4-02 - Divrej Tora - Šavuot 5780 by Bet Israel

Divrej Tora Godina 13 Broj 32

Zagreb, 29. i 30. svibnja 2020. - 6 i 7. sivana 5780.

http://twitter.com/DivrejTora

Broj 32 divrejtora@gmail.com

Šavuot

B’’H

Šavuot Jeruzalem 19:02

20:20

Zagreb

20:17

21:19

Rijeka

20:21

21:24

Split

20:06

21:08

Dubrovnik 19:57

21:00

Vinkovci 20:04

21:06

Sarajevo 20:00

21:03

Doboj

20:04

21:07

B. Luka

20:08

21:11

Beograd 18:49

19:54

Novi Sad 18:52

19:57

Subotica 18:53

20:00

Zrenjanin 18:50

19:55

Niš

18:42

19:46

Beč

20:25

21:27

Frankfurt 21:04

22:07

(Šemot 19,1-20,23; Devarim 14,22-16,17;

Edison, NJ 20:00

21:11

Brojevi 28,26 - 28,31 )

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb utorak,

2.6.2020.

Alot Hašahar

3:01

Najranije Talit

3:58

Nec Hahama

5:09

Najkasnije Š’ma

9:02

Djeca Izraelova su podigla šatore na-

niti da izgovara ime B-žje uzalud, da

suprot Sinajskom brdu. Tamo im je re-

poštuje roditelje, čuva Šabat, da ne ubi-

čeno da ih je B-g izabrao da mu budu

je, ne učini preljuba, da ne krade, ne

"kraljevstvo svećenika" i "svet narod".

svjedoči lažno i da ne poželi tuđe. Na-

Narod odgovara izjavom, "Sve što

rod zavapi Mošeu da je otkrivenje pre-

B-g rekao, činit ćemo". Šestog dana trećeg mjeseca (sivana), sedam tjedana nakon Izlaska, sav Izra-

snažno i da ga ne mogu podnijeti. Mole ga da on preuzme od B-ga Toru i zatim je prenese njima.

elski narod se okuplja u podnožju Si-

Drugog dana Šavuota čitamo iz Po-

najskog brda. B-g se uz grmljavinu,

novljenog zakona poglavlje u kojem su

Zman Tefila

10:19

munje, valove dima i zvuk šofara spu-

zakoni o tri hodočasna blagdana (Pesa-

Hacot

12:54

šta na brdo i poziva Mošea da se us-

hu, Šavuotu i Sukotu) na koje svi Žido-

Minha Ketana

17:26

pne.

vi dolaze u Sveti hram u Jeruzalem

Plag Haminha

19:03

Šekia

20:40

ma zapovijeda narodu izraelskom da

Cet Ha-kohavim

21:22

vjeruje u B-ga, da se ne klanja idolima,



B-g objavljuje Deset zapovijedi koji-

"vidjeti i stati pred B-ga". ■ Prevela Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Čitanja iz Tore na Šavuot: Alija po Alija Šavuot 1. dan

što je za nas svjetovno.

Kohen/Rišon – prva alija – 6

R’vi’i – četvrta alija – 20 p’sukim –

p’sukim – Izlazak 19,1-6

Izlazak 19,20-20,14

Tora

vraća

slijed

J’ci’at

B-g silazi (recimo to tako) na Har

Micrajim do Matan Tore. Na Roš

Sinai i poziva Mošea da Mu pristu-

hodeš sivan (šest tjedana nakon

Levi/Šeni – druga alija – 7 p’sukim

pi. B-g kaže Mošeu da ponovi upo-

odlaska iz Egipta) Djeca Izraelova

– Izlazak 19,7-13

zorenje da se ne približava gori.

dolaze na Sinaj.

Moše starješinama (i narodu) iznosi

Moše potom silazi dolje k narodu da im kaže B-žje riječi.

Znamenita stvar, koju je vrijedno

B-žje riječi, a oni odgovaraju glas-

ponavljati… U trećem mjesecu po

nim "Sve što B-g kaže mi ćemo čini-

Ono što slijedi su Aseret HaDibrot,

Izlasku, na taj dan, oni (Djeca Izra-

ti". Moše potom kaže narodu neka

Deset zapovijedi. One se sastoje od

elova) stigoše u Sinajsku pustinju.

se tri dana priprema da primi Toru.

13 p’sukim koji sadrže 14 od 613

Zašto taj dan; tog dana je način na

Za to vrijeme, pristup gori bio im je

micvot Tore. Aseret HaDibrot se može

koji se priča priča. Tora nije knjiga

zabranjen.

promatrati kao konkretne micvot, a

bajki tipa "bilo jednom prije mnogo godina". Tora je za nas živući vodič, kojega treba neprestano iznova ot-

Šliši – treće alija – 6 p’sukim – Izlazak 19,14-19

■

ujedno i kao “naslove poglavlja” za mnoge od micvot Tore (tj. lo tignov je konkretno zabrana kidnapiranja,

krivati. Svakoga dana svaki Židov

Ujutro trećega dana, na-rod se

a šire, kategorija svih zabrana veza-

treba sebe zamisliti na Sinaju kako

sakupio u podnožju gore pra-ćen

nih uz krađu – pljačke, provale, pri-

iznova prima Toru. Danas smo iza-

nadnaravnim zvucima i prizori-ma

jevare u poslovanju, vršenje pritis-

šli iz egipatskog ropstva, danas sto-

šofara, grmljavine, munja i di-ma.

ka na nekoga da proda nešto što

jimo podno gore Sinaj željno išče-

B-g će govoriti Mošeu na takav

zapravo ne želi prodati, pomicanje

kujući B-žansku Objavu i danas se

način da će narod biti svjedok te

granične oznake ... i drugo).

obavezujemo B-gu kao što On to

izravne komunikacije. Kada Moše

traži od nas. Danas je prvi dan os-

bude govorio, B-g će odgovarati

tatka našeg života. Riječi Tore koje

"glasom" (a ne samo putem viđenja

Prva zapovijed zvuči kao izjava ko-

učimo i po kojima živimo nikada ne

ili duhovne telepatije).

ju B-g daje – možda uvodna napo-

smiju postati banalne. One u našim

B-g kaže Mošeu da se Narod treba

očima trebaju izgledati kao da smo

"posvetiti danas i sutra". Relativno

ih danas primili. Trebamo učiti To-

je lako posvetiti se na dan velikog

ru i vršiti micvot sa svježinom i

čudesnog događaja Matan Tore. Iza-

entuzijazmom kao da ih po prvi

zov je svakome od nas da posveti-

puta doživljavamo. Ovo se dobro

mo sebe u mnogim "sutra" koji će

uklapa u "Jitroov model". Izazov

uslijediti. Danima nakon čudesnih

pred nama je: Biti istinski Židov

događaja, veličanstvenih duhovnih

Tore čitavog svog života, sve go-

doživljaja. U dane kada se naši ži-

dine života koje ti B-g daje, ali imati

voti vrate "u normalu". To znači biti

entuzijazam koji se češće nalazi kod

Židov.

preobraćenika i baalei t’šuva.

svakodnevno. Stoga, ne postoji ništa

Strana 2

posvećujemo

ono

S gledišta micve

mena za ono što slijedi, no Rambam, Hinuh, i drugi vide je kao

micvu da se vjeruje u B-ga. To je kao da je Tora rekla: "Ti ćeš vjerovati u B-ga". Ako slijedimo Rambamov pristup, ova prva micva Tore zahtijeva od nas da vjerujemo u B-ga, da radimo na tom vjerovanju jačajući ga i eliminirajući svaku dvojbu koju možda imamo. Ova micva je stalan, dinamičan izazov da neprestano unapređujemo kvalitetu i snagu

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

našeg vjerovanja. Druga zapovijed sadrži nekoliko zabrana vezanih uz idolatriju. Konkretno, ne vjerovati u druge bogove (ova micva uključuje zabranu ne

Alija po Alija

nih zakletvi je da one sve “poniža-

antitezom vjerovanju u B-ga, budući

vaju” upotrebu B-žjeg imena i pri-

da ubojstvo izravno negira stvaranje

jetnja su nesmetanom funkcionira-

ljudskog bića na Njegovu priliku.

nju društva koje se često mora oslanjati na ozbiljnost prave zakletve.

Zapovijed broj 7 protiv preljuba zabrana je stupanja u odnos s

vjerovanja – ateizam), ne praviti

Zapovijed broj 4 bavi se šabatom i u

udanom ženom, ali kao "naslov

idole, ne klanjati im se (čak i ako ne

njoj je sadržana pozitivna micva da

poglavlja" to nam također ukazuje

vjerujemo u njih), ne štovati idole

se šabata sjeća kidušom, te zabrana

na druge zabranjene odnose.

na bilo koji način. Zapazite da se

svih vrsta melaha, konkretnih vrsta

ova zapovijed bavi i mislima i pos-

stvaralačkih aktivnosti. Micva zahor

tupcima.

uključuje kiduš kada šabat započne,

Treća zapovijed zabranjuje da se

i havdalu kada šabat završi. Zabra-

Broj 8 je lo tignov, koje se, kao što je ranije spomenuto, izričito definira kao kidnapiranje, ali je također i naslov poglavlja mnogih micvot u

uzaludno zaklinjemo. To se definira

Tori.

kao (1) zaklinjanje u istinitost o ne-

rezimirati kao ukazivanje da osoba

čemu što je očigledna istina i dobro

koja krši te zapovijedi stavlja sebe

je poznato – da je sunce vruće; (2)

iznad drugih ljudskih bića. Očito je

zaklinjanje kojim poričemo očigle-

koliko je to štetno po društvo, i za

dnu istinu – da je mjesec načinjen

težnje pojedinca ka keduši.

od sira (zanimljivo, ovo se ne sma-

tra lažju ili krivokletstvom, budući da je svakom poznato da mjesec nije načinjen od sira. Samo onda kada je istina o nekoj stvari nepoznata koristimo se pojmovima laž i krivokletstvo. Isprazna zakletva jednako je ozbiljna koliko i lažna, tako da je razlika među njima uglavnom teo-

Možda

svjedoči". U ovoj micvi, kao i u

kategorija, od kojih svaka sadrži i

mnogim drugima, možemo vidjeti

druge povezane aktivnosti, obično s

koliko je B-gu važno, nazovimo to

istim ciljem. Npr, sadnja je jedna

tako, da mi budemo u stanju

od 39 kategorija, a zalijevanje,

funkcionirati kao društvo. Oboje, i

obrezivanje, gnojenje… su u službi

zakletve, a vjerojatno u većoj mjeri, i

rasta bilja, te čine toladot sadnje.

svjedočenje,

neophodni

roditelje. Djedovi i bake, svojta,

mislen u vezi zaklinjanja); (3) zakli-

starija (ili možda najstarija) braća i

njanje da ćemo prekršiti Toru – npr.

sestre, te učitelji, obuhvaćeni su

da će netko jesti svinjetinu. Takva je

njome (sa svojim razlikama). Za

zakletva čim je izgovorimo isprazna

poštivanje

jer se smatra da smo prethodno (na

smatra da se odnosi na ono što

Sinaju) dali zakletvu da nećemo jesti

netko

svinjetinu. Stoga je ta zapovijed

nasuprot

uzaludna i neučtiva upotreba B-žjeg

roditelja, u što se ubraja ono što ne

imena; (4) zaklinjanje da ćemo uči-

bi trebalo činiti jer bi to bio čin

Zapovijed

niti nešto što je nemoguće – npr. da

nepoštivanja.

priželjkivanja

roditelja

čini

obično

svoje

štovanju

roditelje,

(strahu

od)

Broj 6 je isur ubojstva, što se smatra

utemeljenje istine kada nemamo

va koliko je ozbiljna stvar biti lako-

Godina 13 3 Broj 32 Strana

može

ne melahe podijeljene su u 39

Peta je zapovijed poštivati svoje

jednički nazivnik tih vrsta uzalud-

sve

Broj 9 je zabrana da se "lažno

retske naravi, no ovo nam naglaša-

ćemo čitav tjedan ostati budni. Za-

izravnu spoznaju same istine. Toliki poslovi među ljudima uključuju povjerenje koje dajemo riječima

jedni drugih, pogotovo kad su podržane zakletvom, te povjerenje koje

polažemo

iskazu

dvojice

svjedoka. Bez tih elemenata naših međuljudskih odnosa ne bismo bili u stanju funkcionirati kao društvo. broj na

10 neki

protiv način

podvlači crtu tako da se fokusira na misaoni proces koji može dovesti do Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija Šavuot 2. dan (na Šabat)

svih vrsta grijeha. Kao dio "Velikih 10" ona ukazuje na značaj misli pri

Kohen/Rišon - prva alija - 8

sagledavanju cjelokupne situacije,

p'sukim – Ponovljeni zakon 14,22-

koja se obično sastoji od postupaka.

Hamiši – peta alija – 9 p’sukim –

(Približno 2% prinosa usjeva daje-

Izlazak 20,15-23 Narod je paraliziran strahom zbog natprirodnog fenomena i drži se

podalje. Oni traže Mošea da im govori ono što B-g želi umjesto da izravno slušaju Njegov glas. Neki komentatori kažu da je taj zahtjev došao nakon prve dvije izjave, "Ja sam…" i "Neće biti drugih…". Drugi sugeriraju da je B-g svih “Deset izjava” prvo "izrekao" na nerazumljiv način, a potom ih je počeo "iz-

mo kohenu kao t'ruma, a od ostatka "benšanja", jer se naš stol izjednačava sa žrtvenikom. (Neki autoriteti

kažu da se taj minhag primjenjuje samo tijekom tjedna, a ne na šabat.) Žrtveniku se ne smije pristupiti stepenicama jer to

nije dovoljno

čedno, već se umjesto toga do njega

se odvaja desetina kao ma'aser da bi se dala Leviju.) Jedna desetina ono-

ga što je preostalo odvaja se kao ma’aser šeni, koji ostaje u posjedu vlasnika, ali se smatra svetim i mora se donijeti u Jerušalajim i tamo pojesti u stanju obredne čistoće. Ako je

treba popeti kosinom.

iznos ma’aser šenija velik, čovjeku je ■

Maftir za prvi i drugi dan Šavuota

poštenoj tržišnoj cijeni te pridoda

dopušteno da otkupi proizvod po

– 6 p’sukim – Brojevi 28,26-31 predstavlja

petinu. Ako netko otkupi ma’aser za

šeni od svog susjeda, poštena trži-

Pesaha.

šna cijena je dostatna. Prihod od

nositi" jednu po jednu. Nakon dru-

Tora

ge izjave, Narod se uspaničio te tra-

blagdane,

žio da im Moše govori ono što B-g

Šavuot

želi, tako da ne slušaju "B-žji glas"

HaBikurim. Musaf za Šavuot ovdje

hranu i piće u Jerušalajimu. Još

izravno. B-g se, nazovimo to tako,

se ubraja u micve.

jednom nas Tora podsjeća da se

počevši

ovdje

musafim od

naziva

Jom

otkupljivanja

treba

potrošiti

složio s time, pod uvjetom da mi slušamo riječi proroka, s Mošeom kao "glavnim" među prorocima, i da njegovo proroštvo – Tora – ima najveći autoritet. B-g kaže Mošeu da podsjeti Narod da su čuli B-ga kako govori; da neće načiniti nikakve izrezbarene ljudske

likove (čak ni u umjetničke svrhe); oni će podići žrtvenik i na njemu prinijeti žrtve; ako žrtvenik bude od kamena, njegovi kamenovi ne smiju biti obrađeni metalnim oruđem. Metalni pribor predstavlja mač, koji skraćuje život; žrtvenik predstavlja produljenje dana. Iz tog pravila proizlazi običaj da se odstrani ili prekrije nož za rezanje kruha tijekom Strana 4

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

brinemo o Leviju, koji nema vlastite

drago. B'hor ove vrste vrijedi čak i u

imovine. (Ovo pravilo o ma’aser šeni

naše vrijeme, kada nema Beit Ha-

vrijedi 1., 2., 4., i 5. godine Šmita

Mikdaša. Samo što nam učenjaci

ciklusa.) U trećoj (i 6-oj) godini ci-

zabranjuju da vršimo tu micvu, jer

klusa Šmita drugu desetinu treba

dok smo trenutno bez Beit HaMikda-

predati siromašnima. Ovaj veliko-

ša, to bi bilo tegoba nametnuta ko-

dušni čin cedake bit će nagrađen blagoslovima od B-ga. Levi/Šeni – treća alija - 18 p'sukim – Ponovljeni zakon 15,1-18 Ako godina Šmita prođe, ne može se tražiti otplata osobnih zajmova. To se pravilo primjenjuje kada su i zajmodavac i zajmoprimac Židovi. Zajmovi koje duguju ne-Židovi moraju se prikupljati, ali je micva otpisati osobni dug svog bližnjeg Židova nakon godine Šmita. Ako se židovski narod vlada kako valja pre-

ma Tori i micvot, bit ćemo blagoslovljeni time da među nama neće biti siromaštva. A imat ćemo i vladajući položaj među narodima svijeta.

henu koji prima b'hor, te iskušenje za u normalnim okolnostima – cedaka dajte bez zadrške. Ako Židov postane prinudni sluga svom bližnjem Židovu, on će raditi najviše šest godina i biti oslobođen sedme godine. Nitko ne smije oslobođenog "eved ivrija" otposlati praznih ruku, već će mu dati veliko-

Hamiši – i peta alija – 5 p’sukim – Ponovljeni zakon 16,4-8 & Šiši – šesta alija – 4 p’sukim – Ponovljeni zakon 16,9-12 &

Moramo se sjetiti da smo bili "ava-

Ponovljeni zakon 16,13-17

dim" u Egiptu i da nas je B-g otkupio, te On očekuje od nas da budemo osjetljivi prema onima koji nisu

tako sretne ruke kao mi. Ako "eved ivri" ne želi biti oslobođen, obredno mu se probuši uho i on ostaje u službi svog gospodara do jovela. Ne-

romaštvom, ne smijemo potiskivati

služio naporno i dugo.

potporu onima koji su siromašni.

