Divrej Tkra Godina 11 Broj 32
Zagreb, šabat 26. svibnja 2018. - 12. sivana 5778.
Broj 32
http://twitter.com/DivrejTora B’’H Šabat Naso Jeruzalem 18:55
20:17
Zagreb
20:13
21:15
Rijeka
20:18
21:20
Split
20:04
21:05
Dubrovnik 19:54
20:56
Vinkovci 20:00
21:02
Sarajevo 19:57
20:58
Doboj
20:01
21:03
B. Luka
20:05
21:06
Beograd 19:52
21:05
Novi Sad 19:55
21:10
Subotica 19:59
21:15
Zrenjanin 19:54
21:08
Niš
19:41
20:52
Beč
20:21
21:23
Frankfurt 21:00
22:01
Edison, NJ 19:58
20:59
Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan, utorak 29.5.2018.
divrejtora@gmail.com
Paraša Naso
(Bamidbar 4,21-7,89) Dovršetkom brojanja prisutne djece
Alot Hašahar
3:07
Najranije Talit
4:02
Nec Hahama
5:12
Najkasnije Š’ma
9:03
Zman Tefila
10:20
Hacot
12:54
B-g priopćava Mošeu zakon o soti,
Minha Ketana
17:23
ţeni osumnjičenoj za bračnu nevjeru,
Plag Haminha
18:59
kao i zakon o naziru koji/a se zakle-
Šekia
20:36
tvom odriče pijenja vina, ne skraćuje
Cet Ha-kohavim
21:18
kosu i zabranjeno mu/joj je dolaziti u
Izraelove u Sinajskoj pustinji, 8.580 muškaraca u dobi od 30 do 50 godina
doticaj s mrtvim tijelom (da ne postane nečist/a). Aron i njegovi potomci (kohanim) dobivaju uputu kako blagoslivljati izraelski narod.
iz plemena Levi, ubrajalo se u one koji
Vođe dvanaest izraelskih plemena
će biti zaduţeni za prenošenje Svetišta.
prinose ţrtve, što je dio proslave postavljanja ţrtvenika. Budući da su njihovi pokloni jednaki, svaki je prinesen u različiti dan i zasebno je opisan u Tori. ■ Prevela Dolores Bettini
OU Israel's Torah Tidbits
Alija po alija
Kohen – prva alija – 17 p’sukim
grede (za njihovo učvršćivanje), stu-
(4,21-37)
pove i podloge za njih. Isto tako, i
Drugo brojanje Levita nastavlja se s Geršonovom granom obitelji. Prvo brojanje bilo je brojanje muškaraca od 30 dana starosti naviše. Ovo brojanje obuhvaća samo muškarce između 30 i 50 godina starosti, i ono predstavlja radnu snagu za Miškan. Zapazite: Početna dob za sluţbu
za stupove u dvorištu, kolje, njihove podloge i sličan pribor. Itamar je bio i njihov nadglednik. Broj Levijeve radne snage popeo se do: 2.750 za K'hata...
naravno, područje Hrama). [Har Ha-
Levi – druga alija – 12 p’sukim
Bajit u današnje vrijeme, izvan po-
(4,38-49)
dručja gdje je stajao Hram i njegovo
Levijevaca je 30 godina starosti. U
…2.630 za Geršona, i 3.200 za
dvorište, ima svetost Levitskog ta-
Bet HaMikdašu nema najviše dobne
Merarija. Ukupan broj radne snage
bora.] Osobi koja je došla u kontakt
granice. Međutim, u Miškanu je,
Levijevaca u Miškanu iznosio je
s mrtvim tijelom zabranjen je samo
budući da je posao Levijevaca pored
8.580. (Mjesto alije ―Šeni‖ moţe
"tabor boţanske Prisutnosti" (Hram ■
pjevanja i čuvanja zahtijevao i noše-
varirati
i njegovo dvorište).
nje dijelova Miškana, postojala oba-
Humaša.)
u
različitim
izdanjima
Osoba koja sagriješi mora (kada se
vezna dob umirovljenja - 50 godina
…la’avod avodat avoda va’avo-
kaje) usmeno priznati. On/ona ta-
starosti. Također primijetite da je
dat masa… Zapazite četiri riječi
kođer mora izvršiti povrat (ukoliko
K’hatova grana obitelji bila prebro-
koje dolaze jedna za drugom, a od
se radilo o novcu) i platiti globu
jana, a njihovi zadaci navedeni na
istog su korijena. Raši kaţe da se
ţrtvi.
kraju Bamidbara.
avodat avoda (dosta neobičan izraz)
U Geršonove zadatke pripadaju:
odnosi na sviranje muzičkih instru-
Paţljivo pogledajte dio sedre koji se bavi pokajanjem. On govori o
Miškan
menata. Što se tiče avodat masa –
(zamršeno istkani, višebojni, prvi
Gemara u Hulim komentira da se
sloj), Ohel (kozja dlaka, istkani
jedino tamo gdje je uključen teţak
srednji pokrov), i Mihse (vanjski
fizički rad postavlja dobna granica
pokrov od koţa); zavjesa na ulazu u
za
Ohel Moed (isto tkanje kao i Miškan),
prethodno spomenuli.)
laneni materijal za zavjese koji je
Šliši – treća alija – 10 p’sukim (5,1-
grešnika nisu dobro podučili. Ili
opasavao dvorište i zavjesa na ula-
10)
nekome
tri
pokrova
Miškana
–
zu u dvorište; kolci za pričvršćivanje i drugi sličan pribor. Levi’im su trebali raditi samo onako kako ih kohanim upute. Nadzornik Geršonove obitelji bio je Aharonov sin Itamar.
Levi’im.
(To
smo
bili
već
Ljude koji su obredno nečisti zbog bilo kojeg od tri konkretna uzroka, treba isključiti iz tabora dok čekaju očišćenje. Učili smo da ima tri različita ograničenja: "M'cora" je isključen iz čitavog Izraelskog tabo-
Merarijeva grana obitelji također
ra i u izolaciji mora ostati sve do
je izbrojana – muškarci između 30 i
očišćenja. Za "zav" i "zava" dopuš-
50 godina starosti. Oni su bili
teno je da borave u taboru Izraela,
zaduţeni za zidne oplate Miškana,
ali im je zabranjen tabor Levita (i,
Strana 2
muškarcu ili ţeni koji počine grijeh, te o zahtjevu da oni (a ne on/ona) to priznaju i učine t’šuva. Često je slučaj da kada neka osoba sagriješi, dio odgovornost za to leţi i na drugima. Recimo, roditeljima koji
omogućio
tko
je
krađu
(na i/ili
primjer) doveo
drugoga u iskušenje da je počini. Snosi li društvo dio odgovornosti za postupke grešnika zbog stavljanja naglaska na pogrešne vrednote? Svaka osoba je prvenstveno sama odgovorna za svoje postupke. No, budući da Tora na ovom mjestu upotrebljava mnoţinu, ona nas podsjeća na našu duţnost da stvorimo okruţenje
vrijednosnog
sustava Divrej Tora
(nastavak s 2. stranice)
OU Israel's Torah Tidbits:
Alija po alija
Tore koji će doprinijeti da svi
koja je na to primjereno upozorena)
članovi društva s entuzijazmom idu
i nazir (onoga koji se zavjetuje na
putem ţivota kako ga propisuje
određeni tip apstinencije), te Birkat
Tora.
kohanim.
rastopljenog teksta ovog dijela Tore. Kohen zaprisegne ţenu traţeći od nje da se zakune u svoju neduţnost, ili ako je takva stvar, da prizna svo-
Prema Rambamu (i drugima), kad
Ukoliko je ţena nevjerna svom
ju krivicu. Ţena bude upozorena na
neka osoba sagriješi i pokaje se, uz
suprugu, a nema dokaza njenog
ozbiljne štetne posljedice napitka
različite elemente t’šuve (ţaljenja
preljuba, ili ako muškarac neuteme-
koji će joj biti dan da popije, ako je
zbog prošlosti, prihvaćanje buduć-
ljeno
za
uistinu bila nevjerna svom muţu,
nosti, promjene načina ţivota), oso-
nevjeru,
formalno
odnosno na pozitivne posljedice
ba koja se kaje mora usmeno ispovi-
upozoriti, pred svjedocima, da se
uzimanja
jediti svoj grijeh pred B-gom. Čini se
više ne smije naći u društvu doti-
neduţna.
da Rambam podrazumijeva da t’šu-
čnog muškarca. To upozorenje je
va sama po sebi nije jedna od 613
preduvjet za čitavu temu o sota.
micvot, već prirodna posljedica kod
Sama sumnja, pa čak ni preljub sam
Ţidova koji se koristi B-ţjim darom
po sebi, ne stvaraju uvjete za sota
– mogućnošću da dobije drugu pri-
bez formalnog upozorenja muţa.
liku. Micva je ispovijediti se (kada se
Jednom kada je upozorenje izre-
kaje), te ne dopustiti da se taj proces
čeno, micva (zahtjev) je da se krene
odvija isključivo u srcu ili umu čov-
u proces sota. Muţ mora svoju ţenu
jeka. Ostali koji izlistavaju micve
dovesti kohenu u Hram. Prinosi se
ubrajaju t’šuva među 613 micvot.
obrok-ţrtva od ječma. Uz nju se ne
R’vi’i – četvrta alija – 48 p’sukim (5,11-6,27) Ovaj dugački odlomak prvenstveno se bavi pitanjima o sota (ţeni koju se sumnjiči za nevjeru i
sumnjiči on
je
svoju moţe
ţenu
napitka
ukoliko
je
Ozbiljnost kojom se Tora bavi pitanjem o sota motivirana je ţeljom da donese sklad između muţa i ţene
(kada
je
to
izvedivo)
i
stanovištem da je sumnja iznimno štetna po odnos. B-g, recimo to tako, dopušta da Njegovo Ime bude napisano i izbrisano kako bi se unaprijedila bračna harmonija.
upotrebljava ni ulje niti začini, jer je
Muškarac ili ţena moţe učiniti
aktualni problem toliko ozbiljan i
nazirejski zavjet B-gu. To se obično
neugodan pred B-gom.
