4-05 - Divrej Tora - Korah 5780

Divrej Tora Godina 13 Broj 36

Zagreb, šabat 27. lipnja 2020. - 5. tamuza 5780.

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Paraša Korah

B’’H

Šabat Korah Jeruzalem 19:13

20:31

Zagreb

20:32

21:32

Rijeka

20:36

21:37

Split

20:21

21:21

Dubrovnik 20:11

21:12

Vinkovci 20:18

21:19

Sarajevo 20:14

21:15

Doboj

20:19

21:19

B. Luka

20:23

21:23

Beograd 20:10

21:25

Novi Sad 20:14

21:30

Subotica 20:18

21:36

Zrenjanin 20:12

21:28

Niš

19:58

21:11

Beč

20:41

21:41

Frankfurt 21:21

22:21

Edison, NJ 20:14

21:14

Broj 36

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb utorak, 30.6.2020.

(Bamidbar 16,1 - 18,32)

zaustavlja pomor. Njegov štap na čude-

Alot Hašahar

2:55

Korah potiče svađu i dovodi u pitanje

san način procvjeta i na njemu rode ba-

Najranije Talit

3:54

Mošeovo pravo na vođenje naroda i Aro-

demi. To je bio dokaz da je postavljanje

Nec Hahama

5:06

novo na položaj Velikog svećenika. Uz

njega za Velikog svećenika bila b-žanska

Najkasnije Š’ma

9:01

njega su Datan, Aviram i 250 uglednih

zapovijed.

10:19

članova zajednice. Oni prinose posveće-

12:55

ni ketoret da dokažu kako su dostojni sve-

Minha Ketana

17:29

ćeničkog položaja. Ali, zemlja se otvara i

Plag Haminha

19:07

Šekia

20:45

Zman Tefila Hacot

Cet Ha-kohavim



21:27

guta pobunjenike, a vatra proždire prinesenu mirisnu žrtvu.

B-g zapovijeda da se teruma od svakog prinosa žita, vina i ulja, svake prvorođene ovce i stoke i drugih posebnih darova, prepusti svećenicima. ■ Prevela Dolores Bettini

Aron prinosi kao žrtvu ketoret i tako

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen - prva alija - 13 p'sukim

povijedi i Mošeovu čelnu ulogu.

(16,1-13)

Levi - druga alija - 6 p'sukim

"I uze Korah".

Komentatori

(16,14-19) predlažu

drugačija

Datan i Aviram, dvije osobe s podu-

značenja za ovaj izraz:

gačkom listom pokvarenog ponašanja, udružile su svoju zloću s ne-

Korah uze sa sobom Reuvenovce u toga što je i Reuven sam bio presko-

pobuni protiv Mošea.

Korah "uze riječima" (tj. uvjerio je, nagovorio) druge da mu se pridruže u pobuni.

Korah "rastavi" - razdvoji ljude između sebe i Mošea.

čen u vodstvu (koje je otišlo Jehudi), prvenačkom pravu (Josef je primio prvenački dvostruki dio u obliku

pobitnim uvredama za zemlju Izraelovu, navodeći Egipat kao "zemlju kojom teče mlijeko i med" iz koje nas je Moše izveo da nas "ubije u

dvaju plemena Efraima i Menašea) i

pustinji".

kehune/Levija.

Moše ljutito traži od B-ga da ne pri-

Moše predlaže test – i Aharonovi i

hvati prinos tamjana Korahove sku■

pine. Moše zatim ponavlja izazov

Koraha se identificira kao sina Jic-

Korahovi ljudi prinijeti će tamjan

harova, unuka K’hatovog, praunu-

pred B-gom, a B-g će pokazati tko je

ka Levijeva. Prilično je neuobičajeno

od njih Njegov izbor. Moše poku-

biblijsku ličnost identificirati na ovaj

šava odgovoriti Koraha od sukoba

način. Raši ukazuje da se obiteljska

govoreći mu kako je biti Levi nešto

loza navedena u pasuku zaustavlja

izvanredno – i zašto tražiti više?

prije Jaakova Avinu koji je unapri-

Moše

jed vidio Korahovu zloću i zatražio

Avirama (odavdje učimo da sud

se otkrila ljudima.

B-ga da ne bude uključen u to kada

šalje izaslanika - šotera - da dovede

Gemara nam govori da kada je

Tora spominje Korahova djela.

optuženog), a oni drsko odbijaju

Korah osporio Mošeove ovlasti,

Mošeov poziv.

Sunce i Mjesec su stali pred B-ga i

Izvori kažu da je Korah podbadao

rekli: "Ako staneš uz sina Amramo-

S

druge strane, ona seže natrag do Levija jer to što je Korah Levi bio je glavni element za cijelu tu epizodu.

zatim

poziva

Datana

i

Mošea Rabeinu s dva podrugljiva

Korah, Datan i Aviram te On ben

pitanja – da li talit u potpunosti na-

Pelet (koji se na vrijeme povukao)

činjen od t'heleta, mora imati cicit (s

osporavali su Mošeov autoritet. Ko-

t'heletom)? Mora li kuća puna svi-

rah je angažirao 250 muškaraca da

taka Tore imati mezuzu? Oba su

razglase njegovu/svoju "parnicu".

pitanja ukazivala na istu pritužbu:

Korah je bio najbliži rod Mošeu i Aharonu. Osjećao je nezadovoljstvo zbog toga što su obje najviše pozicije - vodstvo i kohengadolstvo - otišli dvojici sinova njegovog strica Amrama, a vodstvo obitelji K'hat otišlo je drugom rođaku, sinu mlađeg brata Korahovog oca - Elicafanu ben Uzielu. Korah je suosjećanje pronašao u Reuvenovom plemenu zbog Strana 2

jesu li naciji svetih ljudi, ljudi koji su čuli glas B-žji na Sinaju, potrebne svete vođe? Temelj za postavljanje pitanja o talitu je to što se epizoda s Korahom nalazi uz odlomak o cicitu na kraju prošlotjedne sedre. Kli Yakar sugerira da se na pitanje o mezuzi aludira opisom Datana i Avirama koji su drsko stajali na vratima njihovog šatora i ismijavali B-žje za-

Korahu. Korah okuplja ljude da svjedoče "obračunu" - 250 ljudi i Aharon će imati posebnu posudu na koju će staviti užareni ugljen, i na njega staviti tamjan, a svi će stajati

na ulazu u Ohel Mo'ed. B-žja "slava"

vog (tj. Mošea), onda ćemo nastaviti sjati, a ako ne, prestat ćemo sjati.