Ponovljeni zakon 16,1-3 &

Š'vii – sedma alija – 5 p’sukim –

mojte biti škrti sa slugom, jer vam je

ne smijemo potiskivati velikodušnu

R’vi’i – četvrta alija – 3 p’sukim –

dušni dar kada ga otpušta iz službe.

Međutim, kada smo suočeni sa sivelikodušnost prema siromaštvu,

različite prijestupe kohena.

Čuvajte proljetni mjesec i donesite korban Pesah. (To je ponavljanje micve da se kalendar prema potrebi prilagodi dodavanjem mjeseca drugog adara – kako bi se Pesah pogurnuo u proljeće.) Hamec je zabranjen na poslije podne Erev Pesaha. Hagiga (dobrovoljna žrtva koja se prinosi uz pashalno janje na

Šliši – treća alija - 5 p'sukim –

Pesah, op.pr.) ne može biti ostav-

Ponovljeni zakon 15,19-23

ljena duže od dva dana. Korban Pesah se ne smije prinijeti na osob-

Naprotiv, velika je micva dati cedaka

Prvorođeno od krava, koza i ova-

i potpomoći one koji nisu tako sre-

ca je sveto. S njima se ne smije raditi

tne ruke kao mi, davanjem i to na

niti od njih ostvarivati korist. Oni su

dostojanstven način. Budite pose-

dani kohenu kao jedan od njegovih

bno oprezni da ne uskratite zajmove

darova što mu ih dodjeljuje Tora

siromašnima jer se približava godi-

(nakon 30-50 dana otkako dođu na

Maftir za prvi i drugi dan Šavuota

na Šmita. Ako siromašna osoba za-

svijet). Njih će pojesti kohen i njego-

– 6 p’sukim – Brojevi 28,26-31

vapi B-gu, on će vas smatrati odgo-

va obitelj nakon što budu prineseni

vornim što niste pomogli. Budite

kao korban – tijekom prve godine,

velikodušni na polju cedaka i heseda,

osim ako "nisu prikladni za žrtve-

i time zaslužite blagoslov od B-ga.

nik". U tom slučaju oni su kohenova

Siromaštvo će biti "realnost života"

imovina, da radi s njima što mu

Godina 13 5 Broj 32 Strana

nom žrtveniku. Radujte se na blagdane. Donesite korbanot u Mikdaš na hagim. Ne pojavljujuj se tamo praznih ruku.

Tora

predstavlja

blagdane, Šavuot

počevši ovdje

musafim od

Pesaha.

naziva

Jom

HaBikurim. Musaf za Šavuot ovdje se ubraja u micve. ■ Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 25. Tko poznaje Jednog? Ja poznajem Jednog!: Obveza da znamo da postoji B-g (Izl 20,2) 26. Ni ispred, ni iza: zabrana vjerovanja u druge "bogove" (Izl 20,3) 27. Jedan idol, za isporuku u četvrtak: zabrana stvaranja

zakon 14,28) 475. Agent za naplatu dugova: Zabrana da se zahtijeva plaćanje Šemita zajmova ... neće utjerivati duga od svoga bližnjega ili brata ... (Ponovljeni zakon 15,2)

idola (Izl 20,4)

476. Agent za naplatu dugova 2. dio: Obaveza da se

28. Stoj uspravno!: Zabrana obožavanja idola na isti

naplati od ne-Židova Od tuđinca ćeš utjerati ... (Ponovljeni zakon 15,3)

način na koji služimo B-gu (Izl 20,5) 29. Ne samo oni u kućama od stakla: zabrana služenja idolima na načine koji su specifični za njih (Izl 20,5) 30. Znao sam to!: Zabrana protiv bespotrebnog zaklinjanja (Izl 20,7)

477. Otpiši: Obaveza da se u Šemita ponište dugovanja ... onoga što ti brat duguje, odreći ćeš se (Pon zakon 15,3) 478. Ne budi škrt ...: Zabrana uskraćivanja milostinje siromašnima ... ne otvrdni svoje srce niti stisni šaku svoju ... (Ponovljeni

31. Jom ha-šiši: Obveza da se šabat posveti riječima (Izl

zakon 15,7)

20,8) 32. Nećeš raditi u subotu: zabrana protiv vršenja rada u

479. Budite darežljivi!: Obaveza dobrotvornog davanja ... otvorit ćeš mu ruku svoju ... (Ponovljeni zakon 15,8)

subotu (Izl 20,10)

480. Daj, budi prijatelj…!: Zabrana da se prije Šemita

33. M je za milijun stvari koje mi je dala ...: Obveza da

suzdržava od pozajmljivanja Pazi da ti se u srcu ne javi nedostojna pomisao ... (Ponovljeni

se poštuje vlastite roditelje (Izl 20,12) 34. Ubijaš me: zabrana ubojstva (Izl 20,13)

zakon 15,9) 481. Velikodušni oproštajni darovi: Zabrana da se eved

35. Fatalna privlačnost: zabrana preljuba (Izl 20,13)

Ivrija otpusti praznih ruku

36. Trgovina ljudima: zabrana otmice ljudi (Izl 20,13)

... nećeš ga poslati praznih ruku. (Ponovljeni zakon 15,13)

37. Pravo krivnje: zabrana lažnog svjedočenja (Izl 20,13)

482. Ho-ho-ho: Obaveza da se eved Ivriju daju darovi

38. Što je moje moje je, što je tvoje moje je? Zabrana gramzivosti (Izl 20,14)

kada odlazi Daj mu velikodušno od svojih stada, od svog vršenja žita i svog vinskog podruma ... (Ponovljeni zakon 15,14)

39. Barbika: zabrana stvaranja ljudskih oblika (Izl 20,20)

483.

40. Moćnije od mača: Zabrana izgradnje žrtvenika

posvećenih životinja ... nećeš raditi sa svojim prvorođenim bikom ... (Ponovljeni

pomoću metalnog alata (Izl 20,22) 41. Penjemo se: zabrana uspinjanja do žrtvenika stepenicama (Izl 20,23) 473. Od sedam četiri: Obaveza da se odvoji druga desetina Odvojit ćeš desetinu od svog usjeva koji si posadio ... (Ponovljeni zakon 14,22) 474. Od sedam dva: Obaveza da se odvoji desetine za siromašne Na kraju tri godine, uzet ćeš svaku desetinu ... (Ponovljeni Strana 6

Nema

posla

Ferdinanda:

Zabrana

rada

zakon 15,19) 484. Šišanje: Zabrana strizanja posvećenih životinja ... nećeš strizati prvence svoga stada. (Ponovljeni zakon 15,19) 485. Sedam dana - i polovina: Zabrana jedenja homeca u popodnevnim satima Erev Pesaha Ništa kvasno ne jedi nad njom... (Ponovljeni zakon 16,3) 486. Uvijek ima mjesta za hagiga: Zabrana da nešto ostane od blagdanskih žrtava ... niti će išta od mesa ... preostati do jutra... (Ponovljeni zakon ■ 16,4)

Divrej Tora

(nastavak s 6. stranice)

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi

487. Micva 487 ... recimo ...: Zabrana prinošenja korban

na mjestu koje će On odrediti ... (Ponovljeni zakon 16,16)

Pesaha na osobnom žrtveniku Ne smiješ zaklati žrtvu Pesah u nekom od svojih gradova ...

490. Donio sam ti nešto: Zabrana da se u Hram dođe

(Ponovljeni zakon 16,5)

praznih ruku ... neće se pojaviti pred B-gom praznih ruku. (Ponovljeni zakon

488. Ne brini se, budi sretan: Obaveza da se raduje na

16,16)

blagdan Radovat ćeš se na svoj blagdan ... (Ponovljeni zakon 16,14)

404. Vrlo posebno: Obaveza da se prinese dodatna

489. Gosti Kuće: Obaveza da se pojaviš u Hramu na blagdane Tri puta godišnje svi se muškarci moraju pojaviti pred B-gom

žrtva na Šavuos Na dan kad donosite svoje prvine, kad donese prinos novog brašna B-gu, vaš Blagdan tjedana ... (Brojevi 28,26) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 28. Pozitivna je zapovijed počinuti od rada na blagdan Šavuot kao što Pismo kaže, Toga istog dana sazvat ćete sveti sabor (Vajikra 23,21). Na snazi je na svakom mjestu, u svako doba, kako za muškarce tako i za žene.

Negativne zapovijedi 149. Negativna je zapovijed ne raditi nikakvog posla na Šavuot Kao što Pismo kaže, I proglasit ćeš upravo na taj dan: bit će vam sveti sastanak; nećete raditi nikakvog teškog posla (Vajikra 23,21)

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako vrijeme, ia za muškarca i za ženu. ■

Šavuot i Ploče Saveza Šavuot obilježava blagdan na koji je židovski narod pri-

Deset zapovijedi kaže, "Ne ćeš imati drugih bogova po-

mio Toru. Na Šavuot postoji općeprihvaćena tradicija da

red mene" (Izlazak 20,4). Mojsije se okrenuo od njih. 70

se ostane budan čitave noći i uči Toru. Dok se metaforički

starješina vidjelo ga je i potrčalo za njime. Mojsije je dr-

pripremamo za primanje Tore tijekom jutarnjeg čitanja

žao jedan kraj ploča a starješine su držale drugi kraj. Mo-

Tore mi očitujemo svoju ljubav prema Tori i naše uzbu-

jsijeva snaga je prevladala nad svima njima, kao što kaže,

đenje zbog mogućnosti da je učimo.

"za svu veliku moć i strašnu silu koju je Mojsije pokazao

On je razbio ploče (saveza) - Ovo je jedna od tri stvari koje je Mojsije učinio svojom voljom i njegov stav je bio u skladu s B-žjim (De-Avot Rabi Natan, 2)

pred cijelim Izraelom" (Ponovljeni zakon 34,12). Mojsije je pogledao ploče i primijetio da su slova sa njih nestala. Rekao je: "Kako mogu dati djeci Izraelovoj ploče na kojima nema ničega? Umjesto toga, ja ću ih zadržati i slomiti

Kada je Mojsije otišao u nebesa primiti Toru ... uzeo ju

ih, kao što kaže, "Ja sam držao dvije ploče i bacio ih s obje

je, spustio se na goru, i bio ushićen. Kada je vidio odvrat-

ruke, razbivši ih pred vašim očima" (Ponovljeni zakon

nu uvredu koju su Izraelci počinili napravivši zlatno tele,

9,17).

rekao je u sebi: "Kako im mogu dati ploče – tako ću ih obvezati na sve zapovijedi i učiniti da zasluže smrt, jer u

Godina 13 7 Broj 32 Strana

Avot De-Rabi Natan, je jedan manji traktat Talmuda ■ koji razrađuje mnoge odlomke koje nalazimo u poznatijim Pirke Avot. ■ Strana 7

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Svaki je Židov sjajni dijamant Prilikom

davanja

kažu da je poruka bila: "Ovdje na

pravi trenutak da krene u napad.

naloga Mojsiju da

Sinaju ste dostigli uzvišenu razinu

Drugo, ako je intelekt glavna karak-

prebroji

Izraelace,

duhovnosti, naase venišma. Odnesite

teristika koja definira čovjeka, onda

doslovni

prijevod

tu duhovnost u svoje šatore i prene-

bi osoba s najvišim intelektom tre-

onoga što je Hašem

site u svoj svakodnevni život pri-

bala biti najidealnije ljudsko biće,

rekao glasi: "Podig-

stup naase venišma." Mi moramo po-

što jednostavno nije istina. Prije

nijeti to duhovno dostignuće Šavu-

Drugog svjetskog rata, najnapred-

osa sa sobom kada se vraćamo u

nija zemlja u pogledu intelekta bila

svoju svakodnevnu rutinu.

je Njemačka.

nite glave sinova Izraelovih".

Parša Bamidbar prethodi Šavuosu, kada obilježavamo uspomenu na davanje Tore na Sinaju. Prije tog ve-

Dar Tore bio je daas. "Ako nema

U knjizi Sreća i ljudski duh razradio

likog događaja, Hašem je rekao Iz-

daasa, kako možemo razlikovati is-

sam koncept da je duh, a ne intelekt,

raelcima: "Bit ćete Mi narod sveće-

pravno od pogrešnog?" (Jeruzalem-

ono što nam daje našu jedinstvenost

nika, sveta nacija. Bit ćete Mi blago

ski Talmud, Berahos 5,2). "Ako imate

kao ljudskih bića.

među svim narodima. "

daas, ništa vam ne nedostaje" (Neda-

Iako čovjek treba biti ponizan, on nikada ne smije izgubiti osjećaj vlastitog dostojanstva i važnosti. Postoji prirodan otpor protiv toga da se

ono što je lijepo i dragocjeno ošteti. Ako smo svjesni svoje osobne velike

rim 41a). Hasidski spisi kažu da su egipatskim porobljavanjem Izraelci bili lišeni daasa. Kao robovi, nisu imali prilike primjenjivati daas, pa je on zakržljao. Tijekom sedam tjedana između Izlaska i Sinaja, oni su

■

Ali sam stekao novo poštovanje prema intelektu i sasvim sam se saživio s idejom da sam homo sapiens. Radi se samo o tome da se sapiens,

intelekt,

pravilno

upo-

trijebi.

počeli obnavljati daas, iako ga nisu u

Da, i životinje također imaju inte-

potpunosti dostigli sve do četrdeset

lekt, ali osim udomaćenih kućnih

godina kasnije, kao što je Mojsije re-

ljubimaca koji mogu usvojiti ljud-

kao: "Ali Hašem vam nije dao srce

ske osobine, životinje svoj intelekt

Vršeći popis stanovništva, brojeći

lodaas (da znate) ... sve do danas"

koriste samo da zadovolje svoje vla-

svakog pojedinog čovjeka, Mojsije je

(Devarim 29,3). Nedostaci koje su

stite potrebe. Životinje na djelovanje

dobio uputu da uzdigne svaku oso-

imali u pustinji bili su zbog nedo-

pokreću njihove tjelesne želje i one

bu. Svaki pojedinac je dragocjeni

statka daasa.

intelekt koriste kako bi ih zadovo-

vrijednosti, mi nikada nećemo učiniti ništa što bi narušilo našu veličinu.

dijamant. Šavuos: Osvit intelektualne emocije

Obično sam se vrijeđao na znan-

stvenu klasifikaciju čovjeka kao

ljile. Intelekt životinja je sredstvo koje služi želji.

homo sapiensa, što bi jednostavnim

U Tanji, Alter Rebe postavlja da

Učinili smo svoje. Ostali smo bu-

jezikom značilo "majmuna s razu-

ljudsko biće ima dvije duhovne

dni čitave noći Šavuosa i bili nadah-

mom". Jasno mi je da intelekt nije

komponente, jednu koja se poisto-

nuti dramatičnim zapisom o matan

primarna značajka koja čovjeku daje

vjećuju s fizičkim tijelom (nefeš ha-

Tora. I sada? Na posao kao i prije,

njegovu jedinstvenost i odvaja ga

behamis) i jednu koja se poistovje-

zar ne?

od drugih stvorenja. Prvo, očito je

ćuju s nešama (nefeš elokis). Obje se

da životinje imaju intelekt. Ako pro-

sastoje od intelektualnih osobina, te

matrate lava koji vreba svoj plijen,

od afektivnih odnosno emocional-

može se vidjeti da lav procjenjuje

nih osobina. Razlika među njima je

Nakon strašne objave na Sinaju, Hašem je rekao: "Vratite se u svoje šatore" (Devarim 5,27), a komentari Strana 8

da u nefeš habehamis, kao kod svih Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Svaki je Židov sjajni dijamant

životinja, poticaj osigurava stremlje-

pred Hašemom (jira), a jedno i dru-

nje, a intelekt se potom koristi za

go su emocije koje nisu podložne

zadovoljenje tog nagona; tj. intelekt

volji. Ali Tora od nas ne traži nemo-

je instrument stremljenja.

guće.

izazvati ljubav. Na koji god način čovjek pristupio, potvrđuje se mišljenje Alter Rebea. Intelekt može proizvesti emo-

U nefeš elokis, kaže Alter Rebe, do-

Rambam se bavi ovim pitanjem i

cije. Ovakva upotreba intelekta je

gađa se obrnuto: Intelekt pokreće

kaže da je način da se razvije ahavas

jedinstveno ljudska i omogućuje mi

stremljenje. Ovo podsjeća na priču

Hašem razmatranje Njegovih čudes-

da prihvatim naziv homo sapiens.

liječnika koji je rekao pacijentu:

nih djela stvaranja (Yesodei HaTo-

"Možete jesti sve što vam se sviđa, a

rah 2,2). Komentar objašnjava da

evo što će vam se sviđati".

