4-03 - Divrej Tora - Naso 5780

Divrej Tora Godina 13 Broj 33

Zagreb, šabat 7. lipnja 2020. - 14. sivana 5780.

Broj 33

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Naso Jeruzalem 19:07

20:25

Zagreb

20:24

21:25

Rijeka

20:28

21:29

Split

20:13

21:14

Dubrovnik 20:04

21:05

Vinkovci 20:10

21:12

Sarajevo 20:07

21:08

Doboj

20:11

21:12

B. Luka

20:15

21:16

Beograd 18:50

19:54

Novi Sad 18:53

19:57

Subotica 18:54

20:00

Zrenjanin 18:51

19:55

Niš

18:43

19:46

Beč

20:32

21:33

Frankfurt 21:12

22:13

Edison, NJ 20:07

21:16

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb utorak,

9.6.2020.

Alot Hašahar

2:55

Najranije Talit

3:54

Nec Hahama

5:06

Najkasnije Š’ma

9:01

Zman Tefila

10:19

Hacot

12:55

Minha Ketana

17:29

Plag Haminha

19:07

Šekia

20:45

Cet Ha-kohavim

21:27



divrejtora@gmail.com

Paraša Naso

(Bamidbar 4,21-7,89)

Dovršetkom brojanja prisutne djece Izraelove u Sinajskoj pustinji, 8.580 muškaraca u dobi od 30 do 50 godina

doticaj s mrtvim tijelom (da ne postane

nečist/a). Aron i njegovi potomci (kohanim) dobivaju uputu kako blagoslivljati izraelski narod.

iz plemena Levi, ubrajalo se u one koji

Vođe dvanaest izraelskih plemena

će biti zaduženi za prenošenje Svetišta.

prinose žrtve, što je dio proslave posta-

B-g priopćava Mošeu zakon o soti, ženi osumnjičenoj za bračnu nevjeru, kao i zakon o naziru koji/a se zakletvom odriče pijenja vina, ne skraćuje

vljanja žrtvenika. Budući da su njihovi pokloni jednaki, svaki je prinesen u različiti dan i zasebno je opisan u Tori. ■ Prevela Dolores Bettini

kosu i zabranjeno mu/joj je dolaziti u

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 17 p’sukim

različita ograničenja: "M'cora" je

(4,21-37)

isključen iz čitavog Izraelskog tabora i u izolaciji mora ostati sve do

Drugo brojanje Levita nastavlja se

očišćenja. Za "zav" i "zava" dopuš-

s Geršonovom granom obitelji. Prvo

teno je da borave u taboru Izraela,

brojanje bilo je brojanje muškaraca od 30 dana starosti naviše. Ovo brojanje obuhvaća samo muškarce između 30 i 50 godina starosti, i ono predstavlja radnu snagu za Miškan.

Zapazite: Početna dob za službu Levijevaca je 30 godina starosti. U Bet HaMikdašu nema najviše dobne granice. Međutim, u Miškanu je, budući da je posao Levijevaca pored pjevanja i čuvanja zahtijevao i nošenje dijelova Miškana, postojala oba-

ali im je zabranjen tabor Levita (i, grede (za njihovo učvršćivanje), stu-

naravno, područje Hrama). [Har Ha-

pove i podloge za njih. Isto tako, i

Bajit u današnje vrijeme, izvan po-

za stupove u dvorištu, kolje, njihove

dručja gdje je stajao Hram i njegovo

podloge i sličan pribor. Itamar je bio

dvorište, ima svetost Levitskog ta-

i njihov nadglednik.

bora.] Osobi koja je došla u kontakt

Broj Levijeve radne snage popeo se do: 2.750 za K'hata...

(4,38-49)

vezna dob umirovljenja - 50 godina

…2.630 za Geršona, i 3.200 za

starosti. Također primijetite da je

Merarija. Ukupan broj radne snage

K’hatova grana obitelji bila prebro-

Levijevaca u Miškanu iznosio je

jana, a njihovi zadaci navedeni na

8.580. (Mjesto alije “Šeni” može

kraju Bamidbara.

varirati

U Geršonove zadatke pripadaju:

različitim

"tabor božanske Prisutnosti" (Hram i njegovo dvorište).

Levi – druga alija – 12 p’sukim

u

s mrtvim tijelom zabranjen je samo

izdanjima

Humaša.)

■

Osoba koja sagriješi mora (kada se kaje)

usmeno

izreći

priznanje.

On/ona također mora izvršiti povrat (ukoliko se radilo o novcu) i platiti globu žrtvi.

Pažljivo pogledajte dio sedre koji se bavi pokajanjem. On govori o muškarcu ili ženi koji počine grijeh,

Miškan

…la’avod avodat avoda va’avo-

(zamršeno istkani, višebojni, prvi

dat masa… Zapazite četiri riječi

sloj), Ohel (kozja dlaka, istkani

koje dolaze jedna za drugom, a od

srednji pokrov), i Mihse (vanjski

istog su korijena. Raši kaže da se

pokrov od koža); zavjesa na ulazu u

avodat avoda (dosta neobičan izraz)

Ohel Moed (isto tkanje kao i Miškan),

odnosi na sviranje muzičkih instru-

laneni materijal za zavjese koji je

menata. Što se tiče avodat masa –

opasavao dvorište i zavjesa na ula-

Gemara u Hulim komentira da se

zu u dvorište; kolci za pričvršći-

jedino tamo gdje je uključen težak

vanje i drugi sličan pribor. Levi’im

fizički rad postavlja dobna granica

su trebali raditi samo onako kako ih

za

kohanim upute. Nadzornik Geršo-

prethodno spomenuli.)

nove obitelji bio je Aharonov sin

Šliši – treća alija – 10 p’sukim (5,1-

Svaka osoba je prvenstveno sama

Itamar.

10)

odgovorna za svoje postupke. No,

tri

pokrova

Miškana

–

Levi’im.

(To

smo

bili

već

Merarijeva grana obitelji također

Ljude koji su obredno nečisti zbog

je izbrojana – muškarci između 30 i

bilo kojeg od tri konkretna uzroka,

50 godina starosti. Oni su bili

treba isključiti iz tabora dok čekaju

zaduženi za zidne oplate Miškana,

očišćenje. Učili smo da ima tri

Strana 2

te o zahtjevu da oni (a ne on/ona) to priznaju i učine t’šuva. Često je slučaj da kada neka osoba sagriješi, dio odgovornost za to leži i na drugima. Recimo, roditeljima koji grešnika nisu dobro podučili. Ili nekome omogućio

tko

je

krađu

(na i/ili

primjer) doveo

drugoga u iskušenje da je počini.

Snosi li društvo dio odgovornosti za postupke grešnika zbog stavljanja naglaska na pogrešne vrednote?

budući da Tora na ovom mjestu upotrebljava množinu, ona nas podsjeća na našu dužnost da stvorimo okruženje

vrijednosnog

sustava

Tore koji će doprinijeti da svi Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

članovi društva s entuzijazmom idu

i nazir (onoga koji se zavjetuje na

Kohen zaprisegne ženu tražeći od

putem života kako ga propisuje

određeni tip apstinencije), te o Bir-

nje da se zakune u svoju nedužnost,

Tora.

kat kohanim.

ili ako je takva stvar, da prizna svoju krivicu. Žena bude upozorena na

Prema Rambamu (i drugima), kad

Ukoliko je žena nevjerna svom

neka osoba sagriješi i pokaje se, uz

suprugu, a nema dokaza njenog

različite elemente t’šuve (žaljenja

preljuba, ili ako muškarac neuteme-

zbog prošlosti, prihvaćanje buduć-

ljeno

nosti, promjene načina života), oso-

nevjeru,

ba koja se kaje mora usmeno ispovi-

upozoriti, pred svjedocima, da se

jediti svoj grijeh pred B-gom. Čini se

više ne smije naći u društvu doti-

da Rambam podrazumijeva da t’šu-

čnog muškarca. To upozorenje je

Ozbiljnost kojom se Tora bavi

va sama po sebi nije jedna od 613

preduvjet za čitavu temu o sota.

pitanjem o sota motivirana je željom

micvot, već prirodna posljedica kod

Sama sumnja, pa čak ni preljub sam

da donese sklad između muža i

Židova koji se koristi B-žjim darom

po sebi, ne stvaraju uvjete za sota

žene

– mogućnošću da dobije drugu pri-

bez formalnog upozorenja muža.

stanovištem da je sumnja iznimno

liku. Micva je ispovijediti se (kada se

Jednom kada je upozorenje izre-

štetna po odnos. B-g, recimo to tako,

kaje), te ne dopustiti da se taj proces

čeno, micva (zahtjev) je da se krene

dopušta da Njegovo Ime bude

odvija isključivo u srcu ili umu čov-

u proces sota. Muž mora svoju ženu

napisano i izbrisano kako bi se

jeka. Ostali koji izlistavaju micve

dovesti kohenu u Hram. Prinosi se

unaprijedila bračna harmonija.

ubrajaju t’šuva među 613 micvot.

obrok-žrtva od ječma. Uz nju se ne

R’vi’i – četvrta alija – 48 p’sukim (5,11-6,27) Ovaj dugački odlomak prvenstveno se bavi pitanjima o sota (ženi koju se sumnjiči za nevjeru i koja je na to primjereno upozorena)

sumnjiči on

je

svoju može

ženu

za

formalno

upotrebljava ni ulje niti začini, jer je aktualni problem toliko ozbiljan i neugodan pred B-gom.

ozbiljne štetne posljedice napitka koji će joj biti dan da popije, ako je uistinu bila nevjerna svom mužu, odnosno na pozitivne posljedice uzimanja

napitka

ukoliko

je

nedužna.

(kada

je

to

izvedivo)

i

Muškarac ili žena može učiniti

nazirejski zavjet B-gu. To se obično čini, ali ne i uvijek, na razdoblje od mjesec dana. Naziru je zabranjeno

Kohen spravlja napitak koji se

da pije vina, jede grožđe, grožđice,

sastoji od vode iz kijora (umivaonice

sjemenke grožđa i opnu grožđa.

ispred Hrama), zemlje s tla i

Nazir ne smije šišati svoju kosu, već

rastopljenog teksta ovog dijela Tore.

je treba pustiti da raste. Nazir ne smije doći u doticaj s mrtvim tijelom, niti postati obredno nečist čak niti od tijela svojih bliskih srodnika.

Hinuh objašnjava da budući da je kohen već rođen s ograničenjima obredne čistoće, bilo bi nepravedno zabraniti mu da ne dotiče tijelo njegovog bliskog srodnika. Njegovo tugovanje moglo bi biti preveliko da bude u stanju izdržati tu razinu zabrane. No, nazir, svojevoljno prihvaća ovo ograničenje, znajući u što se upušta (kao što to zna i kandidat za Kohen gadola), i zbog toga mu može Godina 13 3 Broj 33 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

biti onemogućen dodir čak i s tije-

nazir obrije svoju kosu, koja se po-

Tora joj dopušta da na sebe uzme

lom njegova oca.

laže na vatru ispod korbana. Nakon

zavjet apstinencije (koja bi se inače

toga on može piti vina.

držala neprihvatljivom) kako bi joj

Ukoliko nazir postane nečist, on se

pomogla da “se dovede u red”. To-

mora očistiti (nakon 7 dana nečis-

Zanimljivo je primijetiti da su

toće), obrijati glavu, prinijeti dvije

brojne zabrane za nazira zabilježene

golubice i janje kao korbanot, i izno-

pojedinačno u micvot Tore. Na

va započeti period nazira. Kada na-

primjer, ne djeluje li čudno da se

zir uspješno završi razdoblje svog

zabrana naziru da jede grožđe,

zavjeta, on prinosi dva janjeta i ov-

grožđice, opne od grožđa i sjemen-

na, te uz to različite vrste prinosa od

ke treba brojati svaka za sebe?

brašna i ulja, te ljevanicu od vina. U

Nasuprot tome, pogledajte na broj-

te korbanot uključena je i žrtva za

ne primjere u Tori gdje se velik broj

grijeh. (To ukazuje da nije potpuno

detalja

ispravno na sebe prihvatiti nazirej-

micvom – izgradnja Miškana, melahot

Potom Tora predstavlja “trostruki

ski zavjet. Tora često omogućava

u vezi šabata, da navedemo samo

■ blagoslov” koji čini tekst “Birkat

ekstremne mjere onome koji smatra

dva. Možda odgovor leži u okol-

kohanim”. (Mi ove p’sukim govorimo

da mora živjeti na stroži način kako

nostima koje obično prate nazira.

također i svakog jutra u sklopu Bir-

bi ispravio određene nedostatke, ali

Ovdje imamo osobu kojoj je možda

hot HaTora, a taj blagoslov “posuđu-

nas i dalje podsjeća da to nije pože-

teže kontrolirati njezine tjelesne

jemo” i za našu djecu na Lel šabat,

ljan način života.) Dio te micve je da

porive nego li što je to uobičajeno.

makar nismo svi kohanim.) Kada

Strana 4

spominje

pod

jednom

ra dalje “bombardira” nazira, i njegovu uznemirenu dušu, iznoseći micvu za micvom koje se mora strogo pridržavati. Ovaj će proces, nadamo se, dovesti nazira natrag “u isprav-

nu ravnotežu”. (Ovo je očito vrlo pojednostavljeni

prikaz

nazirskog

pitanja, ali nadamo se da će vam dati materijala za razmišljanje.)

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

kohanim izgovore taj blagoslov, B-g

Šiši – šesta alija – 30 p’sukim (7,42-

će blagosloviti njih i narod Izraela.

71)

Birkat kohanim je svakodnevna micva

Vođe Gada, Efraima, Menašea,

za kohanim.