čini, ali ne i uvijek, na razdoblje od
Kohen spravlja napitak koji se sastoji od vode iz kijora (umivaonice ispred Hrama), zemlje s tla i
mjesec dana. Naziru je zabranjeno da pije vina, jede groţđe, groţđice, sjemenke groţđa i opnu groţđa. Nazir ne smije šišati svoju kosu, već je treba pustiti da raste. Nazir ne smije doći u doticaj s mrtvim tijelom, niti postati obredno nečist čak niti od tijela svojih bliskih srodnika. Hinuh objašnjava da budući da je kohen već rođen s ograničenjima obredne čistoće, bilo bi nepravedno zabraniti mu da ne dotiče tijelo njegovog bliskog srodnika. Njegovo tugovanje moglo bi biti preveliko da bude u stanju izdrţati tu razinu zabrane. No, nazir, svojevoljno prihvaća ovo ograničenje, znajući u što se
Godina 11 3 Broj 32 Strana
Strana 3
(nastavak s 3. stranice)
OU Israel's Torah Tidbits:
Alija po alija
upušta (kao što to zna i kandidat za
nas i dalje podsjeća da to nije poţe-
teţe kontrolirati njezine tjelesne
Kohen gadola), i zbog toga mu moţe
ljan način ţivota.) Dio te micve je da
porive nego li što je to uobičajeno.
biti onemogućen dodir čak i s tije-
nazir obrije svoju kosu, koja se po-
Tora joj dopušta da na sebe uzme
lom njegova oca.
laţe na vatru ispod korbana. Nakon
zavjet apstinencije (koja bi se inače
toga on moţe piti vina.
drţala neprihvatljivom) kako bi joj
Ukoliko nazir postane nečist, on se
pomogla da ―se dovede u red‖. To-
mora očistiti (nakon 7 dana nečis-
Zanimljivo je primijetiti da su
toće), obrijati glavu, prinijeti dvije
brojne zabrane za nazira zabiljeţene
golubice i janje kao korbanot, i izno-
pojedinačno u micvot Tore. Na
va započeti period nazira. Kada na-
primjer, ne djeluje li čudno da se
zir uspješno završi razdoblje svog
zabrana naziru da jede groţđe,
zavjeta, on prinosi dva janjeta i ov-
groţđice, opne od groţđa i sjemen-
na, te uz to različite vrste prinosa od
ke treba brojati svaka za sebe?
brašna i ulja, te ljevanicu od vina. U
Nasuprot tome, pogledajte na broj-
te korbanot uključena je i ţrtva za
ne primjere u Tori gdje se velik broj
grijeh. (To ukazuje da nije potpuno
detalja
ispravno na sebe prihvatiti nazirej-
micvom – izgradnja Miškana, melahot
Potom Tora predstavlja ―trostruki
ski zavjet. Tora često omogućava
u vezi šabata, da navedemo samo
blagoslov‖ koji čini tekst ―Birkat
ekstremne mjere onome koji smatra
dva. Moţda odgovor leţi u okol-
kohanim‖. (Mi ove p’sukim govorimo
da mora ţivjeti na stroţi način kako
nostima koje obično prate nazira.
također i svakog jutra u sklopu Bir-
bi ispravio određene nedostatke, ali
Ovdje imamo osobu kojoj je moţda
hot HaTora, a taj blagoslov ―posuđu-
Strana 4
spominje
pod
jednom
ra dalje ―bombardira‖ nazira, i njegovu uznemirenu dušu, iznoseći micvu za micvom koje se mora strogo pridrţavati. Ovaj će proces, nadamo se, dovesti nazira natrag ―u ispravnu ravnoteţu‖. (Ovo je očito vrlo pojednostavljeni
prikaz
nazirskog
pitanja, ali nadamo se da će vam dati materijala za razmišljanje.)■
Divrej Tora
(nastavak s 4. stranice)
OU Israel's Torah Tidbits:
Alija po alija
jemo‖ i za našu djecu na Lel šabat,
Šiši – šesta alija – 30 p’sukim (7,42-
makar nismo svi kohanim.) Kada
71)
kohanim izgovore taj blagoslov, B-g
Vođe Gada, Efraima, Menašea,
će blagosloviti njih i narod Izraela.
Binjamina, i Dana donijeli su svoje
Birkat kohanim je svakodnevna micva
darove
za kohanim.
6.
do
10.
dana,
navedenim redoslijedom.
Hamiši – peta alija – 41 p’sukim (7,1-41) Čitanje od ovoga mjesta pa do kraja sedre, te početak sljedećeg dijela čini čitanje za osam dana Hanuke. (Neki počinju od odlomka Birkat kohanim na kraju R’vi’i.) Neke općine također čitaju ―darove plemenskih vođa‖ u prvih 12 dana nisana. Na dan kada je Miškan dovršen, on i njegovo pokućstvo, ţrtvenik i njegov pribor, bili su pomazani i posvećeni. Plemenske su vođe dale za Miškan 6 kola s 12 volova, po dva da vuku svaka kola. Kola je trebalo rasporediti
od
Levi’im
primjereno
zadacima različitih obitelji. Geršon je dobio dvoja kola i četiri vola. Merari je dobio četiri kola i osam volova (jer su dijelovi koje su oni prenosili bila teţi i glomazniji). Niti jedna kola nisu bila dana K’hatu,
budući da su oni bili zaduţeni za svete predmete koji su se morali nositi na ramenima. To da se aron imao nositi na ramenima Levi’im iz obitelji K’hata je micva. Dalje slijedi 12 odlomaka po 6 redaka koji su praktički identični. Svaki odlomak sadrţi ime plemenskog vođe i opis dara u zlatu i srebru, te ţivotinja za ţrtve koje su bile prinošene na jedan od dvanaest dana posvećenja Miškana. Nahšon ben Aminadav iz Jehuda prvi je iznio svoje darove. Vođe Jisahara, Zevuluna, Reuvena, i Šimona predstavile su svoje darove u naredna 4 dana. Iako su darovi bili međusobno identični, postoje izvori koji uče da je svaki od vođa donio svoje darove
s
posebnim
kavanot
i
simbolima koji su bili svojstveni njegovom plemenu.
Zamršena simbolika vezana je uz svaki element darova, i različita je za svako pleme, makar su darovi po vanjštini bili identični. Jedna od tema koja se ponavlja kod darova je lista ţivotinjskih ţrtava. Par (bik) se povezuje s Avrahamom Avinu, kao što je rečeno kada je potrčao u susret anđelima – I k govedima, potrča Avraham… Ajil (ovan) se povezuje s Jichakom, kao kod ovna koji je bio prinesen umjesto njega na Mizbe’ahu na kraju Akeda. Keves (janje) se povezuje s Jaakovom, kao pri čitavom zbivanju s ovcama kod Lavana. Jarac koji se prinosi kao ţrtva za grijeh predstavlja Josefa, kao kod koze kojom su braća prevarila Jaakova. Zapazite da je to jarac koji je hatat. Druge ţivotinje nisu povezane s grijehom. Š’vi’i – sedma alija – 18 p’sukim (7,72-89) Bamidbar 7 je najduţi perek u Tori. Vođe Ašera i Naftalija donijele su svoje darove na 11. i 12. dan. Tora iznosi ukupne zbrojeve i saţetke ―Posvećenja‖. Od ovog mjesta nadalje, B-ţji kontakt s Mošeom dolazio je s mjesta između dva keruba na vrhu (kaporeta) arona. Posljednja
3
p’sukim
čitaju
se
ponovo za Maftir. ■ Godina 11 5 Broj 32 Strana
Strana 5
Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:
Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 362. Izlazi!: Obveza da se nečiste ljude pošalje van iz Hrama
371. Bez koštica: Zabrana naziru da jede koštice grožđa
... oni će poslati iz tabora ... (Brojevi 5,2)
... od koštica ... (Brojevi 6,4) 372. Opna i neuspjeh: Zabrana naziru da jede opnu grožđa
363. I ostanite tamo! Zabrana nečistim ljudima da uđu u Hram
... opnu on neće jesti. (Brojevi 6,4)
... oni neće onečistiti ... (Brojevi 5,3)
373. Samsone? Je si li to ti?: Zabrana naziru da šiša kosu
364. Pokajte se!: Obaveza priznavanja naših prijestupa B-gu
... britva neće prijeći preko njegove glave ... (Brojevi 6,5)
... oni će priznati grijeh koji su počinili ... (Brojevi 5,7) 365. Izvorište sote: Obaveza da se postupi po proceduri za osumnjičenu ženu ... kohen će obaviti cijeli ovaj zakon ... (Brojevi 5,30) 366. Nema se zbog čega biti sretan: Zabrana stavljanja ulja na prinos sote ... on neće izliti ulje na nju ... (Brojevi 5,15) 367. Ne žuri!: Zabrana stavljanja tamjana na prinos sote ... i neće staviti tamjan na nju ... (Brojevi 5,15) 368. Vino ne? Zabrana naziru da pije vino ... od vina i jakog pića, on će se suzdržavati ... (Brojevi 6,3) 369. Ni grožđe: Zabrana naziru da jede grožđe ... svježeg grožđa ... (Brojevi 6,3) 370. Džumbus s grožđicama: Zabrana naziru da jede grožđice ... ni grožđice neće jesti. (Brojevi 6,3)
374. Daj mi glavu s kosom: Obaveza nazira da pusti kosu da raste ... on će pustiti da mu kosa na glavi raste. (Brojevi 6,5) 375. Ne smucaj se: Zabrana nazireju da bude pod istim krovom s mrtvim tijelom ... neće se približiti mrtvoj osobi. (Brojevi 6,6) 376. Ne možeš se samo tako provući: Zabrana naziru da dolazi u doticaj s mrtvima ... on se neće onečistiti zbog njih ... (Brojevi 6,7) 377. Skini sve: Obaveza da nazir obrije svoju glavu ... on će obrijati svoju glavu na dan svog čišćenja ... (Brojevi 6,9) 378. Blago tebi! Obaveza za kohanim da svakodnevno blagosilju ljude ... ovako ćete blagosloviti sinove Izraelove ... (Brojevi 6,23) 379. O-drži !: Obaveza Levita da Kovčeg prenose na svojim ramenima ... na svojim ramenima oni će ga nositi. (Brojevi 7,9) ■
Sefer Hamicvot Hakacar
Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 113. Negativna je zapovijed ne biti spolno prisan sa suprugom svog oca kao što Pismo kaţe, Golotinje žene svojega oca nećeš otkrivati (Va-jikra 18,8). [Ovo vrijedi] Čak i ako ona nije njegova majka, ako je supruga njegova oca bilo putem erusina [time što je „isprošena―, prva faza braka], ili putem nesuina [„braka―, druge faze]; kako za vrijeme očeva ţivota, tako i nakon njegove smrti; pa čak i ako se
Strana 6
razveo od nje. Kazna koja je za ovo propisana, ako je bilo svjedoka i postojalo je [prethodno] upozorenje, je smrt kamenovanjem; a ako nema svjedoka, ukoliko je to bilo svjesno, onda će biti karet [bogomdani prestanak postojanja], dok ako je bilo nehotice, zahtijeva se hatat (ţrtva za grijeh). Odnosi među srodnicima u drugom koljenu, prema odredbama učenjaka su: ţena očeva oca, i tu nema ograničenja koliko to daleko seţe u prethodne naraštaje; i ţena majčina oca samo u toj generaciji. Ovo je na snazi posvuda i uvijek. ■ Divrej Tora
Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook:
Šulhan Aruh
Unutarnja crta dobrote
Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi. Dio I: Orah hajim Poglavlje 29. - Ograničenja u privatnom području; spajanje privatnih područja Rabinski je zabranjeno premještati
ski je zabranjeno premještati stvari
stvari između dvorišta i uličice,
među domovima, ili između domo-
osim ako stanovnici u dvorištima ne
va i za-jedničkog područja, osim
formiraju "partnerstvo" doprinosom
ako se ljudi ne "udruţe" doprino-
zajedničkom prikupljanju hrane
som zajedničkom prikupljanju hra-
(386,1). U vezi prirode i skladištenju
stvari za više od četiri lakta u nenat-
ne, nazva-nom eruv haceros (vidi
ove hrane vidi 386,1.3-9; o tome koje
krivenom privatnom prostoru koji
366,1; 372,1. 6,8-19; 375,2-4; 376,1-4).
skupine mogu ili moraju činiti par-
je dulji od 100 lakata ili ima više od
U vezi prirode, količine, prikuplja-
tnerstvo, vidi 386,2-9; o premješta-
5.000 četvornih lakata u području
nja i skladištenja eruva vidi 366,3-
nju stvari u uličici ako nije uspo-
koje se ne koristi u stambene svrhe
12; 367,1, 368,1-5, 369,1, 394,2-3. U
(vidi 358,1-14; 359,1; 360,1-3; 362,1.4;
stavljeno partnerstvo vidi 388,1. ■
vezi toga koji ljudi mogu ili moraju
Kada uličica formira partnerstvo,
372,2); a dopušteno je premještati
sudjelovati u eruvu, vidi 353,1-2;
pojedina dvorišta se ne moraju ud-
stvari između takvog područja i
355,5; 363,31; 365,3; 370,1-8; 371,1-6;
ruţivati; vidi 387,1. U vezi osnivanja
karmelisa (vidi 346,3).