Kakvo značenje imaju ove izjave Gemare? Jedan komentator ističe da su Sunce i Mjesec izvorno bili jednake veličine, no Mjesec je bio sma-

njen jer "dva kralja ne mogu vladati jednom krunom". Upravo to je bio jedan od problema u Korahovom dokazivanju, tako da su Sunce i Mjesec potpuno primjereno sudjelovali u ovom pitanju. Zapazite da nije moralo samo sunce uvidjeti postojeću situaciju, već isto tako i mjesec. Do Korahove propasti došlo je zbog njegovog nedovoljnog prihvaćanja uloge mjeseca.

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

Šliši - treća alija - 24 p'sukim

me oploči žrtvenik, kao podsjetnik

iznenađeni kada to nije uspjelo! Nji-

(16,20-17,8)

da ne-kohen ne smije pokušati

hov grijeh je bio što su posegnuli

uzurpirati autoritet kohena.

previše visoko ka božanskom. I nji-

B-g kaže Mošeu i Aharonu da se

hova je kazna bila da ih je pogodila

odvoje od ostatka naroda, tako da

Sutradan se narod, u strahu od od-

ga On uništi. Moše - čak i dok je

mazde, žalio na Mošea zbog toga

krajnje uzrujan osporavanjem nje-

što je pobio (dio) B-žjeg naroda. B-ž-

gove vlastite čestitosti – zauzima se

ji oblak spustio se na Ohel Mo’ed i

Rabi Yaakov Moshe Poupko ima

za narod pred B-gom, tražeći od

Moše i Aharon su otišli tamo po

jednu vrlo zaniljivu teoriju koja ob-

njega da ne kažnjava mnoštvo zbog

upute.

jašnjava Korahovu pobunu. Ona se

grijeha pojedinca. Moše upozorava narod da se odvoji (fizički i psihološki) od Koraha i njegovih sljedbenika kako i njih ne bi zahvatila kazna koja će doći. Moše izjavljuje da će svi znati da ga je B-g poslao da čini sve ono što on radi. Ako će ti zli ljudi umrijeti na način sličan kako umiru ostali, onda B-g nije poslao Mošea. Ali ako B-g "pribavi"

Zemlja nije samo progutala Korahovu družinu, već i ono što su posjedovali. Poruka je, kaže Imrei Shefer, da imućnost često čovjeka čini uobraženim. To, pak, ponekad dovodi do osporavanja autoriteta.

Imovina ljudi nije bila tek nedužni

ikakvog razloga. No Korah, (možda) i 250 istaknutih osoba koje su mu se pridružile, možda su razmišljali na sljedeći način:

višoj razini od nas ostalih. Mi smo, a ne B-g, Mošea uzdigli još više. Mi smo odlučili da ne želimo više čuti

"B-žji Glas" i mi smo zatražili da nam Moše govori ono što B-g od

nili protiv B-ga. Dok je Moše zavr-

nas želi, a mi ćemo se toga pridr-

šavao ove riječi, zemlja se pod njima

žavati. B-g je govorio čitavom Izra-

razdijelila, otvorila i progutala sve s

elu. To je bio plan. I to je dovelo či-

Korahom. (Dublji smisao iz p'sukim

tav Izrael na razinu proroštva. S

je da ljudi zapravo nisu umrli nego

Mošeom kao glavnim prorokom. Mi

su napustili ovaj svijet na ovaj

smo se odrekli svoje izravne komu-

neobičan i čudesan način.)

nikacije s B-gom, i mi smo učinili

Korah i društvo bili su kažnjeni

stoga su bila primjerena kazna.

Mošea iz bilo kojeg ili potpuno bez

narod. Istina. I on će uvijek biti na

znati da su se ovi ljudi doista pobu-

Zemljina Usta koja su ih progutala

slične – oni bi osporavali B-ga i

Moše je bio od B-ga izabran da vodi

i sve što im pripada, onda će svi

tvrdnje i govoreći laži protiv Mošea.

odnosi na Datana i Avirama i njima

ve pobune.

i proguta Koraha i njegovu družinu

svojim ustima, iznoseći čudnovate

hua).

promatrač, recimo to tako, Koraho-

novo stvorenje, te zemlja otvori usta

"mjerom za mjeru". Sagriješili su

božanska vatra (kao i Nadava i Avi-

Mošea jedinim prorokom. (Nećemo Primijetite da kod Korahove pobune ne vidimo samo dvije kazne, već i dvije vrlo različite vrste kazni, koje su, pak, odraz vrste grijeha. Datan,

ovo pitanje zakomplicirati sa 70 starješina koji su imali udjela u

Mošeovom proroštvu, poput svijeće koja pali druge svijeće.)

