4-05 - Divrej Tora - Korah 5779

Divrej Tkra Godina 12 Broj 39

Zagreb, šabat 6. srpnja 2019. - 3. tamuza 5779.

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Paraša Korah

B’’H

Šabat Korah Jeruzalem 19:08

20:30

Zagreb

20:30

21:30

Rijeka

20:35

21:35

Split

20:20

21:20

Dubrovnik 20:10

21:10

Vinkovci 20:17

21:17

Sarajevo 20:13

21:13

Doboj

20:18

21:18

B. Luka

20:21

21:22

Beograd 20:08

21:22

Novi Sad 20:13

21:27

Subotica 20:17

21:33

Zrenjanin 20:11

20:08

Niš

19:57

21:09

Beč

20:39

21:39

Frankfurt 21:18

22:18

Edison, NJ 20:12

21:21

Broj 39

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan utorak 9.7.2019.

(Bamidbar 16,1 - 18,32)

zaustavlja pomor. Njegov štap na čude-

Korah potiče svađu i dovodi u pitanje

san način procvjeta i na njemu rode ba-

Mošeovo pravo na vođenje naroda i Aro-

demi. To je bio dokaz da je postavljanje

novo na poloţaj Velikog svećenika. Uz

njega za Velikog svećenika bila b-ţanska

9:08

njega su Datan, Aviram i 250 uglednih

zapovijed.

10:26

članova zajednice. Oni prinose posveće-

13:01

ni ketoret da dokaţu kako su dostojni sve-

17:33

ćeničkog poloţaja. Ali, zemlja se otvara i

Plag Haminha

19:10

guta pobunjenike, a vatra proţdire pri-

Šekia

20:47

Alot Hašahar

3:07

Najranije Talit

4:04

Nec Hahama

5:16

Najkasnije Š’ma Zman Tefila Hacot Minha Ketana

Cet Ha-kohavim



21:29

nesenu mirisnu ţrtvu.

B-g zapovijeda da se teruma od svakog prinosa ţita, vina i ulja, svake prvorođene ovce i stoke i drugih posebnih darova, prepusti svećenicima. ■ Prevela Dolores Bettini

Aron prinosi kao ţrtvu ketoret i tako

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ה״ ״ד״ב״ר״י״ ״ת״ו״ר״ה״ ״מ״כ״י״ן״״״ו״ע״ו״ר״ך״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen - prva alija - 13 p'sukim

povijedi i Mošeovu čelnu ulogu.

(16,1-13)

Levi - druga alija - 6 p'sukim

"I uze Korah".

Komentatori

(16,14-19) predlaţu

Datan i Aviram, dvije osobe s podu-

drugačija

gačkom listom pokvarenog pona-

značenja za ovaj izraz:

šanja, udruţile su svoju zloću s ne-

Korah uze sa sobom Reuvenovce u toga što je i Reuven sam bio presko-

pobuni protiv Mošea.

Korah "uze riječima" (tj. uvjerio je, nagovorio) druge da mu se pridruţe u pobuni.

Korah "rastavi" - razdvoji ljude između sebe i Mošea.

čen u vodstvu (koje je otišlo Jehudi), prvenačkom pravu (Josef je primio prvenački dvostruki dio u obliku

pobitnim uvredama za zemlju Izraelovu, navodeći Egipat kao "zemlju kojom teče mlijeko i med" iz koje nas je Moše izveo da nas "ubije

dvaju plemena Efraima i Menašea) i

u pustinji".

kehune/Levija.

Moše ljutito traţi od B-ga da ne pri-

Moše predlaţe test – i Aharonovi i

hvati

prinos

tamjana

Korahove

skupine. Moše zatim ponavlja iza-

Koraha se identificira kao sina Jic-

Korahovi ljudi prinijeti će tamjan

harova, unuka K’hatovog, praunu-

pred B-gom, a B-g će pokazati tko je

ka Levijeva. Prilično je neuobičajeno

od njih Njegov izbor. Moše poku-

biblijsku ličnost identificirati na ovaj

šava odgovoriti Koraha od sukoba

način. Raši ukazuje da se obiteljska

govoreći mu kako je biti Levi nešto

loza navedena u pasuku zaustavlja

izvanredno – i zašto traţiti više?

prije Jaakova Avinu koji je unapri-

Moše

jed vidio Korahovu zloću i zatraţio

Avirama (odavdje učimo da sud

se otkrila ljudima.

B-ga da ne bude uključen u to kada

šalje izaslanika - šotera - da dovede

Gemara nam govori da kada je

Tora spominje Korahova djela.

optuţenog), a oni drsko odbijaju

Korah osporio Mošeove ovlasti,

Mošeov poziv.

Sunce i Mjesec su stali pred B-ga i

Izvori kaţu da je Korah podbadao

rekli: "Ako staneš uz sina Amramo-

S

druge strane, ona seţe natrag do Levija jer to što je Korah Levi bio je glavni element za cijelu tu epizodu.

zatim

poziva

Datana

i

Mošea Rabeinu s dva podrugljiva

Korah, Datan i Aviram te On ben

pitanja – da li talit u potpunosti na-

Pelet (koji se na vrijeme povukao)

činjen od t'heleta, mora imati cicit (s

osporavali su Mošeov autoritet. Ko-

t'heletom)? Mora li kuća puna svi-

rah je angaţirao 250 muškaraca da

taka Tore imati mezuzu? Oba su

razglase njegovu/svoju "parnicu".

pitanja ukazivala na istu prituţbu:

Korah je bio najbliţi rod Mošeu i Aharonu. Osjećao je nezadovoljstvo zbog toga što su obje najviše pozicije - vodstvo i kohengadolstvo - otišli dvojici sinova njegovog strica Amrama, a vodstvo obitelji K'hat otišlo je drugom rođaku, sinu mlađeg brata Korahovog oca - Elicafanu ben Uzielu. Korah je suosjećanje pronašao u Reuvenovom plemenu zbog Strana 2

jesu li naciji svetih ljudi, ljudi koji su čuli glas B-ţji na Sinaju, potrebne svete vođe? Temelj za postavljanje pitanja o talitu je to što se epizoda s Korahom nalazi uz odlomak o cicitu na kraju prošlotjedne sedre. Kli Yakar sugerira da se na pitanje o mezuzi aludira opisom Datana i Avirama koji su drsko stajali na vratima njihovog šatora i ismijavali B-ţje za-

zov Korahu. Korah okuplja ljude da svjedoče "obračunu" - 250 ljudi i Aharon će imati posebnu posudu na koju će staviti uţareni ugljen, i na njega staviti tamjan, a svi će stajati na ulazu u Ohel Mo'ed. B-ţja “slava“

vog (tj. Mošea), onda ćemo nastaviti sjati, a ako ne, prestat ćemo sjati.

Kakvo značenje imaju ove izjave Gemare? Jedan komentator ističe da su Sunce i Mjesec izvorno bili jednake veličine, no Mjesec je bio smanjen jer "dva kralja ne mogu vladati jednom krunom". Upravo to je bio jedan od problema u Korahovom dokaziva-nju, tako da su Sunce i Mjesec potpuno primjereno sudjelovali u ovom pitanju. Zapazite da ne mora samo sunce uvidjela postojeću situaciju, već isto tako i mjesec.

Korahova propast bila je zbog njegovog

nedovoljnog

prihvaćanja

uloge mjeseca.

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

Šliši - treća alija - 24 p'sukim

me oploči ţrtvenik, kao podsjetnik

iznenađeni kada to nije uspjelo! Nji-

(16,20-17,8)

da ne-kohen ne smije pokušati

hov grijeh je bio što su posegnuli

uzurpirati autoritet kohena.

previše visoko ka boţanskom. I nji-

B-g kaţe Mošeu i Aharonu da se

hova je kazna bila da ih je pogodila

odvoje od ostatka naroda, tako da

Sutradan se narod, u strahu od od-

ga On uništi. Moše - čak i dok je

mazde, ţalio na Mošea zbog toga

krajnje uzrujan osporavanjem nje-

što je pobio (dio) B-ţjeg naroda. B-ţ-

gove vlastite čestitosti – zauzima se

ji oblak spustio se na Ohel Mo’ed i

Rabi Yaakov Moshe Poupko ima

za narod pred B-gom, traţeći od

Moše i Aharon su otišli tamo po

jednu vrlo zaniljivu teoriju koja ob-

njega da ne kaţnjava mnoštvo zbog

upute.

jašnjava Korahovu pobunu. Ona se

grijeha pojedinca. Moše upozorava ljude da se odvoje (fizički i psihološki) od Koraha i njegovih sljedbenika kako i njih ne bi zahvatila kazna koja će doći. Moše izjavljuje da će svi znati da ga je B-g poslao da čini sve ono što on radi. Ako će ti zli ljudi umrijeti na način sličan kako umiru ostali, onda B-g nije poslao Mošea. Ali ako B-g “pribavi“

Zemlja nije samo progutala Korahovu druţinu, već i ono što su posjedovali. Poruka je, kaţe Imrei Shefer, da imućnost često čovjeka čini uobraţenim. To, pak, ponekad dovodi do osporavanja autoriteta.

Imovina ljudi nije bila tek neduţni

razloga. No Korah, (moţda) i 250 istaknutih osoba koje su mu se pridruţile, moţda su razmišljali na sljedeći način:

višoj razini od nas ostalih. Mi smo, a ne B-g, Mošea uzdigli još više. Mi smo odlučili da ne ţelimo više čuti “B-ţji Glas” i mi smo zatraţili da nam Moše govori ono što B-g od

nili protiv B-ga. Dok je Moše zavr-

nas ţeli, a mi ćemo se toga pridr-

šavao ove riječi, zemlja se pod njima

ţavati. B-g je govorio čitavom Izra-

razdijelila, otvorila i progutala sve s

elu. To je bio plan. I to je dovelo či-

Korahom. (Dublji smisao iz p'sukim

tav Izrael na razinu proroštva. S

je da ljudi zapravo nisu umrli nego

Mošeom kao glavnim prorokom. Mi

su napustili ovaj svijet na ovaj

smo se odrekli svoje izravne komu-

neobičan i čudesan način.)

nikacije s B-gom, i mi smo učinili

Korah i društvo bili su kaţnjeni

stoga su bila primjerena kazna.

Mošea iz bilo kojeg ili potpuno bez

narod. Istina. I on će uvijek biti na

znati da su se ovi ljudi doista pobu-

Zemljina Usta koja su ih progutala

slične – oni bi osporavali B-ga i

Moše je bio od B-ga izabran da vodi

i sve što im pripada, onda će svi

tvrdnje i govoreći laţi protiv Mošea.

odnosi na Datana i Avirama i njima

ve pobune.

i proguta Koraha i njegovu druţinu

svojim ustima, iznoseći čudnovate

hua).

promatrač, recimo to tako, Koraho-

novo stvorenje, te zemlja otvori usta

“mjerom za mjeru”. Sagriješili su

boţanska vatra (kao i Nadava i Avi-

Mošea jedinim prorokom. (Nećemo Primijetite da kod Korahove pobune ne vidimo samo dvije kazne, već i dvije vrlo različite vrste kazni, koje su, pak, odraz vrste grijeha. Datan,

ovo pitanje zakomplicirati sa 70 starješina koji su imali udjela u Mošeovom proroštvu, poput svijeće koja pali druge svijeće.)

Aviram i njihovi ljudi sručili su se u

Gemara kaţe da je “pogodba” koju

Narod je u panici vikao, kada su

utrobu Zemlje. Ali 250 onih koji su

je narod Izraela sklopio kod Sinaja o

vidjeli što se dogodilo. B-ţanska

prinosili k’toret, bili su časni ljudi.

tome da neće imati izravnu komuni-

vatra progutala je 250 prinosa tam-

Oni su bili poboţni. Tora o tome

kaciju s B-gom, bila neopoziva, po-

jana. B-g kaţe Mošeu da kaţe Ela-

svjedoči kada ih prvi puta spominje.

godba za trajna vremena. Korah se

zaru ben Aharonu da sakupi kadi-

Oni su iskreno vjerovali da čine pri-

ţelio predomisliti. Moţda više nije

onice i isipa ţeravice. Bakar od ka-

kladnu ţrtvu B-gu. Inače oni ne bi

bio siguran da će Moše stvarno do-

dionica treba upotrijebiti da se nji-

riskirali svoje ţivote. Mora da su bili

vesti narod u Erec Jisra’el, nakon

Godina 12 3 Broj 39 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

fijaska s meraglim. Vrijednost ove teorije je što ona odmjerava motivacije Korahove druţine. Datan i Aviram su bili pokvareni. Oni koji su prinosili k’toret nisu nuţno bili takvi. Vjerojatno nisu.

Alija po alija

traţi se brzo djelovanje.

Tora govori o 10 puta kada smo mi

postupkom. Visoka cijena bila je plaćena za Korahov fijasko.

“iskušavali B-ţje strpljenje” u Mid-

Sklapajući različite ideje u komen-

baru. To je jedna od stvari kojih bi-

tarima, moţemo ukazati na sljedeće:

smo se uvijek trebali sjećati. Pirkei

Grijeh sa zlatnim teletom predstav-

Avot (5. perek) navodi je na popisu

lja grijehe protiv B-ga. On je moţda,

R’vi’i – četvrta alija – 7 p’sukim

od deset kušnji. Bacimo pogled na

i često puta i jest, najviše sklon op-

(17,9-15)

tri od tih puta – grijeh zlatnog

rostiti tu vrstu grijeha. Grijeh uhoda

teleta, grijeh uhoda, i Korahova

bio je uvreda za Erec Jisrael. Ovo,

pobuna.

nazovimo to tako, B-g smatra teţim

Još jednom B-g “navodi” da će uništiti narod. Ovog puta Moše se ne

grijehom, i manje je sklon oprostiti.

zalaţe kod B-ga za njih već smjesta

Het ha’egel rezultirao je smrću

daje uputu Aharonu da zapali ta-

stvarnih počinitelja (3.000 muška-

mjan na ugljevlju sa ţrtvenika i da

raca), no ostatku naroda je u osnovi

prođe među narodom kako bi zau-

bilo oprošteno nakon Mošeovog

stavio pomor koji je već započeo.

zauzimanja. Sami špijuni su bili

Ovaj je hitri postupak zaustavio

ubijeni, odraslim muškarcima je bio

Isto opaţanje nalazimo kada uspo-

pomor koji je već odnio 14.700

zabranjen ulaz u Erec Jisrael, i tre-

redimo Potop, koji je došao kao

ţivota, ne brojeći one koji su umrli u

bali su pomrijeti tijekom 40-godiš-

rezultat sloma društva, s Babilon-

incidentu s Korahom.

njeg lutanja. Moţda ne zvuči tako,

skom kulom, kod koje su se ljudi

ali narodu je i za ovo u osnovi bilo

ujedinili da podignu bunu protiv

oprošteno (no uz teţu kaznu).

B-ga. Kazna je u ovom slučaju bila

Ponekad, u vrijeme nevolje, Moše se moli B-gu dugačkom molitvom.

Korahova pobuna bila je usmjerena protiv Mošea. To je bila stvar ben adam l’havero. Ovo je vrsta grijeha koju je B-g najmanje sklon oprostiti.