389,1; 391,2. Dvije grupe ljudi mogu
partnerstva za čitav [zidom opasa-
na-praviti zajednički eruv ako su
ni] grad ili dio grada vidi 391,1 i
njihovi prostori povezani; vidi 372,
392,1-8.
Rabinski je zabranjeno premještati stvari za više od četiri lakta u dvorištu ili uličici koja je okruţena pregradama na samo tri strane; kako bi se to omogućilo, običaj je da se na
3-19; 373,1; 374,1-4; 375,1; 378,1-5; 379,1-2. Slično tome, kada se nekoliko
Ako netko tko mora sudjelovati u eruvu ili partnerstvu to nije učinio, on umjesto toga moţe verbalno po-
otvorenoj strani sagradi "forma ula-
dvorišta nalazi uz istu uličicu, ra-
ništiti svoj zahtjev da sudjeluje u
za" (vidi 363,26). Za ostale načine na
binski je zabranjeno premještati
zajedničkom prostoru (vidi 380,1-4;
koje se moţe urediti otvorena strana
381,1-7; 391,1; 392,8 ); ali ukoliko je
vidi 363,1-35 i 365,7-8. Ove metode
on ne-Ţidov, ostali moraju od njega
funkcioniraju čak i za dvorište ili
unajmiti svoj dio za simboličan iz-
uličicu koji su otvoreni na oba kraja
nos prije nego što mogu napraviti
(vidi 364,1); ali pretvaranje javnog
eruv (vidi 382,1-20; 383,1; 384,1-2;
područja u privatni prostor zahti-
385,2; 389, 1; 390,1-2; 391,1; 392,8; u
jeva vrata koja se daju zatvoriti (364,
vezi ne religioznih Ţidova vidi 385,
2). Za uličice sloţenih oblika vidi
1.3-4).
364,3-5, a u vezi ulica koje imaju druge vrste procjepa u zidovima vidi 365,1-3. Ako neki privatni prostor, poput dvorišta, dijele ljudi koji jedu odvo-
Kada se sakupi hrana koja se koristi za eruv ili partnerstvo, kaţe se blagoslov "... Koji nam je zapovjedio u vezi eruva"; vidi 366,13-15 ■i 395,1. Prilikom skupljanja na blagdan koji
jeno (vidi 370,4-6) u stalnim domo-
prethodi šabatu, ili u sumrak u pe-
vima (vidi 366,2, 370,8), stvari se slo
tak navečer vidi 393,1-3; u slučaje-
-bodno mogu premještati unutar
vima nedoumice vidi 394,1. ■
tog zajedničkog prostora, no rabinGodina 11 7 Broj 32 Strana
Strana 7
Pitanja za samostalno učenje:
Teme za razmatranje uz šabatni stol 1. U paraši Naso nalazimo poznate psukim "birkat kohnim” (svećenički blagoslov, vidi 6,22-27) ‘stisnute u sendvič’ između zakona o naziru (poglavlje 6) i posvećenja Miškana (7. poglavlje). Moţete li predloţiti tematske razloge zašto su ove tri paršiot smještene jedna do druge? [Nakon što sami
mo naučiti iz ovog teksta Ibn Ezre?!] Koji kriteriji moraju biti ispunjeni da bi se ţena mogla ispitati kao osumnjičena preljubnica (?)סוטה
tivna ili negativna izjava o onome tko se zavjetuje [ili moţda oboje]? [Sjetite se da je bama ţrtvenik sagrađen za B-ga, no bama je dopušteno podizati samo kada ne postoji
3. Sjetite se da je Humaš već zabi-
stalni Mikdaš. Međutim, kad je Šlo-
lježio priču o posvećivanju Miška-
mo HaMeleh izgradio stalni Mikdaš
na u Šemot 40 i Vajikra poglavljima 8-9.
u Jerušalajimu, bamot su postale trajno zabranjene. Vidi Rambam
Ezra,
Što mislite da je razlog da se još
Hilchot Beit Ha'bechira 1,1 do 1,4.]
Ramban i Chizkuni na 6,23! [Vidite
jedan aspekt tog događaja zabiljeţi
Što mislite zašto je Chazal posebno
također Rašija i Rašbama za vaţne
ovdje u Sefer Bamidbar?
odabrao ovu usporedbu s bama um-
pokušate],
pogledajte
Ibn
halahot koje oni uče iz tih psukima.]
Kada odgovarate poveţite 7,3-9 s
Koju uloga imaju svećenici pri blagosiljanju
naroda?
Ne
bi
li
općom temom u poglavljima 1-4! [ Poveţite to također i s temom
jesto da jednostavno kaţe da "nedarim" nisu preporučljivi? Postoji li doba kada se "nedarim" preporučljivi? Kako je ovo u usporedbi s vre-
Hašem, Osobno trebao biti taj koji
"vodstva" u Sefer Bamidbar.]
blagosilje naciju?
4. Što se tiče "nedarima" [zavjeta
na?! [Poveţito to s Rambam Hilchot
2. Sada kada ste se "zagrijali" sa
vezanih uz zakone "nazira" u 6. po-
Day'ot 1. poglavlje]
"smihut paršiot" možete li ukazati
glavlju], Chazal je dao vrlo zanim-
u čemu se sastoji tematska poveza-
ljivu izjavu:
nost između zakona o "sota " (5,1131) i zakona o "naziru" (6, 1-21)?
"Onaj tko se zavjetuje – on je kao da gradi bama [ţrtvenik na uzvisini],
Nakon što (opet) pokušate sami,
a kada ispunjava taj zavjet - to je
pogledajte Rašija i Ibn Ezru na 6,2.
kao da prinosi ţrtvu na toj bama ..." .
[Vidite također i Chizkunija (slično
[Pogledajte Mesehet Jevamot 109a ].
Ibn Ezri). Koji vaţan "musar" moţe-
Prema vašem mišljenju, je li to pozi-
menima kada je bama bila dopušte-
Zašto nazir mora prinijeti ţrtvu nakon što završi njegov/njezin zavjet? Da li ovo sugerira da ima nešto loše u tome da se postane nazir? 5. Sefer Bamidbar počinje 1. ijara kada B-g zapovijeda Mošeu da popiše stanovništvo. Zapazite red po kojem su plemena organizirana u taborima u poglavlju 2. Sada, se prisjetite poretka n'si'ima plemena dok prinose svoj korbanot tijekom dvanaestodnevne ceremonije posvećenja u 7. ■
poglavlju. Je li redoslijed isti ili drugačiji? Moţete li objasniti zašto? Primjetite da je datum kada su prinesene te korbanot mjesec dana prije nego što je obavljen popis! Što vam ovo govori o razlozima redoslijeda kojim su n'si'im prinijeli svoje korbanot? [Vidite Ramban 7,12] ■ Prevela Tamar Buchwald
Strana 8
Divrej Tora
Rabbi Shaul Rosenblatt:
Osobni mir
U ovotjednoj paraši nalazi se sve-
isuviše je dubok za to. No, s vreme-
ćenički blagoslov koji izgovaramo u
nom, tijelo moţe naučiti uţivati u
sinagogi. On završava s molitvom
zadovoljstvima duše.
da nam B-g dâ mir.
Ako podlegnete ţeljama i strasti-
Ovaj je blagoslov sročen u jedni-
ma tijela, kaţu naši učenjaci, vama
ni, što bi značilo da je to blagoslov
će zauvijek vladati nemir. Međutim,
za svakog pojedinca, a ne nacionalni
borite se da ţivite kao duša, i mir
blagoslov. Ne bi li imalo više smisla
postaje realna mogućnost. Ovaj o-
blagosloviti narod mirom? Vjeroja-
sjećaj unutarnjeg sklada i punine je
tno ne postoji ništa bitnije za narod
ono za čime svi mi ljudi u konačnici
od toga. Nadalje, mada je mir vaţan
teţimo. I stoga je to tema koja naj-
u međuljudskim odnosima, svakako
više pristaje svećeničkom blago-
postoje više, ili barem jednako zna-
slovu. ■
čajna pitanja u ţivotu pojedinca -
■
kao što su to zdravlje, ljubav, osobno zadovoljstvo ...
Što je
zapravo taj osobni mir, i zbog čega je izdvojen?
Duša se nikada neće pomiriti s tijelom. Njezin poriv prema B-gu
gim tijelima - napokon, jutros ste ga nasilu izvukli iz kreveta. Duša ţeli da budete puni ţivota i energije za dan pred vama. Tijelo ţeli da se utučeni povlačite uokolo. Duša ţeli imati duboke, smislene odnose s drugim ljudima, tijelo ţeli da ih ţvačete dok ih trebate, a onda
Svako ljudsko biće sastoji se od tijela i duše. Duša ţudi da bude poboţna, dok tijelo ţeli spavati. To je prava dihotomija. Probudiš se uju-
samo ispljunete kosti. Duša se ţeli uključiti u stvarnost, tijelo ţeli drogu i druge stimulanse da mu pomognu da pobjegne od stvarnosti.
tro, a bitka već bjesni. Duša ţeli us-
Ova bitka između tijela i duše tra-
tati i činiti bogobojazne stvari—
je neprestano. Teško da postoji ijed-
tijelo se svom snagom drţi za
na situacija u ţivotu u kojoj njihove
jastuk. Pretpostavimo da ste ipak
sklonosti nisu dijametralno suprot-
uspjeli izaći iz kreveta, duša se sada
ne. Mi smo suočeni sa stalnim nemi-
ţeli baviti smislenim stvarima, dok
rom. Upravo na mir od ovog stal-
tijelo hitno ţeli pobjeći u novine, TV
nog nemira odnosi se svećenički
ili bilo što što moţe naći – što manje
blagoslov.
smisla ima, to bolje.