Aviram i njihovi ljudi sručili su se u

Gemara kaže da je "pogodba" koju

Narod je u panici vikao, kada su

utrobu Zemlje. Ali 250 onih koji su

je narod Izraela sklopio kod Sinaja o

vidjeli što se dogodilo. B-žanska

prinosili k’toret, bili su časni ljudi.

tome da neće imati izravnu komuni-

vatra progutala je 250 prinosa tam-

Oni su bili pobožni. Tora o tome

kaciju s B-gom, bila neopoziva, po-

jana. B-g kaže Mošeu da kaže Ela-

svjedoči kada ih prvi puta spominje.

godba za trajna vremena. Korah se

zaru ben Aharonu da sakupi kadi-

Oni su iskreno vjerovali da čine pri-

želio predomisliti. Možda više nije

onice i isipa žeravice. Bakar od ka-

kladnu žrtvu B-gu. Inače oni ne bi

bio siguran da će Moše stvarno do-

dionica treba upotrijebiti da se nji-

riskirali svoje živote. Mora da su bili

vesti narod u Erec Jisra’el, nakon

Godina 13 3 Broj 36 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

fijaska s meraglim. Vrijednost ove teorije je što ona odmjerava motivacije Korahove družine. Datan i Aviram su bili pokvareni. Oni koji su prinosili k’toret nisu nužno bili takvi. Vjerojatno nisu.

Alija po alija

traži se brzo djelovanje.

Tora govori o 10 puta kada smo mi

pkom. Visoka cijena bila je plaćena za Korahov fijasko.

"iskušavali B-žje strpljenje" u Mid-

Sklapajući različite ideje u komen-

baru. To je jedna od stvari kojih bi-

tarima, možemo ukazati na sljedeće:

smo se uvijek trebali sjećati. Pirkei

Grijeh sa zlatnim teletom predstav-

Avot (5. perek) navodi je na popisu

lja grijehe protiv B-ga. On je možda,

R’vi’i – četvrta alija – 7 p’sukim

od deset kušnji. Bacimo pogled na

i često puta i jest, najviše sklon op-

(17,9-15)

tri od tih deset puta – grijeh zlatnog

rostiti tu vrstu grijeha. Grijeh uhoda

teleta, grijeh uhoda, i Korahovu

bio je uvreda za Erec Jisrael. Ovo,

pobunu.

nazovimo to tako, B-g smatra težim

Još jednom B-g "navodi" da će uni-

štiti narod. Ovog puta Moše se ne

grijehom, i manje je sklon oprostiti.

zalaže kod B-ga za njih već smjesta

Het ha’egel rezultirao je smrću

daje uputu Aharonu da zapali ta-

stvarnih počinitelja (3.000 muška-

mjan na ugljevlju sa žrtvenika i da

raca), no ostatku naroda je u osnovi

prođe među narodom kako bi zau-

bilo oprošteno nakon Mošeovog

stavio pomor koji je već započeo.

zauzimanja. Sami špijuni su bili

Ovaj je hitri postupak zaustavio

ubijeni, odraslim muškarcima je bio

Isto opažanje nalazimo kada uspo-

pomor koji je već odnio 14.700

zabranjen ulaz u Erec Jisrael, i tre-

redimo Potop, koji je došao kao

života, ne brojeći one koji su umrli u

bali su pomrijeti tijekom 40-godiš-

rezultat sloma društva, s Babilon-

incidentu s Korahom.

njeg lutanja. Možda ne zvuči tako,

skom kulom, kod koje su se ljudi

ali narodu je i za ovo u osnovi bilo

ujedinili da podignu bunu protiv

oprošteno (no uz težu kaznu).

B-ga. Kazna je u ovom slučaju bila

Ponekad, u vrijeme nevolje, Moše se moli B-gu dugačkom molitvom.

Korahova pobuna bila je usmjerena protiv Mošea. To je bila stvar ben adam l’havero. Ovo je vrsta grijeha koju je B-g najmanje sklon oprostiti.

■

mnogo manje teška.

Njegova molitva nakon grijeha sa

Za razliku od toga, 250-oricu koji su

zlatnim teletom primjer je duge

prinosili tamjan progutala je vatra,

Hamiši – peta alija – 9 p’sukim

molitve. Možemo čak reći da je to

Korah, Datan i Aviram i njihovi

(17,16-24)

bila molitva koja je trajala 40 dana.

ljudi, kućanstva, i ono što su posje-

Kada je Miriam pogodila cora’at,

dovali progutala je Zemlja, a zbog

Moše je izgovorio kratku molitvu

prigovaranja nakon Korahove po-

od 5 riječi (11 slova) za njeno oz-

bune, izbio je pomor i uzeo 14.700

dravljenje – Kel na r’fa na la. A u

života "na licu mjesta". Pomor je bio

ovom trenutku u Korahu Moše

"suzbijen" Mošeovim hitrim postu-

osjeća da molitva neće djelovati –

B-g kaže Mošeu da govori narodu i da uzme štap od svakog od plemenskih vođa, a na štap treba napisati ime vođe. Aharonovo ime bila je napisano na štapu Levijevog plemena. Štapove je trebalo staviti u Ohel Mo’ed. Ona osoba koju će B-g odabrati, njen štap će procvje-

tati; ova manifestacija B-žjeg izbora, nadamo se, učinit će kraj pritužbama i pomutnji kod naroda. Narod je učinio kako je bilo naloženo i štapovi su bili stavljeni preko noći u "Šator svjedočanstva". Sutradan je Aharonov štap procvjetao. Moše je pokazao štapove narodu i svako je pleme uzelo natrag svoj štap.

Strana 4

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

G’matrija sa L’Ora shel Torah, R.

otkupiti.

Yaakova Auerbacha z”l

Nijedno od ostalih prvorođenih

Evo brojčane potvrde uloge kohanim

nema svetost i micvot povezanih s

kao predstavnika čitavog Izraela.

njima. Ni konj, ni kamila, ni jelen

Šmot 28,1 – Približi si Aharona, svo-

niti antilopa, ni mačka niti pas ili

ga brata, i njegove sinove s njim,

pak ptica, itd. Drugim riječima, mi

između naroda Izraela, da Mi služe.

ne generaliziramo ove micvot na

G’matrija tog pasuka je 3166. Jednaki gematrijski zbroj imaju imena 12

sinova Jaakovljevih – Reuven, Ši-

đenu djecu treba otkupiti za 5 srebrnih šekela.

mon, Levi, Jehuda, Jisahar, Zevu-

Prvo od krava/koza/ovaca ne mo-

lun, Dan, Naftali, Gad…

že se otkupiti, već mora biti done-

Šiši – šesta alija – 24 p’sukim (17,25-18,20) B-g kaže Mošeu da Aharonov štap vrati u Miškan kao podsjetnik narodu da ne diže bunu ili da se ne žali. Moše učini kako mu je rečeno.