Rambam redefinira ahava na način

Ovo

revolucionarna

ideja.

Konvencionalna mudrost je da nešto volimo, zbog toga što to volimo. Naše su emocije spontane. Ne možeš reći nekome da mora razviti određenu emociju i da mora nešto voljeti. Međutim, mišljenje Altera Rebea dokazuje micva iz Tore: "Voljet ćeš

Hašema." Čovjeku se može naložiti da nešto učini, kao npr. da stavi tefi-

da ne označava samo ljubav, već da divljenje, i razumijevanje Hašemovim čudesnim djelima stvaranja također uistinu može izazvati obožavanje.

To je više od filozofske rasprave.

Svjedoci smo nezabilježenog neuspjeha braka. Kao što Chana Levitan objašnjava u knjizi "Želim se vjenčati samo jednom", koncept "ljubavi" zapadne civilizacije s pravom se zove "zaljubljenost", uzbuđenje koje porijeklo vuče od nefeš habehamis ko-

Alter Rebe uvodi novi koncept:

ja se postepeno smanjuje, što dovo-

intelektualnu emociju. Naime, ako

di do toga da se parovi "odljube".

osoba ne osjeća ljubav prema Haše-

Međutim, moguće je razviti istinsku

mu, ali intelektualno razumije da

ljubavu ala nefeš elokis, ljubav koju

Hašema treba voljeti, to je također

proizvodi

ispunjenje micve da se ljubi Hašema.

prema drugoj osobi i uvažavanje

intelekt.

Poštovanje

karakternih osobina i vrlina te

lin ili da sjedi u suki, ili da se suz-

Mesilas Yesharim pristupa ovom

drži od toga da nešto radi, kao npr.

pitanju navodeći načelo koje je pro-

od rada na šabat. Postupke se može

našao u Seferu HaChinuchu, da po-

propisati, ali kako se čovjeku može

našanje može usloviti emocije. Npr.,

Ako vam se taj koncept čini ču-

naložiti da nešto voli? Ipak, nama je

čak i ako netko nije u stanju osjećati

dnim, to je stoga što je na nas utjecaj

zapovjeđeno da volimo Hašema

ljubav prema Hašemu, ako postupa

izvršila ideja "ljubavi" koja prevla-

(ahava) i da imamo strahopoštovanje

kao da osjeća ljubav, ti će postupci

dava u našem okruženju, a koja pri-

osobe mogu proizvesti ahava koja ne blijedi kako prolazi vrijeme.

jeti stabilnosti braka. Ako pravilno primijenimo sapiens, da budemo

gospodari uzbuđenja, a ne njegov instrument, zdravlje

moći

braka.

ćemo Ovo

očuvati Torin

koncept daasa, koji nam je dan na Sinaju i za kojega se prisjećamo na Šavuos. Moramo sa sobom ponijeti ovo duhovno postignuće Šavuosa kada se vraćamo u našu svakodnevicu. ■

Godina 13 9 Broj 32 Strana

Strana 9

Rabbi Berel Wein:

Blagdan Šavuot Pedeset dana začas prolete, pogotovo ako ih čovjek sam broji. Čini se kao da smo još jučer radili pripreme da bismo sjeli oko stola za Seder Pesah, a sada evo krajem tjedna Šavuota. Iako ovaj blagdan ima i niz drugih imena koji su povezani s njime - Blagdan bikurim/prvih plodova, Blagdan davanja Tore - pravo ime koje mu je dodijeljeno je Šavuot - Blagdan tjedana. Ono što to ime ističe je prolazak i odbrojavanje vremena. U svom opisu samog blagdana, Tora više puta ponavlja ovaj vremenski prolazak tjedana od blagdana Pesaha do proslave blagdana Šavuota. Očito je da se ovaj tijek vremena smatra važnim dijelom značenja samog blagdana. U Talmudu, kao i u samoj Bibliji, blagdan Šavuot se naziva aceretom – na neki način dodatkom, dopunom i podupiračem Pesaha. On nekako dovršava proces izbavljenja židovskog naroda iz egipatskog ropstva. On nam ilustrira svrhu tog izbavljenja i pravi cilj na koji nas sloboda usmjerava u našem osobnom životu i životu naroda. Djeluje kao da je objava na Sinaju i davanje Tore strateški cilj čitave priče o židovskom narodu u Egiptu, dok je stvarni Izlazak iz Egipta neophodna taktika da se omogući taj strateški cilj. Tek povezivanjem Šavuota s Pesahom brojanjem sedam tjedana ova nam poruka postaje jasna i uvjerljiva. Povezanost Šavuota s obiljem i blagoslovima poljoprivrednih usjeva isto je tako naglašena u Tori i nalazi se u pozadini drame knjige o Rut koja se, po običaju, u sinagogi javno čita na Šavuot. Ljudi ne mogu živjeti samo od kruha, ali ne mogu živjeti niti bez kruha. Stoga nas se na Šavuot podsjeća na svakodnevno čudo prirode koje nam daje hranu i sredstva za život za sve nas. Strana 10

U našim sadašnjim blagoslovljenim uvjetima obilja mi često smatramo da naša hrana dolazi iz trgovine i da na neki način imamo pravo uživati u količini i raznovrsnosti namirnica koje su nam dostupne. Mi, da tako kažem, uvijek B-žju ruku tražimo u neuobičajenim i nepredvidivim okolnostima. Međutim, u redovitim svakodnevnim svjetovnim aktivnostima u kojima se nađemo sve nam je teže osjetiti B-žansku prisutnost. Poljoprivredna narav blagdana Šavuota na stalnu B-žju prisutnost u našem životu podsjeća nas svaki puta kad sjednemo objedovati hranu koju je proizvela naša zemlja. Na svijetu je bilo vremena kada nisu samo Židovi izgovarali blagoslov zahvale prije i nakon jela. Suvremeni svijet danas je gurnuo u stranu taj starinski običaj. Međutim, u židovskom životu on ostaje važan dio naše svakodnevne aktivnosti i nužan podsjetnik na blagoslove koje je B-g dao trudu čovjeka koji obrađuje zemlju. Sloboda bez hrane je katastrofa. Šavuot nas podsjeća na tu očitu, ali često zapostavljenu istinu. Konačno, Šavuot dolazi da učvrsti naše vjerovanje u primat učenja i štovanja Tore u našem životu, kako osobnom tako i nas kao naroda. Čuvena izjava Rava Saadye Gaona da "naš narod jest narod samo zahvaljujući našoj Tori" dokazala se u tisućljećima židovske povijesti i zbivanjima u njima. Oni koji su prekinuli svaku vezu s Torom, oni i/ili

njihovi potomci na kraju su otpali od židovskog naroda. Tora i objava na Sinaju su ono što povezuje čitav Izrael zajedno - Aškenaze i Sefarde, jemenitske i litvanske židove, crne i bijele, i sve nijanse između njih, politički liberalne i konzervativne, stare i mlade. Tora je ono što prelazi preko svih ograničenja i grupiranja unutar Izraela. Ovo je ideja koju sama Tore izražava, da smo na Sinaju svi bili "jedno srce i jedno biće". Šavuot je blagdan židovskog jedinstva, blagdan prihvaćanja naših individualnih ■ razlika u okviru cilja da postanemo kraljevstvo svećenika i sveti narod. Uslijedio je sedmotjedni proces koji je vodio od egipatskog ropstva do slave na Sinaju. I mi se nalazimo usred procesa obnove židovskog naroda, jačanja židovske države i revitalizacije stvarne zemlje Izrael. Za taj postupak treba vremena i on neće biti dovršen u samo sedam tjedana. Ali primjer sedmotjednog čekanja na Šavuot itekako će nam koristiti. . Prisjećanja na Šavuot Pripremao sam se za vođenje dijela cjelonoćnog učenja koje se u mojoj sinagogi održavalo u noći Šavuota, kada sam naišao na knjigu koja je sadržavala opise nekadašnjih proslava Šavuota ovdje u zemlji i državi Izrael. Veliki dio knjige bio je posvećen novim i inovativnim programima proslave Šavuota koji su

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Berel Wein:

bili u modi u kibucima i u dobrom dijelu novog izraelskog društva tijekom 1920-ih i 1930-ih. U to doba Šavuot je izgubio svaki značaj kao hag matan toratenu - blagdan darivanja Tore Izraelu na Sinaju - i postao maltene hedonistički obred proslave židovske poljoprivrede - hag habikurim. Parade, plesovi, ukrašeni magarci i domahivanje lijepih djevojaka sa seoskih kola, marševi i bendovi, svi su slavili blagdan Šavuota i trijumf židovskog poljodjelca, sada nesputanog okovima dijaspore i židovske tradicije. Sve je to bilo praćeno podrugljivim stavom prema staromodnom Šavuotu te čvrstim i predanim duhom novog doba - pobjedom marksizma - koji će započeti zajedno s novim plodovima sezone. Bialik, Tchernikovsky i drugi pisali su poeziju o našim novim poljodjelcima i poganskoj slavi novih slavlja. U stvari, neki su istaknuti pisci i novinari toga vremena pisali da će Prvi maj, međunarodni praznik radnika i marksizma, zasigurno zamijeniti Šavuot, čak i ovaj novi, čisto hag habikurim Šavuot - na posljetku kao židovski praznik kasnog proljeća. O, dobrih li starih dana nerealne marksističke naivnosti i doktrinarnog razmišljanja! No, novi i inovativni Šavuot nije izdržao test vremena. Komunizam i marksizam propali su u krhotinama propalog ekonomskog planiranja i ubilačkih diktatorskih vlasti. Kibuci su sada prilično siromašni, kako ekonomski tako i socijalno. Izraelska poljoprivreda trenutno je gotovo u potpunosti ovisna o stranim radnicima koji obavljaju taj posao. U većem dijelu zemlje više nema prvomajskih parada, a crvene zastave koje su bile barjaci vrlog novog svijeta sada čame u naftalinu. Parade i plesovi hag habikurim Šavuota, utjelovljenje radosti sadnje i žetve, sada su pase, staromodni. Socijalisti su postali kapitalisti, oni koji su slali Židove da naseljavaju Gazu i zemlju Izrael sada ih prisiljavaju da odu od Godina 13 11Broj 32 Strana

Blagdan Šavuot tamo, cionisti su postali postcionisti, izraelski patrioti su postali opijeni građanskim pravima Palestinaca čija je namjera uništiti židovsku državu, a arheolozi i biblijski učenjaci Naroda knjige nastoje dokazati da nikada zapravo nije ni bilo knjige. Ne radi se o tome da su "svjetovna kola" "novog Židova" prazna, već su kola zapravo naletjela na toliko mnogo brazdi na cesti, da su se zbog nedostatka discipline i ravnoteže, u potpunosti prevrnula. Židovski vrijednosni sustav, utjelovljen u Deset zapovijedi, koje Šavuota doista obilježava, ključ je uspješnog opstanka Židova u ovoj zemlji. Uvijek je tako bilo u našoj povijesti, a tako je ostalo i danas. Ne govorim toliko o poštivanju obrednog i židovskog zakona, za koji, usput budi rečeno, ja vjerujem da je jedini način očuvanja židovskih vrijednosti u židovskom društvu, koliko o razumijevanju i uvažavanju tradicije, običaja i primjerenog ponašanja u Židovskom životu. Besramnost i bahatost koje inficiraju naš politički sustav suprotnost su židovskom sustavu vrijednosti. Prihvaćanje i odobravanje nepristojnosti, netolerancije, demonizacije drugih, agresivnosti i nemilosrdnosti u našem društvu, što se pokazuje društvenim, ekonomskim i političkim ponašanjem, u židovskom sustavu vrijednosti smatra se neprihvatljivim. Sve boljke koje muče naše društvo - obiteljsko nasilje, zločin i ubojstva, zloupotrebe opojnih sredstava, korumpiranost vođa dolaze od gubitka vrijednosnog sustava koji bi spriječio i sprečava takvo ponašanje. Ove društvene bolesti prelaze sve barijere i utječu na sve skupine izraelskog društva, mada je pojava ovih bolesti statistički manje prisutna u religioznom židovskom društvu nego li u njegovom sekularnom dijelu. Čovjek može vidjeti samo stabla obreda, ali ne i šumu vrijednosti koje su temelj obreda. Pa ipak, naše škole i do-

movi moraju na neki način povratiti sposobnost podučavanja i osposobljavanja naše djece našem vrijednosnom sustavu ako želimo uspjeti u našem zadatku izgradnje istinskog židovskog društva ovdje u Izraelu. Zašto zahtijevati poznavanje Biblije na maturi ako se sve njegove vrijednosti i načela smatraju nebitnima i nepotrebnima u stvarnom svijetu našeg svakodnevnog života? Možda bi vlada i sindikati učitelja trebali razgovarati o ovom pitanju dok se svađaju oko reformi u našem razorenom školskom sustavu. Možda. Šavuot – stari, istrošeni, ali uvijek svježi Šavuot, predstavlja židovski sustav vrijednosti. Taj sustav naglašava odanost i poštenje, poštovanje prema starijima i našoj prošlosti, svetost vremena (neka vrsta senzibiliziranja javnosti za dan šabata) i mjesta (Jeruzalema i Hrama), te predanost pokušaju stvaranja skladnog "nekonformističkog" društva. Naš židovski sustav vrijednosti ne dopušta lažne bogove i njihovu utopijsku bezobzirnost. On naglašava naše dužnosti prema neznancu i prema strancu, jer smo i sami toliko puta bili u tom položaju sve od našeg prvog iskustva u Egiptu. On gleda da izgradi pravednije društvo, da podigne siromašne i omekša bogate, poduči nepismene i učini poniznima učenjake, da uzvisi i spasi život i da ujedini židovsko društvo, istovremeno zadržavajući pravo da se individualno razlikujemo jedan od drugoga. Šavuot je više od grickalica i cjelonoćnog doživljaja učenja Tore. On je zapravo ponovno proživljavanje Sinaja i njegova sustava vrijednosti, njegovih uzvišenih ciljeva i dugog puta. Samo na takav način naš Šavuot može imati smisla i samo tako ćemoa ga pamtit i za buduće naraštaje. Šabat šalom Hag sameah ■

Strana 11

Rabbi Ismar Schorsch:

Zašto Šavuot ima tek nekoliko obreda Kad bi vršenje i poštivanje obreda

nam ponešto način na koji judaizam

Ukratko, Šavuot je vapio za obred-

bili funkcija teologije, Šavuot bi bio

funkcionira. Šavuot je lišen obreda.

nim sadržajima i toj potrebi se udo-

najpoštovaniji od svih židovskih

Za razliku od Pesaha ili Sukota, ne-

voljilo običajem Tikun lel Šavuot,

blagdana. Ali, među današnjim Ži-

dostaje mu niz njemu svojstvenih

običajem da se prvu noć Šavuota

dovima stvari su upravo suprotne.

običaja kojima bi se iskustveno pre-

provede u učenju Tore i time istak-

Ni jedan blagdan nije toliko zapo-

nosio njegov smisao i poruka. Tako

ne i ojača godišnjicu njezina otkri-

stavljen kao Šavuot. Šavuot, koji je

nema ničega što bi se moglo uspore-

venja. Obično se to čini u društvu

kruna razdoblja od sedam tjedana

diti sa Sederom ili sjedenjem u suki,

najmanje desetero učesnika (mi-

(od drugog Sedera za Pesah) i jedno-

nema uzbudljivih obiteljskih običa-

njan!) i tim obredom, nalik sederu,

stavno znači "tjedan", pun je ozbilj-

ja koji, kroz pripreme za vršenje ob-

kao da se ponovo prolazi postupak

nosti. Kao što nas liturgija nepre-

reda, ujedinjuju obitelj i prijatelje.

dobivanja zakona. Na prvi znak

kidno podsjeća, Šavuot veliča B-žji poklon, Toru, koju smo dobili na Sinaju. Vjerojatno po prvi puta u ljudskoj povijesti, baš takav judaizam je razvio vjersku zajednicu okupljenu oko teksta. U blagdanu Šavuot riječ je o suštinskoj i jedinstvenoj prirodi judaizma, o "portabl" religiji utemeljenoj na načelima koja su otvorena za beskonačna tumačenja. Na Sinaju je oslobođenje iz ropstva pretvoreno u vjernost zakonu i pismenosti.