Binjamina, i Dana donijeli su svoje

Hamiši – peta alija – 41 p’sukim

darove

(7,1-41)

navedenim redoslijedom.

Čitanje od ovoga mjesta pa do kraja sedre, te početak sljedećeg dijela čini čitanje za osam dana Hanuke.

(Neki počinju od odlomka Birkat kohanim na kraju R’vi’i.) Neke općine također čitaju “darove plemenskih vođa” u prvih 12 dana nisana.

Na dan kada je Miškan dovršen, on i njegovo pokućstvo, žrtvenik i njegov pribor, bili su pomazani i posvećeni. Plemenske su vođe dale za Miškan 6 kola s 12 volova, po dva da vuku svaka kola. Kola je trebalo rasporediti

Levi’im

primjereno

zadacima različitih obitelji. Geršon je dobio dvoja kola i četiri vola.

Merari je dobio četiri kola i osam volova (jer su dijelovi koje su oni prenosili bila teži i glomazniji). Niti jedna kola nisu bila dana K’hatu, budući da su oni bili zaduženi za

svete predmete koji su se morali nositi na ramenima. To da se aron

imao nositi na ramenima Levi’im iz obitelji K’hata je micva.

Dalje slijedi 12 odlomaka po 6 redaka koji su praktički identični.

Svaki odlomak sadrži ime plemenskog vođe i opis dara u zlatu i srebru, te životinja za žrtve koje su bile prinošene na jedan od dvanaest dana posvećenja Miškana. Nahšon ben Aminadav iz plemena Jehuda prvi je iznio svoje darove. Vođe Jisahara,

Zevuluna,

Reuvena,

i

Šimona predstavile su svoje darove u naredna 4 dana. Iako su darovi bili međusobno identični, postoje izvori koji uče da je svaki od vođa donio svoje darove s posebnim kavanot i simbolima koji su bili svojstveni njegovom plemenu.

od

6.

do

10.

dana,

Zamršena simbolika vezana je uz svaki element darova, i različita je za svako pleme, makar su darovi po vanjštini bili identični. Jedna od tema koja se ponavlja kod darova je lista životinjskih žrtava. Par (bik) se povezuje s Avrahamom Avinu, kao što je rečeno kada je potrčao u susret anđelima – I k govedima, potrča Avraham… Ajil (ovan) se povezuje s Jichakom, kao kod ovna koji je bio prinesen umjesto njega na Mizbe’ahu na kraju Akeda. Keves (janje) se povezuje s Jaakovom, kao pri čitavom

zbivanju s ovcama kod Lavana.

Jarac koji se prinosi kao žrtva za grijeh predstavlja Josefa, kao kod koze kojom su braća prevarila Jaakova. Zapazite da je upravo jarac hatat. Druge životinje nisu povezane s grijehom. Š’vi’i – sedma alija – 18 p’sukim (7,72-89) Bamidbar 7 je najduži perek u Tori.

Vođe Ašera i Naftalija donijele su svoje darove na 11. i 12. dan. Tora iznosi ukupne zbrojeve i sažetke “Posvećenja”.

Od ovog mjesta nadalje, B-žji kontakt s Mošeom dolazio je s mjesta između dva keruba na vrhu (kaporeta) arona.

Posljednja 3 p’sukim čitaju se ponovo za Maftir. ■

Godina 13 5 Broj 33 Strana

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi ... od koštica ... (Brojevi 6,4)

362. Izlazi!: Obveza da se nečiste ljude pošalje van iz Hrama

372. Opna i neuspjeh: Zabrana naziru da jede opnu grožđa

... oni će poslati iz tabora ... (Brojevi 5,2)

... opnu on neće jesti. (Brojevi 6,4)

363. I ostanite tamo! Zabrana nečistim ljudima da uđu u Hram

373. Samsone? Je si li to ti?: Zabrana naziru da šiša kosu

... oni neće onečistiti ... (Brojevi 5,3) 364. Pokajte se!: Obaveza priznavanja naših prijestupa B-gu

... oni će priznati grijeh koji su počinili ... (Brojevi 5,7) 365. Izvorište sote: Obaveza da se postupi po proceduri za osumnjičenu ženu ... kohen će obaviti cijeli ovaj zakon ... (Brojevi 5,30) 366. Nema se zbog čega biti sretan: Zabrana stavljanja ulja na prinos sote ... on neće izliti ulje na nju ... (Brojevi 5,15) 367. Ne žuri!: Zabrana stavljanja tamjana na prinos sote ... i neće staviti tamjan na nju ... (Brojevi 5,15) 368. Vino ne? Zabrana naziru da pije vino ... od vina i jakog pića, on će se suzdržavati ... (Brojevi 6,3)

369. Ni grožđe: Zabrana naziru da jede grožđe ... svježeg grožđa ... (Brojevi 6,3) 370. Džumbus s grožđicama: Zabrana naziru da jede grožđice ... ni grožđice neće jesti. (Brojevi 6,3)

(Brojevi 6,5)

... britva neće prijeći preko njegove glave ...

374. Daj mi glavu s kosom: Obaveza nazira da pusti kosu da raste ... on će pustiti da mu kosa na glavi raste. (Brojevi 6,5) 375. Ne smucaj se: Zabrana nazireju da bude pod istim krovom s mrtvim tijelom ... neće se približiti mrtvoj osobi. (Brojevi 6,6) 376. Ne možeš se samo tako provući: Zabrana naziru da dolazi u doticaj s mrtvima ... on se neće onečistiti zbog njih ... (Brojevi 6,7) 377. Skini sve: Obaveza da nazir obrije svoju glavu ... on će obrijati svoju glavu na dan svog čišćenja ... (Br 6,9) 378. Blago tebi! Obaveza za kohanim da svakodnevno blagosilju ljude ... ovako ćete blagosloviti sinove Izraelove ... (Brojevi 6,23) 379. O-drži!: Obaveza Levita da Kovčeg prenose na svojim ramenima ... na svojim ramenima oni će ga nositi. (Brojevi 7,9) ■

371. Bez koštica: Zabrana naziru da jede koštice grožđa

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi

45.

Negativna je zapovijed ne prokleti pristojnu osobu među Židovima

jer Pismo kaže, Nećeš prokleti gluhoga (Va-jikra 19,14); ovdje govori o gluhoj osobi kako bi snažnije naglasila – da čak iako ta osoba to ne čuje i ne doživi bol zbog kletve, svejedno je čovjek počinio prekršaj proklinjući je. Ako osoba prokune sebe isto je tako ovo prekršila. Međutim, onaj koji izgovori kletvu nije učinio prijestup ako to nije učinio s B-žanskim imenom ili zamjenskim nazivom [za B-ga]. Ako je to učinio makar i sa bilo kojim nazivom kojim neznabošci nazivaju Svetoga, da je blagosloven, to jednako kao i sa svakim zamjenskim svetim imenom.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarca tako i za ženu.

Strana 6

46. Negativna je zapovijed ne prokleti vlastitog oca ili majku jer Pismo kaže, A onoga koji prokune oca svojega ili majku svoju svakako će se pogubiti (Š'mot 21,17). Ako ga [svog oca] netko prokune B-žanskim imenom, on zaslužuje pogubljenje kamenovanjem, i to čak i ako ih [svoje roditelje] prokune nakon njihove smrti B-žanskim imenom. Ako ih prokune zamjenskim B-žanskim imenom, ima ga se bičevati. Čovjek ne smije prisiliti oca na zakletvu u kojoj je sadržana kletva; niti smije biti izaslanik vjerskog suda za njegovo izopćenje. Zabranjeno ih je osramotiti; jer tkogod osramoti svoga oca ili svoju majku, makar samo aludirajući, proklet je riječju Svemogućega, jer Pismo kaže, Proklet onaj koji obeščasti oca svoga ili majku svoju (D'varim 27,16).

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarca tako i za ženu. ■ Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol 1. U paraši Naso nalazimo poznate psukim "birkat kohanim" (svećenički blagoslov, vidi 6,22-27) ‘stisnute u sendvič’ između zakona o naziru (poglavlje 6) i posvećenja Miš-

Ezre?!]

Koji kriteriji moraju biti ispunjeni da bi se žena mogla ispitati kao osumnjičena preljubnica (‫?)סעטד‬ 3. Sjetite se da je Humaš već zabi-

kana (7. poglavlje).

Možete li predložiti tematske razloge zašto su ove tri paršiot smješ-

tene jedna do druge? [Nakon što

lježio priču o posvećivanju Miškana u Šemot 40 i Vajikra poglavlji-

ma 8-9.

šteno podizati samo kada ne postoji stalni Mikdaš. Međutim, kad je Šlomo HaMeleh izgradio stalni Mikdaš u Jerušalajimu, bamot su postale trajno zabranjene. Vidi Rambam Hilchot Beit Ha'bechira 1,1 do 1,4.] Što mislite zašto su hazal posebno odabrali ovu usporedbu s bama um-

jesto da jednostavno kažu da "neda-

sami pokušate], pogledajte Ibn Ezra,

Što mislite da je razlog da se još

rim" nisu preporučljivi? Postoji li

Ramban i Chizkuni na 6,23! [Vidite

jedan aspekt tog događaja zabilježi

doba kada se "nedarim" preporučlji-

također Rašija i Rašbama za važne

ovdje u Sefer Bamidbar?

vi? Kako je ovo u usporedbi s vre-

halahot koje oni uče iz tih psukima.]

Kada odgovarate povežite 7,3-9 s

Koju uloga imaju svećenici pri blagosiljanju

naroda?

Ne

bi

li

općom temom u poglavljima 1-4!

[Povežite to također i s temom

Hašem, Osobno trebao biti taj koji

"vodstva" u Sefer Bamidbar.]

blagosilje naciju?

4. Što se tiče "nedarima" [zavjeta

2. Sada kada ste se "zagrijali" sa

vezanih uz zakone "nazira" u 6. po-

"smihut paršiot" možete li ukazati

glavlju], hazal su dali vrlo zanim-

u čemu se sastoji tematska poveza-

ljivu izjavu:

nost između zakona o "sota" (5,1131) i zakona o "naziru" (6, 1-21)?

"Onaj tko se zavjetuje – on je kao da gradi bama [žrtvenik na uzvisini],

menima kada je bama bila dopuštena?! [Povežite to s Rambam Hilchot Day'ot 1. poglavlje] Zašto nazir mora prinijeti žrtvu nakon što završi njegov/njezin zavjet? Da li ovo sugerira da ima nešto loše u tome da se postane nazir?

5. Sefer Bamidbar počinje 1. ijara kada B-g zapovijeda Mošeu da popiše stanovništvo.

(Rabbi Dr. Darrell Ginsberg upućuje

a kada ispunjava taj zavjet - to je

Zapazite red po kojem su ple-

kako Ibn Ezra na Bamidbar 6,2 piše da

kao da prinosi žrtvu na toj bama ..." .

mena organizirana u taborima u

kada osoba odluči postati nazir, ona, u

[Pogledajte Mesehet Jevamot 109a].

poglavlju 2. Sada, se prisjetite poret-

suštini, sebe odvaja od normalnog

Prema vašem mišljenju, je li to pozi-

ka n'si'ima plemena dok prinose

ponašanja kakvo vlada na svijetu, na

tivna ili negativna izjava o onome

svoj korbanot tijekom dvanaestod-

kojem se ljudi povode za svojim nagoni-

tko se zavjetuje [ili možda oboje]?

nevne ceremonije posvećenja u 7.

ma i žudnjama) Koji važan "musar"

[Sjetite se da je bama žrtvenik sa-

poglavlju. Je li redoslijed isti ili dru-

možemo naučiti iz ovog teksta Ibn

građen za B-ga, no bama je dopu-

gačiji? Možete li objasniti zašto?

Primjetite da je datum kada su prinesene te korbanot mjesec dana prije nego što je obavljen popis! Što vam ovo govori o razlozima redoslijeda kojim su n'si'im prinijeli svoje korbanot? [Vidite Ramban 7,12] ■ Prevela Tamar Buchwald * hazal je kratica od Hahmenu zihronam livraha (naši mudraci, blagosloveno bilo sjećanje na njih)

Godina 13 7 Broj 33 Strana

Strana 7

Rav Kook:

Tri svećenička blagoslova Birkat Kohanim Aron i njegovi potomci, kohanim, dobili su zapovijed da blagoslove židovski narod sa tri posebna blagoslova: "Govori Aronu i njegovim sinovima i reci im: Ovako morate blagoslivljati Izraelce. Recite im: Neka te B-g blagoslovi i neka te čuva.

Neka te B-žja Prisutnost obasja i neka ti daruje milost.

Neka lice Svoje B-g podigne prema tebi i daruje ti mir."

(Bamidbar 6,23-26) Treći blagoslov zahtijeva naročito objašnjenje. Što znači da B-g "Svoje lice podigne prema tebi?"

Potreba za B-žjom uslugom Dok se prvi blagoslov odnosi na B-žju pomoć u materijalnome, drugi govori o prosvjetljenju i duhovnim postignućima. Međutim, veće prosvjetljenje sa sobom donosi i veću odgovornost. Kako rastemo u znanju i mudrosti, od nas se očekuje da pokažemo višu razinu moralne osjetljivosti. Naše misli trebale bi biti čišće, naš karakter profinjeniji, naši životi moralniji.

Strana 8

Ako uzmemo u obzir te moralne zahtjeve, mogli bismo postati obeshrabreni. Kako bi ublažili tu brigu, kohanim daju treći blagoslov: "Neka lice Svoje B-g podigne prema tebi."

