4-04 - Divrej Tora - Šelah 5780

Divrej Tora Godina 13 Broj 35

Zagreb, šabat 20. lipnja 2020. - 28. sivana 5780.

Broj 35

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Š’lah leha Jeruzalem 19:12

20:30

Zagreb

20:31

21:32

Rijeka

20:35

21:36

Split

20:20

21:21

Dubrovnik 20:10

21:11

Vinkovci 20:17

21:18

Sarajevo 20:13

21:14

Doboj

20:18

21:19

B. Luka

20:22

21:23

Beograd 20:09

21:24

Novi Sad 20:13

21:29

Subotica 20:17

21:35

Zrenjanin 20:11

21:28

Niš

19:57

21:10

Beč

20:40

21:41

Frankfurt 21:20

22:21

Edison, NJ 20:13

21:13

divrejtora@gmail.com

Paraša Š’lah leha

(Bamidbar 13,1-15,41) Moše šalje dvanaest špijuna u Ka-

generacija umrijeti u pustinji. Skupina razočaranih Židova jurne na brdo na granici Zemlje i okruže ih Amalekiti i

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb

na'an. Četrdeset dana kasnije oni se

utorak,

23.6.2020.

smokvu kojima će potkrijepiti izvještaj

Zatim dobivaju zakone o menahot (je-

Alot Hašahar

2:53

o bujnoj zemlji, zemlji obilja. Ali onda

lu, vinu i ulju koje se prinosi kao žrtvu)

Najranije Talit

3:54

jedan od špijuna sve upozorava da su

i micvu posvećivanja dijela tijesta za

Nec Hahama

5:07

stanovnici te zemlje divovi i ratnici

kruh (hale) B-gu. Jedan je čovjek sku-

Najkasnije Š’ma

9:03

"moćniji od nas"; samo Kaleb i Jošua

pljao šiblje i tako prekršio šabat, pa je

Zman Tefila

10:21

tvrde da je moguće pobijediti ih, kao

osuđen na smrt. B-g daje uputu o sta-

Hacot

12:58

što je B-g zapovijedio.

vljanju resa (cicita) na četiri ugla odjeće

Minha Ketana

17:33

Narod zakuka da će se radije vratiti u

Plag Haminha

19:12

Egipat. B-g donosi odluku da se ula-

Šekia

20:50

zak Izraela u zemlju odgađa za četrde-

21:32

set godina. Za to vrijeme će čitava ta

Cet Ha-kohavim



vraćaju noseći ogroman grozd, šipak i

Kana'aniti.

što će ih podsjećati na izvršavanje micvot (B-žjih zapovijedi). ■ Prevela Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 20 p’sukim

će) koji je obeshrabrio narod u vezi

(13,1-20)

ulaska u Erec Jisrael. Raši kaže da su oni ljudima rekli, "Vidite li ovo ču-

B-g kaže Mošeu da pošalje izvid-

dno, ogromno voće? Sada si zamis-

nike da "izvide" Zemlju. Naglasak je

lite koliko su čudni i teški ljudi u toj

u tekstu ovog pasuka stavljen na to

zemlji". Raši razjašnjava da su deset

da je Moše taj koji šalje meraglim, ne na B-žju zapovijed, niti po njegovoj "želji".

L’ha u Leh l’ha znači, "za svoje dobro". Ne ideš samo zato što ja to zapovijedam, nego je za tebe korisno da odeš. Kli Yakar sugerira slično značenje za L’ha u Š’lah l’ha. Kako možemo reći da je slanje meraglim bilo kome bilo na korist? Kao ishod meraglima Mošeov je život bio produljen za 40 godina.

meraglim donijeli sa sobom voće, ali Nafšah – Zašto Moše nije na isti

ne i Kalev i Jehošua. Kakva užasna

način blagoslovio i ostale? I zašto bi

zloupotreba plodova Erec Jisraela!

Jehošui blagoslov bio potreban dok

Ono što čovjek treba napraviti s

Kalevu očito nije bio potreban?

voćkama je uzeti najbolje od prvog

Hoće li se izviđač vratiti s isprav-

uroda, staviti to u košaru, donijeti u

nim gledištem ili neće temeljilo se

Jerušalajim, te s veseljem pred B-g-

na osobnosti, moći opažanja i zak-

om proglasiti zahvalnost što nas je

ljučivanja svakog pojedinca. To je

doveo u Zemlju.

ovisilo o svakome od 12 individualaca. I to nije bio razlog zašto je Moše dao poseban blagoslov Jeho-

Predstavnik svakog plemena na-

šui. Moše je imao jednu drugu bo-

veden je poimence i Tora svjedoči

jazan u vezi Jehošue. On si je mogao

visoki renome svakoga od njih.

zamisliti Jehošuu kako se pridru-

U paraši Bamidbar koju smo čitali prije nekoliko tjedana, kada su imenovane plemenske vođe, Efrajim i Menaše bili su opisani kao sinovi Josefa – obojica u istom pasuku. Ovdje se samo Menaše poistovjećuje s Josefom, dok je Efrajimov izvidnik – Jehošua – naveden 3 p’sukim ranije.

Komentari bilježe da se Josef bavio

žuje obeshrabrivanju naroda od ulaska u zemlju da bi se Mošeov život produljio. Eldad i Medad prorokovali su da će Moše umrijeti, a Jehošua će voditi narod u Zemlju.

Mošeova braha Jehošui bila je da Jehošuu očuva poštenim, recimo to tako, tako da se ne pridruži "zlom savjetu" iz bilo kojeg razloga.

"negativnim izvještajima" o svojoj

Moše izviđačima daje upute i plan

braći, kao što je to činio i Menašeov

puta, nadajući se da će se vratiti s

izviđač, Gadi ben Susi. Jehošua, je

poticajnim izvještajem za Bnej Jis-

naravno ostao čist od mrlje diba

rael. Bilo je to vrijeme dozrijevanja

ra’a i zbog toga se ne spominje zaje-

grožđa, bikurei anavim.

dno s Josefom.

A Moše prozva Hošeu bin Nuna, Jehošua.

Raši kaže da je dodavanjem slova jud Hošeinom imenu, Moše Jehošui dao braha da bude spašen od grupne odluke ostalih meraglim. Mima Strana 2

Ari z”l je rekao kako je micva o bikurim tikun za grijeh uhoda. Prva poveznica među njima je navođenje da je vrijeme posjeta zemlji bilo vrijeme bikurei anavim. No veza je mnogo dublja. Meraglim su donijeli jedan ogroman grozd (uz ostalo vo-

■

Rabi Menachem Zemba, hj”d, iz Varšavskog geta, načinio je predivnu opservaciju da bi to pojasnio.

Mišna u Bikurim pita: Na koji način čovjek označava plodove kao biku-

rim? On odgovara trima primjerima. Čovjek ode u polje i ugleda smokvu kako dozrijeva, grozd grožđa kako dozrijeva, nar kako dozrijeva. On ih veže s gemi (prirodnom vrpcom)…

Kaže Rav Zemba, to je isto ono voće koje su meraglim uzeli i odnijeli narodu.

Od svih micvot koje se odnose na Zemlju, upravo bikurim imaju element izgovorene riječi. Glavna osobitost grijeha uhoda bilo je njihovo ogovaranje Erec Jisraela. Bikurim je naprikladniji da popravi štetu koju su oni nanijeli. Uzmite iste plodove, ali recite o njima ispravne stvari.

Levi – druga alija – 20 p’sukim – 13,21-14,7 Tora opisuje 40-dnevni "obilazak" izvidnika. Kada su se vratili, iznijeli su izvještaj narodu o istinski predivnoj zemlji u koju su bili poslani.

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

Pokazali su primjerke plodova koje

narodi reći da B-g nije bio u

su sa sobom donijeli. Opisali su

mogućnosti dovesti Bnei Jisrael u

očiglednu snagu stanovnika (poku-

Kanaan, pa ih je poubijao u pustinji.

šavajući uplašiti narod). A spome-

To bi bilo hilul HaŠem. Moše potom

nuli su i Amaleka (jer su znali da će

priziva modificiranu verziju b-žan-

to izazvati obeshrabrenje). Kalev je

skih svojstava i moli za oproštenje

utišao narod i rekao im da trebaju

narodu. (Dio ovdje navedenih Mo-

otići u Zemlju, "mi to možemo os-

šeovih riječi ugrađen je u našu moli-

tvariti!". Ostalih deset izviđača pri-

tvu.) B-g prihvati Mošeove molbe.

govarali su i govorili protiv Zemlje,

(B-žji odgovor Mošeu također je po-

što je izazvalo opću paniku među

stao dijelom molitve na Jom kipur.)

narodom. Moše, Aharon, Kalev, i

B-g objavljuje da je ovo deseti put

su bili krivi. I kao što znamo, bili su

Jehošua jako su uznemireni riječima

kako narod "stavlja na kušnju" Nje-

kažnjeni.

meraglim i reakcijom naroda. Kalev i

govo strpljenje (nazovimo to tako).

Jehošua iznosili su koliko je Zemlja

On

dobra.

naraštaja neće ući u Zemlju – osim

…i u svojim smo si očima izgledali

obećava

da

muškarci

tog

Kaleva (i Jehošue).

No, prevedimo ovo u današnje vrijeme. Nije dovoljno da se suzdržite od ogovaranja Erec Jisraela, ne možete odsutno stajati dok to drugi

poput skakavaca (u usporedbi s divo-

Narodu je rečeno da su Amalek i

čine. Kalev je poskočio čim je čuo

vima Kanaana), a takvima smo se činili

Kanaanci zauzeli dolinu, te da će

što su meraglim rekli. Dograbio je

njima. Kotzker Rebe i drugi defini-

oni (Narod Izraela) morati skrenuti

mikrofon (figurativno rečeno) i uči-

raju dva elementa grijeha uhoda iz

prema Midbaru.

nio sve što je mogao da porekne

ovog dijela pasuka. Prvi, da smo sebe gledali kao male i beznačajne.

Usporedite i saznajte

Drugi, da smo bili zaokupjeni time

Pred kraj prošlotjedne sedre, imali

kako nas drugi doživljavaju. S obzi-

smo epizodu o Miriam koja govori

rom da je B-g očigledno bio na našoj

o Mošeu i njezinu kaznu za njen re-

strani (znamo što se dogodilo Egi-

lativno blag prijestup s lašon hara.

ptu, i bili smo svjedoci tolikih čuda

Komentari ističu kako se to nalazi

koja su se desila za naše dobro), ni-

odmah pored epizode s uhodama.

smo smjeli sebe gledati na takav način. A to kako nas drugi doživljavaju, to je njihov problem, ne naš.

Ima u tome nešto više od "jednostavno" dva primjera lašon hara, jedan u vezi osobe i jedan o Erec

riječi meraglim, te izvršio svoje vlastito strastveno reklamiranje alije.

Mi ne smijemo "degradirati" Izrael, njegov narod, ovdašnji život, itd. Moramo prigovoriti kada drugi to čine. A ja bih rekao da je reći nešto negativno u šali ili vicu također problematično.

R’vi’i – četvrta alija – 27 p’sukim – 14,26-15,7

Š’liši – treća alija – 18 p’sukim –

Jisraelu. Ima važnih elemenata i

Tora detaljno objašnjava strašnu

14,8-25

pojedinosti koje jedno od drugoga

B-žju odluku. Narod će se potucati

mogu naučiti.

Midbarom (pustinjom) onoliko go-

Ako B-g želi da idemo, tada ćemo očito biti u stanju savladati ih. Samo

Na primjer, prekršaj ne čini jedino

se nemojte pobuniti protiv Njega.

onaj koji govori lašon hara. Oni koji

Narod je htio kamenovati Kaleva i

lašon hara pasivno slušaju, bez pri-

Jehošuu zbog tih riječi. Time je na-

govora, oni koji lašon hara prihvate

rod "razgnjevio" B-ga, te je On

kao istinu – i oni čine prijestup. Gri-

"predložio" Mošeu da ih uništi.

jeh uhoda nije bio ograničen na 10

Moše se založio za narod. Argu-

ljudi. Tisuće onih koji su čuli što je

ment kojim se koristi je da će drugi

bilo rečeno i koji su to prihvatili, te zbog toga počeli paničariti, također

Godina 13 3 Broj 35 Strana

dina koliko je dana trajalo putovanje izvidnika.

Pojašnjenje: Grijeh izvidnika dogodio se na Tiš’a b’av 2449. godine, više od godinu dana nakon Egipta. Ukupna duljina vremena u Midbaru, od Izlaska do ulaska u Erec Jisrael bila je Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

40 godina. Stoga je kazna zapravo manja od 39 godina, a ne 40. Odgovor je da je grijeh izvidnika kulminacija "razljućivanja" B-ga. Možemo reći da je ono započelo još grijehom

Alija po alija Drugi, činjenica da trebamo dati

Amalek i Kanaan.

Tora potom iznosi detalje o žrtvama od brašna i ulja, te ljevanicu vina koja ide uz većinu korbanot.

halu kohenu – posebno nakon što je najveći dio posla napravljen, to znači da dajemo halu od smjese za kruh koja je spremna za pećnicu, a ne od

sa zlatnim teletom. Kazna od 40

Važno je zapaziti kontekst ovih

sirovina kao kod drugih darova

godina je retroaktivna kazna za het

zakona. Odmah nakon što je bilo re-

koje dajemo kohenu – što pokazuje

haegel.

čeno da starija generacija (muškara-

da ovdje značaj nije samo u daru,

ca) neće ući u zemlju, B-g ih tješi

već je i usluga koju činimo kohenu

poučavanjem procedura koje će se

isto tako važna.