Učenjaci kaţu da postoji samo je-
Na putu do posla, duša se ţeli na-
dan način da se postigne taj "vlastiti
smiješiti drugim dušama. Tijelo ţeli
mir." Duša se nikada neće pomiriti s
da izgledate što jadnije moţete dru-
tijelom. Njezin poriv prema B-gu
Godina 11 9 Broj 32 Strana
Strana 9
Rabbi David Stav:
Knezovi Izraela, glave domova svojih otaca Ovog šabata čitat ćemo paršu Na-
potrebne materijale i posvećenje
nije smatrala prikladnim da nam na
so. Ona ima 176 stihova, što ju čini
Miškana događa se prvog dana mje-
ovom mjestu čitanja nešto poruči,
najduţom paršom u Tori (slučajno,
seca nisana, druge godine nakon što
dok se narod priprema za putovanje
to je isti broj kao i broj stihova naj-
je narod izašao iz Egipta. Detaljan
u zemlju Izrael.
duţeg poglavlja Tehilima, a najduţi
opis posvećenja Miškana nalazi se u
traktat Babilonskog Talmuda sastoji
knjizi Vajikra.
se od 176 stranica). Mnogi od tih stihova opisuju ţrtve koje su knezovi plemena prinosili na dan posvećenja Miškana u pustinji.
Knjiga Bamidbar, koju smo počeli čitati prošloga tjedna, otvara se popisom stanovništva koji Moše pro-
Biti vođa plemena nije lak posao. Ta je uloga
vodi prvog dana mjeseca ijara. Ti
namijenjena onima
Evo kratke kronologije: Narod
događaji prethode masovnoj migra-
koji smatraju da se
Izraela napustio je Egipat sredinom
ciji stotina tisuća ljudi prema zemlji
mjeseca nisana. Sedam tjedana kas-
Izrael. To putovanje započinje dva-
na taj način mogu
nije, tijekom mjeseca sivana, Tora je
naestog dana mjeseca ijara (događaj
dana na Sinaju – događaj kojeg smo
o kojem ćemo čitati sljedeći tjedan).
obiljeţili prošlog tjedna, na Šavuot. Četrdeset dana kasnije, Moše silazi sa Sinaja sa pločama Saveza, koje je razbio zbog grijeha koji je narod počinio sa zlatnim teletom. Nakon osamdeset dana molitve, na Jom kipur te godine, Moše se vraća sa drugim pločama i nekim novostima: Hašem je naredio izgradnju Miškana. Narod entuzijastično sakuplja sve
U vidu te kronologije, pitamo se zašto Tora treba spominjati ţrtve koje su knezovi plemena prinijeli prethodnog mjeseca. To nije samo stvar anakronizma. Semantički, ima više smisla da se poglavlje o ţrtvama nalazi negdje uz opis drugih aktivnosti vezanih uz posvećenje Miškana, a ne uz početak putovanja naroda pustinjom. Osim ako Tora
brinuti za
■
svoje pleme. Volio bih da razmislimo o vrlo posebnom stihu koji opisuje knezove koji su prinijeli ţrtve. Tora kaţe sljedeće: „Knezovi Izraela, glave domova svojih otaca, prinijeli su (svoje ţrtve). Oni su bili vođe plemena. Oni su bili ti koji su bili prisutni prilikom prebrojavanja.― Tora koristi ne manje od četiri izraza kako bi ih opisala: knezovi, glave domova svojih otaca, vođe plemena i oni koji su bili prisutni prilikom prebrojavanja. Neke od tih titula čine se kontradiktornima budući da je knez glava plemena, dok je glava očeve kuće toboţnji vođa šire obitelji unutar plemena. Zašto onda Tora daje toliko titula ovoj skupini ljudi? Zapeo mi je za oko Rašijev briljantni komentar. On odlučuje prinčeve povezati sa egipatskim nadzornicima: „Oni su bili zapovjednici po-
Prijeđite preko Crvenog mora, skrenite desno kod gore Sinaj. Stižete na odredište: Obećana zemlja. Procijenjeno vrijeme dolaska: 40 godina. Strana 10
stavljeni nad njima u Egiptu, i oni su zbog njih pretučeni.― Ti knezovi Divrej Tora
(nastavak s 10. stranice)
Rabbi David Stav:
nisu bili plemići i nisu svoje poslove dugovali obiteljskoj lozi ili nepotizmu. Ti su ljudi bili u Egiptu, među svojom braćom koja su patila, i oni su bili pretučeni kada su pokušali obraniti robove koji nisu uspjevali izvršiti svoju dnevnu kvotu rada. Oni su na svojim ramenima nosili bol cijelog naroda i tako su zasluţili pravo da svoj narod vode kroz pustinju. To tumačenje daje još jednu konotaciju riječi nasi (knez). Dvije riječi mogu označavati vođu – roš (glava) i nasi (knez). Roš je vođa koji vodi svojim umom i duhom. Nasi je, međutim, nešto drugo. Nasi nosi ljude na svojim ramenima, osjeća njihovu bol, nalazi lijek za njihove boli i prepoznaje njihove potrebe. Izraelski narod spremao se na putovanje u zemlju Izrael i Tora nam ţeli pokazati tko su bili ovi knezovi. Na dan kada je posvećen Miškan, svaki
Knezovi Izraela, glave domova svojih otaca vlastito dijete. Jednom sam čuo sljedeću priču od rabi Singera, roš ješive iz Ješivat Mekor Hajim (ješive u kojoj su studirala dva tinejdţera koja su oteta prije dvije godine): Kasno jedne noći, on je posjetio školu u Gush Etzionu u kojoj su učili njegovi studenti, i tamo je vidio savjetnika koji je gledao u papir s napisanim imenima svojih učenika, i molio. Kada ga je upitao što radi s tim listom papira, savjetnik mu je rekao da je imao ţelju moliti za uspjeh svakog svog učenika u njegovom učenju, te u drugim vaţnim aspektima ţivota. Rabi je bio zadivljen odgovorom. Ako je taj čovjek osjećao bol svojih učenika i molio za njihov uspjeh, uz sav drugi edukativni dio posla koji je radio, on je zasluţio biti savjetnik.
od njih ţelio je prinijeti ţrtvu za op-
Biti knez plemena nije lak posao.
roštenje grijeha svog plemena, zato
To je uloga za one koji osjećaju da je
da bi se pleme sačuvalo. Oni su bili
taj posao način na koji oni mogu
potpuno zaokupljeni svojom bri-
ţivjeti u odgovornosti prema svom
gom za pleme, i oni su bili ti koji su
plemenu. Ta su plemena putovala
ih mogli voditi na putovanju. Moţ-
prema zemlji Izrael, gdje će se suo-
da se zato nazivaju „glavama do-
čiti s kompleksnim kušnjama. Od
mova svojih otaca―. Oni su na sva-
ţivotne je vaţnosti za nas da mo-
kog člana plemena gledali kao na
ţemo vjerovati svojim vođama, i odmarati sigurno, znajući da su oni naše brige postavili kao svoj prvi prioritet. Oni moraju biti spremni biti pretučeni zbog nas, i ţrtvovati ţivotinje u naše ime, i ako je to sve istina, tada će nas oni zasigurno povesti sigurnim putem prema našoj domovini. ■
■ Prevela Anja Grabar
Godina 11 11 Broj 32 Strana
Strana 11
Rabbi Ephraim Buchwald:
B-žji dar druge prilike Ovotjedna parša, parša Naso, najduţa je od svih parši u Tori. Prikladno je što se najčešće čita na šabat koji slijedi odmah nakon Šavuota, jer pokazuje veliku ljubav ţidovskog naroda prema Tori. Zanimljivo je primijetiti da 176 stihova parše Naso odgovara broju stihova najduţeg poglavlja Psalama, poglavlja 119. Broj 176 također je i broj stranica najduţeg traktata u Talmudu, Baba Batra. Jedna od raznovrsnih tema koje nalazimo u parši Naso je zapovijed u Brojevima 5, da se očisti izraelski tabor.
su onečišćeni doticajem s mrtvim
također
tijelom.―
Lo'ez smatra da kada su Izraelci
Raši objašnjava da su u to vrijeme postojala tri koncentrična tabora. Tabor „B-ţje prisutnosti― bio je u središtu, u najcentralnijem četverokutu, a sastojao se od Šatora sastanka i dvorišta koje je okruţivalo Šator. Leviti, Mojsije i Aron bili su utaboreni u srednjem četverokutu, sa četiri strane Šatora i dvorišta. Izraelci su bili utaboreni u vanjskom četverokutu, sa četiri strane Levita. Raši kaţe da su oni koji su bili zahvaćeni caraatom bili isključeni iz sva tri tabora. Oni koji su imali iz-
Nahmanides objašnjava da su Iz-
ljev mogli su ostati u taboru Izrae-
raelci, kako bi učinili tabor dostoj-
laca, ali su bili isključeni iz tabora
nim novopostavljenog Šatora sas-
Levita i tabora B-ţje prisutnosti.
tanka i B-ţje prisutnosti koja je pre-
Onima koji su bili onečišćeni konta-
bivala među njima, morali očistiti
ktom s mrtvim tijelom, bilo je za-
tabor od svake ritualne nečistoće.
branjeno ući jedino u tabor B-ţje
U Brojevima 5,2, B-g govori Moj-
prisutnosti.
siju i kaţe mu, „Zapovijedi Izrael-
Jalkut Maj'am Lo'ez sugerira da
cima da iz svog tabora isključe sva-
Tora biljeţi micvu o očišćenju tabora
kog tko je zahvaćen caraatom, svako-
baš na ovom mjestu, kako bi doka-
ga tko ima zav, izljev, i sve one koji
zala Izraelcima da se i njihov tabor
smatra
svetim.
Maj'am
vidjeli da je B-ţja prisutnost sišla u novosagrađeni Šator sastanka, i kada su se Leviti utaborili oko njega kako bi štitili Šator, oni su se osjećali isprazno, misleći da je njihov tabor bez svetosti. Sada kad su vidjeli da ljudi zahvaćeni caraatom ne smiju ući u tabor Izraelaca, oni su shvatili da su sva tri tabora posvećena i da se B-ţja prisutnost nalazi također i u njihovom taboru. Midraš u Bamidbar Raba 7,1, ■ biljeţi razlog za isključivanje nečistih Izraelaca iz njihovih tabora. Midraš kaţe da kao što nečistoća mora biti uklonjena iz srebra kako bi se vidjela njegova ljepota, tako je i izraelski tabor morao biti očišćen kako bi se vidjela ljepota naroda. Midraš objašnjava da kada su Izraelci izašli iz Egipta, oni su bili prebijeni i slomljeni ljudi. Zbog njihovog teškog rada sa ciglama i ţbukom, i prisilnog penjanja na visine, većina ljudi bila je bolesna i nesposobna. Neki su bili ozlijeđeni padom kamena, drugi su izgubili ruke ili vid kao rezultat ozljeda na radu. Kada su stigli u pustinju, Svemogući je rekao, „Je li to način na koji će Tora biti poštovana? Zar da Toru dam generaciji bogalja? Mogao bih čekati novu generaciju da bude dovoljno zrela da bi prihvatila Toru, no to bi trajalo predugo!― B-g je zatim dao upute Svojim anđelima da brzo izliječe ljude. Rabini potvrđuju to izlječenje opisom koji Tora daje o objavi na Sinaju. Dokaz
Strana 12
Divrej Tora
(nastavak s 12. stranice)
Rabbi Ephraim Buchwald:
B-žji dar druge prilike
da nitko nije bio hrom izvlači se iz
teškoća na putu. Uskoro su se nji-
Izlaska 19,17, koji kaţe da su ljudi
hove, sada okaljane duše, počele
stajali pod planinom. Nikome nisu
odraţavati u njihovim fizički oka-
nedostajali udovi, jer je rečeno u
ljanim tijelima.