Narod iskazuje svoje osjećaje malodušnosti i straha od božanske kazne za svoje različite propuste. B-g ponovo ističe da kohanim i levijim imaju posebno mjesto i nose odgovornost da ne dovedu u opasnost svoje živote prelazeći postavljene granice.

Levijim su imali dužnost da čuvaju Mikdaš. (Počasna straža) [Zapravo, postajala su 24 stražarska mjesta, 21 od njih zauzimali su Levijim; tri su bila unutar Hrama i njih su zauzimali kohanim.]

Kohanim i levijim je zabranjeno da jedni drugima vrše njihove svete zadaće. Ne-kohen/Levi ne može raditi u Hramu. Zabranjeno je odbaciti obavezu hramske počasne straže.

Tora zatim navodi popis nekoliko darova koji se daju kohenu – meso određenih korbanot, t’ruma, bikurim, posvećeni predmeti, prvo od košer domaćih životinja te otkup/zamjena za prvenca magarca. PrvoroGodina 13 5 Broj 36 Strana

seno kao korban unutar prve godine (ukoliko je nepodesno za žrtvenik, b’hor je vlasništvo kohena bez ikakvih ograničenja). Svi darovi kehune (24 ukupno) su za Aharona i njego-

način da kažemo da Tora ovdje daje samo primjer.

Š’vi’i – sedma alija – 12 p’sukim (18,1-32) Levi treba dobiti desetinu (1/10 uroda) od svih Izraelaca. (Tih 10% treba uzeti nakon što je oduzeta t’ruma za kohene, što je oko 2%.) To je njegovo pravo u zamjenu za nje-

ve potomke, trajno. Međutim, kohen

gov posao u Mikdašu.

ne dobija dio zemlje u Izraelu. (Ovo

Levijim također ne dobivaju zemlju;

je temelj složenog, isprepletenog

njihova uloga je uloga duhovnih

odnosa između kohena i ne-kohena.)

službenika. Oni primaju ma’aser

Zapazite da je ovdje spomenuto

umjesto dodjele zemlje. (Oni su ta-

više micvot nego li ih ima među 613.

One koje nisu ubrojane, broje se na nekom drugom mjestu u Tori, a ovdje se spominju u kontekstu onoga na što kohen ima pravo u zamjenu za svoju službu i životnu ulogu.

Kada govorimo o prvorođencima…

kođer imali 48 gradova koje su im odvojila Plemena, da žive u njima.)

Služba Levijim u Mikdašu čini pozitivnu micvu. Tako je i sa micvom da se ma’aser rišon daje Leviju. Zauzvrat, Leviju je zapovijeđeno da daje 1/10 svoje desetine kohenu. Ovo je poznato

kao

t’rumat ma’aser

ili

Tri su vrste provorođenaca. Prvoro-

ma’aser min hama’aser. Ova se micva

đenci čovjeka moraju se otkupiti. I

vrši tehnički danas u Erec Jisraelu

mada tekst Pidjon habena poziva

kako bi nam se omogućilo uravno-

kohena da upita oca djeteta za što se

teženje uroda.

opredijelio, za svog sina ili srebrne novčiće, otac ne može izabrati novac.

Prvenče od magarca treba otkupiti, ali ima i zamjenska micva, naočigled neprihvatljiva ali svejedno je u knjigama i stoji na raspolaganju.

Prvenče od košer domaćih životinja (krave, koze, ovce) ne može se

Posljednja

3

p’sukim čitaju

se

ponovo za Maftir.

Aharonov štap urodio je š’kedim, bademima.

300+100+4+10+40=454.

Hašmo-

na’im = 8+300+40+6+50+1+10+40 =455. Oni su proizašli od Aharona.

(Baal HaTurimu ne smeta ±1) ■

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 388. Noć u Muzeju: Obaveza čuvanja hrama Ti i tvoji sinovi bit ćete pred Svetištem ... (Brojevi 18,2) 389. Zamjena mjesta: Zabrana levitu da radi kohenov posao (i obratno) ... ali oni neće pristupati svetom posuđu i žrtveniku ... (Brojevi 18,3) 390. Tako je govorio Zar: Zabrana da služe oni koji nisu koheni

... stranac se neće približiti ... (Brojevi 18,4) 391. Pazi da ne ostane otključan: Zabrana da se Hram ostavi bez nadzora Čuvajte stražu Svetog ... (Brojevi 18,5) 392. Otkupnina: Obaveza da se otkupi prvorođene sinove ... svakako ćete otkupiti svakog prvorođenog od ljudi ...

(Brojevi 18,15) 393. Ne brzaj!: Zabrana da se otkupljuje prvenče košer životinje ... prvenče od krave ... od ovce ili koze ... nećete otkupiti ...

(Brojevi 18,17)

394. Leviti se dobro uklapaju: Obaveza Levita da rade u hramu Levit će obaviti posao ... (Brojevi 18,23) 395. Ja sam deset posto: Obaveza da se odvoji desetinu za levite ... darovao sam je kao dar Levitima ... (Brojevi 18,24) Desetina je deset posto. Od vlastitih usjeva oduzimalo se nekoliko desetina, točno određenim redoslijedom. Prva od njih je prikladno nazvana maaser rišon (doslovno "prva desetina"), koja se davala levitu.