Proslava otkrivenja ograničena je na sinagogu. Par članaka koji su u Šulhan aruhu

(Židovskom zakoni-

ku) posvećeni Šavuotu, bave se samo usklađivanjem liturgije. Ničime se nije nadomjestilo prinošenje prvih plodova u Hram, što ukazuje na

stariji, ratarski smisao blagdana Šavuota. Premještanje naglaska s prirode na povijest očuvalo je karakter blagdana kao dana zahvalnosti, ali bez obredne koreografije u kojoj bi sudjelovao svaki pojedini Židov.

No to ne bi bilo dovoljno da se

Ogoljena teologija nikada nije dobro

Šavuot ispuni snagom i postane po-

prolazila i nije doprinosila popular-

pularan. Zašto je to tako, kazuje

nosti religije.

Strana 12

zore, skupina se okreće zajedničkoj molitvi što vrhunac ima u čitanju Deset zapovijedi koje su dane na Sinaju u mjesecu sivanu, tri mjeseca poslije Izlaska (Izlazak 19,1). Spoj dva neobična postupka – probdjevene noći iza koje slijedi molitva u svitanje – stvorila je upravo onu vrstu iskustvenog obreda kojom se izražava posebnost Šavuota. U posljednjem desetljeću, i u Izraelu i u Americi, taj je obred, kao nikad prije, u nekom svom obliku osvojio i privukao

neortodoksne

Židove.

Brojne sinagoge sada noću svijetle i imaju više jutarnjih službi – za ranojutarnje ptičice i za one "redov-

Divrej Tora

(nastavak sa 12. stranice)

Rabbi Ismar Schorsch: Zašto

Šavuot ima tek nekoliko obreda

ne". Obred je nastao u post-talmudsko doba, najvjerojatnije u kabalističkim krugovima

srednjovjekovne

Špa-

njolske. Zohar, koji je čini se s time upoznat, pripisuje običaj ranim rabinima koji su se po tome razlikovali od svojih predaka. Prema midrašu, oni drugi bi bezbrižno prespavali noć koja je prethodila događaju i tek bi ih munje i gromovi probudili. Bdijenje prije proslave tog velikog događaja, predstavlja čin popravljanja (tikun). Drugi primjer iz Zohara govori o vjenčanju. Na Sinaju su se Tora - mlada i Izrael - mladoženja udružili u vječni sa-

nebrojenih smislova B-žjih riječi je

prije prve alije, gabaj govori četiri

krepkost koja održava i pridonosi

stiha iz Spisa (Psalmi 19,8-9.1; 2.

njegovu bujnom rastu.

Samuelova 22,31) kojima se obzna-

vez. Kao podsjetnik na grozničave

Tora je, zaista, postala kamen te-

pripreme u noći prije vjenčanja, po-

meljac judaizma, ne toliko svojim

božni uvijek iznova bdiju i naprežu

tvrdnjama koliko obredima. Litur-

se učeći čitave noći.

gijom je potvrđen njezin kanonski

S vremenom je tijekom obreda broj tekstova prerastao u pravu kolekciju, više kao izraz sveobuhvatnosti, nego prikladnosti. Tako se tijekom noći čita (umjesto učenja) nekoliko stihova iz svake paraše iz Tore i svake knjige Tanaha, uključujući čitavu Knjigu o Rut, nekoliko odlomaka iz svakog traktata Mišne i

odlomak iz Zohara u kojem je objavljenje opisano kao ujedinjenje. Posljednji tekst tikuna nabraja 613 zapovijedi iz Tore kako ih je sastavio Majmonides. Ono što se razvilo proširivanjem i gomilanjem tekstova, jest bezuvjetna potvrda da je svaki pojedini vid judaizma grana izvor-

status. Pjevušenje (ne čitanje) čitave Tore od početka do kraja svakog šabata u sinagogi, bilo to godišnje kao u Babilonu ili trogodišnje kao u Palestini, pretvorilo je Židove u narod kojeg je obilježila knjiga. Njezina je priča djelovala kao "metapovijest" koja ujedinjuje narod i kao

nita, čista i savršena, a njezin božanski autor bez mane. Dok on završa-

va s čitanjem, okupljeni jednoglasno,

stihom

potvrđuju:

"Oni

među vama koji se čvrsto drže Gspoda B-ga svoga, i danas žive" (Ponovljeni zakon 4,4). Taj prolog se svodi na iskaz vjerovanja koji je ujedno i objašnjenje obreda. Kao utjelovljenje B-žje volje, Tora je židovski ključ spasa.

građevni materijal za javne raspra-

Čitanje Tore u sinagogi, svaki ša-

ve, čak i onda kad je njeno zakono-

bat pretvara u Šavuot. Da nije toga,

davstvo već bilo općeprihvaćeno.

Tora nikada ne bi postala glavni i

Sinagoga se razvila u nacionalno

vladajući tekst u židovskom životu.

kazalište u kojem se Spisi i liturgija

Da bi se teologija rasprostranila, po-

udružuju i svakog tjedna iznova

treban joj je obred. Moderni Židovi

potvrđuju primanje Tore na Sinaju.

su u opasnosti, ali ne zato što su

Svaki vid ovog obreda izražava

izgubili svoju vjeru, nego zato što

vrednote izvorne drame.

su izgubili poštovanje prema obre-

nog stabla života kojeg je B-g zasa-

U aškenaskom obredu, nakon što

dio na Sinaju. Sloboda u tumačenju

je Tora namještena za čitanje, ali

Godina 13 13Broj 32 Strana

njuje uvjerenje da je naša Tora isti-

dima. ■ Prevela Dolores Bettini

Strana 13

Nathan Lopes Cardozo:

Tora: Neizbježan i uznemirujući tekst Učenje Tore postalo je gotovo nemoguće. Problem nije u Tori, nego u onome koji čita. Čitanje teksta traži hrabrosti da se suočite sami sa sobom. Ono znači stajati pred ogledalom i postaviti si zastrašujuće pitanje: tko smo mi doista. Nažalost, to je jedna od osobina koju smo mi, suvremeni ljudi, izgubili. Uvjerili smo sebe da moramo biti intelektualci, uklonili svaku subjektivnost i priklanjamo se samo znanstvenom istraživanju. I tako se naše Ja izgubilo, jer u stvarnosti mi smo svežanj emocija, strasti i subjektivnosti od kojih ne možemo pobjeći. Ipak, mi proglašavamo prava duha. Ali ona ulaze samo u naše knjige i rasprave, a ne u naše živote. Ona ne ulaze u naše svakidašnje trenutke, već stoje kao spomenici - impresivni, ali vrlo udaljeni. Stoga se ne možemo baviti biblijskim tekstom. On nam zuri u lice. Znamo da se moramo pomiriti sa sobom prije nego što se možemo usuglasiti sa Knjigom, jer ona od nas zahtijeva da se odreknemo nečega za što čak nismo ni svjesni da postoji. Čak su i religiozni uzvisili religiju do te mjere da je dobar dio njezinog utjecaja na svakodnevni život izgubljen. Nalazi se na najgornjem katu njihove duhovne kuće i razdijeljena je na dijelove. Ali namjera Tore je upravo obrnuta. Njezine riječi, događaji i zapovijedi smješteni su usred ljudi, obavijeni poviješću i svjetovnim stvarima. Većina Tore bavi se prirodnim tokom života čovjeka. Tek sporadična čuda omogućuju nam da čujemo šumove iz drugog svijeta koji postoji s one strane. Ovi nas trenuci podsjećaju da je B-g, na kraju krajeva, jedini pravi entitet u cijelom postojanju. Ali Tora je priča Strana 14

o tome kako B-g egzistira među smrtnim ljudskim bićima, sa njihovim običnim nevoljama i radostima. To nije priča o B-gu na nebu, nego o B-gu u ljudskoj povijesti i osobnom susretu. Tekst je autor naroda Biblijski tekst nemoguće je razmatrati onako kako bismo razmatrali svako drugo klasično djelo. To je zbog toga što narod Izraela, prema židovskoj tradiciji, nije autor ovog teksta. Tekst je autor naroda. Tekst je taj koji je stvorio narod. Stvorio je specifičan i jedinstven identitet židovske nacije. Proučavanje Tore zahtijeva umijeće čitanja koje omogućuje otkrivanje suštine i prirode živog naroda koji se bori sa životom i s B-žjim zapovijedima. George Steiner je to dobro izrazio u članku "Our Homeland, the Text" (Naša domovina, tekst, 1996.) kada je napisao, "Scenarij ... je ugovor s neizbježnim. B-g je, u dualnom smislu izgovorene riječi i obvezujuće potvrde, ‘dao svoju riječ’, Njegov Logos i Njegovu jamčevinu, Izraelu. To se ne može raskinuti ili opovrgnuti." Ovo je postalo veliki izazov suvremenom biblijskom tumačenju. Mnogi se znanstvenici i mislioci pitaju nije li neusporediva katastrofa holokausta stvorila ozbiljnu egzistencijalnu krizu u kojoj je tekst, po svojoj definiciji, bio poništen. Možemo li još uvijek govoriti o savezu koji je važeći, savezu kojim je B-g obećao zaštititi Svoj narod, nakon što je 6 milijuna Židova uključujući 1,5 milijuna djece - u pet godina izgubilo svoje živote, u najstrašnijim okolnostima? Razlog zašto postavljamo ovo pitanje nije samo to što se čini da je Savez raskinut, već i to što se povijest - a posebice židovska povijest

- uvijek gledala kao živi komentar biblijskog teksta. Tekst je davao značaj povijesti i istovremeno poprimao svoje religijsko značenje. No, ima li tekst značaja i danas nakon što je povijest prekršila kriterije za njegovo ispravno i zavjetno tumačenje? Suvremeni znanstvenici sugerirali su da, nakon holokausta, postoji potreba da se oslobodimo ovog zavjetnog teksta u korist oblikovanja naše sudbine i povijesti posve svjetovnim terminima. Holokaust je dokazao, vjeruju oni, da se ne možemo osloniti ni na koga drugoga osim na sebe, te da čak i povratak u Izrael treba shvatiti kao sekularno oslobođenje od iskustva galuta. Novi komentar U ovakvom kontekstu "komentar" treba prihvatiti jedan novi izazov: pokazati ne samo da, kako je navedeno u tekstu, savez nije odbačen, već da je u potpunosti sposoban nositi se s novim uvjetima sekularnosti poslije holokausta. Bez da postane žrtvom apologetike, biblijska interpretacija morat će ponuditi nov pristup suočavanju s iskustvom holokausta u potpuno vjerskom okruženju, utemeljenom na tekstu i odvesti ga preko njegovih granica. Morat će odgovoriti na činjenicu da je B-g najtragičnija figura u cijeloj povijesti, čineći naš život ponekad uzvišenim, a u druga vremena katastrofalnim. Biblijski tekst je tu da nam kaže kako da živimo s tim B-gom i da pokušamo shvatiti smisao u pozadini te apsurdne situacije. Ali prije svega, suvremeni komentari moraju se potruditi da Tora progovori ateistu i agnostiku, jer oni trebaju shvatiti da je tekst prepun primjera iskrenih poricatelja i sumnjičavaca koji su se čitavog života borili s velikim egzistencijalnim piDivrej Tora

(nastavak sa 14. stranice)

Nathan Lopes Cardozo: Tora:

tanjima. Cilj nije vratiti ateiste i agnostike vjeri, već pokazati kako čovjek može biti religiozan a da je agnostik, a možda čak i ako je ateist; učiniti ih svjesnima da je nemoguće živjeti bez da se upusti u potragu za smislom, svejedno pronašao ga čovjek ili ne. Važna je potraga; krajnji rezultat mnogo manje. Umjetnost je suzdržati se da se takvu potragu na odbaci u ropotarnicu povijesti.

To što mnogi svjetovni ljudi više ne čitaju Toru ogromna je tragedija. Tora je previše važna da bi mogla biti prepuštena vjerniku. Ljepota svakodnevnog života poprima drugačiji i viši smisao kroz Toru, a to može kod ateista potaknuti pomalo mistično iščekivanje, koje mogu iskusiti dok su sami ili dok gledaju zalazak sunca na plaži. Rađa se glas i govori im, osjećaju melankoliju koja priziva nešto daleko i iznad. Nađu se u situaciji koja ih iznenada gurne preko ruba, pa ih obuzme iskustvo uzvišenijeg postojanja. To je shvaćanje da je biblijski B-g, B-g s Kojim se raspravlja, Kojeg se kritizira i Koji želi da ga ljudska bića traže, pa makar to završilo njihovim negiranjem Njega. Istražujući židovsku povijest, vidimo drastične promjene u pristupu biblijskom tekstu. U početku on se čuo, a ne zapisivao. U početku je Mojsije primio Toru kroz izgovorenu Riječ: "Riječ vam je vrlo blizu; u vašim je ustima i u vašem je srcu, da biste je izvršili." (Ponovljeni zakon 30, 14). B-g je možda nezamislivo daleko, ali Njegov glas čuje se u blizini. U kasnijoj fazi izgovorena Riječ je polako utihnula i postupno bila zamijenjena pisanom Riječi. S nestankom proročanstva, B-žja je Riječ potpuno utihnula i tada se mogla samo čitati. Riječ je, dakle, bila zamrznuta i riskirala da stagnira. U toj fazi bilo je neophodno odmrznuti Riječ, što je postao značajan zadatak Mudraca i komentara tijekom stoljeća. Godina 13 15Broj 32 Strana