Izlasku 24,7 da su Izraelci odgovorili, „Sve što B-g kaţe, činit ćemo.― Nitko nije bio gluh, jer Izlazak 24,7 kaţe, „Slušat ćemo.― Nitko od ljudi nije bio slijep, jer Izlazak 20,15 kaţe, „I sav je narod vidio glasove.― Nitko nije bio nijem, jer kaţe u Izlasku 19,8, „I sav je na-rod odgovorio.― Očigledno, Tora opisuje narod koji je bio potpuno iscijeljen.
Obični promatrači mogli bi pitati kako netko tko je nekad bio hrom, slijep ili nijem, ili mu je nedostajao neki ud, te je svjedočio svom čudesnom potpunom iscjeljenju, moţe propustiti izraziti zahvalnost za takvo čudesno iscjeljenje? Naţalost, mnogi se od nas slično ponašaju u svom ţivotu. Blizak prijatelj se preseli, no uskoro steknemo novog prijatelja. Dragocjeni komad
Nema ljudskog bića
nakita je izgubljen, ali uskoro ga za-
kojemu nije dana
mijenimo novim, još skupljim ko-
druga prilika.
madom nakita. Kućni ljubimac ugine, a mi ubrzo prihvatimo novog.
Te prilike za nove početke
B-g često daje ljudima druge prilike,
istinski su darovi
ali oni zaborave izraziti zahvalnost
Svemogućeg.
za te druge prilike. Oni koji to propuste učiniti i oni koji propuste obznaniti
Međutim, kada je narod kasnije štovao zlatno tele, ponovo ih je to zadesilo. Postali su zavim, mecoraim i
milostivost
Svemogućeg,
često će se naći izolirani – okruţeni nezahvalnim ljudima poput njih samih.
nečisti zbog kontakta sa mrtvima.
B-ţja najveća ţelja je da izraelski
Kako bi postigli čistoću, oni koji su
tabor bude ispunjen svetošću, ra-
bili pogođeni time, bili su isključeni
došću, srećom, i da ljudi imaju obi-
iz tabora.
lje razloga za izraţavanje zahval-
Taj izazovni midraš zapravo kaţe
nosti.
da kad su Izraelci izašli iz Egipta,
Nema ljudskog bića kojemu nije
oni su bili jadna gomila. Mnogi od
dana druga prilika. Te prilike za
njih bili su fizički osakaćeni i bru-
nove početke su istinski darovi od
talno ozlijeđeni nehumanim radom.
Svemogućeg, koje treba cijeniti, a ne
No oni su opet čudesno iscijeljeni na
odbacivati zbog nekog sjajnog teleta
Sinaju, i integritet njihovih duša bio
koje nas privlači i iskušava svojim
je povezan s njihovim fizičkim savr-
zlatnim tijelom.
šenstvom. Međutim, dok su hodali pustinjom i udaljavali se od Sinaja, efekti čuda sa Sinaja počeli su blije-
Neka biste bili blagoslovljeni. ■
■
Prevela Anja Grabar
diti. Oni su počeli gunđati zbog Godina 11 13 Broj 32 Strana
Strana 13
Rabbi Berel Wein:
Poriv duše Ljudski poriv da se bude jedin-
Prema stajalištu Tore ovdje, kao i
zahtjevan zadatak i u tome većina
stven i poseban, da se izdvajamo u
u mnogim drugim slučajevima u
ljudi podbaci. Druge odbija javno
gomili, da sebe identificiramo kao
vjerskom ţivotu, ključan je motiv.
pokazivanje svete revnosti i navo-
one drugačijeg statusa od drugih,
Koje su istinske sile i motivi koji
dnog vjerskog zanosa.
zajednički je svima nama. Mnogo
potiču ovu odluku? Jesu li ti motivi
puta u ţivotu sebe ne mjerimo pre-
sveti i plemeniti, upravljani čistim
ma svom vlastitom ţivotu već po
altruizmom i vjerskim zanosom ili
tome kako se razlikujemo od svih
su samo izraz poigravanja ega, aro-
ljudi koji nas okruţuju. To je istina u
gancije i osobnog nadmetanja na
uobičajenim i svjetovnim stvarima u
podlozi vjerskog rituala?
ţivotu koje nam se svakodnevno nameću. Ali to je istina i kod svetog poriva za vječnošću i smislom koji se očituje u duši koja postoji unutar svakog od nas.
sredstvom za vlastita duhovna pos-
negati-vno gledište prema cjelokup-
tignuća i savršenstvo.
nom konceptu proglašenja sebe za
rituala kao načina uzvisivanja sa-
jalne svetosti. Tora daje takav pri-
mog sebe. U brojnim primjerima,
mjer ovog unutarnjeg poriva pre-
ima tek jedan slučaj, gdje se prema
ma iznimnim i smislenim osjećaji-
jednom mišljenju, stvaranje statusa
ma svetosti u ovotjednom čitanju
nazira smatralo potpuno opravda-
Tore. Čitava tema osobe koja post-
nim.
će tu osobu uči-niti različitom od okoline i drugih ljudskih bića.
Strana 14
govoreći, leţi u srcu rabinskog nepozivaju na postajanje nazirom kao
tramo područjima duše i potenci-
duša postigne iz-nimnu svetost koja
tom društvu. Ta činjenica, općenito
njega, rabini Talmuda su zauzeli
sno i pogrešno u korištenju vjerskog
ove ţudnje. To je poriv da vlastita
mo da umanji udio i silu svetosti u
gotovo nemoguće odgovoriti na
onim područjima ţivota koje sma-
ţivot i vlastito ponašanje, primjer je
svetošću na račun drugih sluţi sa-
godovanja prema onima koji se
nazireja. Postoji nešto suštinski opa-
dodatnim ograničenjima za osobni
svetosti, ovo traganje za osobnom
Zbog tog pitanja i stoga što je
Zbog toga traţimo izuzetnost u
aje nazir, osoba naročite svetosti, s
Umjesto da u društvo unese više
Poriv za osobnom svetošću i uzdizanjem sebe na višu duhovnu razinu, osobito u doba dekadencije i moralne iskvarenosti, sasvim je opravdan. Međutim, izraziti taj poriv na iskren i nenametljiv način vrlo je
■
Kroz cijelu povijest ţidovskih vjerskih običaja zabiljeţenih u Talmudu i kasnijim djelima velikih hasidskih učitelja i svetih ljudi musara, u potrazi za svetošću skromnost i samozatajnost su bili poticani više od bilo čega drugoga. Ova lekcija o naziru vrijedi i u naše vrijeme i na našem mjestu. Tu i tamo Jedan moj vrlo dragi prijatelj intenzivno putuje, nekoliko puta godišnje, između njegove obitelji u Europi i njegova stalnog doma u
Divrej Tora
(nastavak s 14. stranice)
Rabbi Berel Wein:
Poriv duše
Izraelu. Često mi govori da kada je
stavljanja Drţave Izrael prije sedam-
kad je to bio samo san nego sada
tamo onda ţeli biti ovdje, a kad je
deset godina, je kontinuirano slabo
kada je to postalo stvarnost. Ovdje
ovdje, često poţeli biti tamo. Ja sam
useljavanja Ţidova iz zapadnih ze-
je bilo opipljivo a ono tamo prolaz-
otprilike u istoj situaciji, pa se lako
malja u našu drevnu domovinu. Za-
no. Ali sada kada je tamo postalo
mogu poistovjetiti s takvom vrstom
mislite, nakon toliko stoljeća moli-
stvarnost, ţelimo biti i ovdje i tamo
osjećaja. Ali samog sebe promatram
tve i čeţnje, stvar za koju su se mo-
u istom trenutku.
kroz spoznaju da je to pravi odraz
lili i sanjali je konačno je postala
ljudskog stanja.
stvarnost, a nitko, zapravo, tu prili-
Mi smo vječno nezadovoljna vrsta koja uvijek ţeli biti ondje gdje nije i imati sve što poţeli. Trava je uvijek zeleniji negdje drugdje. Neminovno
ku nije iskoristio. Većina Ţidova jednostavno se nije mogla zamisliti tamo nakon što je toliko stoljeća bila ovdje.
Dok se smanjenje ţidovske dijaspore i dalje odvija pred našim očima, morat ćemo donijeti teške nacionalne i osobne odluke. U svijetu ograničenih resursa postavlja se pitanje gdje bi se te resurse trebalo
smo frustrirani svojom nemogućno-
Moţemo čeznuti da budemo ta-
usmjeravati i trošiti. Da li zahtjevi
šću da budemo na dva mjesta u isto
mo, a iznimno je teško otići odavdje.
od tamo automatski prevladaju oči-
vrijeme. Ponavljam, kad smo ovdje,
Chaim Weitzman, koji će biti prvi
te potrebe ovdje? I ako je tako, u
ţelimo biti tamo, a kada smo kona-
predsjednik nove drţave, potišteno
kojoj mjeri? Ovo su teška pitanja s
čno tamo, ţelimo ponovno biti ov-
se ţalio dvadesetih godina prošlog
kojima se treba nositi. No, nakon
dje. Smatram da je to jedan od čo-
stoljeća: "Gdje li su Ţidovi?" Pa, ug-
sedamdeset godina postojanja Drţa-
vječjih osjećaja koji najviše frustrira,
lavnom su bili ovdje u dijaspori, a
ve Izrael, očito je da je ovo pitanje
te izvor dobrog dijela depresije i
ne tamo gdje su njihove molitve i
veće nego ikada prije u ţidovskom
stalne tjeskobe.
nade već stoljećima boravile.
ţivotu.
Ova vrsta emocionalnog sindroma
Postoji mnogo legitimnih objašnje-
Ţidovski svijet stalno je u stanju
na različite se načine odraţava u na-
nja zašto se to dogodilo i zašto se
procjene prioriteta. A to vrijedi i na
šem suvremenom kako ţidovskom
nastavlja sedamdeset godina kasni-
osobnoj razini. Gdje će moja unućad
tako i općem društvu. Uvjeren sam
je. Inercija pobjeđuje poticaj, i us-
imati veće šanse da istinski budu
da se ključ razumijevanja velikog
pjesi na koje smo naviknuti one još
Ţidovi - ovdje ili tamo? Gdje će biti
dijela onoga što se danas zbiva u
nepoznate. A opet, ţelja mnogih u
sigurnije za Ţidove u budućnosti?