■

mnogo manje teška.

Njegova molitva nakon grijeha sa

Za razliku od toga, 250-oricu koji su

zlatnim teletom primjer je duge

prinosili tamjan progutala je vatra,

Hamiši – peta alija – 9 p’sukim

molitve. Moţemo čak reći da je to

Korah, Datan i Aviram i njihovi

(17,16-24)

bila molitva koja je trajala 40 dana.

ljudi, kućanstva, i ono što su posje-

Kada je Miriam pogodila cora’at,

dovali progutala je Zemlja, a zbog

Moše je izgovorio kratku molitvu

prigovaranja nakon Korahove po-

od 5 riječi (11 slova) za njeno oz-

bune, izbio je pomor i uzeo 14.700

dravljenje – Kel na r’fa na la. A u

ţivota “na licu mjesta”. Pomor je

ovom trenutku u Korahu Moše

bio “suzbijen” Mošeovim hitrim

osjeća da molitva neće djelovati –

B-g kaţe Mošeu da govori narodu i da uzme štap od svakog od plemenskih vođa, a na štap treba napisati ime vođe. Aharonovo ime bila je napisano na štapu Levijevog plemena. Štapove je trebalo staviti u Ohel Mo’ed. Ona osoba koju će B-g odabrati, njen štap će procvjetati; ova manifestacija B-ţjeg izbora, nadamo se, učinit će kraj prituţbama i pomutnji kod naroda. Narod je učinio kako je bilo naloţeno i štapovi su bili stavljeni preko noći u “Šator svjedočanstva”. Sutradan je Aharonov štap procvjetao. Moše je pokazao štapove narodu i svako je pleme uzelo natrag svoj štap.

Strana 4

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

G’matrija sa L’Ora shel Torah, R.

može se otkupiti.

Yaakova Auerbacha z”l

Nijedno od ostalih prvorođenih

Evo brojčane potvrde uloge kohanim

nema svetost i micvot povezanih s

kao predstavnika čitavog Izraela.

njima. Ni konj, ni kamila, ni jelen

Šmot 28,1 – Pribliţi si Aharona, svo-

niti antilopa, ni mačka niti pas ili

ga brata, i njegove sinove s njim,

pak ptica, itd. Drugim riječima, mi

između naroda Izraela, da Mi sluţe.

G’matrija tog pasuka je 3166. Jednaki gematrijski zbroj imaju imena 12

đenu djecu treba otkupiti za 5 srebrnih šekela.

Prvo od krava /koza/ovaca ne mo-

mon, Levi, Jehuda, Jisahar, Zevu-

ţe se otkupiti, već mora biti done-

lun, Dan, Naftali, Gad…

seno kao korban unutar prve godine

(17,25-18,20) B-g kaţe Mošeu da Aharonov štap vrati u Miškan kao podsjetnik narodu da ne diţe bunu ili da se ne ţali. Moše učini kako mu je rečeno.

Narod iskazuje svoje osjećaje malodušnosti i straha od boţanske kazne za svoje različite propuste. B-g ponovo ističe da kohanim i levijim imaju posebno mjesto i nose odgovornost da ne dovedu u opasnost svoje ţivote prelazeći postavljene granice.

Levijim su imali duţnost da čuvaju Mikdaš. (Počasna straţa) [Zapravo, postajala su 24 straţarska mjesta, 21 od njih zauzimali su Levijim; tri su bila unutar Hrama i njih su zauzimali kohanim.]

Kohanim i levijim je zabranjeno da jedni drugima vrše njihove svete zadaće. Ne-kohen/Levi ne moţe raditi u Hramu. Zabranjeno je odbaciti obavezu hramske počasne straţe.

Tora zatim navodi popis nekoliko darova koji se daju kohenu – meso određenih korbanot, t’ruma, bikurim, posvećeni predmeti, prvo od košer domaćih ţivotinja te otkup/zamjena za prvenca magarca. PrvoroGodina 12 5 Broj 39 Strana

način da kaţemo da Tora ovdje daje samo primjer.

sinova Jaakovljevih – Reuven, Ši-

Šiši – šesta alija – 24 p’sukim

ne generaliziramo ove micvot na

(ukoliko je nepodesno za ţrtvenik, b’hor je vlasništvo kohena bez ikakvih ograničenja). Svi darovi kehune (24 ukupno) su za Aharona i njegove potomke, trajno. Međutim, kohen

Š’vi’i – sedma alija – 12 p’sukim (18,1-32) Levi treba dobiti desetinu (1/10 uroda) od svih Izraelaca. (Tih 10% treba uzeti nakon što je oduzeta t’ruma za kohene, što je oko 2%.) To je njegovo pravo u zamjenu za nje-

ne dobija dio zemlje u Izraelu. (Ovo

gov posao u Mikdašu.

je temelj sloţenog, isprepletenog

Levijim također ne dobivaju zemlju;

odnosa između kohena i ne-kohena.)

njihova uloga je uloga duhovnih

Zapazite da je ovdje spomenuto

sluţbenika. Oni primaju ma’aser

više micvot nego li ih ima među 613.

umjesto dodjele zemlje. (Oni su ta-

One koje nisu ubrojane, broje se na

kođer imali 48 gradova koje su im

nekom drugom mjestu u Tori, a ov-

odvojila Plemena, da ţive u njima.)

dje se spominju u kontekstu onoga na što kohen ima pravo u zamjenu za svoju sluţbu i ţivotnu ulogu.

Kada govorimo o prvorođencima…

Sluţba Levijim u Mikdašu čini pozitivnu micvu. Tako je i sa micvom da se ma’aser rišon daje Leviju. Zauzvrat, Leviju je zapovijeđeno da daje 1/10 svoje desetine kohenu. Ovo je

Tri su vrste provorođenaca. Prvoro-

poznato

đenci čovjeka moraju se otkupiti. I

ma’aser min hama’aser. Ova se micva

mada tekst Pidjon habena poziva

vrši tehnički danas u Erec Jisraelu

kohena da upita oca djeteta za što se

kako bi nam se omogućilo uravno-

opredijelio, za svog sina ili srebrne

teţenje uroda.

novčiće, otac ne moţe izabrati novac.

Posljednja

3

t’rumat ma’aser

p’sukim čitaju

ili

se

ponovo za Maftir.

Prvorođeno od magarca treba otkupiti, ali ima i zamjenska micva, naočigled neprihvatljiva ali svejedno je u knjigama i stoji na raspolaganju.

Prvoređeno

kao

od

košer

domaćih

ţivotinja (krave, koze, ovce) ne

Aharonov štap urodio je š’kedim, bademima.

300+100+4+10+40=454.

Hašmo-

na’im = 8+300+40+6+50+1+10+40 =455. Oni su proizašli od Aharona.

(Baal HaTurimu ne smeta ±1) ■

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 388. Noć u Muzeju: Obaveza čuvanja hrama Ti i tvoji sinovi bit ćete pred Svetištem ... (Brojevi 18,2) 389. Zamjena mjesta: Zabrana levitu da radi kohenov posao (i obratno) ... ali oni neće pristupati svetom posuđu i žrtveniku ... (Brojevi 18,3) 390. Tako je govorio Zar: Zabrana da služe oni koji nisu koheni ... stranac se neće približiti ... (Brojevi 18,4) 391. Pazi da ne ostane otključan: Zabrana da se Hram ostavi bez nadzora Čuvajte stražu Svetog ... (Brojevi 18,5) 392. Otkupnina: Obaveza da se otkupi prvorođene sinove ... svakako ćete otkupiti svakog prvorođenog od ljudi ...

(Brojevi 18,15) 393. Ne brzaj!: Zabrana da se otkupljuje prvorođene košer životinje ... prvo od krave ... od ovce ili koze ... nećete otkupiti ... (Brojevi 18,17) 394. Leviti se dobro uklapaju: Obaveza Levita da rade u hramu Levit će obaviti posao ... (Brojevi 18,23) 395. Ja sam deset posto: Obaveza da se odvoji desetinu za levite ... darovao sam je kao dar Levitima ... (Brojevi 18,24) Desetina je deset posto. Od vlastitih usjeva oduzimalo se nekoliko desetina, točno određenim redoslijedom. Prvi od njih je prikladno nazvan maaser rišon (doslovno "prva desetina"), koja se davala levitu.

Za razliku od terume, dijela koji se daje kohenu, maaser rišon smatra se hulinom, što znači potpuno svjetovnom hranom. Takvu hranu mogao je jesti bilo tko, čak i u stanju ritualne nečistoće. Baš kao što je svaki Izraelac odvajao teruma od svog uroda, levit je također morao odvajati teruma od maasera koji mu je dan, kao što ćemo vidjeti. Ne samo to, iako su kohanim i Levijim primali desetine i druge darove od Izraelaca, oni su također imali obavezu da odvajaju desetine od njihovih vlastitih uroda.

Razlog za tu micvu je što je B-g dao zemlju svim plemenima izuzev Levija; Leviju je dao sluţbu u Hramu.

Iako je ovo vaţan posao, on Levijim ostavlja bez izvora prihoda. To uistinu ne bi išlo da leviti, koji sluţe u ime naroda, prose po ulicama. Umjesto toga, B-g je organizirao njihovo uzdrţavanje kroz desetine.

Za predano davanje desetine se kaţe da osigurava bogatstvo. To jest, onaj tko je pedantan u ovoj micvi bit će uspješniji od onoga koji je uzima olako (vidi Mišna Avos 3,13). Zapravo, mada nam nije dopušteno "testirati" B-ga, u ovoj stvari nam je to dopušteno, kao što je izričito navedeno u Knjizi Malahije, "Donesite cijelu desetinu u spremu ... i testirajte me putem nje, kaţe B-g" (3, 10).

Ova se micva primjenjuje na muškarce i ţene, podjednako na kohanim, Levijim i Jisraelim. U Mišni, ona je predmet traktata Maaseros. Kodificirana je u Mišne Tora u prvom poglavlju Hilhos Maaser. Ova je micva 127. od 248 pozitivnih micvi u Rambamovom Sefer HaMicvosu i 12. od 26 micvi koje se mogu ispuniti u Izraelu prema popisu Steipler Gaona.

396. I vi isto: Obaveza levita da odvoji desetinu svojih desetina ... odvojit ćete od njega dar B-gu, desetinu od desetine ...

(Brojevi 18,26) ■ ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 186, 187. Negativna je zapovijed za radnika da tijekom posla ne jede urod koji raste iz zemlje, nego tek nakon posla jer Pismo kaţe, nećeš podići srp na žito svog bližnjega (D’varim 23,26), a po Usmenoj tradiciji se podučavalo da sve dok je netko zaokupljen ţetvom, on ne smije podići srp da jede od nje.

Strana 6

Također je negativna zapovijed da radnik u svojim rukama ne odnese ništa od uroda na kojem radi, niti smije uzeti od onoga što pojede i dati drugima jer Pismo kaţe, ali nećeš staviti ništa u svoju posudu (D’varim 23,25).

(Pogledajte

također

dio

s

pozitivnim

zapovijedima §65.)

Ovo je na snazi posvuda i uvijek, kako za muškarca tako i za ţenu ■

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Proročka pogrešivost i B-žanska nepromjenjivost Usred Korahove pobune Hašem zapovijeda Mošeu da se odvoji od "‫( "עדה‬eda, zajednice) prije nego li je uništi. Moše odgovara: "Ako je jedan čovjek sagriješio, hoćeš li uništiti cijelu "‫"עדה‬, na što Hašem odgovara rekavši Mošeu da odvoji "‫ "עדה‬od domova Koraha, Datana i Avirama.

Zbog dvojakog identiteta "‫ "עדה‬u svakoj od gore navedenih izjava, ovaj kratki dijalog otvara čitav niz pitanja:

 Kolektivno kažnjavanje - Je li Hašem stvarno prijetio izricanjem kolektivne kazne cijelom narodu zbog zločina jedne manjine? Kada je kolektivna kazna legitimna?  Proročke pogreške - Je li moguće da je Moše pogrešno razumio Hašemovu namjeru, pa kad je Hašem u početku koristio riječ "‫"עדה‬, On time nije podrazumjevao cijeli narod, već samo Korahove sljedbenike? Mogu li proroci

pogriješiti i da li oni ponekad pogrešno shvate B-žanske informacije? Ako je tako, je li tako bilo i s Mošeom?

 B-žanska nepromjenjivost - Je li Hašem promijenio svoj pravac djelovanja nakon Mošeovog posredovanja? Da li to ukazuje da su Hašemove prvotne misli bile pogrešne?

Ako je B-g nepromjenjiv, kako On može promijeniti svoje mišljenje?  Raspravite o tim pitanjima uz vaš šabatni stol.

Pobunjeničke frakcije Ibn Ezra sugerira da je pobunjenički tabor bio sastavljen od različitih frakcija nezadovoljnika, koje je ujedinjavalo njihovo razočarenje izborom plemena Levi za svećenike i Levite. On tvrdi da su "‫"נשיאי ״עדה‬ bili prvorođenci koji su bila nezadovoljni zbog gubitka svog svećeničkog statusa, dok je također postojala i skupina samih Levita koji su bili ljuti zbog toga što su morali služiti Aharonu.

 Mislite li da bi te dvije skupine ljudi mogle stvoriti uspješnu koaliciju? Postoji li u tekstu ikakav dokaz da su velik postotak pobunjenika činili prvorođenci ili da se pobuna sastojala od različitih skupina, od kojih je svaka imala drugačije interese?  Ibn Ezra pretpostavlja da su Leviti odabrani neposredno prije naše priče koju on datira na početak druge godine.

Koji tekstualni dokazi postoje za njegovu tvrdnju? Kakav utjecaj to ima na datiranje drugih događaja u Tori?  Prema onima koji se ne slažu s Ibn Ezrom, što bi još moglo potaknuti pobunu? Na što bi mogla ukazivati pritužba Datana i Avirama?

Korah u umjetnosti Kao uvod u raspravu o sljedećim pitanjima, usporedite različite likovne prikaze kažnjavanja Datana i Avirama:

 Kakva je bila priroda čuda otvaranja zemlje? Je li to bio potres, ponor, ili dosad nepoznati fenomen?  Je li zemlja progutala samo Datana i Avirama s njihovim obiteljima ili je Korah poginuo zajedno s njima? Koji stihovi bi mogli podupirati svako od ovih gledišta?  Koja je bila uloga cijelog naroda u pobuni? Jesu li oni bili samo nevini promatrači, ili su oni aktivno ili pasivno podržavali Koraha? ■ Prevela Tamar Buchwald

Godina 12 7 Broj 39 Strana

Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Slovo gimel

Treće slovo hebrejskog alfabeta je gimel - ‫גימל‬. Glas za gimel - "G" snaţno je vezan uz glas "K". David Sacks piše u knjizi Letter Perfect, da: Od svih slova alfabeta, slova K (u

ti zašto je C postalo treće slovo u

drugih promjena u slovima (dag u

engleskom C) i G su najbliţa, braća

engleskom jeziku, umjesto slova G.

delet, nahaš u nun), nije mi poznata

blizanci, po izgledu i zvuku. Posta-

Grci su gimel pretvorili u gama, no

hebrejska riječ koja povezuje gamal s

vite jezik i kaţite "k", koji tjera zrak

Etrušćani koji su preuzeli pismo od

"štapom za bacanje". Moţda će neki

straţnjim svodom vaše usne šuplji-

Grka, nemaju glasa G. Najbliţi glas

čitatelj

ne (velumom, ili mekim nepcem).

bio je "k" pa su stoga oni gama pret-

Ostavite jezik na tom mjestu, ali

vorili u "C". Kasnije je Rimljanima

Korijen‫ גמל ״‬ima tri značenja. Kao

ovog puta počnite iz glasnica: "g".

ustrebalo slovo za glas G, pa su

što je već spomenuto, on se moţe

Tako je K bezvučni nepčani prekid,

stvorili slovo "G".

odnositi na kamilu - gamal. On mo-

.

moći

pomoći

u

tome.