Neizbježan i uznemirujući tekst

Relevantnost i vječnost Nakon toga ušao je i treći element. Tekst je morao biti relevantan za naraštaj koji ga proučava, a u isto vrijeme ostati vječan. Komentatori su se kroz stoljeća borili s tim problemom. Kako da čovjek sačuva vječnost Riječi i istovremeno je učini relevantnom za određeni vremenski trenutak? Mnogi su komentatori bili djeca svog vremena i jasno su čitali tekst kroz prizmu razdoblja u kojem su živjeli. Perspektiva vječnosti često je bila gurnuta u pozadinu kako bi se naglasila velika poruka za sadašnje vrijeme. Veći dio aspekta vječnosti time je postao ugrožen, zbog čega je nekoliko ljudi postavilo pitanje koliko je zapravo ovaj tekst vječan. Drugi su komentatori pisali kao da se u židovskoj povijesti ništa nije događalo. To je bio odraz neobične situacije u kojoj se židovski narod nalazio u galutu: njegove ne-povijesnosti. Nakon uništenja Hrama židovska povijest se zaustavila. Iako se mnogo toga dogodilo, s teškim posljedicama po Židove, oni su u suštini svoje živote živjeli izvan povijesnih okvira prirodnog napretka. To je postalo razdoblje egzistencijalnog čekanja, sve dok nije ponovno otkrivena uspostavom Države Izrael 1948. godine. Tada su, neizbježno, neki komentatori svoje egzege pisali u povijesnom vakuumu. Stoga su se studenti često suočavali s dvostrukim osjećajem. Mada su bili očarani sjajnim uvidom komentatora, bili su se prisiljeni zapitati: "Pa što? Kakav utjecaj ovo tumačenje ima za mene, u ovom trenutku?" Ovdje nailazimo na situaciju u kojoj se relevantnost žrtvuje radi vječnosti. Po povratku židovskog naroda u svoju pradomovinu, Židovi se suočavaju s neviđenom situacijom, što ima ozbiljne posljedice na biblijske komentare. Zbog vrlo snažnog tren-

da prema sekularizmu, uzrokovanog holokaustom i drugim čimbenicima, pitanje relevantnosti nasuprot vječnosti snažno se povećalo. Danas postoji veća i žurnija potreba da se pokaže relevantnost teksta. Radikalne promjene u židovskoj povijesti zahtijevaju odvažniji i nov način razumijevanja teksta kao živog saveza. Istodobno, drastična sekularizacija svjetskog židovstva i izraelskog načina razmišljanja zahtijeva potpuno nov pristup u predstavljanju čitatelju mogućnosti vječnosti Tore. Uz manje iznimke, religiozni svijet nije pružio adekvatan odgovor. Inovativnost u percepciji Najviše zabrinjava činjenica da se većina danas objavljenih židovskih knjiga komentara u ortodoksnim krugovima sastoji od kompilacija i odabira prijašnjih autora bez otvaranja novih vidika. Kao da izvorne interpretacije više nisu moguće. B-žje riječi tretiraju se kao da su iscrpljene. Ta pojava prevladava u dobrom dijelu ortodoksnog svijeta. Židovski komentari sve više postaju pisanje glosa na glosu, umjesto stvaranja novih uvida u živi savez s B-gom. Nema sumnje, nije svaka osoba opremljena znanjem i kreativnošću potrebnom za izvršavanje tog zadatka. Ipak, treba biti svjestan opasnosti "prekomjernog znanja". Kada su studenti zatrpani ranijim tumačenjima, oni u dobroj mjeri mogu postati njihovim zatvorenicima i izgubiti vještinu neovisnog razmišljanja. Ono što je potrebno jest inovativnost u percepciji, gdje svježe ideje mogu rasti u glavama onih koji žele kreativno razmišljati o klasičnim izvorima, a da ih ne ometaju unaprijed stvorene predodžbe. Tek tada ćemo vidjeti nove pristupe koji će se moći suprotstaviti izazovima našeg vremena. ■ Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Šavuot - Sveti narod i Kraljevstvo svećenika

Šavuout je neobičan blagdan. Za osobu koja "ne zna" da B-g postoji, on nema što za ponuditi izuzev onih ukusnih kolačića. Doista, nemate nikakvu obavezu u svezi Tore ako niste sigurni da li ju jest ili nije stvarno dao B-g. Ali ako spoznate ovo

prvo, Šavuot je izuzetna prilika da se ozbiljno obavežete na nešto nevjerojatno smisleno.

vaju dokazi. Blagdan Šavuot počinje u četvrtak navečer, 28. svibnja 2020, i traje do subote navečer. To je dan u kojem je Židovski narod, prije 3.300 godina, stajao podno gore Sinaj i dao prisegu da će postati Sveti narod i Kraljevstvo svećenika, nacija koja će plamtjeti širokim tragom vrednota za sve one koji je žele slijediti. To je

Vjera u B-ga nije ono što Judaizam

dan na koji se mi Židovi zausta-

propovijeda. Povjerenje u B-ga, je-

vimo i prisjetimo onoga na što smo

dnom kada ste sigurni da On posto-

se obvezali, s puno nade da ćemo po

ji, to da— ali vjera da On uopće po-

tom pitanju početi i činiti nešto. Ja se

stoji, to ne. Judaizam vjeruje da od-

uvijek nadam da ćemo se jednog

nos pojedinca s B-gom treba biti

skorog dana probuditi za to. ■

zasnovan na čvrstom uvjerenju o

Njegovom postojanju koje podrža-

Strana 16

Divrej Tora

Rabbi Shlomo Riskin:

Radost svijetu Zašto čitamo Knjigu o Rut na Šavuot? U kakvom su odnosu davanje Tore i blagdan prvih plodova u Hramu - dva naziva za Šavuot? I najčudnije od svega, zašto je naša Tora dana u pustinji, izvan Svete zemlje? Ne bi li bilo mnogo prikladnije objaviti je u Izraelu, pogotovo stoga što se toliko njezinih zakona odnosi na zemlju (poput desetine, ostavljanje uglova polja za siromašne i šabatne godine). Ramban (Nahmanides) drži da Židovi iz dijaspore poštuju glavne zakone poput Šabata i tefilina samo zato da ih ne bi zaboravili prije nego li se vrate u Izrael - jer on drži da se stvarno ispunjenje biblijskih zakona može postići samo ovdje! Želio bih naglasiti ovo posljednje pitanje. Zašto je Tora dana izvan Izraela? Rabin Avraham Gombiner, poznat kao Magen Avraham iznosi zapanjujuću sugestiju. Dogodilo se da su dani u tjednu na koje ove godine padaju Pesah i Šavuot isti dani kao u vrijeme Izlaska - barem prema glavnim midrašima u apokrifnoj Knjizi jubileja. Prema tim izvorima, 10. nisana, kada su hebrejske obitelji u Egiptu dobile uputu da uzmu janje (Izl 12,3), pao je na Šabat, koji je od tada poznat kao Šabat Hagadol, Velik šabat, jer su Hebreji pokazali svoju predanost B-gu (i po cijenu smrti) pripremajući janje – egipatskog boga (Ovna, janje) za žrtvu. To znači da su zapravo zaklali janje - nakon što su se obrezali naredne srijede, 14. nisana. Sjetit ćete se da je Ezekiel u viziji vidio B-ga da na Izraelce gleda kao da su bez zasluga, još nisu ispunjavali uvjete za izbavljenje, te ih je stavio na kušnju dvostrukim "poteškoćama" obrezivanjem i pashalnim janjetom -

Godina 13 17Broj 32 Strana

i rekao im: "svojom krvlju ćete živjeti, svojom krvlju ćete živjeti" . (Ezekiel 16,7.6.). Oni su potom proslavili svoj prvi Seder i napustili Egipat u srijedu navečer – kao što smo i svi mi učinili ove godine - i počeli su brojati dane koji vode do objave na Sinaju (Šavuota) u četvrtak navečer. Četrdeset deveti dan tako pada u četvrtak, pa je 50. dan - Šavuot - petak. Ali svi midraši, kao i naša šabatna liturgija, drže da se objava dogodila na Šabat! Priključite Magen Avrahama sa njegovom genijalnom hipotezom iz koje saznajemo da drugi dan blagdana u izgnanstvu potječe iz same Biblije. Prvi je Šavuot pao u petak – 50. dan - dok je objava bila tek dan kasnije, na Šabat, na drugi dan blagdana koji se slavio u dijaspori. Naposlijetku, gora Sinaj nije unutar zemlje. Ako je Magen Avraham u pravu, čitav blagdan Šavuot - vrijeme davanja naše Tore - temelji se na tome da je bio dan u izgnanstvu. Zašto? Vjerujem da je odgovor jednak odgovoru koji sam dao na pitanje zašto je biblijski odlomak - paraša u kojoj se nalazi Dekalog, Deset B-žjih zapovijedi - Jitro - nazvan po midijanskom svećeniku. Naša je Tora sedam Noahovih zakona moralnosti zasigurno, pa čak i Deset zapovijedi, a možda i svih 613 zapovijedi namijenjena čitavom svijetu. Ne potiče li nas Maimonides da podučimo svakog čovjeka da se drži Noahovih zakona (Zakoni o kraljevima 8,10) i inzistira na tome da će se na kraju "svi vratiti pravoj religiji"? (Zakoni o kraljevima 12). Stoga je naša Tora dana u izgnanstvu, jer njenu životvornu vodu moramo dovesti čak i u pustinju, i pretvoriti

čak i najudaljeniji kut izgnanstva u ispostavu Tore. Moj uvaženi učitelj Rav Joseph B. Soloveitchik suprotstavlja tri ličnosti u knjizi The Halakhic Man (Halahički čovjek): čovjeka znanosti, iš hada'at, za kojeg je ovaj svijet uočenih pojava samo važan i relevantan laboratorij; čovjek religije, iš hadat, za koga je samo eterični duhovni svijet vrijedan promišljanja; i optimalna ličnost, čovjek halahe, čiji je laboratorij svijet, ali ne ovakav kakav je sada. Čovjek halahe mora na ovaj svijet doći naoružan vječnim istinama Tore, koje moraju zagladiti njegove rubove i posvetiti njegove tržnice. I prema Rav Soloveitchiku Tora mora utjecati - i preobraziti - čitavu planetu. Očito je to razlog zašto čitamo svitak Rut na Šavuot. Tora mora svakom ne-Židovu pružiti dobrodošlicu u zaklon svog šatora. Abraham mora prepoznati svoju sudbinu kao oca mnoštva naroda, i svakog obraćenika treba gledati kao na novog Abrahama i prihvatiti ga u obitelj. Kao što Boaz odgovara Rut kada ga ona upita zašto je prema njoj, "tuđinki", pokazao toliko ljubaznosti: "Ostavila si svog oca i majku i svoju rodnu zemlju i otišla s narodom kojeg do jučer ili prekjučer nisi poznavala..." (Rut 2,10). Konačno, ovo je i veza između Šavuota i blagdana prvih plodova u Hramu. Glavna funkcija Hrama je da se u njemu okupe svi narodi da uče Toru: "Jer iz Siona će izaći Tora, i riječ B-žja iz Jeruzalema" (Izaija 2, Mihej 4). Kao što Izaija podučava: "Jer se Moj dom mora zvati domom molitve za sve narode" (Izaija 56,7). Šabat šalom ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 17

Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Nastavi dalje, vojniče! Čovjek se osjeća poprilično osamljeno dok nizbrdo vozi od Jeruzalema prema zračnoj luci Ben Gurion. Nakon što smo imali priliku otputovati u zemlju Izrael i nekoliko dana uživati u njenoj svetosti, nije ju baš lako napustiti i vratiti se u "normalan život". Srećom, sjetio sam se da sam imao prethodnika u tome. Reb Noson je nekoć putovao da bude s Rebe Nahmanom, no zbog toga što se njegova obitelj u to vrijeme protivila tome, Rebe mu je rekao: "Tebi moramo reći: 'Šalom aleihem! Ceis'hem I'šalom!' (zdravo i doviđenja) kako bi suprotstavljanje sveli na najmanju moguću mjeru." Rebe je zatim Reb Nosona podučio pouku, te je Reb Noson bio prisiljen napustiti svog voljenog Rebea i mentora. Ovo je priča o našim životima. S vremena na vrijeme osjetimo ogromnu čežnju za B-gom i njegovu blizinu. Kadri smo puno učiti i moliti se sa snažnom koncentracijom i osjećajima. No najčešće se vratimo natrag u našu uobičajenu rutinu i osjećamo se udaljenima od

B-ga. Molimo se, ali naš um putuje na druga mjesta, imamo tek malo vremena ili duševnog mira za istinsko učenje Tore i za duhovne aktivnosti. Rebe Nahman uči da, da bi stekao sposobnost da se uvijek vrati B-gu, čovjek mora biti stručnjak kako u "bježanju" tako i u "vraćanju. Biti stručnjak u "bježanju" znači da kada doživite veliko duhovno uzdizanje, morate shvatiti da je B-g velik i da zasigurno još niste došli do najviše razine duhovnosti - tako da sebe potaknete da nastavite stremiti još višoj razini. Biti stručnjak za "vraćanje" znači da kad se osjećate udaljenima i odvojenima, morate se sjetiti da je B-g posvuda, čak i na mjestima najniže razine – te pružite ruku i povežete se B-gom čak i na takvim mjestima. Paraša od ovog tjedna broji Židove, za ono što se naziva "ići u vojsku" (Brojevi 1,3). "Ići u vojsku" znači da smo mi, svatko od nas, vojnici u B-žjoj vojsci. Naša je misija nastojati se povezati s Njim na svakom

mjestu - na našem poslu, u odnosima s našim prijateljima i obitelji, i u našim učionicama i sinagogama. Ali mnogo puta stvari jednostavno ne idu kako bismo htjeli. Stoga nas Tora bodri: "Budi vojnik!" Nauči kako "izaći" iz svojih predrasuda radi duhovnog rasta i uzdigni svaki aspekt života. Što nas sprječava da učinimo ono što izgleda toliko očito i neophodno? Tora nam govori: "I Židovski narod bi se trebao utaboriti, svaki čovjek u skladu sa svojim taborom i svaki čovjek u skladu sa svojom zastavom" (isto, 1,52). Kasnije, Tora pohvaljuje Židove zato što tako čine: "Tako su se oni utaborili u skladu sa svojim zastavama i tako su putovali" (isto, 2,34). Što to znači za nas?

Kada se Moše uspeo na goru Sinaj B-g je ostale Židove upozorio da se ne pokušavaju popeti na goru. Bila je određena granica - Židovskom narodu je bilo zapovjeđeno da ostane tamo gdje je. U našem svakodnevnom životu, dok proživljavamo trenutke razdvojenosti od B-ga i trenutke uzdizanja, moramo se "utaboriti" i živjeti u skladu s našim vlastitim okolnostima. Naše posebne i jedinstvene živote i iskustva B-g je kreirao prema nama, tako da utru put do postizanja konačnog povezivanja s našim Stvoriteljem. Ako pazimo da ne prestupimo svoje granice uspoređujući sebe s životima drugih ljudi ili s "viđenjem" kako bi naši životi trebali izgledati, mi ćemo zaslužiti da budemo priključeni B-žjoj vojsci. A gutn Shabbos! Hag sameah i šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 18

Divrej Tora

Rabbi Doniel Baron:

Gematrija - Židovsko brojanje Našim brojanjem prema Šavuotu, mi se trudimo dostići Jakovljev nivo. Mi brojimo 49 dana, koji predstavljaju Ezavov svijet, svijet mnoštva, kao potpunu ekspanziju broja sedam, što predstavlja prirodu koja nas okružuje. Mi dostižemo do maksimalnog što nam svijet kvantitete pruža. Nije stoga iznenađujuće da je Moab, narod iz kojeg potječe Rut, u gematriji 49, predstavljajući svijet svega što je fizičko, svijet u kojem se gomila sve što je kvantitativno. Ali ako odemo samo korak dalje dostižemo 50, koji predstavlja kol kojeg je posjedovao Jakov. Brojčana vrijednost kol je 50. Naš kol nam omogućuje da odemo iznad detalja i stopimo ih u jednu jedinstvenu cjelinu,

transcendiramo

kvantitativni

svijet i dosegnemo ono Sve što ujedinjuje. To je taj uzvišeni nivo koji nas izvodi iz djetinjstva, iz našeg statusa novorođenčeta, i vodi prema zrelosti, i svako naše iskustvo koje smo imali na tom putu, transformira u jednu jedinstvenu temu.

tiv, mi do njega jedino dospjevamo.

