4_05-DivrejTora-Korah-5778

Divrej Tkra Godina 11 Broj 35

Zagreb, 16. lipnja 2018. - 3. tamuza 5778.

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Paraša Korah

B’’H Šabat Korah Jeruzalem 19:05

20:28

Zagreb

20:29

21:30

Rijeka

20:34

21:35

Split

20:18

21:19

Dubrovnik 20:09

21:10

Vinkovci 20:16

21:17

Sarajevo 20:12

21:13

Doboj

20:17

21:17

B. Luka

20:20

21:21

Beograd 20:07

21:23

Novi Sad 20:12

21:28

Subotica 20:16

21:34

Zrenjanin 20:10

21:26

Niš

19:56

21:09

Beč

20:38

21:39

Frankfurt 21:18

22:19

Edison, NJ 20:11

21:12

Broj 35

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb na dan, utorak 19.6.2018.

(Bamidbar 16,1 - 18,32)

zaustavlja pomor. Njegov štap na čude-

Korah potiče svađu i dovodi u pitanje

san način procvjeta i na njemu rode ba-

Mošeovo pravo na vođenje naroda i Aro-

demi. To je bio dokaz da je postavljanje

novo na poloţaj Velikog svećenika. Uz

njega za Velikog svećenika bila b-ţanska

9:02

njega su Datan, Aviram i 250 uglednih

zapovijed.

Zman Tefila

10:20

članova zajednice. Oni prinose posveće-

Hacot

12:58

ni ketoret da dokaţu kako su dostojni sve-

Minha Ketana

17:33

ćeničkog poloţaja. Ali, zemlja se otvara i

Plag Haminha

19:11

guta pobunjenike, a vatra proţdire pri-

20:49

nesenu mirisnu ţrtvu.

Alot Hašahar

2:52

Najranije Talit

3:53

Nec Hahama

5:06

Najkasnije Š’ma

Šekia Cet Ha-kohavim

21:31

Aron prinosi kao ţrtvu ketoret i tako

B-g zapovijeda da se teruma od svakog prinosa ţita, vina i ulja, svake prvorođene ovce i stoke i drugih posebnih darova, prepusti svećenicima. ■ Prevela Dolores Bettini

OU Israel's Torah Tidbits

Alija po alija

Kohen - prva alija - 13 p'sukim

toga što je i Reuven sam bio presko-

(16,1-13)

čen u vodstvu (koje je otišlo Jehudi), prvenačkom pravu (Josef je primio

"I uze Korah".

Komentatori

predlaţu

drugačija

značenja za ovaj izraz:

prvenački dvostruki dio u obliku plemena Efraima i Menašea) i kehune / Levija.

Korah uze sa sobom Reuvenovce u pobuni protiv Mošea.

Moše predlaţe test – i Aharonovi i Korahovi ljudi prinijeti će tamjan

Korah "uze riječima" (tj. uvjerio je,

pred B-gom, a B-g će pokazati tko je

nagovorio) druge da mu se pridru-

Njegov izbor. Moše pokušava odgo-

ţe u pobuni.

voriti Koraha od sukoba govoreći

raelovu, navodeći Egipat kao "zemlju kojom teče mlijeko i med" iz koje nas je Moše izveo da nas "ubije u pustinji".

mu kako je biti Levi nešto izvanred-

Moše ljutito traţi od B-ga da ne pri-

no – i zašto traţiti više? Moše zatim

hvati

poziva Datana i Avirama (odavdje

skupine. Moše zatim ponavlja ■ iza-

Koraha se identificira kao sina Jic-

učimo da sud šalje izaslanika - šotera

zov Korahu. Korah okuplja ljude da

harova, unuka K’hatovog, praunu-

- da dovede optuţenog), a oni drsko

svjedoče "obračunu" - 250 ljudi i

ka Levijeva. Prilično je neuobičajeno

odbijaju Mošeov poziv.

Aharon će imati posebnu posudu na

Korah "rastavi" - razdvoji ljude između sebe i Mošea.

biblijsku ličnost identificirati na ovaj način. Raši ukazuje da se obiteljska loza navedena u pasuku zaustavlja prije Jaakova Avinu koji je unaprijed vidio Korahovu zloću i zatraţio B-ga da ne bude uključen u to kada Tora spominje Korahova djela.

S

druge strane, ona seţe natrag do Levija jer to što je Korah Levi bio je glavni element za cijelu tu epizodu.

Izvori kaţu da je Korah podbadao Mošea Rabeinu s dva podrugljiva pitanja – da li talit u potpunosti načinjen od t'heileta, mora imati cicit (s

prinos

tamjana

Korahove

koju će staviti uţareni ugljen, i na njega staviti tamjan, a svi će stajati na ulazu u Ohel Mo'ed. B-ţja “slava“ se otkrila ljudima.

t'heiletom)? Mora li kuća puna svi-

Gemara nam govori da kada je

taka Tore imati mezuzu? Oba su

Korah osporio Moševe ovlasti, Sun-

pitanja ukazivala su na istu pritu-

ce i Mjesec stali su pred B-ga i rekli:

ţbu: jesu li naciji svetih ljudi, ljudi

"Ako staneš uz sina Amramovog (tj.

koji su čuli glas B-ţji na Sinaju, po-

Mošea), onda ćemo nastaviti sjati, a

trebne svete vođe? Temelj za po-

ako ne, prestat ćemo sjati. Kakvo

Korah, Datan i Aviram te On ben

stavljanje pitanja o talitu je to što se

značenje imaju ove izjave Gemare?

Pelet (koji se na vrijeme povukao)

epizoda s Korahom nalazi uz od-

Jedan komentator ističe da su Sunce

osporavali su Mošeov autoritet.

lomak o cicitu na kraju prošlotjedne

i Mjesec izvorno bili jednake veli-

Korah je angaţirao 250 muškaraca

sedre. Kli Yakar sugerira da se na

čine, no Mjesec je bio smanjen jer

da razglasi svoju " parnicu.

pitanje o mezuzi aludira opisom

"dva kralja ne mogu vladati jednom

Datana i Avirama koji su drsko sta-

krunom". Upravo to je bio jedan od

jali na vratima njihovog šatora i is-

problema u Korahovom dokaziva-

mijavali B-ţje zapovijedi i Mošeovu

nju, tako da su Sunce i Mjesec pot-

čelnu ulogu.

puno

Korah je bio prvi rođak Mošea i Aharona. Osjećao je nezadovoljstvo zbog toga što su obje najviše pozicije - vodstvo i kohengadolstvo - otišli dvojici sinova njegovog strica Am-

Levi - druga alija - 6 p'sukim (16,14

rama, a vodstvo obitelji K'hat otišlo

-19)

je drugom rođaku, sinu mlađeg brata Korahovog oca - Elicafanu ben Uzielu. Korah je suosjećanje pronašao kod Reuvenovog plemena zbog Strana 2

Datan i Aviram, dvije osobe s podugačkom listom pokvarenog ponašanja, udruţile su svoju zloću s nepobitnim uvredama za zemlju Iz-

primjereno

sudjelovali

u

ovom pitanju. Zapazite da ne mora samo sunce uvidjela postojeću situaciju, već isto tako i mjesec. Korahova propast bila je zbog njegovog nedovoljnog

prihvaćanja

uloge

mjeseca.

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

Šliši - treća alija - 24 p'sukim (16,20

me oploči ţrtvenik, kao podsjetnik

iznenađeni kada to nije uspjelo! Nji-

-17,8)

da ne-kohen ne smije pokušati

hov grijeh je bio što su posegli pre-

uzurpirati autoritet kohena.

više visoko ka boţanskom. I njihova

B-g kaţe Mošeu i Aharonu da se

je kazna bila da ih je pogodila bo-

odvoje od ostatka naroda, tako da

Sutradan se narod, u strahu od od-

ih On uništi. Moše - čak i dok je

mazde, ţalio na Mošea zbog toga

krajnje uzrujan osporavanjem nje-

što je pobio (dio) B-ţjeg naroda. B-ţ-

gove vlastite čestitosti – zauzima se

ji oblak spustio se na Ohel Mo’ed i

Rabi Yaakov Moshe Poupko ima

za narod pred B-gom, traţeći od

Moie i Aharon su otišli tamo po

jednu vrlo zaniljivu teoriju koja ob-

njega da ne kaţnjava mnoštvo zbog

upute.

jašnjava Korahovu pobunu. Ona se

grijeha pojedinca. Moše upozorava ljude da se odvoje (fizički i psihološki) od Koraha i njegovih sljedbenika kako ne bi i njih zahvatila kazna koja će doći. Moše izjavljuje da će svi znati da ga je B-g poslao da čini sve ono što on radi. Ako će ti zli ljudi umrijeti na način sličan kako umiru ostali, onda B-g nije poslao Mošea. Ali ako B-g “pribavi“

Zemlja nije samo progutala Korahovu druţinu, već i ono što su posjedovali. Poruka je, kaţe Imrei Shefer, da imućnost često čovjeka čini uobraţenim. To, pak, ponekad dovodi do osporavanja autoriteta.

Imovina ljudi nije bila tek neduţni

razloga. No Korah je (moţda) i 250 istaknutih osoba koje su mu se pridruţile, oni su moţda razmišljali na sljedeći način:

višoj razini od nas ostalih. Mi smo, a ne B-g, Moše uzdigli još više. Mi smo odlučili da ne ţelimo više čuti “B-ţji Glas” i mi smo zatraţili da nam Moše govori ono što B-g od

nili protiv B-ga. Dok je Moše zavr-

nas ţeli, a mi ćemo se toga pridr-

šavao ove riječi, zemlja pod njima se

ţavati. B-g je govorio čitavom Izra-

razdijelila, otvorila i progutala sve s

elu. To je bio plan. I to je dovelo či-

Korahom. (Dublji smisao iz p'sukim

tav Izrael na razinu proroštva. S

je da ljudi zapravo nisu umrli nego

Mošeom kao glavnim prorokom. Mi

su napustili ovaj svijet u ovaj neobi-

smo se odrekli svoje izravne komu-

čan i čudesan način.)

nikacije s B-gom, i mi smo učinili

Korah i društvo su bili kaţnjeni

stoga si bila primjerena kazna.

Mošea iz bilo kojeg ili savim bez

narod. Istina. I on će uvijek biti na

znati da su se ovi ljudi doista pobu-

Zemljina Usta koja su ih progutala

slične – oni bi osporavali B-ga i

Moše je bio od B-ga izabran da vodi

i sve što im pripada, onda će svi

tvrdnje i govoreći laţi protiv Mošea.

odosi na Datana i Avirama i njima

ve pobune.

i proguta Koraha i njegovu druţinu

svojim ustima, iznoseći čudnovate

hua).

promatrač, recimo to tako, Koraho-

novo stvorenje, te zemlja otvori usta

“mjerom za mjeru”. Sagriješili su

ţanska vatra (kao i Nadava i Avi-

Mošea jedinim prorokom. (Nećemo Primijetite da kod Korahove pobune ne vidimo samo dvije kazne, već i dvije vrlo različite vrste kazni, koje su, pak, odraz vrste grijeha. Datan,

ovo pitanje zakomplicirati sa 70 starješina koji su imali udjela u Mošeovom proroštvu, poput svijeće koja pali druge sviječe.)

Aviram i njihovi ljudi sručili su se u

Gemara kaţe da je “pogodba” koju

Narod je u panici vikao, kada su

utrobu Zemlje. Ali 250 onih koji su

je narod Izraela sklopio kod Sinaja o

vidjeli što se dogodilo. B-ţanska

prinosili k’toret, bili su časni ljudi.

tome da neće imati izravnu komuni-

vatra progutala je 250 prinosa tam-

Oni su bili poboţni. Tora o tome

kaciju s B-gom, bila neopoziva, po-

jana. B-g kaţe Mošeu da kaţe Ela-

svjedoči kada ih prvi puta spominje.

godba za trajna vremena. Korah se

zaru ben Aharonu da sakupi kadi-

Oni su iskreno vjerovali da čine pri-

ţelio predomisliti. Moţda više nije

onice i isipa ţeravice. Bakar od ka-

kladnu ţrtvu B-gu. Inače oni ne bi

bio siguran da će Moše stvarno do-

dionica treba upotrijebiti da se nji-

riskirali svoje ţivote. Mora da su bili

vesti narod u Erec Jisra’el, nakon

Godina 11 3 Broj 35 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

fijaska s meraglim. Vrijednost ove

osjeća da molitva neće djelovati –

bio “suzbijen” Mošeovim hitrim

teorije što ona odmjerava motivacije

traţi se brzo djelovanje.

postupkom. Visoka cijena bila je

Korahove druţine. Datan i Aviram su bili pokvareni. Oni koji su prinosili k’toret nisu nuţno bili takvi.

