotaca, kao nagrada za to što je Levi osvetio Dininu časti u Šehemu. Nasuprot tome, Raši ukazuje na lojalnost Levita Hašemu za vrijeme grijeha sa Zlatnim teletom.

Koji pristup vam je uvjerljiviji? Kako bi Raši objasnio zašto je Aharon zaslužio svećeništvo unatoč tome što je bio uključen u izradu teleta?

• Nasuprot navedenim komentatorima, R"Y Bekhor Shor sugerira da je izbor bio praktične prirode. Iako su prvobitno svi prvorođeni bili određeni za službu, Hašem je zaključio da je bolje da se žrtvena služba ograniči na jednu rodoslovnu liniju. Koje su prednosti i nedostaci svakog modela (jedno pleme nasuprot po jedan pojedinac iz svake obitelji)?

Tanah učenje

i

drevno

Bliskoistočno

Sefer Bemidbar započinje s popisom nacije, koji je napravljen svega nekoliko mjeseci nakon ranijeg popisa opisanog u Šemot 38, kada je nacija prebrojana putem donacija u Miškan od po pola šekela. Ali zašto je bilo potrebno dvaput brojati narod u tako kratkom vremenu? Osim toga, iznenađujuće je da je zbroj oba popisa stanovništva identičan. Kako je to moguće? Zar nije bilo smrti ni rađanja u mjesecima između njih?

• U. Cassuto se koristi znanjem o drevnim bliskoistočnim popisima stanovništva da bi sugerirao da su ta dva događaja bila dio jednog dugačkog procesa koji je započeo izgradnjom Tabernakla - Šatora sastanka. Možete li se sjetiti drugih primjera u kojima bi poznavanje bliskoistočnih normi moglo rasvijetliti biblijski tekst ili zakon?

• Kako se drugačije mogu objasniti identičan zbroj i potreba za dva popisa?

mora uravnotežiti međusobno konkurentne zahtjeve da ide kronološkim ili tematskim redom.

Tora nije iznimka, i mada se čini da je kronološki red njezina zadana postavka, on se povremeno žrtvuje kako bi se postigli drugi ciljevi.

• U ranim poglavljima Sefer Bemidbara, čini se da izričiti datumi izričito upućuju da tekst nije ispripovijedan kronološkim redoslijedom. Zašto bi to mogao biti odabrani način prenošenja zakona i priča u ovom dijelu? Postoji li bilo koji drugi način na koji se može čitati ova poglavlja?

• Kad u odlomcima nema datuma, koje bi indicije ipak mogle postojati u tekstu da nam pruže dokaze za nekronološki redoslijed?

• Neki komentatori sugeriraju da kod sljedećih priča tekst ne ide kronološkim redom.

Jesu li prijedlozi nekronološkog opisa događaja uvjerljivi? Koje su šire posljedice tih prijedloga? ■

Ide li Tora kronološkim redom?

Prevela Tamar Buchwald

Kada zapisuje bilo koju priču, pisac

■

Strana 8

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Uvijek možeš naučiti više Ovaj odjeljak govori o popisu židovskog naroda – 600.000 muškaraca vojne dobi, ukupno oko 2,5 milijuna duša. Također opisuje i prelazak duhovnog vodstva sa prvorođenih na Levite. Prvorođenci su izgubili svoju poziciju kao rezultat njihove uključenosti u grijeh sa zlatnim teletom – sada se odvija formalni transfer vlasti.

Zato sam sretan što mogu na sebe gledati kao na pustinju. Praznu, bez mudrosti. I dopustiti da budem ispunjen. Što više mislim da znam, to manje prostora ostavljam za učenje. Što više shvaćam da ne znam, to više slušam i imam mjesta za rast.

Na jednoj od konferencija na kojima sam sudjelovao, muslimanski klerik, katolički svećenik i ja imali smo raspravu o duhovnim istinama koje su zajedničke svim religijama. Želio bih podijeliti nešto što se istaknulo kroz taj razgovor.

Svatko tko želi ■ postati mudar mora biti poput pustinje

Netko iz publike pitao je pitanje vezano uz Toru i Kuran koji sadrže duboko uznemirujuće (bar za njega) odjeljke. Smaknuće grešnika, rat protiv idolopoklonika, itd. On je pitao kako neka knjiga može biti B-žja riječ, a ipak sadržavati takve ideje.

Pošteno pitanje.

mene sve u Tori imalo savršenog smisla onog trena kada to pročitam, ja bih bio vrlo razočaran. Štoviše, bio bih siguran da to nije napisao Bg. Jer je B-g sigurno mnogo mudriji od mene i ako moj mali um odmah može dokučiti sve dubine knjige, onda ne može biti da je to napisao B-g! Siguran sam da B-g ima mnogo više za reći od onoga što ja mogu na brzinu shvatiti.

U današnje vrijeme smatram arogantnim osuditi nešto kao 'krivo' ili 'pogrešno'. Mogu reći da mi se nešto ne sviđa, mogu se ne slagati; mogu reći da mi se nešto čini pogrešnim ili da mi nema smisla iz sadašnje točke mog učenja. Ali reći da je nešto apsolutno pogrešno, to se ne■ usuđujem baš često. Jer u tome postoji jedna ogromna pretpostavka, a to je pretpostavka da ja to razumijem na najvišoj razini.

Ja više volim osjećati kao da imam još mnogo za naučiti. I tada to nastaviti raditi.

To je pustinja. Prazna, neplodna.

Ali u tome je njena veličina – jer izlij samo malo vode u pustinju i gledaj kako niče život. Šabat šalom! ■ Prevela Anja Grabar

Ja i muslimanski klerik ponudili smo nekoliko odgovora. Želim podijeliti jedno razmišljanje koje sam predložio.

Ovog tjedna započinjemo sa knjigom Bamidbar, doslovno 'u pustinji'. Rabini to tumače metaforički.

Svatko tko želi postati mudar mora biti poput pustinje. I to je bio moj odgovor… Rekao sam da kada bi za Godina 14 9 Broj 31 Strana

Strana 9

Rabbi Berel Wein: Rabbi David Stav:

Brojanje: Podignite izazovi glave i mogućnosti Ovog šabata, čitat ćemo prvi odjeljak četvrte od pet Mojsijevih knjiga – knjige Bamidbar. Zatim, ćemo s početkom tjedna, slaviti blagdan Šavuot kojeg naši rabini nazivaju "vremenom davanja Tore" (u Tori nema jasne poveznice između blagdana Šavuota, poznatog i kao blagdana prve žetve, i vremena davanja Tore). Stoga je za nas prirodno da pokušamo razumjeti poveznicu između tih dvaju događaja – davanja Tore i čitanja iz knjige Bamidbar.

Prvi stih knjige započinje riječima: "Hašem je govorio Mošeu u Sinajskoj pustinji". Naši mudraci pitaju zašto Tora naglašava činjenicu da se to dogodilo u pustinji. To se moglo dogoditi bilo gdje. Zašto u Sinajskoj pustinji? Iz toga oni zaključuju da je Tora bila dana s trima elementima: vatrom, vodom i pustinjom. Zašto je Tora dana s tim trima stvarima? Jer su one dostupne svim stvorenjima, kao što su i riječi Tore dane svima, kako je pisano: "Svi koji žeđaju, neka dođu do vode" .(Izaija 55,1).

To učenje naglašava da davanje Tore u pustinji nije samo slučajna povijesna činjenica, već ono određuje samu srž Tore. Ona pripada svakome od nas i to besplatno. Tora je mogla biti dana u zatvorenim forumima, poput skupine rabina koji se potajno sastaju usred noći. To je bio čest slučaj u drevnim plemenima koja su tajne tradicije prenosila samo odabranoj nekolicini.

Ali davanje Tore je drugačije. Značaj toga što je ona dana u pustinji, mjestu koje je otvoreno cijelom svijetu, je to da je Tora otvorena za cijelo čovječanstvo. Nežidovi su također iskusili posebne događaje tog dana (grmljavinu, zvukove šofara, vatru, itd.). To je bilo s namjerom da se prenese poruka da je Tora važeća

Strana 10

za čitav svijet.

Midraš sugerira drugi odgovor na pitanje o tome što je posebno u vezi pustinje i što ju čini prikladnim mjestom za davanje Tore. "Oni koji se ne ponize i koji se ne povežu sa poniznošću pustinje, ne mogu steći mudrost i Toru, i zato stih kaže da je ona dana u Sinajskoj pustinji." .

(Bamidbar Raba 1,7) Iako rabini kažu da se svatko može približiti Tori, oni daju jednu važnu iznimku. Čovjek koji uči Toru mora biti ponizan, poput pustinje.

Tora se ne postiže kroz onu■vrstu skromnosti koja negira čovjekov talent za učenje – baš naprotiv

Što to znači? Jednostavno tumačenje je da nas rabini pozivaju da učimo sa osjećajem poniznosti, tako što ćemo zanijekati svoj ego. Je li njihova namjera potpuno nijekanje sebe, do te mjere da student može slušati Hašemove riječi, ali ostati nesposoban da postavi bilo kakvo pitanje?

Je li učenje Tore samo pamćenje pisanih uputa?

Zato je sljedeći stih od iznimne važnosti: "Izbrojite svu zajednicu djece Izraelove, po obiteljima i po domovima njihovih otaca" (Brojevi 1,2). Time nam je zapovjeđeno da prebrojimo sve muškarce od 20 godina pa naviše, prema njihovim plemenima i prema plemenskoj pripadnosti njihovih očeva (za raz-

liku od nacionalne pripadnosti, ili židovstva, koje se tradicionalno određuje prema identitetu majke).

Ako je tako, zašto Tora koristi riječi se'u et roš – "podignite glave"?

Imalo bi više smisla da jednostavno kaže "prebrojite muškarce", ili nešto tome slično.

Hasidski mudraci davali su odgovor na to pitanje, koristeći razne retoričke stilove. Oni nam kažu da kada se radi nacionalni popis stanovništva, postoji mogućnost da će se pojedinci osjećati poput brojeva, bez identiteta ili osobnosti – ■ više poput bezličnih vojnika u kraljevoj vojsci, ili vijaka u kotaču velike revolucije. Radi toga, Tora želi da "podignemo glave" svakog pojedinca koji je izbrojan, kako bismo cijenili i shvatili da je svako ljudsko biće čitav svijet i, prema tome, moramo prepoznati vrline svakog pojedinca kojeg brojimo.

Ta poruka čini se vrlo oprečnom principu kojeg smo dotaknuli u prethodnom paragrafu, a koji se bavio važnošću naše poniznosti prilikom učenja Tore. Možda postoji razlika između načina na koji javne ustanove trebaju doživljavati svakog pojedinca i načina na koji čovjek treba doživljavati samog sebe.

Mi upozoravamo vladara koji vrši popis stanovništva da ne podcijeni vrijednost svakog pojedinca i da se ne odnosi prema ljudima kao prema brojevima, ali kad uđemo dublje u taj problem, moramo razumjeti da je potrebno razlikovati skromnost, koja se očituje u našoj potpunoj pozornosti usmjerenoj na Hašemove riječi, i vrstu slušanja koja poništava talente i sposobnosti pojedinca.

Tora ne traži od nas da negiramo svoj identitet kada učimo – baš suDivrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi David Stav:

protno, rabini nam kažu da u Tori ima 600.000 slova (iako ih u stvarnosti ima oko 300.000), koja odgovaraju svakom od 600.000 članova izraelskog naroda pa tako svaki pojedinac zapravo ima svoje vlastito slovo. Svatko od nas treba koristiti svoje vještine, radoznalost i razmišljanje kako bi otkrio svoja posebna slova.

Tora se ne postiže kroz vrstu skromnosti koja negira čovjekov talent za učenje – upravo suprotno, Tora treba te talente kao zrak koji udišemo. Ali mi moramo bez obzira na to sačuvati poniznost koja nas, kada slušamo Hašemove riječi, podsjeća na to koliko smo mali. Jedino kada imamo oboje – kada se povežemo sa pustinjom, ali također i 'podignemo glavu' – tada možemo imati ispravan odnos sa Torom.

U Tanahu čitamo epizodu u kojoj je sudjelovao kralj David i u kojoj je dobio da izabere jednu od tri kazne jer je naredio popis stanovništva.

Na kraju je izabrao ono što mu se činilo najlakšom kaznom: trodnevnu pošast. Ako se vršenje popisa smatra tako teškim grijehom, zašto nam Paršat Bamidbar daje tako detaljan zapis popisa stanovništva provedenog u pustinji? Kroz generacije, naši su rabini nudili različite odgovore na ovo pitanje.