Zapazite ponavljanje broja 40. Pre-

ma svim pokazateljima, broj 40 predstavlja završetak nekog postupka, bio on pozitivan ili negativan. U 40 dana embrij se razvija u fetus. Čak i prije toga postoje određene stvari povezane s "40 dana", prije formiranja bebe. Proces Mošeovog primanja Tore trajao je 40 dana i 40 noći. Kao i dobivanje oprosta za narod – 40 dana na Har Sinaju, na-

primjenjivati u Erec Jisraelu, konkretno, micvot

koje trebaju biti

"ugodne B-gu". To je kao da B-g kaže, "Nemoj biti previše zaprepašten; tvoja će djeca živjeti u Erec Jisraelu i služiti Mi u Beit HaMikdašu".

No’aha i onih s njime u arci) bilo je

kon Tore za sve Židove je ponovno

pobijeno tijekom 40 dana potopa.

naglašen i istaknut.

bičem. Cjelokupno određenje stvaralačkog rada, u odnosu na zabranjene kategorije melaha na šabat također je 40 (manje 1). Četerdeset godina je dob kojoj Pirkei Avot pri-

ponašanja i planira ući u Zemlju

tice odveli narod na krivi put.) I ov-

vidnika. Ova se micva ne ubraja na

Ima najmanje još dva mjesta u Tori

ovom mjestu, no ona svakako pre-

gdje je ova tema prikazana, i gdje se

nosi B-žji stav (nazovimo to tako) u

ona dobro uklapa u kontekst. Ovdje

vezi het haMeraglim. Mi shvaćamo

ona izgleda izlišna, osim kao poru-

da ponekad naše vođe moraju sno-

ka za poslijemeraglimsko razdoblje.

siti odgovornost što su nas odveli

Predstavljena je micva o hali.

S gledišta micve Dva glavna aspekta ove dragocjene micve su: Ona se vrši s osnovnom ljudskom

čine, jer B-g više ne želi da oni to

hranom – kruh je živežna namir-

učine (u ovom trenutku). Neki od

nica. Ovo uzdiže zemaljske fizičke

naroda su svejedno otišli – bez

potrebe na duhovni nivo.

Strana 4

jevima kada su vođe naroda neho-

mjerom, nakon grijeha izvidnika.

odmah. Moše ih upozorava da to ne

Aronove zaštite – pa su ih porazili

(žrtvi za grijeh) zajednice (u sluča-

pojavila zbog konteksta grijeha iz-

15,17-26

Narod iz dubine žali zvog svog

Zatim Tora donosi detalje o hatatu

dručje micve ovdje stavljeno s na-

jevanja. Postoji nekoliko 40 godiš-

kralja… 40 je jedan naročiti broj.

prikladnih odlomaka Tore dovoljni

dje se čini očiglednim da se tema

Šiši– šesta alija – 10 p’sukim –

ra, perioda rata, trajanja vladavine

■

Često puta su izgovaranje i učenje

Djeluje sasvim očito da je ovo po-

družuju stjecanje dubokog razuminjih perioda u Tanahu, perioda mi-

pouke ne budu za nas izgubljene.

No ovdje nije tako.

šene su u ovom odjeljku. Jednak za-

ostvaruje se s 40 (manje 1) udaraca

HaMikdaša, tako da njezina praksa i

da se sjetimo "obustavljene" micve.

Pojedinosti o minha i nesehu dovr-

čišćenje – pomoću kazne makot –

skim popisima od uništenja Beit

15,8-16

grijeha izvidnika. Sve živo (izuzev

no 40 mjera vode. Jedno drugačije

učenjaci održali aktivnima rabin-

Hamiši– peta alija – 9 p’sukim –

kon zlatnog teleta i 40 godina nakon

Mikve moraju sadržavati minimal-

Hala je jedna od micvot koje su

krivim putem (ali ne uvijek – često puta mi moramo preuzeti odgovor-

nost, a ne tvrditi da samo slušamo naredbe.) Ideje (i tekst) ovog odlomka čine dio naše službe za Jom kipur. Š’vi’i – sedma alija – 15 p’sukim – 15,27-41 S druge strane, često puta se svakog pojedinca treba držati odgovornim za njegove vlastite postupke, ne možemo uvijek kriviti naše vođe.

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

Tora u ovom odjeljku razmatra hatat za pojedinca. Te su žrtve primjerene samo za nehotični prekršaj – hotimični prekršaj (u kontekstu se misli na idolopoklonstvo) se kažnjava karetom (odsjecanjem…), i pomirenje se može postići na druge načine.

Nakon grijeha sa uhodama, a prije grijeha sakupljača šiblja, Tora nam

predstavlja obje vrste žrtava za grijeh – za zajednicu i za pojedinca.

Posebno stoga što se ovim temama bavi (i ubraja ih se u tarjag) na drugom mjestu, sasvim je razborito uzeti ih za "kontekstualne micvot" (sjetite se da su mnoge micvot predstavljene sasvim odvojene od bilo kakve "priče" u Tori, a mnoge su priče ispripovijedane bez da su uz njih pridružene micvot. Kontekstualne micvot nisu uobičajene, no

kombinacija priče i micve, čini snažnu poantu.)

Tora nam zatim govori o sakupljaču šiblja (po tradiciji se identificira kao Zelafhad) koji je stavljen u pritvor dok se od B-ga čekaju detalji o tome kako tog javnog skvrnitelja šabata treba kazniti. B-žja je zapovijed da se prekršitelj kamenuje. I tako je i učinjeno.

Skupljanje drva na šabat inače ne bi bio prekršaj za smrtnu kaznu, posebno u midbaru, gdje bi nošenje bilo rabinska zabrana. Međutim, mnoštvo Bnei Jisrael u Midbaru u ovom trenutku, stvorilo je uvjete za r’šut harabim.

Završni dio sedre je treći odlomak Š’ma – odlomak o cicitu. U njemu se nalazi micva da se stavi cicit na odjeću koja ima četiri kraja i da jedna od tih niti na svakom kraju bude Godina 13 5 Broj 35 Strana

obojena u t’helet, posebnim plavim bojilom.

Da pojasnimo…

Zapovijed Tore u vezi cicita je da

ih se stavi na odjeću koju nosimo a koja ima četiri kraja. Ako ne nosimo takav odjevni predmet, onda nema micve koju treba ispuniti. Naši su učenjaci postavili zahtjev da se ciljano nosi odjevni predmet koji ima četiri kraja, dakle talit (koji se naziva talit gadol) i arba kanfot (tj. talit katan).

Značajno je napomenuti da rabini ne zahtijevaju često od nas da stvorimo okolnosti koje bi nas potom obavezivale na vršenje micve. Oni su to učinili s cicitom jer to nije tek micva koju mi vršimo, već je to micva koju odijevamo. Ona je integralni dio našeg svakodnevnog svjetovnog života, i bilo bi sramota da se odreknemo ove stimulativne micve zato što se promijenio način odijevanja, pa više ne nosimo odjeću s četiri kraja.

Tora povezuje micvu o cicitu sa svim micvot Tore. Cicit služi kao

podsjetnik na sveobuhvatnu privrženost Židova B-gu.

Nakon toga slijedi upozorenje da se ne ide za zlim napastima očiju (uma) ili srca (osjećaja). Tora potom ponovno naglašava važnost općenitog vjerovanja u B-ga, a osobito u to da nas je On izbavio iz Egipta.

Tako dva puta dnevno izgovaranje Š’ma čini ispunjenje micve da se sjećamo Izlaska "svih dana svog života", uz njenu vlastitu micvu, govorenja Š’ma.

Primijetite da se dvije pozitivne micve iz Paršat Šlah bave s dvije glavne, temeljne ljudske potrebe – hranom i odjećom, fizičkim nužnostima koje imaju i značajnu duhovnu dimenziju. (Hala i cicit primjeri su mnogih drugih micvot koje se odnose na hranu i odjeću, tj. brahot, kašrut, čednost.) Šlah također sadrži različite aspekte korbanot (makar ih se ne ubraja iz ove sedre) prijašnji su bazični, a kasniji duhovni i uzvišeni.

To je kao da se narod ponovo izgrađuje iz samog početka nakon razornog grijeha izvidnika. ■ Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 385. Nikad još niste jeli halu: Obavezu odvajanja dijela tijesta za kohena

387. Zabranjeno približavanje: Zabrana da se potucamo za svojim porivima

Od prvog od vašeg miješenja stavit ćete na stranu ... (Brojevi 15,20)

... i nećete lutati za vašim srcima i očima, za kojima bludite. (Brojevi 15,39)

Mnogi misle kako na šabes jedu halu, no zapravo je ne jedu. Oni jedu "kruh od kojeg je uzeta hala."

Hala je zapravo naziv za dio tijesta koji se odvoji i daje kao dar kohenu. Količina tijesta koja obavezuje na halu je omer, čiji volumen iznosi 43,2 jaja. (U našim mjerama, to bi bila količina tijesta napravljena od malo više od 1,1 kilograma brašna.)… ...Tora jedino traži da se hala uzima u Izraelu, no učenjaci su načinili pravilo da se hala uzima i van zemlje Izraela, kako se ta praksa ne bi zaboravila...

386. Objesite ih, momci!: Obveza stavljanja cicisa na odjeću koja ima četiri ugla ... oni će napraviti cicis na uglovima njihovih haljina ...

(Brojevi 15,38) Dio je micve o cicisu (cicitu) da jednu nit treba obojiti u posebnu nijansu plave boje zvane teheles. Ona se proizvodi od posebnog pigmenta koji se vadi iz školjaka zvanih hilazon. Mi smo izgubili tradiciju o tome što je, konkretno, bio hilazon tako da danas većina ljudi ne nosi plavu nit kao dio svog cicisa. To što nema tehelesa ne isključuje odjeću od obaveze cicisa; micva se primjenjuje i nadalje čak i ako nemamo mogućnosti nositi plavu nit. (Postoje oni koji smatraju da je hilazon identificiran kao puž koji se zove murex trunculus. Oni su nastavili s praksom nošenja tehelesa u svom cicisu, no to mišljenje teško da je univerzalna prihvaćeno, a postoje i oni koji se aktivno ne slažu s njime.)

Cicis je obveza za pojedinca, a ne za odjeću. Dopušteno je imati puno skladište odjeće koja ima četiri ugla i time se ne bi kršilo ni slova ni duha zapovijedi. Ako čovjek poželi nositi jedan od svojih tisuću vunenih ponča, morat će staviti cicis na uglove.

Ova micva vrijedi za muškarce u sva vremena i na svim mjestima. O njoj se raspravlja u Talmudu u traktu Menahos, počevši od stranice 37b. Ovaj je micva kodificirana u Šulhan Aruhu u Orah hajim 8. Ona je 14. od 248 pozitivnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvosu, i 10. od 77 pozitivnih micvos koje se danas mogu vršiti kako su navedene u Sefer HaMicvos HaKacar Chofetz Chaima.

Strana 6

Ova je micva nastavak načina razmišljanja o razlozima za cicis, iz prethodne micve. Zapovjeđeno nam je da odijevamo cicis, tako da kad ih vidimo, sjetimo se B-žjih zapovijedi i vršimo ih, za razliku od tumaranja za željama naših srca i očiju. "Vršite sve B-žje zapovijedi" jedna je od onih općih fraza koje se ne smatraju zasebnom micvom, ali "Ne bludite za željama vaših srca i očiju" vrlo je konkretna zabrana.

Suština "ići za svojim srcem" se sastoji u tome da ne slijedimo filozofije koje su protivne Tori, jer ako tako činimo završit ćemo uma smetenog heretičkim idejama.

Ako se nekome na umu pojavi ideja koja je suprotna Tori (na primjer, Što ako je taj i taj stvarno "bog"?), njome se ne bi trebalo baviti. Umjesto toga, primjeren način postupanja je da je se sasiječe u korjenu i svoje napore usredotoči na Toru.

Ne slijediti želje naših očiju još je očiglednije: ono se odnosi na prepuštanje svim našim fizičkim porivima, a posebice onima seksualne prirode. Kako bi naglasio ovu ideju, Talmud u Brahos (12b) povezuje naš redak s retkom u Sucima 14,3, u kojem Samson svoju želju za određenom ženom iskazuje na taj način. (On također citira i Psalam 14,1 kako bi pružio potporu uporabi srca za izražavanje heretičkih misli.)

Razlog za tu micvu je očit: ukoliko se prepustimo neprimjerenim mislima ili porivima, to će nas navesti na grijeh. Ova je micva prva crta obrane koja nas čuva da ne zapadnemo u još veće nevolje. Sefer HaChinuch uspoređuje misli i porive s očevima, a postupke koji iz njih proizlaze djecom. Naš je zadatak da spriječimo očeve da dobiju potomstvo. Mišna u Pirkei Avos (4,2) nam govori da, grijeh, ako ga se ne kontrolira, samo vodi daljnjem grijehu, pa slijedećem, i slijedećem, i tako u beskraj.

Ova se micva odnosi na muškarce i žene u svim vremenima i na svim mjestima. O njoj se raspravlja u Talmudu u traktatu Brahos, na stranici 12b. Ova je micva kodificirana u Mišne Tora u drugom poglavlju Hilchos Avodas Kochavim. Ona je 47. od 365 negativnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvosu i 156. od 194 negativnih micvos koje se danas može vršiti kako su navedene u Sefer HaMicvos HaKacar Chofetz Chaima. ■

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Put kojim su špijuni išli i klevetanje Jesu li špijuni stvarno putovali iz pustinje Zin sve do sjeverne granice Izraela, analizirajući glavne gradove, utvrde i izvore vode na putu, i potom se vratili Mošeu, sve u manje od četrdeset dana?