Vjerojatno nisu.

Tora govori o 10 puta kada smo mi

plaćena za Korahov fijasko.

“iskušavali B-ţje strpljenje” u Mid-

Sklapajući različite ideje u komen-

baru. To je jedna od stvari kojih bi-

tarima, moţemo ukazati na sljedeće:

smo se uvijek trebali sjećati. Pirkei

Grijeh sa zlatnim teletom predstav-

R’vi’i – četvrta alija – 7 p’sukim

Avot (5. perek) navodi je na popisu

lja grijehe protiv B-ga. On je moţda,

(17,9-15)

od deset kušnji. Bacimo pogled na

i često puta i jest, najviše sklon op-

tri od tih puta – grijeh zlatnog

rostiti tu vrstu grijeha. Grijeh uhoda

teleta, grijeh uhoda, i Korahova

bio je uvreda za Erec Jisrael. Ovo,

pobuna.

nazovimo to tako, B-g smatra teţim

Još jednom B-g “navodi” da će uništiti narod. Ovog puta Moše se ne zalaţe kod B-ga za njih već smjesta

grijehom, i manje je sklon oprostiti.

daje uputu zapali tamjan na ugljev-

Het ha’egel rezultirao je smrću

lju sa ţrtvenika i da prođe među

stvarnih počinitelja (3.000 muška-

narodom kako bi zaustavio pomor

raca), no ostatku naroda je u osnovi

koji je već počeo. Ovaj je hitri pos-

bilo oprošteno nakon Mošeovog

tupak zaustavio pomor koji je već

zauzimanja. Sami špijuni su bili

odnio 14.700 ţivota, ne brojeći one

ubijeni, odraslim muškarcima je bio

Isto opaţanje nalazimo kada uspo-

koji su umrli u incidentu s Kora-

zabranjen ulaz u Erec Jisrael, i tre-

redimo Potop, koji je došao kao

hom.

bali su pomrijeti tijekom 40-godiš-

rezultat sloma društva, s Babilon-

njeg lutanja. Moţda ne zvuči tako,

skom kulom, kod koje su se ljudi

ali narodu je i za ovo u osnovi bilo

ujedinili da podignu bunu protiv

oprošteno (no uz teţu kaznu).

B-ga. Kazna je u ovom slučaju bila

Ponekad, u vrijeme nevolje, Moše se moli B-gu dugačkom molitvom.

Njegova molitva nakon grijeha sa

Korahiva pobuna bila je usmjerena protiv Mošea. To je bila stvar ben adam l’havero. Ovo je vrsta grijeha ■

koju je B-g najmanje sklon oprostiti.

mnogo manje teška.

zlatnim teletom primjer je duge

Za razliku od toga, 250-oricu koji su

moitve. Moţemo čak reći da je to

prinosili tamjan progutala je vatra,

Hamiši – peta alija – 9 p’sukim

bila molitva koja je trajala 40 dana.

Korah, Datan i Aviram i njihovi

(17,16-24)

Kada je Miriam pogodila cora’at,

ljudi, kućanstva, i ono što su posje-

Moše je izgovorio kratku molitvu

dovali progutala je Zemlja, a zbog

od 5 riječi (11 slova) za njeno oz-

prigovaranja nakon Korahove po-

dravljenje – Keil na r’fa na la. A u

bune, izbio je pomor i uzeo 14.700

ovom trenutlu u Korahu Moše

ţivota “na licu mjesta”. Pomor je

B-g kaţe Mošeu da govori narodu i da uzme štap od svakog od plemenskih vođa, a na štap treba napisati ime vođe. Aharonovo ime bila je napisano na štapu Levijevog plemena. Štapopve je trebalo staviti u Ohel Mo’ed. Ona osoba koju će B-g odabrati, njen štap će procvjetati; ova manifestacija B-ţjeg izbora, nadamo se, učinit će kraj prituţbama i pomutnji kod naroda. Narod je učinio kako je bilo naloţeno i štapovi su bili stavljeni preko noći u “Šator svjedočanstva”. Sutradan je Aharonov štap procvjetao. Moše je pokazao štapove narodu i svako je pleme uzelo natrag svoj štap.

Strana 4

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

G’matrija sa L’Ora shel Torah, R.

mogu se otkupiti.

Yaakova Auerbacha z”l

Nijedno od ostalih prvorođenih

Evo brijčane potvrde uloge kohanim

nema svetost i micvot povezanih s

kao predstavnika čitavog Izraela.

njima. Ni konj, ni kamila, ni jelen

Šmot 28,1 – Pribliţi si Aharona, svo-

niti antilopa, ni mačka niti pas ili

ga brata, i njegove sinove s njim,

pak ptica, itd. Drugim riječima, mi

između naroda Izraela, da Mi sluţe.

G’matrija tog pasuka je 3166. Jednaki gematrijski zbroj imaju imena 12

đenu djecu treba otkupiti za 5 srebrnih šekela.

Prvo od krava /koza/ovaca ne mo-

mon, Levi, Jehuda, Jisahar, Zevu-

ţe se otkupiti, već mora biti done-

lun, Dan, Naftali, Gad…

seno kao korban unutar prve godine

-18,20) B-g kaţe Mošeu da Aharonov štap vrati u Miškan kao podsjetnik narodu da ne diţe bunu ili da se ne ţali. Moše učini kako mu je rečeno.

Narod iskazuje svoje osjećaje malodušnosti i straha od boţanske kazne za svoje različite propuste. B-g ponovo ističe da kohanim i levijim imaju posebno mjesto i nose odgovornost da ne dovedu u opasnost svoje ţivote prelazeći svoje granice.

Levijim su imali duţnost da čuvaju Mikdaš. (Počasna straţa) [Zapravo, postajala su 24 straţarska mjesta, 21 od njih zauzimali su Levijim; tri su bila unutar Hrama i njih su zauzimali kohanim.]

Kohanim i levijim je zabranjeno da jedni drugima vrše njihove svete zadaće. Ne-kohen/Levi ne moţe raditi u Hramu. Zabranjeno je odbaciti obavezu hramske počasne straţe.

Tora zatim navodi popis nekoliko darova koji se daju kohenu – meso određenih korbanot, t’ruma, bikurim, posvećeni predmeti, prvo od košer domaćih ţivotinja te otkup/zamjena za prvenca magarca. PrvoroGodina 11 5 Broj 35 Strana

način da kaţemo da Tora ovdje daje samo primjer.

sinova Jaakovljevih – Reuven, Ši-

Šiši – šesta alija – 24 p’sukim (17,25

ne generaliziramo ove micvot na

(ukoliko je nepodesno za ţrtvenik, b’hor je vlasništvo kohena bez ikakvih ograničenja). Svi darovi kehune (24 ukupno) su za Aharona i njegove potomke, trajno. Međutim, kohen

Š’vi’i – sedma alija – 12 p’sukim (18,1-32) Levi treba dobiti desetinu (1/10 urida) od svih Izraelaca. (Tih 10% treba uzeti nakon što je oduzeta t’ruma za kohene, što je oko 2%.) To je njegovo pravo u zamjenu za nje-

ne dobija dio zemlje u Izraelu. (Ovo

gov posao u Mikdašu.

je temelj sloţenog, isprepletenog

Levijim također ne dobivaju zemlju;

odnosa između kohena i ne-kohena.)

njihova uloga je uloga duhovnih

Zapazite da je ovdje spomenuto

sluţbenika. Oni primaju ma’aser

više micvot nego li ih ima među 613.

umjesto dodjele zemlje. (Oni su ta-

One koje nisu ubrojane, broje se na

kođer imali 48 gradova koje su im

nekom drugom mjestu u Tori, a ov-

odvojila Plemena, da ţive u njima.)

dje se spominju u kontekstu onoga na štop kohen ima pravo u zamjenu za svoju sluţbu i ţivotnu ulogu.

Kada govorimo o prvorođencima…

Sluţba Levijim u Mikdašu čini pozitivnu micvu. Tako je i sa micvom da se daje ma’aser rišon to a Leviju. Zauzvrat, Leviju je zapovijeđeno da daje l/10 svoje desetine kohenu. Ovo

Tri su vrste provorođenaca. Prvoro-

je poznato kao t’rumat ma’aser ili

đenci čovjeka moraju se otkupiti. I

ma’aser min hama’aser. Ova se micva

mada tekst Pidjon habena poziva

vrši tehnički danas u Erec Jisraelu

kohena da upita oca djeteta za to se

kako bi nam se omogućilo uravno-

opredijelio, za svog sina ili srebrnih

teţenje uroda.

novčića, otac ne moţe izabrati novac.

3

p’sukim

čitaju

se

ponovo za Maftir.

Prvorođeno od magarca treba otkupiti, ali ima i zamjenska micva, naočigled neprihvatljiva ali svejedno je u knjigama i stoji na raspolaganju.

Prvoređeno

Posljednja

od

košer

domaćih

ţivotinja (krave, koze, ovce) ne

Aharonov štap urodio je š’kedim, bademima.

300+100+4+10+40=454. ’im

=

Hašmona-

8+300+40+6+50+1+10+40

=455. Oni su proizašli od Aharona.

(Baal HaTurimu ne smeta ±1) ■

Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 388. Noć u Muzeju: Obaveza čuvanja hrama Ti i tvoji sinovi bit ćete pred Svetištem ... (Brojevi 18,2) 389. Zamjena mjesta: Zabrana levitu da radi kohenov posao (i obratno) ... ali oni neće pristupati svetom posuđu i žrtveniku ... (Brojevi 18,3) 390. Tako je govorio Zar: Zabrana da služe oni koji nisu koheni ... stranac se neće približiti ... (Brojevi 18,4) 391. Pazi da ne ostane otključan: Zabrana da se Hrama ostavi nečuvan/bez nadzora Čuvajte stražu Svetog ... (Brojevi 18,5) 392. Otkupnina: Obaveza da se otkupi prvorođene sinove ... zasigurno ćete otkupiti svakog prvorođenog od ljudi ...

(Brojevi 18,15) 393. Ne brzaj!: Zabrana da se otkupljuje prvorođene košer životinje ... prvo od krave ... od ovce ili koze ... nećete otkupiti ... (Brojevi 18,17) 394. Leviti se dobro uklapaju: Obaveza Levita da rade u hramu Levit će obaviti posao ... (Brojevi 18,23) 395. Ja sam deset posto: Obaveza da se odvoji desetinu za levite ... darovao sam je kao dar Levitima ... (Brojevi 18,24) Desetina je deset posto. Od vlastitih usjeva oduzimalo se nekoliko desetina, točno određenim redoslijedom. Prvi od njih je prikladno nazvan maaser rišon (doslovno "prva desetina"), koja se davala levitu.

Sefer Hamicvot Hakacar

Za razliku od terume, dijela koji se daje kohenu, maaser rišon smatra se hulinom, što znači potpuno svjetovnom hranom. Takvu hranu mogao je jesti bilo tko, čak i u stanju ritualne nečistoće. Baš kao što je svaki Izraelac odvajao teruma od svog uroda, levit je također morao odvajati teruma od maasera koji mu je dan, kao što ćemo vidjeti. Ne samo to, iako su kohanim i Levijim primali desetine i druge darove od Izraelaca, oni su također imali obavezu da odvajaju desetine od njihovih vlastitih uroda.

Razlog za tu micvu je što je B-g dao zemlju svim plemenima izuzev Levija; Leviju je dao sluţbu u Hramu.

Iako je ovo vaţan posao, on Levijim ostavlja bez izvora prihoda. To uistinu ne bi išlo da leviti, koji sluţe u ime naroda, prose po ulicama. Umjesto toga, B-g je organizirao njihovo uzdrţavanje kroz desetine.

Za predano davanje desetine se kaţe da osigurava bogatstvo. To jest, onaj tko je pedantan u ovoj micvi biti će uspješniji od onoga koji je uzima olako (vidi Mišna Avos 3,13). Zapravo, mada nam nije dopušteno "testirati" B-ga, u ovoj stvari nam je to dopušteno, kao što je izričito navedeno u Knjizi Malahije, "Donesite cijelu desetinu u spremu ... i testirajte me putem nje, kaţe B-g" (3, 10).

Ova se micva primjenjuje na muškarce i ţene, podjednako na kohanim, Levijim i Jisraelim. U Mišni, ona je predmet traktata Maaseros. Kodificiraana je u Mišne Tora u prvom poglavlju Hilhos Maaser. Ova je micva 127. od 248 pozitivnih micvi u Rambamovom Sefer HaMicvosu i 12. od 26 micvi koje se mogu ispuniti u Izraelu prema popisu Steipler Gaona.