Nachmanides, veliki komentator Tore iz Španjolske 13. stoljeća, napisao je: "... po mom mišljenju, do gnjeva (protiv kralja Davida) došlo je zato što ih je brojao bez ikakvog razloga, jer nije kretao u rat niti išta činio s njima u tom trenutku. Učinio je to kako bi se naslađivao vladanjem nad tako velikom nacijom."

Popis stanovništva mogao bi biti čin uobraženosti ili prijeko potrebna mjera. Kad kralj broji svoje podanike i ostale stanovnike svog carstva samo da bi likovao nad koliko ljudi Godina 14 11Broj 31 Strana

Podignite glave vlada, nad tim se treba gnušati. Međutim, ako kralj provodi popis stanovništva kako bi imao bolje informacije za pripremu za bitku, raspored državnih sredstava ili slično, on čini ono što mora i potaknut je na to osjećajem odgovornosti i brige za svoju naciju.

To je upravo ono što nas uči naša parša. Vođe zemlje i njihovi postupci mogu biti opravdani i dopušteni, ili mogu biti pogrešni i vrijedni prezira. Sve ovisi o cilju koji su si postavili, a ne o tehničkim detaljima samog djela. Od Mojsija je zatraženo da prebroji židovski narod dok se pripremao ući u zemlju Izrael kako bi se pripremio za bitke koje su ih tamo čekale, za razliku od kralja Davida, čiji nam konkretni cilj provođenja popisa izmiče.

Zanimljivo je da se Tora ne oslanja na čuda niti na B-žansku pomoć, jer da je to tako, popisi bi bili potpuno zabranjeni, jer su nepotrebni.

Sveto Pismo nam daje drugi način gledanja na popise stanovništva.

Kad se nekoj osobi sviđaju drugi, ima tendenciju da ih broji više puta.

Ovo spominjemo tijekom izgovaranja molitve Unetane Tokef na Roš Hašanu i Jom Kipur: "Kao što pastir pregledava svoje stado, tjera ovce da prođu ispod njegova štapa, tako i Ti činiš da pred Tobom prođe svaka živa duša ..." Naši nam učenjaci kažu da ljudi imaju naviku pregledavati svoje džepove i brojati svoj novac "jer im je drag".

Tako je Raši, veliki francuskožidovski učenjak iz 11. stoljeća, objasnio ovaj stih: "... jer su mu bili dragi, često ih je brojao. Prebrojao ih je kad su izašli iz Egipta, prebrojao ih je kada su počinili grijeh sa Zlatnim teletom, prebrojao ih je kako bi znao broj preživjelih. Prebrojao ih je kad je dopustio da njegova b-žanska prisutnost počiva među njima. Šator

je načinjen prvog nisana, a On ih je prebrojao prvog ijara."

Prema Rašiju, nije bilo stvarne potrebe za provođenjem popisa i ulazak nacije u Izraelsku zemlju nije bilo ono što je B-ga u ovom trenutku najviše zanimalo. Tehnički popis stanovništva u određenom vremenskom trenutku može biti u redu, ali ako ga se učini, za njega se treba iskupiti, iz bojazni da bi mogao uključivati određeni stupanj umišljenosti ili gledanja na ljude u funkcionalnom smislu. Zbog toga je tijekom svakog tehničkog popisa trebalo dati po pola šekela, i tu je kralj David zakazao.

Popisi u Knjizi brojeva izvršeni su iz ljubavi. Ova se knjiga naziva Knjigom prebrojavanja, ali bi se jednako tako mogla nazvati i Knjigom ljubavi, jer su mnogi popisi opisani u ovoj knjizi izraz duboke povezanosti B-ga i Njegovog naroda, Izraela.

S dobrim razlogom se ta ljubav mora ponovo pokrenuti, posebno nakon grijeha sa Zlatnim teletom, grijeha uhoda i drugih neuspjeha tijekom boravka naroda u pustinji. I to da bi se naglasilo da je to bezuvjetna ljubav. Zato nas je B-g brojao i brojat će nas i dalje.

Paršat Bamidbara čitamo dok se približavamo kraju brojanja Omera.

Brojimo 49 dana od Pesaha do Šavuota. Ovo je jedan od načina na koji možemo izraziti svoju ljubav i čežnju za danom kada smo primili Toru. Brojanje dana, ljudi ili čak predmeta može biti iskaz stava koji je ili nedostojan i nadmen, ili plemenit i dostojan. Popis stanovništva ■ u pustinji i brojanja koja danas provodimo usmjeravaju naš pogled na ■ dobre stvari u životu. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 11

Rabbi Ephraim Buchwald:

Opasnost gledanja svetih predmeta Nakon početnog naloga da se prebroji narod ovotjedna parša Bamidbar nastavlja s opisom taborovanja židovskog naroda u pustinji. Uz brojanje vojnika paraša opisuje kako je tabor bio postavljen i gdje su taborovala različita izraelska plemena. Šator, Miškan, bio je u središtu tabora, sa sve četiri strane okružen trima Levijem obiteljima, te Mojsijem, Aronom i Aronovim sinovima.

Oko oboda Levijevog tabora dvanaest izraelskih plemena bilo je raspoređeno u četiri skupine po tri. Svaka skupina od tri plemena tvorila je degel, "zastavu", koja je nosila ime po plemenu predvodniku grupe, zastave Jude, Rubena, Efrajima i Dana.

U Brojevima 1,18, Tora navodi, Narod Izraela potvrdio je svoje rodoslovlje i obiteljska stabla prema svojim obiteljima i domovima svojih otaca. Pažljiv popis prati striktna struktura tabora. Svako je pleme potvrdilo svoje članove i gdje je trebalo prebivati - sa sjeverne, južne, istočne ili zapadne strane Šatora, te da li je smješteno s desne, lijeve ili središnje strane svog degela, njegove plemenske zastave.

Midraš tvrdi, da su svi narodi svijeta zapanjeno i sa strahopoštovanjem gledali jedinstvenu strukturiranost naroda i pitali (Pjesma nad pjesmama 6,10) Tko je ova koja dolazi kao što zora sviće, lijepa kao mjesec, sjajna kao sunce, strašna kao vojska pod zastavama? Tada su narodi svijeta zvali Izraelski narod, dozivajući ih, (Pjesma nad pjesmama 7,1) Vrati se, o vrati se Sulamko, (ime iz ljubavi prema Izraelu) vrati se da te gledamo!

Zbog toga, kaže Midraš, kasnije u židovskoj povijesti, kad je Balaam vidio da se židovski narod zajedno utaborio, on to nije mogao podnijeti.

Ne mogavši se dotaći ili naštetiti Izraelu, Brojevi 24,2 izvješćuju, i Bileam je podigao oči i vidio židovski narod kako počiva po svojim plemenima. Kad je Balaam vidio standarde (zastave) i poredak kako su smješStrana 12

tena plemena, rekao je: "Tko može naštetiti ovim stvorenjima, koja priznaju svoje očeve i svoje obitelji?"

Očito je da je obiteljska struktura židovskog naroda izvor njihove zaštite i snage. Upravo je ta sveta obiteljska struktura od vitalne važnosti za židovski kontinuitet.

Kao oštra suprotnost čvrstoj obiteljskoj strukturi Izraela, suvremeni sociolozi izvještavaju da manje od jedne četvrtine ljudi u Sjedinjenim Državama živi u tradicionalnoj obiteljskoj jezgri - otac, majka, sin i kći.

Obitelj je ono što učvršćuje, žbuka koja povezuje društvo. I kako obiteljska jezgra slabi, što uključuje i mnoge židovske obitelji, razorni raspad društva nije daleko.

Molimo se da B-g uskoro vrati sav narod u šatore u koje pripadaju, a posebno današnje Židove u njihova plemena i njihov obiteljski poredak, kako bi Bileaami svijeta opet bili prisiljeni priznati i objaviti (Brojevi 24,5) Kako su lijepi tvoji šatori, Jakove, stanovi tvoji, Izraele!

Kontinuitet židovskog naroda zasnovan je na snazi njihovih obitelji.

Neka nam B-g da mudrost da zaštitimo svoje obitelji, kako bismo mi, i cijelo čovječanstvo, ojačali i uskoro bili izbavljeni.

Parša završava strogim B-žjim upozorenjem Mošeu i Aronu u kojem zabranjuje Levitima da ulaze u Svetište i sastavljaju i rastavljaju strukturu svetišta prije no što su sveti predmeti ispravno prekriveni.

U Brojevima 4,20, Tora upućuje

Mošea da upozori Levite, Kehatovu obitelj: "A oni neka ne dolaze da gledaju kad se pokrivaju svete stvari, da ne pomru."

Značenje gornjeg stiha predmet je rasprave. Doslovno značenje riječi k'va'la, znači "gutati", što ukazuje na to da Leviti ne smiju doći i gledati kako se svete stvari 'gutaju', inače će umrijeti.

Rašbam objašnjava da ta riječ upućuje na to da ako bi Leviti rastavljali ('gutali') Svetište, B-g bi se otkrio i oni bi vidjeli Svetu Prisutnost, i umrli bi.

Raši smatra drugačije. On kaže da ■ k'va'la ovdje znači da Leviti ne smiju biti prisutni kada se sveti predmeti pokrivaju ('gutaju') i stavljaju u svoje kutije.

Velika suvremena komentatorica Nehama Leibowitz postavila je pitanje, "Koji je bio glavni grijeh koji je zahtijevao tako ozbiljnu kaznu, a kojeg su se Leviti trebali bojati kada su sudjelovali u premještanju svetog pribora?"

Profesor Leibowitz navodi Midraš Raba (Brojevi 5) koji citira rabi Eleazara ben Pedata, koji kaže u ime rabija Josea ben Zimre da su zbog posebne svetosti Kovčega, Leviti morali sa strahom rukovati njime, inače bi pali mrtvi. Stoga su oni preferirali rukovati drugim namještajem – stolom, svijećnjacima i žrtvenikom, zanemarujući i omalovažavajući Sveti Kovčeg.

Rabi Samuel bar Rabi Nahman nije se složio s time i rekao je upravo suprotno, da su zbog velike svetosti Kovčega, ljudi pokušavali nositi Kovčeg čak i riskirajući vlastite živote, te su ostavljali drugi namještaj kojeg nije imao tko nositi. To bi ostavilo svetište u metežu. Zato je B-g rekao da Aron i njegovi sinovi moraju svakom Levitu dati određen zadatak.

Rabi Samson Raphael Hirsch kaže Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Ephraim Buchwald:

da ako svete stvari ne bi bile pokrivene, Leviti bi ih smatrali običnima.

Oni ne bi razumjeli njihovo duboko mistično značenje i mnogo je manje vjerojatno da bi poštovali njihovu duboku vrijednost. Kao rezultat toga, Leviti bi mogli postati toliko potrošeni zbog privilegije prenošenja svetih stvari, da prestanu iskazivati pravilno poštovanje posebnoj svetosti tih stvari.

Abarbanel smatra da Tora zapovijeda da se namještaj pokrije prije no što Leviti uđu, tako da oni ne bi pokušali dohvatiti ono što je iznad njihovih mogućnosti i shvatiti ono što je Svetinja nad Svetinjama.

Profesorica Leibowitz citira talijanskog komentatora iz 16. stoljeća, R. Mošea Hefeza, koji sugerira da sveti predmeti trebaju biti pokriveni jer bi u suprotnom Leviti postali žrtvama ponosa i taštine, iz razloga što su odabrani za taj važan zadatak. Međutim, kada su ti predmeti pokriveni, i kada se njihova ljepota ne može vidjeti, oni se smatraju teretom i Leviti nemaju razloga za ponos.

Sforno predlaže da je kazna za gledanje svetih predmeta s namjerom učinjena tako ozbiljnom kako bi u Levitima proizvela osjećaj najvećeg poštovanja i reda. Sforno navodi tragičan slučaj zabilježen u Talmudu (Joma 23a), o dvojici mladih svećenika koji su trčali do žrtvenika ne bi li bili prvi koji će maknuti pepeo. Svećenik koji je prvi stigao do oltara, završio je izboden od strane drugoga.

Fokus na svetost Svetišta, a osobito na svetost Kovčega i Tore, u ovo vrijeme godine svakako nije slučajnost, budući da parša Bamidbar obično prethodi blagdanu Šavuota i proslavi davanja Tore. Ona nam osobito govori o čežnji Levita da vide svetost Tore.

Dok se Tora nosi uokolo u mnogim zajednicama uz pjesmu i ples, mi odajemo počast jedinstvenom dokumentu koji služi kao neporeGodina 14 13Broj 31 Strana

Opasnost gledanja svetih predmeta

civa životna linija židovskog naroda. Tora je, nakon svega, kao što je opisana u Izrekama 3,18, "drvo života za one koji se nje drže."