ţidovskom i društvu općenito, nala-
ţidovskom svijetu jest da su tamo, a
To pitanje nije dovoljno istraţeno na
zi u shvaćanju utjecaja prisutnosti
ne ovdje na Zapadu. Ovo je dio
početku prethodnog stoljeća, s tako
ovdje i tamo u isto vrijeme. I u tuzi i
kontinuiranog poremećaja u ţidov-
strašnim posljedicama.
depresiji koja proţima naš svijet.
skom svijetu u vezi sa trajnim pos-
Jedno od izuzetno šokantnih i iznenađujućih događaja, nakon uspo-
tojanjem i uspjehom Zemlje Izrael. Bilo se puno lakše suočavati s time
Očigledno, mnogi su mislili da je izbor između ovdje i ondje nevaţan - nije postojalo niti ovdje ni tamo. No, naţalost, povijest je pokazala drugačije. Tijekom većeg dijela naše povijesti imali smo vrlo malo mogućnosti da izaberemo mjesto na kojem smo se nalazili i na kojem bismo ţeljeli biti. Zbog toga imamo vrlo ograničeno iskustvo u mudrom odabiru. Ali sada je mudro odabrati nuţnost. Šabat šalom ■
Godina 11 15 Broj 32 Strana
Strana 15
Rabbi Yissocher Frand:
Osobna keduša čovjeka smanjuje se kada svjedoči preljubu Odmah nakon poglavlja o ''nevjernoj ţeni'' – koja, ukoliko je zaista bila nevjerna, prima poniţavajuću kaznu – Tora spominje zakone o nazirejstvu. Raši citira poznati odjeljak iz Talmuda koji objašnjava taj redoslijed: ''Zašto je odjeljak o nazirejstvu povezan sa odjeljkom o preljubnici? Kako bi nas upozorio da bi se svatko tko vidi preljubnicu u njenoj sramoti trebao suzdrţati od vina jer vino vodi do preljuba.'' (Sota 2a) Rav Weinberg, zt''l, je jednom postavio pitanje vezano uz tu tvrdnju Talmuda: Razumijem da bi onaj tko vidi muke u kojima se našla 'sota' (preljubnica) iz svog uma izbacio svaku pomisao na to da počini preljub – jer pogledaj što se događa takvoj osobi! To je jednako slučaju u kojem netko svjedoči strašnoj prometnoj nesreći u kojoj je putnik izletio kroz staklo i poginuo jer nije bio vezan sigurnosnim pojasom. Osoba koja bi vidjela takvu nesreću istog bi trena odlučila da više nikada neće voziti auto bez da se veţe sigurnosnim pojasom. No ipak, zašto čovjek mora ići korak dalje i zavjetovati se da će se suzdrţavati od vina (tako
da se proglasi nazirejom)? Ne bi li bilo dovoljno to što je svjedočio toj sceni pa da nikad ne poţeli počiniti preljub? Rav Weinberg kaţe da je razlog tome to što kada nam se neki grijeh čini neshvatljivim, samim time što smo vidjeli nekoga da ga vrši čini ga u našim očima više mogućim. Unatoč strašnim posljedicama tog grijeha, on nam postaje sve manje nezamisliv. To je prirodna posljedica kada grijeh vidimo svojim očima. Mogućnost da počinimo taj isti grijeh u našim umovima postaje prihvatljivija. Došlo je do utjecaja na osobnu razinu svetosti čovjeka koji je bio svjedok grijeha. Došlo je do proboja u njegovu osobnu razinu 'keduše'. Svetost ţidovskog naroda temelji se na vjernosti u ţidovskom domu. Temelji se na vjernosti ţidovskog muţa svojoj ţeni i vjernosti ţidovske ţene svom muţu. Kada netko primijeti da je došlo do povrede te vjernosti, njegova osobna svetost biva zagađena. Postaje neophodno da on poduzme nešto po tom pitanju. Iz tog razloga mora učiniti ''slje-
deći korak'' i zavjetovati se da će se uzdrţavati od vina. Chofetz Chaim ţivio je u Radinu, malenom zaselku u Poljskoj. U Radinu nije bilo onih koji su kršili šabat. Chofetz Chaim za čitavog svog ţivota u Radinu nijednom nije svjedočio hilulu šabosa. Tijekom prvog svjetskog rata, kada se ratna fronta premjestila i Radin se našao u opasnosti, cijelo se selo preselilo u unutrašnjost Rusije. Prvog šabosa kojeg je Chofetz Chaim proveo u ''izgnanstvu'', po prvi puta u svom ţivotu bio je svjedokom kršenju šabata. Bio je potpuno slomljen i dugo je ■ plakao. Sljedećeg tjedna, Chofetz Chaim je ponovno svjedočio kršenju šabata. Plakao je još duţe nego prethodnog šabata. Ljudi koji su bili s njim zatraţili su od njega da im objasni svoje ponašanje. ''Razumijemo da si prošlog tjedna po prvi puta svjedočio hilulu šabosa. To je za tebe bilo šokantno pa si plakao. Ali, ovog tjedna si trebao očekivati da će se to ponoviti. Zašto si ponovno plakao – i to još duţe i jače nego prošlog tjedna?'' Chofetz Chaim je odgovorio: ''Kada sam prvi puta vidio hilul šabosa, plakao sam jer sam vidio drugog Ţidova kako krši sveti šabat. Ovog tjedna me to zaista i nije toliko zasmetalo. Ovoga puta nisam plakao zbog šabosa. Plakao sam zbog sebe jer je na mene, na duhovnoj razini, izvršen negativan utjecaj. Shvatio sam što mi se dogodilo – postao sam pomalo neosjetljiv za uvredu koju sam osjećao prema časti šabata kada ga se krši.'' Zbog toga bi se onaj koji vidi 'sota' trebao zavjetovati na uzdrţavanje od vina. Svetost čovjeka koji je svojim očima vidio nemoralnu ţenu
Strana 16
Divrej Tora
(nastavak s 16. stranice)
Rabbi Yissocher Frand:
koja je počinila preljub, smanjila se. On mora poduzeti pozitivne korake kako bi obnovio svoju prvotnu razinu 'keduše'. Zato, neka on postane nazirej. I najveći su ranjivi kada je riječ o zlom nagonu prema časti i oholosti Parša Naso sadrţi ţrtve 12 poglavara kao dio sluţbe posvećenja ţrtvenika. Iako su sve ţrtve jednake, Tora njihov opis navodi 12 puta, po jednom za svaku ţrtvu svakog pojedinog poglavara. Prvi čovjek koji je prinio ţrtvu bio je Nahšon, sin Aminadava. Pri opisu Nahšonove ţrtve stih započinje pomalo iznenađujuće, sa veznikom 'vav' (v'korbano) – I njegova je ţrtva bila (…). Neočekivano je da prvi popis ţrtava dvanaest poglavara započinje riječju 'I'. Daas Zekenim m'Baalei haTosofos primjećuju tu nepravilnost. Oni pišu da je razlog zašto je upotrijebljen uvodni 'I' taj da Nahšon ne bi 'podigao nos' zbog činjenice što je on išao prvi. Tora piše ''I njegova ţrtva'' kao da ţeli reći ''Nemoj misliti da si ti nešto posebno; smatraj to kao da ti NISI bio prvi koji prinosi ţrtvu!'' Trebamo li brinuti o tome da će se netko poput Nahšona umisliti zato što ide prvi? Nahšon, Aminadavov sin, bio je poglavar najbrojnijeg ple-
Keduša se smanjuje kada se svjedoči preljubu
mena. On je bio šogor Aharona, velikog svećenika. On je bio onaj koji je prvi ušao u Jam suf – ušao je u vodu doslovno do brade, dok se more nije razdvojilo. Taj čovjek je bio pravedan – duhovni stup svijeta! Lekcija je da svatko moţe pasti u zamku oholosti (geva). Nije tu bilo ničega čime bi se trebalo hvalisati. Netko je morao biti prvi. To nije nuţno bilo zato što je on toliko poseban – moţda je bio prvi jer je putovao na čelu tabora. Ali ljudska je priroda takva – mi volimo 'kavod'. (čast). To započinje vrlo rano. Već mala djeca uţivaju u 'kavodu'. Čast i oholost toliko su sastavni dio ljudske psihe da nije vaţno tko je čovjek i u kojoj je fazi ţivota, on uvijek lako pada u zamku hvalisavosti. Ovo započinje u djetinjstvu i traje sve do smrtne postelje. Kada je mojoj unuci bilo 8 godina, bila je sa svojom je majkom u ţidovskoj trgovini i netko je moju kćer upitao kako joj je ime. Moja je kći odgovorila ''gospođa ta i ta'' koristeći prezime koje je dobila po muţu. Moja je mala unuka prišapnula mojoj kćeri, ''Mama, reci joj da ti je djevojačko prezime Frand.'' Vrlo je teško nadvladati nešto što je toliko sastavni dio ljudske osobnosti - kao što je poriv da traţimo
osobnu čast. Sefer Ikvei Erev na to ima vrlo zanimljiv pogled, kojeg nisam prije vidio. Postoje molitve Tane Rava Nehunje ben haKanea (Brahos 28b) koje osoba treba izgovarati svakog dana prije ulaska u prostoriju u kojoj se uči i nakon izlaska iz nje. Molitva prije ulaska glasi ovako: ''Neka bi bila tvoja volja, Vječni, da ne posrnem u zakonu pa da se radi toga moji prijatelji raduju, da ne kaţem za nešto što je tame da je tahor ili za ono što je tahor da je tame; i neka moji prijatelji ne posrnu u zakonu kako se ja ne bih radovao zbog toga.'' U osnovi, mi molimo da ne učinimo pogrešku jer, ako ju učinimo, naši će se prijatelji zbog toga radovati; i molimo da naši prijatelji ne učine pogrešku jer ćemo mi biti sretni ako ju učine. To je napisao Rav Nehunja ben haKane. On i njegovi prijatelji su tanaim. Čini se da ni oni nisu bili imuni na taj zluradi osjećaj koji se javlja kada čujemo drugoga da kaţe nešto glupo jer ''Ja mogu učiti mnogo bolje od njega''! To je grijeh uzdizanja sebe uslijed sramote svog prijatelja (miskabed b'klon havero) – uţivanje u tuđem padu. To su strašne pogreške u osobnosti koje svoj začetak imaju u oholosti i časti. Kao poboţni tana, Rav Nehunja ben haKane poznaje ljudska bića i ljudske mane. Ljudi uţivaju u časti. Oni vole čast. Mi mnogo puta primimo čast uslijed pada naših prijatelja i uzdiţemo se na račun njihove slabosti. Ljudi su ljudi. Čak je i Rav Nehunja ben haKane trebao moliti da ne upadne u zamku zvanu ''moji prijatelji će pogriješiti i ja ću se radovati nad njima.'' Isto tako je i za Nahšona, Aminadavova sina, Tora morala napisati ''I njegova ţrtva,'' kako si ne bi umislio da je on ''broj 1''. Takva je naša zla sklonost prema ponosu i časti. ■ Prevela Anja Grabar
Godina 11 17 Broj 32 Strana
Strana 17
Rabbi dr. Abraham J. Twerski:
Grijeh se ne događa u vakuumu Oni će priznati svoje grijehe koje su počinili (5,7) U Tori ne postoji niti jedno suvišno slovo. Pa ipak, riječi "koje su počinili" čini se da ništa ne pridodaju ovoj rečenici. Tora nam govori da se grijesi ne pojavljuju u vakuumu. Osoba mora da je imala način razmišljanja koji je poticao grijeh kako bi se grijeh dogodio. Mora da je učinila nešto neprimjereno, što ju je dovelo do izmijenjenog stanja duhovnosti koje joj je omogućilo grijeh. R. Mendel iz Kotzka je rekao da razlog zbog kojeg čovjek ne bi trebao griješiti nije to što je grijeh zabranjen, već to što čovjekj ne bi smio imati slobodnog vremena za grijeh. Ako se osoba bavi proučavanjem Tore, vršenjem micvos i ponašajući se u svojim svakodnevnim aktivnostima u skladu s učenjima Tore, ona jednostavno neće imati slobodnog vremena da počini grijeh. Stoga, ako je netko sagriješio, nije dovoljno da zaţali zbog svog grijeha i odluči ga ne ponoviti. Istinska tešuva zahtijeva da on preispita svoje ponašanje i vidi u čemu je bio lijen pri vođenju cjelokupnog ţivota u skladu s Torom, što je omogućilo da dođe do grijeha. Potom on mora ispraviti svoj način ţivota tako da se prilika za grijeh ponovo ne pojavi. To je ono što nam govori Tora. "Oni će priznati svoj grijeh", ali to nije dovoljno. Oni također moraju ozbiljno preispitati svoju dušu i otkriti "ono što su učinili", što je omogućilo grešno postupanje. To također, moraju priznati i ispraviti. Liječeni alkoholičar koji je bio trezven dvadeset godina, rekao je: "Čovjek kakav sam nekada bio, pio je. I čovjek kakav sam nekada bio, Strana 18
ponovno će piti." Ovo je vaţna spoznaja. Karakterne osobine koje je nekoć posjedovao dovele su do njegovog opijanja. U procesu oporavku on je doţivio značajne promjene osobnosti koje su ga osposobile da se suzdrţi od alkohola. Kada bi se njegova osobnost ponovo vratila u stanje u kakvom je bio prije opijanja, on bi zasigurno opet pio.