■

ţe značiti "odbiti dijete od prsiju" ili

a G zvučni nepčani prekid. Srodstvo među njima se moţe čuti u (engles-

Još jednu vezu između G/C zapa-

"sazrijeti" - ‫ גמילה‬u suvremenom

koj) riječi "scorn," koja bi se izgovo-

ţamo u porijeklu slova gimel. Gi-

hebrejskom odnosi se na odvika-

rila gotovo isto da se piše "sgorn."

mel je povezan s hebrejskom riječju

vanje od ovisnosti, i u ovotjednoj

(Drugi primjer: Kada slijedeći puta

gamal –‫ גמל ״‬koja je postala kamelos u

paraši (Korah) imamo frazu (Ba-

budete pisali dopis svom šefu, po-

grčkom i kasnije camel u engles-

Midbar 17,23): ‫״ש ֵק ִּדים ״‬ ְ ‫ וַ יִּגְ מֹ ל‬- "bademi

kušajte na vrhu napisati "As we

kom (i kamila u hrvatskom). Ima

bjehu dozreli". A treće značenje je

disgust.")

znanstvenika koji vjeruju da oblik

"platiti,

slova gimel nije "vrat kamile", već

Odatle nam i blagoslov "HaGomel" -

da on upućuje na "štap za bacanje"

–‫ הגומל ״לחייבים ״טובות ״‬B-g onome koji

lovaca. Međutim, za razliku od

zasluţuje kaznu uzvraća naklono-

r

U hebrejskom uviđamo istu vezu.

Gimel se izmjenjuje s kaf i kuf (qof):



‫ ״מגבעה ״‬,‫ ״כובע‬,‫) קובע‬sve vrste

pokrivala za glavu)

nagraditi,

nadoknaditi".

šću. Iz ovog značenja proizlazi i pojam gemilut hasadim –‫גמילות״חסדים״‬ koji se često prevodi kao "djela



‫ רגל״‬i ‫רכל‬



‫ סכר״‬i ‫סגר‬



‫״זגוגית״‬i ‫זכוכית‬

i obrazac koji smo vidjeli kod ‫ קצ‬sa

dobročinstva". (Ovo me podsjeća na vic

koji

sam

čuo

kao

dijete:

"Q: What did the robbers say to the group of Habadniks? A: Gimme loot, chasidim!")

.

značenjem odrezati, nastavlja se s ‫גז‬ kao i: ‫ גזע‬,‫ גזם‬,‫ גזל‬,‫ גזר‬,‫ גזז‬,‫גזה‬ Ovo nam također pomaţe objasniStrana 8

Klein ne nalazi vezu između ovih značenja. Za značenja kamila i plaćanje postoje usporedne riječi u Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Slovo gimel

drugim semitskim jezicima i ne

gola‫" גמל ״‬pokrenuti vlastite planove

izvode se iz nijedne ranije riječi.

(Ješaja 3,9, Tehilim 137,8)." Te je

Značenje "sazrijeti, odbiti od prsi-

stoga povezano s naravi kamile,

ju", prema Kleinu, povezano je s

koja

korijenom

je

uvijek

spremna

sluţiti.

potpun".

Jastrow ima drugačiju teoriju. On

Kaddari povezuje oba glagola s

kaţe da su sva značenja riječi ‫גמל״‬

idejom "biti potpun". U hebrejskom

povezana s "obavezati se, par, bre-

to ima više smisla, te on piše da

me". Tako platiti znači "natovariti

korijen ima značenje: ,‫ השלים‬,‫היה״שלם‬

(dobro ili zlo)". A kamila je "nosač

‫ שילם‬- "bilo je potpuno, upotpunje-

tovara".

‫גמר‬

-

"biti

no, plaćeno". I Steinberg povezuje

.

Posljednje objašnjenje dolazi od

‫ גמל ״‬s ‫( שלם‬i moţda pod utjecajem

refrencu na Steinberga), te također

Rav Hirscha – on kaţe da je gamal

Kaddarija, mada u Kaddarijevom

povezuje glagol s "kamilom". On

nazvana tako jer kao da je odbijena

novom rječniku ne vidim nikakvu

kaţe da je jedno od značenja gla-

od vode. ■

Godina 12 9 Broj 39 Strana

Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Rasprava sa ciljem istine Korahova pobuna nije bila samo najgora od svih pobuna tokom godina provedenih u pustinji. Ona je također bila drugačija jer se radilo o izravnom napadu na Mojsija i Arona. Korah i njegovi bliţnji pobunjenici u osnovi su Mojsija optuţili za nepotizam, za neuspjeh, i iznad svega proglasili ga varalicom – onim tko pripisuje B-gu odluke i zakone koje je on sam (Mojsije) osmislio za vlastite ciljeve. Toliko je teţak bio taj napad da je za mudrace on postao paradigma najgore vrste neslaganja: Koja je rasprava za dobrobit istine? Rasprava između Hilela i Šamaja. Koja rasprava nije za dobrobit istine? Rasprava Koraha i njegove družine. (Mišna Avot 5,17) Menahem Meiri (Katalonija, 12491306) objašnjava to učenje sljedećim riječima: Rasprava između Hilela i Šamaja: U njihovim debatama, jedan od njih bi donio odluku, a drugi bi joj se protivio, iz želje da otkrije istinu, a ne iz pakosti ili želje da prevlada nad svojim bližnjim. Rasprava koja nije donosila dobrobit bila je ona Koraha i njegove družine, jer su oni došli narušiti poziciju Mojsija, našeg gospodara, neka bi počivao u miru, iz ljubomore i svadljivosti te ambicije za pobjedom.

Mudraci su izvukli temeljnu razliku između dvije vrsta konflikta: rasprave sa ciljem istine i rasprave sa ciljem pobjede.

Odlomak se mora čitati na taj način, zbog očigledne nepodudarnosti između onoga što su pobunjenici rekli i onoga što su zapravo traţili.

Ono što su oni rekli bilo je da narod ne treba vođe. Svi su oni bili sveti.

Svi su oni čuli riječi B-ga. Unutar Izraela ne bi trebalo postojati razlike u poziciji, niti u hijerarhiji svetosti. „Zašto ste se onda postavili iznad G-spodnjeg zbora?“ (Br. 16,3). Pa Strana 10

ipak, iz Mojsijevog odgovora jasno je da je on iza njihovih riječi čuo nešto sasvim drugo: Mojsije je također rekao Korahu, „Čujte sada, Levijevci!

Zar vam nije dosta, što vas je B-g Izraelov odvojio od zajednice Izraelove, da vas privuče u svoju blizinu, pa da vršite službu kod Šatora G-spodnjega i obavljate pred zajednicom službu svoju? Tebe je sa svom braćom tvojom, sinovima Levijevim, privukao k Sebi, a sada tražite još i svećeništvo.“ (Br. 16,8-10) Ono što su oni ţeljeli nije bila zajednica bez vođa. Umjesto toga, zapravo su oni htjeli biti vođe. Retorika pobunjenika nema nikakve veze s potragom za istinom, ali ima mnogo veze sa traţenjem časti, pozicije, i (kako su oni to vidjeli) moći.

Oni nisu ţeljeli učiti, nego pobijediti. Nisu traţili istinitost, već pobjedu.

Utjecaj toga moţemo pratiti u nizu događaja koji su uslijedili. Najprije, Mojsije je predloţio jednostavan test. Neka pobunjenici donesu ţrtvu tamjana sljedećeg dana i B-g će pokazati prihvaća li njihovu ţrtvu ili ju odbija. To je racionalan odgovor.

Budući da je u pitanju bilo ono što B-g ţeli, neka B-g odluči. To je bio kontrolirani eksperiment, empirijski test. B-g bi, na nedvosmislen način, dao narodu do znanja tko je u pravu. To bi, jednom zasvagda, uspostavilo istinu.

Ali Mojsije nije stao na tome, kao

što bi to bio učinio da je istina bila jedini predmet spora. Kao što smo vidjeli u gornjem citatu, Mojsije je pokušao razuvjeriti Koraha u njegovim neslaganjima, ne protiveći se njegovim argumentima, već obraćajući se ogorčenosti koja je stajala iza njih. On mu je rekao da mu je već dana pozicija časti. On moţda nije bio svećenik, ali je bio Levit, a Leviti su imali posebnu svetu poziciju koju nisu dijelila druga plemena. On mu je rekao da bude zadovoljan sa časti koju ima te da ne dozvoli da njegova ambicija prevlada.

Zatim se usmjerio na Datana i Avirama, Rubenovce. Da je imao ■ prilike, rekao bi im nešto drugačije budući da je izvor njihovog nezadovoljstva bio drugačiji od Korahovog. Ali oni su se u potpunosti odbili naći s njime – još jedan znak da nisu bili zainteresirani za istinu. Oni su se pobunili iz čistog osjećaja uvrijeđenosti jer je Rubenovo pleme, pleme Jakovljevog prvorođenog sina, naizgled u potpunosti ostalo bez dodijeljene časti.

U ovom trenutku, konfrontacija je postala još snaţnija. Jedan i jedini put u svom ţivotu, Mojsije je iskoristio svoju čelnu ulogu da bi izazvao čudo: Zatim je Mojsije rekao, „Po tom ćete spoznati, da je G-spod poslao mene, da izvršim sva ta djela, i da ja ne radim sam od sebe. Ako ovi ovdje pomru, kao što umiru svi ljudi, i ako ih zadesi običan udes svih ljudi, onda G-spod nije poslao mene.

Ako li G-spod izvrši nešto ne-

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Rasprava

čuveno i zemlja otvori usta svoja i proždre ih sa svime što je njihovo, tako da siđu živi u podzemlje, onda po tom spoznajte, da su ovi ljudi hulili na G-spoda." (Br. 16,28-30) Tek što je to izgovorio „zemlja ispod njih otvorila je svoja usta i progutala ih“ (Br. 16,32). Pobunjenici su „ţivi sišli u grob“ (16,33). Nemoguće je zamisliti dramatičniju potvrdu.

B-g je, bez tračka sumnje, pokazao da je Mojsije bio u pravu, a pobunjenici u krivu. Pa ipak, rasprava tu nije završila. To je ono što je nevjerojatno. Daleko od toga da je narodu bilo ţao i da se pokajao, narod se drugog jutra ponovo počeo ţaliti – ovog puta, ne oko toga tko bi trebao voditi, već oko načina na koji je Mojsije izabrao završiti raspravu: „Sljedećeg dana cijela izraelska zajednica počela je mrmljati protiv Mojsija i Arona. 'Vi ste pobili G-spodnji narod,' rekli su oni“ (17,6) Moţda ste vi bili u pravu, a Korah u krivu. Ali je li to način na koji se pobjeđuje u raspravi? Da izazoveš da tvoji suparnici budu ţivi progutani? Ovog puta, B-g je predloţio potpuno drugačiji način rješavanja sukoba. Rekao je Mojsiju da svako pleme uzme štap i na njega napiše svoje ime, te da stave štapove u Šator sastanka. Na štapu Levijevog plemena, on treba napisati Aronovo ime. Jedan od štapova će proklijati i to će biti znak koga je B-g izabrao.

Plemena su to učinila, i sljedećeg jutra otkrili su da je Aronov štap proklijao, procvjetao i rodio bademima. To je, na kraju, završilo raspravu (Br. 17,16-24).

Drugim riječima, ono što je završilo svađu, nije bio iskaz moći već nešto potpuno drugačije. Ne moţemo biti sigurni, jer tekst to ne kaţe jasno, ali izgleda da činjenica da je Aronov štap rodio bademima ima bogatu simboliku. Na Bliskom istoku, badem je prvo stablo koje cvjeta, njegovi bijeli cvjetovi ukazuju na kraj zime i na pojavljivanje novog ţivota. U svojoj prvoj proročkoj Godina 12 11 Broj 39 Strana

sa ciljem istine

viziji, Jeremija je vidio granu bademovog stabla (šaked) i rečeno mu je da je to znak da On, B-g, „gleda“(šoked) kako bi vidio da li se Njegova riječ ispunjava (Jer. 1,11-12).

Cvjetovi badema podsjećali su na zlatne cvjetove na menori (Izl. 25,31; 37,17), koju je Aron svakodnevno palio u Svetištu. Hebrejska riječ cic, ovdje korištena u značenju „cvjetanja,“ podsjeća na cic, „počeonik“ od čistog zlata koji je bio dio Aronove odjeće, a na kojem su bile upisane riječi, „Svet G-spodu“ (Izl. 28,36).

Klijanje bademove grane bilo je stoga više od znaka. To je bio višeznačan simbol ţivota, svjetla, svetosti i prisutnosti B-ga koji promatra.

Gotovo da bi se moglo reći da je bademova grana simbolizirala svećeničku ţelju za ţivotom nasuprot ţelji za moći koju su imali pobunjenici. Svećenik ne vlada nad narodom, on blagoslivlja narod. On je kanal kroz koji teče B-ţja ţivotodavna energija. On povezuje narod sa B-ţjom prisutnošću. Mojsije je odgovorio Korahu u Korahovim terminima, iskazom moći. B-g je odgovorio na znatno drugačiji način, pokazujući da vodstvo nije arogancija, već poniznost.

Ono što cijela epizoda prikazuje jest destruktivna priroda rasprave koja nije za dobrobit istine – koja ima za cilj samo pobjedu. U takvom konfliktu, u pitanju nije istina, nego moć, a rezultat je da obje strane pate. Ako ti pobijediš, ja gubim. Ali ako ja pobijedim, ja opet gubim, jer umanjujući tebe, ja umanjujem sebe. Čak je i Mojsije poniţen, izloţen komentarima da je „pobio B-ţji narod.“ Rasprava u svrhu moći je scenarij „gubitnik-gubitnik“.

U slučaju kada se rasprava vodi sa ciljem istine, vrijedi suprotno. Ako ja pobijedim, pobijedio sam. Ali ako izgubim, ja također i pobjeđujem – jer biti poražen istinom je jedini oblik poraza koji je također i pobjeda.

U poznatom odjeljku, Talmud objašnjava zašto ţidovski zakon radije

slijedi gledište Hilelove škole nego Šamajeve škole (njegovog suparnika): Zakon se vodi prema Hilelovoj školi jer su oni bili ljubazni i skromni, zato što nisu učili samo svoja pravila, već također i ona iz Šamajeve škole, te zato što su učili riječi Šamajeve škole prije svojih vlastitih. (Eruvin 13b) Oni su traţili istinu, a ne pobjedu.