Tora zatim detaljno opisuje proceduru pokrivanja ostalog namještaja u Svetištu: stola za kruhove, svijećnjaka menore, žrtvenika od zlata i žrtvenika od zemlje.

Nahmanides (rabi Moshe ben Nachman, 1194-1270, španjolski komentator Tore) primjećuje da se procedura pokrivanja Kovčega znatno razlikuje od procedure pokrivanja ostalih predmeta u Svetištu.

Kovčeg je najprije pokriven perohetom (zavjesom koja je odvajala odaje Svetišta), zatim je prekrivalo tahaš stavljeno preko peroheta, a tek nakon toga sve je prekriveno teheletom, vunenom tkaninom tirkizno plave boje. Ostali predmeti najprije su se pokrivali teheletom, a tek onda tahašom.

Talmudski mudraci (Hulin 89a) kažu nam da je tehelet, tirkizno plava boja, boja mora, koja nalikuje boji neba, koje nalikuje boji safira, koji pak nalikuje boji Trona Slave.

Rabi Moshe Feinstein (1895-1986, roš ješiva u Mesivta Tiferet Jerusalem u New Yorku, i vodeći halahički sudac svog vremena) objašnjava da tehelet i tahaš predstavljaju različite koncepte. Tehelet predstavlja čistu i neiskvarenu vjeru u B-ga, podsjećajući ljude na B-žji Tron Slave u nebesima. Temeljeno na Rašijevom komentaru riječi tahaš koju nalazimo u Izlasku 25,5, Rabi Feinstein opisuje tahaš kao neobično lijepo pokrivalo koje predstavlja uzdizanje micvot, njihovim odijevanjem u fizičku ljepotu.

Rabi Feinstein objašnjava da Kovčeg koji sadrži Toru predstavlja poziv na neupitnu vjeru. Stoga pokrivalo koje će biti vidljivo ljudima, gornje pokrivalo Kovčega, mora biti tehelet, boja nebesa koja predstavlja B-žji Tron Slave.

Ostali predmeti u Svetištu najprije se pokrivaju teheletom, a tek tada

prekrasnim pokrivalom tahaša, kako bi ih ljudi smatrali privlačnima.

Rabi Feinstein nadalje objašnjava da Tora mora biti utemeljena u vjeri u Davaoca, u B-ga i Njegovu Toru.

Temeljna inspiracija za držanje Tore mora biti neiskvarena, duhovna vjera u B-ga. Samo kada je srž vjere čvrsta, duhovna i stvarna, Židovi mogu graditi odnose sa drugim 'namještajem' i drugim aspektima vjere. Međutim, bez potpune posvećenosti Kovčegu, bez glavne komponente predanosti istinskoj vjeri, ništa neće dovesti one koji imaju duhovne težnje do toga da cijene druge elemente vjere koji su predstavljeni stolom za kruhove, menorom, žrtvenikom od zlata i žrtvenikom od zemlje.

Ta duboka lekcija jedna je od najvažnijih za ova moderna vremena.

Moderna vjera često se promovira i prodaje, korištenjem najnovijih marketinških trikova. Kabala Center, najnoviji okus judaizma današnjice, pokušava privući mnoštvo kroz drevni misticizam. Druge vjere koriste vjersku odjeću, ikone, proricanja, horoskope itd. Ti površni trikovi mnoge vode u površnu vjeru, koja na kraju propadne čim novotarije splasnu.

Međutim, ako je istinska strast vjere ispravno posađena, svi drugi elementi vjere doći će na svoje mjesto. Na kraju, plava boja neba, više od privlačnih boja tahaša, potvrđuje autentičnost naše vjere. Tu boju vjernici moraju imati čitavo vrijeme pred očima, potvrđujući autentičnost svoje vjere i obilježavajući davanje Tore na Sinaju.

Nadamo se i molimo da nadolazeći blagdan Šavuot bude vrijeme kada će naš narod osjetiti prisutnost B-ga u svojim životima, dok ponovno proživljavamo drevnu objavu Tore našem narodu prije više od 3000 godina.

■ Neka biste bili blagoslovljeni. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 13

Rabbi Berel Wein:

Brojanje: izazovi i mogućnosti Prebrajanje

Židovskog

naroda,

Na primjer, kriterij za brzinu i

poput onoga koje se pojavljuje u

intenzitet izgovaranja riječi molitve

ovotjednoj parši uvijek je teško za

je brzina kojom bi se netko poslužio

ocijeniti i razumjeti. Što li to treba-

pri brojanju vrijednih novčića. Bri-

mo naučiti iz svih pojedinosti opisa

žljivo brojanje samo je po sebi izraz

i naizgled vrlo preciznih brojki? Je-

duboke vezanosti za ono što se bro-

dna opća pouka da svaki Židov ula-

ji. Uvijek primijetim da ljudi, kada

zi u broj - i da ga treba ubrojiti, naj-

odlaze od bankomata, redovito pre-

očitija je. Ali tu se pouku može na-

brajaju novčanice koje su dobili. To

učiti i iz mnogo konciznijeg izvoda

nije samo razborit čin; to je i čin lju-

Židovske populacije umjesto iz du-

bavi i važnosti. Tako je i prebrajanje

gačkog opisa koji se pojavljuje u

Židova u parši, čak i svojim pojedi-

parši.

nostima i duljinom, logično i ima

Mislim da ovdje poruku čini sam

puno smisla.

glasnik. Pod time mislim reći da

Dodatno razumijevanje ovog pita-

Tora svoj odnos prema Židovskom

nja može se naći u opisu onih koji

narodu želi pokazati jednostavno

su ih brojali, a ne samo u opisu onih

zadržavajući se na "nepotrebno"

koje se prebrajalo. Moše, Aharon,

dugačkom detaljnom prebrajanja

Elazar Itamar vođe su Židovskog

njihovih brojeva. Za one s kojima

naroda. Oni su odgovorni za tjele-

smo u odnosu ljubavi, nema nepo-

sno i duhovno dobro Židovskog

trebnih ili suvišnih postupaka ili

naroda kao cjeline. Dio njihovog

gesti. Rabini ovu vrstu odnosa

zadatka je i to da nekako poznaju

uspoređuju, na iskrivljeni način, s

sve milijune pripadnika njihovog

čovjekom koji broji svoj novac.

naroda - da ostvare neku vrstu odnosa i sklonosti prema svakom

Strana 14

pojedinom Židovu.

Vođe Izraela sebe su uvijek doživljavali kao roditelje svih Židova.

Neki Židovi žude za ljubavlju, dok je drugima nužna vrlo tvrd ljubav.

Ta ogromna raznolikost - dvanaest različitih plemena koja se prebrajaju

zasebno prije nego li se sjedine u jednom ukupnom broju čitavog naroda - Židovskog naroda, naglašena je njihovim običnim pojedinačnim prebrojavanjem.

■

Odgovornost za sudbinu Židovskog naroda teško je breme koje vođe moraju nositi. Ali, ono je neizbježno i automatski dolazi s dužnošću vođe. I oni koji prebrajaju Židovski narod su upravo vođe naroda, koji su u svakom trenutku svjesni da se ljudi oslanjaju na njihovo vodstvo i mudrost. A uz to, oni moraju biti svjesni i da se na neki način mora udovoljiti potrebama i razvoju svakoga od onih koji su prebrojani.

Zato prebrajanje Židovskog naro-

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Brojanje: izazovi i mogućnosti

da nisu vođama Izraela tek puke brojke, već lista izazova i mogućnosti koji se pred njima nalaze. Neka bi i oni koji broje i oni koje se prebraja među Izraelom u naše dane bili silni u broju, duhu i postignućima.

Uvijek me fascinialo to zašto se

ova knjiga Biblije i ovotjedno čitanje Toro naziva Bamidbar - u pustinji.

Rabini Midraša ustvrdili su da je pouka koju ovdje nalazimo da Tora ostaje samo kod onih osoba koja iz svoje sredine ukloni sve drugo, i bude otvorene i nenastanjene poput pustinje.

niji, pustinjske doline pretvorene su

Tora, poput vode koja je predsta-

u oazu američkog povrća sustavom

vlja, ima tu ogromnu regenerativnu

skretanja vode iz rijeke Colorado. I

snagu. Knjiga Bamidbar će nas, u

ponovo, u ovom je slučaju voda bila

svojem pripovijedanju mnogih tu-

ključ za preobrazbu pustinju u vrt i

žnih i tragičnih događaja koji su

voćnjak. Širom svijeta postoje pla-

zadesili Izrael za vrijeme njegovog

novi za pretvaranje pustinja u ora-

boravka u pustinji, stalno podsjećati

nice. Međutim, slatka voda je vri-

na moć vode / Tore da obnovi Ži-

jedna i često oskudna roba i borba

dovski narod da ima svrhovito po-

Ipak, možda se iz upotrebe pusti-

da je se otkrije i bolje iskoristiti za

stojanje sa vrlo plodnim dostignu-

nje kao pozadine za događaje i za-

upotrebu u poljoprivredi i ljudsku

ćima unatoč svih njegovih neus-

kone koji se nalaze u ovoj četvrtoj

upotrebu ne prestaje.

pjeha i nazadovanja.

knjizi Tore ovo može i drugačije shvatiti. Jedan od tih drugačijih uvida ima veze sa sposobnošću vode da preobrazi neplodnu pustinju u plodno mjesto bujnih polja i voćnjaka.

Sveposvud u knjigama proroka

Bez obzira koliko tmuran i neplo-

Izraelovih, kao i u Talmudu, sama

dan bio pustinjski krajolik u kojem

se Tora metaforički uspoređuje, pa

se trenutno nalazimo, mi uvijek tre-

čak i naziva vodom. I baš kao što

bamo biti svjesni sposobnosti Tore

voda ima sposobnost da pustoš i

da nas osvježi i obnovi. Židovski je

neplodnu pustinju pretvori u pravi

narod drevan narod, no naša spo-

Ovdje u Izraelu, pustinja Negev

Edenski vrt, tako i Tora može ispu-

sobnost da se pomlađujemo nikada

koja je prije pedeset godina poči-

niti prazninu u našim srcima i du-

nije oslabila. Bili smo i jesmo stalno

njala južno od Hevrona, sada je po-

šama i učiniti nas plodnim svetim

hranjeni vodama Tore, bez obzira u

maknuta mnogo kilometara dalje,

narodom.

kojoj smo se pustinji našli ili se nal-

južno od Beer Šebe. Do toga je došlo zbog nacionalnog sustava provođenja voda i drugih načina dovođenja vode u to područje naše zemlje. Pustinja je doslovce procvjetala, kao ispunjenje drevnih proročanstava iz Izaije.

Voda može prevladati sušu i neplodnost pustinje Negev. U Kalifor-

Godina 14 15Broj 31 Strana

azimo.

Tako je odluka židovske tradicije da ovu knjigu Tore nazove imenom Bamidbar - u pustinji – učinjeno sa svrhom da nam prenese poruku nade, stalnog izbavljenja i ponovnog rađanja. Šabat šalom. ■

Strana 15

Rabbi Yissocher Frand:

Jisakar – Zevulun: pleme s crticom U drugom poglavlju knjige Bamidbar

Tora

opisuje

redoslijed

zastava i redoslijed po kojem su izraelska plemena putovala kroz pustinju. Bili su podijeljeni u četiri tabora, a svaki je bio predvođen jednim plemenom. Svako pleme

još i Ašer i Naftali.

Baal HaTurim ističe nešto neobično u opisu četiriju tabora. Uz tri od četiri tabora Tora opisuje plemena na sljedeći način: zastava plemena (pleme A)… I do njega neka bude

đen Jisakaru pa je stoga opisala njihov redoslijed bez veznika 'i' (vav).

Zevulun nije bio podređen Jisakaru.

Zevulun je bio jednak Jisakaru i oni su dijelili jednaku nagradu za svoj trud u izgradnji židovskog naroda.

(pleme B)… I (pleme C)… Samo u

Stih "Ona je drvo života onima koji ju

jednom slučaju se veznik 'i' ne upo-

prihvate i vrijedni su hvale oni koji ju

trebljava prije navođenja imena

podrže" (Mišlej 3,18) ukazuje na taj

plemena u svakom taboru. Jedini

koncept. U nekom smislu, poveza-

(Šatora

puta kad nema veznika 'i' jest kod

nost između ovih dvaju plemena

sastanka) bio je predvođen Judinim

Zevulunovog plemena koje je pu-

slična je udruženju u 'korporaciju',

plemenom, a uključivao je Judino,

tovalo zajedno sa Judom i Jisakarom

kao 'Pleme Jisakar-Zevulun' u kojoj

Jisakarovo i Zevulunovo pleme.

u istočnom taboru.

■ sve sastavnice tog super-plemena

imalo je jedinstvenu zastavu. Tora

opisuje redoslijed tih zastava.