• Dok Raši tvrdi da su uhode imale B-žansku pomoć koja je ubrzala njihov hod i omogućila im da istraže cijelu zemlju, Netziv tvrdi da su uhode izviđale u parovima, podijelivši između sebe zemlju. Nasuprot tome, neki suvremeni znanstvenici sugeriraju da su uhode izvidjele samo južno područje zemlje, budući da će to biti prvo mjesto na koje će doći tijekom osvajanja.

• Koji stihovi podržavaju svako od tih gledišta? Koja su od njih teška?

• Kako različita gledišta bacaju svjetlo na prirodu grijeha uhoda u cjelini? Kako bi se naša procjena uhoda mogla razlikovati da je Hebron bio jedini grad koji su posjetili, umjesto da je bio jedno od

brojnih mjesta na kojima su se zaustavili? Kakve bi posljedice moglo imati da su samo jedan ili dvojica špijuna susreli divove, ili da su ih svi susreli?

Grijesi otaca Kada se molio za narod nakon grijeha špijuna, Moše spominje vrline Hašema, uključujući i da je on "‫״ב ִנמם‬ ָּ ‫"פ ֵֹּק ״ ֲ ֹו ״ָאבֹו ״ ַ ל‬. Čini se da stih sugerira da pod barem određenim okolnostima, Hašem dopušta nevinoj djeci da budu kažnjeni dok njihovi grešni roditelji prolaze nekažnjeno.

• Kako takva kazna manifesttira B-žansku pravdu? Štoviše, zašto bi Moše spomenuo takvu osobinu kao dio molbe za oprost? Postoji li neki način da se taj izraz rastumači kao atribut milosti?

• Kada je, ako uopće jest, opravdana kolektivna kazna?

Može li se isto obrazloženje primijeniti i kada se nekoga kažnjava za primjer drugima? Ima li kakvog utjecaja činjenica da stih govori o kazni unutar obitelji?

Proturječni izvještaji Nekoliko epizoda koje se nalaze u Tori, u jednom od prva četiri humašim Moše prepričava i u knjizi Devarim. Često se ti opisi razlikuju u ključnim točkama, a u nekim slučajevima čak i izgledaju da si međusobno proturječe. Kako možemo razumjeti te razlike?

• Usporedite kako su ispričane priče o uhodama u paraši Šelah i paraši Devarim. Koje razlike zapažate? Koje su najviše uznemirujuće? Kako biste ih mogli objasniti?

• Neki komentatori sugeriraju da Moše ponekad namjerno preinačuje prethodne događaje kada ih četrdesete godine priopćava narodu, kako bi na odlasku najbolje prenio svoje poruke. Što mislite da je bio glavni Mošeov interes u prepričavanju priče o uhodama novoj generaciji? Kako bi to moglo objasniti odstupanja?

• Drugi sugeriraju da dvije knjige jednostavno pričaju istu priču iz različitih perspektiva. Dakle, u našem slučaju, R. Medan sugerira da špijuni imaju dvostruku misiju, vojnu izvidničku misiju, kao i misiju za određivanje plemenskog nasljedstva. Dok se Devarim usredotočuje na prvo, Bemidbar ističe ovo potonje. Kako bi ovaj pristup mogao objasniti odstupanja među pričama?

• Koji od gore navedenih pristupa preferirate? Kako se oni mogu primijeniti na druge priče? ■ Prevela Tamar Buchwald

Godina 13 7 Broj 35 Strana

Strana 7

Rav Kook:

Lekcija iz Šiloa Jedan učenjak Tore koji je u Izrael

Midraš nas uči da Elkana nije sa-

lošem ponašanju ne smijemo izgu-

stigao iz Amerike, bio je vrlo uzru-

mo putovao u Šilo. On je želio po-

biti poveznicu s tim svetim mje-

jan. Otišao je Rav Kooku kako bi mu

taknuti i druge da izvrše micvu alija

stom. Ne smijemo odbaciti ovu

se požalio i izrazio svoje razočaranje

la-regel, posjećivanja

na

micvu. Naša je dužnost da idemo u

stanjem držanja religioznih zakona

blagdane. Kako bi tu micvu obzna-

Šilo i da ojačamo svetost tog mjesta.

u Erec Jisraelu. Bio je šokiran time

nio i ohrabrio druge da mu se pri-

što je vidio da mnogi nereligiozni

druže, Elkana je svake godine do

Židovi krše šabat, jedu hranu koja

Šiloa išao drugim putem.

nije košer te se bune protiv židovske tradicije u Svetoj Zemlji. Kako bi on u takvom okruženju mogao podizati svoju djecu? Bio je toliko potresen situacijom koju je vidio da je razmišljao o povratku u Ameriku.

Put u Šilo Rav Kook mu je rekao: Sigurno se sjećaš priče s početka knjige proroka Samuela koju si učio u djetinjstvu. Priča je vezana uz

Elkanu, oca proroka Samuela: "Elkana bi svake godine odlazio u Šilo kako bi tamo prinio svoje žrtve B-gu.

Tamo u Šilou, Elijevi sinovi, Hofni i Pinhas, služili su kao B-žji svećenici" (1.Samuelova 1,3).

Zanimljivo je da stih spominje sinove Velikog svećenika, Hofnija i Pinhasa. Kakve su veze oni imali s Elkaninim godišnjim hodočašćem u Šilo?

Strana 8

Svetišta

Postavlja se pitanje: Koji je bio uzrok tome da je ta generacija postala toliko 'labava' u održavanju micve alija la-regel --– micve koja se nekoliko puta spominje u Tori – da je Elkana osjećao potrebu za time da promovira ispunjanje te micve?

Zbog svojih plemenitih namjera i truda koji je u to uložio, Elkana je bio nagrađen sinom koji je postao

jedan od najvećih vođa židovskog naroda – prorokom Samuelom.

Jačanje svetosti u Zemlji U tom se trenutku Rav Kook okrenuo svom gostu:

■

Iz ove priče učimo važnu lekciju

Drugo pitanje odgovara na prvo.

vezanu uz Erec Jisrael. Činjenica da

Hofni i Pinhas bili su pokvareni

tu žive nereligiozni Židovi ne treba

ljudi koji su bili ozbiljno kažnjeni

biti razlog da mi odbacimo micvu o

zbog djela koja su činili u Svetištu u

tome da prebivamo u Izraelu. I sva-

Šilou. Činjenica da su oni bili sve-

kako da nitko ne bi trebao pomišlja-

ćenici bila je razlog zbog kojeg

ti na to da ode iz te zemlje. Svaka

mnogi ljudi nisu željeli dolaziti u

osoba koja živi u Erec Jisraelu i koja

Šilo. Uz svećenike poput Hofnija i

se pridržava Tore i micvot, dodaje

Pinhasa, razmišljali su ljudi, bolje je

svetost Zemlji.

ne putovati u Šilo kako ne bismo

Oni koji prebivaju u Erec Jisraelu u

bili izloženi takvom skandaloznom

svetosti – rekao je Rav Kook ovom

ponašanju.

učenjaku – zaslužit će djecu za koju

Međutim, Elkana je na to gledao

će moći s ponosom reći, poput Sa-

drugačije. On je ljudima rekao da

muelove majke Hane, "Ovo je dijete

unatoč Hofnijevom i Pinhasovom

za koje sam molila" (Samuel 1,27).

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rav Kook:

Lekcija iz Šiloa

Ispravljanje grijeha uhoda

o kakvim vanjskim faktorima – čak ni o posebnim micvot (vidi Avot

Jedna od najvećih tragedija u

5,16; Orot, str.9). Rabbi Abba gajio je

dugoj povijesti židovskog naroda

ljubav prema unutarnjoj svetosti

dogodila se kada su se uhode koje je

Erec Jisraela. On je prepoznao da

Moše poslao da izvide zemlju, vra-

jedinstvene osobine zemlje Izrael,

tile sa zastrašujućim izvještajem.

Njihova upozorenja o divovima i "zemlji koja proždire svoje stanovnike" uvjerila su narod kako je bolje

da se vrate u Egipat.

nog svjetla njene mudrosti i pro-

proroštva i prosvjetljenje, idu da-

roštva!

leko iznad micvot povezanih uz

Kvaliteta svetosti koju učenjaci

Za razliku od drugih incidenata u kojima su se Izraelci bunili protiv B-ga, u ovoj prigodi Moše nije uspio poništiti B-žju odluku. Cijela generacija pomrla je u pustinji i nikada nije stigla u Obećanu Zemlju. Najbolje što je Moše mogao učiniti bilo je da odgodi kaznu za 40 godina.

Rav Kook napisao je da još i danas trpimo posljedice te strašne pogreške. Korijen svih progonstava i po-

nižavanja židovskog naroda kroz generacije, nalazi se upravo u našem propustu da ispravimo grijeh uhoda.

Kako možemo uhoda?

kao što je njezina prijemčivost za

Tore mogu pronaći u zemlji Izrael uopće ne postoji izvan Zemlje. Ja osobno svjedočim toj jedinstvenoj kvaliteti, razinom razmjernom mojoj

mršavoj

vrijednosti."

(Igrot

HaRe'jah, 1.sv., str. 112-113)

grijeh

Kako bismo ispravili ovu nacionalnu pogrešku, potrebna je tešuvat hamiškal, poniznost razmjerna grijehu koja će stvoriti "balans". Uhode

zao ljubeći ogoljele zidine.

'B-žjom voljom' Tijekom misije sakupljanja sredstava u Americi 1924. godine, Rav Kook je pokušao uvjeriti jednog bogatog Židova da useli u Izrael.

Za Rav Kooka, ova preporuka o

Čovjek mu je dao razne razloge

tome kako ispraviti grijeh uhoda

zašto još ne može napustiti Ameri-

nije bila samo lijepa propovijed.

ku, ali je zaključio, "B-žjom voljom, i

Priče obiluju njegovom strastvenom

ja ću uskoro napraviti alija u Izra-

ljubavlju prema Izraelu i njegovim

el."

neumornim pokušajima da ohrabri svoje bližnje Židove da se presele u Erec Jisrael.

Poljubac zidinama Akka

ispraviti

poljoprivredu. Stoga je on to iska-

Talmud piše u Ketubot 112a da je Rabi Abba iskazao svoju veliku ljubav prema Izraelu ljubeći zidine grada Akka kada se vratio u Izrael. Što je bilo toliko posebno u tim zidinama?

Rav Kook mu je odgovorio: "To je zasigurno B-žja volja. Nakon svega, nastanjivanje Erec Jisraela je jedna od Njegovih zapovijedi. Ali mora biti i tvoja volja, također…"

Bez kalkulacija Jednom je jedan židovski turist posjetio Rav Kooka u Jeruzalemu, tražeći savjet o mogućnosti da živi u Izraelu. Tijekom razgovora, posje-

su oklevetale Izrael, kao što piše,

Rav Kook je objasnio da, kada bi

titelj je kalkulirao prednosti i mane

"Oni su oklevetali poželjnu zemlju"

Rabi Abba poljubio zemlju Izraela,

useljenja u Izrael i na kraju je donio

(Psalam 106,24). Mi moramo učiniti

mi bismo iz toga shvatili da je nje-

odluku da to nije vrijedno učiniti.

suprotno i pokazati našu nepoko-

gova ljubav prema Zemlji uteme-

lebljivu ljubav prema Zemlji.

ljena na posebnim micvot koje su

"Moramo razglasiti cijelom svijetu njezinu ljepotu, svetost i uzvišenost. Kada bismo barem mogli izraziti (onime što se nama čini pretjeranim) čak i desettisućiti dio

povezane s njenim plodovima – desetina, prvi plodovi, šabatna godina itd. Zemlja koja rađa plod označava važnost i svetost Zemlje kroz micve hatelujot ba'arec.

poželjnosti ove divne Zemlje, pre-

No, ljubav koju je Rabi Abba osje-

divnog svjetla njene Tore i uzviše-

ćao prema Izraelu nije bila ovisna ni

Godina 13 9 Broj 35 Strana

Rav Kook je rekao tom čovjeku: "Prije no što su Izraelci ušli u Zemlju, morali su najprije ubiti Sihona, kralja Hešbona. To nas uči da čovjek mora doći u Zemlju Izrael bli hešbon – bez kalkulacija■ (hešbon – hebrejska riječ za račun, kalkulaciju, op.prev.)".■ Prevela Anja Grabar Strana 9

Rabbi Berel Wein:

Vraćanje na staro Temeljno pitanje koje se postavlja u ovotjednoj parši glasi: kako su toliki mudri i naoko pobožni vođe Izraela mogli napraviti tako ozbiljnu pogrešku u svom viđenju i prosuđivanju, i time sebe i članove svoje zajednice osuditi na smrt i sramotu? Svi su komentatori Tore u povijesti, od Talmuda i Midraša naovamo, pokušali nam odgonetnuti ovu tajnu.

Razne teorije, svaka od njih po svom mišljenju ispravna, bile su iznesene kako bi se uhvatile u koštac s ovim teškim pitanjem. Ipak, kao što je mnogo puta slučaj kada pokušamo analizirati ljudsko ponašanje i misli, nakon što se razmotri i usvoji sve odgovore, pitanje nas i dalje nastavlja mučiti. I to je samo po sebi možda jedna od glavnih pouka ove tužne pripovijesti iz Tore.

Ljudska su bića sklona pogreškama, čak i veliki i plemeniti ljudi. Čovjek predlaže, ali jedino B-g odlučuje. Raši, na temelju Midraša, komentira da čak ni Moše nije shvatio situaciju pa je poslao vođe plemena da izvide zemlju, iako mu G-spod nikada nije izričito rekao da to učini i konačnu je odluku da se to učini prepustio njegovoj prosudbi. Život obično nije toliko komedija pogrešaka koliko tragedija pogrešaka. I mnogo puta u povijesti možemo lako primijetiti da su veliki ljudi skloni činiti velike pogreške u

prosuđivanju i politici. Tako je bilo i u vrijeme Prvog Hrama s kraljevima Jude i Izraela, i svakako je tako bilo i za Drugoga Hrama, čak i s potomcima pravednih Hašmonejaca.