Sefer Hamicvot Hakacar

Za razliku od terume, dijela koji se daje kohenu, maaser rišon smatra se hulinom, što znači potpuno svjetovnom hranom. Takvu hranu mogao je jesti bilo tko, čak i u stanju ritualne nečistoće. Baš kao što je svaki Izraelac odvajao teruma od svog uroda, levit je također morao odvajati teruma od maasera koji mu je dan, kao što ćemo vidjeti. Ne samo to, iako su kohanim i Levijim primali desetine i druge darove od Izraelaca, oni su također imali obavezu da odvajaju desetine od svog vlastitog uroda.

Razlog za tu micvu je što je B-g dao zemlju svim plemenima izuzev Levija; Leviju je dao službu u Hramu.

Iako je ovo važan posao, on Levijim ostavlja bez izvora prihoda. To uistinu ne bi išlo da leviti, koji služe u ime naroda, prose po ulicama. Umjesto toga, B-g je organizirao njihovo uzdržavanje kroz desetine.

Za predano davanje desetine se kaže da osigurava bogatstvo. To jest, onaj tko je pedantan u ovoj micvi bit će uspješniji od onoga koji je uzima olako (vidi Mišna Avos 3,13). Zapravo, mada nam nije dopušteno "testirati" B-ga, u ovoj stvari nam je to dopušteno, kao što je izričito navedeno u Knjizi Malahije, "Donesite cijelu desetinu u spremu ... i testirajte me putem nje, kaže B-g" (3, 10).

Ova se micva primjenjuje na muškarce i žene, podjednako na kohanim, Levijim i Jisraelim. U Mišni, ona je predmet traktata Maaseros. Kodificirana je u Mišne Tora u prvom poglavlju Hilhos Maaser. Ova je micva 127. od 248 pozitivnih micvi u Rambamovom Sefer HaMicvosu i 12. od 26 micvi koje se mogu ispuniti u Izraelu prema popisu Steipler Gaona.

396. I vi isto: Obaveza levita da odvoji desetinu svojih desetina ... odvojit ćete od nje dar B-gu, desetinu od desetine ... (Brojevi 18,26) ■ ■

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi

kako za muškarca tako i za ženu.

47. Negativna je zapovijed ne varati jedan drugoga pri kupnji i prodaji

48. Negativna je zapovijed ne tlačiti svoga bližnjega riječima

kao što Pismo kaže, A ako prodaš nešto... ili kupiš iz ruke svoga bližnjeg, nećete dovesti u zabludu jedan drugoga (Va-jikra 25,14). Bez obzira da li je osoba prevarila namjerno, ili nije znala da je previše naplatila pri ovoj prodaji, ona je to dužna nadoknaditi.

jer Pismo kaže, I nećete nanositi štete jedan drugome (Va-jikra 25,17). [To znači] da ne smijemo reći osobi koja se kaje, "Sjeti se što si napravio", ili sinu onoga koji se preobrati

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, Strana 6

na judaizam, "Sjeti se što su tvoji praoci činili"; ili tražiti nešto mudro od onoga koji ne zna nikakve mudrosti, kako bi ga se ožalostilo – i jednako tako bilo koju sličnu stvar nanošenja štete riječima. ■ Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Proročka pogrešivost i B-žanska nepromjenjivost Usred Korahove pobune Hašem zapovijeda Mošeu da se odvoji od "‫( " ד‬eda, zajednice) prije nego li je uništi. Moše odgovara: "Ako je jedan čovjek sagriješio, hoćeš li uništiti cijelu "‫" ד‬, na što Hašem odgovara rekavši Mošeu da odvoji "‫ " ד‬od domova Koraha, Datana i Avirama.

Zbog dvojakog identiteta "‫ " ד‬u svakoj od gore navedenih izjava, ovaj kratki dijalog otvara čitav niz pitanja:

• Kolektivno kažnjavanje - Je li Hašem stvarno prijetio izricanjem kolektivne kazne cijelom narodu zbog zločina jedne manjine? Kada je kolektivna kazna legitimna?

• Proročke pogreške - Je li moguće da je Moše pogrešno razumio Hašemovu namjeru, pa kad je Hašem u početku koristio riječ "‫" ד‬, On time nije podrazumjevao cijeli narod, već samo Korahove sljedbenike? Mogu li proroci

pogriješiti i da li oni ponekad pogrešno shvate B-žanske informacije? Ako je tako, je li tako bilo i s Mošeom?

• B-žanska nepromjenjivost - Je li Hašem promijenio svoj pravac djelovanja nakon Mošeovog posredovanja? Da li to ukazuje da su Hašemove prvotne misli bile pogrešne?

Ako je B-g nepromjenjiv, kako On može promijeniti svoje mišljenje?

• Raspravite o tim pitanjima uz vaš šabatni stol.

Pobunjeničke frakcije Ibn Ezra sugerira da je pobunjenički tabor bio sastavljen od različitih frakcija nezadovoljnika, koje je ujedinjavalo njihovo razočarenje izborom plemena Levi za svećenike i Levite. On tvrdi da su "‫"נשמאמ ״ ד‬ bili prvorođenci koji su bila nezadovoljni zbog gubitka svog svećeničkog statusa, dok je također postojala i skupina samih Levita koji su bili ljuti zbog toga što su morali služiti Aharonu.

• Mislite li da bi te dvije skupine ljudi mogle tvoriti uspješnu koaliciju? Postoji li u tekstu ikakav dokaz da su velik postotak pobunjenika činili prvorođenci ili da se pobuna sastojala od različitih skupina, od kojih je svaka imala drugačije interese?

• Ibn Ezra pretpostavlja da su Leviti odabrani neposredno prije naše priče koju on datira na početak druge godine.

Koji tekstualni dokazi postoje za njegovu tvrdnju? Kakav utjecaj to ima na datiranje drugih događaja u Tori?

• Prema onima koji se ne slažu s Ibn Ezrom, što bi još moglo potaknuti pobunu? Na što bi mogla ukazivati pritužba Datana i Avirama?