Prvi tabor koji se nalazio sa istočne

strane

Miškana

Stihovi objašnjavaju imena poglavara i populaciju svakog plemena.

Većina nas ne bi ni zamijetila tu neobičnu stvar. No zaista, samo uz

Zastava Rubenova plemena pred-

Zevuluna ne piše 'u mate Zevulun',

vodila je južni tabor koji je uključi-

već piše samo 'mate Zevulun' (Ba-

vao i Šimonovo i Gadovo pleme.

midbar 2,7). Zašto?

Efrajimova zastava predvodila je

Baal HaTurim objašnjava (citira-

zapadni tabor u kojem su bili Me-

jući Medraš Tanhuma) da je razlog

našeovo i Binjaminovo pleme.

tome taj što je pleme Zevuluna (tr-

Danova zastava predvodila

je

sjeverni tabor u koji su bili uključeni

govci) podržavalo pleme Jisakara (učenjake Tore). Tora nije htjela stvoriti dojam da je Zevulun podre-

primaju jednaku nagradu. Iz tog razloga Zevulunovom plemenu ne prethodi veznik 'i'. To nije drugo pleme, već pleme koje je 'crticom' povezano sa Jisakarom. Oni su međusobno jednaki zbog uzdržavanja koje je Zevulun proviđao Jisakaru.

Zašto Zevulun nije bio odvjetnik ili kompjuterski programer?

Svaki tabor i svako pleme imali su svoju zastavu. Na svakoj zastavi bio je prikazan simbol plemena. Primjerice, Judina zastava prikazivala je lava koji predstavlja kraljevstvo (prema Berešit 49,9), a Jisakarova je prikazivala mjesec i zvijezde (prema Divrej HaJamim 12,32) jer su učenjaci tog plemena posjedovali astronomsko znanje kojim su mogli utvrditi početak novog mjeseca. Danova je zastava prikazivala zmiju (prema Berešit 49,17), a Zevulunova brod (prema Berešit 49,13) budući da se njegov teritorij u zemlji Izrael nalazio na obali.

Zevulunovo pleme, kao što smo

Strana 16

Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Jisakar – Zevulun: pleme s crticom

već rekli, bilo je pleme trgovaca.

Oni su se bavili poslom uvoza i izvoza. Ipak, postoji velika razlika između

te

profesije

tada

i

u

današnje vrijeme kada ljudi koji se njome bave sve transakcije obavljaju telefonski ili putem kompjutera sjedeći za svojim stolom. Zevulun je to činio na teži način. On je plovio morima, kupovao stvari i zatim ih prodavao u raznim lukama. Tako je zarađivao za život.

Moramo se upitati: Zevulun je tako divna osoba. On podržava svog brata Jisakara. Zašto je morao zarađivati za život na tako težak i opasan način? Nije samo u drevna vremena odlazak na brod predstavljao rizik po nečiji život (takav da su moreplovci jedna od četiri skupine ljudi spomenute u Talmudu

koje

trebaju izgovarati 'HaGomel' –

blagoslov za sretan povratak).

'nema ateista u streljačkim zaklo-

govoriti: "Trebao bih ti dati svoj

nima'. Kada je čovjek na brodu, on

teško zarađeni novac? Novac za koji

ne zna hoće li preživjeti. Čak i ako

sam se znojio svojom genijalnošću i

preživi, on shvaća koliko je krhko i

talentom? Želiš da ti dam svoj no-

teško njegovo uzdržavanje. Kao

vac? Teško sam radio za njega!"

rezultat toga, postaje svjestan B-ga i postaje više pobožan. Čovjek zna koliko je to opasna i strašna profe-

Čak i danas mornari i ribari teško

sija. Zna da u jednoj minuti može

dobivaju životno osiguranje. Bro-

izgubiti sve. U takvoj situaciji, on

dovi ulaze u oluje, valovi bacaju

ima strah od B-ga; postaje religio-

ljude s palube itd. To je opasna

zan.

profesija. Zevulun je 'cadik'. On podržava svog brata. Zašto nije mogao biti odvjetnik? Sjedio bi za stolom i naplaćivao sate. Ili neka bude

kompjuterski

programer.

Zašto je morao biti baš pomorski trgovac? Kakva je to 'židovska profesija' – mornar? Zašto je tako pravedno pleme moralo tako teško zarađivati za život?

Rav Dovid Feinstein jednom je dao krasan komentar na to. Gemara (Nida 14a) kaže da su svi mornari pobožni.

To je varijanta starog pravila: Godina 14 17Broj 31 Strana

No, kad je čovjek mornar koji radi na morima i zna koliko strašno to ponekad biva, on je svjestan toga da jedino Gospodar svijeta proviđa uzdržavanje. On je mnogo prikladniji za to da u potpunosti podrži svog brata Jisakara. On kaže: 'Na-

To objašnjava zašto je Zevulun

pokon, nisam ja taj koji zarađuje no-

podržavao svog brata. Takav čovjek

vac. Ja samo čuvam novac koji pri-

zna tko je Onaj tko zaista proviđa

pada Svemogućem. Ako Ribono šel

uzdržavanje. Kada čovjek sjedi za

Olam želi da to učinim s Njegovim

stolom i prima istu plaću svakog tje-

novcem, ja ću to i učiniti!'

dna, lako može pomisliti da je to baš kako bi trebalo biti. Može početi vjerovati u sebe: 'Imam tako dobar prihod zato što sam izvrstan odvjetnik. Zato što sam tako pametan službenik. Zato što sam tako kreativan i inovativan programer.'

Kada se netko približi takvom čovjeku i zatraži od njega novčani

Budući da je Zevulun bio onaj koji je podržavao Jisakara, morao je iskusiti kako izgleda biti pomorski trgovac jer to je tip profesije kroz koju čovjek stječe zahvalnost prema Onome tko zaista proviđa uzdržavanje. ■ Prevela Anja Grabar

ček za nekog drugog, on će mu odStrana 17

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Svaki je Židov sjajni dijamant Prilikom davanja nalog Mojsiju da prebroji Izraelace, doslovni prijevod onoga što je Hašem rekao glasi: "Podignite glave sinova Izraelovih".

Parša Bamidbar prethodi Šavuosu, kada obilježavamo uspomenu na davanje Tore na Sinaju. Prije tog velikog događaja, Hašem je rekao Izraelcima: "Bit ćete Mi narod svećenika, sveta nacija. Bit ćete Mi blago među svim narodima. " Iako čovjek treba biti ponizan, on nikada ne smije izgubiti osjećaj vlastitog dostojanstva i važnosti. Postoji prirodan otpor protiv toga da se ono što je lijepo i dragocjeno ošteti.

Ako smo svjesni svoje osobne velike vrijednosti, nikada nećemo učiniti ništa što bi narušilo našu veličinu.

Vršeći popis stanovništva, brojeći svakog pojedinog čovjeka, Mojsije je dobio uputu da uzdigne svaku osobu. Svaki pojedinac je dragocjeni dijamant. Šavuos: emocije

Osvit

intelektualne

Učinili smo svoje. Ostali smo budni cijele noći Šavuosa i bili nadahnuti dramatičnim zapisom o matan Tora. I što sada? Na posao kao i prije, zar ne?

Nakon strašne objave na Sinaju, Hašem je rekao: "Vratite se u svoje šatore" (Devarim 5,27), a komentari kažu da je poruka bila: "Ovdje na Sinaju ste dostigli uzvišenu razinu duhovnosti, naase venišma. Odnesite tu duhovnost u svoje šatore i prenesite u svoj svakodnevni život pristup naase venišma." Mi moramo ponijeti to duhovno dostignuće Šavuosa sa sobom kada se vraćamo u svoju svakodnevnu rutinu.

Dar Tore bio je daas. "Ako nema daasa, kako možemo razlikovati ispravno od pogrešnog?" (Jeruzalemski Talmud, Berahos 5,2). "Ako imate daas, ništa vam ne nedostaje" (Nedarim 41a). Hasidski spisi kažu da su egipatskim porobljavanjem Izraelci bili lišeni daasa. Kao robovi, nisu imali prilike primjenjivati daas, pa je on zakržljao. Tijekom sedam tjedana između Izlaska i Sinaja, oni su počeli obnavljati daas, iako ga nisu u potpunosti dostigli sve do četrdeset godina kasnije, kao što je Mojsije rekao: "Ali Hašem vam nije dao srce lodaas (da znate) ... sve do danas" .

(Devarim 29,3). Nedostaci koje su imali u pustinji bili su zbog nedostatka daasa.

Obično sam se vrijeđao na znanstvenu klasifikaciju čovjeka kao Strana 18

homo sapiensa, što bi jednostavnim jezikom značilo "majmuna s razumom". Jasno mi je da intelekt nije primarna značajka koja čovjeku daje njegovu jedinstvenost i odvaja ga od drugih stvorenja. Prvo, očito je da životinje imaju intelekt. Ako promatrate lava koji vreba svoj plijen, može se vidjeti da lav procjenjuje pravi trenutak da krene u napad.

Drugo, ako je intelekt glavna karakteristika koja definira čovjeka, onda bi osoba s najvišim intelektom trebala biti najidealnije ljudsko biće, što jednostavno nije istina. Prije Drugog svjetskog rata, najnaprednija zemlja u intelektualnom pogledu bila je Njemačka.

U knjizi Sreća i ljudski duh razradio sam koncept da je duh, a ne intelekt, ono što nam daje našu jedinstvenost kao ljudskih bića.

Ali sam stekao sam novo poštovanje prema intelektu i sasvim sam se saživio s idejom da sam homo sapiens. Radi se samo o tome da se sapiens, intelekt, pravilno upotrijebi.

Da, i životinje također imaju intelekt, ali osim udomaćenih kućnih ljubimaca koji mogu usvojiti ljudske osobine, životinje svoj intelekt koriste samo da zadovolje svoje vlastite potrebe. Životinje na djelovanje pokreću njihove tjelesne želje i one intelekt koriste kako bi ih zadovoljile. Intelekt životinja je sredstvo koje služi želji.

U Tanji, Alter Rebe postavlja da ljudsko biće ima dvije duhovne komponente, jednu koja se poistovjećuju s fizičkim tijelom (nefeš habehamis) i jednu koja se poistovjećuju s nešama (nefeš elokis). Obje se sastoje od intelektualnih osobina, te od afektivnih odnosno emocionalnih osobina. Razlika među njima je da u nefeš habehamis, kao kod svih životinja, poticaj osigurava stremljenje, a intelekt se potom koristi za zadovoljenje tog nagona; tj. intelekt je instrument stremljenja.

U nefeš elokis, kaže Alter Rebe, događa se obrnuto: Intelekt pokreće stremljenje. Ovo podsjeća na priču liječnika koji je rekao pacijentu: "Možete jesti sve što vam se sviđa, a evo što će vam se sviđati".

Ovo je revolucionarna ideja. Konvencionalna mudrost je da nešto volimo, zbog toga što to volimo. Naše su emocije spontane. Ne možeš reći nekome da mora razviti određenu emociju i da mora nešto voljeti.

Međutim, mišljenje Alter Rebea dokazuje micva iz Tore: "Voljet ćeš Hašema." Čovjeku se može naložiti da nešto učini, kao npr. da stavi tefilin ili da sjedi u suki, ili da se suzdrži od toga da nešto radi, kao npr. od rada na šabat. Postupke se

može propisati, ali kako se čovjeku može naložiti da nešto voli? Ipak, nama je zapovjeđeno da volimo Hašema (ahava) i da imamo strahopoštovanje pred Hašemom (jira), a jedno i drugo su emocije koje nisu podložne volji. Ali Tora od nas ne traži nemoguće.

Rambam se bavi ovim pitanjem i kaže da je način da se razvije ahavas Hašem razmatranje Njegovih čudesnih djela stvaranja (Yesodei HaTorah 2,2). Komentar objašnjava da Rambam redefinira ahava na način da ona ne označava samo ljubav, već da divljenje, i razumijevanje Hašemovim čudesnim djelima stvaranja također uistinu može izazvati obožavanje.

Alter Rebe uvodi novi koncept: intelektualnu emociju. Naime, ako osoba ne osjeća ljubav prema Hašemu, ali intelektualno razumije da Hašema treba voljeti, to je također ispunjenje micve da se ljubi Hašema.

Mesilas Yesharim pristupa ovom pitanju navodeći načelo koje je pronašao u Seferu HaChinuchu, da ponašanje može usloviti emocije. Npr. čak i ako netko nije u stanju osjećati ljubav prema Hašemu, ako postupa kao da osjeća ljubav, ti će postupci izazvati ljubav.