A priča o našem narodu u egzilu prožeta je pogrešnim mesijanizmima i lošim političkim odlukama.

Takav je život i ljudska glupost.

Ne možemo živjeti bez vodstva i usmjeravanja, mišljenja i savjeta.

No, uvijek trebamo biti svjesni da ljudska bića po definiciji nisu sveznajuća. Dar proroštva više ne obitava u našoj zajednici. Zbog toga je uvijek poželjan oprez po pitanju povjerenja u druge. Psalmist nas upozorava da ne vjerujemo slijepo u velike, velikodušne, plemenite i moćne jer su i oni samo smrtni ljudi koji će završiti kao prah.

Druga važna lekcija koja se pojavljuje u ovoj parši je da mišljenje većine nije uvijek i ispravno mišljenje.

Kalev i Jehošua nisu se slagali sa svojim kolegama. Židovski je narod zanemario njihove riječi i poveo se za mišljenjem velike većine u vezi zemlje Izraelove.

Snaga opstanka židovskog naroda kroz vjekove bila je njegova sposobnost da se ne složi s većinskim mišljenjem i vladajućim kulturama.

Kulture se mijenjaju i mišljenja preokreću s vremenom i okolnostima.

Ali istina koja je u skladu s B-gom nikada se ne koleba i ne mijenja.

Demokracija može predstavljati volju većine. No, čak i demokracija nije uvijek nepogrešivo ispravna u vezi najvažnijih ključnih pitanja.

Tora služi kao kočnica protiv tiranije većine. Ona pruža mjerilo kojim se događaji i mišljenja mogu prosuđivati i mjeriti. Kalev i Jehošua će preživjeti i dovesti Židovski narod u zemlju Izraela. Ostali plemenitaši i vođe, mudraci i pesimisti, većina i oni politički ispravni nestat će i umrijeti u pustinji.

Altruizam nasuprot interesa i dobitaka

osobnih ■

Ovotjedna parša iznosi i prastaru temu u vezi ljudskog ponašanja – o altruizmu iznad osobnog interesa i dobitka. Dok su nam svima usta puna zamisli i ideala altruizma dok se bavimo javnim poslovima i općim dobrom, svi smo mi i dalje ljudska bića, a Talmud je još davno postavio postulat da "ljudsko biće je prije svega najbliže i obuzeto svojim vlastitim ja i svojim interesima. " Sukob između općeg dobra za mnoge i osobne koristi za nekolicinu ili čak i samo jednog pojedinca stvar je politike, vlasti, moći i utjecaja. To je osnovni pokretač u čitavom ljudskom postojanju i povijesti.

Naš osjećaj čestitosti i savjesti stalno je na udaru vlastitog interesa i osobnih faktora i računice. Mi smo rođeni kao sebični grabežljivi pojedinci i svi izazovi u životu koji slijede vrte se oko naše sposobnosti da prepoznamo i preinačimo ovaj temeljni ljudski instinkt.

Moglo bi se reći da su sve zapovijedi i zakoni Tore dani da nam omoguće da se usprotivimo ovom nagonu koji je dio nas od trenutka našeg rođenja. To je ono na što su rabini mislili kad su nas učili da je "zli nagon" - urođena sebičnost i čista samo za sebe zainteresirana narav čovjeka - je s nama od našeg

Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Berel Wein:

prvog daha na ovoj zemlji. Borba da uključimo druge - obitelj, zajednicu, bližnje Židove i ljudska bića općenito - u naš svjetonazor priča je o našem životu i postojanju.

Tora Avrahamu pripisuje pobjedu u ovoj borbi i upravo je on, više od svih ostalih, onaj kojeg gledamo kao našeg praoca i uzora, osnivača B-žjeg naroda.

Jedno od tumačenja koje komentatori nude u vezi negativnog ponašanja i kritičkog izvještaja o Zemlji Izrael je da su uhode - koje su bili vođe svojih plemena - bili svjesni da kada Židovi uđu u zemlju Izrael, trebat će izabrat nove vođe pa će se oni, Židovi, naći u opasnosti da izgube svoje titule i pozicije koje im daju moć i utjecaj.

Svijest o tome vrebala je njihove misli i stvarala predrasude u njihovu gledištu o Zemlji Izrael.

Njihova opipljliva osobna korist i položaj nadvladali su opće dobro naroda kojemu su trebali služiti. To je uvijek bila nevolja vođa zajednice, kada oholost i služenje samom sebi zavlada nad pogledom vođe, tako da on ne bude u stanju razlikovati između javnog dobra i svojih privatnih interesa. Što je još gore, mnogo puta privatni interes vođa bude prerušen u javno dobro. Diktatori su uvijek izjavljivali "Ja sam država!" Veliki prorok Šmuel je svrstan u istu kategoriju kao Moše i Aharon zbog nesebičnosti kojom je vodio Židovski narod. Tragedija uhoda, i općenito Židovskog naroda tog naraštaja, je ta nesposobnost da se podigne iznad osobnih interesa i sagleda opću sliku Židovske sudbine i postignuća.

Poput mnogih vođa koje je zaslijepio vlastiti program ideja i zbivanja, uhode su ubrzo potonule u laži i klevete kako bi dokazali svoje. Tragedija u ovakvim slučajevima je to Godina 13 11Broj 35 Strana

Vraćanje na staro da ljudi često slijede ovakve manjkave vođe, što dovodi nesreću na sve i svakoga. Uvijek trebamo biti na oprezu u vezi pravih motiva onih koji tvrde da nas vode za navodno opće dobro.

Nikada ne pretpostavljaj, uvijek budi spreman I suviše samopouzdanje je štetno.

Moše u prethodnicu šalje vođe Izraelovih plemena da izvide zemlju Izrael i podnesu mu izvještaj. On im daje konkretne upute o tome što njihov izvještaj treba sadržavati i s pouzdanjem čeka da se uspješno vrate sa svog potencijalno opasnog zadatka.

Očito mu nije bilo ni na kraj pameti da su te odbrane vođe u stanju donijeti negativan izvještaj o zemlji Izraela i da bi oni, unatoč svoje ozlojeđenosti, takav izvještaj mogli objaviti te potaknuti izraelski narod da se pobuni protiv Mošeova vodstva i B-žje Providnosti.

Moše si nije mogao zamisliti da bi vođe izraelskih plemena drugačije gledali na zemlju Izraela od njegovog viđenja. Za Mošea je obećana zemlja, zemlja predaka Izraela i Židovske sudbine i budućnosti. Ali ljudi poslani da donesu izvještaj Mošeu - osim Kaleva i Jehošue - vide jedino probleme i teškoće s kojima će se suočiti Židovska država.

Moše nazire vječnost, a oni vide samo divove i strašne ratnike. Moše čezne za ulaskom u zemlju Izraela, a oni su spremni vratiti se u egipatsko ropstvo. Mošeovo povjerenje u ljude i njihove nekadašnje vođe uništeno je. I Mošeovo pouzdanje u samoga sebe i njegovo prosuđivanje ljudi i situacija sada je oslabljeno i u njegov se um uvukla sumnja u samoga sebe. Mošeova frustracija i razočaranje u parši su sasvim opipljivi. Mošeov naraštaj osuđen je na smrt.

Svaka osoba na položaju vođe i odgovornosti, pogotovo kod mlađih

ljudi koji su na takvim pozicijama, pada u istu zamku u koju je upao Moše u ovotjednoj parši. Sjećam se da sam kao potpuno neiskusan mladi rabina pokušao dovesti dobro poznatu ješivu u našu zajednicu i osnovati podružnicu glavne institucije. Našoj je zajednici tada jako bila potrebna takva obrazovna ustanova u njenoj sredini.

Na javnoj sjednici koju sam sam sazvao predstavio sam plan da krenemo dalje s tim planom. Pomislio sam: "Tko bi se mogao usprotiviti ješivi, koja je tako očajnički potrebna našoj zajednici?" I tako se u svojoj naivnosti nisam odgovarajuće pripremio za taj sastanak niti sam nazvao one koji podržavaju ješivu da dođu na sjednicu i budu se spremni boriti za nju. Bio sam potpuno uvjeren da su svi vidjeli ovo pitanje na moj način i kroz moju viziju zajednice.

Stoga sam bio šokiran kada sam začuo bujicu verbalnih pogrda i protivljenja projektu ješive koje sam iznio na sastanku, i cijeli je plan propao. Ja sam pretpostavio da će stvar svi vidjeti mojim očima i smatrati da je moja vizija ispravna. Puno godina kasnije i u jednoj drugoj zajednici bio sam u mogućnosti osnovati ješivu, također nasuprot mnogih skeptika, no ovog puta sam se pripremio i posjedovao mnogo bolji osjećaj u vezi toga tome kako funkcionira prava ljudska priroda.

Nisam mogao pretpostaviti da će itko drugi vidjeti situaciju onako kako je ja vidim i zato sam se ovaj put dobro pripremio za sastanak.

Moše je zamislio najbolje i nije bio spreman za ono što se zapravo dogodilo. Skeptika uvijek ima mnogo.

Uvijek se moramo primjereno pripremiti da nadjačamo njih i njihove prigovore. Šabat šalom ■

Strana 11

Rabbi Yissocher Frand:

Je li to stvarno micva ili je to samo prerušeni grijeh?

Koje srce nam govori?

Parša Š'lah sadrži jedan od najpoznatijih incidenata u Tori koji je ostavio posljedice do današnjeg dana.

Parša započinje riječima: "Hašem se obratio Mošeu rekavši, 'Pošalji ljude i neka izvide zemlju Kanaan (v'jasuru es Erec Kanaan)…" (Bamidbar 13,1-

2). Parša završava sa zapovijedi da se nosi cicit, riječima Tore "… i nećeš ići za svojim srcima (v'lo sasuru aharej levavhem) i za svojim očima za kojima lutaš." (Bamidbar 15,39).

Međutim, postoje neke poteškoće

ma i za svojim srcem", a ne "Ne idite

vezane uz stih "I nećeš 'ići' za svo-

za svojim srcima i za svojim očima."

jim srcima i svojim očima." Postoji

Sve ove stvari dovode nas do

poveznica između riječi 'ići' koja se

pitanja o tome što Tora zapravo

koristi u ovom stihu i riječi 'izvid-

misli.

jeti' koja se koristi na početku parše vezano uz uhode, a ta poveznica nije samo semantičke prirode. Te-

hnički gledano, ako bismo ovaj stih napisali na modernom hebrejskom, ne bismo napisali v'lo sasuru aharej levavhem (množina);

već

bismo

napisali v'lo sasuru aharej libhem (jednina). Svi znamo da imamo dva

Šemen HaTov (Rabi Dov Weinberger) u svom drugom dijelu komentara

Tore

sugerira

sljedeću

poveznicu između uhoda na početku parše i "uhoda" na kraju parše te daje uvid u to što zapravo znači izraz "aharej levavhem" (za svojim srcima).

Ironija korištenja iste riječi koja

oka pa je stoga prikladno upotrije-

■ (u Hazal kažu da kada Tora kaže

ima korijen "tur" na početku i na

biti izraz v'lo sasuru aharej ejnehem

Krias Šma [Devorim 6,5]) "svim svo-

kraju sedre po Rašijevom mišljenju

(množina) kad je riječ o našim oči-

jim srcem" (b'hol l'vovha), ona nas

nije slučajna. Zapravo, riječ 'tur'

ma. Međutim, imamo samo jedno

uči da čovjek treba služiti Svemo-

srce. Stoga bi mnogo prikladnije

gućem i sa svojim dobrim, i sa svo-

bilo reći – ne idite za svojim srcem.

jim lošim nagonima. Istina je da

Zašto koristiti množinu kada je o

anatomski gledano imamo samo

srcu riječ?

jedno srce, ali rabini na taj organ

(v'jasuru et Erec Kanaan; va'jašuv m'tur ha'Arec; i v'lo sasuru aharej levavhem) nije baš uobičajen biblijski

izraz. Raši (15,39) primjećuje ponavljanje te riječi u ovoj parši i komentira, "Srce i oči su 'uhode' tijela, oni uzrokuju grijeh. Oči vide, srce poželi, a tijelo počini grijeh."

Nadalje, ako Raši kaže, "oči vide, a srce poželi" tada je redoslijed u stihu također neobičan. Stih bi trebao glasiti "Ne idite za svojim oči-

gledaju kao na "dva srca" – naš jecer hatov i jecer hara – dobro i zlo u nama, dio nas koji želi činiti dobro i dio nas koji želi činiti zlo.

Mi znamo što je dobro, a što je loše. Međutim, mnogo puta se zli nagon može prerušiti i sebe predstaviti kao onoga koji želi učiniti micvu, dobro djelo. Dužnost je čovjeka da raspozna da unatoč činjenici što

to izgleda kao micva i može biti vrlo uvjerljivo, to zapravo nije micva.

Klasičan primjer toga su uhode.

Hazal nam kažu da je 12 pojedinaca koji su poslani u ovu misiju bilo dio elite židovskog naroda. Pa ipak, oni su pali u ovaj grozan grijeh koji je uzrokovao da Klal Jisrael ostane u pustinji narednih 40 godina te su, kao što smo već spomenuli, zapravo potakli "oplakivanje za sve buduće Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Je li to stvarno micva ili samo prerušeni grijeh?

generacije" (behija l'doros).