Tora kaže da nije dovoljno priznati grijeh. Grijeh se ne događa u vakuumu. Grijeh se pojavljuje u načinu života koji omogućava grijeh. U mojoj knjizi "Ovisničko razmišljanje" opisao sam prirodu razmišljanja koja omogućava da dođe do ovisničkog ponašanja. Trajni oporavak zahtijeva promjenu načina na koji čovjek razmišlja. Isto vrijedi i za bilo koji neprimjereni čin. Jedini način na koji čovjek moţe spriječiti da se grijeh ne ponovi je stvaranje spasonosnih promjena u vlastitom karakteru, stvarajući tako osobu koja ne moţe počiniti taj čin. Rambam kaţe da je to razlog zašto tešuva funkcionira. Reuvena se ne moţe smatrati krivim za nešto što je Šimon učinio. Niti se tu novu osobu, čija je prijašnja osobnost odbačena, moţe kriviti za ono što je prijašnja osobnost učinila. Shvaćajući "ono što su učinili", tj. da je tip karaktera koja je postojao bio odgovoran za grešno djelo, omogućuje osobi da se odrekne tih karakternih osobina i razvije ovu novu osobnost. Ludilo grijeha Svatko čija žena zabludi i iznevjeri ga (5,12) Hebrejska riječ za zabludjeti je siste. Kako u Tori nema oznaka za
čitanje, riječ bi se također mogla pročitati i kao sište, što znači "poludjeti." To je dovelo do talmudske tvrdnje: "Nitko ne počini grijeh osim ako ga ne obuzme duh ludila" (Sota 3a). Grijeh je uvijek rezultat osobe koja se prepusti iskušenju. S obzirom da je to pogrešno, na koji način je osoba luda. Tvrditi da je 2 + 2 = 5 ludo je. Vjerovati da ste kineski car, ludo je. Ludilo je prekid sa stvarnošću. Ţidov je duţan vjerovati da se čovjek uvijek nalazi u B-ţjoj prisutnosti i da se od B-ga ništa ne moţe sakriti. Početni odlomak Šulhan Aruha (Kodeksa Ţidovskog zakona) kaţe da svjesnost čovjeka da se nalazi u B-ţjoj nazočnosti odvraća osobu od neispravnog ponašanja. Čovjek se ne bi nepristojno ponašao čak niti u prisustvu smrtnog kralja. Počiniti grijeh znači izjaviti da se on/ona ne nalazi u B-ţjoj prisutnosti. Osim ako taj/ta negira postojanje B-ga, takva tvrdnja je poricanje stvarnosti, stoga ona predstavlja ludost. Jaz između smrtnog čovjeka i beskonačnog B-ga toliko je ogroman da ga ne moţe premostiti ništa drugo osim metode koju je B-g dao: ispunjavanje Njegovih zapovijedi. Kršenje Njegove volje raskida odnos između čovjeka i B-ga. R. Shneur Zalman navodi da nijedna razumna osoba ne bi poţeljela da se taj odnos raskine, a onaj tko počini grijeh ima dojam da njegov odnos s B-gom moţe ostati netaknut čak i ako griješi. Ovo je zabluda, stoga to predstavlja ludilo. Naravno, čovjek bi se uvrijedio kad bi ga netko nazvao ludim. Kada odstupamo od B-ţjih zapovijedi, mi u suštini sebe nazivamo ludima. Nijedna racionalna osoba ne bi ţeljela sebe na takav način degradirati. ■
Divrej Tora
Biseri hasidske mudrosti P riroda je strukturirana na takav način da nikada ne djeluje bez greške, jer kada bi u bilo kojem trenutku djelovala savršeno, više se ne bi mijenjala i teţila prema
savršenstvu. Činjenicu da postoji napredak, to neprekidno samopročišćavanje u postojanju, dugujemo toj čudesnoj pogreški, koju je Ribono šelolam (Gospodar svijeta) ugradio u svemir. Svemir nikada ne moţe biti zadovoljan samim sobom, zato što je savršenstvo uvijek iznad postojećeg stanja. Tora nas uči da, što smo više u harmoniji sa načinom na koji je Ribono šelolam postavio stvari, što ne znači da trebaju biti savršene, već da teţe boljem, više smo u dodiru s harmonijom koja je u svemiru, osjećamo se gezunt (zdravo).
D
anašnju mladost treba poticati na istinsku
R. Zalman Schachter- Shalomi ■
revoluciju – revoluciju vrlina i integriteta. Oni se trebaju boriti sa ţarom nekoga tko je u potrazi za ţivotom ispunjenim smislom, a ne jednostavno iz obaveze. Oni zaista trebaju, u pozitivnom smislu, "posramiti" starije – jurišanjem na bedeme ispraznosti i sebičnosti, pobunom protiv nepravde i dvoličnosti. Oni trebaju insistirati da svatko od nas moţe i mora napraviti promjenu. Mladi ljudi trebaju raširiti tu poruku putem studentskih novina, osnivanjem dobrotvornih grupa, koristeći modernu tehnologiju da bi doprli do što više
Ţ idovi su usred posta uvjereni da će jednog dana postati anđeli. Ali oni uvijek iznova potvrđuju da, po završetku posta, jedu poput svih drugih smrtnika – ponekad ţvaču halapljivije od konja. R. Simha Bunam iz Psišhe ■
ljudi. Kombinacijom iskrenosti, uvjerenja i energije, oni mogu utjecati na bezbroj duša svojom porukom nade i istine. R. Simon Jacobson ■
Godina 11 19 Broj 32 Strana
Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević
Strana 19
Yossi Katz, Breslov Research Institute:
Baš kao sota
Čim smo završili proslavu Šavuota shvatio sam da je to jedan zanimljiv praznik. S jedne strane slavimo primanje Tore iz samih B-ţjih usta. To bi trebalo pokazivati da je naš odnos s B-gom bio apsolutno odan i snaţan. Ipak, samo malo kasnije, Ţidovski je narod prekršio jednu od najvaţnijih odredbi Tore izrađujući Zlatno tele. Nismo se udaljili od slavljenja Šavuota, iako je radost glavnog događaja bila okaljana. Očekuje se da ljudska djela budu daleko od savršenstva i mnoge od najvaţnijih lekcija Tore uče se iz naših nedostataka. Naš je glavni izazov kroz te pouke napredovati i ne dozvoliti im da nas zakopaju. Na sličan način, paraša ovog tjedna raspravlja o sota. Ako muţ postane sumnjičav prema svojoj ţeni i upozori ju da se ne nalazi nasamo s određenim muškarcem, no ona svejedno odluči da to učini, nju se dovede pred kohena da je se "preispita". Ova svećenička istraga uključuje prinošenje ječmenog ţrtve-obroka, a ona mora popiti "gorke vode". Njezina se krivnja ili nevinost dokazuje ispijanjem te vode (vidi Brojevi 5,11-31). Čak i ako se utvrdi da je neduţna
u vezi glavne optuţbe njenog muţa, nju se ipak smatra krivom zbog toga što se nalazila nasamo s drugim muškarcem. Opis sote započinje ovako: "Bilo koji čovjek čija ţena zaluta - skrene s pravog puta" (isto, 5,12). Riječ tiSTe(H) (zalutati) ima ista slova kao ŠoTa(H) (idiot). Rashi objašnjava da čovjek ne griješi, osim ako prethodno duh bezumlja ne uđe u njega ili nju. Tora ovime daje naslutiti da je u sotu ušao duh bezumlja, te je nastavila dalje i sagriješila izdvajajući se nasamo s drugim muškarcem. Budući da je sota učinila nešto što se izrodilo iz čiste ludosti, ona mora donijeti prinos koji se sastoji od ţivotinjske hrane. Baš kao što ţivotinje postupaju samo prema svojim nagonima, bez ikakvog rasuđivanja, tako je postupila i sota. Zohar (Raya Mehemna, Emor) dodatno objašnjava da, kao što se sota provjerava putem ječma, tako se i Ţidovski narod testira kroz ječam u prinosu omera. Prinošenjem ţrtve omera u tjednima između Pesaha i Šavuota, mi se identificiramo sa sota i nedostacima u našem vlastitom odnosu s B-gom. Kaţemo: "I mi smo se izdvojili s is-
kušenjima i bezumljem; mi smo, također, potonuli do nemoralnih mjesta. Međutim, mahanjem prinosom omera u svim smjerovima, mi pokazujemo da nas B-g još uvijek okruţuje i ponovo potvrđujemo da naš odnos ostaje odan i snaţan. " Zanimljivo, iako je sota kriva zato što se izdvojila, nakon što je dokazano da je nevina, ona dobija nagradu. Naši rabini poučavaju da će kod svakog problema koji je prethodno imala u trudnoći sada biti obrnuto. Na primjer, ako je prethodno rađala djecu uz teške boli, sada će biti blagoslovljena laganom trudnoćom (vidi Sota 26a). Velika sramota kroz koju je prošla dok je bila provjeravana, sluţi kao iskupljenje za njeno neispravno ponašanje, a njezin je pogrešan čin pretvoren u njezinu zaslugu. Mi sve zabrljamo. Činiti pogreške dio je ljudske prirode i omogućava nam da imamo slobodnu volju. Samo naše duše, koje su prisiljene ţivjeti unutar zidova ljudskog tijela sa svim njegovim ţeljama i fizičkim potrebama, mogu dati B-gu najveći nahas (posebno zadovoljstvo). Ako ţivimo iskreno i ponizno priznajemo naše brojne pogreške i izazove, naš sram i neugoda mogu se pretvoriti u katalizator blagoslova i naš konačni uspjeh. Da, B-g razumije našu ljudsku prirodu. Ali On čeka da Mu se vratimo, ma koliko puta se udaljili od Njega. Ponizno prihvaćajući našu krivnju i pogreške, mi moţemo shvatiti našu sramotu na pozitivan način. Isti sram koji je nastao našim "duhom ludosti" sada se moţe pretvoriti u veliki duh tešuve (pokajanja, povratak) i nahas. Amen. A gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald
Strana 20
Divrej Tora
Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:
TJEDNI ZOHAR: NASO