396. I vi isto: Obaveza levita da odvoji desetinu svojih desetina ... odvojit ćete od njega dar B-gu, desetinu od desetine ...

(Brojevi 18,26) ■

■

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 114. Negativna je zapovijed ne biti spolno prisan s bratom vlastita oca u homoseksualnoj prisnosti kao što Pismo kaţe, Golotinje brata oca svojega nećeš otkrivati (Va-jikra 18,14). Ovo je dodatna zabrana na opću zabranu homoseksualnosti (vidi §116). Ukoliko je netko

Strana 6

bio spolno prisan s bratom svoga oca, uz svjedoke i [prethodno] upozorenje, obojica bi zasluţili smrt kamenovanjem. Ako nije bilo upozorenja, a počinjeno je svjesno oni će zasluţiti karet; a ukoliko je bilo nehotice, on će morati prinijeti dvije ţrtve za grijeh (za ovu zabranu, i zbog homoseksualnosti).

Ovo je na snazi posvuda i uvijek. ■ Divrej Tora

Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook:

Šulhan Aruh

Unutarnja crta dobrote

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi.

Dio I: Orah hajim Poglavlje 32 - Pripremanje za Pesah, uklanjanje hameca (uskvaslog) Čovjek treba započeti učenje zakona Pesaha 30 dana prije blagdana (429,1). Uobičajeno je davati ţito siromašnima kako bi mogli imati maces (429,1). Tahanun se ne govori, a posmrtni govori su zabranjeni tijekom mjeseca nisana (429,2). Post, osim zbog lošeg sina, zabranjen je za vrijeme nisana, ali muški prvorođenci poste na 14. nisana (dan prije Pesaha) ili na prethodni četvrtak ukoliko 14. nisana pada na šabat (429,2, 470,1-2). Psalam 100 se ne govori na Pesah ili dan prije njega (429,2). Šabat pred Pesah naziva se Veliki šabat; uobičajeno je kazivati dio Hagade (tekst sluţbe na večernjoj večeri za Pesah, vidi pogl. 37) nakon poslijepodnevne sluţbe u subotu (430,1). Nije dozvoljeno raditi većinu posla tijekom dana 14. nisana, no pripreme za blagdan su dopuštene; vidi 468,1-10. Ne bi trebalo puno jesti tijekom zadnje četvrtine dana, kako bismo imali apetit za večernji obrok, a tijekom čitavog dana nije dopušteno jesti običan maces; vidi 470,3 i 471,1-3.

Nakon što padne mrak 14. nisana, mora se traţiti hamec uz svjetlost svijeća (vidi 433,1-2) na svakom mjestu na koje je hamec mogao biti donešen (431,1; 433,3-5.9-11.) i ostati tamo (vidi 433,6), i gdje nije opasno (vidi 433,7-8; 438,2). Ne smije se jesti, učiti niti raditi kada je vrijeme za traţenje hameca (431,2), a traţenje se ne bi trebalo prekidati (432,1).

Prije nego li se započne traţenje, kaGodina 11 7 Broj 35 Strana

ţe se blagoslov "... koji nam je zapovjedio da uklonimo hamec" (432,1-2).

Nakon pretraţivanja, preostali hamec treba staviti na sigurno mjesto (vidi 434,1; 438,1; 439,1-4), a hamec za koji ne znamo treba poništiti (434,2,4). Sav hamec kojega se posjeduje treba ponovo poništiti sljedećeg jutra, neposredno nakon uklanjanja poznatog hameca; vidi 434,2-3.

Ako se traţnje nije obavilo noću, ono se mora obaviti sljedećeg dana, a ako to nije učinjeno prije Pesaha, to se mora učiniti na Pesah ili poslije njega; vidi 435,1. U vezi uklanjanja hameca koji se nađe za vrijeme Pesaha vidi 446,1-4. Nije potrebno traţiti na mjestima gdje vlasnik ili njegov predstavnik neće imati pristupa za vrijeme Pesaha ili 30 dana prije njega; vidi 436,1-3. U vezi toga tko je odgovoran za traţenje u unajmljenom stanu vidi 437,1-4; u vezi odgovornost za hamec koji pripada ili je pohranjen kod ne-Ţidova, vidi 440,

1-4 i 441,1-2.

Na 14. dan nisana, hamec se moţe jesti sve do dva sata (tj. 1/6 dana) prije podneva, a korist od njega moţe se stjecati još jedan sat; vidi 443,12. Za to vrijeme (ili ranije, ako ţelite, 445,1) moţe ga se dati ne-Ţidovu (445,2) ili ga se riješiti, po mogućnosti spaljivanjem (445,1-3); kada je spaljen, dopušteno je imati korist od vatre (vidi 445,2). Ako tijekom pre■ traţivanja nije pronađen hamec, treba spaliti posudu koja se koristila kod pretraţivanja; vidi 445,3. U vezi osobe koja nije u stanju ukloniti svoj hamec vidi 444,7-8. Čak i nakon podneva, ako je hamec već bio prodan ili razmijenjen, korist je dopuštena (443,3).

Ako je 14. nisana na šabat, hamec se mora ukloniti prije subote, osim onoga što je potrebno za petak navečer i subotnje jutro (444,1). Niti hamec niti maces ne bi trebalo jesti za obrok u subotu popodne; vidi 444,1. Poţeljno je ukloniti ostali hamec u petak ujutro u isto vrijeme kao kada 14. pada na dan u tjednu (444,2), i poništiti ga (444,6). U vezi uklanjanja hameca koja je preostao iza subotnjih obroka vidi 444,3-5; onda se tada ponovno poništava.

Zabrana posjedovanja hameca na Pesah odnosi se samo na jestivi hamec (vidi 442,2-3.5.9-10; 447,12) i jestive mješavine hrane koje sadrţe hamec (442,1). Mješavine koje sadrţe hamec koje se obično ne jedu mogu ■ se zadrţati, ali ne i jesti; vidi 442,4.

U vezi čišćenja površina za koje se moţda primio hamec vidi 422,6-8.11. i 447,5. ■

Strana 7

Pitanja za samostalno učenje:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Proročka pogrešivost i B-žanska nepromjenjivost Usred Korahove pobune Hašem zapovijeda Mošeu da se odvoji od "‫ "עדה‬prije nego li ih uništi. Moše odgovara: "Ako je jedan čovjek sagriješio, hoćeš li uništiti cijelu "‫"עדה‬, na što Hašem odgovara rekavši Mošeu da odvoji "‫ "עדה‬od domova Koraha, Datana i Avirama. Zbog dvojakog identiteta "‫ "עדה‬u svakoj od gore navedenih izjava, ovaj kratki dijalog otvara čitav niz pitanja:

 Kolektivno kaţnjavanje - Je li Hašem stvarno prijetio izricanjem kolektivne kazne cijelom narodu zbog zločina jedne manjine? Kada je kolektivna kazna legitimna?  Proročke pogreške - Je li moguće da je Moše pogrešno razumio Hašemovu namjeru, pa kad je Hašem u početku koristio riječ "‫"עדה‬, On time nije podrazumjevao cijeli narod, već samo Korahove sljedbenike? Mogu li proroci pogriješiti i da li oni ponekad

pogrešno shvate B-ţanske informacije? Ako je tako, je li tako bilo i s Mošeom?

 B-ţanska nepromjenjivost - Je li Hašem promijenio svoj pravac djelovanja nakon Mošeovog posredovanja? Da li to ukazuje da su Hašemove prvotne misli bile pogrešne?

Ako je B-g nepromjenjiv, kako On moţe promijeniti svoje mišljenje?  Raspravite o tim pitanjima uz vaš šabatni stol.

Pobunjeničke frakcije Ibn Ezra sugerira da je pobunjenički tabor bio sastavljen od različitih frakcija nezadovoljnika, koji je ujedinjavalo njihovo razočarenje izbora plemena Levi za svećenike i Levite.

On tvrdi da su "‫ "נשיאי עדה‬bili prvorođenci koja su bila nezadovoljni zbog gubitka svog svećeničkog statusa, dok je također postojala i skupina samih Levita koji su bili ljuti zbog toga što su morali sluţiti Aharonu.

 Mislite li da bi te dvije sku-

pine ljudi mogle stvoriti uspješnu koaliciju? Postoji li u tekstu ikakav dokaz da su velik postotak pobunjenika činili prvorođenci ili da se pobuna sastojala od različitih skupina, od kojih je svaka imala drugačije interese?

 Ibn Ezra pretpostavlja da su Leviti odabrani neposredno prije naše priče koju on datira na početak druge godine.

Koji tekstualni dokazi postoje za njegovu tvrdnju? Kakav utjecaj to ima na datiranje drugih događaja u Tori?  Prema onima koji se ne slaţu s Ibn Ezrom, što bi još moglo potaknuti pobunu? Na što bi mogla ukazivati prituţba Datana i Avirama?

Korah u umjetnosti Kao uvod u raspravu o sljedećim pitanjima, usporedite različite likovne prikaze kaţnjavanja Datana i Avirama:

 Kakva je bila priroda čuda otvaranja zemlje? Je li to bio potres, ponor, ili dosad nepoznati fenomen?  Je li zemlja progutala samo Datana i Avirama s njihovim obiteljima ili je Korah pogi■ nuo zajedno s njima? Koji stihovi bi mogli podupirati svako od ovih gledišta?  Koja je bila uloga cijelog naroda u pobuni? Jesu li oni bili samo nevini promatrači, ili su oni aktivno ili pasivno podrţavali Koraha? ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 8

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Ego je taj koji želi sigurnost stavio na test i ţelio vidjeti koga će B-g izabrati. I to je bila ključna razlika između Mojsija i Koraha. Da je B-g izabrao Koraha, Mojsije ne bi imao ništa protiv. Ali Korah nije mogao ţivjeti sa idejom da je M ojs ije iz a b ra n . Kor a h je , zaslijepljen svojim egom, mogao vidjeti svijet samo na svoj način.

Mojsije, skroman čovjek, uvijek je bio otvoren za nove mogućnosti.

Ovotjedni odjeljak govori o svađi koju je Korah, Mojsijev rođak, svojevoljno pokrenuo protiv Mojsija i Arona. On je tvrdio da SU se oni primili moći i ne dozvoljavaju nikom drugom da sudjeluje u vodstvu ţidovskog naroda. Cijela je stvar bila samo uvod u napad na Mojsija i potencijalni drţavni udar.

Da je Korah uspio u tome, učinio bi upravo ono za što je optuţivao Mojsija. Međutim, Korahova mala pobuna završila je tako da je njega i njegove sljedbenike progutala zemlja – prilično djelotvoran način da se završi svađa, no ne pokušavajte to kod kuće.

Sumnja me vodi tome da vjerujem B-gu – sigurnost me vodi tome da vjerujem sebi Korah je smatrao da je Mojsije u krivu. Prigrabio si je previše moći, a Korah je također bio velik čovjek. I on je imao ulogu i doprinos koji je mogao dati. A Mojsije ga je u tome spriječio. Za Koraha je sve izgledalo crno-bijelo. Mojsije je bio u krivu, a on u pravu.

Pa ipak, kako su se stvari događale, potvrdilo se da je Korah bio u krivu – jako u krivu. Toliko je bio u krivu da ga je zemlja ţivog progutala zajedno s njegovom obitelji. Bila je to prilično jasna potvrda Mojsija i prilično jasna osuda Koraha.

Ego rijetko kaţe, 'to je krivo, no učinimo to svejedno'. On nas radije uvjerava da smo u pravu. Pokazuje nam opravdanja za naše stavove. I vrlo je uvjerljiv. Sve izgleda tako apsolutno jasno. Toliko jasno da često vidite ljude koji zastupaju potpuno Godina 11 9 Broj 35 Strana

različite perspektive, a svaki je od njih, do točke arogancije, uvjeren da je u pravu. Mada samo jedan od njih zaista moţe biti u pravu.

Zbunjujuće je razmišljati o tome da ljudi mogu biti toliko uvjereni u to da su u pravu – a da ipak budu u krivu. Jer to otvara vrata činjenici da isto moţe vrijediti i za mene. Da li moja sigurnost u nešto čini da sam u pravu? Da li me činjenica da sam uvjeren u nešto čini ispravnim? Postojalo je vrijeme u mom ţivotu kada sam vjerovao da je odgovor – da.

Sada sam mnogo manje siguran u to. Čini mi se da je ego onaj dio mene koji čezne za sigurnošću. To je dio mene koji ţeli biti u pravu (i ţeli da su drugi u krivu). On se osjeća sigurno i zaštićeno sa svojim 'istinama'. S druge strane, izgleda da moja duša ima mnogo manje potrebe za takvim apsolutnim istinama.