Kako se to moglo dogoditi tako velikim ljudima? Odgovor je da su oni smatrali da ispunjavaju micvu time što neće ući u Erec Jisrael. Zašto? Hidušei HaRim (Gerer Rebe) objašnjava da je njihova želja da ostanu u pustinji slična "zetu koji

namireno.

"I nećete ići za svojim srcima". Čovjek mora uvijek biti oprezan kako

živi na grbači svog tasta" (na jidišu

Što su onda oni radili cijele dane?

– an eidem auf kest). U Europi to nije

Ako ne moraš brinuti o tome da za-

značilo da svom zetu svaki mjesec

radiš za život, što onda činiš cijeli

šalješ ček kako bi on mogao sjediti i

dan? Odgovor je da su oni učili i

učiti u kolelu, već se tvoja kći udala i

posvetili cijeli svoj život duhov-

tada je mladi par došao živjeti u

nosti. Kada je došlo vrijeme da uđu

tvoju kuću. To su bila "dobra stara

u Erec Jisrael, to je bilo kao da je

vremena" prije zdravstvenog osigu-

netko rekao "Prijatelji, odmor je

ranja, prije osiguranja vozila i prije

gotov!" Nema više mane s neba i

nego što je "ljudima trebao njihov

vode s Izvora. Morat ćemo orati i

prostor". Nakon što bi se tvoja kći

sijati. Morat ćemo brinuti o žetvi i

Iz primjera uhoda vidimo da je to

udala, ti bi svom zetu obećao da

vremenskim uvjetima. Morat ćemo

izazov na kojem ponekad padaju i

može živjeti u tvojoj kući 3, 5, 10

se sami brinuti za život i raditi u

veliki ljudi – izazov u kojem se čo-

godina – kakav bi već bio dogovor –

znoju svog lica. Uhode su – osjeća-

vjek mora izdići iznad svojih pre-

i to je ono što se dogodilo. Oni bi se

jući da čine stvari u skladu sa svo-

drasuda, svojih skrivenih motiva i

uselili i, ako bi se dobro slagali sa

jim dobrim nagonom – pokušale

osobnih koristi kada je riječ o izboru

rođacima, ostali bi tamo i bilo bi im

sabotirati taj b-žanski plan: "Kome

između više opcija. Kada Tora kaže,

divno. Pitanje hrane bila im je rije-

treba Erec Jisrael? Ostanimo ovdje u

"Mito zasljepljuje oči mudrih" (De-

šeno, nisu morali brinuti o najam-

pustinji

vorim 16,19), to se ne odnosi samo

nini i bile su im plaćene sve režije.

duhovno rasti!"

Može li bolje? To je bilo sjajno!

gdje

možemo

nastaviti

Ta je misao izokrenula njihov

bi raspoznao koje mu srce govori.

Mi imamo dva srca. Ponekad je vrlo teško razlučiti čujemo li jecer hatov ili jecer hara. Zato Lo sasuru aharej levavhem u stihu dolazi prije očiju jer najprije moramo odrediti koje nam srce govori – da li ono dobro, ili ono loše. To je jedan od najvećih životnih izazova.

na novčano podmićivanje. Ponekad to može biti u našim dušama, naša podsvijest koja nas podmićuje. Svi

Hidušej HaRim piše da je tastu

pogled na Erec Jisrael. Vratili su se

često bilo teško presjeći tu vezu i

sa vrlo negativnim izvještajem –

reći svojoj djeci "U redu. Prošao je

rekavši da je to zemlja koja proždire

dogovoreni rok. Vrijeme je da se

svoje stanovnike (Bamidbar 13,32).

iselite i počnete samostalno zarađi-

Tko je to učinio? Bio je to njihov zli

vati kako biste mogli ponoviti ovu

nagon koji je stavio masku argu-

rutinu sa sljedećom generacijom."

mentom "Želimo živjeti život du-

To je, kaže Hidušej HaRim, bila si-

hovnosti, a ne život materijalizma".

tuacija u kojoj je bio židovski narod

To je klasičan primjer vuka u ov-

kada je bio u pustinji. Oni su bili

čjem runu – zlog nagona preruše-

Neka bismo svi imali mudrosti i

eidem auf kest – sve njihove potrebe

nog u dobri nagon. Tako su ovi

snage da izbjegnemo zamku toga da

bile su podmirene. Njihova se od-

veliki ljudi uspjeli počiniti ovu

"idemo za svojim srcima i za svojim

jeća nije trošila (Devarim 8,4), imali

pogrešku.

očima". ■

su Izvor i oblake Slave; bilo je to poput Edenskog vrta – sve je bilo Godina 13 13Broj 35 Strana

To je ono što Tora misli kada kaže

mi imamo skrivene motive. Jedan od najvećih izazova je donijeti ispravnu odluku u životu i prepoznati koje od naša dva srca nam govori. Postoje stvari koje izgledaju kao micva, hodaju kao micva i govore kao micva, ali nisu micvot. Na kraju, one su grijeh.

Prevela Anja Grabar

Strana 13

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Moć naših izbora Ovotjedna parša fokusira se na

nije im pomoglo kada su se našli na

komentirati samo izbor koji je netko

priču o uhodama koje je Moše po-

novom testu. Desetorica od njih

napravio, a nikako čovjeka kakav je

slao da izvide zemlju Izrael. Oni se

dvanaest pala su na testu – i pali su

on bio prije no što je donio tu

vraćaju s negativnim izvještajem –

toliko nisko da nam rabini kažu da

odluku.

to je zemlja koja proždire svoje sta-

oni nemaju udjela u svijetu koji

novnike. Neosvojiva je. Zemlja di-

dolazi.

vova… Iako su žene, kao i obično,

ostale čvrste i inzistirale na tome da se bez obzira na ovaj izvještaj uđe u zemlju Izrael, muškarci su se preplašili. Usprkos svim čudima kojih su bili svjedoci, oni nisu bili spremni pouzdati se u B-ga i odbili su ući

Takva moć da izaberemo zlo je zastrašujuća misao, ali želio bih istak-

To je posljedica i na neki način

nuti i njenu suprotnost – razlog

ljepota slobodne volje. Svaki novi

zbog kojeg smatram da je B-g svijet

trenutak, svako novo iskustvo, sa

stvorio na ovaj način. Život krivih

sobom nosi nove izbore. Prošli iz-

izbora ne znači da i moj sljedeći

bori ne određuju sadašnje. Godine i

izbor mora biti pogrešan. Svaki dan

desetljeća dobrih izbora ne jamče da

je novi početak, svaki trenutak je novi trenutak. Prošlost je uvijek ire-

u zemlju. B-g im je stoga rekao da

levantna – ako ja želim da tako bu-

su više nego dobrodošli provesti

de. Upravo sada, ja pred sobom

sljedećih 40 godina u pustinji. Samo

imam izbore – i upravo sada, oni

će njihova djeca baštiniti zemlju. To

mogu biti dobri. Nije važno što sam

nije kazna, već su dobili ono što su

birao u prošlosti, ali važno je što ću

tražili – da ne uđu u zemlju Izrael.

izabrati upravo ovdje i upravo sada.

B-g nas uvijek vodi putem koji smo

Ako netko može u tako kratkom

sami izabrali.

vremenu od običnog uličnog mom-

Parša govori i o drugim temama,

ka postati masovni ubojica, tada po-

ali priča o uhodama je glavni doga-

gledajte koliki nam je raspon izbora

đaj.

na raspolaganju. Nije nimalo teže da u jednako kratkom vremenu taj

Ponekad me pitaju što bih učinio kada bi mi netko uperio pištolj u

ulični

glavu i rekao mi da se poklonim

pojedinac zbog dobrih izbora koje

idolu. Uvijek kažem da je jedini is-

donosi. Izbor se događa upravo

kreni odgovor na to pitanje, "Ne

ovdje i upravo sada, a mogućnosti

znam." Što bih volio misliti da ću

učiniti? Naravno – dragovoljno dati svoj život za svoja načela znajući da me čeka bolji svijet. No, što bih uistinu učinio kada bih došao u takvu kušnju? Jednostavno, nemam pojma. Rabini nam kažu, "Ne vjeruj sebi sve do smrti."

će i sljedeća odluka biti dobra. Čovjek koji uđe u klub i ubije 49 ljudi nije nužno čitav život bio zločinac.

Jednostavno, kada se suočio s novim i drugačijim izazovima, donio je krive i nemoralne odluke. Ništa ga nije natjeralo da to učini. On je jednostavno u tom trenutku tako

Komentari nam kažu da su uhode

odlučio. To je izbor zla i za takav iz-

bili sve redom pravedni ljudi. No,

bor postoje posljedice – i u ovom, i

to što su čitav život živjeli pravedno

u budućem svijetu. No, mi možemo

Strana 14

momak

postane

veliki

izbora – dobrih ili loših – gotovo su

bezgranične.

Moć

kojom

ras-

polažemo može biti zastrašujuća, ali ona

također

čini

naše

živote

smislenima i, na kraju, potencijalno je stimulirajuća. Vrata koja vode do stvarne veličine uvijek su otvorena – sve što trebamo učiniti jest izabrati da kroz njih uđemo. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar Divrej Tora

Rabbi Shlomo Riskin:

Nove ploče

"B-g zapovjedi Mojsiju ovo: 'Pošlji ljude, da izvide zemlju kanaansku, koju ću dati sinovima Izraelovim. Pošljite od svakoga plemena po jednoga. Svaki od njih neka bude glavar.'"(Brojevi 13,2) Na samom početku paraše Šelah leḥa čitamo kako B-g Izraelcima zapovijeda da pošalju kao prethodnicu ljude da izvide i istraže zemlju Izraela.

I poznati su nam tragični rezultati ove "špijunske" misije. Izvještaj kojeg je dalo deset od dvanaest ljudi bio je negativan i obeshrabrujuć, i poslužio je samo da odvrati Izraelce od misije koju im je B-g namijenio, misije osvajanja zemlje Izraela. Odatle mučno pitanje koje ova paraša izaziva: Zašto je B-g uopće zapovijedio slanje uhoda? Zašto riskirati pobunu u njihovim redovima tražeći da komisija da izvještaj koji bi lako mogao biti suprotan B-žanskoj volji da se osvoji i naseli Izrael?

Potpuno drugačije gledište, ne samo o tome zašto je B-g zapovjedio Mojsiju da pošalje uhode, već mnogo dublje u pogledu načina na koji B-g djeluje u svijetu i zašto, može se pronaći u izvanrednom tumačenju koje je dao Rabbenu Tzadok HaKohen iz Lublina (1823–1900.), veliki hasidskski učitelj, u svom komentaru na Toru koji je nazvan Pri Tzaddik. On ističe upečatljivu analogiju između incidenta s uhodama i davanja drugog para ploča do čega je došlo kao posljedice grijeha sa Zlatnim teletom, kako po ideji tako i tekstualno: u oba slučaja Svemogući je uvidio potrebu da se uključi - čak do te mjere da se uspostavi partnerstvo - s narodom, narodom Izraelom.

U kom pogledu su druge ploče bile poboljšanje u odnosu na prve ploče koje je Mojsije razbio, na čemu mu je B-g čestitao (Izlazak 34,1, Jevamot 62a)? Što je to bilo "ugrađeno" u druge ploče što je davalo veće izglede da će spriječiti fijasko razmjera grijeha sa Zlatnim teletom koji se dogodio svega četrdeset dana naGodina 13 15Broj 35 Strana

kon davanja prvih ploča? Činjenica da su prve ploče bile "napisane prstom B-žjim" (Izlazak 31,18), i zapravo su bile čisti "b-žanski zapis", dok su druge ploče bile "isklesane" Mojsijevom rukom (Izlazak 34,1) i tako su nastale kao rezultat ljudskog sudjelovanja, sugerira razliku: prve su ploče bile proizvod isključivo b-žanskog stvaralaštva; druge su ploče uključivale suradnju čovjeka, pripremajući teren za rabinska tumačenja, uredbe i zakone koji čine tako velik dio onoga što nazivamo "Usmenim zakonom." Usmeni zakon ne samo da prihvaća, već zahtijeva i izravno sudjelovanje rabinskog vodstva, pa čak i uključivanje masa posvećenih Židova (Pri Tzaddik na Izlazak, Ki Tisa 3 i Brojevi, Šelah 2).

Naravno, mi vjerujemo da je glavna načela i istaknute zakone Usmene Tore također dao B-g. Međutim, mudraci svake generacije moraju aktivno tumačiti Toru i često crpiti iz njenih dubina velike inovativne ideje neophodne za potrebe te generacije. Doista, u zadivljujućem Talmudskom pasusu, pravila rabinske egzegeze mogu čak navesti i Samog Svemogućeg da prihvati odluku većine mudraca, te da (kao što je to bio slučaj) uzvikne "Moja djeca su me pobijedila" (Bava Mecia 39b). Sama riječ kojom B-g zapovijeda Mojsiju da "iskleše" druge ploče, "psal leḥa" (Izlazak 34,1), također sadrži nijansu: leḥa - ti, Mojsije, imaš autoritet i obvezu da utvrdiš je li neki čin ili predmet pasul (neprikladan i nevaljan). Mudracima je dana ovlast da dodaju uredbe i zakone (gezerot i takanot) korpusu Tore, od kojih su mnogi - poput paljenja svijeća uoči Šabata i blagdana, paljenja svijeća menore na Hanuku i čitanja megile na Purim - postali glavni izraz naše privrženosti Tori i našeg načina života (Pnz 17,8–11). Štoviše, nijedna takva uredba ili akt ne može postati sastavni dio Tore Izraela bez prihvaćanja većine posvećenih ljudi koji imaju pravo da ih prihvate ili odbiju. Masa predanih ljudi, hoi poloi ili hamon

ha'am, također su tijekom generacija pokrenuli običaje koji sada imaju status zakona Tore (minhag Jisrael din hu: običaji Izraela su zakon).