Na koji god način čovjek pristupio, potvrđuje se mišljenje Alter Rebea. Intelekt može proizvesti emocije. Ovakva upotreba intelekta je jedinstveno ljudska i omogućuje mi da prihvatim naziv homo sapiens.

To je više od filozofske rasprave.

Svjedoci smo nezabilježenog neuspjeha braka. Kao što Chana Levitan objašnjava u knjizi "Želim se vjenčati samo jednom", koncept "ljubavi" zapadne civilizacije s pravom se zove "zaljubljenost", uzbuđenje koje porijeklo vuče od nefeš habehamis koja se postepeno smanjuje, što dovodi da se parovi "odljube". Međutim, moguće je razviti istinsku ljubav ala nefeš elokis, ljubav koju proizvodi intelekt. Poštovanje prema drugoj osobi i uvažavanje karakternih osobina i vrlina te osobe mogu proizvesti ahava koja ne blijedi kako prolazi vrijeme.

Ako vam se taj koncept čini čudnim, to je stoga što je na nas izvršila utjecaj ideja "ljubavi" koja prevladava u našem okruženju, koja prijeti stabilnosti braka. Ako pravilno primijenimo sapiens, da budemo gospodari uzbuđenja, a ne njegov instrument, moći ćemo očuvati zdravlje braka. Ovo je Torin koncept daasa, koji nam je dan na Sinaju i na kojega se prisjećamo na Šavuos.

Ovo duhovno postignuće Šavuosa moramo ponijeti sa sobom kada se vraćamo u našu svakodnevicu. ■ Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti M olitva / meditacija

Nerijetko je molitva hasida popraćena dramatičnim glasanjem i naglašenim pokretima tijela. Molitva reba Pinhasa iz Koreca bila je potpuna suprotnost. Njegov bi glas rijetko kada prerastao u šapat, pri tom mu tijelo ostajalo mirno i opušteno. Hasidi su ga zamolili da objasni svoje ponašanje.

"Dvekut*, jedinstvo s Izvorom, je osnova molitve," započne objašnjavati rebe. "A to se jedinstvo postiže kroz hišpatut hagašmijut, napuštanje svijesti o odvojenom tijelu i umu. To se događa sasvim prirodno u trenutku smrti. Naši nam mudraci objašnjavaju da je za neke ljude smrt poput provlačenja brodskog užeta kroz usku rupu. Za neke druge je, opet, poput provlačenja vlasi kose kroz čašu mlijeka.

U

potrebom metafora učitelj ne želi odvojiti učenika od sebe, već doći do jedinstva koje neće kompromitirati ni jednu stranu. Što se tiče učitelja, premda ju je izrazio jednostavnijom metaforom, složenost samog koncepta ostaje u njegovom umu netaknuta; on je promatra "iznutra prema van." U isto vrijeme, učenik se približava novom konceptu kroz jezik koji može razumjeti; njegovo razumijevanje kreće "od vanjskog prema unutrašnjem."

"Unutrašnje" putovanje od metafore do koncepta je počelo. Koncept se širi i integrira u umu učenika sve dok učenik ne razumije originalni koncept onako kako to čini učitelj.

Taj odnos između učenika i učitelja možemo koristiti kao metaforu pri razumijevanju našeg osobnog odnosa s B-gom. On je mogao odlučiti da od nas sakrije sve, da nam nikada ne podastre lepezu metafora pomoću kojih Ga možemo upoznati. On nam je mogao dozvoliti da koegzistiramo kao neovisna bića, odvojena od Njegove sveprisutnosti. Ali kamo bi nas to odvelo? Da, mi bismo postojali, ali ne bismo razumjeli smisao našeg postojanja.

Još gore od toga, mi ne bismo željeli istraživati smisao našeg postojanja; ostali bismo zaključani u naše ograničeno postojanje, bez potrebe da se ujedinimo s nečim što je više od nas samih.■ ~ R. Menachem Mendel Schneerson

Godina 14 19Broj 31 Strana

Isto se može primijeniti i na molitvu. Za neke je privremena smrt našega "ja" u molitvi poput povlačenja brodskog užeta. Za druge je to božanski poljubac kojim se tijelo i um jednostavno pretoče u mir i tišinu. Vi ste, dragi prijatelji, poput brodskog užeta, a ja sam jednostavna vlas kose."■

I

najsvjetlija noć, još uvijek je samo - noć. ~ R. Šalom Dov Ber iz Lubaviča ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana 19

Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Nastavi dalje, vojniče! Čovjek se osjeća poprilično osamljeno dok od Jeruzalema nizbrdo vozi prema zračnoj luci Ben Gurion. Nakon što smo imali priliku otputovati u zemlju Izrael i nekoliko dana uživati u njenoj svetosti, nije ju baš lako napustiti i vratiti se u "normalan život". Srećom, sjetio sam se da sam imao prethodnika u tome. Reb Noson je nekoć putovao da bude s Rebe Nahmanom, no zbog toga što se njegova obitelj u to vrijeme protivila tome, Rebe mu je rekao: "Tebi moramo reći: 'Šalom aleihem! Ceis'hem l'šalom!' (zdravo i doviđenja) kako bi suprotstavljanje sveli na najmanju moguću mjeru."

Rebe je zatim Reb Nosona podučio pouku, te je Reb Noson bio prisiljen napustiti svog voljenog Rebea i mentora.

Ovo je priča o našim životima. S vremena na vrijeme osjetimo ogromnu čežnju za B-gom i njegovom blizinom. Kadri smo puno učiti i moliti se sa snažnom koncentracijom i osjećajima. No najčešće se vratimo natrag u našu uobičajenu rutinu i osjećamo se udaljenima od

B-ga. Molimo se, ali naš um putuje na druga mjesta, imamo tek malo vremena ili duševnog mira za istinsko učenje Tore i za duhovne aktivnosti.

Rebe Nahman uči da, da bi stekao sposobnost da se uvijek vrati B-gu, čovjek mora biti stručnjak kako u "bježanju" tako i u "vraćanju. Biti stručnjak u "bježanju" znači da kada doživite veliko duhovno uzdizanje, morate shvatiti da je B-g velik i da zasigurno još niste došli do najviše razine duhovnosti - tako da sebe potaknete da nastavite stremiti još višoj razini. Biti stručnjak za "vraćanje" znači da kad se osjećate udaljenima i odvojenima, morate se sjetiti da je B-g posvuda, čak i na mjestima najniže razine – te pružite ruku i povežete se s B-gom čak i na takvim mjestima.

Paraša od ovog tjedna broji Židove, za ono što se naziva "ići u vojsku" (Brojevi 1,3). "Ići u vojsku" znači da smo mi, svatko od nas, vojnici u B-žjoj vojsci. Naša je misija nastojati se povezati s Njim na svakom

mjestu - na našem poslu, u odnosima s našim prijateljima i obitelji, i u našim učionicama i sinagogama. Ali mnogo puta stvari jednostavno ne idu kako bismo htjeli. Stoga nas Tora bodri: "Budi vojnik!" Nauči kako "izaći" iz svojih predrasuda radi duhovnog rasta i uzdigni svaki aspekt života. Što nas sprječava da učinimo ono što izgleda toliko očito i neophodno? Tora nam govori: "I Židovski narod bi se trebao utaboriti, svaki čovjek u skladu sa svojim taborom i svaki čovjek u skladu sa svojom zastavom" (isto, 1,52). Kasnije, Tora pohvaljuje Židove zato što tako čine: "Tako su se oni utaborili u skladu sa svojim zastavama i tako su putovali" (isto, 2,34). Što to znači za nas?

Kada se Moše uspeo na goru Sinaj B-g je ostale Židove upozorio da se ne pokušavaju popeti na goru. Bila je određena granica - Židovskom narodu je bilo zapovjeđeno da ostane tamo gdje je. U našem svakodnevnom životu, dok proživljavamo trenutke razdvojenosti od B-ga i trenutke uzdizanja, moramo se "utaboriti" i živjeti u skladu s našim vlastitim okolnostima. Naše posebne i jedinstvene živote i iskustva B-g je kreirao prema nama, tako da utru put do postizanja konačnog povezivanja s našim Stvoriteljem. Ako pazimo da ne prestupimo svoje granice uspoređujući sebe s životima drugih ljudi ili s "viđenjem" kako bi naši životi trebali izgledati, mi ćemo zaslužiti da budemo priključeni B-žjoj vojsci.

A gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 20

Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Paraša Bamidbar nas poučava kako ostvariti ciljeve i ispunjenje kao pojedinci i kao društvo u cjelini.

Paraša BaMidbar otvara knjigu Brojeva (BaMidbar). U ovotjednoj paraši nema priče, uglavnom zbog toga što ona opisuje samo statistiku koja se odnose na Izraelce dok putuju pustinjom (Midbarom).

Paraša započinje riječima: "G-spod reče Mojsiju ... obavite popis cijele izraelske zajednice po njihovim rodovima i obiteljima, navodeći svakoga po imenu, jednog po jednog ... Ti i Aron ćete ih brojati... sve muškarce u Izraelu ..." a komentatori odmah pitaju zašto B-g

ska zajednica mora biti izgrađeno od dijelova koji se razlikuju jedni od drugih i da samo tako sakupljeni dijelovi mogu biti spojeni u jedinstvenu cijelinu.

prave. Kompromis i ustupci jamče ■

ljutnju i gušenje, a u društvu u kojem nema rasprave, i ljudi se boje reći ono što misle i do čega drže, mudrost će se isušiti. Moramo shva-

treba Mojsija da za njega prebroji Iz-

Mi moramo živjeti u zajednici bu-

titi da je ključ našeg postojanja da

raelce? I osim toga, ako je B-g bes-

dući da svoje potrebe ne možemo

dopustimo sebi i našim bližnjima da

konačan zašto je Njemu važno koli-

sami namiriti, i zajednica u kojoj

se u potpunosti izrazimo, dok ostali

ko ima Izraelaca?

živimo treba biti raznovrsna tako da

slušaju bez zamjeravanja ili zavisti, i

svaki njen dio ima drugačiju ulogu

da u tome budemo milosrdni.

Zohar objašnjava da kada je Stvoritelj stvorio Adama On ga je stvorio u obliku gornjih i donjih svjetova i oni su svi bili uključeni u njemu ("... ‫בשעה שברא את האדם עשה אותו בצורת‬ "‫)עליונים ותחתונים והיה כלול מכולם‬. Znači da je Adam, prije nego što je sagriješio, bio sačinjen od čitavog Stva-

ranja. Grijeh je prouzročio da Adam

u skladu sa svojim jedinstvenim talentom. Stoga Zohar objašnjava da je svijet bio stvoren takvim da su svi njegovi dijelovi toliko međusobno različiti, kako bismo jedni druge trebali pa ćemo iz tog sebičnog interesa ponovo naučiti živjeti u jedinstvu i uspjeti postati jedinstvena cijelina.

Paraša BaMidbar se uvijek čita prije Šavuota, dana koji je, prema Zoharu, najveći dan u povijesti čovječanstva, jer smo uspjeli preobraziti stanje odvojenosti u stanje "... i Izrael se utabori tamo u pustinji pred gorom" (Izlazak 19,2), da smo bili kao

jedan, i to je prema kabalistima do-

bude raščlanjen na tisuće djelića,

Problem je u tome što smo mi

velo do objave na gori Sinaj. U tre-

koji su zapravo ono što mi jesmo.

skloni pobrkati jedinstvo s jednoli-

nutku kada smo shvatili da je naš

Svi smo mi, naime, dijelovi njega.

košću. Uglavnom, želimo da svi bu-

cilj bio postići savršenu jedinstve-

Ako mi združeni činimo jednu cjeli-

du poput nas, da imaju ista uvjere-

nost bez gubitka našeg individualiz-

nu koja je svrha i dalje nastavljati s

nja kao mi i da razmišljaju na isti

ma mi smo bili spremni za objavu

podjelom na plemena? Zašto Moše

način kao i mi. Rabin Ashlag obja-

na gori Sinaj. I od tog dana mi se svi

nije odmah čim su napustili Egipat

šnjava da društvo mora postojati

nadamo da ćemo taj trenutak pono-

integrirao plemena? A Zohar obja-

kako bi procvjetala mudrost, jer mu-

vo doživjeti. ■

šnjava da bilo koje društvo ili ljud-

drost se stvara kroz diskusije i ras-

Godina 14 21Broj 31 Strana

Prevela Tamar Buchwald Strana 21

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

cu dualnosti (Blizanci), kojeg simbolizira energija dvoje koji postaju jedno (kao što smo naučili u prethodnom odlomku). Rabin Akiva je ovo najrječitije objasnio kada je rekao da je cijela Tora ukratko : "... ali ti ćeš ljubiti bližnjega svoga kao samoga sebe ..." (Lev 19,18). Nadalje, da bismo živjeli tu stvarnost jedinstva, svijest da dvoje postaju jedno mora prevladavati, a to je moć koju primamo u mjesecu sivanu (Blizanaca).

