Tri svećenička blagoslova

Birkat Kohanim

Aron i njegovi potomci, kohanim, dobili su zapovijed da blagoslove židovski narod sa tri posebna blagoslova:

"Govori Aronu i njegovim sinovima i reci im: Ovako morate blagoslivljati Izraelce. Recite im:

Neka te B-g blagoslovi i neka te čuva.

Neka te B-žja Prisutnost obasja i neka ti daruje milost.

Neka lice Svoje B-g podigne k tebi i daruje ti mir." (Bamidbar 6, 23-26)

Treći blagoslov zahtijeva naročito objašnjenje. Što znači da B-g "Svoje lice podigne prema tebi?"

Potreba za B-žjom uslugom

Dok se prvi blagoslov odnosi na B-žju pomoć u materijalnom, drugi govori o prosvjetljenju i duhovnim postignućima. Međutim, veće prosvjetljenje sa sobom donosi i veću odgovornost. Kako rastemo u znanju i mudrosti, od nas se očekuje da pokažemo višu razinu moralne osjetljivosti. Naše misli trebale bi biti čišće, naš karakter profinjeniji, naši životi moralniji.

Ako uzmemo u obzir te moralne zahtjeve, mogli bismo postati obeshrabreni. Kako bi ublažili tu brigu, kohanim daju treći blagoslov: "Neka lice Svoje B-g podigne prema tebi."

"Podići svoje lice" je hebrejski idiom koji u sebi nosi značenje posebne brižnosti ili blagosti. Primjerice, Tora upozorava suce da ne "dižu svoje lice" prema jednoj od strana u sporu (Lev 19,15). Sudac mora biti oprezan kako ne bi odao dojam da je naklonjen jednoj strani. Druga strana bi se tada mogla obeshrabriti misleći da je slučaj već završen.

Kohanim nas blagoslivljaju da bismo unatoč očekivanjima koja dolaze na višoj duhovnoj razini, ostali hrabrog srca. B-g će biti blag, uzimajući u obzir fizičku realnost u kojoj živimo.

Međutim, netko bi se zbog te B-žje blagosti mogao osjećati posramljenim. Stoga nam završni blagoslov daje dar mira – mir uma. "I neka ti podari mir."

Blagoslov Kohena

"Govori Aronu i njegovim sinovima i reci im: Ovako ćete blagoslivljati Izraelce…" (Bamidbar 6,23)

Dužnosti Rav Kooka kao glavnog rabina u Jaffi i okolnim mjestima bile su vrlo kompleksne i zahtjevne. Kako bi se odmorio od dugih sati rada i pritisaka svoje pozicije, Rav Kook je znao odlaziti na odmor u poljoprivredno naselje Rehovot i to u kasno ljeto kada je tamo bio vrhunac sezone berbe grožđa.

U pismu iz 1910. godine, Rav Kook izražava svoju radost time kako mošava raste i buja:

"Trenutno sam u Rehovotu (neka bi bio izgrađen i utemeljen). Ispunjen sam nadom i utjehom kada svojim očima gledam našu dragocjenu zemlju koja je bila opustošena, a sada je obrađena rukama naše braće koja se polako vraćaju iz egzila. Moje se srce raduje nad prizorima prekrasnih vinograda, nad ljepotom grožđa, smokava i narova u poljima naših ljudi, na mjestu Siona, izvora naših života. (Pisma, 1.svezak, str.359)"

No čak ni u Rehovotu Rav Kooku nije bilo lako pronaći odmor. Lokalni stanovnici bili su počašćeni time što ugošćuju poznatog učenjaka. Tražili su njegove savjete, ne samo u području halahe, već i u administrativnim pitanjima – skupljanju po-