Korah u umjetnosti Kao uvod u raspravu o sljedećim pitanjima, usporedite različite likovne prikaze kažnjavanja Datana i Avirama:

• Kakva je bila priroda čuda otvaranja zemlje? Je li to bio potres, ponor, ili dosad nepoznati fenomen?

• Je li zemlja progutala samo Datana i Avirama s njihovim obiteljima ili je Korah poginuo zajedno s njima? Koji stihovi bi mogli podupirati svako od ovih gledišta?

• Koja je bila uloga cijelog naroda u pobuni? Jesu li oni bili samo nevini promatrači, ili su oni aktivno ili pasivno podržavali Koraha? ■ Prevela Tamar Buchwald

Godina 13 7 Broj 36 Strana

Strana 7

Rav Kook:

Svetost usred zajednice Potreba za minjanom

pitanja:

Judaizam ima zanimljiv koncept koji se naziva minjan, molitveni kvorum. Posebne molitve posvećenja B-žjeg Imena (poput molitava keduša i kadiš) mogu se izgovoriti samo ako je prisutno deset muškaraca. Pojedinac može moliti sam, ali bez minjana neki dijelovi liturgije moraju se preskočiti.

Čini se da je molitva privatna stvar između duše i njenog Stvoritelja. Zašto bi nam trebao minjan od deset sudionika kako bismo mogli moliti cijelu službu?

Talmud izvlači zahtjev za molitvenim kvorumom iz B-žjeg proglasa, "Ja ću biti posvećen među Izraelcima" (Lev 22,32). Što točno znači riječ 'među' (Izraelcima)?

Tu riječ nalazimo ponovo u slučaju kada B-g upozorava ljude koji su živjeli u blizini sudionika Korahove pobune: "Odvojite se iz sredine ove eida (zajednice)" (Bamidbar 16,20). Iz toga mudraci uče da je B-g posvećen usred zajednice (eida).

A koja je definicija zajednice? Tora desetoricu uhoda koji su podnijeli negativan izvještaj o zemlji Izrael naziva eida ra'a, zlom zajednicom (Bamidbar 14, 26). Tako vidimo da je B-g posvećen u zajednici od barem deset članova.

Zahtjev za određenim brojem članova potrebnih za molitvu, i način na koji je on izveden, otvara dva

Strana 8

Zašto je zahtjev za minjanom izveden baš iz dva klasična primjera pobune i sramote – primjera uhoda i Koraha?

Usavršavanje zajednice Svetost je utemeljena na našim prirodnim težnjama ka duhovnom rastu i usavršavanju. Međutim, želja da se usavršavamo – čak i duhovno – nije prava svetost. Naš cilj ne bi trebao biti ispunjavanje naših osobnih potreba, već slavljenje i posvećivanje našeg Stvoritelja. Istinska svetost je altruistična težnja za dobrim zbog same činjenice što je to dobro, a ne iz vlastitih interesa.

Srž uzvišene službe B-gu je kada ispunjavamo Njegovu volju na način da pomažemo i uzdižemo društvo. Stoga se molitvu keduša ne može izgovarati privatno. Bez zajednice koja će od toga imati koristi i rasti, pojedinac ne može zaista postići više razine svetosti.

Posebna povezanost između po-

jedinca i društva predstavljena je brojem deset. Deset je prvi broj koji je ujedno i skupina, zbroj jedinica koje postaju nova jedinka. Stoga, minimalni broj članova kvoruma mora biti deset.

Učenje od zlikovaca Zašto ove lekcije učimo od zlih ljudi? Upravo je kazna za zle ono što širi svjetlo nagrade za pravedne.

Ako bi jedini rezultat zla bio da su zlikovci naštetili sami sebi, zakon ne bi trebao biti toliko oštar prema onome tko povređuje samo sebe.

Međutim, dio je ljudske prirode ■ da utječemo na druge te da smo pod utjecajem vlastite okoline. Na nesreću, zli ljudi imaju negativni utjecaj na cijelu zajednicu i iz tog su razloga tako strogo kažnjeni.

Razumijevanje toga zašto su zli kažnjeni razjašnjava i pitanje zašto su pravedni nagrađeni. Kao što su ovi prvi kažnjeni zbog negativnog utjecaja na zajednicu, tako su ovi drugi nagrađeni zbog svog pozitivnog utjecaja. Sada postaje jasno da istinska svetost postoji samo u kontekstu organske cjeline. A molitva kojom posvećujemo B-žje Ime može se izgovarati samo u prisutnosti deset predstavnika zajednice.

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rav Kook:

Svetost usred zajednice

Uključenost i izbor

Moriji, bamot su zauvijek zabranjeni.

Proroštvo samo u Izraelu

"Korah je bio pametan čovjek – što je to on vidio da ga je odvelo u ludost?

Njegov um ga je obmanuo. On je u proročkoj viziji vidio da će od njega poteći loza velikih ljudi, uključujući i proroka Samuela koji je bio jednak kao Moše i Aharon zajedno." (Midraš Tanhuma 5)

Dok su bili dozvoljeni, ti su se privatni žrtvenici mogli postavljati bilo gdje. Oni su svima omogućavali pristup B-gu; čak i oni koji nisu bili svećenici mogli su prinositi žrtve.

Periodi u kojima su bamot bili dozvoljeni odražavaju uključiv oblik služenja B-gu koji svima omogućava da služe B-gu i da Mu se približe.

Sličan proces dogodio se vezan uz proroštva. Sve do objave na Sinaju, fenomen proroštva postojao je u svim narodima. Međutim, na Sinaju je Moše tražio od B-ga da Njegova prisutnost prebiva samo među narodom Izraela: "Ako budeš išao s nama, ja i Tvoj narod bit ćemo različiti od svih drugih naroda na licu zemlje" (Šemot 33,16; vidi Berahot 7a).