"Podići svoje lice" je hebrejski idiom koji u sebi nosi značenje posebne brižnosti ili blagosti. Primjerice, Tora upozorava suce da ne "dižu svoje lice" prema jednoj od strana u sporu (Lev 19,15). Sudac mora biti oprezan kako ne bi odao dojam da je naklonjen jednoj strani.

Druga strana bi se tada mogla obeshrabriti misleći da je slučaj već završen.

Kohanim nas blagoslivljaju da bismo unatoč očekivanjima koja dolaze na višoj duhovnoj razini, ostali hrabrog srca. B-g će biti blag, uzimajući u obzir fizičku realnost u kojoj živimo.

Međutim, netko bi se zbog te B-žje blagosti mogao osjećati posramljenim. Stoga nam završni blagoslov daje dar mira – mir uma. "I neka ti podari mir."

Blagoslov Kohena "Govori Aronu i njegovim sinovima i reci im: Ovako ćete blagoslivljati Izraelce…" (Bamidbar 6,23)

Dužnosti Rav Kooka kao glavnog rabina u Jaffi i okolnim mjestima bile su vrlo kompleksne i zahtjevne.

Kako bi se odmorio od dugih sati rada i pritisaka svoje pozicije, Rav Kook je znao odlaziti na odmor u poljoprivredno naselje Rehovot i to u kasno ljeto kada je tamo bio vrhunac sezone berbe grožđa.

U pismu iz 1910. godine, Rav Kook izražava svoju radost time kako mošava raste i buja: "Trenutno sam u Rehovotu (neka bi bio izgrađen i utemeljen).■Ispunjen sam nadom i utjehom kada svojim očima gledam našu dragocjenu zemlju koja je bila opustošena, a sada je obrađena rukama naše braće koja se polako vraćaju iz egzila. Moje se srce raduje nad prizorima prekrasnih vinograda, nad ljepotom grožđa, smokava i narova u poljima naših ljudi, na mjestu Siona, izvora naših života.

(Pisma, 1.svezak, str.359)" No čak ni u Rehovotu Rav Kooku nije bilo lako pronaći odmor. Lokalni stanovnici bili su počašćeni time što ugošćuju poznatog učenjaka.

Tražili su njegove savjete, ne samo u području halahe, već i u administrativnim pitanjima – skupljanju

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rav Kook:

Tri svećenička blagoslova

poreza, izgradnji lokalnih cesta i sl.

A ako bi se načela tema iz Tore, Rav Kook je postao izvorom znanja i kreativnosti i često bi o toj temi govorio satima.

U Rehovotu, Rav Kook je odsjedao u skromnom domu obitelji Lipkovitz. Abraham Izak Lipkovitz koji je radio u graditeljstvu i poljoprivredi, prethodno je učio Toru u europskim ješivama prije nego što se sa svojom obitelji uselio u Izrael kada mu je bilo 18 godina. On je na sebe preuzeo odgovornost za smještaj i odmor svog uvaženog gosta.

Lipkovitz je svoju dužnost doživljavao vrlo ozbiljno te je provodio detaljan plan. Nadgledao je Rav Kookove obroke i odmor te sprječavao svakoga tko je htio smetati Ravu za vrijeme njegova odmora, neovisno o prigodi.

No uskoro je postalo očigledno da se u domu Lipkovitza i u sinagogi u kojoj je Rav stalno bio zatrpan pitanjima i molbama, Rav nije mogao dobro odmoriti.

Lipkovitzi su imali vinograd koji je davao neke od najboljih plodova u zemlji. Lipkovitz je sagradio jednostavnu kolibu u vinogradu za osobnu upotrebu Rav Kooka. Svakog dana on bi vodio Rav Kooka na magarcu do vinograda, a zatim bi Rav tamo u kolibi odmarao dva sata.

Lipkovitz je vjerojatno pretpostavljao da Rav tamo provodi vrijeme odmarajući, jedući grožđe i čitajući neko lagano štivo. Međutim, Rav Kookove misli bile su daleko od Rehovota i njegovih plodnih vinograda. Njegove su misli bile usmjerene ka visinama litvanskih učenjaka Tore. On je te dragocjene sate Godina 13 9 Broj 33 Strana

mira i tišine koristio za istraživanje i pisanje opširnih komentara na tekstove poznatog rabina Elijahua, Gaona iz Vilne, na Šulhan Aruh. To učeno djelo, Be'er Elijahu (Elijahuov izvor), daje uvid u Gaonove zanimljive ideje vezane uz Halahu i Talmud.

Mnogo godina kasnije, tijekom svoje posljednje bolesti, Rav Kook opisao je svoj osjećaj velike privilegije koji je osjećao kad je radio na tom projektu. "Kada sam pisao Be'er Elijahu, osjećao sam se kao da stojim u prisutnosti samog Gaona iz Vilne. Bilo je to kao da mu predstavljam knjige – Babilonski i Jeruzalemski Talmud, djela Majmonidesa i drugih Rišonima (rabinskih autoriteta od 11-og do 15-og stoljeća)." Rav Kookove oči ispunile su se suzama. "Zahvalan sam B-gu za veliku čast da služim velikog Gaona barem u tako malenoj mjeri."

Posjetitelji bi često dolazili iz Jaffe ili Jeruzalema kako bi se savjetovali sa Rav Kookom. Bilo im je dozvoljeno pratiti ga na putu do vinograda, ali jednom kada bi stigli tamo, nije im bilo dozvoljeno ući. Lipkovitz je dao stroge naredbe svom arapskom čuvaru da ne dopušta posjetiteljima da ometaju rabija.

Rav Kookov blagoslov Lipkovitz je bio radostan zbog privilegije da služi Rav Kooku. On je također imao skromnu molbu za rabija, no trebalo mu je mnogo vremena dok ju nije iznio svom uvaženom gostu. Lipkovitz je rekao: Rav Kook je ostajao u mojoj kući i ja sam jako želio primiti blagoslov od njega. No Rav je uvijek bio zadubljen u učenje Tore, ili je imao po-

sjetitelje, pa sam se trudio da ga ne ometam.

Jednog sam dana primijetio da je Rav podigao svoje oči sa teksta Tore koji je učio. U tom trenutku držao sam neke kokoši u svojim rukama.

Istog sam ih trena ispustio i požurio prema Ravu kako bih mu iznio svoju molbu.

"Trebaš blagoslov?" Rav je upitao iznenađeno. "Pa ti si već zaslužio da dođeš u zemlju Izrael i da živiš u Svetoj Zemlji u financijskoj sigurnosti."

Rav je zastao na trenutak. "No, svejedno, ja sam kohen i za mene je micva da blagoslivljam židovski narod u svako doba."

Rav Kook me zatim blagoslovio blagoslovom dugog života – arihut jamim – sve do vremena Izbavljenja.

"Od tog dana", rekao je Lipkovitz, "živio sam u miru, stavljajući svoje povjerenje u blagoslov tog učenjaka."

Nakon Šestodnevnog rata 1967. godine, kada je Stari Grad Jeruzalem oslobođen i kada su proširene granice Izraela, Lipkovitz je počeo brinuti. Možda se Ravov blagoslov već ispunio? Možda je njegov čas došao?

No, zapravo, Abraham Izak Lipkovitz živio je još mnogo godina.

Preminuo je u dubokoj starosti sa 108 godina. Sve do svoje smrti bio je poznat kao zekan hajišuv, "starac zajednice". Tokom godina, ljudi su ga znali pitali kako je zaslužio tako dug život, a on bi im odgovarao, ■

"Imam blagoslov Rav Kooka!" ■ Prevela Anja Grabar

Strana 9

Rabbi Berel Wein:

B-žanska mudrost i pleme Levi Najduža parša u Tori je parša Naso, koju javno čitamo ovog šabata. Dobar dio njene duljine čini ponavljanje prinosa i darova vođa dvanaest plemena Izraelovih prilikom posvećenja Miškana. Budući da je svaki od dvanaest vođa ovom prilikom donio identične prinose i, osim toga, Tora nam na kraju parše daje ukupan zbroj njihovih prinosa, prirodno se postavlja pitanje zašto Tori treba da potroši toliko mnogo riječi i toliko detalja na ovo.

Ovo je pitanje mučilo sve komentatore Tore i izneseno mnogo je različitih odgovora i mišljenja kako bi nam se pomoglo to rastumačiti. Čini se da se svi slažu da Tora želi naglasiti pojedinačnu vijednost i doprinos svakog od vođa Izraela i svakome odati priznanje navodeći pojedinačno njegov prinos.

I dok je to objašnjenje i gledište nedvojbeno istinito, čini se da nije potpuno zadovoljavajuće u svjetlu velike duljine u koju Tora ide u svojim detaljima svakog prinosa. Svaki je od vođa mogao biti spomenut poimence, a bez da se ponavlja čitav odlomak s pojedinostima njegovog prinosa. A opet, kao što nam duljina parše nagovještava, Tora kod toga nije koristila prečace. Čak i u kabalističkoj misli i djelima, ne pojavljuje se jasno objašnjenje u vezi ove anomalije u spisima Tore.

Strana 10

Bilo bi arogantno i glupo od mene da iznesem bilo kakvo vlastito tumačenje u vezi ovog problema. Mada je ostavljen prostor za svako pokoljenje Židova da nadodaju svoje shvaćanje Tore ima područja u koja se čak i anđeli ne usuđuju dirati.

Baš kao i kod parše o crvenoj junici, gdje nam Tora namjerno iznosi pravilo koje se protivi našoj moći racionalne logike i tumačenja, tako ima i drugih područja Tore koja prkose našem osjećaju za mjeru i ljudskom shvaćanju.

Oduvijek sam smatrao da je upravo to – ta tajanstvenost svega toga – dio onoga što nam Tora želi prenijeti ovim ponavljanjem prinosa vođa Izraela u ovotjednoj paraši. Tora koja je potpuno logična ljudskom umu nikada ne može biti B-žanska Tora. Tajanstvenost, nazovimo to i nelogičnost određenih dijelova same Tore znak je njezinog B-žanskog porijekla.

Pogreška onih “prosvjećenih,” škola biblijske kritike i mnogih koji se smatraju učenjacima u ovim područjima je u tome što Tori pristupaju onako kako bi pristupili bilo kojem mudrosnom djelu ili prozi koju je napisao čovjek. Ako netko Tori pristupi s gledišta da je to B-žanski dokument, tajanstven i čudesan, veći od onoga što ljudski um može obuhvatiti, onda u njegovim

mislima i životu Tora poprima drugačiju dimenziju.

Možda je ova parša jedno od brojnih mjesta na kojima Židovi mogu jedino zastati, napraviti korak natrag i diviti se u strahopoštovanju B-žanskoj mudrosti kojom nas je Tora blagoslovila čak i kada nismo u stanju jasno razabrati tu mudrost.

Zaštitne mjere Tore Riječi rabina da “onaj koji vidi sramotu žene koja je bila nevjerna treba se nakon toga uzdržati od pijenja vina“ dobro su poznate i često ponavljane.

Očiti smisao ove poruke je da u životu svatko mora voziti defenzivno.

■ Neka si nitko ne dopusti da ga se ulovi u kompromitirajućim okolnostima i da pomisli da je na neki način imun na posljedice toga.

U našem današnjem svijetu ima brojnih sramotnih i tužnih primjera ljudi na visokim dužnostima i onih vrlo uspješnih, koji su dovedeni do srama i tuge otkrivanjem njihovih indiskrecija. Rabini u Avot vele da uvijek ima "oko koje nas gleda" nadzorna kamera koja neprestano snima, ako tako hoćete, i koja bilježi naša kretanja i ponašanje.

Javna otkrivanjs grijeha drugog čovjeka trebaju poslužiti kao podsjetnik na sve posljedice tog grijeha.

Tora koja obično postupa vrlo zaš-

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Berel Wein:

titnički prema nečijem pravu na privatnost, pa čak i pravu grešnika, odlučila je javno obznaniti sudbinu nevjerne žene kako bi na druge ostavila dojam o nužnosti brige i čestitosti u svim pitanjima života. Čovjek nikada ne bi trebao reći ovo se meni ne može dogoditi. Kada zađemo u područje ljudskih prohtjeva i želje ne postoje automatizam zaštitnih mjera. Umjesto toga, samo su pažljivost, budnost i izbjegavanje rizika i kompromisnih situacija jedini dostupni alati prevencije. Odatle dolazi jasna veza kojom rabini povezuju svjedočenje grijehu i ispijanja previše vina. Baš kao što je zakonom zabranjena vožnja automobila pod utjecajem alkohola i droga, tako i život općenito treba živjeti oslobođen tih vrsta utjecaja.

Ovisnost o alkoholu vjekovima je bila relativno rijetka pojava u Židovskom društvu. Međutim akulturacija i asimilacija tijekom prošlog stoljeća stvorila je problem s alkoholom u našem današnjem Židovskom svijetu. Smisao ideje o apstinencije od vina onako kako je opisana u parši u vezi propisa za nazira je da je treba uzeti općenito kao poruku o umjerenosti i dobrom osjećaju za mjeru.

Poput mnogih drugih stvari u životu, malo alkohola može biti ugodno i korisno, ali puno može biti štetno, pa čak i smrtonosno. Tora postavlja nevjernu ženu i nazira kao primjere opasnosti koje vrebaju u svakodnevnom životu. U osnovi je glupo za svakog čovjeka da ignorira ova sveprisutna iskušenja i opasnosti.

S druge strane, u Avot čitamo da čovjek ne treba vjerovati samom sebe sve do posljednjeg trenutka života. Obilje prevelikog povjerenja u vlastite sposobnosti da se odupre svim vrstama iskušenja uvijek će dovesti do neočekivanih problema i žalosnih posljedica. Čitavo ljudsko iskustvo svjedok je ovog zaključka.