Zato su slušali mišljenja svojih suparnika, i uistinu ih učili prije nego su učili svoje vlastite tradicije.

Judaizam se ponekad nazivao i „kulturom rasprave.“ To je jedina meni poznata religiozna literatura čiji su ključni tekstovi – hebrejska Biblija, Midraš, Mišna, Talmud, kodeksi ţidovskog zakona i skupovi biblijskih tumačenja – antologije rasprava. To je slava judaizma. B-ţja prisutnost ne nalazi se u glasu koji se suprotstavlja, već u cjelokupnosti konverzacije.

U raspravi sa ciljem istine, obje strane pobjeđuju jer je svaka od njih spremna slušati mišljenje svog suparnika i time je obogaćena. U raspravi koja je kolaborativna potraga za istinom, sudionici koriste razum, logiku, zajedničke tekstove i zajedničko poštovanje prema tekstovima.

Oni ne koriste ad hominem argumente, uvrede, prijezir ili neiskrene apele na emocije. Svatko je spreman, ako je njegovo mišljenje opovrgnuto, reći, „Bio sam u krivu.“ Nema likovanja u pobjedi, niti ljutnje ili boli u porazu.

Priča o Korahu ostaje klasičan primjer toga kako rasprava moţe biti obeščašćena. Škole Hilela i Šamaja podsjećaju nas da postoji drugi način. „Rasprava sa ciljem istine“ jedan je od najplemenitijih ideala judaizma – rješavanje sukoba poštivanjem obiju strana i primjenom poniznosti u potrazi za istinom. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Mjesto B-ga u životu Vidljivo je da su postojali utjecajni segmenti Ţidovskog naroda kojima je bilo teško odrţavati pravilan odnos sa svojim vođom Mošeom. Minimalistima, pak, među Ţidovima– eruv rav – nikada nije bilo dosta Mošea. Njima je neprestano bila potrebna njegova prisutnost, i kada im se učinilo da ga nema, i da se moţda neće vratiti, oni su napravili zlatno tele da ga zamijeni.

Ovaj tjedan čitamo o velikim i učenim Ţidovima, pod vodstvom Koraha, koji su smatrali da im je Mošea i više nego dovoljno u ţivotu. Oni su ţeljeli da se spone njegova vodstva nad njima olabave, pa moţda čak i u potpunosti otpuste.

U prošlotjednoj parši smo vidjeli da je čak i njegovim dragim i svetima sestri i bratu bilo teško nositi se s jedinstvenom veličinom i proročkom visinom Mošea.

Mošea ne treba suditi po uobičajenom ljudskim standardima, čak ni po standardima najvećih i najsvetijih zajednica. Rabini su Mošeu dali naslov oca svih proroka, kako onih koji su mu prethodili, tako i onih koji su imali doći nakon njega.

Jedan je od principa Ţidovske vjere da je Moše, mada smrtan čovjek, bio najposebnija i jedinstvena osoba

Strana 12

u Ţidovskoj povijesti te povijesti uopće. Nama je teško nositi se s ljudima koji su nam ravni i za koje smatramo da ih moţemo razumjeti, pa čak i procjenjivati. Koliko je stoga teţe pokušati procijeniti veličinu i karakter najjedinstvenije osobe u povijesti svijeta. Pogreška Koraha i njegovih sljedbenika leţi u tome da su se na neki način smatrali jednakima Mošeu i ignorirali činjenicu da je on jedinstven.

Mošeova se različitost ističe uzduţ i poprijeko Ţidovske povijesti i tradicije. Sama Tora nosi njegovo ime – Mošeova Tora. Tisuću godina nakon njegove smrti, prorok Malahi još uvijek će ustvrditi: “Spomenite se Tore sluge mojega Mošea.” Čini se kao

da su Moše i Tora sinonimi jedno ■ drugome. Čak i u općem neţidovskom svijetu, Moše je upamćem i poznat kao najveći svjetski zakonodavac.

Temeljna pogreška u razumijevanju Ţidovskog ţivota i tradicije je tertirati Mošea kao običnog smrtnika, kao još jednog velikog između mnogih velikih ljudi u povijesti.

Nije ni čudo da je Majmonides naveo vjerovanje u Mošea kao kanala koji provodi Toru do ljudi, kao jedno od svojih trinaest principa Ţidovske vjere.

Ova je ideja toliko ključna za Ţidovsku opstojnost da u ovotjednom čitanju Tore vidimo da je bilo stvoreno posebno čudo – nešto što

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

se nije dogodilo prilikom kaţnjavanja onih koji su oboţavali Zlatno tele – kako bi se učvrstila ideja da je Moše bio poseban i da njegov status i jedinstvenost i da se u njega ne smije dirati. Tisućljećima kasnijem svi mi moţemo s ponosom i sa sigurnošću reći da je Moše istinit i da je njegova Tora također istina.

U nedavnom broju časopisa Jerusalem Report pojavio se članak pod naslovom: “Što nije u redu s konzervativnim judaizmom?”.

Ovaj je članka napisao Myron M. Fenster, rabi emeritus centra Shelter Rock Jewish Center iz Roslyna u New Yorku, vodeće zajednice Konzervativnog ţidovstva. Kao što naslov članka daje naslutiti, pokret je u nevolji zbog dramatičnog opadanja broja sinagoga, kao i članstva općenito. Članak je posebno uznemirujuć u svjetlu činjenice da je sredinom prošlog stoljeća taj pokret trebao biti avangarda i budućnost američkog Ţidovstva, te su ga svi poznavatelji Ţidovske zajednice i promatrali na takav način. Ortodoksija je bila na izdisaju, a Reformni pokret je bio previše asimilacionistički. Gotovo kao po zadanoj postavci, lice američkog Ţidovstva definirat će Konzervativni pokret.

Poput mnogih drugih stručnih mišljenja u ţivotu, stvari nisu ispale onako kako je bilo prognozirano.

Kao što se moţe vidjeti iz naslova članka u Jerusalem Reportu, Rabbi Fenster pripisuje nedaće konzervativnog pokreta pomanjkanju “uvjerenja i gorljivosti.” Ja se u potpunosti slaţem s njime u vezi toga, mada moje tumačenje “uvjerenja i zanosa” moţda nije ono što je on imao na umu.

Za vrijeme dok su vršili modifikacije u sinagogalnom ritualu, te sinagogu smjestili na vrh Ţidovskog Godina 12 13 Broj 39 Strana

Mjesto B-ga u životu ţivota – čak i iznad poštivanja i obdrţavanja šabata – Konzervativni je pokret za cilj imao zadrţati liniju na Ţidovskoj tradiciji i odrţavanju obreda, te stvoriti osjećaj snaţnog Ţidovskog identiteta i osobnog ponosa. No, umjesto toga, on je popustio i postao slugom Reformnog pokreta, te se posvetio američkim općedruštvenim pitanjima, koja imaju ţidovske korijene i interese, no, sama po sebi, nisu dovoljna da izvrše utjecaj i nadahnu Ţidovsku jedinstvenost i lojalnost.

Konzervativni judaizam, koji se povukao od vlastitih izvornih načela i tradicije na svakom frontu svetkovanja šabata, košer hrane, svetosti braka i uvjeta razvoda, postao je zaokupljen parolama i projektima, od kojih niti jedno ne jača ţidovsku dušu.

Ono što mi je frapantno u vezi sadašnje konzervativne mantre je da se naočigled u toj slici nigdje ne pojavljuje B-g. Oni su toliko zauzeti popravljanjem svijeta, pomaganjem gubitnicima, borbom protiv diskriminacije i svim drugim značajnim odredbama koje je usvojilo naše napredno društvo, da je Stvoritelj svijeta gotovo uvijek odsutan sa scene.

Judaizam se uvijek zauzimao za povezanost individulnog ljudskog bića s vječnim B-gom. U zbrkanoj slagalica modernog društva, takva veza – ili čak pokušaj da se postigne takva veza – je zanemaren i napušten. Sve zapovijedi Tore imaju za cilj da formiraju takvu vezu.

Košer nije tradicija, niti društvena norma - on je način povezivanja sa Stvoriteljem. Tako je i sa svetkovanjem šabata, trima dnevnim molitvama, čednim odijevanjem, discipliniranosti pri govoru i intenzivnim izučavanjem Tore. Sve ovo konzervativni je pokret u popriličnoj

mjeri napustio, iako je u jednom momentu u ne tako davnoj prošlosti zagovarao sve te stvari i tvrdio da im teţi. Rabi Fenster sam naglašava: “Posljedica toga je da oni na konzervativni judaizam gledaju kao na nelogičan i nejasan, i da ne drţi do ničega.” I zbog toga je pokretu nuţna doza “uvjerenja i gorljivosti.”

Ukratko, potrebno mu je da se zauzme za tradicionalni Ţidovski ţivot i vrijednosti.

Ortodoksna ţidovska zajednica također pati zbog činjenice da iako se temeljito bavi sitnim pojedinostima Ţidovskog zakona i obreda, i korektno ih izvršava, u mnogo slučajeva više ne ističe nuţnost povezanosti s B-gom, koja je, na kraju krajeva, osnovna premisa Ţidovstva i Ţidovskog ţivota.

Ta se borba neprestano vodila tijekom Ţidovske povijesti. Mnogi pokreti, poput hasidskog i Musara, pokušali su tijekom prošlih stoljeća ispraviti taj nedostatak s različitim stupnjevima uspješnosti. Uvjerenje i gorljivost neophodni su u svakom segmentu Ţidovskog svijeta, pa tako i u ortodoksnom taboru.

Mi se u velikoj mjeri koncentriramo na znanje i znanstvene dosege.

Ipak, naše duše ţude za ovom duhovnom povezanošću sa Stvoriteljem. Bez prisutnosti toga sastojka u tradicionalnom Ţidovskom ţivotu, on bi postao rutina, dosadan i na kraju neprivlačan. U našem današnjem društvu koje toliko vjeruje u slučajnosti, koincidencije i svemoć ljudskih bića i tehnologije, B-g je u dobroj mjeri otpisan iz te slike. Mi tek u rijetkim ţivotnim situacijama, obično u onim tuţnima, osjetimo njegovu prisutnost. No, uz malo uvjerenja i gorljivosti s naše strane, sigurno moţemo B-ga uvesti u svoj ţivot i ponašanje. Šabat šalom ■ Strana 13

Rabbi Dovid Goldwasser:

Rat i mir

Središnja tema naše paraše su ne-

uništiti Ja'akova i nemilosrdno ga

sumnje, mnogo rasprava i razlike

suglasice. Vrijedi utrošiti nešto vre-

progonio kako bi taj cilj ostvario;

među ljudima dok je Avraham

mena za temu kao što je ovo sloţe-

Ja'akov je ipak blago s njim razgo-

nastojao dokazati da u svijetu po-

no pitanje koje zahtijeva našu pa-

varao, s dereh erec, i oprostio mu. To

stoji B-g. Ipak, Šlomo HaMeleh uči

ţnju i razumijevanje.

je razlog što avot (praoci) nose naziv

(Kohelet 9,17): "Blage riječi mudraca se

ješarim.

čuju ..."

Obično kada postoji spor bilo koje vrste, svaka strana vjeruje da je

Iako su svi iz te generacije učili

Doznajemo da je Avraham Avinu,

micva uplesti se u raspravu i da je

Toru, izvršavali micvot i ma'asim

kada mu je Hašem rekao da napravi

sveta obaveza neutralizirati opo-

tovim (dobra djela), Drugi Beit

brit mila, otišao potraţiti savjet od

ziciju. Zao nagon se uključuje, pa

hamikdaš je razoren jer nisu jedni

Mamreija. Uz izravnu zapovijed

manja prepirka postaje veliki sukob,

prema drugima bili pošteni. Nisu

Hašema, zašto se Avraham ţelio

što rezultira mnogim nepredvidi-

ţivjeli u miru. Svaki od njih je tvr-

savjetovati s neţidovom po ovom

vim posljedicama.

dio da je samo njegova filozofija

pitanju?

Neciv primjećuje da se knjiga Bereišit u Talmudu (Avoda Zara 25a) zove po imenu Sefer HaJašar, jer je to knjiga Avrahamova, Jichhakova i Jaakovljeva , a oni su bili nazivani ješarim. Nazivani su ješarim, a ne

ispravna, a onaj tko se nije s njim sloţio, bio je proglašen apikoresom.

Takvo neprijateljstvo i nedostatak jedinstva stvara sve vrste zla u svijetu, a to je situacija koju Hašem ne moţe tolerirati.

cadikim ili hasidim, napominje Neciv,

To ne isključuje neslaganja izme-

jer za njih nema prikladnijeg opisa

đu talmidei hahamim dok sa stano-

od toga. Ješarim znači ispravan i

višta Tore nastoje razjasniti neka

pošten. Neciv objašnjava da su naši

pitanja. To je zdrava razmjena miš-

sveti praoci imali vrlo dobar odnos

ljenja. Povećava ljubav i entuzija-

s ljudima svoje generacije koji su bili

zam za učenje Tore – kao što je

štovatelji idola. Iako su patrijarsi

Avraham preobraćao muškarce na

prezirali njihova djela i nisu odo-

judaizam, a Sara ţene. Bilo je, bez

bravali njihov način ţivota, ipak

■

Minhas Elazar tvrdi da je Avraham Avinu htio potaknuti neslaganje kako bi mogao bolje dokazati svoje stajalište - da je uz Hašema i ispunjava Njegove micvot.

Isto tako su dobro poznate i rasprave između Bait Hilel i Bait Šamai bile motivirane čistom ţeljom da se učini ono što je ispravno. Te dvije škole su imale različita mišljenja o mnogim glavnim halahot u Tori.

Razlikovale su se čak i po pitanju nekih grijeha koji spadaju u kategoriju jehareg v'al ja'avor

(radije

nisu tolerirali bilo kakve nesuglasice. Naši preci stalno su nastojali odrţati mir i prijateljstvo.

Na primjer, Avraham Avinu se gnušao stanovnika Sodome i njihovih opačina, pa ipak se molio Hašemu za B-ţansku milost da grad ne bude uništen. Jichak, koji je puno toga pretrpio zbog kralja Avimeleha, spremno je popustio i nije mu naudio. Lavan je odlučio potpuno Strana 14

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Rat i mir

neka bude ubijen, nego da izvrši

unajmljivanje. Mnogo vremena i

prijestup). Pa ipak su uspjele iz-

napora je potrošio u potrazi za

među sebe sačuvati mir, spokojstvo

prikladnim stanom koji si obitelj

i prijateljstvo dok je svaka od njih

moţe priuštiti i na kraju je uspio.

istodobno nastojala razumjeti gledišta one druge. Bez obzira na međusobne razlike u pogledu na tuma i ta'ara, dopuštali su sklapanje brakova između obitelji (pripadnika

Rabin Lopian je unajmio kola i ljude kako bi preselio stvari u novi stan. Kada su stigli, jedan muškarac je prišao rabinu Lopianu i rekao: „Trebao bi znati, rabine Elijahu,

tih škola).