Zašto "Blizanci" (taumim na hebrejskom)?

Postoji nekoliko mjesta u Bibliji na kojima se spominju "Blizanci". Jedno od njih je Šir Ha'Širim (Pjesma nad pjesmama), koja kaže: "Tvoje su dvije dojke kao dva laneta, blizanca košutina, što pasu među ljiljanima" (4,5). Koja je veza između grudi i Blizanaca? Zohar objašnjava da ti pojmovi predstavljaju suštinu dvoje, koji su jedno. To je veza između desne kolone (želje za dijeljenjem) i lijeve kolone (želje za primanjem).

Desna ruka u ljudskom tijelu predstavlja sefiru "Hesed" – desnu kolonu, a lijeva ruka predstavlja sefiru "Gevura" – lijevu kolonu. Grudi predstavljaju centralnu kolonu koja stvara krugove, ravnotežu i cjelovitost, te sposobnost da spoji i lijevu i desnu kolonu u harmoniji, dvije različite jedinke u jedno.

Blizanci su treći znak zodijaka u hebrejskom kalendaru. Kao takav, on simbolizira moć centralne kolone koja je uvijek zastupljena brojem tri.

Snaga centralne kolone je to što omogućuje protok života; ona je tajna prave ljubavi i društvene ravnoteže.

Kabalisti raspravljaju o postojanju sustava tri kolone (desne, lijeve i centralne) onako kako je to predstavljeno u fizičkom svijetu, u tjelesnim tekućinama žene. Krv koja teče kroz njeno tijelo je crvene boje, i simbolizira lijevu kolonu (Sefirat Gevura), energiju želje za primanjem.

Mlijeko koje se proizvodi u grudima bijele je boje, i simbolizira energiju davanja i ljubavi, energiju Strana 22

Planet Merkur

desne kolone (Sefirat Hesed) koja je moć dijeljenja. Snaga Blizanaca leži u njihovoj sposobnosti da uzmu pozitivno i negativno, povežu ih zajedno, pretvarajući sebičnost u davanje.

To je također razlog zašto prema tradiciji na Šavuot jedemo mliječne proizvode, jer suština je ovog blagdana povezivanju sa snagom Tore, sposobnost transformiranja i uravnoteženja.

Dakle, napustili smo Egipat u vrijeme punog mjeseca Ovna – u mjesecu nisanu. Kao usputna napomena, prema astrologiji, Ovan simbolizira egocentričnost malog djeteta. Čim smo izašli iz Egipta mi smo počeli proces brojanja omera, 49 dana između Pesaha i Šavuota. To nas je sve trebalo pripremiti da primimo Toru (dvije kamene ploče na kojima su bile uklesane Deset Izjava, koje su pogrešno poznate kao Zapovijedi) na gori Sinaj u mjesecu Blizanaca. Nije onda slučajno da su postojale dvije ploče, dane u mjese-

Merkur, koji se na hebrejskom naziva "zvijezda" (kohav), planet je koji vlada mjesecom Blizanaca. U grčkoj mitologiji, Merkur je bio glasnik, što znači da se on nalazio na obje strane, na strani davanja i na strani primanja To je moć centralne kolone. Kabala sugerira drugačiju interpretaciju "kohava" (zvjezde). Ako podijelimo riječ "kohav" (‫ )כוכב‬brojčana vrijednost prva dva slova (‫ )כ"ו‬je 26 što je i brojčana vrijednost jednog od Imena B-ga - Tetragrama (nebeska snaga davanja). Brojčana vrijednost posljednja dva slova riječi "kohav" je 22 i to simbolizira 22 slova u hebrejskom jeziku, koji su temelj za osnivanje svemira (svaki od njih predstavlja energetske frekvencije i oni također predstavljaju Šehinu, našu zemaljska sposobnost za primanjem). Dakle, "kohav" simbolizira vezu između B-ga – aspekt dijeljenja stvaranja i Šehine – aspekt primanja stvaranja, veze između lijeve i desne kolone, između neba i zemlje, između duhovnog i materijalnog, i zbog toga smo dobili Toru na gori Sinaj. Prema tradiciji ovaj mo-

Divrej Tora

(nastavak sa 26. stranice)

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

numentalni događaj simbolizira vjenčanje između naroda Izraela i B-ga.

To je zapravo veza između gornjih i donjih svijetova, muškog i ženskog, tijela i duše, i to ih pretvara u jedno, sjedinjenu i potpunu jezgru.

Moć Roš hodeš sivana (mjeseca Blizanaca) U Sefer Jecira (prvoj knjizi koju je napisao praotac Abrahama), rečeno je da je sedmo slovo u hebrejskom alefbetu stvorilo Blizance (mjesec sivan), a dvadeseto slovo )‫ )ר‬kontrolira planet Merkur. Kombinirajući ih zajedno stvara se riječ raz )‫)רז‬ šo znači - tajna. Kabalisti podučavaju da je tajna života kodirana u energiji Blizanaca i planeti Merkuru, sposobnost balansiranja različitih želja, nagona, zahtjeva i ljudi u cjelinu, u jednu potpunu suštinu - to je tajna ljubavi. Element koji vlada Blizancem je zrak, koji je također energija centralne kolone. Šest stotina tisuća ljudi su primili Toru na Sinajskoj gori u mjesecu Blizanaca (sivanu). Prema Zoharu, svaki od njih je to doživio drugačije i čuo nešto drugo, a ipak su svi oni to primili ispravno. Blizanci nam omogućuju da vidimo i razumjemo sve različite uglova i da ih spojimo u jednu višedimenzionalnu sliku, i to je tajna Tore i centralne kolone.

Ljudi rođeni u znaku Blizanaca Kao što je gore spomenuto, hebrejska slova mjeseca tvore riječ raz (tajna), i to je razlog zašto Blizance jako privlače povjerljivi podaci.

Također, brojčana vrijednost (gematrija) riječi raz (207) jednaka je gematriji riječi or (svjetlo), što ukaGodina Page 14 Strana 23 23Broj 31 Broj 31

Mjesečni Zohar: Sivan - Blizanci

zuje na ogromnu količinu skrivenog svjetla u ovom znaku.

Posebna veza između dominacije elementa zraka u Blizancima, i planete Merkur, karakterizirana je brzinom, fleksibilnošću mišljenja, te hitrim razmišljanjem. Metal živa (merkurij) je simbol brzine, a godina planete Merkur traje samo 88 dana.

Sve to daje Blizancima sposobnost da budu brzi poput munje.

smjesta promijene svoj pogled i odmah pristupe novom pristupu i prezentiraju ga kao da njihov prethodni pristup nikada prije nije postojao. Oni su također velike medijske osobe i dobro uspijevaju kao novinari. Blizanci obično nisu materijalisti, jer za njih je ideja i informacija imovina koju oni gotovo religiozno sakupljaju i čuvaju.

Tikun (ispravak) Blizanaca

Blizanci su simbol suvremene komunikacije - brze i detaljne. Brzina Blizanaca je energična, zarazna i sjajna. Međutim, s druge strane, ako se ta energija ne upregne ispravno, Blizanci se mogu činiti površnima, plitkima i kao da uskaču u stvari na temelju trenutačnog zapažanja, bez da dobro promisle o svemu.

Osim što su prijateljski, šarmantni i zabavni, Blizanci imaju i dublju

Blizancima je njihova brzina i snaga i slabost. Njihova sposobnost razumijevanja situacije, probavljanja onoga što se dogodilo i reagiranja brzo u istom trenutku je ono u čemu

Dvadeseto hebrejsko slovo (‫= ר‬ reš), koji je stvorilo planet Merkur, predstavlja nedostatak. Reš na hebrejskom znači siromaštvo. Snaga proljeća je astrološki element vatre, koja simbolizira ego i sebičnost.

Stoga, kad Blizancu nedostaje duhovnosti, koja se iskazuje kao predanost drugima i istinska ljubav, oni će zapasti u površnost, sebičnost i prazninu, koju će pokušati ispuniti beskrajnim lutanjima po područjima informacija i veza. Oni će imati istinsko zadovoljstvo na dubokoj razini i razini duše jedino onda

su sjajni. Snaga Blizanaca leži u njihovoj dvostrukoj naravi - sposobnosti da vide stvari kroz dva ili više "para očiju" i da se promijene, prilagode promjenjenoj situaciji. Brzina misli Blizanaca daje im moć uvjeravanja i oni mogu komunicirati s ljudima na neobično uspješan način.

Stoga je njihov najveći talent prodaja. Uz to, oni imaju sposobnost da

stranu. Njihov brz i fleksibilan misaoni proces proizlazi iz dubokog, unutarnjeg izvora oskudice. To je ono što ih tjera da se kreću tako brzo, jer oni su zapravo u potrazi za dubokim i unutarnjim zadovoljstvom.

kada će imati duboku predanost vrijednostima, kao što su: povezivanje s duhovnim svijetom, povezivanja s drugima, povezivanje sa sobom, formiranje veza između fizičkih i ne fizičkih svjetova, te povezivanje svoga tijela i duše. ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 23

Alan Morinis:

Svakidašnja svetost Židovski duhovni put musara Kakvu god želju da imate – za hranom, seksom, imetkom, zadovoljavanjem ega, stanja svijesti i tako dalje - neumjerenost je gotovo uvijek stubište koje se u konačnici spušta do neslućenog stupnja boli i gubitka.

Umjerenost Put želja (nastavak) Na kraju, misao ili želja prelaze iz mentalnog područja u govor ili čin.

Ako prođu kroz filtere mudrosti i odabira, vjerojatno će se ispoljiti na način koji se podudara s vašim vrednotama i ciljevima. No ako ne prođu, po svoj prilici ćete se iznenada osvijestiti i otkriti da je misao koja je uzela maha obavila uže oko vašeg života i sada vas odvlači na neko nepoznato i ne previše privlačno mjesto. Prečesto postanemo svjesni svojih želja tek kad otkrijemo da već živimo u okolnostima koje smo bez ikakve sumnje sami stvorili i s kojima se moramo nositi, mada ih nismo svjesno izabrali.

Kad stvari odu tako daleko, gotovo je sigurno da ćemo patiti. Iz svog osobnog teškog iskustva mogu potvrditi da sam nanio veliku bol sebi i drugima dopuštajući si da upadnem u nesretne i neizbježne životne okolnosti.

Jedan učenik priča sličnu priču.

Studirao je preddiplomski i diplomski studij s ciljem da služi općem dobru u području zdravstvene skrbi, ali posao koji je dobio bio je u privatnom sektoru. "U konačnici sam se našao kao partner laik u grupi liječnika." To je bio prvi korak na dugom putu prema dolje. Uzgred, kaže on: "S velikim sam žarom radio svoj posao, usavršavajući isporuku 'proizvoda', šireći 'tržište' za te usluge, te koliko je god bilo moguće bio aktivan." Kako su prolazile godine, "Zatekao sam se kako posvećujem ogroman broj sati poduzeću.

Financijska naknada bila je pozamašna, no to je imalo svoju cijenu koju Strana 24

sam propustio uočiti ili što je vjerojatnije, koju sam odlučio ignorirati.

Zanemario sam svoju obitelj. Donosio sam odluke koje su, u najboljem slučaju, počele ličiti na laž. Duhovni život? Nisam imao vremena ni interesa."

Kad stojimo van tijeka ovih događaja, nije nam teško zamisliti u kojem bi smjeru ova priča mogla krenuti: "U konačnici moja vlastita pohlepa, koliko god bila velika, nije mogla nadmašiti pohlepu mojih partnera. Ukratko, sve je prsnulo i raspalo se, i kad se prašina slegla, ostao sam bez ičega u materijalnom smislu, a s još manje u svom emocionalnom životu."

Gledajući unatrag, i ovaj je čovjek to bio u stanju uvidjeti: "Moj doprinos krizi nije bio beznačajan. Zamagljujući istinu, tretirajući druge kao bezlične konkurente ili zavidne pretendente na moj tron, a posebno ignorirajući obitelj, sve me to dovelo do ovoga."

Ovo je slika kako to izgleda kada želje preuzmu uzde u svoje ruke.