Korah je bio siguran da je u pravu. Mojsije je bio spreman razmotriti sve opcije – zato umjesto da se raspravlja, jednostavno je sve

U posljednjim godinama, došao sam do spoznaje da sa poniznošću dolazi i nesigurnost. I otvorenost.

Otvorenost za to da si moţda■u krivu. Otvorenost (smijem li to predloţiti) za to da je netko drugi moţda u pravu. Ili otvorenost za istinu koja je manje crna ili manje bijela od one u koju sam moţda nekada vjerovao.

Za mene danas postoji samo jedna bezuvjetna i nepromjenjiva istina – a to je B-g. Naravno, ta istina ima široke implikacije. Ali sve drugo je otvoreno za razmatranje. I zato vidim kako sve manje vjerujem svojoj 'sigurnosti'; vidim kako moj ego nevino traţi sigurnost. Moţda je smiješno, ali meni se sumnja čini više neiskvarenom, više boţanskom.

Iskrenijom. Sumnja me vodi tome da vjerujem B-gu – sigurnost me vodi tome da vjerujem sebi.

Postoji tiho pouzdanje koje ne treba biti proglašavano ili branjeno stvarima koje danas smatram istinitima. Za razliku od Koraha, meni nije potrebna potvrda. Više poput Mojsija, ja sam sretan što slijedim put kojim me B-g vodi. Nemam sigurnost u to gdje će me odvesti – ali imam čvrsto uvjerenje da će to biti jako dobro. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar Strana 9

Rabbi David Stav:

Procvat

Hajde da se podsjetimo najpoznatije svađe u povijesti ţidovskog naroda. Tokom generacija, rasprave slične – ili čak oštrije – razine, bile su konstantne u ţidovskoj povijesti i ne vide se znakovi njihovog povlačenja. Koji je izvor te svađe? Što je potaknulo Koraha i njegove sljedbenike da se pobune protiv Mošeovog vodstva?

P'šat (literarno čitanje teksta) otkriva nekoliko odluka koje je Moše donio, a koje su izazvale ljutnju određenih skupina. Prva odluka bila je

tnom procesu.

Nadalje, svim prvorođencima, određenima da sluţe kao veza između njihovih obitelji i štovanja Hašema, oduzet je njihov status, a njihove pozicije dodijeljene su Levijevom plemenu, plemenu kome je pripadao Moše. Ponovo – slučaj protekcije.

Tora nam također kaţe da je Moše traţio od Hašema da učini da zemlja „otvori svoja usta“ i „proguta“ Koraha i njegove sljedbenike, i upravo to se i događa. Svi se moţemo sloţiti da je to vrlo neuobičajen događaj.

Ljudima je strašno potrebna nada

A povrh svega, ukinuto je tradicionalno plemensko vodstvo. U os-

i oni trebaju vjerovati

novi, to je bio isprobani recept za

da će u budućnosti

veliki nemir.

biti obasuti blagoslovima.

■

da je postavio Aharona i njegove

Tekst spominje korake koje je

sinove za svećenike koji će sluţiti u

Moše poduzeo kako bi ugasio po-

Ali priča tu ne završava. Pogubna

Miškanu, a kasnije u Hramu. U da-

bunu. Najprije, Moše poziva dvjesto

pošast hara narodom, i stišava se

našnjim terminima, svaka takva od-

pedeset vođa pobune da uzmu ka-

tek nakon što je Aharon izborio te-

luka bila bi poništena od strane pra-

dionice, napune ih tamjanom i po-

šku bitku. Tada Hašem zapovijeda

vobranitelja ili Vrhovnog suda, bu-

kušaju ga prinijeti pred Hašemom ta-

Mošeu:

dući da je to definicija protekcije,

ko da svi mogu vidjeti hoće li Hašem

kada se utjecajne pozicije daju blis-

prihvatiti ţrtvu. Njima se ta ideja

kim suradnicima ili srodnicima, bez

svidi, te učine tako, no njihova sud-

izdavanja natječaja, u netransparen-

bina bude neočekivana i brutalna: podigne se vatra i sve ih proguta.

„…i uzmi od njih po jedan štap od svakoga plemena, dakle dvanaest štapova od svih njihovih knezova plemenskih, pleme po pleme.

Napiši ime svakoga na štapu njegovu. Na štap Levijev napiši ime Aronovo. Dakle jedan štap pripada svakome poglavaru plemenskom.“(Brojevi 17,2-3) Ova sugestija je prilično jasna.

Svaki kandidat koji se smatra vrijednim toga da bude svećenik treba uzeti štap i na njemu napisati svoje ime. Zatim će „procvjetati štap čovjeka kojega ću Ja izabrati.“ Štap koji procvjeta predstavljat će onoga koga je Hašem izabrao da sluţi kao svećenik.

Najveće pitanje o kojem moramo razmisliti jest zašto su potrebni svi ti štapovi. Nije li Hašemov izbor dovoljno očigledan, nakon što je Kora-

Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi David Stav:

Procvat ni kada su prinosili „nedozvoljenu vatru“ za koju im nije bilo zapovjeđeno da ju prinesu).

Ja bih volio predloţiti drugo tumačenje. Vodstvo se moţe potvrditi ili blaćenjem protivnika, ili poduzimanjem pozitivnih akcija. Stručnjaci za marketing zovu te pristupe nega-

ha i njegove sljedbenike progutala zemlja, a vatra je progutala 250 laţnih svećenika? Koju svrhu imaju štapovi koji cvjetaju? Kao da sve do sada nije bilo dovoljno, Hašem kaţe Mošeu da uzme dvanaest štapova, stavi ih kraj dvanaest muškaraca i vidi što će se zatim dogoditi.

Naši komentatori sugeriraju nekoliko smjerova u kojima moţemo krenuti kako bismo našli odgovor na to pitanje. Neki tvrde da do tog trenutka, nije bilo jasnog očitovanja o izboru Aharona. To je zato što činjenica da su Korah i njegovi sljedbenici bili ubijeni demonstrira da oni nisu bili dostojni svećenstva, ali još uvijek ne pokazuje jasno da je Aharon prikladan za tu poziciju, ili da ga je Hašem odabrao. Jasno očitovanje Aharonove prikladnosti još je uvijek bilo potrebno.

Međutim, teško je prihvatiti takav argument. Nakon svega, ti događaji nisu bili svakodnevna pojava. Nisu li se oni mogli smatrati demonstracijom Hašemove volje da se ispune Mošeove odredbe? Drugi komentatori predlaţu da su Moše i Aharon smjestili ostalim vođama zato što su ih stavili na nepošten test, znajući da Hašem ne odobrava one koji prinose tamjan bez da im je zapovjeđeno da to učine (nemojmo zaboraviti, Nadav i Avihu su već bili ubijeGodina 11 11 Broj 35 Strana

tivnim i pozitivnim kampanjama.

Prirodno, negativna kampanja usredotočit će se na „druge“, pokušavajući omalovaţiti drugu stranu, bez obećanja da će tuţitelj učiniti išta bolje. Za razliku od toga, pozitivna kampanja usredotočuje se na

■

samog vođu i pokušava naglasiti prednosti, talente i vrline potencijalnog vođe.

Mi moţemo raspravljati o vaţnosti postavljanja Aharona i njegovih sinova na dva načina. Jedan je tako što ćemo baciti sumnju na sposobnost njihovih suprotstavljenih, poniţavajući ili ubijajući svakoga tko nije Aharon, i tako dalje. Taj pristup će svakako imati određene prednosti za određeni vremenski period, ali na duge staze, ljudi će se pitati koji vođa ima viziju ili im daje razloga da vjeruju da će sutra biti bolje.

To je bolja opcija na moralnoj razini: čiji će štap procvjetati, a ne samo koji će vođa ukloniti svoje suparnike boţanskom vatrom. Ljudima je strašno potrebna nada i oni trebaju vjerovati da će u budućnosti biti

obasuti

blagoslovima.

Zato

Hašemu nije bio dovoljan proces eliminacije neprijatelja. On je pokazao da je Aharon onaj koji će donijeti nadu za blagoslove i procvat ţidov-

■

skog naroda. ■ Prevela Anja Grabar Strana 11

Rabbi Ephraim Buchwald:

Supruga gospodina Ona: Neopjevani heroj Tora u Brojevima 16,1, biljeţi prve korake u pobuni: „Korah, sin Izhara, sina Kohata, sina Levijeva, pridobi za sebe potomke Rubenove Datana i Abirama, sinove Eliabove, i Ona, sina Peletova.“ Zajedno sa 250 izraelskih muškaraca, vođa zajednice i uglednih ljudi, oni su se pobunili protiv Mojsija i Arona, rekavši: „Sva zajednica, svi skupa sveti su. Zašto se vi uzdiţete nad zajednicu G--spodnju?"

Pobuna je završila kada se zemlja ■

otvorila i progutala Koraha i svu njegovu imovinu (ali ne i njegove

ga spasi. Najprije mu je dala vina da

nalno te da svom muţu predstavi

sinove). Dvjesto pedeset muškaraca

pije, te je zaspao. Zatim je nepristoj-

smislene argumente. Ona nije oma-

koji su prinijeli zabranjeni kâd, ta-

no raspustila svoju kosu i stala na

lovaţila ni Koraha, niti Mojsija. Ona

kođer je zadesila smrt, kada ih je

ulaz u šator. Kada su došli glasnici

je samo rekla svom muţu da on ne-

progutala vatra s neba.

da povedu Ona u pobunu, otišli su

će ništa postići podupirući ijednu

zbog neprimjerenosti gđe. On. Kada

od dviju strana.

Kada je u Tori spomenuta kazna za Koraha i njegove sljedbenike, ne spominje se On, sin Peletov, koji je bio dio početne pobune. Talmud iz-

se On probudio, pobuna je već bila gotova, a Korah i njegovi sljedbenici mrtvi.

nije umro kada se otvorila zemlja,

Iste strasti koje

niti ga je progutala nebeska vatra.

mogu povrijediti druge, mogu se iskoristiti

preţivio zbog intervencije njegove ţene.

Iako se On ispočetka priključio Korahovoj pobuni, njegova ga je ţena uvjerila da to nije situacija u kojoj će on izaći kao pobjednik.

Pokušavajući spriječiti Koraha da se umiješa u raspravu koja ne bi trebala biti njegova briga, Onova ţena kaţe Onu da on neće time ništa postići: „Ako Mojsije pobijedi, bit ćeš njegov podređeni, a ako Korah pobijedi, bit ćeš podređen njemu.“ Iako je On već dao svoju riječ Korahu, njegova se ţena pobrinula da Strana 12

ti gđe. On na kraju prevagnuli, budući da je ona pribjegla alternativ-

vještava u Sanhedrinu 109b, da On

Zapravo, prema midrašu, on je

Nije sasvim jasno jesu li argumen-

da pomognu drugima Rabi Chaim Shmulevitz objašnjava da je veličina gđe. On bila u tome što je ona zadrţala samokontrolu i čvrsto stajala unatoč masovnoj histeriji koja je zahvatila ljude. Njena zadivljujuća sposobnost da se odupre atmosferi koja je vladala, rezultirala je time da je njen muţ bio spašen.

noj strategiji, uspavljujući Ona. Međutim, njena sposobnost da jasno i racionalno razmišlja u vrijeme kada je većina ljudi bila smetena intenzitetom svojih emocija, zaista je naročita.

Mnogo toga moţemo naučiti od gđe. On, budući da i danas prevladavaju slične intenzivne emocije.

Unatoč velikom napretku u formalnom obrazovanju, te ogromnom broju građana koji sada imaju sekundarni,

tercijarni

i

diplomski

stupanj obrazovanja, kao i velikom širenju beskrajne količine informacija koje su svima dostupne kroz

To nije bilo maleno postignuće.

novine i medije, samo rijetki od nas

Usred kaosa, gđa. On je imala do-

danas imaju sposobnost ili sklonost

voljno razuma da razmišlja racio-

da u vrijeme krize sjednu i mirno i Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Ephraim Buchwald:

Supruga gospodina Ona: Neopjevani heroj

racionalno razmisle o stvarima. Naš

cijele zajednice se ujedinjuju i stva-

je svijet uhvaćen u neku vrstu „ma-

raju društva u kojima su zli nagoni

sovne histerije“ koja se proširila ne

preusmjereni i transformirani u do-

samo jednom zemljom, već očigle-

bra djela.

dno čitavim svijetom.