Većina suvremenog svijeta, uključujući i većinu današnjeg Židovskog Godina 13 11Broj 33 Strana

B-žanska mudrost i pleme Levi svijeta, ismijava i ruga se bilo kojoj vrsti defenzivne vožnje po pitanjima osobnog života. Koncept osobne slobode prerastao je u način života u kojem bilo kakva suzdržanost u osobnom ponašanju, koliko god ona bila razumna, bude napadnuta i ismijana. Dakle, moda i pravila ponašanja mogu se s vremenom promijeniti, no ljudsko se ponašanje ne mijenja i zato moralna ograničenja koja namTora nameće ostaju vječno valjana i neosporna. Ševet Levi u današnje vrijeme U ovotjednoj parši Tora ističe posebnu ulogu i status Levijevog plemena. Njih se prebraja odvojeno od ostalih Izraelovih plemena. Njihove je društveni položaj to da se oni bave hramskim poslom, imaju svoje zasebne gradove porazmještene širom Zemlje Izraelove i treba ih potpomagati desetinom (s deset posto usjeva koje proizvede na poljoprivredi bazirama ekonomija Židovskog društva) darovanom za njihovo uzdržavanje i ekonomsko blagostanje. Oni su, na neki način, elita Židovskog društva, uživaoci očigledno nezarađenog velikodušja radničke klase.

Pa dobro, zašto bi Tora podržavala, pa čak i propisala tako neravnopravan društveni položaj? Posebice u naše vrijeme kada trenutna, ali uvijek prolazna, politička korektnost društva teži ka krajnje ravnopravnoj podjeli dobara i nacionalne odgovornosti, ovo izuzimanje Levita djeluje zastarjelo. Mogu si zamisliti kako bi se pri današnjoj demonizaciji, pleme Levi proglasilo “parazitima.” No Tora ipak određuje i nalaže takve društvene uvjete.

Pleme Levi, u koje se ubrajaju i potomci Aharona – kohanim, bilo je najmanje brojno od svih Izraelovih plemena. Njihova je posebnost započela još u Egipatskoj zemlji u kojoj su bili izuzeti od teškog rada kojemu su bila podvrgnuta su njihova Židovska subraća. Pa ipak, nalazimo da je u Tori zabilježeno jedva nešto protivljenja ovom posebnom

tretmanu plemena Levi. Čak i Korah, koji je tvrdio da je zaštitnik ravnopravnog odnosa prema svim Židovima, u stvari je jedino želio da on i drugi Leviti zamijene Mošea i Aharona. Ja smatram kako je sve ovo od temeljnog značaja po naše današnje Židovsko društvo i sporne izazove koji u njemu vladaju.

Nije svatko u prilici da se puno radno vrijeme posveti izučavanju Tore ili neprestanoj javnoj ili vjerskoj službi. Nema svatko sposobnost da stvori tehnološku start-up kompaniju. Nije svatko sposoban niti sklon da bude sveučilišni profesor ili liječnik ili tehnički stručnjak. Ne može svatko biti uspješan trgovac ili komercijalni direktor. A opet, nema nikakve sumnje da su našem Židovskom društvu ovdje u državi Izrael potrebni studenti koji će puno radno vrijeme izučavati Toru, volonteri i stručnjaci u vjerskim i društvenim službama, geniji startupa i kompjuterski štreberi, profesori, liječnici, automehaničari i sve vrste tehničkih stručnjaka, vodoinstalatera i građevinskih radnika, trgovaca, pa čak i rabina.

U vrijeme Hramova, Tora je to pojednostavila, utvrdivši, da tako kažem, tko je tko i posebno odredivši pleme Levi za neprestano izučavanje Tore i podučavanje, te puno radno vrijeme služenja u Hramskoj službi. U našem današnjem društvu ovaj je proces identifikacije teži, neprecizan, pa čak i zbunjujući. A opet je u osnovi jedno od najvažnijih pitanja kojima se moramo efikasno pozabaviti.

U današnjem su nam društvu svakako potrebni "Leviti" – Židovi koji su isključivo posvećeni izučavanju Tore, podučavanju i javnoj vjerskoj službi. Problem se pojavljuje pri identificiranju tih "Levita" i brizi za njih. To je zapravo suština ovog pitanje nakon što se sve političke dimne zavjese rasprše i rasplinu u zraku. Šabat šalom ■ Strana 11

Rabbi Yissocher Frand:

Zastupnik Svemogućeg Uloga Kohena Svemogućeg

je

zastupnik

Parša Naso sadrži odjeljak Tore koji govori o ženi osumnjičenoj za nevjeru svome mužu (sota). Neposredno prije parše o soti dat je poticaj da se daju prikladni svećenički

zašto moram svoj novac davati ne-

rist i Reuven izgubi tih 90 kuna, on

kome drugome?" To muči ljude.

će biti vrlo uzrujan. Zašto? Koja je

Dati "B-gu" je jedna stvar; ali dati

razlika? Iznos je isti i sud je isti!

svoj teško zarađen novac nekom drugom – koji će zbog toga profitirati – to je ljudima mnogo teže prihvatiti.

Razlika je u tome što je Reuvenu krivo što mora platiti Šimonu. Kada je pile treif, Reuven je izgubio svoj novac, ali nitko od toga nije imao

darovi kohenu (matanos kehuna). Raši

U rabinskom svijetu poznat je slje-

nikakve koristi. Kada netko drugi

(Bamidbar 5,12) komentira taj slijed

deći fenomen: Reuven ode i kupi

uzme njegov novac, to ga ostavlja

dviju odjeljaka Tore: Ako uskratiš

pile za jom tov. Pile ga košta 90

neutješnim. Zato ljudi oklijevaju

darove kohenu, (zaklinjem se), ti ćeš

kuna. Slučajno se prolije mlijeko u

dati razne darove kohenima.

u svom životu morati doći pred nje-

posudu u kojoj njegova žena kuha

ga dovodeći mu sotu.

pile. Reuven ode Ravu i Rav želi

Shemen HaTov (svezak 5 – Rav Dov Weinberger) daje zanimljiv uvid u to. On sugerira drugačije tumačenje povezanosti uskraćivanja darova kohenu sa paršom o soti. On analizira razlog koji osobu zadržava u davanju onoga što Tora kaže da

pripada svećenicima. Među ljudima postoji sljedeća psihologija: "Želiš da doniram za izgradnju Hrama? U redu. Želiš da doniram za održavanje Hrama? I to mogu podnijeti. Ali

čuti detalje nezgode, no na kraju kaže Reuvenu, "Žao mi je. Pile je postalo treife – prekršena je zabrana o tome da se meso i mlijeko ne smiju kuhati zajedno." Izgubljeno je 90 kuna. Koja je Reuvenova reakcija?

"U redu. Tako to ide." Nije sretan

zbog toga, ali to je zakon. On je predan tome da živi po halahi. Međutim, ako se Reuven nađe u civilnom sporu (din Tora) sa Šimonom vezano uz jednaki iznos od 90 kuna, i ako Rav presudi u Šimonovu ko-

Kako educirati čovjeka koji uskraćuje matanos kehuna? On će u svojoj ■ kući imati sotu. Ramban u svojim

komentarima Tore kaže da je micva o soti jedinstvena među svim micvama Tore jer uključuje čudo. Nijedna druga zapovijed ne predviđa natprirodni događaj koji će se dogoditi tijekom micve. Micva o soti, među-

tim, uključuje takvu pretpostavku.

Ramban primjećuje da je šalom bajit (mir u kući) toliko uzvišen da Svemogući intervenira u slučaju sumnje na preljub kako bi nedvosmisleno razjasnio status žene.

Rav Jaakov Kamenetsky piše da kada čovjek sumnjiči svoju ženu za nevjeru, on se neće uvijek osjećati ugodno s njom. Stoga, kaže B-g, "Ja moram intervenirati." Ako je žena oslobođena optužbe nakon što popije mješavinu za sotu – to je božanski znak da je ona nevina i da njen suprug može pouzdano obnoviti zajedništvo sa njom.

Međutim, kako da se mi pobrinemo za to da se Ribono šel Olam umiješa u slučaj? Odgovor je da muškarac mora otići kohenu. Odjednom, mužu će sinuti: Zašto idem kohenu po B-žje razjašnjenje ovog slučaja?

Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Zastupnik Svemogućeg

Zato što kohen predstavlja B-žju

Sterns u kojoj je bilo zaposleno

biti pojam o stvarnim vrijedno-

ruku. Kada dajem matanot kehuna

mnogo Židova. Jednog vikenda,

stima. To iskustvo mi je uistinu

tom čovjeku, ja taj novac ne dajem

Baer Sterns je bankrotirao. Cijela

pomoglo razjasniti ideju da su

nekome drugome. Ja ga dajem ono-

kompanija koja je vrijedila milijune i

jedine bezvremenske stvari micve

me tko je doslovno zastupnik Sve-

milijune dolara bila je prodana za 10

koje činimo i cedaka koju dajemo.

mogućeg (šluha d'Rahmana).

milijuna dolara, što je gotovo ništa u

Zato je kazna za uskraćivanje novca kohenu to da će u kući imati

usporedbi

s

njenom

prijašnjom

vrijednosti!

ženu osumnjičenu za nevjeru. Tada

Začuđujuće, ali u tom Baer Stern-

će muž morati otići kohenu pa će

su postojao je minha minjan koji je

shvatiti ulogu koju kohen obavlja.

radnim danom okupljao oko 40

Kohen je zastupnik Svemogućeg.

ljudi na minha, a na blagdanske

Muž sote, koji je oklijevao dati novac

dane našlo bi se tu i 100-tinjak ljudi.

drugome, konačno će shvatiti da ono što daje kohenu, zapravo daje Svemogućem.

Zbogom

minha

Ja sam dvije godine radio u Baeru, no nakon toga sam odlučio napustiti galut i svijet materijalizma kako

minjanu

Baer

Sternsa Vezano uz matanot kehuna, ima

bih se uronio u duhovnost koju sam se nadao pronaći u ješivi Or Sameah u Jeruzalemu.

Baer Sterns je već sada samo uspomena, ali njegova će lekcija ostati uvijek uz nas.

Stih nam kaže "Iš et kodošav – lo

jihje" (Svete stvari njemu će pripadati). Jedina stvar koju uistinu posjedujemo jesu micve koje činimo i cedaka koju dajemo. To je ono što će nam pripadati. Ono što dajemo kohenu, to će ostati naše.

Upravo smo iskusili Šavuot. Jom tov Šavuota posvećen je tome da cijenimo ono što imamo. "On nam je dao istinitu Toru; On nas je odvojio

jedan stih koji je naizgled suvišan:

Baer minha minjan bio je zapravo

od onih koji griješe; On je zasadio

"Svete stvari koje čovjek prinosi bit

moj prvi minjan koji me nevjerojat-

vječni život u našu sredinu". Mi

će njegove i što čovjek daje kohenu,

no inspirirao. Čitav taj koncept u to

imamo nešto. Imamo Toru; imamo

bit će njegovo." (Bamidbar 5,10).

mi je vrijeme bio potpuno nepoznat.

Ribona šel Olam;

Ideja da se nekoliko desetaka muš-

Imamo nešto. Nitko nam nikada to

karaca okupi u jednoj takvoj finan-

ne može oduzeti.

Raši citira Gemaru (Berahos 63a) koja kaže da nas ponavljanje lo jihje (bit će njegovo) uči da će onaj tko daje kohenu, biti vrlo bogat. Međutim, jednom sam vidio drugačije tumačenje: Taj nam stih govori da jedino što čovjek ima u ovom svijetu, a što je njegovo zauvijek, jesu micve koje

čini i cedaka koju daje. Bez obzira na to što čovjek misli da sve posjeduje, to u stvarnosti nije njegovo. Sve to može danas biti ovdje, ali već sutra

cijskoj ustanovi usred pretrpanog dnevnog rasporeda kako bi izrazili zahvalnost Hašemu – bila je za mene velika motivacija.

I, iako suosjećam sa svima koji su

cijeli njegov život posvećen tvrtkama koje danas jesu, a sutra propadaju, tada će on ostati bez ičega. Šavuota

se razvija na najbolji mogući način.

Onome koji nas je izabrao od svih

Kolaps Baer Sternsa daje veliku

naroda i dao nam Svoju istinitu

moralnu lekciju svakome tko ju želi

Toru i zasadio vječni život u našu

vidjeti.

sredinu. Sretan je narod kojemu je

nosti. Hašem drži sve pod kontro-

To je ono što mu nitko ne može

lom. Ponekad se nađemo u situa-

oduzeti.

cijama u kojima nam je teško za-

Godina 13 13Broj 33 Strana

život posvećen Baer Sternsu; ako je

sao, sve se događa s razlogom i sve

kohenu – to će uistinu biti njegovo!

na institucija pod nazivom Baer

Međutim, ako je čovjekov cijeli

Zato

U ovom svijetu ne postoje slučaj-

cijskom svijetu jedna stara bankov-

micve.

propašću tvrtke izgubili novac i po-

može nestati. Međutim, ono što daje

Evo primjera. Postojala je u finan-

imamo

držati jasnu perspektivu. U poslovnom svijetu, lako se uhvatiti u mrežu svakodnevne rutine i izgu-

moramo

cijeniti

iskazujući

blagdan

zahvalnost

tako, sretan je narod kojem je Hašem B-g. Mi smo toliko sretni što nas je On odvojio od onih koji griješe. Napustimo blagdan Šavuota sa tom spoznajom. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 13

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Pronicljiva mudrost Odjeljak

započinje

dužnostima

Prvo, recimo da svi mi imamo

Levita u pustinji. Zatim nastavlja sa

pristup mudrosti.