Do današnjeg dana, ta moć je pre-

Ono nam omogućuje da dođemo iz

Na taj dan, mi smo stajali podno go-

živjela. Kroz proces Šavuota i dana

najmračnijih dubina, jer i Davidova

re Sinaj kao jedna osoba, sa jednim

koji vode do njega, mi možemo

linija proistječe od skromnih kori-

srcem. Mi nismo bili predstavljeni

transcendirati našu povijest i uje-

jena, i da dosegnemo najviše nivoe.

milionima, nego smo bili jedno. Na

diniti sve pojedinosti iz naših pro-

sličan način, Tora se odnosi na svaki

šlih iskustava i dovesti nas do one

aspekt našeg života, i daje uputstva

točke u kojoj mi transcendiramo

za svaku moguću situaciju. Ona

ono što smo to tada bili i postajemo

ujedinjuje svaki detalj, stapa svaki

nešto veće. ■

Mi smo primili Toru 50-ti dan, a ne na neki određeni dan iz kalendara. To je produkt našeg brojanja kroz sve nivoe prirodnog svijeta, i dostižući

transcendentalnost

takvom stupnju da mi čak više i ne brojimo 50-ti dan - dan koji se ne može izmjeriti kvantitetom. Napro-

Godina 13 19Broj 32 Strana

odvojeni sastavni dio. Ona je taj krajnji Sve. Ona nam omogućuje da

Preveo Aleksandar M. S.

svoja najružnija iskustva i naše najskromnije porijeklo ujedinimo u veću cjelinu. Strana 19

Chanoch Ben Yaakov

Šavuot – zašto se ne naziva Primanje Tore? Postoji midraš koji objašnjava

Dolazi Šavuot, objava Svjetlosti Tore. Naziva ga se još i Matan

svijest

Tora, što znači "Dar Tore". Nigdje

vođa, te da se veličina prinosa i

u Tori niti u Prorocima ni Spisima

njegova količina razlikovala zbog

niti većini tekstova učenjaka o nje-

toga što je svaki plemenski vođa

mu se ne govori kao danu prima-

imao drugačiju svijest.

nja Tore. Zašto? Za Šavuot čitamo stihove iz pa-

raše Re'e. Jedna od unutarnjih biti paraše Re'e je "odsutnost odvraćanja". Da to ukratko objasnim. Negativna sila koja se naziva Satan ima zadatak koji treba izvršiti. A to je da odvrati našu pažnju od duhovnog rada. Satan ne treba pobijediti, niti on to želi, u borbi između dobra i zla – već nam skrenuti pažnju i time oduljiti naš duhovni proces. Što je zapravo Šavuot? On je po-

glave djece da ih izbace iz domova

njihovih otaca zajedno s njihovim obiteljima."

upućivati isti zahtjev, pa ipak svaka molitva je drugačija jer je naša

sniti bez mudrosti Kabale. Ovaj

svijest drugačija. Čak i ako misli-

stih, po mom mišljenju, kaže da

mo da je naša svijest identična či-

uzmete djecu i obrazujete ih do ra-

njenica da je molitva/zahtjev upu-

zine prethodnih generacija. Kako

ćena u drugo vrijeme ili na dru-

možemo uzdići duhovni nivo ge-

gom mjestu čini taj zahtjev druga-

neracije? Učeći ih kako da dođu

čijim.

bliže HaŠemu. Podučavajući one koji žele biti najbliži HaŠemu da se

miniraju Satanovo odvraćanje pa-

razinu svijesti.

koju učimo iz paraše Naso koju će-

mo čitati narednog Šabata. Naso znači "uzeti". Uobičajeno se u ovom stihu prevodi kao "brojati" ali to nije točno. Stih zapravo kaže "Uzmi glave djece Geršonove". Mnogi na to gledaju kao na biblijsku frazu, ali ako promotrimo ime Geršon shvatit ćemo da je njegov šoreš ili korijen gimel reš šin ‫ ״גה״ ״‬što znači

"izgnati",

"izbaciti"

ili

"otjerati". Stih zapravo kaže "uzmi

Strana 20

svojom

dosegnu

intuitivnom

najvišu

moguću

■

Možemo podučiti dijete da ne či-

ni nešto što će mu naškoditi tako što ćemo mu dati batine. Jednom tako učinimo ispunjeni sviješću da pomažemo djetetu. To je pozitivan čin, poput blagoslova iz paraše

U paraši Naso ima 176 stihova.

Naso. Ili, ne daj B-že, možemo is-

To je najveća paraša u Tori. Kodne

tući dijete zato što smo umorni i

riječi koje su nam dali učenjaci su

samo želimo da bude tiho. To su

‫ ״ ״ע״ ״‬, ajin mem vav sameh (natova-

prokletstva iz te paraše.

ren ili pakiran) i ‫ ״ ״מ״ ״ ״ב״‬, ajin mem

To je jedna od duhovnih lekcija

ma. Naša djela su drugačija kada je

ha jer većina ljudi to ne može obja-

tanje. Bit ovih 48 stihova je da eli-

ODVRAĆANJE

otkrivati) je da je sve svijest HaŠe-

jevod ne slijedi ovakav smisao sti-

stranom i koriste tehnike proroka

ZAUSTAVITE PAŽNJE!

Istina (koju znanost tek počinje

moliti dan za danom istu molitvu,

omogućuje da prevladamo to ome-

postignete.

plemenskih

naša svijest drugačija. Možemo

povežu

hove Tore koje ćete slušati da to

Naravno jasno nam je zašto pri-

klon kompleta alata Tore koji nam

žnje. Iskoristite noć Šavuota i sti-

svakoga

jud nun dalet bet (darujete moj narod).

Obje kodne riječi nagovještavaju

Dijete će iz batina naučiti istu stvar. Mi ćemo požnjeti drugačiji efekt u svom životu. Nije li bolje

požnjeti

pozitivne

posljedice?

poruku ove paraše. Najveći broj

Promijenite svoju svijest. To je

komentara na ovu parašu odnosi

glavna pouka u ovoj paraši koja ot-

se na to da Tora navodi po 6 stiho-

počinje učeći nas da odbacimo

va za svako pleme, opisujući pri-

svoju svijest pa nastavlja dajući

nos koji je vođa svakog plemena

nam prinose plemenskih vođa i uči

donio za posvećenje Mikdaša u

nas da svijest upravlja poslje-

pustinji. A svaki od tih posveta i

dicama naših postupaka.

prinosa je u potpunosti jednak po sadržaju, veličini i količini. Što nam je onda ovdje dano?

Hag sameah! ■ Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti Kreativnost i rutina Ovu je priču ispričao jednom rabi Nahman iz Breslova. Imao kralj dva sina; jedan je od njih bio nešto pametniji od drugog. Manje pametnog je zaposlio kao svog rizničara, a onog drugog uopće nije zapo-

slio. Jedino što je od njega zahtijevao bilo je da po čitave dane sjedi uz njega. Kad ga je jedan od savjetnika upitao za razlog takvom ponašanju, kralj mu je ovako objasnio: "Za samo raspoređivanje novca koji si već zaradio nije potrebna neka posebna mudrost; čak i prosječan čovjek može to dobro obaviti. Moj pametni sin sjedi

P ostoje dva moguća razloga zašto bi se neki čovjek pre-

kraj mene i smišlja nove načine kako što brže napu-

selio iz jednog mjesta u drugo. Ili na mjestu na kojem se sada

niti riznicu; takav posao iziskuje izoštrenu inteli-

nalazi ne može postići što želi, ili jednostavno mora bježati.

genciju."

Jedini interes izbjeglice je da napusti mjesto na kojem se

Na isti način, da bi čovjek jednostavno slijedio us-

nalazi; svaki korak kojeg napravi služi u tu svrhu. Što više

taljenu rutinu, ne treba biti previše pametan; ali da

koraka napravi, to je udaljeniji od mjesta s kojeg je prisiljen

bi pronašao nove putove do Stvoritelja, mora biti

bježati.

veliki cadik. ■

Za razliku od njega, čovjek koji želi stići na neko određeno mjesto zadovoljan je tek kad stigne do željenog cilja. ■ ~ Magid iz Dubna

P red nama je danas izazov da uistinu ujedi-

nimo snage duha i materije. To znači prihvatiti

dvojnost duha i tijela unutar nas samih, te har-

monizirati naše materijalne i duhovne porive. Posebnost naše generacije ogleda se u jedinstvenom izazovu: pronaći jezik koji prodire u dubinu duše, nekonvencionalan jezik za rješenje nekonvencionalnog problema kako bi se primijenile vječne duhovne istine na suvremeni život. ■ ~ R. Menachem Mendel Schneerson

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 13 21Broj 32 Strana

Strana 21

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

ZOHAR: ŠAVUOT

Kabalisti gledaju na otkrivenje na

mo i dalje vjerovati i nastaviti po-

gori Sinaj kao na vrhunac ljudske

kušavati. Objava na gori Sinaj dala

povijesti, budući da nam je na ovaj

nam je veliki dar, sposobnost da

dan dana prilika da pokažemo sve

doživimo pravu ljubav. Na istinsku

što smo htjeli i sve što bismo ikada

izvornu ljubav može se naići samo

mogli željeli. Od tada je čovječan-

među slobodnim ljudima, onima

stvo pokušavalo ponovo zadobiti

koji su dobro povezani sa svojom

ono što smo imali na gori Sinaj. To-

vlastitom suštinom - slikom B-ga.

ra sa svim svojim komentarima ima

To nije ona ljubav koju većina ljudi

samo jedan cilj, a to je da dovede

doživljava, a koja je u stvari vrsta

čovječanstvo u stanje koje je ono

ovisnosti koja osobu dovodi do oča-

postiglo na gori Sinaj.

ja, tjeskobe i jada.

Revolucija u ljudskoj svijesti

2. Vjera u dobrotu i poštenje

Objava na gori Sinaj sadrži tri

Deset Izjava, koje su greškom bo-

poruke koje su izvršile utjecaj na

lje poznate kao Deset zapovijedi, i

ljudsku povijest i još uvijek se nala-

svijest koju one predstavljaju uka-

ze u pozadini našeg ljudskog nago-

zuju na najveću revoluciju koja se

na prema boljoj budućnosti, za sve

dogodila u povijesti ljudske svijesti.

nas:

Zohar tih Deset iskaza vidi kao ma-

1. Veliki iskorak, iz ropstva u

blagdanom Šavuotom. Kaže se da je

slobodu, iz tame u svjetlo

tijekom Objave na gori Sinaj narod

Putovanje do gore Sinaj, više je od svega, simbol puta koji svaka osoba treba proći kako bi postala pravo ljudsko biće - čovjek, stvoren na sliku B-ga. Stanje svijesti robova u Egiptu predstavlja duševno stanje očaja i bespomoćnosti. Onaj koji je zaoku-

Izraela stajao ispod te planine, sjedinjen kao jedno biće. To je bilo istinsko jedinstvo ljubavi i brige među svim pojedincima cijele nacije. Stoga, kada su ploče bile dane (Izlazak 32,16), mudraci kažu da je na pločama bila "sloboda".

piran okrivljavanjem drugih za sve

"Sloboda" je stanje duha u kojem

svoje nevolje, muke i boli, rob je

je osoba povezana sa svojom stvar-

očaja i svojih grešaka iz prošlosti.

nom suštinom, B-žjom slikom. Oso-

On će također zauvijek biti rob

ba koja je povezana s idejom da je

gluposti i / ili tiranije drugih. Rob

stvorena na sliku B-ga razumije da

nije u stanju uvidjeti mogućnost

sloboda znači preuzeti svu odgo-

nekakve druge stvarnosti; on robuju

vornost za svoju sudbinu, za svoje

svom duševnom stanju beznađa.

postupke i svoje emocije, osjećaje i

Izlazak i brojanje omera simbolizi-

misli. Sloboda je sposobnost da se

raju mogućnost svake osobe da

plovi prema gore. Objava na gori

napravi iskorak i preskoči 49 vrata

Sinaj pruža nam nadu, sposobnost

nečistoće, očaj i tamu, i promijeni

da vjerujemo da je rješenje tu iza

svoju stvarnost u ono suprotno. To

ugla, da imamo moć da stvorimo

upravo suprotno predstavljeno je

novu, bolju stvarnost. Samo mora-

Strana 22

nifestaciju deset sefirot Drva života, emanaciju dobrote i blaženstva od Stvoritelja svojim voljenim stvorenjima. To je također i manifestacija pravila koje uči da je "svrha stvaranja pružiti Njegovo blaženstvo i dobrotu Njegovim stvorenim bićima". Bilo je to po prvi put u povijesti čovječanstva da je otkriven sustav pravila koji je objašnjavao sustav "uzroka i posljedice", na način koji je imao moć da čovječanstvo izvede iz mraka. Tora uči da će moralno

ponašanje,

preuzimanje

odgovornosti i vjera u dobrotu biti nagrađeni uspjehom u svim područjima života, posebice ispunjenjem u ovom svijetu i u svijetu koji dolazi. Pravila Tore nisu tek privremena, pravila koje su stvorili ljudi; to su univerzalni zakoni koji su ujedno Savez između osobe i njegovog tvorca, iznad ograničenja prostora,

Divrej Tora

(nastavak sa 22. stranice)

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Tjedni

Zohar - Šavuot

vremena i ljudske logike. Statistika

svijest internalizirati poruku da je

stup tom daru je čitanje teksta po

u posljednjih nekoliko desetljeća

prava sloboda pri ruci, i stjecanje

uputama Rabi Šimona bar Johaja i

pokazuje da postoji izravna pove-

slobode od anđela smrti (u židov-

rabina Isaaca Lurije. Ovaj se tekst

zanost između društvenog i eko-

skoj tradiciji poznato kao uskrsnuće

naziva "Tikun Šavuota" i sastoji se od

nomskog statusa društva i njihovog

mrtvih) će biti istinska mogućnost.

odabranih stihova iz svake paraše

povjerenja i vjerovanja u pravila

Nije slučajnost da je anti-aging in-

(Pet knjiga Mojsijevih podijeljene su

"uzroka i posljedice" i zakona iz

dustrija u posljednjih nekoliko go-

na više od 50 dijelova, koje nazi-

Deset iskaza.

dina toliko napredovala.

vamo parašama) u Tori (tri stiha na

3. Put prema besmrtnosti

Kako se možemo sa svime ovime

Zohar nas uči da je jedan od naj-

povezati tijekom Šavuota?

većih darova koji nam je bio dan na

U Zoharu i u spisima rabina Isa-

Sinaju bio dar besmrtnosti. Adamov

aca Lurije zapisano je da za vrijeme

grijeh donio je na svijet prokletstvo

brojanja omera mi izgrađujemo svo-

smrti a objava na gori Sinaj je sim-

ju sposobnost da pobjegnemo iz

bol ispravljanja Adamova grijeha.

ropstva, da postanemo slobodni.

Prema kabalistima, duhovna će svi-

Dok, u sumrak dana, dolazi praznik

jest blagdana Šavuota dovesti čo-

Šavuota, vrlo moćna metafizička

vječanstvo do toga da shvati kako

sila spušta se u naš svijet; i tu silu

smrt i starenje nisu proglas s neba,

jezik kabalista naziva "sefira ketera".

već su stanja koja se daju liječiti.

Ova sila je ono što nas može spojiti

Poznato je da su sretni i duhovni

sa svim idejama i shvaćanjima koja

ljudi manje bolesni i da je njihova

smo naveli u gornjem tekstu. To

sposobnost da se oporave puno

možemo usporediti s preuzimanjem

veća od one drugih ljudi. Mnogi

vrlo naprednog programa na raču-

kabalisti smatraju da se suočavamo

nalu. Preuzimanje se nastavlja tije-

s vremenima u kojima će ljudska

kom noći. Način da dobijemo pri-

početku i na kraju svake paraše), iz proroka i iz svih drugih knjiga iz Tanaha, Biblije (svih 24). Čitanje se nastavlja s različitim tekstovima iz Mišne, Sefer Jecira (Knjige Postanka) i Zohara. Čitanje se nastavlja kroz cijelu noć. U jutarnjim satima, nakon jutarnje molitve, čita se iz knjige Izlaska priča o Objavi na gori Sinaj. Zohar i Midraš uče da se događaji iz Objave na gori Sinaj mogu nazvati vjenčanjem između Svetog Blagoslovljen bio On i naroda Izraela. Rabi Šimon Bar Johaj nas u

Zoharu uči da je cjelonoćno učenje poput priprema haljina i ukrasa za mladenku, a oni koji pripremaju mladenku za vjenčanje, bit će joj kumovi u tom velikom trenutku. Sila ove noći i jutra koje slijedi nakon nje toliko je velika, kaže Zohar, da se svakome tko slijedi gore navedene upute jamči da neće umrijeti te godine i da ga ne može snaći zlo, tjelesno ili duhovno. Moć Šavuota je veća od moći Jom kipu-

ra, jer svatko tko je osuđen na smrt na Jom kipur tu presudu može izmijeniti na Šavuot. I tako nas praznik Šavuota povezuje sa snovima i nadama čovječanstva, od zore njegove povijesti, s nadom za istinskom ljubavi, jedinstvom, besmrtnosti i slobodom od anđela smrti te svih boli i patnje. ■ Prevela Tamar Buchwald Godina 13 23Broj 32 Strana

Strana 23

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život Grijeh laganja

čna bakteriji. Jedna bakterija može rezultirati fatalnom bolešću. Jednom kad je osoba odstupila od istine, cijeli njen jidiškeit je u opasnosti.