Taj mač s dvostrukom oštricom,

Danas, gotovo svakodnevno, vidi-

ljudska sposobnost da činimo dobro

mo mnoštvo slučajeva u kojima se

i zlo, jezgrovito je objašnjena u Etici

ljudi jednostavno ne mogu kontroli-

naših Otaca (4,2) te se pripisuje Ben

rati, brzo se „izgube“. Sukob, koji

Azaju, „Jedno dobro djelo promo-

često završi nasiljem i tragedijom,

vira druga dobra djela, dok jedno

često izbije zbog parkirnih mjesta ili

zlo djelo promovira više zlih djela.“

sjedala u podzemnoj ţeljeznici. Broj

Slično tome, Raši, citirajući Midraš

predoziranih od droge i opijata dra-

Raba na Brojeve 3,29, kaţe: „Jao

matično raste jer se koriste bez kon-

zlome čovjeku, jao njegovom sus-

trole.

jedu.“

Jasno, iako se velik dio eksploziv-

Svi mi trebamo biti u stanju da s

nog rasta broja slučajeva financijske

vremena na vrijeme zastanemo,

prevare moţe pripisati pohlepi, u

dobro promotrimo širu sliku kako

nekim slučajevima nije riječ o plani-

bismo vidjeli gdje se uklapamo, i

ranju i korupciji. Često puta, oni lju-

shvatimo koliko je svatko od nas

di koji počine ozbiljne pogreške u

beznačajan u odnosu na širu per-

poslu, jesu ljudi koji se nađu u zam-

cepciju stvari. Pa ipak, kada se

ci iz koje ne vide izlaza, osim ako

udruţimo s drugim dobrim ljudi-

malo ne „preurede brojke“ u svoju

ma, zajedno moţemo dovesti do

korist. Učestale pojave grupnog na-

velikih promjena. Moţemo vjeţbati

silja među mladima također često

i pripremati se za one intenzivne i

nisu planirane. Djeca izađu van da

neočekivane trenutke, tako da bu-

se malo zabave, izgube kontrolu i

demo opremljeni za donošenje is-

završe povređujući druge, ili još

pravnih odluka vezanih uz ţivot i

gore.

smrt, dobro i zlo.

Ironično, taj „van kontrole“ men-

Te odluke neće biti samo na našu

talitet mnoštva moţe funkcionirati

dobrobit i na dobrobit naših prijate-

u oba smjera. Iste strasti koje mogu

lja i obitelji, već i na dobrobit cjelo-

povrijediti druge, mogu se iskoris-

kupnog

titi da pomognu drugima. Mentali-

svijeta.

tet „rulje“ moţe biti upotrijebljen da spasi druge. Hvala B-gu, to svakodnevno vidimo u praksi. Nevjerojatan je porast humanitarnih društava, gdje ljudi rade zajedno kako bi pribavili haljine za vjenčanje ili namještaj za bebe, volontiraju posjećujući bolesne ili obavljaju kupnju sta-

globalnog

okruţenja

–

Zapamtite da je gđa. On paradigma za svakoga od nas. Ostani hladne glave. Promisli prije no što djeluješ. Blagoslovljena gđa. On! Neka biste bili blagoslovljeni. ■

■

Prevela Anja Grabar

rim i nemoćnim osobama. Postoje Godina 11 13 Broj 35 Strana

Strana 13

Rabbi Berel Wein:

Mjesto B-ga u životu Vidljivo je da su postojali utjecajni segmenti Ţidovskog naroda kojima je bilo teško odrţavati pravilan odnos sa svojim vođom Mošeom. Minimalistima, pak, među Ţidovima– eiruv rav – nikada nije bilo dosta Mošea. Njima je neprestano bila potrebna njegova prisutnost, i kada im se učinilo da ga nema, i da se moţda neće vratiti, oni su napravili zlatno tele da ga zamijeni.

Ovaj tjedan čitamo o velikim i učenim Ţidovima, pod vodstvom Koraha, koji su smatrali da im je Mošea i više nego dovoljno u ţivotu. Oni su ţeljeli da se spone njegova vodstva nad njima olabave, pa moţda čak i u potpunosti otpuste.

U prošlotjednoj parši smo vidjeli da je čak i njegovim dragim i svetima sestri i bratu bilo teško nositi se s jedinstvenom veličinom i proročkom visinom Mošea.

Mošea ne treba suditi po uobičajenom ljudskim standardima, čak ni po standardima najvećih i najsvetijih zajednica. Rabini su Mošeu dali naslov oca svih proroka, kako onih

Strana 14

koji su mu prethodili, tako i onih koji su imali doći nakon njega.

Jedan je od principa Ţidovske vjere da je Moše, mada smrtan čovjek, bio najposebnija i jedinstvena osoba u Ţidovskoj povijesti i povijesti uopće. Nama je teško nositi se s ljudima koji su nam ravni i za koje smatramo da ih moţemo razumjeti, pa čak i procjenjivati. Koliko je stoga teţe pokušati procijeniti veličinu i karakter najjedinstvenije osobe u povijesti svijeta. Pogreška Koraha i njegovih sljedbenika leţi u tome da su se na neki način smatrali jednakima Mošeu i ignorirali činjenicu da je on jedinstven.

Mošeova se različitost ističe uzduţ i poprijeko Ţidovske povijesti i tradicije. Sama Tora nosi njegovo ime – Mošeova Tora. Tisuću godina nakon njegove smrti, prorok Malahi još uvijek će ustvrditi: “Spomenite se Tore sluge mojega Mošea.” Čini kao da su Moše i Tora sinonimi jedno drugome. Čak i u općem neţidovskom svijetu, Moše je upamćem i poznat kao najveći svjetski zakono-

davac.

Temeljna pogreška u razumijevanju Ţidovskog ţivota i tradicije je tertirati Mošea kao običnog smrtnika, kao još jednog velikog između mnogih velikih ljudi u povijesti.

Nije ni čudo da je Majmonides naveo vjerovanje u Mošea kao kanala koji provodi Toru do ljudi, kao jedno od svojih trinaest principa Ţidovske vjere.

Ova je ideja toliko ključna za Ţidovsku opstojnost da u ovotjednom čitanju Tore vidimo da ■ je bilo stvoreno posebno čudo – nešto što se nije dogodilo prilikom kaţnjavanja onih koji su oboţavali Zlatno tele – kako bi se učvrstila ideja da je Moše bio poseban i da njegov status i jedinstvenost i da se u njega ne smije dirati. Tisućljećima kasnijem svi mi moţemo s ponosom i sa sigurnošću reći da je Moše istinit i da je njegova Tora također istina.

U

časopisu

Jerusalem

Report

svojedobno se bio pojavio članak pod naslovom: “Što nije u redu s konzervativnim judaizmom?”.

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Ovaj je članka napisao Myron M. Fenster, rabi emeritus centra Shelter Rock Jewish Center iz Roslyna u New Yorku, vodeće zajednice Konzervativnog ţidovstva. Kao što naslov članka daje naslutiti, pokret je u nevolji zbog dramatičnog opadanja broja sinagoga, kao i članstva općenito. Članak je posebno uznemirujuć u svjetlu činjenice da je sredinom prošlog stoljeća taj pokret trebao biti avangarda i budućnost američkog Ţidovstva, te su ga svi poznavatelji Ţidovske zajednice i promatrali na takav način. Ortodoksija je bila na izdisaju, a Reformni pokret je bio previše asimilacionistički. Gotovo kao po zadanoj postavci, lice američkog Ţidovstva definirat će Konzervativni pokret.

Poput mnogih drugih stručnih mišljenja u ţivotu, stvari nisu ispale onako kako je bilo prognozirano.

Kao što se moţe vidjeti iz naslova članka u Jerusalem Reportu, Rabbi Fenster pripisuje nedaće konzervativnog pokreta pomanjkanju “uvjerenja i gorljivosti.” Ja se u potpunosti slaţem s njime u vezi toga, mada moje tumačenje “uvjerenja i zanosa” moţda nije ono što je on imao na umu.

Za vrijeme dok su vršili modifikacije u sinagogalnom ritualu, te sinagogu smjestili na vrh Ţidovskog ţivota – čak i iznad poštivanja i obdrţavanja šabata – Konzervativni je pokret za cilj imao zadrţati pravac na Ţidovskoj tradiciji i odrţavanju obreda, te stvoriti osjećaj snaţog Ţidovskog identiteta i osobnog ponosa. No, umjesto toga, on je popustio i postao slugom Reformnog pokreta, te se posvetio američkim Godina 11 15 Broj 35 Strana

Mjesto B-ga u životu općedruštvenim pitanjima, koja imaju ţidovske korijene i interese, no, sama po sebi, nisu dovoljna da izvrše utjecaj i nadahnu Ţidovsku jedinstvenost i lojalnost.

Konzervativni judaizam, koji se povukao od vlastitih izvornih načela i tradicije na svakom frontu svetkovanja šabata, košer hrane, svetosti braka i uvjeta razvoda, postao je zaokupljen parolama i projektima, od kojih niti jedno ne jača ţidovsku dušu.

Ono što mi je frapantno u vezi sadašnje konzervativne mantre je da se naočigled u toj slici nigdje ne pojavljuje B-g. Oni su toliko zauzeti popravljanjem svijeta, pomaganjem gubitnicima, borbom protiv diskriminacije i svim drugim značajnim odredbama koje je usvojilo naše napredno društvo, da je Stvoritelj svijeta gotovo uvijek odsutan sa scene.

Judaizam se uvijek zauzimao za povezanost individulnog ljudskog bića s vječnim B-gom. U zbrkanoj slagalica modernog društva, takva veza – ili čak pokušaj da se postigne takva veza – je zanemaren i napušten. Sve zapovijedi Tore imaju za cilj da formiraju takvu vezu.

Košer nije tradicija, niti društvena norma - on je način povezivanja sa Stvoriteljem. Tako je i sa svetkovanjem šabata, trima dnevnim molitvama, čednim odijevanjem, discipliniranosti pri govoru i intenzivnim izučavanjem Tore. Sve ovo konzervativni je pokret u popriličnoj mjeri napustio, iako je u jednom momentu u ne tako davnoj prošlosti zagovarao sve te stvari i tvrdio da im teţi. Rabi Fenster sam naglašava: “Posljedica toga je da oni na

konzervativni judaizam gledaju kao na nelogičan i nejasan, i da ne drţi do ničega.” I zbog toga je pokretu nuţna doza “uvjerenja i gorljivosti.”

Ukratko, potrebno mu je da se zauzima za tradicionalni Ţidovski ţivot i vrijednosti.

Ortodoksna ţidovska zajednica također pati zbog činjenice da iako se temeljito bavi sitnim pojedinostima Ţidovskog zakona i obreda, i korektno ih izvršava, u mnogo slučajeva više ne ističe nuţnost povezanosti s B-gom, koja je, na kraju krajeva, osnovna premisa Ţidovstva i Ţidovskog ţivota.

To borba se neprestano vodila tijekom Ţidovske povijesti. Mnogi pokreti, poput hasidskog i Musara, pokušali su tijekom prošlih stoljeća ispraviti taj nedostatak s različitim stupnjevima uspješnosti. Uvjerenje i gorljivost neophodni su u svakom segmentu Ţidovskog svijeta, pa tako i u ortodoksnom taboru.

Mi se u velikoj mjeri koncentriramo na znanje i znanstvene dosege.

Ipak, naše duše ţude za ovom duhovnom povezanošću sa Stvoriteljem. Bez prisutnosti toga sastojka u tradicionalnom Ţidovskom ţivotu, on bi postao rutina, dosadn i na kraju neprivlačan. U našem današnjem društvu koje toliko vjeruje u slučajnosti, koincidencije i svemoć ljudskih bića i tehnologije, B-g je u dobroj mjeri otpisan iz te slike. Mi tek u rijetkim ţivotnim situacijama, obično u onim tuţnima, osjetimo njegovu prisutnost. No, uz malo uvjerenja i gorljivosti s naše strane, sigurno B-ga moţemo uvesti u svoj ţivot i ponašanje. Šabat šalom ■

Strana 15

Rabbi Yissocher Frand:

Snaga molitve Moše Rabenu i Aron bili su izaz-

slučaju da su oni molili Hašema da

tve tih ljudi – da su bile iskrene –

vani od strane Koraha i njegovih

ih podrţi u njihovoj pobuni protiv

mogle su biti uslišane. Molitva je

sljedbenika. Moše je postavio test

Mošea i Arona, On zaista poslušao

takva da, čak i kada dolazi od ljudi

kako bi bilo odlučeno tko je od B-ga

njihove molitve?

koji su zli, ukoliko dolazi iz dubine

izabran da bude Veliki svećenik i da vrši Hašemovu sluţbu u Miškanu.