Međutim,

mi

fascinantnom pričom o mužu koji

također imamo i pristup raznim

svoju ženu sumnjiči za nevjeru. Pa

besmislicama. Naši su mozgovi

slijedi koncept nazirejstva – ljudi

bismo lakše raspoznali istinu u nama samima.

Druga stvar je po mom mišljenju jednako važna. Postoje ideje za koje znam da su istinite ako pogledam u

koji se zavjetuju da neće piti vino,

sebe – ali jednostavno im ne bih

šišati kosu ili postati na bilo koji

pridavao pažnju kada ih Tora ne bi

način duhovno nečisti. To je neobi-

naglasila. Važnost plaćanja radnika

čna kombinacija zavjeta koja ima

na vrijeme je dobar primjer. Oko

svoju logiku, ali o tome drugi puta.

toga sam vrlo strog jer vidim kolika

Odjeljak završava opisom žrtava

je važnost te zapovijedi danas. Me-

koje su prinijeli vođe plemena tije-

đutim, prije nego što sam to naučio

kom posvećenja Šatora sastanka.

iz Tore, nikada nisam o tome razmi-

Ovotjedni odjeljak je najduži odje-

šljao. Tora ističe vrijednosti s kojima

ljak u Tori.

se, kada razmišljam o njima, svakako slažem – no bez instrukcija Tore,

Ovog tjedna je bio Šavuot, blag-

nikad ih ne bih zamijetio.

dan u kojem slavimo primanje Tore

na Sinaju.

Uistinu, to bi trebala biti svrha

Judaizam čvrsto vjeruje u unutar-

svakog obrazovanja. Ne da učitelj

nju mudrost čovjeka. Već sam spo-

programira učenika s onim što on ili ona zna, već da radije vodi učenika

menuo rabinsku priču o tome da

prepuni razmišljanja koja dolaze iz

anđeo dolazi svakom djetetu dok je

našeg ega – sebičnosti, nesigurnosti,

još u utrobi majke i poučava ga

brige… Da, postoji razlika između

cijeloj Tori – svoj B-žjoj mudrosti.

Ukratko, ja ne vidim Toru kao

razmišljanja koja dolaze iz ega i

Poruka je jasna i glasna: svi mi

knjigu koja se treba slijepo slijediti.

razmišljanja koja dolaze iz duše –

znamo istinu ako pogledamo u sebe

Vidim ju kao knjigu koja me vodi

no ponekad je razlika toliko suptil-

kako bismo ju pronašli. Naše su

do moje vlastite unutarnje mudrosti

na da ih je gotovo nemoguće razli-

duše programirane tako da imaju

– i to čini zaista sjajno.

kovati. A taj izazov postaje još teži

sve uvide koji su potrebni za to da

kada živimo u društvu koje ima

bismo živjeli dobar i uzvišen život.

čvrsto usmjerene stavove.

Međutim, to podiže jedno pitanje

Svrha Tore je da nas usmjeri pre-

o blagdanu Šavuota. Ako ljudi ima-

ma meti kako bismo mogli ispaliti

ju pristup mudrosti unutar sebe,

strijelu. Ona nam daje odgovor una-

zašto im je trebala Tora koja je dana

prijed kako bismo znali gdje tražiti.

na Sinaju?

Umjesto da moramo razlikovati

Želio bih predložiti dva rješenja tog pitanja.

do spoznaje onoga što učenik zna.

Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar

istinitu ideju od one suprotne koja izgleda jednako istinito, Tora nam najprije kaže što je ispravno kako

Strana 14

Divrej Tora

Rabbi Shlomo Riskin:

Alkemija za dušu "Kad koji čovjek ili žena počini bilo kakav grijeh koji ljudi mogu počiniti, ogriješivši se protiv G-spoda i ta osoba bude kriva; tada će priznati svoj grijeh koji su počinili..." (Brojevi 5, 6–7) Prema Maimonidesu, ovaj stih, koji obvezuje na priznanje, osnovni je izvor za zapovijed o pokajanju;

pokajanje je nepotpuno bez usmenog priznanja. Pišući u svojoj Mišne Tora (Hilhot Tešuva 1,1) on propisuje da "svaka zapovijed u Tori ... ako netko prekrši bilo koju od njih namjerno ili slučajno, njegov čin pokajanja mora pratiti priznanje pred B-gom, jer je u Tori napisano 'tada će oni priznati svoj grijeh koji su počinili.'"

Detaljno iznoseći osnove mehanizma pokajanja, Maimonides postupak dijeli u četiri pragmatična koraka: prepoznavanje grijeha, priznavanje, čin odluke da nikada više ne

smo osuđeni da ponavljamo grijehe

pogo štapa za skakanje – da se kre-

svojih roditelja, već smo i limitirani

ativno poboljšamo; prijestup se mo-

- pa čak i osakaćeni - prijestupima iz

že preobraziti u dobro djelo, tamna

naše prošlosti. Svi mi, prema toj te-

mrlja u sjajni dragulj - svojevrsna

oriji, patimo od prvobitne krivnje.

alkemija za dušu. Ne, doktore Fre-

Prošlost je neizbježna. I neminovno,

ud, ne samo da prošlost ne kontro-

s obzirom da smo rođeni u situaciji

lira našu sadašnjost, već naša sada-

koja je izvan naše kontrole, uz kri-

šnjost ima moć da izmijeni prošlost.

vnju dolazi i potištenost. U najbo-

Kao što je profesor Mordechai Ro-

ljem slučaju, mi naučimo prihvatiti

tenberg sa Hebrew University utvr-

Nasuprot tome, kada je Freud ot-

svoju prošlost i nositi se s njom.

dio u svom djelu Rebiographing and

krio Edipov kompleks, on je čovje-

Prošlost kontrolira kako našu sada-

Deviance, pokajanje je ugrađeno u

čanstvu pripisao toliko duboku kri-

šnjost tako i našu budućnost!

teologiju judaizma, što nam omogu-

ponovi taj grijeh i - kako bi se ostvarilo "potpuno" pokajanje – otpornost prema ponavljanju prijestupa kada se suoči sa sličnim iskušenjem u sličnim okolnostima. Stoga se krivnje, neizbježne pratiteljice grijeha, može riješiti pokajanjem, koje ima moć da u potpunosti izbriše počinjeni prijestup.

vnju da njegova poruka o "proganjanoj duši" prožima suvremeni senzibilitet, od beskrajnih mračnih krajolika švedskog redatelja Ingmara Bergmana do komično-kozmičkih Bergmanovog učenika Woodyja Allena. Prema njima, mi ne samo da Godina 13 15Broj 33 Strana

Ali u Židovstvu, kao što smo počeli uviđati od Maimonidesa, za kršenje bilo koje zapovijedi - bilo to namjerno ili slučajno, svjesno ili nesvjesno - možemo se pokajati i bit će nam oprošteno. I ne samo to: grijeh može postati sredstvo – nešto poput

ćava ne samo da izbjegnemo trajne ožiljke prethodnih pogrešnih postupaka, već da putem transformativnog uspinjanja, naši grijesi postanu vrline - ne samo u metaforičkom smislu, već u stvarnom psihološkom i međuljudskom smislu. DaStrana 15

(nastavak s 15. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Alkemija za dušu

rom pokajanja svaki pojedinac može

tek kad netko nešto izgubi - stvar ili

njega, jer u njegovom prvom zako-

iznova napisati biografiju događaja

odnos – on počne istinski cijeniti

nu u poglavlju o pokajanju, odlom-

u svom životu, pretvarajući prije-

vrijednost toga. Stoga, možda tra-

ku od osamnaest redaka (u mom

stup u vrlinu.

gično, tek kad čovjek izgubi bliskost

izdanju Mišne Tore, u izdanju Mos-

s B-gom i Židovskom tradicijom, on

sad Harav Kook), hebrejska riječ za

ih može istinski ponovo, dubinski,

priznanje, vidui, se ponavlja ne ma-

prihvatiti, i to s još većim žarom i

nje od trinaest puta.

Izvori za takvu transformaciju mogu se naći u širokom rasponu klasičnih

tekstova.

Na

primjer,

Talmud (Joma 86b) navodi Reš Lakiša, a on sam je bio pokajani

oružani pljačkaš, koji je rekao da "kada dođe do istinskog pokajanja, svi se prijestupi pretvaraju u zasluge", i Rabi Abahua (Berahot 34b), koji je podučavao da je "mjesto na

uvažavanjem nego prije. Kao što je veliki psalmist kralj David zavapio: "Iz dubina (očaja) vapim Tebi, o B-že" (Psalam 130,1); upravo me dubina mog očaja ponovo pokreće, gura me prema gore da bih postigao blisku vezu.

kojem je pokajnik više od mjesta

Želio bih predložiti daljnji uvid.

potpuno pravedne osobe." Kako je

Naposljetku, olovka kojom smo

ovo moguće? Uostalom, "od svih

iznova pisali svoje živote (rebiogra-

tužnih riječi jezika i olovke, najtuž-

firali se) zove se pokajanje, kao što

nije su ove: 'Moglo je biti.'" Kako

smo upravo vidjeli, a i ono je samo

možemo ponovo kreirati, preobliko-

jedna od 613 zapovijedi u Tori. A

vati, prošlost? Moj rebe i mentor,

pokajati se znači vratiti se natrag,

Rabbi Joseph B. Soloveitchik, ras-

vratiti sebe u vrijeme prije nego što

pravlja o ovom pitanju u svom kla-

smo sagriješili, vratiti unatrag i sat

sičnom djelu Al HaTeshuva (O poka-

svog života. Iako Maimonides dijeli

janju, uredio Pinĥas Peli), i on to tu-

postupak na četiri koraka, priznanje

mači na temelju spoznaje da obično

mora da je bilo posebno važno za

Možda nam tako čestim ponavljanjem "usmenog priznanja" Maimo-

nides daje naznake o procesu kojim Židovstvo pretvara grijehe u vrline.

Priznanje koje vodi promjeni srca i osobnosti (prepoznavanje grijeha i istinska odluka, te prikupljanje snage da se to više nikada ne ponovi) ■ kvalitativno se razlikuje od priznavanja dok ležimo na kauču kod psihijatra ili ispovijedi u tami ispovjedaonice. Autentično priznanje mora biti izraženo izravno pojedincu protiv kojeg se sagriješilo. Takva ver-

balna ispovijest - kad usne izgovaraju riječi da se čuju - postaje ne samo izmirenje između dviju osoba koje su se otuđile i udaljile jedna od druge, već također čini da osoba bude "jedno" sa samom sobom, sa sobom kakva bi željela biti i sa sobom kakva je nažalost postala. To također zbližava i čini izmirenje između sukobljenih dijelova čovjekove svijesti: srca i uma, unutarnjeg osjećaja i vanjske komunikacije. To mu

omogućuje da se suoči i verbalno izrazi svoj grijeh, svoju nesavršenost, svoj neuspjeh, omogućuje mu da pojmi ono što je učinio, prvo sebi, a potom onom drugom kome je počinio nepravdu. To mu omogućuje da se ponovno poveže sa svojim punom ličnošću kao i s drugima, bez maske samoobmane i bez zastora koji odjeljuje. Tek iz tako brutalnog i istinskog susreta sa sobom, Strana 16

Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Alkemija za dušu

kao i s drugima, može započeti te-

tim izvanjskim postupcima. Ako se

tao s njima oboje, postalo je također

žak proces promjene.

usmeno priznanje ne može izgovo-

jasno da je suprug zanemarivao

riti, ako se on ili ona ne može barem

svoju ženu, da ga je posao odvodio

suočiti i izgovoriti zločin počinjen

od kuće mnogo češće nego što bi

protiv drugoga riječima tuge i kaja-

trebalo putovati, i da i on ima udjela

nja, do promjene nikada neće doći i

u njezinoj krivnji - iako ne u istom

odnos između njih dvoje se nikada

obimu. Oboje su priznali krivnju

neće popraviti. Riječi mogu barem

jedno prema drugome, oboje su

početi stvarati nove stvarnosti, a

shvatili potrebu za promjenom, i taj

nova stvarnost može, nadajmo se,

brak ne samo da se nastavio, nego je

stvoriti novu individuu i novi od-

postao i mnogo bolji. Na vrlo stva-

nos.

ran način, ženin se prijestup pretvo-

Grijeh (ĥet) doslovno znači proma-

šaj cilja, prekid veze, neuspjeh da se uspostavi prikladan odnos i da se s ljubavlju dopre do drugoga. Jasno je da je apsurdna poruka Ericha Segala da ljubav znači da "nikada nećete morati reći da vam je žao" u izravnoj suprotnosti s gledištem Tore. Sasvim suprotno! Kazati drugoj osobi da vam je žao je afirmacija te osobe, priznanje da prepoznajete

Prije mnogo godina jedna je uda-

bol drugoga. Reći da vam je žao

na žena s dvoje djece došla u moj

onome s kim ste u vezi je priznanje

ured, priznajući da je potaknula

ljubavi, povik jednog srca drugome

vezu s jednim slobodnim muškar-

da osjeća i vidi bol koju je nanio/

cem; zaustavili su se nadomak pre-

nanijela drugome, da ima hrabrosti

ljuba, suprug je saznao za to i sada

priznati svoju uskogrudnost, svoju

se želio od nje razvesti. Ona se su-

sebičnost, svoju egocentričnost pred

očila sa svojom krivnjom, shvatila je

drugim, čija ljubav će osposobiti vo-

što je postala i koliko je toga žrtvo-

ljenu osobu da postane cjelovita, da

vala za trenutnu požudu, te govo-

raste i da ponovno daje.

rila o tome kako istinski voli svoga

Riječi su prvi opipljivi, vanjski izraz nove stvarnosti; stvarne promjene mogu se jedino dokazati različiGodina 13 17Broj 33 Strana

muža i očajnički je željela spasiti njihov brak i iskupiti se za ono što se dogodilo. Nakon što sam se sas-

rio u dobro; poslužio je kao svjećica u automobilu da baci iskru i poziv na buđenje dvjema osobama da nauče živjeti jedno s drugim u ljubavi,

obzirno i posvećeni jedno drugom.