Paraša (priča) Naso, nas podučava tajni ostvarivanja ciljeva i ispunjenja, kako pojedinaca tako i društva. Paraša Naso (podići, uzdići) obično se čita nakon blagdana Šavuota. Ona se bavi se s nekoliko različitih tema, i dojam je da među njima ne postoji povezanost. Paraša započinje opisom plemena Levi, plemena koje je potpuno posvećeno radu u Hramu i podučavanju Tore. Neke od glavnih tema su: Način na koji lopov okajava svoja nedjela: "Svaki muškarac ili žena koji na bilo koji način počini nepravdu drugome i time je nevjeran Vječnome, kriv je " (Brojevi 5,6). Tora daje načine za priznavanje i obeštećenje kako bi se okajali nečiji grijesi. Čistoća izraelskog tabora: Kako ljude s bolestima nečistoće drţati izvan tabora do njihovog ozdravljenja? Sota: Kako sprati sumnju s udane ţene da je prevarila svoga muţa. Nazir: osoba koja se posvetila B-gu (redovnik) izbjegavanjem groţđa, alkohola i šišanja. Svećenički blagoslov Prinosi koje su vođe dvanaest plemena prinijeli za gradnju Miškana (Šatora, prijenosnog Hrama kojeg su Izraelci nosili u pustinji). Naša paraša opisuje situacije u kojima smo u jednom trenutku uzvišeni, a u sljedećem uniţeni, i time podrazumijeva mogućnost koju nam je dao Šavuot - mogućnost da u našim ţivotima učinimo promjenu kakvu su Izraelci učinili kada su napustili Egipat. Odjednom su se prebacili iz svijesti robova koja podrazumjeva strah, bijes, frustracije, zavist, ogorčenost, itd, - u Godina 11 21 Broj 32 Strana
svijest slobode i vječnog ţivota, koja nam je dana na gori Sinaj. Ova vrsta svijesti opisana je u Midrašu kao ţivot bez smrti )" )"בילע המוות לנצחpa nismo mogli shvatiti kako je takva stvarnost prije doţivljavana. Mi takvu vrstu promjene nazivamo veliki iskorak ili kvantni skok, što nam je poznato iz fizike, i govori o elektronima koji skaču s jedne razine na drugu. Takav skok zahtijeva ulaganje velike količine energije, a to je poruka naše paraše mi imamo moć da učinimo takav skok i promijenimo našu stvarnost. Kao što smo rekli u gornjem tekstu, Tora nam pripovijeda o supruzi koja je iznevjerila svog supruga. Kad njezin suprug posumnja da je ona tako postupila, on ju dovodi pred Velikog svećenika koji joj daje posebnu vodu. Ako voda postane gorka tada "... će joj trbuh naoteći i njezina će utroba pobaciti, i ona će postati prokletstvo ... Ako se, međutim, žena nije okaljala, već je čista, ona će biti oslobođena krivnje, i moći će imati djece". Pitanje "gorke vode" je već prije spomenuto, kada su se Izraelci spasili od Egipćana, te iscrpljeni i ţedni dospjeli u mjesto koje se zove Mara, no voda je tamo bila gorka. I kad Moše zazove B-ga i zatraţi pomoć,
B-g mu pokazuje stablo koje Midraš identificira kao Drvo ţivota, te ■ Moše baca drvo u vodu i time ona prestaje biti gorka. Namjena je te priče da nas nauči da kad god nam se učini da je ţivot loš i gorak, mi moramo okusiti Drvo ţivota i onog časa kad osjetimo njegov okus znat ćemo da smo uspjeli napraviti kvantni skok. Zohar objašnjava da smo mi ta ţena koja je iznevjerila svog muţa i da se nalazimo u završnoj fazi procesa izbavljenja koji uključuje ispijanje vode o kojoj smo govorili. I Zohar spominje izreku koju se pripisuje Rabi Šimonu, da je biti u našoj generaciji i prokletstvo i blagoslov (" ר 'שמעון נשא ידיו בכה ואמר אוי
למי שיהיה בדור הזה ואשרי מי שיקרה )"ויוכל להימצא בדור הזה. Kako to moţe biti? Blagoslov i prokletstvo zajedno su u toj svetoj vodi - da od te vode jedna ţena moţe pobaciti, a druga će imati dijete. Za nas je upravo sada vrijeme da odlučimo koju vrstu vode ţelimo okusiti, kakvu vrstu stvarnost ţelimo za sebe - gorku ili slatku. Šavuot nam omogućuje da napravimo taj kvantni skok i odaberemo stvarnost ljubavi, radosti i povezanosti sa svjetlom Stvoritelja. ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 21
a tisk
IN MEMORIAM
UMRO SLAVNI AMERIČKI PISAC Dobitnik Pulitzerove nagrade desetljećima je bio na popisu kanIz didata za Nobelovu nagradu, ali nikada ju neće dobiti ćeg
a dom
Jutarnji list, 23.5.2018. Slavni američki pisac Philip Roth, dobitnik Pulitzerove nagrade za roman "Američka pastorala", umro je u utorak u dobi od 85 godina, objavili su američki mediji. Rođen 1933. u Newarku u New Jerseyu u obitelji američkih Židova srednje klase porijeklom iz Galicije, Roth je u svojim djelima često tematizirao neuroze i opsesije židovskih intelektualaca u Sjedinjenim Državama. Napisao je više od 30 romana i
zbirki priča. Dobitnik je brojnih nagrada, a desetljećima se nalazio na užem popisu kandidata za Nobelovu nagradu za književnost koju međutim nikada neće dobiti. Diplomirao je književnost na Sveučilištu u Chicagu, te je predavao kreativno pisanje i komparativnu književnost na više sveučilišta u SAD-u. Pozornost čitatelja i kritike privukao je zbirkom priča "Zbogom, Columbus" 1959. godine, a svjetski uspjeh postigao je romanom "Portnoyeva boljka" deset godina kasnije.
Ostali važniji romani su mu "Pisac iz sjene", "Oslobođeni Zuckerman" i "Sabbathovo kazalište", te epska trilogija o
američkom društvu u drugoj polovici 20- stoljeća "Američka pastorala", "Udala sam■ se za komunista" i "Tragovi na duši". ■
NAJPOPULARNIJA IZRAELSKA TV SERIJA IZAZIVA KONTROVERZE Prikazuje
pripadnike tajnovite jedinice koja na brutalan način ubija i muči Palestince Jutarnji list, 23.5.2018. Netflix će u četvrtak 24. svibnja u distribuciju u cijelom svijetu pustiti svoj najnoviji međunarodni hit, izraelsku serija Fauda (arapska riječ za "kaos"), piše The Guardian. S radnjom koja kao da je iščupana iz tekstova svjetskih medija, trenutno najpopularnija televizijska serija u Izraelu prati rad jedinice izraelske vojske koja u tajnosti na Pojasu Gaze i Zapadnoj obali lovi teroriste. Druga sezona političkog trilera Fauda počinje vrlo eksplozivno - bombaški napad na autobusnoj stanici. Situacija postane još ozbiljnija kada se otkrije da napad nije naručio Hamas (palestinska fundamentalistička organizacija koja slijedi sunitski ogranak islama, op.a.) već da ga je izveo povratnik iz Sirije koji je prošao obuku u Islamskoj državi. Tako Fauda dočekuje gledatelje druge sezone serije čija je prva sezona osvojila cijeli niz nagrada i simpatija gledatelja Page 22 Strana 22
zbog realnog i uravnoteženog prikaza izraelsko-palestinskog sukoba. Unatoč tome što je uglavnom na arapskom i hebrejskom, Netflix je opisuje kao globalni fenomen. Treću su sezonu već naručili, a kreatori serije novinar Avi Isssacharoffi tajni agent Lior Raz radit će na još nekoliko projekata za streaming giganta koji trenutno ima 109 milijuna pretplatnika iz 190 zemalja svijeta. "Riječ je o prvoj seriji koja je ispričala palestinsku priču tako da možete suosjećati s nekim tko se ponaša kao terorist", kaže Itay Stern iz izraelskih novina Haaretz. "Možete razumjeti motive i emocije tih ljudi i to je unikatno, budući da to da sada niste mogli vidjeti na televiziji." Serija prati aktivnosti tajnovite jedinice koja na brutalan način ubija, muči i nasilnički prijeti Palestincima. U Faudi mjesta za moralno preispitivanje nema i to vrijedi i u situacijama kada se prikazuje palestinska strana. Obje se strane muče s disciplinom svojih agenata i vojnika,
akterima s obje strane zbog "posla" propadaju obitelji, a serija pritom šalje poruku da nasilje stvara samo još više nasilja. Obje strane manipuliraju kako bi ostvarile svoj cilj. Unatoč tome što je pohvaljena za ujednačenost, Fauda svoju priču priča ipak iz izraelske perspektive. Kadrova izraelske okupacije područja nema. Nema zida, nema improviziranih naselja, nema stanovnika tih naselja, kuće se ne raznose u zrak. Tu i tamo par izraelskih vojnika prekontrolira nečije dokumente i to je to. Istina, Palestinci su humanizirani, ali su na kraju dana svedenih na svoj fanatizam i nasilje koje on stvara. Faudini su stvaratelji rekli da su htjeli pokazati da svi plaćaju cijenu života u ratnoj zoni, međutim takav prikaz jedino može naletjeti na kritike kada stvarna situacija puno drukčija, pogotovo nakon što je izraelska vojska ranije ovog mjeseca otvorila vatru na prosvjednike u Pojasu Gaze, ubivši pritom
Divrej Tora
58 Palestinaca i ozlijedivši njih još tisuću. Palestinsko-kanadska odvjetnica za ljudska prava i bivša glasnogovornica Organizacije za oslobođenje Palestine Diana Buttu ukazuje na još jedan problem s Faudom. "Ako niste oprezni, serija će vas privući s igrom mačke i miša, s planiranim ubojstvima, političkim ubojstvima", kaže Buttu. "Tu nema pravog i krivog, koncept legalnosti ne postoji i sve se pretvori u akcijsku seriju." Faudinu priču o ISIS-u mnogi su proglasili neuvjerljivom jer Islamska država nije pretjerano aktivna u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali. Također, istaknuto je da Palestinci u seriji nemaju definirane ciljeve već da im je naočigled jedino stalo do ubijanja Izraelaca. No, potraga za "novim" Hatufimom, izraelskom serijom na temelju koje je stvorena američka uspješnica Homeland, nemilosrdna je i Fauda je zahvaljujući određenim elementima čini se identi■ ficirana kao nasljednik......
Godina 11
Broj 32