Hasam Sofer tvrdi da je ţidovski narod, kad je u progonstvu, još više obavezan

■

biti

u

(međusobnom)

miru. Pasuk u Koheles (3,8) navodi: "Postoji vrijeme za rat i vrijeme za mir." Činjenica da su dijametralno suprotni, znači da će Klal Jisroel, ako je u miru, bit će pošteđen rata.

Talmud Jerušalami navodi da nema toga, osim šaloma, što moţe sadrţavati blagoslov, kao što je rečeno: „Hašem će blagosloviti Svoj narod mirom,“ tj. preko medija mira.

Rabin Elijahu Lopian je ţivio u Kelmu i u neko vrijeme je unajmljeni stan postao nepodnošljivo malen za njegovu naraslu obitelj. U to vrijeme je bilo teško naći stan za

Godina 12 15 Broj 39 Strana

da se moja kćer udaje i iako sam po cijelom gradu traţio stan za mladi par, nisam mogao pronaći ništa osim ovog. Sad si ti uzeo ovaj stan, a ja moram odgoditi kćerino vjenčanje.“ Članovi Lopianova domaćinstva su se počeli raspravljati s ovim arogantnim

čovjekom.

Kako

se

uopće mogao ţaliti na račun ove velike obitelji koja je već potpisala ugovor s vlasnikom i čije su stvari bile spremne za unošenje?

Kad je rabin Elijahu čuo što se događa, okrenuo se vozaču kola i tiho mu rekao neka ne istovari kola jer će se oni vratiti u svoj stari stan. ■ Prevela Dolores Bettini

■ ■

Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Naša ljubomora najviše proždire nas same Ovotjedni odjeljak govori nam o

ţudom odbio je birati jer je htio do-

U svom ludom razmišljanju o sve-

raspravi koju je Korah, Mojsijev ne-

biti dvostruko. Ljubomorni čovjek

mu tome, ja sam vjerovao da će, ako

ćak, namjerno započeo s Mojsijem i

odbio je birati jer nije htio da drugi

uspijem pobijediti 'zvijer' i biti naj-

Aronom.

čovjek dobije dvostruko. Čitavog

bolji, prekrasna princeza biti moja.

dana, svaki je od njih proţivljavao

Bio sam potpuno uvjeren u to. Na-

agoniju u svojoj dilemi sve dok kralj

ţalost, dva dana prije utrke završio

nije rekao da odustaje i odlazi. Oča-

sam s gadnim bronhitisom. Liječ-

jan, čovjek ispunjen ljubomorom

nik mi je rekao da nema šanse da

rekao je kralju, „molim Vas, Vaše

plivam. Pitao sam ga što je najgore

veličanstvo – iskopajte jedno moje

što mi se moţe dogoditi budem li

oko…“ To je silna priča koja ilustri-

plivao, i on mi je rekao da mogu do-

ra koliko ljubomora moţe uzroko-

biti upalu pluća i umrijeti. To mi

vati da izgubimo dodir sa zdravim

nije izgledalo kao neki problem, pa

razumom.

sam odlučio ići bez obzira na sve.

Cijela stvar bila je uvod u napad na Mojsija i potencijalni drţavni udar, koji je neslavno završio kada je Koraha i njegove sljedbenike progutala zemlja – prilično efektivan način završavanja rasprave, no ne pokušavajte to kod kuće.

Korah je jednostavno bio ljubomoran na Mojsija. To je poznat osjećaj i

■

svi smo mu s vremena na vrijeme

Na kraju je moj dobar prijatelj in-

skloni. Međutim, to je nevjerojatno

tervenirao (iako mi on tada nije iz-

destruktivan osjećaj.

gledao kao dobar prijatelj) i odvezao je moj auto tako da nisam mo-

Rabini nam kaţu da 'ljubomora,

gao doći do bazena. I zahvaljujući

poţuda i čast čovjeka odvlače iz

njemu moja se pluća još uvijek šire i

svijeta.' Pod time oni misle da ljudi

skupljaju dok ovo pišem.

imaju potencijal izgubiti svaki osjećaj zdravog razuma i pristojnosti.

Korah je bio obuzet sličnim ljubo-

To se vrlo jasno vidi u potrazi za ča-

mornim razmišljanjem. U tom sta-

sti koja je sinonim za 'uspjeh'. Ljudi

nju uma, on nije mogao vidjeti da

će gaziti druge na svom putu bez da

nije baš pametna ideja da se suprot-

dvaput promisle. Oni će staviti po

stavi Mojsiju i njegovoj ponudi –

strani sve vrijednosti kako bi ostva-

koja je, u osnovi bila, koga god B-g

rili svoj cilj. Često, jako malo toga

izabere za vođu, bit će vođa. A sva-

ostaje sveto osobi koja traţi čast od

tko drugi će umrijeti. Njegova mu je

drugih.

ljubomora zaslijepila razum i dove-

Rabeinu Bechaya, rabin iz 11. sto-

Sjećam se vremena u svom ţivotu

ljeća, predstavio je prekrasnu uspo-

kad me ljubomora zaslijepila. Bio

redbu kako bi ilustrirao moć zavisti

sam tinejdţer i 'zaljubio sam se' u

i poţude. Ta se usporedba spominje

djevojku iz škole (kao što je običaj).

također i u kršćanskoj literaturi.

Netko drugi je izlazio s njom i mene

Kralj je pristupio dvojici muškaraca – jednog je vodila poţuda, a drugog ljubomora. Rekao im je da jedan od njih moţe izabrati bilo što na svijetu što ţeli imati i kralj će mu to dati kao dar. Drugi će zatim dobiti dvostruko. Čovjek ispunjen poStrana 16

je obuzela ljubomora. Ja sam bio najbolji plivač u školi, a on je bio drugi najbolji (iako se on moţda s time ne bi sloţio). Pribliţavalo se godišnje školsko plivačko natjecanje i ja sam trebao plivati protiv svog

la ga do pada (prilično doslovno).

Tako, budite oprezni sa ljubomorom. Ako joj dozvolite da se zadrţava kod vas, odvući će vas od stvarnosti, zaslijepiti vaš zdrav razum i odvesti vas na mjesta na kojima apsolutno ne biste ţeljeli biti. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

suparnika u glavnoj utrci dana.

(Zvuči grandioznije no što je bilo).

Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Čovjekova potraga za smislom Korah je doveo u pitanje pravo

Aaronovo na

kehunu

(svećeništvo). Tvrdnjom da svatko ima pravo na kehunu, on je izvršio sluţbu tamjanom, koju smije vršiti jedino kohen. On i njegovi sljedbenici su umrli, dokazavši time Mojsijev autoritet, da je Aron bio kohen, i da ne-kohanima nije dopušteno da vrše sluţbu dodijeljenu kohenu.

nje učimo kako zavist moţe lišiti

R. Yechezkel Levenstein (Kovetz

osobe logičkog razmišljanja. To isto

Inyanim) kaţe da logičko razmišlja-

vrijedi i kod "traţenja priznanja od

nje moţe omogućiti čovjeku da pre-

drugih".

pozna one osobine koje su destruk-

U svojim knjigama o niskom samopoštovanju (Angels Don't Leave Footprints, Let Us Make Man) istaknuo sam niz loše prilagođenih oblika ponašanja koji mogu proizaći iz neutemeljenog osjećaja inferiornosti. Jedna od reakcija je sebe gledati kao superiornog u odnose na druge, i traţiti čast i priznanje. Bilo sam

tivne. Fiziološki nagoni su nuţni za opstanak i očuvanje vrste, ali osobine poput traţenja priznanja nimalo ne doprinose opstanku čovjeka. One su zapravo kontraproduktivne, i rezultiraju frustracijom i uzaludnim trošnjem energije. Stoga ih treba prepoznati kao izazove koje treba prevladati u potrazi za duhovnošću.

■

Hašem potom naređuje da posu-

oduševljen kada sam našao potvrdu

đe za tamjan treba spljoštiti i od njih

toga u spisima Rabbeinu Yonah, ko-

učiniti oblogu za ţrtvenik, da sluţi

ji kaţe: "Tašt čovjek nastoji nado-

Kada čovjek ne bi težio za

kao podsjetnik i upozorenje ne-koha-

mjestiti svoj osjećaj nedostatka, mis-

priznanjem i ne bi bilo

nima da im nije dopušteno obavljati

leći kako je superioran ljudima za

svećeničku sluţbu ukoliko ne ţele

koje moţe smatrati da se nalaze is-

doţivjeti teške posljedice koje su

pod njegove razine" (Rabbeinu Yo-

zadesile Koraha. Drugim riječima,

nah al HaTorah, str. 156).

Ţidovi bi trebali učiti iz događaja u povijesti kako bi izbjegli da ponove ponašanja koja imaju katastrofalne posljedice.

Koraha su obmanula oba ova osjećaja, zavist i traţenja priznanja, nadajući se da će smijeniti Mojsija i doći na njegovo mjesto kao vođa.

Jedno od klasičnih obiljeţja ovis-

Njegovo zagovaranje jednakosti bila

nosti je odbijanje ovisnika da uče iz

je samo smicalica, koju je prepoz-

prošlosti. Tijekom godina, svaki put

nala ţena Ona ben Peleta.

kad je koristio alkohol ili drogu, pretrpio je ozbiljne posljedice. Ipak, ovisnost ga navodi da misli, "ovaj put će biti drugačiji." Kaţe se da je ludilo raditi istu stvar i očekivati drugačije rezultate. Koliko je to istinito!

Veliki iskorak ka zlu: Traženje pohvale

častoljublja, on bi se mogao zadovoljiti i samo onim najneophodnijim za život Ramchal (R. Moshe Chaim Luzatto) kaţe da, kada ne bi bilo traţenja priznanja i častoljublja, čovjek bi se mogao snaći samo sa najneophodnijim za ţivot. Često puta nas na stjecanje luksuznih stvari motivira ţelja da ne izgledamo inferiorniji drugima (Path of the Just /Put pravednika, 11.). Iscrpljivanje u pokušaju da stekne više od osnovnih ţivotnih potreba doista moţe "ukloniti osobu sa svijeta".

Korah je bio fizički uklonjen sa svijeta. I mada mi moţemo fizički ostati na svijetu, moramo biti na oprezu od osobina koje ne prido-

Postoji talmudska izjava: "Zavist,

nose opstanku, i od kojih neke figu-

poţuda i traţenje pohvale uklanjaju

rativno mogu "ukloniti osobu sa

osobu sa svijeta" (Etika otaca 4,28). Iz

svijeta". ■

Godina 12 17 Broj 39 Strana

Strana 17

Rabbi Shlomo Carlebach:

S glavom u raju, a nogama u paklu Znate, postoje dvije vrste rabina, dvije vrste svetih ljudi. Postoji vrsta cadik (pošten ili svet čovjek, op.pr.) koji provodi najviše svog vremena u Beis Midrašu (učilištu, ponekad se odnosi na sinagogu, op.pr.) učeći i podučavajući Svetu Toru. Odjeven je u čisti crni kapote (svileni, crni, elegantni, gornji ka-put, tradicionalno ga nose neki ortodoksni Ţidovi, osobito hasidi, op.pr.) i veliki gartel (pojas ili lenta koja se koristi pri molitvi, op.pr.). Njegovi mu pejesi (lokne na sljepoočnicama s obje strane lica) doseţu do ramena i ima dugu bradu. On razgovara samo sa svojim studentima i drugim rabinima – i s potrebitima koji dođu kod njega po pomoć. A kada izađe na ulicu, njegove su oči napola sklopljene. On se boji da bi mogao vidjeti nešto zabranjeno, pa ni u šta i ni u koga ne gleda. Dva njegova studenta ga trebaju voditi okolo.

izgubio pa on dijete odvede kući. On pokušava popraviti odnose između male curice i njenih roditelja – ili između muţa i ţene. Pa, moţda njegova odjeća nije uvijek uredno ispeglana i njegove cipele su moţda pomalo pohabane. Jer on nema vremena da brine o takvim stvarima. On jedino vodi brigu o Yidden (Ţidovima, op.pr.).

Kada ga ljudi vide da razgovara s prosjakom, oni odmahuju glavom: “On ne moţe biti stvarno svet kada provodi vrijeme s takvim ljudima!“ Oni gledaju u njegovo odijelo: “Kako cadik moţe izaći u javnost takvog izgleda?“ Ali znate što je to – prva vrsta rabina je toliko zaposlena čuvanjem svoje čistoće da hoda zatvorenih očiju.

Oni prolazi kraj ljudi, a da ih uopće ne primjećuje, a to znači da su oni slijepi za njihovu bol. Pa moţda su oni sveti izvana, ali iznutra…?

A druga vrsta Rebea – onaj koji trči naokolo pomaţući svakom Yidu – za njega su stvari upravo suprotne. Moţda se njegov vanjski izgled čini malo zapušten, malo neugledan. Ali njegova unutrašnjost…ah, njegova unutrašnjost blista.

Kada ga ljudi vide, onako spuštenog pogleda, i njegova dva gaba'im, (rebeova glavna pomoćnika, op.pr.) oni kimnu glavom i kaţu, “Gevalt“. (sjajno, op.pr.), on je svet! Upravo tako bi cadik trebao izgledati.

Zatim postoji druga vrsta svetog čovjeka. On uvijek kasni na molitvu.

On sjedi i uči i podučava svoje studente, ali samo dio dana. Što radi u ostalo vrijeme? On je na ulicama, traţi ljude kojima je potrebna pomoć. Zastane uz siromašnog čovjeka, ali mu on ne daje samo novac. On sa šleperom (prosjakom) razgovara neko vrijeme, moţda mu čak pruţi ruku. On vidi djecu koja plaču i zaustavi se da ih upita što nije u redu. Mali se dječak Strana 18

Jer istina je, učenje Tore i zaštita naše vlastite svetosti vrlo su uzvišeni način sluţenja B-gu. Ali, ako također dodatno uloţimo poseban napor da pomognemo svojoj braći i sestrama – da volimo cijeli Am Jisrael (narod Izraela, op.pr.) – onda je naša sluţba za Gospodara svijeta dragocjena …

Sveti R. Yosef Shaul Natenson iz Lemberga je mamash (stvarno, op.pr.) jedan od najvećih genija Tore svoje generacije. Učenje Tore je bilo najvaţnije, ono je bilo sve u njegovom ţivotu i on bi u Beis Midrašu sjedio uronjen u Svete knjige od ranog jutra do kasno u noć.

Jednog dana dok je R. Yoseph Shaul sjedio u svojoj sobi, učeći kao i obično, netko je pokucao na vrata. Pomislio je da to jedan od njegovih studenata donosi poruku pa je rekao “Uđite“. Ali kad je podigao pogled sa svoje Gemore (Talmuda, kompilacije usmene Tore, op.pr.), iznenadio se kada je ugledao šlepera, odjevenog u pr-

ljave dronjke, kako stoji na vratima.