Njihovo je sadašnje pokajanje iskupilo prošlost i drastično promijenilo njihovu budućnost. Nema većeg priznanja niti veće potvrde ljudske slobode od mogućnosti da se promjenite, rastete, obnovite se – od micve pokajanja. Šabat šalom ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 17

Ozer Bergman, Breslov Research Institute:

Blagoslov koji daju koheni "Neka vas blagoslovi B-g i štiti vas.

Neka bi B-g zasjao svojim licem vama i bio vam milostiv. Neka B-g okrene lice prema vama i dade vam mir" (Brojevi 6,24-26).

Svako jutro, kad započnemo dan mi kažemo Birkhot HaTora, blagoslov za micvu učenja Tore. Kao i sa svim micvot mi odmah ispunjavamo micvu - u ovom slučaju učenje nekoliko riječi Tore. Mogli bismo pomisliti predložiti da bi prve riječi Tore s kojima započinjemo dan trebale biti riječi Šema, ili deset Zapovijedi, ili

nosti seksualnom željom. Što je čo-

■ skupom stihova. Učenje i življenje

možda čak i one riječi koje nam go-

vjek uspješniji u tome procesu, to

prema učenju Tore je poduhvat za

vore o micvi učenja Tore. Ali ne, pr-

ljepši oblik poprima Svjetlo Tore –

čitav život. Jedan od glavnih izazo-

ve riječi Tore koje govorimo svaki

B-žje svjetlo dobrote.

va dugotrajnih projekata je održati

dan su riječi iz Birkat kohanim (Sve-

Zato naš dan Tore započnjemo s

ćenićkog blagoslova) kako je citira-

Birkat kohanim. Kohanima je namije-

no u gornjem tekstu. Reb Noson ob-

njeno da budu uzori seksualne čis-

jašnjava zašto Rebe Nahman piše:

toće. Blagoslov koji oni daju stvara i

"Iz usta Onoga Gore ne dolazi ni dobro

usmjerava B-žju svjetlost u prikla-

niti zlo" (Tužaljke 3,38; Likutej Moha-

dne posude. Naše učenje tri stiha

ran I, 36). Svjetlo B-žje dobrote spu-

koja čine taj blagoslov služe nam

šta se na čovječanstvo, na svakog

stoga kao podsjetnik (1) kako želi-

pojedinog od nas u nedefiniranom

mo da B-žje svjetlo bude ostvareno,

obliku. Na svakom pojedincu je da

i (2) kako se moramo ponašati da se

odluči koji oblik on preuzima tako

to može postići. Želimo B-žju svjet-

što će odabrati ono što želi, misli,

lost, onako kako se percipira kroz

kaže i čini. Rebe napominje da su

učenje Tore i kako se konkretizira u

naši mudraci davno istaknuli da

fizičkom svijetu, da bude za najviše

Tora može biti eliksir života, ili pak,

moguće dobro; i mi želimo komuni-

ne daj B-že, smrtonosni otrov. Ovi-

cirati sa svijetom, u tome kako pred-

sno o tome da li je čovjek zoke ili ni-

stavljamo sami sebe drugima i kako

je. Obično riječ "zoke" znači "dosto-

reagiramo na način na koji nam se

jan" ili "zaslužan". Ali u ovom kon-

oni predstavljaju, na način koji zai-

tekstu ona se odnose na riječ zikuh,

sta iskazuje dostojanstvo i svetost

"pročišćavanje",

Rebe

B-žje Tore. Na jednom drugom mje-

Nahman podučava da se osoba mo-

stu Reb Noson daje još jedan razlog

ra očistiti od opsjednutosti i zaluđe-

za početak našeg učenja Tore s ovim

"čišćenje".

interes svježim. I tako, svježi rano svakog jutra kako bismo ostali jed-

nako uzbuđeni zbog Tore kao što smo bili na Šavuotu, mi blagoslivljamo B-ga zato što je Notein HaTora, Onaj Koji daje Toru. Do te mjere da se naša želja da živimo život Tore stvarno ponovno oživi, aktivira stihovima: "Neka vas B-g blagoslovi" s novcem koji vam treba da živite Židovski koliko god želite; "i štiti vas’’ od bojazni da živite na taj način.

Neka B-g milosrdno zasja Svojim "Licem" na vas tako da vaša strast da živite Židovski raste. I na kraju, Neka B-g okrene Svoje lice prema vama", jer vi velikodušno dajete milodare, i s tim će vam On "dati šalom" - bit ćete osoba koja širi mir u svijetu.

Amen.

A gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 18

Divrej Tora

Rabbi Daniel Travis:

Podsjetnici Rekao je Sari: "Dajem tvome bratu

zaboravila što se dogodilo u njego-

aša (kojeg se obično kaže nakon brit

tisuću srebrnjaka. Neka to bude kesut

voj zemlji. Njegov dar služio bi kao

mila), u kojem kažemo da je B-g sta-

einajim za vas i za sve koji su s vama,

stalni podsjetnik na komplikacije

vio znake istine na tijelo i odjeću

za sve što je učinjeno" (Berešit 20,16)

koje mogu proizaći iz zavaravanja

Židova, putem zapovijedi o brit mila

drugih.

i cicitu. Samoispitivanje i razmišljan-

Komentatori traže kako bi prona-

je o svim tim znakovima pomoći će

šli razumno objašnjenja za izraz

U našoj svakodnevici, vrlo je lako

kesut einajim (doslovno "pokrivalo

zaboraviti na zabranu Tore da şe

za oči"). Neki tumače da upotreblja-

držimo podalje od laži. Stoga se

vanje ovog izraza upućuje na činje-

preporučuje da napravimo vlastite

Govoreći vrlo uzvišenim tonom,

nicu da je Avraham dokazao da je

natpise koji će nam pomoći da se

razmišljanje o smrti može biti sna-

Sara uistinu bila njegova sestra.

uvijek sjetimo govoriti istinu. Na

žan podsjetnik na to što je prava

Avimelehov gledište na to bilo je da

primjer, možemo si napraviti zabi-

svrha i cilj čovjeka na svijetu. Po-

je Avrahamu mogao opravdati to

lješku i pogledati je prije nego li se

vezanost između smrti i istine može

što o Sari govori kao o svojoj sestri

upustimo u bilo koju poslovnu tran-

se vidjeti u riječi emet - koja je krati-

pred ljudima koji su ih poznavali,

sakciju. Onaj tko je zauzet učenjem

ca za aron (lijes), mita (nosilo na ko-

jer oni bi razumjeli da mu je Sara

Tore tijekom cijelog dana može tak-

jem se pokojnika vozi u pogrebnoj

ujedno i supruga. Međutim, posa-

ve natpise držati na svom stolu ili

povorci) i tahrihim (mrtvački po-

vjetovao je Avrahama da ako ljudi-

na zidovima Beit medraša kako bi ga

krov). Sve ovo troje su fizički pod-

ma koji ih ne poznaju kaže kako mu

podsjetili da govori samo istinu.

sjetnici da je vrijeme koje čovjek ima

je ona sestra, to će im zasigurno

stvoriti probleme (kao što je to bilo u Geraru, gdje je Avimeleh bio kralj). Stoga je Avimeleh dao Sari tako velik dar da ona nikad ne bi

Godina 13 19Broj 33 Strana

Osim podsjetnika koje možemo sami napraviti, Tora nam je dala brojne znakove u obliku micvot. To

nam da prepoznamo ključnu važnost istine u našim životima.

na ovom svijetu ograničeno i da sebe treba uposliti da pronađe istinu. .■ Prevela Tamar Buchwald

je rječito izraženo u pijutu Jam l'jab-

Strana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: NASO

Paraša (priča) Naso, nas podučava tajni ostvarivanja ciljeva i ispunjenja, kako pojedinaca tako i društva.

Paraša Naso (podići, uzdići) obično se čita nakon blagdana Šavuota.

Ona se bavi se s nekoliko različitih tema, i dojam je da među njima ne postoji povezanost. Paraša započinje opisom plemena Levi, plemena koje je potpuno posvećeno radu u Hramu i podučavanju Tore. Neke od glavnih tema su: Način na koji lopov okajava svoja nedjela: "Svaki muškarac ili žena koji na bilo koji način počini nepravdu drugome i time je nevjeran Vječnome, kriv je" (Brojevi 5,6). Tora daje načine za priznavanje i obeštećenje kako bi se okajali nečiji grijesi. Čistoća izraelskog tabora: Kako ljude s bolestima nečistoće držati izvan tabora do njihovog ozdravljenja?

Sota: Kako sprati sumnju s udane žene da je prevarila svoga muža.

Nazir: osoba koja se posvetila B-gu (monah) izbjegavanjem grožđa, alkohola i šišanja.

Svećenički blagoslov Prinosi koje su vođe dvanaest plemena prinijeli za gradnju Miškana (Šatora, prijenosnog Hrama kojeg su Izraelci nosili u pustinji).

Naša paraša opisuje situacije u kojima smo u jednom trenutku uzvišeni, a u sljedećem uniženi, i time podrazumijeva mogućnost koju nam je dao Šavuot - mogućnost da u našim životima učinimo promjenu kakvu su Izraelci učinili kada su napustili Egipat. Odjednom su se prebacili iz svijesti robova koja podrazumjeva strah, bijes, frustracije, zavist, ogorčenost, itd, - u svijest slobode i vječnog života, koja Strana 20

nam je dana na gori Sinaj. Ova vrsta svijesti opisana je u Midrašu kao život bez smrti )"‫ )"במל ״ד עע ״לנצח‬pa nismo mogli shvatiti kako je takva stvarnost prije doživljavana.

Mi takvu vrstu promjene nazivamo veliki iskorak ili kvantni skok, što nam je poznato iz fizike, i govori o elektronima koji skaču s jedne razine na drugu. Takav skok zahtijeva ulaganje velike količine energije, i to je poruka naše paraše - mi imamo moć da učinimo takav skok i promijenimo našu stvarnost.

Kao što smo rekli u gornjem tekstu, Tora nam pripovijeda o supruzi koja je iznevjerila svog supruga.

Kad njezin suprug posumnja da je ona tako postupila, on ju dovodi pred Velikog svećenika koji joj daje posebnu vodu. Ako voda postane gorka tada "... će joj trbuh naoteći i njezina će utroba pobaciti, i ona će postati prokletstvo ... Ako se, međutim, žena nije okaljala, već je čista, ona će biti oslobođena krivnje, i moći će imati djece".

Pitanje "gorke vode" je već prije spomenuto, kada su se Izraelci spasili od Egipćana, te iscrpljeni i žedni dospjeli u mjesto koje se zove Mara.

No voda je tamo bila gorka. I kad Moše zazove B-ga i zatraži pomoć,

B-g mu pokazuje stablo koje Midraš ■ Moidentificira kao Drvo života, te še baca drvo u vodu i time ona prestaje biti gorka. Namjena je te priče da nas nauči da kad god nam se učini da je život loš i gorak, mi moramo okusiti Drvo života i onog časa kad osjetimo njegov okus znat ćemo da smo uspjeli napraviti kvantni skok.

Zohar objašnjava da smo mi ta žena koja je iznevjerila svog muža i da se nalazimo u završnoj fazi procesa izbavljenja koji uključuje ispijanje vode o kojoj smo govorili. I Zohar spominje izreku koju se pripisuje Rabi Šimonu, da je biti u našoj generaciji i prokletstvo i blagoslov ("‫ה ״'ש ע ״נשא ״מ מע ״ב ד ״עא ה ״אעמל מ״‬ ‫״‬

‫שמדמד ״ב עה ״דזד ״עאשהמ ״ מ ״שמקהד ״עמע ל״‬ ‫)"לדמ צא״ב עה״דזד‬. Kako to može biti?

Blagoslov i prokletstvo zajedno su u toj svetoj vodi - da od te vode jedna žena može pobaciti, a druga će imati dijete. Za nas je upravo sada vrijeme da odlučimo koju vrstu vode želimo okusiti, kakvu vrstu stvarnost želimo za sebe - gorku ili slatku. Šavuot nam omogućuje da napravimo taj kvantni skok i odaberemo stvarnost ljubavi, radosti i povezanosti sa svjetlom Stvoritelja. ■ Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti J edan prolaz, više ključeva Bal Šem Tov je jednom prilikom ovako poučavao svoje haside. Stvoritelj želi da mu služimo na sve moguće načine, ali svoj put mora čovjek odabrati sam, pa onda kročiti njime svim svojim snagama.

Dugačak hodnik vodi do prostorije u kojoj sjedi

Stvoritelj i postoji više vrata kroz koja se u nju može uči. Hodnik je otvoren za sve, ali vrata imaju različite ključeve, koji odgovaraju prirodi onoga koji prelazi prag. Postoje vrata koja otvara sreća i ona druga koja otvaraju suze. Postoje ona koja otvara snaga slavljenja i obožavanja, te ona koja otvara ispovijed i molitva. Postoje ona koja otvara ljubav, a postoje i ona koja otvara strahopoštovanje. Učitelj upozorava učenike na važnost samospoznaje pri izboru duhovnog puta. Taj put mora zatim svatko

slijediti svim svojim snagama. ■

T ri sam stvari naučio promatrajući malo dijete: Tokom cijelog dana nikada ne sjedi nezaposleno, niti jednu jedinu sekundu.