Sve ovo sugerira Toru koja nije proizvod okoštalog patrijarhata – podjednako b-žanski savršenu koliko Tora može biti - već je rezultat živog partnerstva između B-ga i Njegovog naroda. Očigledno je da je Svemogući vjerovao - nakon tragične traume Zlatnog teleta - da bi samo Tora koja uključuje aktivno sudjelovanje Izraelaca mogla izdržati zavodljive zamke idolopoklonstva i nemorala.

Doista je fascinantno da je izraz "psal leḥa" (Izlazak 34,1) paralela riječi koje B-g koristi da izda zapovijed za uhode "šelaḥ leḥa", pošalji za sebe, na početku naše paraše. B-g je očito shvatio da do toliko važne misije kao što je osvajanje Izraela ne može doći bez oduševljenog odobravanja i aktivnog sudjelovanja naroda.

Naravno, otvaranje procesa - bilo da se radi o interpretaciji Tore ili imenovanju komisije za izviđanje puno je opasnosti. Ali to je bila prilika za koju je B-g razumio da je treba iskoristiti ako On želi da njegov narod bude više od robota koji samo maršira. On nije želio da Toru dobijemo na srebrnom pladnju ili da nas u Obećanu zemlju dovede na orlovim krilima; On je shvatio da je usprkos riziku do kojeg dolazi kada se uključi ljude, vjerojatni recept za katastrofu isključiti ih. Baš kao što mudri roditelj i razboriti učitelj shvaća da djeca/učenici moraju biti "uključena u proces", tako da će, nadamo se, nastaviti tim putem čak i kad postanu samostalni, Svemogući je postavio temelj za našu stalnu predanost Tori i trećem povratku u Izrael - usprkos našim brojnim preprekama - inzistirajući na sudjelovanju Njegovog naroda! Šabat šalom ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 15

Ozer Bergman, Breslov Research Institute:

Voljeti zemlju

Uhode koje su iznijele loš izvještaj

nas naša vjera dovodi do spoznaje da

kao što je Abrahamu rečeno da učini

o Zemlji Izraelu bile su ozbiljno

koliko god znali o B-gu, zapravo

kada je B-g rekao: "Idi u zemlju koju

kažnjene (Brojevi 14,36-37). To bi nas

uopće ne znamo ništa (Likutej Hala-

ću ti pokazati" (Postanak 12,1) (Tzaddik

samo po sebi trebalo naučiti lekciju o

khot, Hilkhot Nedarim 4,16).

# 141).

kritici naše svete domovine (i onih koji su iste vjere kao mi!). Evo nekoliko odabira iz Likutey Etzot (Savjet), temeljenog na Likutey Moharan I, 20.

Dodao sam nekoliko komentara iz raznih izvora. Neka bismo svi uskoro vidjeli sakupljanje izgnanika i obnovu Obećane Zemlje i Sveti Hram. Amen!

Biti istinski pripadnik naroda Izraela znači neprestano rasti do sve viših i višim razina. Postići to je nemoguće, osim kroz svetost Erec Jisraela (Zemlje Izraelove). Svaki pomak ka višem koji moramo učiniti idući prema svetosti može se postići jedino kroz Erec Jisrael. Isto vrijedi i za moli-tvu. Uzdizanje

molitve dešava se samo u Izraelu (Likutey Moharan I, 20).

Suština Erec Jisraela je vjera - "Boravite u zemlji i gajite vjeru" (Psalmi 37,3). Kao rezultat moći i cjelovitosti vjere koju možemo postići time što smo u Zemlji mi možemo ujediniti naš fizički svijet sa duhovnim svjetovima ... Biti u Zemlji Izrael je ključ uzdizanja s jedne razine na drugu, jer

Strana 16

Kroz moć Tore mi sebe navodimo

Kada netko dostigne razinu Erec

na mogućnost da postignemo razinu

Jisraela, dostojan je da ga se nazove

Erec Jisraela. Isto tako, ako živimo u

"čovjekom snage i hrabrosti". Među-

vrijeme kada cadik dovede Toru na

tim, prije nego što dostigne tu razinu,

svijet i javno ju podučava, mi sami

"onaj koji se priprema za bitku ne

imamo udio u Tori koju je u to doba

treba se hvaliti, to je namijenjeno za

otkrio cadik. To nam također daje sna-

onoga koji se uspješno vratio" (I

gu da dođemo u zemlju Izrael (Liku-

Kraljevi 20,11). Ali kada uspješno pre-

tey Moharan I, 20,6).

brodi bitku dostojan je da ga se na-

Nemoguće je doći u Zemlju Izrael bez poteškoća i patnje. Korijen svih

zove "ratnikom" .(Likutey Moharan I, ■ 20,10).

poteškoća i patnji leži u klevetničkoj

[Reb Noson je upitao Rebe Nachma-

slici zemlje koju šire zli. Oni su izvor

na] "Što ste mislili time da je Erec Jisra-

svih prepreka. Ali moć Tore koju pov-

el toliko značajan da predstavlja klju-

lačimo u sebe omogućuje nam da pre-

čnu pobjedu?" On me prekorio zbog

vladamo sve prepreke, poteškoće i

toga i odgovorio: "Mislio sam doslov-

patnje (isto).

no na Zemlju Izrael, s njenim kućama

"[Rebe Nachman je odlazio na opasno putovanje u Izrael.] Nakon toga je rekao da bismo mi mogli doći do Erec Jisraela bez problema ... ali trebamo biti spremni trpjeti i proći kroz teškoće kako bismo tamo stigli ... Onaj koji želi doći do Erec Jisraela treba otići tamo čak i ako mora putovati pješice,

i stanovima... Čak i ako [Židov] naiđe na mnoge prepreke, on ih treba sve prevladati i ići dalje jer glavna je pobjeda doći u Erec Jisrael (Tzaddik # 141)".

A Gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Daniel Travis:

Kako je on?

"Znate li Nahorovog unuka Lava-

su odgovorili jednom riječju, "Ša-

tiželje onda je zabranjeno reći bilo

na?" pitao je Jakov. "Znamo", odgo-

lom", kazivajući da vlada opće stanje

što ponižavajuće o onome o kome

vorili su. "Hašalom lo?" uzvratio je

mira u svijetu. Odmah nakon toga

se raspituje. Moramo pokušati naći

Jakov. "Šalom", odgovorili su, "a gle,

su promijenili predmet razgovora,

neki način da izbjegnemo odgovor

njegova kći Rahel baš dolazi s ovca-

pokazujući da dolazi Rahel.

na to pitanje bez da bacimo nega-

ma." (Berešit 29,5-6)

Kada ljudi susretnu nekoga tko

tivno svjetlo na čovjeka o kojem se raspituje.

Iako se ovo čini samo kao bezaz-

živi u istom gradu u kojem žive i

len razgovor, pri ovom dijalogu

njihovi prijatelji ili rođaci, obično se

Ako znamo da je netko ukrao od

mnogo se toga bilo događalo iza

raspituju o trenutnoj duhovnoj situ-

neke druge osobe ili ju na drugi na-

kulisa. Kad je Jakov pitao za La-

aciji onih koje tamo poznaju. Odgo-

čin povrijedio, dužni smo pokazati

vana, "Hašalom lo?" on nije samo

vor koji čovjek može dati na takva

žar prema istini, otkrivajući činje-

pitao je li Lavan dobro, on je

pitanja ovisi o namjeri osobe koja

nice onima koji su u stanju ispraviti

pokušavao utvrditi je li Lavan bio

pita. Ako se osoba nada da bi, uz

situaciju. Međutim, u slučaju kada

čovjek mira (šalom) ili sklon svađa-

pomoć informacije koju primi, mo-

je jedna osoba odbila učiniti uslugu

ma i sukobima. Ostali pastiri nisu

gla pomoći ili ispraviti osobu o kojoj

drugoj, ali nitko zapravo nije pretr-

htjeli lagati time da kažu da je La-

se raspituje, tada smo dužni dati

pio štetu, zabranjeno je reći drugi-

van čovjek mira, no nisu bili ni volj-

istinit odgovor, čak i ako odgovor

ma što se dogodilo, jer bi se to sma-

ni reći istinu, jer istina koju bi

uključuje ponižavajuće informacije.

tralo kao lašon hara (zao govor). ■

morali reći nije bila ugodna. Stoga

Ako se čovjek raspituje tek iz zna-

Godina 13 17Broj 35 Strana

Prevela Tamar Buchwald

Strana 17

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR:

Paraša Šelah Leha govori o svakodnevnim izazovima s kojima se susrećemo kada nas doživljaj emocionalne reakcije zaslijepi, pa nas potom natjera da se ponašamo na način koji će biti u suprotnosti s našim stvarnim interesima.

Paraša pripovijeda o vođama dvanaest plemena Izraelovih koji su poslani da "izvide zemlju Kanaan" (Brojevi 13,1). Ta priča otvara mnoga pitanja.

Zohar objašnjava da se naš svijet sastoji od dvije sile: muške sile energije ljubavi, dobrote i dijeljenja, i ženske sile - energije primanja i osude. Jedan od simbola muške sile je Sunce koje uvijek sja, zrači svjetlošću i toplinom, i simbol je neograničenog davanja. Zato se ono uspoređuje s Mošeom, koji se u potpunosti predao svom narodu, te ga vodio četrdeset godina u pustinji. S druge strane tu je Mjesec koji simbolizira žensku snagu, koji nema svoje svjetlo, te je svo njegovo svjetlo odraz sunčeve svjetlosti.

Budući da nemamo svoga vlastitog svjetla, mi, ljudski rod, možemo se usporediti s Mjesecom.

Zohar objašnjava da sve dok su Izraelci lutali pustinjom Mošeova je uloga bila da svjetli i sja. Međutim, od trenutka kada su ušli u Obećanu zemlju nastupilo je njihovo vrijeme da sjaje i to je razlog zašto Moše nije mogao ući s njima, jer dok god sunce sija niti jedno druge tijelo ne može sjati.

U našoj paraši Moše provjerava je li njegov narod spreman sjati, i zato je rečeno "Šelah leha" (leha znači "za tebe"), u jednini, što znači da način na koji je Moše mogao saznati da li on može ući u obećanu Zemlju, jest Strana 18

da ih pošalje "da istraže zemlju" ...

Ima li kakvog drva ili ne? "(Brojevi 13,20) - Trebalo je biti napisano "drveća", no ovo nas je trebalo podučiti da je Moše htio znati da li su se Izraelci mogli povezati sa svijesti Drva života - svijesti koja pripada pobjednicima, ljudima koji su sposobni sjati čak i u najmračnijim trenucima.

Međutim, iako naša paraša započinje riječima "Pošalji neke ljude da obiđu zemlju ...", na kraju, ona je poznata kao "paraša o uhodama", a ne o 'turistima' ili 'istraživačima'.

Pa, što se dogodilo i promijenilo? Čini se da su uhode, koji su bili vođe dvanaest plemena, od onog trenutka kada su ušli u zemlju shvatili veličinu zadatka pred kojim su se našli - nastaniti zemlju - i da to ne mogu učiniti sami, bez Mošea.

Zohar također kaže da su možda isto tako shvatili da u novoj situaciji više neće moći zadržati svoje pozicije vođa. I od tog trenutka oni su samo tražili izgovore da se ne uđe u Obećanu zemlju (Na sličan način, onoga trenutka kada nam se netko prestane sviđati mi mu počnemo nalaziti mane, čak i u stvarima koje smo do tada voljeli). I to je način na koji su oni od "turista" koji dolaze istražiti i doživjeti novo mjesto postali "špijuni" koji samo žele pronaći nedostatke.

Mi u svakom trenutku svog života možemo odlučiti na koji način ćemo doživljavati putovanje na kojem se nalazimo u B-žjem svijetu. Hoćemo

li nađša svijest biti svijest uhoda (Drvo znanja), tako da tražimo nedostatke i stalno se žalimo, ili ćemo imati svijest turista (Drvo života) – da pokušamo uživati u svakom iskustvu koje doživimo i da iz njega izvučemo najviše što se može. Ako pažljivo pogledamo oko sebe, vidjet ćemo da oni koji imaju svijest turista uspijevaju u životu i postižu materijalna i duhovna ispunjenja, a oni koji imaju svijest uhoda naginju neuspjehu i krive cijeli svijet za to, te uvijek nađu nedostatke u ljudima oko sebe.

■

Deset špijuna sve u Obećanoj zemlji gledaju kao dokaz u prilog njihove porazne prognoze, dok su s druge strane Kaleb i Jošua rekli da zemljom "... teče med i mlijeko" (Brojevi 14,8), i ako nas je B-g doveo tako daleko onda se vjerojatno nemamo zbog čega brinuti.

Međutim, pitanje je kako tako različiti pristupi – "zemlja meda i mlijeka", i zemlja koja "proždire one koji u njoj žive" - mogu postojati u isto vrijeme? A odgovor leži u riječima uhoda. Kad su se vratili u tabor oni su rekli: "Vidjeli smo tamo divove (potomci Anaka - diva, potječu od Nefilima). U našim vlastitim očima izgledali smo si poput skakavaca, a tako smo izgledali i njima". Što znači, da nas ljudi oko nas vide onako kako mi sami sebe vidimo.

Velika pouka ove paraše je da imamo izbora i da se trebamo boriti protiv svoje unutarnje "svijesti špijuna". Moramo si neprestano govoriti da gdje god se nalazili, ili s kim god bili, to je Obećana zemlja, zemlja meda i mlijeka, i da upravo tamo možemo pronaći sve što tražimo. ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti S ve ovisi o tebi samom Mladić koji je upravo završio svoj nauk kod čuvenog duhovnog učitelja i želio je i sam poučavati druge, doselio se u novi grad. Javno je oglasio svoje usluge, ali nitko nije dolazio po pomoć. Rijetki ljudi koji su u tom gradu pokazivali interes za duhovna znanja, bili su učenici poznatog rebea.