Moše je izazvao Koraha i 250 njegovih sljedbenika da se natječu s Aronom u tome tko će izmamiti B-ţji odgovor na svoju ţrtvu pred Hašemom. Ipak, prije no što je predloţio takvo natjecanje, Moše Rabenu molio je Hašema da ne prihvati ţrtvu Koraha

i

njegovih

sljedbenika:

''…Nemoj pogledati na njihov prinos…'' .(Bamidbar 16,15).

Ramban dodaje da Moše nije molio samo za to da njihove ţrtve ne budu primljene, već i za to da njihove molitve i preklinjanja ostanu neodgovoreni.

Osim svega, to je već bio ''završen posao'' još od vremena stvaranja.

Mišna navodi (Avos 5,6) da su ''usta

duše, ima snagu. Znajući to, Moše Rabenu molio je: ''Ne slušaj njihove molitve!''

zemlje'' bila predodređena da pro-

Isti taj koncept vidljiv je i u pozna-

gutaju Koraha i njegove sljedbenike

tom traktatu iz Mišne (Makos 2,6).

te da je to bila jedna od deset stvari

Talmud nas uči da onaj koji ubije

stvorenih u sumrak prvog erev ša-

bez namjere mora pobjeći u grad-

bosa. Ta je stvar bila zapečaćena od

utočište i ostati tamo sve dok ne

pamtivijeka. Nije bilo nikakvih iz-

umre Veliki svećenik. Moţemo za-

gleda da će oni pobijediti Mošea i

misliti kako čitava populacija ■ tak-

Arona. Pa zašto je onda Moše trebao

vog grada svakodnevno moli da se

moliti Svemogućeg da ne sluša nji-

Kohen Gadol sruši mrtav. Jedino na

hove molitve?

taj način svi ti ubojice mogli bi po-

Rav Simha Zisel iz Kelma kaţe da ovdje vidimo kako nikada ne smijemo podcijeniti snagu molitve, neovisno o tome od koga ona dolazi. To

stići svoju slobodu. Mišna nas uči da su majke Velikih svećenika pripremale pakete sa hranom i odjećom koje su davale ubojicama kako bi bili milostivi prema njihovim si-

Moţemo se pitati – je li to zaista

je ideja koju smo već mnogo puta

bilo potrebno? Je li zaista bilo vaţno

spominjali. Unatoč činjenici da je

da Moše Rabenu traţi od Svemogu-

već tijekom stvaranja bilo predo-

ćeg da NE posluša njihove molitve?

dređeno da ''usta zemlje'' progutaju

Gemara stoga pita, ''Što bi bilo ka-

Moţemo li pretpostaviti da bi, u

Koraha i njegove sljedbenike, moli-

da bismo imali zajednicu ubojica

novima i kako ne bi molili za njihovu smrt.

koji bi svaki dan proklinjali Velikog svećenika? Zašto bi takva nepravedna molitva bila uslišana?'' Talmud Bavli daje jedan odgovor, a Talmud Jerušalmi daje drugačiji odgovor. Jerušalmi razlikuje proklinjanje od molitve. Bezvrijedno proklinjanje neće imati učinka; a iskrena molitva neće biti odbačena. Čak i tefila ubojice usmjerena protiv Velikog svećenika moţe biti uslišana.

Tolika je snaga molitve.

Slijedeći taj pristup, Rav Meir Bergman odgovara na pitanje koje smo maloprije postavili. Talmud (Brahos 10a) nam govori o grupi gangstera Strana 16

Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Snaga molitve

koji su neprestano uznemiravali

ga'.'' Drugim riječima, predodređe-

izazivača – uzeo spaljene kadionice

Rav Meira te je on molio za njihovu

no je za koga će se osoba udati. Ka-

i njima obloţio oltar. Zašto je taj

smrt. Njegova supruga, Beruria, sa-

ko je onda moguće da, ukoliko sam

posao ipak bio povjeren Elazaru?

vjetovala mu je da radije moli za

ja predodređen da oţenim tu i tu

njihovo pokajanje i za to da mu više

djevojku, dođe netko drugi i zaruči

ne stvaraju neprilike. Talmud za-

se s njom prije mene? Talmud od-

ključuje da je on molio za njihovo

govara ''Da se ne bi tko drugi milo-

pokajanje i oni su se zaista i poka-

šću (b'rahamim) zaručio s njom prije

jali.

mene''. Drugim riječima, čovjek će

Maharša postavlja jedno pitanje vezano uz ovu Gemaru. Kako je moguće da je Rav Meir molio za to da se netko drugi pokaje? Tešuva je

moliti i njegove će molitve biti odgovorene i preokrenut će Nebeski proglas kojim je ta djevojka bila predodređena za nekog drugog!

Me'am Loez citira komentar zvan Kesef Mezuzak, koji ovdje daje vrlo osjećajno objašnjenje: Da je Aron primio tu zapovijed, prva stvar koja bi mu pala na pamet kada bi skupio spaljene kadionice bila bi da su njegova dvojica najstarijih sinova – Nadav i Avihu – također tragično poginuli u vrlo sličnoj situaciji, kada su prinosili ketores na kadionici. Vje-

ovisna isključivo o slobodnoj volji

To je ideja jednaka onoj koju smo

rojatno bi mu problem stvarala di-

pojedinca (behira hofšis)! U potpu-

ranije spomenuli. Snaga molitve

hotomija. Zašto njihove kadionice

nosti je ovisna o inicijativi koju oso-

moţe djelovati protiv cadika! Snaga

nisu postale dio Bejs HaMikdaša?

ba sama poduzima tako da bi moli-

molitve moţe prevladati ono što je

Zašto se od kadionica ovih zlih ljudi

tve za boţanskom intervencijom u

predodređeno još od šest dana stva-

stvara sjećanje za buduće naraštaje,

pogledu tešuve bile potpuno nepri-

ranja! Snaga molitve moţe djelovati

a ništa slično nije bilo učinjeno sa

kladne. Na to pitanje dani su razni

protiv behira hofšis! Snaga molitve

kadionicama njegovih sinova?

odgovori. Rav Bergman daje fanta-

moţe djelovati protiv 'basherte'! To-

stičnu ideju: tefila nadjačava behiru.

lika je snaga iskrene molitve.

Molitva pobjeđuje čak i princip slobodnog izbora. Snaga molitve je toliko velika da, unatoč činjenici da većinu vremena svijet funkcionira po principu 'behira hofšis', snaga tefile moţe čak i prevladati koncept slobodnog izbora.

S tom pretpostavkom, Rav Bergman objašnjava poznatu Gemaru (Moed Katan 18b). Gemara kaţe da je čovjeku dopušteno zaručiti se sa ţenom čak i tijekom Devet dana, kada bismo se trebali uzdrţavati od proslava. Talmud opravdava tu popustljivost citirajući strah ''da se ne bi tko drugi zaručio s njom prije mene.'' Talmud zatim propituje taj strah u odnosu na uspostavljen princip 'bašerte': Talmud nas uči da ''četrdeset dana prije formiranja embrija, Nebeski Glas određuje, 'kćer toga i toga udat će se za toga i toGodina 11 17 Broj 35 Strana

Zašto je Elazar dobio zadatak da obloži oltar kadionicama?

Odgovor je da su kadionice Nadava i Avihua bile potpuno grešne.

Nije im uopće bilo zapovijeđeno da prinesu ketores (''…i oni su prinijeli

Izazov Koraha i njegovih sljed-

pred Hašemom vatru koju im On nije

benika vezan uz izbor Arona za

zapovjedio da prinesu'' (Vajikra 10,1)).

Velikog svećenika završio je kata-

U slučaju kadionica 250 Korahovih

strofom. Natjecanje u ketores ţrtva-

sljedbenika, one su barem bile od

ma kulminiralo je vatrom s Neba

B-ga zapovijeđene da budu prine-

koja je progutala 250 pojedinaca koji

sene (kako bi bio očit b-ţanski izbor

su sumnjali u Aronov poziv da bu-

pravog Kohen Gadola).

de Kohen Gadol (Bamidbar 16,35).

Aron bi osjećao bol zbog onoga

Što se dogodilo s njihovim kadio-

što se dogodilo njegovim sinovima i

nicama? B-g je rekao Mošeu neka

podsjetio bi se da su oni ketores pri-

zapovijedi Elazaru, Aronovom sinu,

nijeli potpuno bez b-ţanske dozvole

da uzme spaljene kadionice i od njih

i zato su njihove kadionice bile od-

napravi tanke ploče kojima će pre-

bačene. Kako bi poštedio Arona te

kriti ţrtvenik. Me'am Loez pita za-

boli, B-g kaţe ''Neka učini Elazar,

što je baš Elazar dobio taj zadatak.

radije nego Aron.'' Toliko suosje-

Nakon svega, Aron je bio taj čije

ćanje ima Ribono šel Olam. ■

svećenstvo je bilo izazvano. Logično bi bilo da je Aron – koji je isplivao

Prevela Anja Grabar

kao pobjednik u natjecanju sa 250 Strana 17

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Čovjekova potraga za smislom Korah je doveo u pitanje pravo

Aaronovo na

kehunu

(svećeništvo). Tvrdnjom da svatko ima pravo na kehunu, on je izvršio sluţbu ta-mjanom, koju smije vršiti jedino ko-hen. On i njegovi

sljedbenici

su

umr-li,

dokazavši time Mojsijev autoritet, da je Aron bio kohen, i da ne-kohanima nije dopušteno da vrše sluţbu dodijeljenu kohenu.

osobe logičkog razmišljanja. To isto

R. Yechezkel Levenstein (Kovetz

vrijedi i kod "traţenja priznanja od

Inyanim) kaţe da logičko razmišlja-

drugih".

nje moţe omogućiti čovjeku da pre-

U svojim knjigama o niskom samopoštovanju (Angels Don't Leave Footprints, Let Us Make Man) istaknuo sam niz loše prilagođenih oblika ponašanja koji mogu proizaći iz neutemeljenog osjećaja inferiornosti. Jedna od reakcija je sebe gledati kao superiornog u odnose na druge, i traţiti čast i priznanje. Bilo sam oduševljen kada sam našao potvrdu

pozna one osobine koje su destruktivne. Fiziološki nagoni su nuţni za opstanak i očuvanje vrste, ali osobine poput traţenja priznanja nimalo ne doprinose opstanku čovjeka. One su zapravo kontraproduktivne, i rezultiraju frustracijom i uzaludnim trošnjem energije. Stoga ih treba prepoznati kao izazove koje treba prevladati u potrazi za duhovnošću.

Hašem potom naređuje da posu-

toga u spisima Rabbeinu Yonah, ko-

đe za tamjan treba spljoštiti i od njih

ji kaţe: "Tašt čovjek nastoji nado-

učiniti oblogu za ţrtvenik, da sluţi

mjestiti svoj osjećaj nedostatka, mis-

Kada ne bi bilo traženja

kao podsjetnik i upozorenje ne-koha-

leći kako je superioran ljudima za

priznanja i častoljublja,

nima da im nije dopušteno obavljati

koje moţe smatrati da se nalaze is-

svećeničku sluţbu ukoliko ne ţele

pod njegove razine" (Rabbeinu Yo-

čovjek bi se mogao zadovoljiti

doţivjeti teške posljedice koje su

nah al HaTorah, str. 156).

zadesile Koraha. Drugim riječima, Ţidovi bi trebali učiti iz događaja u povijesti kako bi izbjegli da ponove ponašanja koja imaju katastrofalne posljedice.

Jedno od klasičnih obiljeţja ovisnosti je odbijanje ovisnika da uče iz prošlosti. Tijekom godina, svaki put kad je koristio alkohol ili drogu, pretrpio je ozbiljne posljedice. Ipak, ovisnost ga navodi da misli, "ovaj put će biti drugačiji." Kaţe se da ludilo raditi istu stvar i očekuje drugačije rezultate. Kako istinito!

Veliki iskorak ka zlu: Traženje pohvale

Koraha su obmanula oba ova osjećaja, zavist i traţenja priznanja, nadajući se da će smijeniti Mojsija i doći na njegovo mjesto kao vođa.

Njegovo zagovaranje jednakosti bila je samo smicalica, koju je prepoznala ţena Ona ben Peleta.

i samo s onim najneophodnijim za život Ramchal (R. Moshe Chaim Luzatto) kaţe da, kada ne bi bilo traţenja priznanja i častoljublja, čovjek bi se mogao snaći samo sa najneophodnijim za ţivot. Često puta nas na stjecanje luksuznih stvari motivira ţelja da ne izgledamo inferiorniji drugima (Path of the Just /Put pravednika, 11.). Iscrpljivanje u pokušaju da stekne više od osnovnih ţivotnih potreba doista moţe "ukloniti osobu sa svijeta".