R. Yosef Shaul je odmah prepoznao čovjeka.: “Efrayim? Efrayime, moj najdraţi prijatelju, jesi li to stvarno ti?

Nisam te dugo vidio – otkad si se odselio. Ali nisam te nikada zaboravio. Često sam mislio na tebe, sjećao se kako smo zajedno učili dok smo bili mladi. Zadnje što sam čuo je da si oţenio kćer vrlo bogatog čovjeka. Zapravo mislio sam da si bogat. A sada, vidjeti te ovakvog! Što ti se zaboga dogodilo?“ Strašno, Josef Shaul, što se nije dogodilo! Izgubio sam sav svoj novac. I sada sam upravo…onakav kako izgledam…siromašni prosjak. I kao da to nije dovoljno, moja se kćer zaručila za divnog mladića, a ja nemam ni jednu rublju da platim za vjenčanje. Nisam znao šta da napravim i onda sam pomislio na tebe. Ti ovdje imaš vaţan poloţaj, i ti znaš tako puno ljudi. U ime našeg starog prijateljstva, da li bi mi htio pomoći da sakupim dvije tisuće rubalja za vjenčanje moje kćeri?“ “Srce mi se slama zbog tebe, Efrayime, stvarno. Da imam dovoljno novca, ja bih ti dao što trebaš iste minute. Ali ja nisam bogat čovjek. A znaš da tako puno siromašnih Yiden dolazi u Lemberg da traţe pomoć, i ne mogu hodati okolo pokušavajući prikupiti novce za sve njih. Da sam to radio nikada ne bih imao vrijeme za svoje učenje. Zato sam načinio strategiju da ne idem prikupljati novce ni za koga. Ako napravim iznimku za tebe, ljudi će misliti da sam popustio u svom pravilu, i više neću imati niti trenutka mira.“ “Yosef Shaul!“ uzviknuo je Efrayim. Ja mamash ne mogu vjerovati što čujem! Ja nisam tek neki običan šleper koji traţi dar. Ja sam Efrayim, tvoj najstariji prijatelj. Poznajemo se čitav ţivot. Zakleli smo se da ćemo biti prijatelji. A ti nećeš prekinuti neko glupo pravilo zbog mene? Moţda te nikada zapravo nisam ni poznavao…“ I počeo je plakati.

U pravu si Efrayime,“ uzdahnuo je R. Yosef Shaul … “Ovo je poseban slučaj. I ja ti stvarno jesam prijatelj. U Divrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: S

redu. Ja ću ti pomoći. Razgovarat ću s nekim bogatim ljudima u Lembergu.

To moţe potrajati nekoliko dana, ali pokušati ću prikupiti novac za tebe.“ Te iste večeri R. Yosef Shaul krenuo je u kuću najbogatijeg čovjeka kojeg je znao. Ali čim se počeo penjati stubama kuće, ugledao je Efrayima kako izlazi kroz vrata. “Efrayime!“ povikao je iznenađen. „Šta ti radiš ovdje?“ “Skupljam novac za vjenčanje moje kćeri, naravno!“ “Je li ti on išta dao?“ Efrayim se nasmijao. “Cijelih 10 rubalja!“ “Što si očekivao Efrayime? Uzviknuo je R. Yosef Shaul. Tim ljudima ti izgledaš kao bilo koji obični šleper – dok sam ja vrlo poznat i poštovan.

Ljudi će me slušati, ja im mogu objasniti situaciju. Gledaj, ti si me traţio da ti pomognem, i ja sam pristao. Ali ti samo kompliciraš stvari time što pokušavaš sam skupiti novac. Kako ja mogu pridobiti ljude da doniraju puno novaca ako su ti već dali nešto? Pa, pomozi si. Idi negdje i čekaj. Do četvrtka, nadam se, imat ću dvije tisuće rubalja za tebe.“ Ali Efrayim ga je samo pogledao i rekao “Yosef Shaul, ja znam da ti misliš samo dobro. Ti čini što moţeš. Ali ja moram napraviti ono što moram.“ I okrenuo se i otišao.

Tako je R. Yosef Shaul nastavio ići prema kući bogatog čovjeka da pokuša prikupiti nešto novca. Ali u svom srcu bio je vrlo ljut na svog prijatelja Efrayima.

Sljedećeg jutra je R. Yosef Shaul opet rano otišao – ovog puta u kuću drugog najbogatijeg čovjeka u zajednici. I opet, upravo kada je htio pokucati na vrata, Efrayim je izašao. Ovog puta je rabi bio vrlo ljut.

“Efrayime, zar nisi čuo ništa što sam ti sinoć rekao? Nadam se da ti je barem dao dovoljno novca da učini tvoje upletanje vrijednim truda.“ „Pa dobio sam više nego prošli put – dvadeset rubalja.“

glavom u raju, a nogama u paklu

„Efrayime, mamash moraš prestati to raditi. To mi onemogućuje da ti pomognem. Ja sam ti obećao da ću skupiti novce. Rekao sam ti da se nadam da ću ih imati do četvrtka. Naći ćemo se u Beis Midrašu te noći i ja ću ti ga dati. Do tada, molim te, imaj malo strpljenja. I makni mi se s puta!“ Ponovo ga je Efrayim samo značajno pogledao i rekao, “Yosef Shaul, ti radi što moţeš, a ja ću raditi što moram.“ Svagdje gdje je R. Yosef Shaul išao da prikupi novce, otkrio je da je Efrayim bio tamo malo prije njega. Unatoč tome, nekim čudom je zaista do četvrtka skupio dvije tisuće rubalja. Pa je te noći, osjećajući se veoma zadovoljno postignutim, otišao u Beis Midraš da se nađe sa svojim prijateljem, kako su se bili dogovorili.

Nekoliko sati rabi je čekao, zadovoljan što je sam i što se moţe vratiti svom učenju. Onda je, kako je postajalo sve kasnije, a Efrayim još nije došao, postao uznemiren. “Kakve sam muke imao dok sam skupljao novac za njega, a on se čak nije ni potrudio da dođe na vrijeme!“ Ali nakon što je cijele noći čekao Efrayima, a on se nije pojavio, uznemirenost R. Yosefa Shaula pretvorila se u zabrinutost. “Moţda mu se nešto desilo,“ mislio je. On je toliko ţelio taj novac, ne bi samo tako…bez razloga ne pojavio se da ga primi.“ Onda je pomislio nešto drugo.

“Oj vej“ (Oh ne, op.pr.) – moţda sam ga zapravo uvrijedio kada sam mu rekao da proba sam sakupiti novac.

Moţda sam povrijedio njegove osjećaje toliko da me više ne ţeli vidjeti.

Ili je moţda mislio da sam bio toliko iznerviran njime da neću nastaviti po-

kušavati da mu pomognem. Gevalt – što li sam to napravio?“ Svake je noći R. Yosef Shaul čekao Efrayima u Beis Midrašu, ali njegov prijatelj se nije pojavio. Sada je već bio očajan od brige pa je poslao svog šamesa (pomoćnika, op.pr.) da ga traţi po gradu. Ali Efrayima se nije moglo nigdje naći. R. Yosef Shaul nije mogao pretpostaviti što mu se dogodilo.

Drugog jutra, poslije još jedne neprospavane noći, R. Yosef Shaul malo je zakasnio u sinagogu na jutarnju molitvu. I dok je ulazio kroz vrata, na svoje zaprepaštenje ugledao je Efrayima kako stoji u uglu šula (sinagoge) i od svakog pored sebe traţi novac. Rabi je odjurio do njega i povikao, “Efrayime, hvala B-gu da si se vratio. Tako sam se zabrinuo…. Ja sam mamash bio u strahu da ti se nešto strašno dogodilo. Dragi moj stari prijatelju, ţao mi je ako sam povrijedio tvoje osjećaje kada sam te traţio da se makneš dok ja skupljam novac. Sada shvaćam da nisam smio tako grubo govoriti. Ali gle – Baruh Hašem (hvala B-gu) imam dvije tisuće rubalja.“ I počeo je vaditi novčanice rubalja iz svog dţepa bacajući ih na stol.

Efrayim je pogledao u njega, pa u hrpu rubalja. “Moţeš zadrţati novce Yosef Shaul“, konačno je rekao. “Istina je da ih ja uopće ne trebam. Ja sam još uvijek bogat kao što sam uvijek i bio. Ja nikada nisam izgubio svoje bogatstvo.“ Ali Efrayime! Ja naprosto ne razumijem. Zašto si me poslao da jurim po cijelom gradu da prikupim novac koji ti uopće ne treba? Sigurno si znao koliko mi je bilo neugodno, koliko sam se neugodno osjećao dok sam traţio od članova moje zajednice dobrotvorne priloge za tebe. A moralo ti je biti jasno i koliko mi je ta cijela stvar oduzela vremena od mog učenja. Zašto si mi tako podvalio?

“Imao sam svoje razloge,“ odgovorio je Efrayim. Dopusti mi da ti ispričam priču.“ ■ (nastavak u sljedećem broju) Prevela Tamar Buchwald

Godina 12 19 Broj 39 Strana

Strana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: KORAH

Paraša (priča) Korah govori o svakodnevnim izazovima s kojima se suočavamo kada doživimo emocionalne reakcije koje nas čine slijepima i tjeraju nas da se ponašamo na način koji će proturječiti našim stvarnim interesima.

Veći dio ove paraše bavi se pokušajem Koraha (jednog od najvažnijih učenjaka među Izraelcima) i njegovih sljedbenika da ospore vodstvo Mošea i Arona.

Paraša počinje riječima "Vajikah Korah" (Korah je uzeo), ali se ne spominje što je uzeo, gdje je uzeo i zbog koje potrebe. Komentatori kažu da je uzeo loš savjet od nekoga, to je zato da nas nauči da bez obzira koliko velik, pametan i mudar čovjek može biti, svatko ima slabu točku ego.

Zohar objašnjava da Veliki svećenik Aron predstavlja Merkava (kola) sefire Hesed, koja je moć Desne Kolone, moć ljubavi, dobrote, suosjećanja i dijeljenja dobrote. Korah, koji je bio Levit, predstavlja sefiru Gevura koja je moć Lijeve Kolone - želje za primanjem. Svatko od nas ima ove strane, i ono što je Korah zapravo htio je da stavi moć Lijeve kolone ispred Desne kolone. On bi mogao biti u pravu, jer je svrha stvaranja bila da s nama podijeli beskrajno zadovoljstvo i ispunjenje; zato bi moglo izgledati da je Lijeva Kolona, koja je odgovorna za našu želju za primanjem, puno važnija. Međutim, u trenutku kada pomislimo o primanju samo za sebe mi smo u stanju razdvojenosti od Stvoritelja i snage života - dijeljenja i ljubavi. To je vrlo paradoksalno, a rješenje je razviti želju za primanjem u svrhu djeljenja - "Volite svog bližnjeg kao što

Strana 20

volite sebe".

Midraš objašnjava da moramo koristiti Desnu Kolonu (ljubavi i dijeljenja) kako bi vladali nad Lijevom Kolonom (želja samo za sebe) - to bi stvorilo frekvenciju koja će nas povezati s obiljem, srećom i blaženstvom – Centralnom Kolonom. To je fina ravnoteža na kojoj smo stalno, između toga da smo Aron - Hesed i Korah - Gevura. U svima nama postoji mješavina svjetla i tame, dobra i zla, dijeljenja i sebičnosti, Kohen i Levi. Moramo shvatiti da u svrhu Chanoch Ben Yaakov, Yeshshem Svatko tko vas ţivcira uči vas strpljenju Svatko vas napusti, uči vas da počnete stajati na svojim nogama.

Sve što vas razljuti, uči vas opraštanju i suosjećanju.

Sve što ima moć nad vama uči vas kako da povratite tu moć.

Sve što mrzite uči vas bezuvjetnoj ljubavi.

Sve čega se bojite uči vas hrabrosti da prevladate svoje strahove.

Sve što ne moţete kontrolirati, uči vas da prepustite.

uspjeha u životu moramo odustati od našeg pokušaja da dokažemo ■ koja je od navedenih suprotnosti u nama ispravna, a koja pogrešna. Ta unutarnja borba između Aron i Koraha se događa u svakome od nas i to je naša veza sa Stvoriteljem.

A kao kazna već je rečeno da "onoga koji bjeţe od veličine i poštovanja, oni će ga slijediti", i kada ćemo shvatiti suštinu dijeljenja i zajedništva kao uzvišen princip (bezuvjetnu ljubav) onda je samo nebo granica, kako je rečeno u Talmudu: "Onome koji moli za svog prijatelja prvom će se odgovoriti". Znači, naše pitanje nije što je pravo ili krivo, nećemo stalno tražiti pravdu, i kako Zohar podučava: "za osobu koja je u svađi nema egzistencije".

Paraša Korah završava pitanjem o desetini - doprinos desetine od onoga što smo zaradili. Očito, zašto bismo željeli dati ono što je naše i za što smo naporno radili? Ali, u svrhu ispunjenja svoje sudbine i povezivanja sa Svjetlosti stvaranja i obiljem naše Desno mora gospodariti nad Lijevim – brinuti se o našem bližnjem prije nego li pomislimo na sebe. ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Eli Mansour

Tamuz i ljubomora Naši učenjaci uče da je b-ţansko

carstva na svijetu, i uţivao sve bo-

Nimalo slučajno, tijekom ovog

Ime "Havaja", koje se piše slovima

gatstvo, slavu i prestiţ kojem bi se

mjeseca čitamo Parašat Korah, koja

"Jod", "He", "Vav" i "He", izvor svih

bilo tko mogao nadati, on nije bio

govori o destruktivnoj moći zavisti.

blagoslova u svijetu. Ova četiri slo-

zadovoljan. Zbog toga što mu se

Korah je, poput Hamana, uţivao

va mogu se rasporediti u dvanaest

jedan čovjek odbio pokloniti on je

ugled, ali je bio nezadovoljan i zavi-

različitih formi, koje odgovaraju

bio bijesan do točke u kojoj sve što

dan. Naši učenjaci objašnjavaju da

dvanaest mjeseci u godini, te na

je imao "nije vrijedilo ništa". Kao što

je Korah bio među Leviim koji su

svaki mjesec utječe jedna od njih.

znamo, ta nezasitna ţelja za časti i

prenosili Aron ha-kodeš u pustinji -

Mjesec nisan je, na primjer, pod

Hamanova prekomjerna zavist do-

vrlo poţeljna i prestiţna sluţba - ali

utjecajem izravnog redoslijeda pisa-

veli su do njegovog brzog pada.

je bio zavidan zbog toga što je nje-

nja - "Jod", "He", "Vav" i "He". Nisan je mjesec čuda, kada je prisutnost Hašema jasna i očigledna, i stoga je on predstavljen oblikom koja iskazuje b-ţansko Ime na najjasniji i najizravniji način. Na ovaj se način pisanja aludira u stihu u Tehilim (96, 11), "Jismehu Ha'šamajim Ve'tagel

Naša je obveza u mjesecu tamuzu, dakle, obrnuti tu Hamanovu osobinu i time obrnuti način na koji je napisano

"Havaja",

pretvarajući

tamuz u nisan - pretvarajući mjesec nesreće u mjesec otvorenih čuda.