Kad želi zatražiti nešto od svog oca, odmah brizne u plač.

U trenutku kad su sve njegove potrebe zadovoljene, preplavi ga sreća i odmah zaboravi na tugu. ■ ~ R. Moše Leib iz Sasova

U Pirkei Avot piše: "Kao što u vodi čovjek

može vidjeti svoje lice, tako može i svoje srce u drugom čovjeku."

Zašto u stihu piše "u vodi", a ne "u ogle-

dalu"? Zato što čovjek može vidjeti svoj odraz u vodi samo kad se dovoljno sagne prema njoj.

Tako se i ljudsko srce mora spustiti do srca drugog čovjeka; jedino tako može prepoznati sebe u drugom čovjeku. ■ ~ R. Simha Bunam iz Pšishe

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 13 21Broj 33 Strana

Strana 21

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

Kompulzivno laganje, nastavak

vim obećanjima, iako svi znaju da političari nikada ne održavaju svoja

Laganje je grijeh. Neki ljudi lažu

obećanja. Mi vjerujemo ono što že-

sami sebi. To ne samo da je grijeh

limo vjerovati.

već je i vrlo glupo. Što možete postići ako prevarite sebe?

Roditelji bi trebali impresionirati svoju djecu važnošću istinoljubi-

Pa ipak mi često lažemo sami sebi,

vosti. "Ja te mogu disciplinirati ako

iako toga možda nismo svjesni.

učiniš nešto pogrešno, ali bit ću vrlo

Psihološki naziv za to je racionali-

blag prema tebi ako priznaš istinu.

zacija. Umjesto prepoznavanja is-

Međutim, ako lažeš, ozbiljno ću te

tinskog razloga za naše negativne akcije,

mi

pronalazimo

kazniti."

logične

razloge zašto bismo to činili.

No, držati djeci lekcije je od male

To je zamka koju je vrlo teško iz-

se osjeća nagnutim na jednu stranu,

vrijednosti. Djeca uče oponašajući

bjeći. Tora zabranjuje sucu da primi

on se naginje pomalo na drugu

svoje roditelje. Ako su roditelji is-

mito, jer „mito zasljepljuje oči mu-

stranu. "Kada želite nešto učiniti,"

tinoljubivi, djeca će vjerojatno slije-

drih“ (Ponovljeni zakon 16,19). Ako

kaže Rebbe, "razmislite o nekoliko

diti primjer. Ako roditelji lažu, djeca

se dvoumimo treba li nešto učiniti

razloga zašto to ne učiniti. Nagnite

će vjerojatno lagati.

ili ne, moramo donijeti presudu.

se malo na drugu stranu. Na taj

Ako favoriziramo jednu opciju, mi

način možete dosegnuti istinu."

■

Najvažniji hinuh je da naučimo djecu da budu iskrena. To će im

smo "podmićeni" našom željom i

Jecer hara je moćan i prepreden, te

odlučit ćemo ono što nas najviše

nas pokušava dovesti do laganja,

ljudima.

zadovoljava. Međutim, mi možda

bilo sebi ili drugima.

Bliže B-gu

nećemo priznati da je to razlog za

omogućiti da se približe B-gu, kao i

Talmud kaže da šeker nema na

Činjenica da se istina identificira

čemu stajati. Tri slova šekera – šin,

sa B-gom daje tome ogromnu va-

kuf, reš – sva dolaze do točke dna i

žnost. Što je netko iskreniji, to je bli-

ne mogu stajati samostalno. Supro-

Rav Elijahu E. Dessler napisao je

ži Njemu. Što je netko više zastra-

tno tome, tri slova emesa – alef, mem,

važan esej o istini koji postavlja

nio od istine, to se više udaljio od

tav – mogu svako stajati samo za

sljedeće pitanje: Kako ikada može-

Njega.

sebe. Nadalje, tri slova šekera su sva

mo biti sigurni u to da smo iskreni

na samom kraju abecede, tako da

sami sa sobom, kad smo svi moti-

nemaju proporcionalnost i ne mogu

virani svojim željama? Njegov od-

stajati. S druge strane, alef, mem i tav

govor je u osnovi da trebamo moliti

su prvo, srednje i posljednje slovo

B-ga da nam On pomogne vidjeti

abecede, pa tako emes ima širok

Mudrac, Rav Safra, je molio i netko

istinu.

temelj i može stajati, dok je šeker

mu je ponudio osamdeset guldena

osuđen na pad.

za neki predmet koji je prodavao.

našu odluku. Radije ćemo dati logične razloge za naše odluke, i vjerovat ćemo im. To je racionalizacija.

Sjetite se savjeta Rebbea iz Rizhina, spomenutog ranije. On je dao

Misterija je zašto si dozvoljavamo

primjer čovjeka koji hoda po užetu i

da budemo nasamareni. Na svakim

koji mora održati delikatni balans

izborima, mnogi ljudi će glasati za

kako bi izbjegao smrtni pad. Kada

nekog kandidata jer vjeruju njego-

Strana 22

Kralj David kaže, "Tko će prebi-

vati u Tvom šatoru?... Onaj tko… govori istinu iz svoga srca" (Psalam 15,1). Talmud daje primjer:

Rav Safra nije mogao prekinuti molitvu i ostao je tiho. Kupac mu je, pretpostavljajući da je Rav Safra odbio tu cijenu, ponudio stotinu guldena. Nakon što je završio moliDivrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

tvu, Rav Safra mu je prodao tu

koji mu je rekao, "Posjedujem neku

ova obitelj će pasti u oskudicu.

stvar za osamdeset guldena. Rav

krijumčarenu robu i ako me prona-

Rebbe Refael nije se mogao pomiriti

Safra je rekao čovjeku, "Kada si mi

đu s njom, mogu biti poslan u Sibir

s tim, pa ipak je znao da bi njegovo

ponudio osamdeset guldena, men-

doživotno. Ako to stavim u tvoju

odbijanje da svjedoči bilo uzeto kao

talno sam se složio sa tom cijenom,

kuću, policija nikad neće posum-

dokaz da je čovjek neiskren.

ali nisam ti bio u mogućnosti to

njati u tebe."

reći. Moram se držati svoje neizgovorene riječi" (Makkos 24a, Raši).

Naša tradicija donosi brojne priče o mudracima koji su bili majstori istinoljubivosti.

Rebbe Refael molio je sa suzama

Reb Josef želio je spasiti čovjeka od

svu noć i umro usred svog plača.

doživotne robije, ali nije htio kom-

Tako je bio pošteđen od lažnog

promitirati svoj integritet. "Koliko

svjedočenja.

vrijedi tvoja roba?" upitao je.

"Pedeset rublja," odgovorio je čovjek.

Rebbe Elimelech iz Lezhenska je rekao, "Ja sam siguran da ću ući u Gan Eden. Nebeski Sud će me upitati, 'Melech, jesi li učio Toru ispravno?'

molio ispravno?'

"Opet, ja ću reći, 'Ne.' "Zatim će me pitati, 'Melech, jesi li dao dovoljno cedaka?'

"Još jednom, ja ću reći, 'Ne.'

lekciju iz Talmuda i netko iz publike mu je postavio pitanje o po-

dje." Posudio je pedeset rubalja,

anti koju je iznio. Rebbe Yisrael

značajan iznos, kupio tu robu i

mislio je nekoliko trenutaka, zatim

zapalio je. Spasio je čovjeka od

se ispričao i sišao sa govornice.

robije bez da je kompromitirao sebe.

Objasnio je, "Imao sam tri odgo-

…

tim, u svom srcu znao sam da oni nisu istiniti pa sam zato prekinuo

žena kupila posrebreni svijećnjak

lekciju."

za šabos, Rebbe Refael je rekao,

Rav Yechezkel Levenstein bio je

novaca."

Njegova žena je rekla, „Nije bio posrebren.“

mi je raša (zao čovjek) koji smatra

da je raša, nego cadik koji vjeruje da je cadik. Zašto? Zato što raša zna istinu, dok cadik laže sam sebi.

Nijedan čovjek o sebi ne bi trebao misliti kao o cadiku." …

Postojao je čovjek poznat kao "Reb Josef, istiniti," jer je bio naširoko poštovan zbog svog besprijekornog integriteta. Pristupio mu je čovjek Godina 13 23Broj 33 Strana

…

"Nisi trebala potrošiti toliko

istinu. Dajte mu da uđe u Gan

Vidjelac iz Lublina je rekao, "Draži

kojeg bi ga svaki zadovoljio. Među-

šampion istine. Kada je njegova

skup. To nije pravo srebro, samo je

…

vora na pitanje tog čovjeka, od

Rebbe Refael iz Bershida bio je

"Zatim će oni reći, 'On govori Eden.'"

Rebbe Yisrael iz Salanta davao je

Reb Josef mu je rekao, "Čekaj ov-

"Ja ću reći, 'Ne.' "Zatim će me pitati, 'Melech, jesi li

…

bliski prijatelj Rav Yitzhaka Shera, i kada je potonji umro, pretpostavljalo se da će Rav Levenstein održati posmrtni govor. Rav Leven-

Rebbe Refael je rekao, "Onda je to

stein je odbio i kasnije objasnio.

lažno. Moraš se toga riješiti."

"Izgubio sam drago unuče prije

…

Čovjek je bio osumnjičen za zločin za koji je kazna bila doživotno ropstvo u Sibiru. Sudac je rekao da ako dva velika rabina, Rebbe Moshe iz Savrana i Rebbe Refael iz Ber-

samo tri tjedna. Bojao sam se da bih tijekom govora mogao pomisliti

na svoje unuče i zaplakati. Ljudi bi pretpostavljali da plačem zbog Rav Yitzhaka Shera i to bi bilo neiskreno od mene."

shida mogu posvjedočiti o čovjeko-

Zapamtimo, "Hašem, tvoj B-g, je

voj iskrenosti, on ukida kaznu. Iako

istinit," i težimo da Mu budemo

čovjek nije bio sasvim iskren, Rebbe Moshe je osjećao da je dozvoljeno svjedočiti u njegovu korist jer će

bliski. ■ Prevela Anja Grabar

inače biti doživotno izgnan i njegStrana 23

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu musarsko učenje kako transformirati svoj život Ne svojatati si zasluge

kojima je potrebno. Mudar čovjek

Eino mahazik le'acmo

Onaj tko je lijep može svoju ljepotu

ima obavezu da urazumi druge. upotrijebiti da druge približi dobrim ciljevima. Činjenica da su vaše

Raban Johanan ben Zakaj preuze od

sposobnosti veće od sposobnosti ne-

Hilela i Šamaja. On bi govorio: "Ako si

kog drugog ne znači da ste bolji i da

se mnogo bavio Torom, ne svojataj sebi

trebate tražiti zasluge za svoj talent,

zato zasebne zasluge, jer si zbog toga stvoren"

već samo da nosite veće odgovor-

.

nosti jer ste dobili darove, i to vas obavezuje.

-- Pirke Avot (Rečenice otaca) 2,8

Ja sam u svom vlastitom životu ŽIVIMO U svijetu u kojem ljudi pohlepno svojataju zasluge za sve na što mogu prilijepiti svoje ime, pa

učinila ništa više od onoga što je dužna učiniti. Gdje se tu pojavljuju osobne zasluge?

osjetio tu tenziju između urođene ■ prisile da se hvalim onime što sam

postigao i duhovne upute koja od mene traži da prepoznam da ništa

makar to bila i sumnjiva postignuća.

Ova praksa stjecanja Tore zahtije-

što sam postigao nije neovisno o

Političari daju svoja imena zakoni-

va poniznost i zbog toga može iz-

darovima koje sam primio, za koje

ma, znanstvenici ugrađuju svoja

gledati krajnje drskim od Rabbi

ni na koji način ne mogu imati za-

imena u nazive koje daju svojim

Yisraela Salantera što je rekao, kako

slugu. To što sam bio stipendist

otkrićima, dobrotvori lijepe svoja

je navedeno: "Ja znam da imam

Oxfordskog sveučilišta nešto je što

imena preko zgrada, astrofizičari

mentalni kapacitet kao tisuću ljudi."

ljudi izuzetno cijene jer to upućuje

nazivaju zvijezde po sebi, glumice

Optužba o prenapuhanom egu bila

na izvrsnost u raznim područjima.

daju imena parfemima, i mnogi

bi opravdana da je stao na tome, no

U mom slučaju, ja sam bio aktivan u

aktivisti predvode

zapravo on je nastavio: "Zbog toga

sveučilišnim sportovima (hokeju i

je i moja obaveza također kao oba-

nogometu), kandidirao sam se za

veza tisuću ljudi." I to je točka u ko-

studentsku upravu, imao najbolje

joj ova metoda ide dalje od poni-

ocjene u svim predmetima, i tako

znosti. Poanta je da vaši darovi

dalje. Ego je gladan da kaže: "Hej,

stvaraju obavezu: morate ih isko-

pogledaj me. Ja sam sve to napra-

ristiti na dobar način. Istodobno

vio. Nisam li fantastičan?" Među-

morate shvatiti da nemate nikakve

tim, treba napomenuti, da li bih se

zasluge za same darove koje ste

ja mogao baviti sportom bez zdra-

primili isključivo kao jedinstveni

vog, sposobnog tijela kojim sam

dar svog ljudskog života. U osnovi,

blagosloven da ga imam i dobre

oni nikako nisu nešto što ste vi

prehrane za koju su moji roditelji

stvorili.

naporno radili da mi je priskrbe?

zaklade

koje

nose njihova vlastita imena.