Svatko se slaže da je istina izuzetno važna. Problem je što često ustima priznajemo taj princip, no možemo pronaći načine da zaobiđemo zabranu Tore o laganju, na način da vjerujemo da je laganje dozvoljeno kako bi se postigao šalom bajis (sklad u obitelji), da nategnemo istinu van njenih uskih granica ili koristimo druge "nevine laži" za koje pronalazimo opravdanja. Tora daje ogroman naglasak na grijeh laganja. Tora generalno ne propisuje predostrožne mjere. Primjerice, Tora zabranjuje kuhanje mesa sa mlijekom i jedenje toga. Mudraci su dodali mjere predostrožnosti (isurei d'rabanan) koje zabranjuju jedenje mesa sa mlijekom čak i kada nisu kuhani zajedno, te propisuju period čekanja nakon jedenja mesa do sljedećeg mliječnog obroka. Oni su također proširili zabranu da uključuje i perad kao meso. Mudraci su isto tako dodali mnoge predostrožne zakone zabranama Tore vezanim uz rad na šabat, poput zakona o mukce i onima o obavljanju posla i prenošenju stvari čak i kada nema javnog prometa koji odgovara Pisanim uputama. To vrijedi i za druge zabrane Tore.

Jedna iznimka je laganje. Tora kaže, "Ne zaklinji se lažno i ne laži…". (Levitski zakonik 19,11), ali također kaže i, "Midvar šeker tirchak, Udalji se od lažne riječi" (Izlazak 23,7). Ovdje Tora propisuje mjeru predostrožnosti. Nije dovoljno ne lagati. Čovjek također mora biti oprezan da ne čini ništa što bi ga moglo dovesti do laži. Primjerice, ako čovjek čini nešto što će možda (nekad u budućnosti) morati zanijekati da je učinio, Strana 24

Midraš kaže da kada je B-g rekao anđelima da će stvoriti čovjeka, Emes se pobunio, jer, "Čovjek je pun laži." Pridržavati se istine je velik izazov, ali takav da ga ne možemo izbjeći. Prije mnogo godina dogodio se incident koji je imao velik utjecaj na moju istinoljubivost. on krši isur d'Oraisa (Pisanu zabranu), jer stvara situaciju koja može dovesti do laganja. To je jednako težak avera (grijeh, prijestup) kao i bilo koji drugi. Raši govori o micvos koje "čovjek pogazi" (Ponovljeni zakon 7,12). Ipak, iako čovjek ne bi razmišljao o tome da izabere ne staviti tefilin, on može učiniti ili reći stvari koje mogu dovesti do laganja. Psalmi i Izreke opetovano naglašavaju zlo šekera (laži). Jedan od komentara tumači stih "midvar šeker tirchak," kao "riječima šekera, ti se udaljavaš od B-ga." Svakog dana, mi ponavljamo riječi proroka, "Hašem, tvoj B-g, je Istiniti" (Jeremija 10,10). B-g se identificira sa emesom. Postojali su cadikim koji nisu koristili riječ emes u razgovoru jer su pretpostavljali da je to B-žje ime. Umjesto toga, oni bi koristili jidiško-njemačku riječ, wahrheit. Ako netko prekrši emes, on povređuje svoj odnos sa B-gom. Postoje isurim u kojima čovjek nije počinio prekršaj osim ako je premašio minimalnu dozvoljenu količinu. Međutim, laganje je poput hameca na Pesah: nula tolerancije. I najmanji odmak od istine je grijeh. Laž je sli-

■

Tijekom moje prve godine školovanja za psihijatra, imao sam jednog pacijenta koji se uvijek na nešto žalio. Bilo je očigledno da želi lijek pa sam rekao sestri da mu da placebo (ili tabletu šećera ili injekciju soli). Sestra mi je rekla da im je ravnatelj odjela rekao da im nije dozvoljeno koristiti placebo. Znatiželjan, upitao sam ravnatelja odjela koji je razlog za izbjegavanje placeba. Evo što je on rekao. "Dr. Twerski, sva živa bića imaju različite oblike komunikacije. Životinje komuniciraju pomoću mirisa i jezika tijela kao i pomoću zvukova koje proizvode. Mi ljudi imamo sposobnost komunicirati izgovorenom riječju, ali to ne znači da nemamo i druge oblike komunikacije, tj. neverbalnu komunikaciju, osobito jezik tijela. "Možete imati izvanrednu kontrolu nad onim što govorite, ali imate vrlo malu kontrolu nad svojim govorom tijela. Vaš svjesni um komunicira riječima, ali vaš podsvjesni um može komunicirati govorom tijela, a podsvjesni um vašeg pacijenta će to zamijetiti.

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

"Kada dajete pacijentu placebo, vi mu kažete, 'Dajem ti nešto,' ali vaš podsvjesni um mu govori, 'Ne dajem ti ništa,' i podsvjesni um vašeg pacijenta će to zamijetiti. Tako šaljete pacijentu konfliktne poruke koje će potkopati njegovo povjerenje u vas.

kojem ima toliko korupcije i neiskrenosti, djeca su u velikoj opasnosti. Djeca koja su iskrena sa svojim roditeljima vjerojatno neće zastraniti u droge i druga destruktivna ponašanja. Njegovanjem istinoljubivosti u domu, vi sami sebi dajete dar nahasa.

"Najvažniji alat koji imamo u psihijatriji je pacijentovo povjerenje u nas. Ne možemo si dozvoliti da to povjerenje ugrozimo."

Kompulzivno laganje

Sada sam imao dodatni razlog da ne lažem. Čak i kada bih mogao opravdati određenu laž, riskirao bih da izgubim povjerenje te osobe. Vjerujem da je ravnatelj odjela bio u pravu: Čovjek se može provući sa laži kratkoročno, ali na kraju će istina izaći na vidjelo. To je osobito važno u braku. Osnovno "ljepilo" koje brak drži zajedno je povjerenje. Ako ijedan od supružnika izgubi povjerenje u drugoga, brak je na skliskom terenu.

Primio sam sljedeće pismo. Imam 27 godina i bio sam oženjen dvije godine. Moja me žena nedavno ostavila jer nije mogla tolerirati moje laganje. Lažem otkad me sjećanje služi. U osnovnoj školi znao sam izmišljati priče o putovanjima na kojima sam bio i zemljama koje sam posjetio. Mogu kupiti neku stvar za 25 dolara i reći jednoj osobi da sam to platio 3 dolara, a drugoj da sam za to dao 200 dolara. Moje laganju nema nikakve svrhe. Ne pokušavam ništa postići, jednostavno lažem.

Nikada, ali nikada, nemojte lagati svom supružniku. Možete misliti da se možete provući, ali istina je da laž potkopava brak. Možete se čak uvjeriti da lažete kako biste zaštitili svog supružnika (npr. ako ne kažete ženi da ste dobili otkaz na poslu) te ga poštedjeli nepotrebne tjeskobe (jer se nadate uskoro pronaći novo zaposlenje). Ali kada on/ona sazna da niste bili iskreni, bol koju će iskusiti bit će daleko gora nego da ste bili iskreni od početka. Biti apsolutno iskren može ponekad uzrokovati problem, ali znanje supružnika o tome da mu/joj vi nikada nećete lagati braku će donijeti veliku snagu.

Laganje kako bi se izbjegla kazna ili neka neželjena posljedica nije patološko, no postoji nekoliko vrsta patološkog laganja. Laganje bez ikakve svrhe je, primjerice, patološko. Međutim, iako dijete može početi lagati kako bi izbjeglo kaznu, laganje može prijeći u naviku gdje netko laže bez razloga.

Osim toga, stav istinoljubivosti koji prevladava u domu je najbolji hinuh (odgoj) koji roditelji mogu providjeti. U današnjem svijetu, u

Ako roditelji lažu, dijete može pokupiti tu njihovu osobinu. Djeca su vrlo osjetljiva i ona mogu detektirati kada roditelj laže.

Godina 13 25Broj 32 Strana

Shvaćam da je to grozna navika, i ne mogu kriviti svoju ženu što ne može živjeti s nekim kome ne može vjerovati. Želim spasiti svoj brak. Postoji li ijedan tretman koji mi može pomoći da to nadvladam? Slijedi moj odgovor.

Ponekad postoji skrivena svrha iza laganja. Primjerice, govoriti svojim prijateljima o mjestima na kojima si bio može biti tvoj način da ih navedeš da misle da si ti nešto posebno. Drugim riječima, čovjek se može hvaliti jer ima nisko samopoštovanje. U takvim slučajevima, terapija usmjerena na poboljšanje samopoštovanja može pomoći.

Ponekad je čovjek zamoren realnošću pa stvara svijet fantazije koji mu donosi više zadovoljstva. Dijete koje ima nesretan dom može sanjariti i živjeti u svijetu mašte. Čovjek može biti kompulzivni lažljivac. Taj poriv je slabo razumljiv. U nekim slučajevima postoje znakovi poremećaja mozga. Tretman za kompulzivno laganje je težak jer pacijent laže terapeutu koji ne može znati što je istina.

Budući da si svjestan svog laganja, može postojati nešto što možeš učiniti. Primjerice, možeš učiniti zavjet (neder) da ćeš svaki puta kad lažeš donirati određeni iznos za cedaka (milodar). Iznos ovisi o tvojim financijskim mogućnostima. To može biti 5 dolara ili 20 dolara. Rambam kaže da ako netko ima lošu osobinu, on bi trebao ići u ekstremnu suprotnost. U tvom slučaju, to znači automatsko govorenje istine bez razmišljanja o tome što ćeš reći. Ako to možeš učiniti, možeš biti u stanju slomiti tu naviku. Ne znam sve tvoje okolnosti. Faktori koji su doveli do tvog laganja mogu biti izlječivi. Trebao bi se savjetovati sa stručnjakom za mentalno zdravlje i objasniti mu svoj problem. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 25

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu musarsko učenje kako transformirati svoj život jeru oko zabranjenih aktivnosti. To

Podići ogradu oko

bi se moglo usporediti s držanjem

svojih aktivnosti

opasnih lijekova kod kuće. Makar bočice s lijekovima dolaze sa zatva-

Ose sijag lidvarav

račem koji onemogućuje djeci da ga

S promišljanjem vodi bitku svoju

otvore, mudar će čovjek postaviti barijeru tako što će ih sakriti van

-- Izreke 24,6

pogleda i domašaja djece. Ramban dodaje još jednu dimen-

PREPOZNAVANJE DA postoje

ziju ovom učenju time što nam po-

određene litice s kojih svatko od nas

kazuje da barijere imaju korisnu

može pasti ulazi u samu srž Židov-

ulogu čak i kod aktivnosti koje su

skog pristupa životu i napredovanju. Naime, jednom sam čuo svog

vesti do kršenje zakona zbog

učitelja musara Rabbi Perra da kaže:

svakodnevnih

"Ponekad moraš otići skroz do ruba

o poslovanju jer razgovor o

Umjesto pouka koje naučimo tako

poslovima lako može dovesti

da padnemo na glavu, mi možemo

do pisanja sporazuma ili vr-

podići ograde da nas prije svega

šenja plaćanja, koji su stvarno

rubova

kao zdravorazumska, što u biti i jest, ali ona je također i biblijskog porijekla.

njeno je na šabat raspravljati

stanju naučiti ni na koji drugi način?

litica. Ova zamisao možda izgleda

navika.

Židovskom zakonu, zabra-

litice. I onda pasti." Zar nismo u

drže podalje od opasnih

Postupci koji lako mogu do-

zabranjene radnje. 3.

Čin koji vodi ka grijehu, čak i ako je sam po sebi dozvoljen. Popesti se na drvo na šabat nije izravno zabranjeno, ali

Općenito govoreći, učenjaci su bili

ono može dovesti do toga da

donijeli propise koji su zabranili

se slomi grana, što je zabra-

određene stvari koje su bile zapravo

njeno, pa je penjanje na drvo

dozvoljene, kako bi nas spriječili da

navedeno kao zabranjeno.

se ne približimo opasnosti koja leži

odmah iza njih. Te ograde potpadaju u tri kategorije: 1.

U svakom od ovih slučajeva možete vidjeti da je zaštitna barijera napravila određeni odmak od uzne-

Postupci koji izvana izgleda-

mirujuće litice, da nas spriječi da se

ju kao kršenje zakona. U Ži-

ni ne približimo rubu preko kojega

dovskom kontekstu, primjer

bismo pali. Ograda tvori sigurnosnu

za to bi bio jesti piletinu s

granicu prema stvarnom prijestupu

mlijekom, što je zabranjeno

na koji se odnosi.

kao

proširenje

zapovijedi

Tore da se ne miješa crveno meso s mlijekom.

Strana 26

nam dopuštene. Svi ćemo shvatiti ■

vrijednost barijere koja nas drži podalje od nedoličnog seksualnog ponašanja, no Ramban također veli da su nam isto tako potrebne ograde da nas zadrže od prepuštanja čulnim užicima u posvećenom od-

nosu. Isto vrijedi i za hranu i piće. Ograde nam mogu pomoći da se držimo podalje od zabranjene hrane (bila ona nekošer ili nezdrava), no one nam također mogu pomoći i da se ne približimo prekomjernom jelu ili piću čak i one hrane i pića koji su sasvim košer i zdravi. On iznosi te komentare u svojoj interpretaciji retka "kedošim tihju" – bit ćete sveti – u kojem on uči o ključnoj ulozi koju ograde mogu odigrati pomažući nam da razvijemo samosvladavanje. Način na koji Rabbi Yerucham Levovitz objašnjava ovo učenje jest da kada djelujemo u području u kojem su uključena fizička zadovoljstva ili fizički podražaji, mi moramo imati snažno oštroumlje koja vlada nad nama, jer kad se redosli-

Rabbeinu Yonah objašnjava da će

jed obrne i zadovoljstva preuzmu

čovjek koji se uistinu boji činiti kri-

vodeću ulogu, tada vreba opasnost.

vo svojevoljno podići zaštitnu bari-

Naša oštroumnost nije toliko snažna Divrej Tora

Alan Morinis:

(nastavak s 26. stranice)

Srce smješteno u umu

kada se strasti uzbude, stoga nam je

dignu, postavio ih na njihovo mje-

nje vremena ili prekomjerno prepu-

potrebna barijera da nam pomogne

sto i počeo se penjati. Na pola puta

štanje dopuštenim stvarima. Naši

da ostanemo na teritoriju na kojem

čvrsto je zagazio na prečku i glasno

rabini su učili: Podigni ogradu. Ali

naša

povikao: "Požar u kući Rava Amra-

pazi da ogradu ne postaviš na sam

ma! Požar u kući Rava Amrama!"

rub litice. Stavi je malo ispred, tako

Ljudi su dojurili s kantama vode da

da ako se dogodi da je preskočiš, da

ugase vatru, no nisu mogli naći ni-

još uvijek imaš nade da možeš po-

kakav plamen koji bi trebalo ugasiti.

duzeti druge korake koji će te saču-

Rav Amram je podučio da je bolje

vati od grdnog pada.

oštroumnost

može

izvršiti

svoju zadaću nadzora. Hebrejska riječ devar koja je dio ove metode stjecanja Tore može značiti "stvar" ili "riječ," pa tako neki tumače ovu metodu kao podizanje

ograde oko svojih riječi, dok nas drugi pozivaju da podignemo ogra-

da je sam sebe osramotio nego da je

počinio grijeh.

du oko svojih aktivnosti. Postoji

Rav Amram je podigao barijeru da

priča u Talmudu koja povezuje ova

bi sebe držao podalje od grijeha sa

dva značenja:

zarobljenim ženama. Možete pomi-

Zarobljene žene bile su dovedene u dom velikog i pobožnog Rav Amrama kako bi bile na sigurnom, i on ih je smjestio na tavan te potom sklonio teške ljestve kako bi osigurao da se ne može doći gore. Dok je jedna žena prolazila pored otvora

koji je dijelio tavan i kuću, obasjalo ju je svjetlo. Rav Amram je ugledao ženu, zgrabio ljestve, za koje je inače trebalo desetorica ljudi da ih po-

sliti da je njegova barijera zakazala, no nije tako. Barijera, ili u ovom slučaju ljestve, nije ga mogla spriječiti da ne osjeti žudnju; ali zato što je stvorio odmak i napravio prepreku prepuštanja željama, imao je vremena da između paljenja šibice i potpaljivanja fitilja poduzme daljnje

Identificiraj jednu liticu koja te privlači. Možeš to učiniti tako da prvo razmišljaš o stvarima koje ti ne predstavljaju

nikakvo

iskušenje.