Iako midraš naizgled umanjuje Korahovu svađu etiketirajući je kao ludost, argument koji je Korah dao – "Cijela je zajednica sveta i B-g je usred nje" (Bamidbar 16,3) – uopće ne djeluje ludo. Zar Korah ne kaže ono što je B-g rekao narodu, "Bit ćete sveti jer sam Ja, vaš B-g, svet" .(Lev 19,2)? Što je bilo toliko pogrešno u toj tvrdnji? Zašto je Moše inzistirao na tome da samo Aharon i njegovi potomci mogu služiti kao svećenici?

Korahova pogreška ukorijenjena je u nerazumijevanju dvije različite razine b-žanske promisli: uključenosti (kirva) i izbora (behira). Tijekom nekih perioda, B-žja je služba uključivala svakoga, bila je dostupna svima. U drugim je pak vremenima, B-g odabrao određene ljude ili mjesta kako bi donio višu razinu svetosti i uzdigao ostatak svijeta kroz njih.

Hram i Bamot Jedan primjer razlike između tih dvaju pristupa je status bamot, privatnih žrtvenika za prinošenje žrtava B-gu.

Sve dok nije bilo podignuto svetište u Šilou, pojedincima je bilo dozvoljeno prinositi žrtve na privatnim žrtvenicima diljem zemlje. Tijekom 369 godina koliko je Svetište stajalo u Šilou, takvi su žrtvenici bili zabranjeni i sve žrtve morale su biti prinesene u Šilou. Nakon uništenja Svetišta u Šilou, bamot su ponovno bili dozvoljeni. Međutim, izborom Jeruzalema i izgradnjom Hrama na Godina 13 9 Broj 36 Strana

S druge strane, za službu u Svetištu i u Hramu, izabrani su samo Aharonovi potomci. Kada je Šilo, i kasnije Jeruzalem, izabran da bude mjesto na kojem će počivati Kovčeg Saveza, b-žanska je služba postala ograničena na te gradove i njihove svete građevine. Za razliku od bamot, koji su bili dostupni svima, Svetište i Hram bili su zatvorene građevine odvojene zidovima i zastorima. Različite razine svetosti bile su prostorno ograničene. Zato Talmud (Joma 54a) uči da je Šehina (B-žja prisutnost) prebivala u prostoru između dva kraja Kovčega.

Služba stubova Drugi primjer kontrasta između tih dvaju pristupa možemo vidjeti u upotrebi obrednih stubova (maceivot) za službu B-gu. Takvi su stubovi bili oblik javne službe koja je mogla okupiti ljude, bez zidova i ograničenja. Takva je služba bila prikladna za vrijeme Abrahama koji je pokušao proširiti svijetom koncept monoteizma.

Međutim, u Mošeovo vrijeme, služba B-gu pomoću takvih stubova je zabranjena. Nakon izbora židovskog naroda, postalo je potrebno najprije uzdići narod Izraela. Tek nakon toga ostatak svijeta može postići spoznaju B-ga. B-žja služba stoga zahtijeva ograničenja – zidine Svetišta i Hrama – kako bi svetost bila sačuvana unutar njih.

Iako će ograničenja stvorena izborom Jeruzalema i židovskog naroda uvijek postojati, izbor Aharonovih potomaka kao svećenika nije trajan.

U budućnosti će cijeli Izrael biti uzdignut do razine svećenika. Vezano uz tu budućnost, B-g je rekao Izraelu, "Bit ćete kraljevstvo svećenika i Moj sveti narod" (Šemot 19,6).

Korahova vizija

Kao što midraš objašnjava, Korah je bio zaveden svojom proročkom vizijom. On je rekao istinu, "Cijela je zajednica sveta i B-g je usred nje."

No, vrijeme njegove vizije pripada dalekoj budućnosti. Korah je vidio samo privatnu viziju – ruah hakodeš, a ne univerzalno proroštvo prema kojem se valja ponašati.

Moše je aludirao na prirodu Korahove vizije vrstom žrtve koju je odredio za test. Posvećenje kohanim i Hrama uključivalo je žrtve za grijeh i žrtve paljenice pa bi bilo logično da je Moše odredio da Korah i njegovi ljudi prinesu slične žrtve.

On je, međutim, rekao da prinesu tamjan. Time je dao do znanja da Korahova vizija izražava istinu, ali istinu za daleku budućnost kada žrtve za grijeh više neće biti potre■ bne kako bi njima pokrili svoje prijestupe. ■ Prevela Anja Grabar Strana 9

Rabbi Berel Wein:

Hipokrizija U knjizi Bamidbar slijedi tragedija za tragedijom. Neopravdane pritužbe naroda u vezi hrane u pustinji i neistinit izvještaj o zemlji Izraela o kojem se raspravljalo u prošlotjednoj parši, završavaju s pošasti, kaznom i uništenjem. Ovotjedna parša opisuje pobunu Koraha i njegove grupe protiv Mošea i vrhovne vlasti Tore u Židovskom društvu. Čini se kao da unutar Židovskog društva vreba latentna želja za smrću, koja mu ne dopušta da se riješi stalnog ponavljanja užasnih pogrešaka. Naraštaj iz pustinje gledao je čuda, čak i B-žju prisutnost, da tako kažemo, redovito, no njegov prkos i pobuna protiv njegove posebne uloge u ljudskoj civilizaciji svejedno neprestano jača.

naroda!" I to je situacija koja se ponavlja u gotovo svakoj generaciji Židovskog postojanja.

Borba koja se odvija u nutrini Židova i Židovske zajednice u svim vremenima jest da li prihvatiti svoju b-gomdanu ulogu kao "blaga među svim narodima" ili se nekako odreći svakog znaka da budemo poseban narod. Odluka zapravo nije prikazana kao da u sebi nosi toliku težinu. Umjesto toga, ona se odražava u nastavljanju Židovskog bogoštovlja, pridržavanja židovskih vrijednosti i spremnosti da se ostane ponosan kao Židov u svijetu koji je neprijateljski raspoložen prema Židovima, Židovskoj državi i samom Židovstvu.