Nevolja koja dolazi zbog neumjerenosti sadrži poruku koja čeka da je dešifriramo. Ovaj je student rekao, "Glasni 'tresak' u mom životu za mene je zapravo bio zvonjava budilice." Bol može biti paljenje ■ se lampice koja daje signal o kojoj vrsti neravnoteže radi u našem životu, govoreći nam da smo se previše udaljili od srednjeg puta. Ako ne obratimo pažnju na ove signale kad nam se prvi puta pojave i ne nametnemo svojim mislima dovoljno usmjeravanja, mogli bismo se odmaknuti od umjerenosti i platiti visoku cijenu za svoju prekomjernost. Želim naglasiti da ovdje ne govorimo o samim željama. One su prirodne i ugrađene u sve nas. Čak i udovoljavanje našim željama ima svoje mjesto, poput uživanja koja trebaju biti dio šabata, pića koje se odobrava za Purim i jela koja su namijenjena za razne blagdane.

Glavno je pitanje tko ima vlast: imate li je vi ili ste je prepustili željama. Učenjaci iz Talmuda prenose ovu poruku igrom riječi. Onaj tko pije s pravom mjerom postaje vođa (roš), dok onaj koji se opija postaje siromah (raš).

Samoodricanje Kao što su neki od nas dobro upoznati s pretjeranim uživanjem, dru-

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis:

gi poznaju njegovu suprotnost, a to je samoodricanje. Židovska tradicija je bila vrlo dosljedna u protivljenju asketizmu jednako koliko i prepuštanju užicima. Nijedno se ne smatra pozitivnom vrijednošću niti duhovnom praksom. Stoga otkrivamo da u židovskom svijetu ne postoji tradicija redovništva ili celibata.

Najbliža tome je tradicija nazira, što je naziv koji se daje ljudima koji se privremeno zavjetuju na suzdržavanje od vina, šišanja kose i doticaja s mrtvima (najpoznatiji primjer je Samson). Ali apstinencija nazira je prije dopuštena nego odobrena, kako saznajemo iz činjenice da Tora zahtijeva žrtvu pomirenja za onoga koji je na sebe uzeo ponašanje nazira: "I učini pomirenje za njega, jer je sagriješio u pogledu duše."

Talmudski učenjak Rabi Elazar Ha'Kapar proširuje ono što učimo iz ovog zahtjeva za pomirenjem: "Ako se onoga tko muči sebe samo zbog vina naziva grešnikom, koliko se više smatra grešnikom onoga koji se asketski suzdržava od svega!" Slično, zakon kaže da se onoga koji pretjerano posti naziva grešnikom, a jeruzalemski Talmud pita: "Zar nije dovoljno ono što ti je Tora zabranila pa sebi želiš zabraniti i druge stvari?"

Iako ne odobravaju asketizam, učitelji musara govore o vrsti apstinencije koja je dobra i vrijedna. Sposobnost suzdržavanja je nužna osobina duše i upravo nju se često poziva da vodi osobu koja se pokušava suprotstaviti tendenciji prekomjernog prepuštanja. Ali ta sposobnost suzdržavanja razlikuje se od asketizma. Apstinencija može zadržati ili obnoviti srednji put, dok ga asketizam odbacuje.

Rambam, koji je propovijedao zla-

Godina Page 14 Strana 25 25Broj 31 Broj 31

Svakidašnja svetost tnu sredinu, upozorava: "Čovjek može reći: 'Budući da su zavist, želja, [težnja za] časti i slično zli put i tjeraju osobu sa svijeta, trebao bih se odvojiti od toga i potpuno se pomaknuti u drugu krajnost 'pa kao rezultat toga neće jesti meso, piti vino, ženiti se, živjeti u lijepom domu ili nositi prikladnu odjeću, već nosi kostrijet, grubu vunu i slično, kao što to čine poganski svećenici. I ovo je loš put i zabranjeno je ići takvim putem. Tkogod ide tim putem, naziva ga se grešnikom."

Rambam zaključuje: "Čovjek ne bi smio sebi zabranom i zakletvom zabraniti upotrebu dopuštenih stvari. . . . Naši su rabini zabranili da čovjek muči sebe postom. U vezi tih i sličnih stvari, Salomon nam je zapovijedio (Propovjednik/ Kohelet 7,16): 'Ne budite pretjerano pravedni niti pretjerano mudri. Zašto biste bili tako pusti?'"

U čemu je problem s asketizmom?

Jedan je da asketik (svjesno ili nesvjesno) odbacuje darove koje je on ili ona primio u životu, a koji u konačnici dolaze od B-ga. Judaizam ne odobrava krajnje odbacivanje želje i užitka, jer on ovo fizičko-materijalno područje u kojem se nalazimo gleda kao istinsko, vrijedno i duhovno - a ne kao iluziju koju treba nadići, kako sugeriraju neke druge vjerske tradicije. Učitelji musara nam govore da svoju duhovnu narav možemo uzdići unutar ovog svijeta, a ne odbacujući ga.

Ova je predodžba unutar židovstva toliko snažna da nam se u Jeruzalemskom Talmudu kaže da ćemo u zagrobnom životu odgovarati za svaki užitak svijeta kojeg nismo uživali tijekom svog boravka na zemlji: "Rabi Hezkia i rabi Kohen rekli su u ime Rava: 'U budućnosti svaka će osoba morati položiti ra-

čun za sve što je vidjela okom, a nije pojela.'"

Drugi problem asketizma je taj što se odbacivanje fizičkog može reflektirati ili izazvati zaokupljenost upravo onim područjem koje se odbacuje. Potiskivanje tjelesnih potreba lako se pretvara u zaokupljenost tijelom. Poricanje senzualnog potiče opsjednutost senzualnim. U nastojanju da se duhovno uzdigne, osoba podlegne pretjeranoj zabrinutosti nad materijalnim.

Iako je cilj možda uzvišen, manje nije uvijek bolje. Razmotrite motiv.

Ako se osoba odriče želja i užitaka kao način da zaradi nešto za sebe, tada je to možda samo još jedan oblik služenja sebi. Sasvim je moguće da ljudi budu zavedeni da služe svojoj nižoj prirodi pod krinkom svoje više naravi.

Uloga sklonosti zlu Jedna osoba odustaje od umjerenosti u korist pretjerane popustljivosti, dok druga sebi uskraćuje bilo kakva zadovoljstva. Ova ljudska stvarnost prikladno je opisana u klasiku musara iz šesnaestog stoljeća Orchot Tzaddikim: Jedan je čovjek pohotan, njegova se požuda nikad ne zasiti, a drugi je izuzetno čista srca i ne želi niti ono malo što je tijelu potrebno. Jedan je čovjek širokog temperamenta, ne može ga zadovoljiti na sve bogatstvo ovog svijeta, a drugi je sabijenog duha, kojemu je i malo dovoljno i ne žuri zadovoljiti sve svoje potrebe. Jedan čovjek muči sebe glađu i ide poput prosjaka, ne trošeći ni lipe ako nije u teškoj nevolji, a drugi namjerno rasipa svoj novac.

Strana 25

(nastavak s 25. stranice)

Alan Morinis:

U oba slučaja, krivac koji vas nastoji odvesti od umjerene sredine (u bilo kojem smjeru) je jecer ha'ra, taj usađeni protivnik koji vas izaziva tako što čini tako teškim činiti dobro i djelovati u interesu duše. Ono što Amos Oz tako dobro opisuje, što sam citirao ranije u ovom poglavlju, nije ništa drugo doli glas jecera ha'ra, jer vas podstiče da učinite nešto za što i sam znate da ne biste trebali.

Budući da je jecer ha'ra majstor maskiranja, on pametno isplanira svoje zahtjeve precizno ih uklapajući u jedinstvene (stvarne ili potencijalne) neravnoteže vaših duševnih osobina. Dok biste vi mogli čuti kako vam taj glas u vama primamljivo šapuće: "Ajde, zašto ne bi?" netko drugi će čuti, "Ne, nemoj, ti to ne možeš. Nećeš uspjeti. Nemoj ni pokušavati." Obmanjujući i zavodljivi argumenti bit će različiti, ali postupak je za sve nas jednak. Taj glas šapuće primamljiva, obećavajuća ispunjenja koja se nikada ne ostvare, kako ne bismo bili umjereni. Kad poslušamo njegov poziv, nastaju nevolje.

Osoba koja se prepušta pokazuje slabu volju, dok ona koja apstinira ima pretjerano razvijenu tu istu osobinu. Kao rezultat toga, život koji se ravna prema zlatnoj sredini mogao bi izgledati da život pretvara u opasan čin hodanja po užetu, s kobnim posljedicama s obje strane. Ali ta je slika previše uska i život umjerenosti ni približno nije toliko nesiguran. Čak i na srednjem putu ima mjesta da se malo protegnemo s jedne na drugu stranu bez ikakve štete, i zapravo taj nam stupanj fleksibilnosti pomaže da izbjegnemo stvaranje opsesivne navike rigidno dosljednog ponašanja.

Strana 26

Svakidašnja svetost Dobročinstvo HESED Čini što je pravo, voli dobročinstvo, koračaj ponizno s B-gom.

Kamen temeljac službe B-gu Rabbi Nossona Zvija bio je hesed. Za njega je to značilo paziti na tuđu čast i dostojanstvo, pomagati drugima, imati srce preplavljeno ljubavlju i dobrotom, iskoristiti svaku priliku da se učini nešto na dobrobit drugih. To je značilo da bi stariji učenici trebali učiti s mlađima .... Iznad svega, to je značilo da bližnjeg treba pozdraviti s ljubaznim izrazom lica, jer to čini da se drugi osjeća dobro i to povezuje ljude prijateljstvom.

— Rabbi Chaim Zaitchik, Iskrice musara

JAVNI PRAVOBRANITELJ na američkom saveznom sudu bio je također i student musara. Došao je trenutak kada se njegova praksa musara usredotočila na njegovanje duševne osobine heseda (što privremeno možemo prevesti kao "srdačna ljubaznost"). Na kraju jednog izuzetno dugog i zahtjevnog dana, sigurno si možete zamisliti kako može izgledati dan javnog pravobranitelja, primio je telefonski poziv od klijentice koja je zvala iz zatvora. Trebalo joj je da porazgovara s njim i, štoviše, zaista joj je trebalo da se nađu. Njegova prva reakcija (u njegovim mislima) bila je da joj kaže, "Zaboravi!

Imam ja i svoj privatni život!"

No, u sljedećem trenutku pojavila mu se druga misao: "Hesed," podsjetio je sam sebe. Prisjetio se zadatka koji si je postavio, a to je bilo da ostvari psalam, "Svakako će me dobrota i hesed pratiti u sve dane moga života."

Otišao je kući, večerao, a zatim otišao u zatvor susresti se sa svojom

klijenticom.

"Kakva je bila tvoja komunikacija s njom?" pitao sam.

"Vrlo dobra", odgovorio je.

Ovaj svijet je dolina suza, u to nema sumnje. I kratkim "Kako si?" svatko može otvoriti svoju knjigu gubitaka, razočaranja i boli. To vrijedi za sve nas, iako moramo priznati da za neke to vrijedi više od drugih. Ipak, crne niti utkane su u samo tkivo svakog života.

Stoga nije ni čudo što židovska tradicija uzdiže djela srdačne ljubaznosti na najviši mogući rang među osobinama duše. Samo za neke probleme postoji rješenje, ali ■ svi bivaju ublaženi odazivom punim ljubavi onih oko nas.

U Pirkei Avot saznajemo da "svijet stoji na trima stvarima: na Tori, na službi B-gu i na srdačnoj ljubaznosti". Činjenica da je ljubaznost jedan od tri stupa na kojima svijet stoji, naglašava koliko mora biti važna ta osobina duše. Hesed je također jedna od deset kabalističkih sefirot (emanacija) koje su primarne niti, međusobno isprepletene da bi stvorile naš svemir.

Moramo, međutim, biti oprezni oko gotovo univerzalnog prijevoda riječi hesed kao "srdačne ljubaznosti". Mojim ušima, a možda i vašim, srdačna ljubaznost znači biti fin.

Možda je upravo to ono na čemu svijet stoji, a sama jednostavnost i nevinost bivanja finim snaga je koju možemo naći u hesedu. Većina nas je podložna tome da bude zavedena vizijom sebe i svog potencijala koji su zaodjenuti dramatiziranjem i važnošću, mada je nepobitno da bi se čitav ovaj svijet preobrazio do neprepoznatljivosti kad bismo odjednom samo bili finiji jedni prema drugima.

Ipak, moguće je da su židovska tradicija i njeni mudri učitelji imali na umu nešto drugo, a ne samo ljubaznu finoću, kod pojma heseda. Za sada, dok ne smislimo drugi, možda Divrej Tora

(nastavak s 26. stranice)

Alan Morinis:

točniji, prijevod držat ćemo se hebrejskog naziva, hesed.

Definicija heseda Sliku heseda počinjemo graditi promatrajući na koji je način ova osobina povezana s B-gom. Hesed je jedan od primarnih božanskih atributa, pa se stoga često spominje. Zapravo, od nevjerojatnih 245 puta koliko se ova riječ pojavljuje u Tori (već vam to nešto govori), oko dvije trećine tih slučajeva govori o B-žjem karakteru i djelima. Na primjer:

• "Svijet je sazdan sa hesedom" kaže Psalam 89,3.