Nezadovoljan svojim položajem, nesuđeni je učitelj smislio plan kako da ponizi rebea i preotme mu učenike. Ulovio je ptičicu i krenuo u sinagogu, gdje je rebe sjedio okružen svojim učenicima. Držeći ptičicu u ruci iza svojih leđa, pred svima će ga glasno upitati je li ptičica u njegovoj ruci živa ili mrtva.

M ir u sebi – mir u svijetu Naši mudraci govore, "Traži mir tamo gdje jesi."

Ako tražiš mir, možeš ga pronaći jedino u samome sebi.

U psalmu čitamo: "Ne mogu naći mir u duši zbog svog grijeha."

Njegov je plan bio sljedeći: ako rebe kaže da je ptičica mrtva, otvoriti će šaku i ona će pred svima odletjeti; ako, pak, on kaže da je ptičica živa, snažno će stisnuti šaku i - biti će mrtva. U svakom slučaju,

rebe mora pogriješiti, pa će tako njegovim učenicima biti jasno tko je njihov novi učitelj.

Prepun samopouzdanja, mladić je stao pred rebea i

Kad čovjek pronađe mir u samom sebi,

zahtijevao odgovor:

bit će u stanju donijeti mir čitavom svijetu.

"Ako si ti tako mudar kao što se priča, reci mi sada je

R. Simha Bunam iz Pšishe ■

li ptičica u mojoj ruci živa ili mrtva?"

Rebeov je pogled bio prepun razumijevanja suosjećanja: "Sine moj, sve to ovisi jedino o tebi samom." ■

G ovor i tišina Neki ljudi misle da ja ne znam dobro govoriti.

Istina je da sam ja naučio kako je bolje šutjeti.

R. Rafael iz Voložina ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 13 19Broj 35 Strana

Strana 19

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život Potraga za srećom

je dozvoljeno je nepotrebno."

U pedeset godina psihijatrijske

Strogi životni stil bilo je lakše po-

prakse, naišao sam na stotine ljudi

stići u jednostavnom životu štetla, u

koji su bili nesretni jer njihovo

kojem nije bilo košer restorana. Ta-

"traganje za srećom" nije uspjelo

mo nije bilo udobnosti koje nam

ostvariti svoj cilj. Prisjećam se priče

pruža moderna tehnologija. Danas

o Rebbeu R' Leviju Yitzhaku iz Ber-

smo uronjeni u fizička zadovoljstva.

ditcheva.

Kada sam kupio halav Jisrael slado-

led, učinilo mi se da moj pradjed

R' Levi Yitzhak želio je razgovarati

nije čak ni znao da sladoled postoji.

sa čovjekom koji je žurio kroz tržnicu.

Steipler Gaon rekao je da je u njego-

"Ne mogu sada razgovarati s tobom,

rijetka poslastica. Budući da su sla-

vom djetinjstvu svježa jabuka bila

Rabbi," rekao mu je čovjek. "Moram trčati za svojom parnasom (sred-

kić će dobro obaviti posao ako se

stvima za život)."

koristi za zabijanje čavala, ali će

Rebbe Levi Yitzhak je rekao, "Zašto misliš da je tvoja parnasa u onome smjeru? Možda je iza tebe, a ti trčiš od nje."

Promatrao

gadno podbaciti ako njime pokušate guliti povrće. On nije dizajniran za guljenje. Kako bi čovjek bio uistinu sretan, on mora znati, "za što sam ja

osmišljen da činim?" i zatim to čisam

bezbroj

ljudi

uključenih u "potragu za srećom," no toliki od njih su zapravo bježali od sreće umjesto da idu prema njoj.

Najupečatljiviji primjer je primjer ovisnika o drogi koji ulaže ogromnu energiju i mnogo novca kako bi dobio svoj heroin ili kokain, jer sreću vidi kao "high" trenutak koji mu pruža droga. On zapravo postiže očaj umjesto sreće. Jedan ovisnik koji se oporavio rekao je, "Najgori dan mog oporavka je daleko bolji od najboljeg dana moje ovisnosti."

doled i druge delikatese (čak■i ako su košer prema svim propisima) nepotrebne za dobro zdravlje, oni su

barijere

bliskom

odnosu

s

B-gom, a potonje je potrebno za samoispunjenje i sreću.

Nemojmo se zavaravati. Mi nismo spremni odreći se mnogih fizičkih

niti.

Tora kaže da je čovjekov cilj prianjati, tj. imati blisko zajedništvo s B-gom (Ponovljeni zakon 30,20). Čovjek se sastoji od tijela (guf) i duše

pogodnosti koje su nam danas dostupne. Znači li to da ne možemo imati blizak odnos s B-gom, i da je, stoga, sreća van našeg domašaja?

(nešama). Guf je na svaki način ži-

Postoji jedna spasonosna milost.

votinjski guf. Naša jedinstvenost

Možemo se povezati s B-gom posveću-

kao ljudskog bića dolazi iz našeg

jući sebe za emes. "Ako se čovjek želi

duha, a kao Židova, iz naše nešame.

približiti B-gu, neka pazi da izbje-

Problem je što su potrebe gufa i

gne svaku neistinu" (Sefer HaMidos).

nešame u suprotnosti. Nešama ne

Mi tako imamo način da postigne-

nalazi zadovoljstvo u stvarima koje

mo blizak odnos s B-gom čak iako

zadovoljavaju guf. Sefarim kažu da

nismo sposobni izbjeći halahički

prepuštanje fizičkim zadovoljstvi-

dozvoljena fizička zadovoljstva.

To je manje očigledno, ali bez ob-

ma, čak i onim dopuštenim, stvara

zira na to jednako je istinito za mno-

Na ovaj način, sreća je dobrano

barijeru između čovjeka i B-ga koja

ge ljude koji misle da su u potrazi

unutar našeg domašaja. Sve što je

ometa bliskost. Čovjek bi u fizičkim

za srećom, a zapravo trče od nje

potrebno je da vježbamo apsolutnu

stvarima trebao sudjelovati samo do

umjesto prema njoj.

iskrenost i istinoljubivost. Shvaćam da

mjere potrebne za dobro zdravlje. R'

je to lakše reći nego li učiniti, ali sa-

Shneur Zalman iz Liadija je rekao,

mo razmislite o nagradi: postizanje

"Ono

sreće

Vjerujem da je sreća samoispunjenje. Čovjek može biti sretan jedino ako radi ono za što je osmišljen. ČeStrana 20

što

Tora

zabranjuje

je

zabranjeno, ali mnogo od onoga što

koja

je

izmakla

tolikim

ljudima. Budući da je postizanje Divrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

sreće čovjekova najveća želja, činilo

Talmud kaže da je postojao grad zvan

Jedne noći Jom Kipura, nakon Maa-

bi se da bismo mi rado vježbali is-

Kushta (aramejski za "istinu"). Svi u

riva, zajednica je recitirala Psalme u

krenost i istinoljubivost. Kvaka je u

Kushti živjeli su do duboke starosti.

suzama i s velikom kavana, kada je

riječi "apsolutna."

Jednog dana, netko je došao u kuću i

cadik, Rebbe Pinchas iz Koretza, po-

zatražio da vidi domaćicu, koja je baš

vikao, "Zašto nastavljate s plačućim

prala kosu. Njen muž, koji se u Ku-

molitvama koje ne djeluju? Cijele

shtu doselio iz drugog grada, mislio je

godine govorite laži i očekujete da će

da nije prikladno reći da ona pere ko-

vas psalmi uzdići do neba? Posvetite

su, pa je rekao da ona nije kod kuće.

sebe tome da budete istinoljubivi pa će

Nedugo nakon toga umrlo je njihovo

vaše molitve biti prihvaćene."

Postoje stvari u kojima je Tora propisala neke slobode. Primjerice, halaha je da ako komadić terefa hrane upadne u zdjelu sa košer hranom i proporcija košera u odnosu

na terefa je veća od 60 naprema 1, hrana se može jesti. Terefa hrana se poništava zbog njene beznačajne količine. Nije tako sa hamecom. Ako i

dvoje djece. Pokrenuta je istraga kako bi se otkrilo zašto se to dogodilo, i kada su uvidjeli da je njen muž lagao, od njega su zatražili da napusti grad

najmanji komadić hameca padne u

(Sanhedrin 97a). Iako bi se moglo op-

bačvu koja sadrži milijune galona

ravdati izjavu "ona nije kod kuće" iz-

hrane za Pesah, sve je zabranjeno.

rečenu umjesto "ona pere kosu" jer je

Za hamec ne postoji tolerancija. Za to

to više u skladu sa očuvanjem ženskog

ne postoji bitul (poništavanje).

dostojanstva, činjenica je da je to bila

Jednako vrijedi za neiskrenost i laž. Tu nema tolerancije. Čovjek mora vježbati apsolutnu iskrenost i

istinoljubivost.

laž i mistična zaštita istinoljubivosti bila je izgubljena. …

Ako želimo steći ispravne midos, moramo se ugledati na velike ličnosti Tore za vodstvo. Oni nam mogu poslužiti kao uzori, i iako možda nećemo biti u stanju doseći njihovu razinu savršenstva, barem ćemo imati ideju što savršenstvo jest.

Sekularni primjer: Otac je poveo svog sina, koji je studirao violinu, na koncertnu izvedbu virtuoza Pinchasa Zukermana. Otac

je upitao sina, "Misliš li da ćeš ikada biti u stanju svirati violinu poput Zukermana?"

Sin je rekao, "Ne, ali ću vježbati više." …

Student je upitao Rav Levensteina, "Kad netko ponavlja priču, on ju može malo uveličati ili uljepšati. Smatra li se to lažju?"

Rav Levenstein bio je zapanjen. "Kako

to misliš 'uveličati ili uljepšati'? Laž je laž. Smrtonosni otrov ubija čak i ako mu daš drugačije ime."

Da, apsolutna istina i iskrenost mogu biti teški. Međutim, zapamtimo da nam osim isura o laganju, istinoljubivost može donijeti sreću koju svi tražimo. ■ Prevela Anja Grabar

Godina 13 21Broj 35 Strana

Strana 21

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu musarsko učenje kako transformirati svoj život Te dvije metode koje su nam dane

Voljeti B-ga

prije gotovo tisuću godina još uvijek

Ohev et ha'Makom

su dostupne i djelotvorne i za nas danas.

Sa svim resursima koji danas po-

Ljubit ćeš Vječnoga, B-ga svoga, svim srcem svojim, svom dušom svojom i

stoje, relativno je lako proučavati

svom snagom svojom.

Toru i Židovsku povijest, i to izuča-

vanje jednako je toliko o B-gu koliko

—Ponovljeni zakon 6,5

je o svijetu, ljudima na njemu i događajima koji su se dogodili. A propitivanje svakog aspekta svijeta pri-

SVATKO TKO makar i površno po-

rode trebalo bi vas dovesti do za-

znaje judaizam zna da bismo, prema njegovom učenju, trebali voljeti B-ga. Brojni stihovi u Tori, od kojih su neki postali dijelom dnevne liturgije, kažu nam da ljubimo B-ga. Najpoznatiji među njima je "Ljubit ćeš Vječnoga, B-ga svoga, svim srcem svojim, svom dušom svojom i svom

snagom svojom." Obaveza da se ljubi Svetog navodi se devet puta u pet Knjiga Mojsijevih, što zapovijedi da se ljubi B-ga daje biblijske korijene.

Ona je jedna od prvih od 613 micvot koje popisuje Maimonides (treća po redu, da budem precizan).

Ipak, moramo se zapitati, kako uopće možemo voljeti ono što ne možemo vidjeti ili dotaknuti ili čak mišlju shvatiti? Bez jasno definira-

nog i opipljivog drugog, kako možemo voljeti? Ovo pitanje može zaustaviti naše korake, stoga nam je potrebno da imamo put ispred sebe.

Imamo sreće da nam naša tradicija daje taj put.

Rambam nam pomaže u tome time što piše da čovjek može jedino voljeti proporcionalno stupnju kojim poznaje predmet svoje ljubavi.

Ako netko slabo poznaje, on može Strana 22

voljeti malo. I ako netko poznaje puno, on može puno voljeti. Učenjem, životnim iskustvom i promišljanjem možemo steći znanje o B-gu; i to će nas voditi prema tome da B-ga volimo.

divljujućeg spoznavanja i uvažava■ nja. Odakle kolibriću vrat duginih

boja? Tko je obojao krila leptiru?

Kako se može čudo da postoje žirafe ili kitovi uopće može zamisliti? Kao što sam Rambam piše, "kada čovjek razmišlja o B-žjim velikim i čude-

Na temelju ovoga moramo izmije-

snim djelima i stvorenjima i u njima

niti naše pitanje. Umjesto da se

vidi neprocjenjivu i beskrajnu B-žju

pitamo kako mi možemo voljeti

mudrost, on istog trenutka voli,

B-ga, moramo se pitati kako može-

odaje hvalu i uzvisuje, te osjeća

mo poznavati B-ga?

veliku želju da spozna to veliko

Rambam je živio u dvanaestom

Ime."

stoljeću. Čak i stariji musarski izvori

Ako se fokusiramo na drugu me-

– Dužnosti srca, Rabbi Bahye ibn

todu, u naše je vrijeme znanost is-

Paqude koji datiraju iz jedanaestog

tražila kako granice svemira tako i

stoljeća – izravno se bave ljubavlju

atom, dvije krajnosti stvorenoga

prema B-gu. U desetom poglavlju,

svijeta. Kada otvorimo um da raz-

"Kako dolazimo do ljubavi prema

mislimo što stvarno postoji u tim

B-gu?," on opisuje ljubav prema

dimenzijama fizičkog svijeta staje-

B-gu kao ljudsku sklonost: "iskaz

mo licem u lice sa spoznajom o

čeznuća duše i prirođenu sklonost

božanstvu koje stoji iza njih.

prema Stvoritelju." Kasnije u tom poglavlju on donosi dvije metode kojima

možemo

upoznati

B-ga:

"proučavanjem knjiga proroka i drevnih spisa" i "razmišljajući o svijetu jer on pokazuje neka od B-žjih čuda stvaranja."