Korah je bio fizički uklonjen sa svijeta. I mada mi moţemo fizički ostati na svijetu, moramo biti na

Postoji talmudska izjava: "Zavist,

oprezu od osobina koje ne prido-

poţuda i traţenje pohvale uklanjaju

nose opstanku, i od kojih neke figu-

osobu sa svijeta" (Etika otaca 4,28). Iz

rativno mogu "ukloniti osobu sa

nje učimo kako zavist moţe lišiti

svijeta". ■

Strana 18

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti K ada u potpunosti shvatimo da je ţivot ovdje, upravo sada, ne moţemo više drijemati i ne moţe nam biti dosadno. Prestanemo traţiti idealnog partnera, ili

idealnog učitelja. Odabiremo u skladu sa svojim mogućnostima i radimo s onim što nam je pri ruci.

Kada naš model ponašanja postane stalno usavršavanje (perfecting), nemamo više potrebe stalno zagledati u susjedovo dvorište, ne trebamo više od onoga što imamo, zato što je sama ideja stalnog usavršavanja savršena sama po sebi.

R. David A. Cooper ■

N eki će objasniti da je vjenčanje ugovor koji

veţe dvije osobe. Ali mi znamo da, ako se dvije osobe ne vole, nikakav ugovor nije dovoljno jak da ih zadrţi zajedno. Pravo je pitanje korak prije vjenčanja: Zašto je privlačnost između muškarca u ţene tako snaţna?

Zato što ih je B-g stvorio kao jednu cjelinu,

.

U trenutku kada vjera slabi, mnoţe se vjerovanja

R. Zalman Schachter Shalomi ■

pa ih onda razdijelio. Kao što piše u Bibliji, "B-g je stvorio muškarca na svoju sliku... stvorio je muškarca i ţenu," kao što objašnjavaju mudraci, "jedna osoba s dva lica." Kao neovisna individua, pojedinac bi ostao bez društva, bez izazova, bez mogućnosti rasta. Niti muškarac, niti ţena ne bi bili u stanju nadmašiti individualnost u kojoj su rođeni. Zato ih je B-g stvorio kao jedno i razdijelio ih u dvoje, dvoje koje se opet moţe sjediniti. Muškarac i ţena privlače jedno drugo zato što zato što se kao pojedinci osjećamo nepotpunima; mi traţimo drugu polovicu, kroz koju se sjedinjujemo s B-gom.

R. Simon Jacobson ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Godina 11 19 Broj 35 Strana

Strana 19

Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Nemojte se zavaravati Korah nije bio običan čovjek. On je bio vodeći Levit, Mojsijev bliski rođak, izuzetno pametan čovjek, a također i enormno bogat. Zapravo, on je bio toliko moćan da je 250 članova Sanhedrina krenulo za njim u otvorenu pobunu. Pa kako se taj veliki Korah mogao otvoreno pobuniti protiv Mojsija, koji nije radio ništa drugo nego slijedio B-ţje smjernice?

Kako je takav učenjak Tore mogao tako nisko pasti?

Duhovni rast je poput natjecanja u obaranju ruku. Što više gurate naprijed, to na veći otpor nailazite. Da bi se uspeli s jedne duhovne razine na sljedeću, prvo morate ublaţiti oštre osude koje se veţu s novom razinom. Dini su oštre osude; one su zaštitne sile koje odrţavaju ravnoteţu između dobra i zla. Ove vas sile tjeraju da dokaţete da ste zaista dostojni da dosegnete ovaj novi nivo.

One vas prisiljavaju da dokaţete svoju odlučnost i da to zasluţujete.

Nadalje, Rebe Nahman objašnjava da se čak i oni koji su u potpunosti uklonili svoje čuvstvene napasti, i očistili sebe od uţitaka ovog svijeta, moraju suočiti s još višom razinom izazova, koju Rebe naziva "svetim anđelom", potpuno duhovnim jecer

hara (sklonosti zlu, zlim nagonom).

Kako cadik napreduje od razine do razine, on se mora konstantno suočavati sa tim sve teţim i teţim, isključivo duhovnim izazovima.

Naţalost, Korah to nije shvatio.

On je smatrao da je ţidovski narod stekao univerzalno proročanstvo na gori Sinaj. Svaki je čovjek čuo kako B-g govori izravno njemu. Korah je stoga tvrdio: "Čitava je zajednica sveta, i B-g je među njima. Pa zašto vi sebe podiţete iznad B-ţje zajednice?" (Brojevi 16,3). Korah je raspravljao: "Nismo li to svi mi postigli? Mi smo na našoj razini obuzdali naš jecer hara i zasigurno nije preostalo nikakvih oštrih osuda."

Budući da je Korah uistinu bio na moćnoj razini, oštre osude na njegovoj su razini bile ogromne. Osim toga, definicija i osobina njegovog plemena Levi je din - presuda. Sve stvoreno od B-ga je sveto i za krajnje je dobro, uključujući i strogost. Međutim to se ostvaruje samo kad se strogost kombinira s dobrotom iz ljubavi. Upravo iz tog razloga Levit treba sluţiti Kohenu, čiji je posao da učini pomirenje za Ţidovski narod i iskaţe dobrotu iz ljubavi. Kad Levit sluţi Kohenu, prijašnja gruba pri-

roda se podređuje njegovoj kasnijoj dobroti iz ljubavi, na način da se uspostavi pravilna ravnoteţa. Međutim, zbog toga što je Korah bio egoističan, on nije shvatio da postoji još toliko prostora za rast i mnogo oštrih osuda za savladati. On se stoga odvojio od Aarona Kohena, i osude su se oslobodile, nadvladavajući ga u otvorenoj pobuni protiv koncepta svećenstva i gruboj kritici istog.

Na svakoj novoj razini me se suočavamo s izazovima i poteškoćama. Mnogi pogrešno vjeruju da su pali i zbog toga su uznemireni, kada su očekivali da su se uzdigli na nove visine i da će sada pred njima biti lagani put. Međutim, ovo je univerzalno iskustvo i put do postizanja veličine. Ovi argumenti nisu ništa drugo do proizvod samih oštrih osuda koji pokušavaju suzbiti naš rast i prevariti nas sa samozadovoljstvom. Mi imamo moć da ih ublaţimo prisjećajući se da je sve što B-g čini za naše dobro. Teškoće koje osjećamo nisu tu zato što smo zakazali, već zato što B-g orkestrira proces stvoren da bi nas pribliţio savršenosti. Rebe Nahman je jednom kazao, da je bar u svojoj mladosti shvatio da se čak i cadikim susreću s ovim iskustvom, za njega bi to bilo ogromno ohrabrenje. Ne dajmo se zavarati!

Korahova je krivica bila to što se nije ponizio i pokorio svoju narav oštrog osuđivanja naravi Kohena, kako bi se ona mogla koristiti na uravnoteţen i pozitivan način. I mi se također moramo naučiti poniziti, dopuštajući našoj vlastitoj kritičnoj prirodi da se potčini ohrabrenjima i savjetima cadika iz ljubavi kako bismo mogli nastaviti rasti s jednog nivoa na drugi. Ako ţivimo na taj način, mi moţemo ublaţiti sve surovosti i teškoće u našim ţivotima.

Amen! ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 20

Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: KORAH

Paraša (priča) Korah govori o svakodnevnim izazovima s kojima se suočavamo kada doţivimo emocionalne reakcije koje nas čine slijepima i tjeraju nas da se ponašamo na način koji će proturječiti našim stvarnim interesima.

Veći dio ove paraše bavi se pokušajem Koraha (jednog od najvaţnijih učenjaka među Izraelcima) i njegovih sljedbenika da ospore vodstvo Mošea i Arona.

Paraša počinje riječima "Vajikah Korah" (Korah je uzeo), ali se ne spominje što je uzeo, gdje je uzeo i zbog koje potrebe. Komentatori kaţu da je uzeo loš savjet od nekoga, to je zato da nas nauči da bez obzira koliko velik, pametan i mudar čovjek moţe biti, svatko ima slabu točku ego.

Zohar objašnjava da Veliki svećenik Aron predstavlja Merkava (kola) sefire Hesed, koja je moć Desne Kolone, moć ljubavi, dobrote, suosjećanja i dijeljenja dobrote. Korah, koji je bio Levit, predstavlja sefiru Gevura koja je moć Lijeve Kolone - ţelje za primanjem. Svatko od nas ima ove strane, i ono što je Korah zapravo htio je da stavi moć Lijeve kolone ispred Desne kolone. On bi mogao biti u pravu, jer je svrha stvaranja bila da s nama podijeli beskrajno zadovoljstvo i ispunjenje; zato bi moglo izgledati da je Lijeva Kolona, koja je odgovorna za našu ţelju za primanjem, puno vaţnija. Međutim, u trenutku kada pomislimo o primanju samo za sebe mi smo u stanju razdvojenosti od Stvoritelja i snage ţivota - dijeljenja i ljubavi. To je vrlo paradoksalno, a rješenje je razviti ţelju za primanjem u svrhu djeljenja - "Volite svog bliţnjeg kao što volite sebe".

Godina 11 21 Broj 35 Strana

Midraš objašnjava da moramo koristiti Desnu Kolonu (ljubavi i dijeljenja) kako bi vladali nad Lijevom Kolonom (ţelja samo za sebe) - to bi stvorilo frekvenciju koja će nas povezati s obiljem, srećom i blaţenstvom – Centralnom Kolonom. To je fina ravnoteţa na kojoj smo stalno, između toga da smo Aron - Hesed i Korah - Gevura. U svima nama postoji mješavina svjetla i tame, dobra i zla, dijeljenja i sebičnosti, Kohen i Levi. Moramo shvatiti da u svrhu

Chanoch Ben Yaakov, Yeshshem Svatko tko vas ţivcira uči vas strpljenju Svatko vas napusti, uči vas da počnete stajati na svojim nogama.

Sve što vas razljuti, uči vas opraštanju i suosjećanju.

Sve što ima moć nad vama uči vas kako da povratite tu moć.

Sve što mrzite uči vas bezuvjetnoj ljubavi.

Sve čega se bojite uči vas hrabrosti da prevladate svoje strahove.

Sve što ne moţete kontrolirati, uči vas da prepustite.

uspjeha u ţivotu moramo odustati od našeg pokušaja da dokaţemo ■ koja je od navedenih suprotnosti u nama ispravna, a koja pogrešna. Ta unutarnja borba između Aron i Koraha se događa u svakome od nas i to je naša veza sa Stvoriteljem.

A kao kazna već je rečeno da "onoga koji bjeţe od veličine i poštovanja, oni će ga slijediti", i kada ćemo shvatiti suštinu dijeljenja i zajedništva kao uzvišen princip (bezuvjetnu ljubav) onda je samo nebo granica, kako je rečeno u Talmudu: "Onome koji moli za svog prijatelja prvom će se odgovoriti". Znači, naše pitanje nije što je pravo ili krivo, nećemo stalno traţiti pravdu, i kako Zohar podučava: "za osobu koja je u svađi nema egzistencije".

Paraša Korah završava pitanjem o desetini - doprinos desetine od onoga što smo zaradili. Očito, zašto bismo ţeljeli dati ono što je naše i za što smo naporno radili? Ali, u svrhu ispunjenja svoje sudbine i povezivanja sa Svjetlosti stvaranja i obiljem naše Desno mora gospodariti nad Lijevim – brinuti se o našem bliţnjem prije nego li pomislimo na sebe. ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 21

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

MJESEČNI ZOHAR: TAMUZ - RAK emotivni i previše snaţno reagira-

Tamuz je prvi ljetni mjesec, i jedan

mo.

je od tri mjeseca u kojima, prema kabali, čovjek treba djelovati vrlo

Još jedan znak neravnoteţe koji

oprezno. Zohar to uči iz ovog stiha

postoji u ljudima rođenima u znaku

"... ona ga je skrivala tri mjeseca" (Iz-

Raka se moţe naći kod ţivotinje

lazak 2,2), koji kodira činjenicu da

raka koja je i simbol znaka. Rak ni-

tijekom tri mjeseca tamuza (Rak), ava

kada ne ide ravno, nego postrance -

(Lav) i teveta (Jarac), postoji presu-

lijevo ili desno. To je razlog zašto

da u svijetu. To znači da u svemiru

Rakovi imaju sklonost da na svijet

postoje sile koje uzrokuju stres i

oko sebe gledaju polarizirano; u

izlaţu nas opasnostima i pogreš-

potrazi za apsolutnom istinom i

nom funkcioniranju. To je razlog

pravdom, stvari vide kao crno-bije-

zašto mi trebamo pokazati veliki

le. Poput raka, ljudi rođeni u znaku

oprez tijekom ovih mjeseci.