Tijekom tamuza trebali bismo se

gov rođak, Elicafan, bio izabran za vođu njegove grupe Leviim, poloţaj za koji je smatrao da ga on zasluţuje. Ovi osjećaji zavisti doveli su ga ■ do nerazumne odluke da se pobuni

protiv Mošea Rabenu, odluke koja ga je koštala ţivota.

Ha'arec" ("Neka se vesele nebesa i neka se raduje zemlja"), jer su prva slova ovih riječi "Jod", "He", "Vav" i "He." Na suprotnom kraju spektra, mjesec tamuz - koji započinje ovog tjedna - predstavlja obrnuti redoslijed slova imena "Havaja" - "He", "Vav", "He" i "Jod". Ovo je mjesec krize i nesreće, kada je Hašem pritajen i skriven, kada smo izvrgnuti strogom sudu, i to je predstavljeno obrnutim redoslijedom "Havaja". Zanimljivo je da je stih koji aludira na ovaj mjesec stih iz Megilat Ester (5, 13), u kojem Haman govori svojoj obitelji, "Ve'hol Ze Enenu Šove Li" -

usredotočiti na izbjegavanje zavisti i

Naučimo iz ove priče o opasno-

"Sve mi to ništa ne vrijedi." Poslje-

uzvisivanja same/og sebe, egocen-

stima zavisti i ljubomore, i uvijek se

dnja slova riječi "Ze(h) Enenu Šove

trizma. Primjereno tome, provodi-

sjetimo da je naš cilj kao Ţidova ra-

(h) Li" su "He", "Vav", "He" i "Jod" -

mo većinu ovog mjeseca razmišlja-

diti na tome da donesemo čast Ha-

poredak pod čijim se utjecajem na-

jući i ţalujući za Bet Ha'mikdašem,

šemu. Ako svoj ţivot vodimo s tim

lazi mjesec tamuz. U ovom stihu,

koji je bio izgrađen kako bi donio

ciljem na umu, izbjeći ćemo zavist i

Haman izraţava svoju frustraciju

čast Hašemu. Ovo je vrijeme da se

ogorčenost, i svoju energiju usre-

činjenicom da mu se jedan čovjek -

podsjetimo da naš cilj i teţnja mo-

dotočiti na ono što je ispravno, a ne

Mordehaj - odbio pokloniti. Premda

raju biti da donesemo čast i slavu

na ono što će nam donijeti slavu. ■

je Haman bio drugi čovjek najvećeg

B-gu, a ne sebi.

Godina 12 21 Broj 39 Strana

Strana 21

Biseri hasidske mudrosti Sve se mijenja

J ednog je dana rabi Nahman iz Breslova stajao kraj prozora i gledao prema

trţnici. Iznenada spazi jednog od svojih prijatelja kako ţuri prema trţnici da bi obavio neki posao. On ga pozva i rukom mu da znak da dođe do njega.

Kad je prijatelj ušao i sjeo, rabi Nahman ga upita: “Vidim da si u ţurbi, no moram te upitati jesi li danas imao vremena podignuti glavu i pogledati u nebo?”

“Nisam, nisam za to imao vremena,” kratko će prijatelj.

“A moţeš li se sjetiti kada si uopće zadnji put imao dovoljno vremena da pogledaš u nebo?”

“Ne mogu se sjetiti,” odgovori prijatelj.

Lj udsku priroda teţi jedinstvu. Pogledajte

dijete kojemu su dali hrpu elemenata različitih boja i oblika – ono će prirodno pokušati grupirati elemente prema sličnosti. Mi smo u stalnoj potrazi za vezama koje postoje među različitim objektima i snagama oko nas, pokušavajući osmisliti njihove odnose. Ako nismo u stanju to učiniti, ako ne moţemo razotkriti simetriju ili red, zbunjeni smo i nemirni.

Na što mislimo kada kaţemo da smo u potrazi za "smislom"? Ono za čim mi zaista čeznemo je da uredimo nered, da upoznamo nepoznate snage koje odlučuju o našem kretanju i ponašanju. Ali zašto nas toliko privlači jedinstvo, a isto toliko uznemiruje kaos?

Zato što je svu raznolikost stvorenja i energija u svemiru stvorio jedan B-g. I zato je element koji leţi u pozadini našeg svijeta jedno sveobuhvatno jedinstvo, sveobuhvatni, neprekinuti mir. Upravo zbog toga, čak i kada na površini vidimo raznolikost, mi osjećamo unutrašnje jedinstvo i naša duša teţi tom jedinstvu.

Premda list, grana i kora drveta nisu previše slični, nećemo se nikada upitati jesi li to dijelovi istog drveta. I zaista, njihovo postojanje je moguće sve dok su ujedinjeni u istom drvetu.

R. Menachem Mendel Schneerson ■

Strana 22

Rabi Nahman ga tada pozva da priđe prozoru, pa ga upita: “Reci mi, dragi prijatelju, što vidiš na trţnici?”

“Vidim prodavače, tezge, kočijaše, konje, kola...”

On ga pusti da nabraja, malo se zamisli, pa mu reče: “Vidiš, za još pedeset godina na ovom će mjestu i dalje biti trţnica, ali potpuno drugačija od ove danas; bit će tu neki drugi ljudi, neke druge ţivotinje i neke druge stvari. Ja više neću biti ovdje, a niti ti nećeš biti. Zato te ja pitam: čemu tolika ţurba, što je toliko vaţno da nemaš vremena zastati barem na tren i pogledati u nebo?” ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi.

Dio II: Jore De'a Poglavlje 25 - Mješavine različitih vrsta Zabranjeno je nakalemiti jednu vrstu biljke na drugu; ova zabrana vrijedi čak i za ne-Ţidove (295, 1-3).

Uzgajanje takvog izdanka je zabranjeno, ali dopušteno ga je presaditi i sve što iz njega izraste je dopušteno (295,7). Dopušteno je zajedno saditi sjeme različitih vrsta drveća ili drveća i drugih vrsta biljaka, ili posaditi sjeme povrh korijena stabla ili povrh grane stabla koja je usmjerena pod zemlju (osim ako se ne radi o vinovoj lozi) čak i ako se sjeme moţe u njima ukorijeniti; vidi 295,35. Za primjere "vrsta" u tu svrhu vidi 295,6.

Ako uz vinovu lozu raste ţito ili povrće, svakome tko je svjestan toga i ne ukloni jedno od njih kad ima priliku, zabranjeno je stjecati korist od njih, a ako je on vlasnik, svima je zabranjeno od njih ostvarivati korist; vidi 296,1-8.13.16-17.22.24-25.

Ova zabrana vrijedi tek nakon što zrno ili povrće pusti korijene i groţđe postane jestivo (vidi 296,9-12) te nakon što naraste 1/200 (vidi 296,16 -19). U vezi vrsta povrća na koje se to odnosi vidi 296,14-15. U vezi udaljenosti do koje se zabrana proteţe od pojedine vinove loze ili vinograda vidi 296,19-21.23.26-44.6468; u vezi barijera između ţita ili povrća i vinove loze vidi 296,45-63.

Sva se ova pravila primjenjuju u zemljama Izraelu i Siriji; drugdje je jedino zabranjeno posaditi dvije vrste ţitarica ili povrća uz vinovu lozu, i ako se zna da su rasle jedna uz drugu, zabranjeno ih je jesti (296,69).

ili im omogućiti da rastu zajedno ako imaju izgled značajne ili namjerne mješavine; vidi 297,1-3.59.11. Ta se zabrana odnosi i na sadnju na mjestu gdje su biljke ranije rasle te je tamo ostalo njihovo korijenje; vidi 297,10.12-13. U vezi definicija “vrsta” za ove svrhe vidi 297,14-15; u vezi klasifikacije prehrambenih usjeva vidi 297,3-4. U vezi razmaka sadnje i odijeljenosti koje daju (ili ne daju) izgled mješavine vidi 297,16-39; sadnja je općenito dopuštena ako su vrste previše udaljene da bi se hranile jedna od druge ili ako izgledaju međusobno odvojene (297,40).

Zabranjeno je pariti različite vrste ţivotinja (uključujući morske ţivotinje) ili ptice (297,1-3) [u mnogim izdanjima Jore De'a postoje dva odjeljka 297], ali je dopušteno stjecati korist iz potomstva takvog parenja, a ako su oba roditelja košer, takvo je i potomstvo (297,4). Za primjere “vrsta” s tim u vezi vidi 297,5-8. Potomstvo mješovitog parenja ne smije se pariti s vrstom niti jednog od roditelja, ali se mogu pariti jedni s drugima ako su im majke iste vrste

(297,9). Zabranjeno je zajedno raditi ili voditi ţivotinje različitih vrsta (297,10-15), ali je dopušteno činiti to sa ţivotinjom i čovjekom (297,16).

Mješavina ovčje vune s lanom naziva se šatnez (298,1-2). Ako se vuna ili lan miješaju s drugim vrstama vlakana, mješavina se tretira prema njenom većinskom sastojku (ili više njih), ali ako su vlakna upredena u niti, ne smije se zanemariti čak ni komponenta koja je u ■ manjini (299,1). Mješavina je šatnez samo ako se vuna i lan nalaze u izravnom doticaju jedno s drugim (vidi 299,2) i međusobno su pričvršćeni miješanjem, uvrtanjem, šivanjem ili vezivanjem (vidi 300,1-7).

Zabranjeno je odjenuti materijal koji je makar i djelomično šatnez, čak i privremeno, ili se pokriti njime ili da on dođe u dodir s tijelom (izuzev nogu) kako bi ga grijao ili izolirao (vidi 301,1-6.8-15), ali je dopušteno proizvoditi ili posjedovati šatnez (304,1) i koristiti ga za odijevanje mrtvih (301,7; 351,1). Dobiveni materijal treba provjeriti da ne sadrţi šatnez; vidi 302,1-2. O tome što učiniti onome koji nosi šatnez vidi 303,1-2. ■

U zemlji Izraela zabranjeno je zajedno posaditi dvije vrste usjeva Godina 12 23 Broj 39 Strana

Strana 23

Alan Morinis

Program musara vito provoditi Svođenje računa s dušom, ovo vam pruţa drugu priliku da uskočite u to i postanete ne samo učenik musara, već praktičar Proširenje Hešbon ha'Nefeša

musara.

Nemojte biti samo učenik musara,

Za početak, pogledajmo ponovo

budite praktičar musara.

upute za prakticiranje koje smo iz-

Najveličanstveniji zvuk u svemiru

loţili prije više mjeseci u poglavlju

je zvuk onoga koji sebe mijenja, i kroz to

Svođenje računa s dušom: Hešbon

napreduje (Rabbi Yisrael Salanter)

ha'nefeš.

U poglavlju Svođenje računa s du-

Zapravo postoje dvije vrste aktivno-

šom: Hešbon ha'nefeš uveli smo

sti: jutarnja izjava i večernja praksa

vas u prakticiranje svođenja računa

pisanja dnevnika. Da biste se pri-

s dušom ili kako je to poznato na

premili za obavljanje tih aktivnosti,

hebrejskom, Hešbon ha'nefeša. To je

morate sastaviti popis koji ćete u

bila glavna, stalna praksa ovog te-

prakticiranju usmjeriti svoju po-

čaja, i do sada, nakon što smo dovr-

zornosti. Prema tradiciji, taj se popis

šili 13 jedinica te prakse, svake usre-

sastoji od 13 osobina koje moţete

dotočene na jednu određenu unu-

definirati kao svoj osobni duhovni

tarnju osobinu, trebali biste biti pri-

plan rada.

lično vični prakticiranju toga. Ako

Osnovni je obrazac tijekom jednog

ste razvili naviku svakodnevnog

tjedna usmjeriti paţnju na jednu

svođenja računa s dušom, nakon ovog tečaja imat ćete temelj koji će vašem duhovnom ţivotu sluţiti i dugo nakon što završite ove lekcije.

osobinu. Onda prijeđete na drugu osobinu sa vašeg spiska i tako■ dalje do kraja liste. Kada dođete do kraja spiska, vratite se na početak i ponovo krenete redom.

Tradicionalna praksa uključuje 13 osobina koje se prate na ovaj način.

Vjerojatno ćemo s vremenom svi doći na tu razinu, i nadam se da i vi hoćete, no moj je prijedlog da prvo poduzmete podesniji korak tako da sačinite svoj spisak od četiri midot između ovih 13 na koje se usmjeravamo tijekom ovog tečaja. Mi smo se na svaku osobinu usredotočili samo po dva tjedna, stoga ne samo

No moje iskustvo kao učitelja mu-

da imate što još naučiti o svakoj oso-

sara govori mi da postati ustrajan u

bini, imate i što promatrati i ekspe-

Svođenju računa s dušom nekim

rimentirati s tim osobinama u svom

ljudima moţe biti teško. I na to je

ţivotu. Ako tako budete učinili, po-

usmjerena ova lekcija. Ako je Svo-

stići ćete mnogo dublje poniranje u

đenje računa s dušom postalo va-

svaku od njih.

šom svakodnevicom, redovito poput pranja zubi, onda ću vas ovdje uputiti kako da nastavite prakticiranje musara i po završetku ovog tečaja. A ako još niste počeli redo-

Strana 24

Također, makar smo dogovorili da se uovoj praksi usredotočimo na jednu osobinu tokom dva tjedna, u slijedećem koraku nakon ovog tečaja, predlaţem vam da se usredoDivrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis

Program musara

točimo na jednu osobinu čitavih

Upute koje sam dao za jutarnju

Svakog jutra pročitajte si frazu za

mjesec dana. Razlog je potpuno isti,

izjavu i dalje vrijede:

podsjećanje na midu, na osobinu

a to je da vas ponuka da se dublje posvetite manjem broju osobina, umjesto da provedete manje vremena na više osobina.

Svakoj osobini na kojoj radite treba pridruţiti jednostavnu frazu koja će uhvatiti 'ideal' te odlike. Svakog jutra sebi ćete ponoviti tu frazu za duševnu osobinu koja je toga dana u središtu vaše pozornosti. Fraze

vršio, vi trebate izabrati četiri između midot koje smo proučavali u ovom tečaju kao listu za nastavak prakticiranja. Naravno, trebate iza-

napišete na karticu i stavite je pored svog kreveta ili na neko drugo mjesto za koje ste sigurni da ćete je tamo vidjeti.

Pročitajte frazu polagano i potpuno

muda, sidura ili bilo kojeg izvora

koncentrirano. Pročitajte je na glas

mudrosti, ili je jednostavno sami

nekoliko puta. Zapjevajte je. Proči-

sročiti – glavno je da to za što se na

tajte taj podsjetnik na bilo koji način

kraju odlučite precizno obuhvati

koji će učiniti da ona jasno zasja u

suštinu te konkretne odlike.

vašem

koju ste koristili za određenu midu

rečeno, nakon što je ovaj tečaj za-

dana. Pomaţe ako si svaku frazu

moţete uzeti iz riječnika, Tore, Tal-

Ako ste tijekom tečaja imali frazu

Dakle, da sumiramo ovo do sada

koja je u središtu vaše paţnje toga

koja vam se pokazala kao dobra, moţete je nastaviti koristiti. Ili moţete pokušati s drugom kako biste istraţili drugi vid te osobine.