Moćni svemirski teleskop Hubble je 1995. godine bio usmjeren na nešto što je djelovalo kao gotovo prazan djelić neba. Promatrano područje bilo je toliko maleno – otprilike 24-milijunti dio čitavog neba, što bi odgovaralo 65 milimetarskoj teniDivrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu

skoj loptici koja se promatra s uda-

teorija govorila da je ta misteriozna

putem intelekta, drugim putem

ljenosti od 100 metara. Teleskop je

čestica izuzetno mala i nestabilna,

molitve, pjesme ili meditacije. Kad

deset dana apsorbirao svjetlost koja

da nestaje gotovo istog trenutka ka-

si uzmete u zadatak da se trudite

je dolazila iz tog ugla neba, što je

da se pojavi. Znanstvenici su 2012.

povezati s B-gom, i taj cilj ne izgubi-

dugačak period za teleskop koji

godine ubrzali velik broj čestica do

te iz vida tijekom tog procesa, sam

većinu svojih očitanja obavlja za

izuzetno visokih energetskih nivoa i

čin traženja je najdjelotvornije sred-

nekoliko sati. Kada su rezultati bili

vrlo blizu brzine svjetlosti i tada im

stvo za uspostavljanje veze.

analizirani, u tom malenom kutku

dali da se sudaraju dok su kamere

naizgled mračnog neba pojavilo se

snimale četrdeset milijuna snimaka

tri tisuće galaksija, velikih i malih,

u sekundi. Higgsov bozon je potvr-

PRAKSA

koje lebde u dubini svemira. Svaka

đen i s tim se otkrićem pojavila no-

je od njih imala stotine milijardi

va mogućnost objašnjenja sve mase

Naš cilj je voljeti B-ga, a naš put do

zvijezda. Svjetlost koju je teleskop

u svemiru. Sve što ima masu dobija

primao emitirana je milijardama

je interakcijom s Higgsovim poljem,

godina ranije. Ha'šamajim misaprim

koje zauzima čitav svemir. Nije ču-

kavod El – nebesa objavljuju slavu

do da je Higgsov bozon prozvan

B-žju!

"B-žja čestica."

Na drugom kraju krajnosti, goto-

Kada svoj um otvorite za neiz-

vo pedeset godina znanstvenici su

mjerno prostranstvo i beskrajnu

nastojali dokazati postojanje Higg-

složenost svemira u kojem živimo –

sova bozona, subatomske čestice o

razmišljajući o stvarima poput za-

kojoj se teoretiziralo ali je se nikada

panjujućih primjera koje sam ovdje

nije vidjelo. Tražeći taj neuhvatljivo

dao, ali isto tako i o naizgled obi-

maleni sastavni dio stvaranja, sagra-

čnim stvarima koje viđamo svakog

dili su Veliki hadronski sudarač če-

dana, od ptičjeg leta, preko opraši-

stica (LHC), jedno od najsloženijih i

vanja što ga vrše pčele, pa sve do

najskupljih eksperimentalnih

po-

sposobnosti naših očiju da vide ove

strojenja na svijetu, koje posjeduje

riječi i mozga da ih pretvori u misli

27-kilometarski podzemni tunel u

– vi ćete bolje upoznati B-ga. Iz tog

blizini Geneve. Tako sofisticirano

znanja poteći će ljubav prema Stvo-

postrojenje bilo je potrebno jer je

ritelju.

Godina 13 23Broj 35 Strana

tog cilja je upoznavanje B-ga. Na kojem mjestu ćete tražiti da danas pronađete B-ga? Bahya ibn Paquda iznio je dva prijedloga. Možete probati jedan od njih ili oba: 1. Učenje Tore, a posebno proroka, gdje je B-žja ruka i B-žje prisustvo toliko evidentno.

Knjiga Danijela je dobra za tu svrhu. Mi tražimo da prona-

đemo način da kroz ovo učenje upoznamo B-ga, a B-g se u ovoj proročkoj knjizi pojavljuje rano: "Treće godine kraljevanja Jehojakima, kralja Jude, dođe Nabukadnezar, kralj Babilona do Jeruzalema i opsjedne ga. I Vječni mu dade..."

2. Pogledajte prirodu da vidite

Lako je pisati o ljubavi pre-

čuda stvaranja. Jednostavno

ma B-gu, a teško je znati što

upravite pažnju na jedan cvi-

ona zapravo znači i kako je

jet, jedan plod, jedno stvore-

činiti. Suština ljubavi je tražiti

nje, i pogledajte njegovu bo-

povezanost, i na svakome od

ju, oblik i sustave koji ga odr-

nas je odgovornost da njeguje

žavaju samog za sebe i u nje-

taj odnos ljubavi, tu vezu s

govom staništu. Ne morate

Ishodištem svega. S obzirom

poznavati biologiju ili otići

da smo svi međusobno razli-

negdje daleko da biste razmi-

čiti, svatko od nas mora pro-

šljali o tome. Jednostavno,

naći svoj vlastiti način pove-

primjerice,

zivanja. Neki će do njega doći

jabuku i razmišljajte o njoj. ■

uzmite

jednu

Strana 23

ŠETNJA RIJEKOM

Edukativna šetnja uz upoznavanje s riječkom sinagogom i židovskom baštinom Grad Rijeka, 7.6.2020.

Nakon tromjesečne stanke zbog pandemije COVID-19, nastavili smo sa našim vođenim edukativnim šetnjama Rijekom koja je okupila preko stotinjak zaljubljenika riječke povijesti, a ovoga puta prof Theodor de Canziani upoznao nas je sa židovskom baštinom. Šetnja je započela okupljanjem na raskršću Ciottine i Pomerio ulice, s mjesta gdje je nekada bila sinagoga koja je nestala u ratnom vihoru.

Posebni odbor Židovske vjerske zajednice u Rijeci raspisao je 1890. godine dobrovoljni doprinos za gradnju židovskog hrama i otkup potrebnog zemljišta, a već godinu dana kasnije sakupljeno je nekoliko tisuća fiorina. U prosincu 1900. godine projekt za budući hram izradio je arhitekt Wilhelm Stiassny iz Beča, a trebao je biti izgrađen u maurskom stilu s kupolom.

U svibnju 1901. godine Židovska zajednica odlučuje povjeriti projekt drugom jednako uglednom autoru, budimpeštanskom arhitektu Leopoldu Baumhornu koji se specijalizirao u projektiranju židovskih hramova, a po čijim je nacrtima riječki graditelj ing. Carlo Conighi u studenome 1902. započeo izgradnju, nakon što je riječka općina 8. listopada 1902. odlučila izdati građevinsku dozvolu. Budući da je dokumentacija Židovske zajednice za vrijeme rata uništena, nije moguće doznati zašto je riječki odbor promijenio arhitekta, ali ako usporedimo oba

projekta, možemo reći da su bili na istoj umjetničkoj razini.

U cjelokupnom nastojanju i organizaciji skupljanja doprinosa za izgradnju te raskošne građevine isticao se riječki odvjetnik dr. Enrico Sachs, koji je cijelo vrijeme pred riječkom općinom zastupao Židovsku vjersku zajednicu i vodio korespondenciju. Iz molbe magistratu za dozvolu gradnje hrama doznajemo da je u riječkoj Židovskoj vjerskoj zajednici 1901. godine bilo 2500 duša pa je za potrebe tolikog broja vjernika nedvojbeno bio potreban doličan hram. Za gradnju svetog hrama zajednica nije imala dovoljno sredstava te se obratila za pomoć drugima, bez obzira na njihovu vjeroispovijest. Zajednica je ujedno željela voditi računa o tome da posao kod gradnje dobiju riječka poduzeća, pa su se molbom obratili magistratu da također sudjeluje svojim doprinosom. Riječka je općina odlučila kao svoj doprinos ustupiti 70 četvornih metara zemljišta u ulici Zagrad, a u obrazloženju se kaže da će hram u toj ulici biti ukras grada, a riječka se općina želi držati običaja da se pomaže takvim namjerama. Vrijednost ustupljenog zemljišta riječka općina procijenila je na 4200 kruna, a riječki guverner Ladislav Szapary odredio je da se za gradnju židovskog hrama iz njegove privatne blagajne isplati 2000 kruna kao pomoć.

Građevina je vrlo brzo napredovala, tako da je Zajednica 18. rujna 1903. godine obavijestila riječku općinu da je izgrađen novi hram, pa se moli uporabna dozvola, jer je početak svetkovina židovske Nove godine tada padao na 22. listopad.

Baumhorn je vrlo uspješno spojio elemente romanike i gotike s maorskom dekoracijom. Koristeći se panonskom arhitekturom, spojio je domišljatost kamena, opeku i žbuku, izgradivši lijep i reprezentativan te funkcionalan hram – riječku sinagogu.

Ovu velebnu građevinu nacisti su zapalili 25. siječnja 1944. godine. Ona je djelomično izgorjela, spasio ju je prolom oblaka. Izgorjela je jedna strana krova, a unutrašnjost je bila devastirana te opljačkana. Nakon II. svjetskog rata, krajem 1948. i srušena, čime je naš je grad osiromašen za jedno nenadoknadivo autentično umjetničko djelo Lipota Baumhorna.

Nakon povijesne priče o srušenoj sinagogi, šetnja je nastavljena prema Ulici Ivana Filipovića 9 (nekada Via Galvani) gdje se nalazi „druga“ riječka sinagoga – Mala ortodoksna sinagoga. Sagrađena je 1930. godine, autori su Vittorio Győző Angyal i Pietro Fabbro. Izgrađena je bez ukrasa i simbola na pročelju kao jednobrodna longitudalna građevina modernističkog duha, s elementima mediteranskog utjecaja i asocijacijama na art déco kao što su prozori sa stupnjevito-piramidalnim završecima i reljefnim motivom Davidove zvijezde iznad njih. Asimetričnog je pročelja s oblogom od kamena i crvene cigle.

Unutrašnjost bogomolje podijeljena je na pretprostor i dio namijenjen obredima u tri djela, s tri prozora na bočnoj strani zgrade. Galerija na balkonu zamišljena je kao prostor s posebnim ulazom iz kojeg su obred pratile žene „esrat naschim“.

Unutrašnjost je skromno ukrašena, vijencem ispod samog krovišta i stiliziranim vegetativnim reljefom ispod razine prozora.

Ona je jedna od ukupno tri sinagoge u Hrvatskoj koje su preživjele razdoblje Drugoga svjetskog rata. Svečano je otvorena 2008. godine nakon višegodišnje temeljite obnove tijekom koje je građevini vraćen prvotni izgled. Novost je decentna staklena pregrada na balkonu, postavljena kako bi se taj prostor mogao upotrebljavati za razne društvene i kulturne sadržaje. Iako malenog zdanja, sinagoga je veliki spomenički značaj za grad Rijeku te je ujedno i sjedište riječke Židovske općine.

Nakon što nas je Theodor upoznao sa arhitekturom male sinagoge, dočekale su nas predstavnice Židovske zajednice, dr Vivian Špacapan i prof Rina Brumini – autorica knjige „Židovska zajednica u Rijeci“, koja nas je upoznala sa tradicijom židovskog naroda. Tradicija obilježavanja Europskog dana židovske baštine počela je u Rijeci 2017. godine, a cilj je predstavljanje židovske kulture kako bi se građani s njom upoznali, s naglaskom na zajedništvu. Židove nazivaju narod knjige, ali su isto tako narod koji priča priče, čovjek je najveća priča ikad ispričana, u svakom narodu preko priče prenosi se tradicija. Rina Brumini provela nas je zanimljivim izlaganjem kroz stoljeća i burna vremena, od prvih pisanih tragova prisutnosti Židova u Rijeci u XV st. pa sve do današnjih dana. Pored povijesnih podataka doznali smo i o religijskim običajima i tradiciji. ■

Država Izrael u Hrvatskoj: Želimo približiti događaje pomoću kojih i hrvatsko gospodarstvo može napredovati Otvoreno, 10.6.2020.

Država Izrael sa svojim ljudskim kapitalom, inovatorima, poduzetnicima, znanstvenicima svakodnevno unaprjeđuje ljudske živote i poboljšava svijet u kojem živimo.

Neprekidna glad za novim rješenjima svrstava Izrael među najinovativnije i tehnološki najrazvijenije države svijeta.

Page 24 Strana 24

Dinamično gospodarstvo i prisutnost svih globalnih tehnoloških kompanija čini Izrael atraktivnom državom za razvoj poslovanja. "Želja nam je približiti vam gospodarske događaje ili subjekte pomoću kojih i hrvatsko gospodarstvo može napredovati", stoji u priopćenju.

Dana 15. lipnja bit će održano online predavanje: u 13 sati govorit će se o inovacijama u

obrazovanju, a u 14 sati počet će predavanje o političkoj uključenosti žena u kriznim intervencijama. Dan poslije, 16. lipnja, u 14 sati održat će se predavanje o inovacijama vezano za tehnologije vode. ■

Divrej Tora

Godina 13

Broj 35