• U psalmu 136, koji se također kazuje kao molitva, zajednica odgovara na svaki opis čudesnih božanskih djela glasno izgovarajući: "Ki l'olam hasdo" - Njegov hesed traje dovijeka.

• Kad se Mojsije spusti s gore Sinaj s pločama, B-g objavljuje trideset i dvije riječi koje su u židovskoj tradiciji postale poznate kao Trinaest svojstava B-žjeg suosjećanja. Jedno od tih svojstava je "v'rav hesed" - obilan hesedom.

• Jeremija bilježi: "'Ja sam B-g koji čini hesed, pravdu i pravednost na zemlji, jer u njima uživam,' kaže B-g."

I tako dalje. Zapravo, B-g je gospodar heseda, jer, kako kaže psalam, "Svijet je sazdan sa hesedom".

Samo stvaranje svijeta za B-ga nije ništa drugo do čin heseda. Zatim, na naše još veće zaprepaštenje, B-g neprestano sudjeluje u održavanju svega stvorenog kroz djela heseda.

Mogli bismo se zapitati, ako je ovaj svijet zaista toliko prožet božanskim hesedom, gdje možemo naći tu osobinu u patnji i suzama koje pogađaju naš život? Tradicija odgovara da u svakom trenutku dobivamo veliki hesed, iako je to možda teško vidjeti. Slabi smo, svi se spetljamo, posrnemo i padnemo. Griješimo jedni protiv drugih, protiv nas samih Godina Page 14 Strana 27 27Broj 31 Broj 31

Svakidašnja svetost i protiv B-ga. Pa ipak, kako to da se ne ugasimo poput slabašne svijeće, kako bismo mogli? Mi i dalje dišemo i naše srce nastavlja kucati jer nas B-g podržava. To je B-žji hesed.

Na površinu počinje izbijati jedan vid heseda koji već nadilazi puko lijepo ponašanje. Hesed uključuje djela koja podržavaju drugoga. Ovo je dimenzija ovog pojma koja se ne probija tako jasno kada o njemu mislimo samo kao o ljubaznosti. Prema židovskom stanovištu, nije dovoljno u svojim srcima gajiti srdačne misli ili poželjeti dobro jedni drugima. Trebamo jedni drugima pružati stvarnu podršku, a načina na koje to možemo učiniti ima nebrojeno: možemo ponuditi novac, vrijeme, ljubav, empatiju, uslugu, otvoreno uho, pomoć naših ruku, napisati pismo, uputiti poziv, i tako dalje i dalje.

Musar nam kaže da je čin ključ za otvaranje srca. Previše je lako misliti dobre misli i govoriti prave stvari, ali onda jednostavno i dalje ostati zaglavljen kao i prije. Previše lako se damo zavarati, posebno samozavarati. Potreban je čin. A potom, kroz iskustvo, srce uči i otvara se, pokreće lančanu reakciju otvaranja i povezivanja srca, koja vodi sve do otvorenosti i povezanosti s B-gom.

Ipak, nije svaki čin podrške hesed.

Neke stvari možemo učiniti jer su nam obaveza - poput plaćanja poreza, koji podržava vladu, a time podržava i programe koji podržavaju ljude. Ali bilo bi malo previše nategnuto plaćanje poreza nazvati činom heseda.

Mogli bismo također činiti kako bismo uzvratili za dobro koje nam je učinjeno ili ponuditi podršku s planom da dobijemo nešto zauzvrat.

Ni te pobude nisu odraz heseda.

Ovdje pojam ljubaznosti ponovno stupa na scenu. Hesed mora biti neka vrsta čina podržavanja, ali da bi se nešto smatralo hesedom, ti postupci moraju proizaći iz dobrote i ničega drugog. To znači da pri činu

heseda, naše podržavanje motivira duh darežljivosti. Niste dužni učiniti to, ne uzvraćate za nešto što je vama učinjeno, ne nadate se da ćete bilo što dobiti zauzvrat - velikodušno prelazite granice onih ograničenih postupaka kako biste davali od sebe u duhu iskrene i nesebične velikodušnosti. Istinski hesed uključuje žrtvu bez ikakvog očekivanja nečega zauzvrat, makar to bila i zahvalnost. Svaki nagovještaj uzvraćanja potkopava samu bit heseda.

Mogu čuti kako netko kaže, da, ali što je s onim unutarnjim osjećajem koji ljudi imaju kad znaju da čine nešto dobro? Nije li to neka vrsta "nagrade"? Majstori musara nam kažu da, osim ako ne vršite taj čin zato da biste stekli taj osjećaj, radovati se pri hesedu ne poništava taj čin, ako ste pri tom davanju morali iskoračiti izvan okvira uobičajenog i ugodnog kako biste drugome ponudili dobronamjernu podršku. Učinite to i sigurno ste stupili na teritorij heseda.

Osobina velikodušnosti kod heseda je ono što čini razumnim to što židovska tradicija uslugu učinjenu mrtvima naziva hesed šel emet, što u prijevodu znači "istinski hesed". Samo kod mrtvog tijela ne možemo imati apsolutno nikakve nade ili šanse dobiti uzvrat za svoju velikodušnost. Dodao bih, također, iz mog vlastitog iskustva, da je srdačna ljubaznost prema neljudskim stvorenjima slična. Ljudi koji oslobađaju kitove koji su se zapleli u ribarske mreže, oni koji njeguju ozlijeđene ptice dok ne ozdrave ili rade na zaštiti prava životinja ne čine to jer će im medvjedi i dabrovi poslati košaricu s kolačićima i pismom zahvale.

Imajući na umu ove dodatne aspekte, sada bih se odvažio da iznova prevedem hesed kao "velikodušno i potpomažuće dobročinstvo". Ovo je zasigurno nespretniji od već nespretnog izraza "srdačna ljubaznost", no on prenosi puno više od toga da se bude samo fin i da se u svom srcu želi dobro. ■ Strana 27

SUKOB HAMASA I IZRAELA

Akcija 'Mač Jeruzalema' i operacija 'Čuvari Zida': Bitka za sveti grad pretvorila se u pakao Večernji list, 11.5.2021. autor: Hassan Haidar Diab Egipat, Turska i Katar pokušavaju nagovoriti Hamas da zaustavi bombardiranja izraelskih gradova Sukob u svetom gradu Jeruzalemu između Palestinaca i izraelske vojske i policije prerastao je u vojni sukob i nitko ne zna u kojem će smjeru i u kakvim razmjerima krenuti s obzirom na to da je ovaj sukob počeo mnogo žešće nego onaj 2014. godine između palestinske militantne skupine Hamas i Izraela. Naime, Hamas i druge palestinske militantne skupine u Pojasu Gaze objavile su u utorak da su pokrenule operaciju nazvanu “Mač Jeruzalema”, dok je Izrael, u odgovoru na palestinske napade, započeo akciju “Čuvari Zida”. U raketiranju Izraela i kasnijoj izraelskoj odmazdi ubijena su najmanje 32 Palestinaca i najmanje dvoje Izraelaca, a ranjeno više od 140 Palestinaca i 30 Izraelaca.

Napetost između Hamasa i Izraela porasla je večeras nakon što je islamistički pokret Hamas zasuo izraelsku metropolu Tel Aviv kišom raketa, a izraelska vojska uzvratila zračnim udarima na Pojas Gaze.

U utorak navečer je u izraelskom napadu potpuno uništena dvanaesterokatnica u središtu Gaze u kojoj su čelnici Hamasa imali svoje urede, izvijestio je AFP. Hamas je zauzvrat ispalio 130 raketa na izraelsku metropolu Tel Aviv, gdje su se tijekom večeri oglasile sirene. Troje Izraelaca ozlijeđeno je nakon što je jedna od raketa pogodila autobus u gradu Holonu, odmah južno od Tel Aviva. Prema zadnjem izvješću ubijeno 2 Izraelaca dok je 26 ranjenih.

mjesto koje religiozni Židovi štuju kao grobnicu drevnog svećenika Simeona Pravednika, akcije se nastavljaju. Mnogi Izraelci prstom upiru u aktualnog premijera Benjamina Netanyahua, koji je izgubio gotovo sve izglede za formiranje nove izraelske vlade, zbog čega je izraelski predsjednik Reuven Rivlin mandat za sastavljanje vlade dao čelniku opozicije Yairu Lapidu iz centrističke stranke Atid. Jedino što Netanyahua može spasiti i ostaviti u premijerskoj fotelji jest rat. Međutim, kako se situacija razvija, teško da će Netanyahu dobiti političke poene u ratu jer palestinske militantne skupine već su na izraelske gradove sasule dalekometne projektile gađajući čak i Jeruzalem i Tel Aviv. S druge pak strane pokretu Hamas u ovom trenutku odgovara eskalacija sukoba jer bombardiranjem izraelskih gradova kao odgovor na represiju nad Palestincima u Jeruzalemu Hamas dokazuje da je “jedini zaštitnik palestinskog naroda” jer su upravo oni dali ultimatum izraelskoj vojsci i policiji da u ponedjeljak do 18 sati deblokiraju vjernike koji su bili opkoljeni u džamiji Al-Aqsa. Kako izraelska vojska i policija nije deblokirala vjernike, Hamas je u 18.02 sata počeo raketirati izraelske gradove. Izraelska vojska izvela je žestok protunapad na položaje i ciljeve na području Pojasa Gaze u kojima je poginulo puno Palestinaca, među kojima i djeca.

Nakon sastanka s užim kabinetom vlade, premijer Netanyahu kazao je da su Palestinci prešli “crvenu liniju” ispalivši rakete

■ na područje Jeruzalema. Izraelska je vojska potvrdila da su palestinski militanti ispalili više stotina raketa na jeruzalemsko područje i južni Izrael, pri čemu je ubijeno najmanje dvoje, a ranjeno 11 Izraelaca. Na meti Palestinaca najviše su bili gradovi Ashdod i Askhelon, koji su iznimno strateški važni za gospodarstvo Izraela. Ashdod je šesti po veličini grad i najveći luka u Izraelu, kroz koju prođe 60 posto uvezene robe.

Ashdod se nalazi na jugu zemlje, na Mediteranskoj obali, između Tel Aviva na sjeveru (32 kilometra) i Askhelona na jugu (20 km). Askhelon je od Jeruzalema udaljen 53 km prema istoku. Grad je također važno regionalno industrijsko središte.

Izraelska vojska tvrdi da Hamas i Islamski džihad imaju više od 40 tisuća raketa i granata različitog kalibra i dometa uključujući one koje mogu dosegnuti Tel Aviv i Jeruzalem.

Islamistički džihad druga je po

Amerika i Iran u klinču Izraelske obavještajne službe tvrde da su gotovo sve naoružanje koje posjeduju te dvije islamističke skupine dobile uz pomoć zapovjednika brigade Al -Quds, generala Qassema Sole -imanija, kojeg su Amerikanci ubili početkom 2020. u blizini zračne luke u Bagdadu.

I dok traju bombardiranja Pojasa Gaze i Izraela, diplomacija pokušava naći izlaz iz nastale situacije. Tako Egipat, Turska i Katar pokušavaju nagovoriti Hamas da zaustavi bombardiranja izraelskih gradova, a Bidenova administracija pokušava činiti pritisak na Netanyahua da i oni zaustave bombardiranja. Međutim, oni koji poznaju tamošnje prilike kažu da će ti sukobi, ako ne eskaliraju u opći rat, trajati nekoliko dana.

Istodobno, i u Hormuškom tjesnacu situacija je napeta. I dok Amerikanci tvrde da je američki ratni brod ispalio oko 30 hitaca upozorenja nakon što im se približilo 13 plovila mornarice iranske Islamske revolucionarne garde, Teheran tvrdi da su oni ti koji su ispalili rakete upozorenja na američki ratni brod. Ovo je drugi put u posljednjih mjesec dana da dolazi do susreta američkih i iranskih plovila, nakon relativnog zatišja tijekom 2020. ■

Hamasu odgovara sukob Unatoč svim međunarodnim apelima kojima se poziva Izrael na suzdržanost, da ne upotrebljava prekomjernu silu prema palestinskim prosvjednicima koji su pobunili zbog deložacije sa zemljišta Sheikh Jarraha, gdje većinom žive Palestinci, u čijem se susjedstvu nalazi i

Page 28 Strana 28

snazi skupina u Gazi, nakon pokreta Hamas koji vlada u Pojasu Gaze, a utjecaj mu je ojačao nakon 2014. uz financijsku potporu Irana.

Divrej Tora

Godina 14

Broj 31