I onda kad ste se odlučili za frazu, evo što trebate učiniti:

umu.

Postavite

svoju

pozadinsku sliku na kompjuteru tako da vam bude podsjetnik na frazu. Napišite je na samoljepivi papirić i zalijepite na ogledalo u kupaonici. Potrudite se da da tu frazu doista čujete na način da ona prodre u vas, i onda nastavite sa svojim dnevnim aktivnostima. ■

brati one osobine koje vam daju najbolje izglede da u njima napredujete, osobine u kojima imate više slabosti i koje na neki način mogu podnijeti

razvijanje.

Usredotočiti

ćete se na svaku od tih osobina u razdoblju od mjesec dana.

Dnevni zadatak I što ćete činiti tijekom tog mjeseca?

Dakle, u poglavlju Svođenje računa s dušom: Hešbon ha'nefeš, ja sam postavio dva glavna aspekta prakticiranja svođenja računa s dušom koje sam gore naveo: jutarnje izjave i večernje vođenje dnevnika.

■ Godina 12 25 Broj 39 Strana

Strana 25

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

MJESEČNI ZOHAR: TAMUZ - RAK ciju da postanemo pretjerano emo-

Tamuz je prvi ljetni mjesec, i jedan

tivni i previše snažno reagiramo.

je od tri mjeseca u kojima, prema kabali, čovjek treba djelovati vrlo

Još jedan znak neravnoteže koji

oprezno. Zohar to uči iz ovog stiha

postoji u ljudima rođenima u znaku

"... ona ga je skrivala tri mjeseca" (Iz-

Raka se može naći kod životinje

lazak 2,2), koji kodira činjenicu da

raka koja je i simbol znaka. Rak ni-

tijekom tri mjeseca tamuza (Rak), ava

kada ne ide ravno, nego postrance -

(Lav) i teveta (Jarac), postoji presu-

lijevo ili desno. To je razlog zašto

da u svijetu. To znači da u svemiru

Rakovi imaju sklonost da na svijet

postoje sile koje uzrokuju stres i

oko sebe gledaju polarizirano; u

izlažu nas opasnostima i pogreš-

potrazi za apsolutnom istinom i

nom funkcioniranju. To je razlog

pravdom, stvari vide kao crno-bije-

zašto mi trebamo pokazati veliki

le. Poput raka, ljudi rođeni u znaku

oprez tijekom ovih mjeseci.

Raka su izvana kruti, ali iznutra vr-

Trebamo razumjeti zašto je mjesec

lo mekani i osjetljivi. Zbog svoje

tamuz predviđen za katastrofu, i

velike osjetljivosti, Rakovi će uložiti

kako se obraniti.

puno energije u izgradnju ljuske, štita i oklopa protiv nestabilnog

Unutarnji DNK Raka Prema učenjima kabale, zodijak je podijeljen u četiri godišnja doba

nira nad elementom vode, i to je jedini znak zodijaka koji ima neki element da se ponavlja tri puta.

koje se podudaraju s Tetragramom,

Prvo, on spada u skupinu znako-

B-žjim četveroslovnim Imenom -

va koji predstavljaju element vode

J-H-V-H. Prvo slovo - jud predsta-

(ljeto).

vanjskog svijeta. Ovaj oklop će poprimiti mentalni i fizički oblik pronicljive naravi i usredotočenosti vlastitog života na stjecanje svjetovne sigurnosti i stabilnosti.

Zbog svoje sklonosti prema pravdi Rakovi će biti vrlo iskreni, pri-

vlja proljeće (nisan (Ovan), ijar (Bik),

Drugo, svaki od tri mjeseca sva-

stojni i odgovorni. Da bi postigli

sivan (Blizanci)) i element vatre.

kog godišnjeg doba predstavlja jed-

materijalnu sigurnosti oni ulažu

Drugo slovo - he, predstavlja ljeto

nu od tri kolone, odnosno, duhovne

trud i vrijeme u naporan rad i oda-

(tamuz (Rak), av (Lav), elul (Djevica))

snage - desnu (pozitivni element

nost obiteljskim vrijednostima. Oni

i element vode, odnosno, energiju

vode), lijevu (negativan element,

su poznati kao vrlo svjesni svog fi-

davanja i dijeljenja. To je razlog za-

predstavljen vatrom), centar (ravno-

zičkog izgleda.

što ljudi rođeni u znakovima Raka,

teža, element zraka). Rak je prvi lje-

Lava i Djevice imaju ogromnu po-

tni znak; stoga on ima energiju ele-

trebu dijeliti, i moraju to izraziti, no

menta vode.

to mora biti na uravnotežen način.

Poznato je da ljudi rođeni pod znakom Raka imaju tendenciju da ispadnu iz ravnoteže u nekom podru-

je vodeni znak po zapadnoj astro-

može biti velika prednosti, jer je ova

logiji.

vrsta osjetljivosti rijetka. To je spo-

itd), što im obično iscrpljuje ener-

minacije elementa vode, koji sim-

giju.

bolizira osjećaje i osjetljivost. U mje-

Strana 26

ces donošenja odluka postane vrlo emocionalan, a ne racionalan. To

Sve to daje sliku prekomjerne do-

(kojima vlada voda), i snažno domi-

tijelu je želudac i to diktira da pro-

Konačno, horoskopski znak Raka

čju (toplini, ljubavi, vezama, novcu,

Rak je prvi znak ljetnih mjeseci

Najosjetljiviji organ u njihovom

secu tamuzu svi mi dolazimo pod utjecaj znaka Raka i imamo tenden-

sobnost da se uzme bilo koja misao ili osjećaj i pretvori ih se da budu za druge. Budući da je intuicija bitna za poslovanje i uspjeh, mnogi od njih uspjevaju u poslu i u poslovnom rukovođenju. Izvor njihovog Divrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Mjesečni Zohar: Tamuz

uspjeha dolazi uglavnom iz njihove

plime i oseke; nakon radosti i en-

mi se spajamo sa životom i Svje-

prirode davanja i dijeljenja i emo-

tuzijazma uslijedit će depresija i

tlom. Dakle, kao u bilo kojem inte-

cionalne topline koja zrači iz njih.

ogorčenost. Ovo stanje emocionalne

lektualnom izazovu, Rakovi trebaju

Ova osjetljivost, koja je gotovo mi-

nestabilnosti može dovesti do bipo-

učiniti ono što je teško, a to je da se

stična, daje ljudima u znaku Raka

larnog poremećaja ličnosti.

usredotoče na ono što drugi ljudi osjećaju i kako im mogu biti od po-

prednost u predviđanju problema,

moći, umjesto fokusiranja na ono

čak i prije nego li se pojave.

Dakle, što nam je činiti?

što oni osjećaju. Kada ljudi dijele na

Pokazalo se da u sklopu "proble-

duhovan način onda ih to ne iznuri

ma" Raka leži i "rješenje". To jest, ne

niti ne iscrpljuje. Naprotiv, bezuv-

Kao što je navedeno u pretho-

smijemo zanemariti velike kvalitete

jetna ljubav i dijeljenje je duhovno

dnim tekstovima, Sefer Jecira (Knji-

dijeljenja i osjetljivosti; trebamo ko-

nagrađivanje budući izazov postaje

ga stvaranja) nas uči da su 22 slova

ristiti te sjajne kvalitete kako bi pre-

sam po sebi cilj. Svjetlost Stvoritelja

hebrejskog alfabeta građevni bloko-

inačili presudu u milost. Ljudi ro-

bezuvjetno daje i dijeli, pa kada mi

vi svemira. Oni predstavljaju duho-

đeni u znaku Raka, i svi mi, tijekom

dijelimo i volimo poput Njega, mi

vne frekvencije koje su stvorile naš

ovog mjeseca, trebamo koristiti ovu

se približavamo Njemu i to je način

svemir.

osjetljivost kako bi osjećali drugu

na koji dobivamo vezu sa izvorom

osobu i podijelili s njom srdačnost,

ţivota. To je najbitniji uvjet za po-

toplinu. To je način da se pobjegne

vezivanje s istinskim ispunjenjem,

od naše unutarnje osjetljivosti i boli.

srećom i stvarnom zaštitom. ■

Sile koje vladaju Rakom

Znakom Raka dominira slovo het, koje prema Knjizi stvaranja nije osobito pozitivan znak. Slovo het se izgovora poput riječi het - "grijeh".

Kada promijenimo našu sebičnost

Prevela Tamar Buchwald

Grijeh zlatnog teleta desio se 17. tamuza, i razaranje Jeruzalema je počelo na taj datum tisuću godina kasnije.

Zanimljivo je da mjesec, koji je vladajući planet Raka, ima dvije vidljive boje - crnu i bijelu, s jasnim granicama između ta dva područja, upravo kao što Rakovi percipiraju stvarnost. Budući da se život uglavnom odvija u sivim područjima relativne istine, kompromisa i nagodbi, svatko tko je u potrazi za apsolutnom istinom i pravdom biti će razočaran.

Baš kao što lunarni ciklus predstavlja ekstremne emocionalne promjene uspona i padova, plime i oseke, tako i Rakovi, s pojačanom emocionalnom sklonosti koju imaju od

■

elementa vode, imaju tendenciju da stalno

doživljavaju

Godina 12 27 Broj 39 Strana

emocionalne

Strana 27

iska

ćeg t doma

ZNANSTVENO OTKIRĆE

Promjena strukture moždane tvari kod preživjelih holokausta je nasljedna, otkriva studija Iz

The Jerusalem Post , 3.7.2019.

Studija, predstavljena na kongresu Europske akademije za neurologiju u nedjelju, usporedila je funkciju mozga 28 preživjelih s onima koji nisu bili uključeni u holokaust.

Proživljavanje holokausta možda je izvršilo utjecaj na strukturu mozga preživjelih, stvarajući promjenu koja se prenijela na njihovu djecu, pokazalo je novo istraživanje.

Prema istraživanju predstavljenom u nedjelju na 5. Europskom kongresu neurologije u Oslu, užasna trauma logora smrti ostavila je trag na strukturi mozga preživjelih, posebno u obliku smanjenja sive tvari koja utječe na dijelove mozga odgovorne za reakciju na stres, pamćenje, motivaciju, emocije, učenje i ponašanje.

Studija pod nazivom "Doživotni učinci ekstremnog stresa na moždane strukture - MRI studija preživjelih holokausta" usporedila je funkciju mozga 28 preživjelih holokausta s funkcijom mozga 28 osoba čija obitelj nije bila uključena u holokaust koristeći MRI skeniranje.

MRI, kratica za Magnetic Resonance Imaging, je trodimenzionalna dijagnostička tehnika sni-

manja koja se koristi za vizualizaciju organa i struktura unutar tijela bez potrebe za rendgenskim zrakama ili drugim zračenjem, navodi Encyclopedia Britannica.

drugih oblika PTSP-a, preživjeli su pokazali višu razinu stresa, ali i višu razinu post-traumatskog rasta, nazivajući se općenito zadovoljnima svojim životom nakon rata.

Kao što je objašnjeno u izjavi Europske akademije za neurologiju, preživjeli su pokazali značajno smanjeni volumen sive tvari u mozgu u usporedbi s kontrolnom grupom slične dobi koja nije bila izravno izložena holokaustu kroz osobnu ili obiteljsku povijest.

"Nakon više od 70 godina učinak preživljavanja holokausta na moždanu funkciju je značajan", objasnio je profesor Ivan Rektor, neurolog iz Brna u Češkoj i jedan od autora studije.

Prosječna dob sudionika istraživanja bila je izmeĎu 79 i 80 godina.

Studija je takoĎer pokazala da je smanjenje sive tvari izraženije kod onih pojedinaca koji su preživjeli holokaust kao djeca (12 godina i manje). Istraživači su rekli da se ovaj nalaz može objasniti većom osjetljivošću mozga u razvoju na stresno okruženje u djetinjstvu.

Znanstvenici su takoĎer otkrili slično smanjenje sive tvari u područjima mozga povezanim s posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP) kod ratnih veterana i kod onih koji su proživjeli stresno iskustvo u ranoj mladosti. MeĎutim, u usporedbi s onima koji pate od

“Otkrili smo značajne razlike u strukturi mozga koje su uključene u procesiranje emocija, pamćenje i društvenu spoznaju, višu razini stresa, ali i posttraumatskog rasta izmeĎu preživjelih holokausta i kontrolne skupine. Rani rezultati pokazuju da se isto dogaĎa i kod djece preživjelih“, dodao je.

Ova nije prva studija koja identificira epigenetske promjene kod djece onih koji su proživjeli tešku traumu.

U listopadu 2018. godine, Zbornik radova Nacionalne akademije znanosti objavio je studiju o "meĎugeneracijskom prijenosu očinske traume meĎu bivšim ratnim zarobljenicima američkog graĎanskog rata", koja pokazuje da su na djecu i unuke onih koji su preživjeli ratne logore za vrijeme graĎanskog rata u SAD-u (1861–

1865) utjecala iskustva njihovih očeva.

Još jedna studija o preživjelima holokausta, koju je 2015. godine proveo istraživački tim u bolnici Mount Sinai u New Yorku, takoĎer baca svjetlo na potencijalne meĎugeneracijske učinke traume i povećanu vjerojatnost stresnih poremećaja kod djece preživjelih.

Prema izjavi Europske akademije za neurologiju, autori studije se sada posebno usredotočuju na utjecaj holokausta na potomke preživjelih i vrše daljnja istraživanja kako bi se identificirali biomarkeri otpornosti na stres i posttraumatski rast te utvrdilo da li se prijenos na potomstvo temelji na bihevioralnim i psihološkim čimbenicima ili na genetskim čimbenicima.

"Nadamo se da će nam ovi rezultati i naša stalna istraživanja omogućiti da bolje razumijemo učinak tih doživljaja kako bismo fokusirali terapiju na podršku otpornosti i rastu preživjelih i njihovih potomaka", komentirao je prof. Rektor. "TakoĎer možemo otkriti strategije koje su preživjeli holokaust koristili kako bi se nosili s traumom tijekom njihovog kasnijeg života da bismo prenijeli njihovo iskustvo novim generacijama." ■

KULTURA

U Splitu počeli 3. Dani izraelskog filma HRT 28.6.2019.

U splitskom kinu Bačvice traju 3. Dani izraelskog filma. Prikazuje se 5 igranih filmova koji, svaki na svoj način, govore o svakodnevnim životnim problemima i temama koje zaokupljaju Izraelce, a koje su bliske ljudima diljem svijeta.

- Ovo je dobra prilika za gra-

Page 28 Strana 28

Ďane Splita da vide Izrael iz drugog kuta, ne onog koji je u vijestima. Izraelski filmovi pokazuju sve aspekte našeg društva, i pozitivne i negativne.

Prikazuju Izrael kao normalnu zemlju, istaknuo je veleposlanik Države Izrael u Hrvatskoj Ilan Mor. Mor smatra da je važno da graĎani Splita i Hrvatske vide

da Izrael nije samo zemlja rata, nego mnogo više od toga i vjeruje da gledajući filmove ljudi mogu razumjeti koliko su napredniji od onoga

Divrej Tora

što se svakodnevno vidi u medijima. ■

Godina 12

Broj 39