Koliko li je suprotan toj kulturi onaj koji ne preuzima zasluge, čak niti za najveća dostignuća. Kada je Rabbi Yerucham Levovitz razmatrao pitanje tko je predodređen za

Svijet-koji-će-doći, citirao je Talmud koji u tu skupinu uključuje "stalnog izučavatelja Tore koji ne svojata zasluge za sebe." Rav Yerucham je objasnio da onaj koji želi zavrijediti konačnu nagradu treba na sebe gledati kao da ima obavezu služiti

Ovaj se pristup primjenjuje na sve

Stvoritelju na svaki način na koji je

načine na koje se osoba ostvaruje.

obdaren. Osoba ne bi trebala tražiti

Što je više netko imućan, to više to

ili očekivati priznanje za to što nije

stvara obavezu da pomogne onima

Strana 24

Prehrana je odigrala ulogu i u mojim akademskim postignućima, kao i moj um koji je moj prirodni dar. Čak i ako ćete tvrditi da sam morao naporno raditi da dobro iskoristim Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu

te darove, odgovorit ću pitanjem

moje ruke – već od darova koji su

definirati kao onoga koji ne uzima

mogu li uzeti zasluge za svoju mo-

mi darovani.

zasluge za ono što je učinio jer je po-

tivaciju ili ambiciju ili čak zadovoljstvo koje sam stekao svojim postignućima na raznim područjima?

Počinje izgledati glupo prisvajati si bilo kakve osobne zasluge za postignuća.

Talmud na jednom mjestu spominje učenika koji navodi jedno učenje kazavši: "Rekli smo tako i tako tamo," i ne pripisuje to učenje svom učitelju. Talmud prikazuje ovo ponašanje kao primjer apikorusa

nizna osoba vrlo svjesna da sama prima darove od drugih ljudi i B-ga.

Dapače, takava bi osoba razmišljala koliko više još treba postići s tim darovima.

Postoji jedan izuzetak ovom kate-

Kada je riječ o duhovnim posti-

(općeniti pojam koji se odnosi na

goričkom

gnućima, čini se sasvim očito da bi

heretike). A kazna? Nema udjela u

zasluga, a on se tiče moralnih odlu-

hvalisanje bilo u proturječju s time,

Svijetu-koji-će-doći!

ka. Kada se suočim sa dilemom ili

no to ne znači da ne dolazimo u takvo iskušenje i da to ljudi ne rade.

Radimo to! I zato je nužno i za nas korisno da učimo o toj praksi, da budemo upozoreni da izbjegnemo tu zamku. Rabbi Moshe Chaim Luzzatto, poznat još kao Ramhal, piše da čak i onaj koji je stekao veliku mudrost treba to postignuće smatrati rezultatom primanja dara

mentalne sposobnosti, ništa drugačijem od dara ptice koju krila podižu u visinu ili snažnog bika koji vuče plug. Shvaćanje da sam svoje sposobnosti dobio od svog Stvoritelja rađa poniznost; a poniznost me treba navesti da spoznam da moja vlastita postignuća ne dolaze od "kohi ve'ocem jadi" – moje snage i sile

Onaj koji preuzme zasluge za svoja postignuća je poput lopova. Štogod postigli, nismo to postigli sami, i ne smijemo ukrasti zasluge koje pripadaju nekom drugom. Ja pišem, ali ja nisam napravio kompjuter ili program u kojem pišem, niti struju koja omogućava da moja oprema radi. Ja nisam stvorio jezik koji govorim. Današnje djelo stoji na

plećima divova prethodnih generacija. Što je sa darovima i žrtvama naših roditelja? I naših učitelja? Naposljetku, sve što činimo je moguće jedino zato što primamo pomoć od B-ga. Koja razumna osoba bi si uzela zasluge za svoja postignuća?

Doista, poniznu osobu možemo

odbijanju

preuzimanja

iskušenjem, i donesem dobru odluku, zasluga pripada meni. Da nije tako, nitko me ne bi mogao smatrati odgovornim niti za moje grešne moralne odabire. Pošto smo odgovorni za zlo koje biramo, moramo biti odgovorni i za dobre odluke, za što zaslužujemo priznanje.

PRAKSA Prisjetite se nečega dobrog što ste nedavno ostvarili i tada razmislite o faktorima koji su omogućili to postignuće. Je li inteligencija igrala ulogu? Snaga? Upornost? Senzibilnost? Svjesnost? Nešto drugo?

Sada otkrijte izvor svake od tih sposobnosti dovoljno daleko unatrag da uvidite da su sve vaše jake strane rezultat darova koje ste primili.

Umjesto da prisvojite zasluge za ishod, puno više ima smisla da bu-

dete zahvalni što ste primili te darove koji su omogućili to ostvarenje.

Ne uzimati si zasluge postaje mnogo stvarnije davanjem zasluga. Izaberite jedno ili dvoje ljudi koje ste si upravo zabilježili i nazovite ih ili im pošaljite pismo da im izrazite svoju zahvalnost za darove koje su vam dali i koji su omogućili vaše postignuće. ■

Godina 13 25Broj 33 Strana

Strana 25

GROB MOŠE DANONA U STOCU

Jedino jevrejsko svetilište u Evropi Buka, 2.6.2020.

Svakog juna Jevrejska zajednica BiH organizuje hodočašće na grob Rav Moše Danona, duhovnog vođe Jevreja u BiH za vrijeme Osmanskog carstva, koji je preminuo na ulazu u Stolac putujući u Jerusalem, gdje mu je zapravo želja bila da umre Historija Jevreja u BiH stara je više od 500 godina. Ispisali su je pretežno sefardski Jevreji, koji su utočište u Bosni i Hercegovini pronašli nakon protjerivanja 1492. iz Španije. Njihova bogata zaostavština uskoro će biti uvrštena u Evropski put jevrejskog naslijeđa u okviru projekta Routes4U Vijeća Evrope stičući na taj način mogućnost predstavljanja široj publici.

Među brojnim kulturno-historijskim i vjerskim monumentima posebno mjesto u životu Jevreja BiH zauzima hodočasno mjesto – grob pravednika Rav Moše Danona, koje se nalazi u naselju Krajšina na ulazu u hercegovački grad Stolac. Riječ je o jedinom jevrejskom svetilištu u Evropi, kojeg u junu svake godine posjećuju hodočasnici ne samo iz BiH, nego i drugih zemalja, posebno Sjedinjenih Američkih Država u posljednjim godinama.

Sarajevski purim Moše Danon, glavni rabin u Sarajevu u 19. vijeku, umro je na ovom mjestu putujući prema svetoj zemlji, Palestini. Na njegovom grobu napravljenom u starom bosansko-jevrejskom stilu poznatom kao “sjedeći lavovi” vjernici izgovaraju posebnu molitvu na ladino jeziku poslije koje slijedi prekid posta u hevri, maloj kući, do koje vodi stepenište iznad kanala s vodom. Svetilištem dominira zelenilo, a iza samog groba se nalazi kupina kojoj vjernici pripisuju ljekovita svojstva u liječenju teških oboljenja.

Više je razloga zašto se Moše Danon u jevrejskoj zajednici BiH poštuje kao sveti čovjek, potvrđuju istraživanja historičara i člana Jevrejske zajednice BiH, Elija Taubera. U 18. i 19. vijeku bilo je popularno baviti se kabalom, jevrejskim mističnim učenjem o Bogu i svijetu, a Moše Danon, kao pripadnik

Page 26 Strana 26

kabalista, slovio je za vrsnog tumača njene numerologije, koju je spajao s učenjem Tore i Talmuda šaljući vizionarske poruke svom narodu. On je bio vjerski velikan, stoga se oslovljavao s hebrejskim pojmom “rav”, što znači duhovni vođa.

Način propovijedanja vjere i pobožnost učinili su ga miljenikom zajednice, no njegov značaj najviše dolazi do izražaja 1819. kada je bosanski valija Ruždi-paša odlučio ucijeniti sarajevske Jevreje zatvorivši deset jevrejskih prvaka na čelu s rabinom Danonom. Zaprijetio je njihovim pogubljenjem, ako se u roku od dva dana ne donese 500 kesa groša.

U pozadini ovog događaja zapravo se krila priča o Moši Haviju, sarajevskom Jevreju koji je prešao na islam, lukavo se uvukao u red derviša predstavljajući se stanovništvu Travnika za čudotvorca. Etničku zajednicu u kojoj je rođen stalno je ogovarao, a svoje lažne vrijednosti pokazao je i nakon razvoda od supruge kada je svoju djecu pokušao prodati. U konačnici, Moše Havijo je pogubljen, a dolaskom Ruždi-paše na vlast njegovi simpatizeri u Travniku odlučili su se požaliti da se sve to desilo krivicom Jevreja. Ovu priču je novi valija odlučio lukavo iskoristiti, no kako je shvatio da od travničkih Jevreja ne može zasigurno izvući nikakvu materijalnu korist, jer je Travnik tada bio siromašna opština, odlučio se okomiti na Jevreje Sarajeva. Ovaj događaj u svojoj knjizi Sarajevski purim obrađuje Eli Tauber, čiji je predak Rafael Levi, prema predaji, odlučio nakon hapšenja jevrejskih prvaka zaći po sarajevskim kafanama ne bi li privukao pažnju muslimana, kojima je u to vrijeme jedino bio dozvoljen ulazak – naručio bi kafu, ostavio dukat i odmah napustio objekat. Poslije ovog čina građani su se počeli okupljati oko kuće ovog cijenjenog sarajevskog trgovca sa željom da saznaju šta se dešava. Rafael Levi pozvao je tada ugledne muslimane da pomognu da se oslobode uhapšeni članovi jevrejske zajednice, jer uz sve napore Jevreji Sarajeva nisu mogli prikupiti traženu sumu novca.

“Iako se prenosi priča kako se pred valijinim konakom skupilo 3000 ljudi, da je bilo pucanja sve dok paša nije istjeran, isti-

na je malo drugačija. Naime, Ruždi-paši nije bilo dopušteno da napusti Sarajevo dok ne izda dokument u kojem će reći da su građani Sarajeva dobri i da s njima nikada nije imao nikakvih problema. Nakon što su ga okupljeni građani držali pet dana zatvorenog u konaku, pristao je potpisati takav dokument. Odigrani događaj obilježava se kao praznik slobode – Sarajevski purim, drugačiji od preko 100 drugih purima po tome što je narod spasio Jevreje. Narod je također tražio od sultana da povuče iz Bosne Ruždi-pašu i u svom zahtjevu je uspio. Sastavljenu pritužbu koja je govorila o samovolji i nasilju valije potpisalo je 249 uglednih muslimana”, pojašnjava Eli Tauber.

Tradicija Jevreja

okupljanja

Mnogi Jevreji u oslobađanju Jevreja vide također božansku intervenciju zahvaljujući svetosti rabina Moše Danona, koji je u svojim sedamdesetim godinama poput mnogih drugih rabina Evrope odlučio spakovati stvari i krenuti u Jerusalem da tamo umre. Na njegovom putu kao poštovanog čovjeka pratila ga je na konjima grupa od 50 ljudi, kojoj je rekao da ga sahrane tamo gdje mu padne fes.

Moše Danon nije stigao dalje od Stoca, gdje je završio život 1830. godine.

Priča o njemu dugo se prenosila s koljena na koljeno u porodicama, a za oživljavanje njegovog lika i djela najviše je zaslužan Moše Rafael Atijas, poznat i kao Zeki-efendi, učenjak iz poznate sarajevske jevrejske porodice.

“Kada je bio teško bolestan, u jednom trenutku rabin Moše Danon došao mu je u san. To je bio razlog da se za njega

Divrej Tora

zainteresuje i počne istraživati.

Sva saznanja sabrao je u djelu Sarajevska megila napisanom na ladino jeziku, i to ne bismo znali da ga Isak Samokovlija 1924. nije preveo na bosanski jezik. Zeki-efendi je umro 1916., a još dok je bio živ organizovao je hodočašće na grob Moše Danona. Tradiciju će prekinuti Drugi svjetski rat, ali ona je nastavljena nakon obnavljanja cijelog kompleksa. Grob Moše Danona je jedino sefardsko, ali i jevrejsko svetilište u Evropi”, govori Eli Tauber, te dodaje:

“Postoje pokušaji da se neka druga mjesta u Evropi učine svetilištima, jer je moć tih jevrejskih zajednica veća u poređenju s moći jedne male jevrejske zajednice kakva je naša bosanskohercegovačka, međutim, jedino istinsko svetilište koje zadovoljava sve kriterije važne za proglašenje mjesta hodočasnim je grob Rav Moše Danona u Stocu.”

Moše Danon umro je 4. hešvana prema jevrejskom kalendaru, čije nastupanje određuju ciklusi mjesečevih mjena. Jevrejska zajednica BiH odlučila je iz praktičnih razloga da se hodočašće obavlja u junu kada je umro prema gregorijanskom kalendaru. Ovaj događaj nema samo vjersku vrijednost. Kako se spaja sa Sefardima u BiH, njihovom kulturom i tradicijom, postaje važna turistička atrakcija. Osim vjernika Jevreja, nije strano da na grob Rav Moše Danona svrate pripadnici drugih vjera, pomole se u duhu svojih religija i zažele želju.

Privatne stvari, poput asesoara, koje pojedini posjetioci ostavljaju na ulazu u svetilište kao svoj trag i gest niko ne dira od prolaznika. Znak je to svekolikog poštovanja svetilišta u kojem počiva poseban čovjek. ■

Godina 13

Broj 33