Raka su izvana kruti, ali iznutra ■ vr-

Trebamo razumjeti zašto je mjesec

lo mekani i osjetljivi. Zbog svoje

Tamuz predviđen za katastrofu, i

velike osjetljivosti, Rakovi će uloţiti

kako se obraniti.

(kojima vlada voda), i snaţno dominira nad elementom vode, i to je je-

Unutarnji DNK Raka Prema učenjima kabale, zodijak je

dini znak zodijaka koji ima neki element da se ponavlja tri puta.

podijeljen u četiri godišnja doba

Prvo, on spada u skupinu znako-

koje se podudaraju s Tetragramom,

va koji predstavljaju element vode

B-ţjim četveroslovnim Imenom -

(ljeto).

puno energije u izgradnju ljuske, štita i oklopa protiv nestabilnog vanjskog svijeta. Ovaj oklop će poprimiti mentalni i fizički oblik pronicljive naravi i usredotočenosti vlastitog ţivota na stjecanje svjetovne sigurnosti i stabilnosti.

Zbog svoje sklonosti prema prav-

JHVH. Prvo slovo - jud predstavlja

Drugo, svaki od tri mjeseca sva-

di Rakovi će biti vrlo iskreni, pri-

proljeće (nisan (Ovan), ijar (Bik),

kog godišnjeg doba predstavlja jed-

stojni i odgovorni. Da bi postigli

sivan (Blizanci)) i element vatre.

nu od tri kolone, odnosno, duhovne

materijalnu sigurnosti oni ulaţu

Drugo slovo - he, predstavlja ljeto

snage - desnu (pozitivni element

trud i vrijeme u naporan rad i oda-

(tamuz (Rak), av (Lav), elul (Djevica))

vode), lijevu (negativan element,

nost obiteljskim vrijednostima. Oni

i element vode, odnosno, energiju

predstavljen vatrom), centar (ravno-

su poznati kao vrlo svjesni svog fi-

davanja i dijeljenja. To je razlog za-

teţa, element zraka). Rak je prvi lje-

zičkog izgleda.

što ljudi rođeni u znakovima Raka, Lava i Djevice imaju ogromnu potrebu dijeliti, i moraju to izraziti, no to mora biti na uravnoteţeni način.

Poznato je da ljudi rođeni pod znakom Raka imaju tendenciju da is-

tni znak; stoga on ima energiju elementa vode.

Konačno, horoskopski znak Raka

ces donošenja odluka postane vrlo

je vodeni znak po zapadnoj astro-

emocionalan, a ne racionalan. To

logiji.

moţe biti velika prednosti, jer je ova

padnu iz ravnoteţe u nekom po-

Sve to daje sliku prekomjerne do-

dručju (toplini, ljubavi, vezama,

minacije elementa vode, koji sim-

novcu, itd), što im obično iscrpljuje

bolizira osjećaje i osjetljivost. U mje-

energiju.

secu tamuzu mi svi dolazimo pod

Rak je prvi znak ljetnih mjeseci Strana 22

Najosjetljiviji organ u njihovom tijelu je ţeludac i to diktira da pro-

utjecaj znaka Raka i mi imamo tendenciju da postanemo pretjerano

vrsta osjetljivosti rijetka. To je sposobnost da se uzme bilo koja misao ili osjećaj i pretvori ih se da budu za druge. Budući da je intuicija bitna za poslovanje i uspjeh, mnogi od njih uspjevaju u poslu i u poslovDivrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Mjesečni Zohar: Tamuz

nom rukovođenju. Izvor njihovog

stalno

emocionalne

mi se spajamo sa ţivotom i Svje-

uspjeha dolazi uglavnom iz njihove

plime i oseke; nakon radosti i en-

tlom. Dakle, kao u bilo kojem inte-

prirode davanja i dijeljenja i emo-

tuzijazma uslijedit će depresija i

lektualnom izazovu, Rakovi trebaju

cionalne topline koja zrači iz njih.

ogorčenost. Ovo stanje emocionalne

učiniti ono što je teško, a to je da se

Ova osjetljivost, koja je gotovo mi-

nestabilnosti moţe dovesti do bipo-

usredotoče na ono što drugi ljudi

stična, daje ljudima u znaku Raka

larnog poremećaja ličnosti.

osjećaju i kako im mogu biti od po-

doţivljavaju

moći, umjesto fokusiranja na ono

prednost u predviđanju problema,

što oni osjećaju. Kada ljudi dijele na

čak i prije nego li se pojave.

Dakle, što nam je činiti?

duhovan način onda ih to ne iznuri

Pokazalo se da u sklopu "proble-

niti ne iscrpljuje. Naprotiv, bezuv-

ma" Raka leţi i "rješenje". To jest, ne

jetna ljubav i dijeljenje je duhovno

Kao što je navedeno u pretho-

smijemo zanemariti velike kvalitete

nagrađivanje budući izazov postaje

dnim tekstovima, Sefer Jecira (Knji-

dijeljenja i osjetljivosti; trebamo ko-

sam po sebi cilj. Svjetlost Stvoritelja

ga stvaranja) nas uči da su 22 slova

ristiti te sjajne kvalitete kako bi pre-

bezuvjetno daje i dijeli, pa kada mi

hebrejskog alfabeta građevni bloko-

inačili presudu u milost. Ljudi ro-

dijelimo i volimo poput Njega, mi

vi svemira. Oni predstavljaju duho-

đeni u znaku Raka, i svi mi, tijekom

se pribliţavamo Njemu i to je način

vne frekvencije koje su stvorile naš

ovog mjeseca, trebamo koristiti ovu

na koji dobivamo vezu sa izvorom

svemir.

osjetljivost kako bi osjećali drugu

ţivota. To je najbitniji uvjet za po-

osobu i podijelili s njima srdačnost,

vezivanje s istinskim ispunjenjem,

toplinu. To je način da se pobjegne

srećom i stvarnom zaštitom. ■

Sile koje vladaju Rakom

Znakom Raka dominira slovo het, koje prema Knjizi stvaranja nije osobito pozitivan znak. Slovo het se izgovora poput riječi het - "grijeh".

od naše unutarnje osjetljivosti i boli.

Kada promijenimo našu sebičnost

Prevela Tamar Buchwald

Grijeh zlatnog teleta desio se 17. tamuza, i razaranje Jeruzalema je počelo na taj datum tisuću godina kasnije.

Zanimljivo je da mjesec, koji je vladajući planet Raka, ima dvije vidljive boje - crnu i bijelu, s jasnim granicama između ta dva područja, upravo kao što Rakovi percipiraju stvarnost. Budući da se ţivot uglavnom odvija u sivim područjima relativne istine, kompromisa i nagodbi, svatko tko je u potrazi za apsolutnom istinom i pravdom biti će razočaran.

Baš kao što lunarni ciklus predstavlja ekstremne emocionalne promjene uspona i padova, plime i oseke, tako i Rakovi, s pojačanom emo-

■

cionalnom sklonosti koju imaju od elementa vode, imaju tendenciju da Godina 11 23 Broj 35 Strana

Strana 23

Iz

IZRAEL

Izraelski parlament odbacio prijedlog da svi građani Izraela budu jednako tretirani

ćeg

a dom

a tisk

Tribun, 11.6.2018.

Istovremeno sve druge optužuju za rasizam, antisemitizam i nedemokraciju.

Izraelski parlament Knesset odbio je prijedlog arapskih zastupnika da svi graĎani Izraela budu jednako tretirani, zbog čega Arapi i dalje neće imati jednaka prava kao Židovi.

Prijedlog zakona imao je za cilj uvoĎenje ustavnog zakona po kojem bi obje etničke skupine imale jednaka prava u „isključivo židovskoj državi,“ piše Jerusalem Post. Prihvaćanjem ovog prijedloga, došlo bi i do ukidanja Zakona o povratku, kojim se isključivo Židovima dopušta naseljavanje u Izraelu.

Zakon je predložila stranka Balad, arapska frakcija Zajedničke liste koju čine stranke čiji su članovi Arapi. „Po načelu i detaljima, teško je ne vidjeti da ovaj prijedlog nastoji negirati postojanje Države Izrael kao države židovskog naroda te stoga predsjedništvo ima ovlasti spriječiti ga da se stavi na dnevni red Knesseta,“ izjavio je pravni savjetnik Knesseta Eyal Yinnon, koji dijeli mišljenje mnogih izraelskih dužnosnika da bi jednakost prava Arapa i Židova ugrozila postojanje Izraela.

Zastupnik Yuli Edelstein nazvao je prijedlog „apsurdnim“ te pozvao na njegovo blokiranje.

„Ne možemo dopustiti prijedlog u Knessetu čiji je cilj iskopati temelje na kojima je izgraĎena Država Izrael,“ rekao je Edelstein.

Zastupnik Balada Haneen Zoabi, komentirao je ovakve nedemokratske odluke navodno „demokratske“ države: „Odbijanje našeg prijedloga pokazuje kako demokracija i jednaka prava ne idu pod ruku uz način na koji se Izrael definira kao židovska država. Jasno je da Izrael vidi demokraciju,“ tvrdi Zoabi.

Jamal Zahalka, takoĎer zastupnik stranke Balad, otvoreno je izjavio kako je „Izrael rasistička i kontradiktorna država.“

Zanimljivost je da Zahalku i palestinske težnje za jednakim pravima podržava i američki Židov Harvey Stein koji je utvrdio da su izraelski članovi Knesseta uglavnom desničari, te da bi „radije željeli imati prvo židovski Izrael, a ne nužno demokratski.“ Po načelima demokracije, svaka država trebala bi svojim graĎanima, neovisno o porijeklu, vjeri i drugim osobinama, trebala osigurati jednaka prava. Izrael kao „isključivo židov■ ska država“, pored epiteta „demokratska“, takva načela ne gaji kada su u pitanju Palestinci. Potonja skupina danas čini oko 20 posto stanovništva u Izraelu. ■

Kurz: Borit ću se protiv antisemitizma i podržavati Izrael N1, 11.6.2018.

Austrija će se boriti protiv antisemitizma u Europi i zagovarat će sigurnosne potrebe Izraela, izjavio je u ponedjeljak u Jeruzalemu austrijski kancelar Sebastian Kurz.

Kurz se nalazi u trodnevnom posjetu Izraelu tijekom kojeg nastoji premostiti zastoj u odnosima dviju država zbog pronacističke prošlosti krajnje desne stranke u vladajućoj austrijskoj koaliciji. Naime, austrijsku Slobodarsku stranku (FPOe) osnovali su nakon Drugog svjetskog rata bivši nacisti, a stranački voĎa i vice kancelar Heinz-Christian Strache održava kontakte s ekstremnim desnim skupinama.

"Uvjeravam vas da ću se odlučno boriti protiv svih oblika antisemitizma u Europi, bilo Page 24 Strana 24

onog koji postoji od prije ili uvezenog antisemitizma novijeg datuma", kazao je Kurz novinarima u Jeruzalemu.

"Pokušat ćemo podići svijest u Europi o posebnoj situaciji i posebnim sigurnosnim potrebama Izraela", dodao je austrijski kancelar.

Kurz je oformio vladu s FPOe u prosincu, a Izrael je potom bojkotirao sve kontakte s ministrima iz te stranke i dao naputak izraelskim dužnosnicima da u ministarstvima koje vodi FPOe suraĎuju samo s ostalim državnim službenicima.

"Pozdravljamo austrijsko predsjedanje EU-om s početkom 1. srpnja. Jučer ste rekli da bi Europa trebala uzeti u obzir sigurnosne potrebe Izraela. Mislim da je to vrlo važno", kazao je Netanyahu.

Premijer Benjamin Netanyahu priredio je doček dobrodošlice austrijskom kancelaru i dočekao otvorenih ruku.

Nazvao ga je "odvažnim" i "pravim prijateljem Izraela i židovskog naroda".

Kurzova vlada se pokazala kao snažan zagovornik Izraela i Austrija je jedna od četiriju zemalja EU-a koje su se odazvale pozivu da sudjeluju u svečanosti premještanja američkog veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem. Na

Divrej Tora

sveča-nosti su nazočile još Češka, MaĎarska i Rumunjska te oko 30 ostalih zemalja svijeta.

Netanyahu je takoĎer izrazio veliko zadovoljstvo Kurzovim posjetom Zapadnom zidu, svetom židovskom mjestu u Starom gradu u Jeruzalemu.

"Nadam se da će i ostali europski čelnici slijediti vaš važan primjer", kazao je izraelski premijer. ■

Godina 11

Broj 35