Možda te ne privlači kockanje u kasinu, na primjer, ili možda čak ni ne voliš čokoladu. Ali za nekog drugog baš to su litice koje ga privlače poput zova sirene i stvari u kojima ga vreba stvarna opasnost od grijeha i zla. Što tebe privlači padu?

preventivne korake. I, u tom sluča-

Kada si definirao tu liticu, osmisli

ju, njegov čin su bile riječi. Njegove

barijeru koju možeš podići, odmak-

su riječi stvorile barijeru koja ga je

nutu od ruba litice. Na primjer, ako

spriječila da učini ono u čemu ga

tvoja litica uključuje jedenje kolača,

ljestve nisu uspjele spriječiti.

neće biti dovoljno da kolače premje-

Učitelj musara nam kaže da je cadik (pravedna osoba) onaj koji bježi daleko od jecera hara. Međutim, ta osoba ne pobjegne samo, jer gdje možete otići a da vas jecer hara ne

stiš s police u zamrzivač. Smrznuti kolači meni su sasvim fini za jesti, a i mikrovalna je nadohvat ruke. Barijera može biti ulazna vrata, kroz koja neće proći niti jedan kolačić.

slijedi, čak i ako se zovete Rav Am-

Da nastavim s primjerom kockanja,

ram HaHasid (Pobožni)? Bijeg samo

možda neće biti dovoljno da svoje

omogućava da poduzmete sljedeći

bankovne i kreditne kartice staviš u

korak – da podignete barikade i za-

ladicu pa čak niti u pretinac sefa.

preke iza vas, što uključuje molitvu,

Možda ćeš ih morati prerezati.

učenje, izučavanje i prakticiranje

Ovako, otkrij u čemu naginješ krše-

musara. Svi mi imamo svoje litice koje nas

nju propisa i postavi barijeru koja će te držati na sigurnoj udaljenosti od

mame. Kod nekih je to seksualna

te provalije.

privlačnost, za druge bogatstvo ili

Ima li nešto što te sprečava da tu

imetak, za treće pak čast, za mnoge od nas kalorije. To može biti gubljeGodina 13 27Broj 32 Strana

PRAKSA

ogradu podigneš baš sada? ■

Strana 27

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

MJESEČNI ZOHAR: SIVAN - BLIZANCI Zašto "Blizanci" (taumim na hebrejskom)? Postoji nekoliko mjesta u Bibliji na kojima se spominju "Blizanci". Jedno od njih je Šir Ha'Širim (Pjesma nad pjesmama), koja kaže: "Tvoje su dvije dojke kao dva laneta, blizanca košutina, što pasu među ljiljanima" (4,5). Koja je veza između grudi i Blizanaca? Zohar objašnjava da ti pojmovi predstavljaju suštinu dvoje, koji su jedno. To je veza između desne kolone (želje za dijeljenjem) i lijeve kolone (želje za primanjem). Desna ruka u ljudskom tijelu predstavlja sefiru "Hesed" – desnu kolonu, a lijeva ruka predstavlja sefiru "Gevura" – lijevu kolonu. Grudi predstavljaju centralnu kolonu koja stvara krugove, ravnotežu i cjelovitost, i sposobnost da spoji i lijevu i desnu kolonu u harmoniji, dvije različite jedinke u jedno. Blizanci su treći znak zodijaka u hebrejskom kalendaru. Kao takav, on simbolizira moć centralne kolone koja je uvijek zastupljena brojem tri. Snaga centralne kolone je to što omogućuje protok života; ona je tajna prave ljubavi i društvene ravnoteže. Kabalisti raspravljaju o postojanju sustava tri kolone (desne, lijeve i centralne) onako kako je to predstavljeno u fizičkom svijetu, u tjelesnim tekućinama žene. Krv koja teče kroz njeno tijelo je crvene boje, i simbolizira lijevu kolonu (Sefirat Gevura), energiju želje za primanjem. Mlijeko koje se proizvodi u grudima bijele je boje, i simbolizira energiju davanja i ljubavi, energiju desne kolone (Sefirat Hesed) koja je moć dijeljenja. Snaga Blizanaca leži Strana 28

hodnom odlomku). Rabin Akiva je ovo najrječitije objasnio kada je rekao da je cijela Tora ukratko : "... ali ti ćeš ljubtii bližnjega svoga kao samoga sebe ..." (Lev 19,18). Nadalje, da bismo živjeli tu stvarnost jedinstva, svijest da dvoje postaju jedno mora prevladavati, a to je moć koju primamo u mjesecu sivanu (Blizanaca). Planet Merkur

njihovoj sposobnosti da uzmu pozitivno i negativno, povežu ih zajedno, pretvarajući sebičnost u davanje.

To je također razlog zašto prema tradiciji na Šavuot jedemo mliječne proizvode, jer suština je ovog blagdana povezivanju sa snagom Tore, sposobnost transformiranja i uravnoteženja. Dakle, napustili smo Egipat u vrijeme punog mjeseca Ovna – u mjesecu nisanu. Kao usputna napomena, prema astrologiji, Ovan simbolizira egocentričnost malog djeteta. Čim smo izašli iz Egipta mi smo počeli proces brojanja omera, 49 dana između Pesaha i Šavuota. To nas je sve trebalo pripremiti da primimo Toru (dvije kamene ploče na kojima su bile uklesane Deset Izjava, koje su pogrešno poznate kao Zapovijedi) na gori Sinaj u mjesecu Blizanaca. Nije onda slučajno da su postojale dvije ploče, dane u mjesecu dualnosti (Blizanci), kojeg simbolizira energija dvoje koji postaju jedno (kao što smo naučili u pret-

Merkur, koji se na hebrejskom naziva "zvijezda" (kohav), planet je koji vlada mjesecom Blizanaca. U grčkoj mitologiji, Merkur je bio glasnik, što znači da se on nalazio na obje strane, na strani davanja i na strani primanja To je moć centralne kolone. Kabala sugerira drugačiju interpretaciju "kohava" (zvjezde). Ako podijelimo riječ "kohav" ( )‫ ) ע ב‬brojčana vrijednost prva dva slova ( )‫"ו‬ je 26 što je i brojčana vrijednost jednog od Imena B-ga - Tetragrama (nebeska snaga davanja). Brojčana vrijednost posljednja dva slova riječi "kohav" je 22 i to simbolizira 22 slova u hebrejskom jeziku, koji su temelj za osnivanje svemira (svaki od njih predstavlja energetske frekvencije i oni također predstavljaju Šehinu, našu zemaljska sposobnost za primanjem). Dakle, "kohav" simbolizira vezu između B-ga – aspekt dijeljenja stvaranja i Šehine – aspekt primanja stvaranja, veze između lijeve i desne kolone, između neba i zemlje, između duhovnog i materijalnog, i zbog toga smo dobili Toru na gori Sinaj. Prema tradiciji ovaj monumentalni događaj simbolizira vjenčanje između naroda Izraela i B-ga. To je zapravo veza između gor-

Divrej Tora

(nastavak sa 28. stranice)

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

njih i donjih svijetova, muškog i ženskog, tijela i dušu, i to ih pretvara u jedno, sjedinjenu i potpunu jezgru. Moć Roš hodeš sivana (mjeseca Blizanaca) U Sefer Jecira (prvoj knjizi koju je napisao praotac Abrahama), rečeno je da je sedmo slovo u hebrejskom alefbetu stvorilo Blizance (mjesec sivan), a dvadeseto slovo )‫ )ה‬kontrolira planet Merkur. Kombinirajući ih zajedno stvara se riječ raz )‫) הז‬ šo znači - tajna. Kabalisti podučavaju da je tajna života kodirana u energiji Blizanaca i planeti Merkuru, sposobnost balansiranja različitih želja, nagona, zahtjeva i ljudi u cjelinu, u jednu potpunu suštinu - to je tajna ljubavi. Element koji vlada Blizancem je zrak, koji je također energija centralne kolone. Šest stotina tisuća ljudi su primili Toru na Sinajskoj gori u mjesecu Blizanaca (sivanu). Prema Zoharu, svaki od njih je to doživio drugačije i čuo nešto drugo, a ipak su to svi oni primili ispravno. Blizanci nam omogućuju da vidimo i razumjemo sve različite uglova i da ih spojimo u jednu višedimenzionalnu sliku, i to je tajna Tore i centralne kolone. Ljudi rođeni u znaku Blizanaca Kao što je gore spomenuto, hebrejska slova mjeseca tvore riječ raz (tajna), i to je razlog zašto Blizance jako privlače povjerljivi podaci. Također, brojčana vrijednost (gematrija) riječi raz (207) jednaka je gematriji riječi or (svjetlo), što ukazuje na ogromnu količinu skrivenog svjetla u ovom znaku. Posebna veza između dominacije elementa zraka u Blizancima, i planete Merkur, karakterizirana je br-

Godina 13 29Broj 32 Strana

Mjesečni Zohar: Sivan - Blizanci

zinom, fleksibilnošću mišljenja, te hitrim razmišljanjem. Metal živa (merkurij) je simbol brzine, a godina planete Merkur traje samo 88 dana. Sve to daje Blizancima sposobnost da budu brzi poput munje. Blizanci su simbol suvremene komunikacije - brze i detaljne. Brzina Blizanaca je energična, zarazna i sjajna. Međutim, s druge strane, ako se ta energija ne upregne ispravno, Blizanci se mogu činiti površnima, plitkima i kao da uskaču u stvari na temelju trenutačnog zapažanja, bez da dobro promisle o svemu. Blizancima je njihova brzina i snaga i slabost. Njihova sposobnost razumijevanja situacije, probavljanja onoga što se dogodilo i reagiranja brzo u istom trenutku je ono u čemu su sjajni. Snaga Blizanaca leži u njihovoj dvostrukoj naravi - sposobnosti da vide stvari kroz dva ili više "para očiju" i da se promijene, prilagode promjenjenoj situaciji. Brzina misli Blizanaca daje im moć uvjeravanja i oni mogu komunicirati s ljudima na neobično uspješan način.

Stoga je njihov najveći talent prodaja. Uz to, oni imaju sposobnost da smjesta promijene svoju pogled i odmah pristupe novom pristupu i prezentiraju ga kao da njihov prethodni pristup nikada prije nije postojao. Oni su također velike medijske osobe i dobro uspijevaju kao novinari. Blizanci obično nisu materijalisti, jer za njih je ideja i informacija imovina koju oni gotovo religiozno sakupljaju i čuvaju. Tikun (ispravak) Blizanci Osim što su prijateljski, šarmantni i zabavni, Blizanci imaju i dublju stranu. Njihov brz i fleksibilan misaoni proces proizlazi iz dubokog, unutarnjeg izvora oskudice. To je ono što ih tjera da se krecu tako brzo, jer oni su zapravo u potrazi za dubokim i unutarnjim zadovoljstvom.

Dvadeseto hebrejsko slovo (‫= ה‬ reš), koji je stvorilo planet Merkur, predstavlja nedostatak. Reš na hebrejskom znači siromaštvo. Snaga proljeća je astrološki element vatre, koja simbolizira ego i sebičnost. Stoga, kad Blizancu nedostaje duhovnosti, koja se iskazuje kao predanost drugima i istinska ljubav, oni će zapasti u površnost, sebičnost i prazninu, koju će pokušati ispuniti beskrajnim lutanjima po područjima informacija i veza. Oni će imati istinsko zadovoljstvo na dubokoj razini i razini duše jedino onda kada će imati duboku predanost vrijednostima, kao što su: povezivanje s duhovnim svijetom, povezivanja s drugima, povezivanje sa sobom, formiranje veza između fizičkih i ne fizičkih svjetova, te povezivanje svoga tijela i duše. ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 29

UKLESAN U STIJENU

ARHEOLOŠKA SENZACIJA U JERUZALEMU Blizu mjesta na kojem se nalazio biblijski Drugi hram pronađen je kompleks star oko 2000 godina Jutarnji list, 19.5.2020. Podzemni kompleks uklesan u stijenu prije otprilike dvije tisuće godina otkriven je blizu jeruzalemskog Zapadnog zida, objavili su u utorak izraelski arheolozi. Kompleks se sastoji od nekoliko prostorija i otvorenog dvorišta, a vjeruje se da su ga koristili stanovnici Jeruzalema prije no što su Rimljani 70. godine nakon opsade grada uništili Drugi hram. Istraživači su otkriće prozvali "nevjerojatnim pronalaskom“ i dodali da se još uvijek ne zna čemu je služila te građevina

koja je prije 1400 godina, u vrijeme Bizanta, prekrivena drugom zgradom."Pitanje je zašto su toliki trud i materijali iskorišteni za klesanje podzemnih prostorija u tvrdoj stijeni?“, priopćili su Barak Monnickendam-Givon i Tehila Sadiel, voditelji iskapanja. U kompleksu je pronađeno nekoliko predmeta poput kuhinjskog pribora, ostataka uljanih lampi i dijela kamene zdjele koja se koristila u židovskim ritualima. Zapadni zid jedan je od preostalih zidova uništenog Drugog hrama i smatra se najvažnijim svetištem judaizma. ■

DR. LAVOSLAV GLESINGER

Hebraizmi u govoru zagrebačkih ne-Jevreja Jevrejski almanah 1957-58. Posljednjih godina sve se više služe zagrebački ne-Jevreji nizom hebraizama, koji su odavno u upotrebi kod njihovih jevrejskih sugrađana... To su slijedeći izrazi: baldover, bovi,

eces, ganev, gezeres, goj, hamer, jondef, košer, locelah, maces, mahlojka, mešuge, mišpoha, nebohant (od riječi "nebih"), pajes, plajte, revah (obično u obliku "rebah"), rebe, šiker, šmonces, šmus, tinef.

Nastale su čak neke riječi, kojima se sami Jevreji ne služe, na pr. maušlati (od imena Moše. Mauše, u smislu: govoriti na jevrejski način), ili naziv pajkeles (umjesto pajes, peot). Te se riječi upotrebljavaju u iro-

Page 30 Strana 30

ničnom odnosno pogrdnom smislu, kao što ne-Jevreji često upotrebljavaju u pogrdnom smislu i druge hebraizme kao

baldover, gezeres, mišpoha, nebohant, plajte, rebah, itd.

Neobično popularan je u Zagrebu izraz pajzl, kojim se označuje mala gostionica najgore kategorije. Taj je izraz došao u Zagreb preko Beča, gdje se on u obliku "Beisl" upotrebljava s istim značenjem. Ustvari je ta riječ hebrejskog porijekla, i to njemački deminutiv hebrejske riječi bajis (bajit, tj. kuća). Od toga istoga korijena potječe uostalom i slovenska riječ "bajta".

malobrojne, nestaju međutim pomalo drugi hebraizmi, jednako kod ne-Jevreja kao i kod Jevreja. Pretežna većina današnjeg nejevrejskog stanovništva grada Zagreba ne poznaje nijedan od gore navedenih he-

Uz ovakve jezičke novotvorevine, koje su uostalom veoma

Divrej Tora

braizama, izuzev jedino one 'biblijske izraze koji su sasvim prešli u hrvatski jezik, kao što su jubilej, Sotona, subota, amen itd. Svi ostali izrazi održali su se jedino kod onih neJevreja koji su po rodbinskim, prijateljskim ili poslovnim vezama povezani s Jevrejima, i kod onih koji svoje znanje o Jevrejima crpu iz njemačke antisemitske literature, koja obiluje hebraizmima svake vrste, najviše pak onima što po mišljenju antisemita predstavljaju za Jevreje najteže uvrede. Ali i ta je literatura danas gotovo sasvim nestala, a time je usahlo jedno važno vrelo, iz kojega su se zagrebački antisemiti napajali „judaističkim” znanjem. ■

Godina 13

Broj 32