To je zapravo predstavljalo izraz žaljenja od strane mnogih Židova u

Korah svoj osobni animozitet prema Mošeu i svoju frustraciju zbog toga što ne dobiva priznanje

pustinji što su Toru na Sinaju prihvatili bez ograničenja. Ova skupina nije imala namjeru postati izabrani narod. Tugaljiv krik "samo daj da se vratimo u Egipat" u stvarnosti je vapaj "želimo biti poput svih drugih

za koje smatra da mu pripada, zaodjeva u odoru svetosti i altruizma. Licemjerje uvijek posebno vri među onima koji osuđuju druge.

Zbog onih koji su pravični po svom osobnom uvjerenju pravednost gubi

Strana 10

na cijeni.

Zahtjevi koje Korah iznosi u ime demokracije, da je sav narod svet i dostojan da vodi, odjekuju kao klasičan primjer onoga što je ispravno.

Tome je teško protusloviti, i to svakako ima snažan odjek i privlači javnost. Problem s Korahovom žalbom i riječima je u tome što su one u osnovi lažne.

Mošeov status je odredio B-g, i dokazao se kroz stoljeća Židovske povijesti. Na svijetu doista nema ljudi bez predrasuda. No, ima■ onih koji, u najmanju ruku, prepoznaju svoju pristranost i pokušavaju se s njom nositi iskreno i inteligentno.

Licemjerje je pokušaj da se pristranost prikrije lažnom plemenitom svrhom i neiskrenom nesebičnošću.

Ta je karakterna osobina za svaku osudu, i potencijalno je daleko razornija od otvorenog neprijateljstva.

To je ono zbog čega je Korah predstavljao toliku opasnost i zašto je Mošeova odlučnost da ga javno razotkrije i kazni bila toliko oštra i postojana. Korahova tragedija ne

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Hipokrizija

očituje se samo u njegovom osobnom padu, nego i u razaranju i pomutnji koju je izazvao u Židovskom društvu. To je situacija koja se ponavlja i danas.

Dovesti ego u ravnotežu U cijeloj biblijskoj pripovijesti o boravku Židovskog naroda u pustinji Sinaj, Levijevo pleme se ne spominje kao sudionik u bilo kojoj od pobuna Židovskog naroda protiv B-ga i Mošea. Levijevo pleme čvrsto je stajalo u svojoj vjeri i odanosti tijekom velike nesreće sa Zlatnim teletom, i stali su uz bok Mošeu kako bi se zaustavio taj val idolopoklonstva.

U montiranoj optužbi protiv Mošea i B-ga u vezi vode i hrane, ne nalazimo Levijevo pleme. Levijevo pleme nije sudjelovao niti u misiji uhoda i istraživača zemlje Izraela i postoji mišljenje da ono nije bilo uključeno u odredbu da će onaj naraštaj umrijeti u pustinji i da nikada neće vidjeti Zemlju Izraelsku. Pa ipak, ova naizgled besprijekorna evidencija okaljana je događajima opisanim u ovotjednoj parši.

Ovdje je, očito, Levijevo pleme, kroz Koraha i njegove pristaše, predvodnik vrlo ozbiljne pobune protiv Mošeova autoriteta. I sam Moše je levit, pa kada kritizira ponašanje plemena Levijeva - "zar vam nije dovoljno to što ste izabrani da budete sluge Vječnoga u svom levitskom statusu, nego morate inzistirati da budete i svećenićka klasa Izraela?!", on to zasigurno čini teška srca i s puno gorčine. U stvari on zahtijeva da sazna što se to dogodilo što je preobratilo sveto Levijevo pleme u buntovnu skupinu čija će kazna biti da

Godina 13 11Broj 36 Strana

ih proguta zemlju.

Jedna od mojih omiljenih fraza u životu je da čovjek nikada ne smije podcijeniti moć ega. Prvi svjetski rat 1914-1918. u velikoj je mjeri bio izazvan i vođen egoističnim hirovima nekih od glavnih europskih monarha koji su tada bili na vlasti. Talmud nam bilježi da je zlom, ali potencijalno velikom kralju Izraela, Jeravamu ben Nvatu, B-g ponudio, da tako kažem, da prošeta rajem uz kralja Davida i samog B-ga, i opet kažem, nazovimo to tako.

Talmud nam kaže da je Jeravam ponudu odbio, jer bi kralj David u toj šetnji Nebom imao bolje mjesto od njega. Poruka i pouka koju nam Talmud želi ovom pričom prenijeti je koliko opasan i tragičan po čovjeka može biti naduti ego, a ako je taj na vodećoj poziciji i autoritet je, on može utjecati i na druge.

Korah i Levijevo pleme postali su žrtve svog napuhanog ega. Način na koji doživljavaju sebe sada je daleko od realnog i odgovornosti. Čovjek ne može biti bez ega i vlastitog ponosa. Ipak, ove osobine moraju biti ublažene perspektivom, logikom i osjećajem odanosti i poslušnosti B-žjoj riječi. To je, po mom mišljenju temeljna pouka ovotjedne parše.

Mošeov prevladavajući osjećaj skromnosti umanjuje nagone njegovog vlastitog ega pa je on u stanju reći "kada bi mi se sva B-žja zajednica mogla pridružiti kao proroci." Korah, prožet svojim neopravdano napuhanim egom, uništava sebe i mnoge druge u svojem zahtjevu za pozicijom koja mu ne pripada njemu, niti je on nje dostojan. Šabat šalom ■

Strana 11

Rabbi Yissocher Frand:

Priča o dvije loše karakterne crte: ljubomori i svadljivosti Ljubomora Ovotjedna parša – parša Korah – ističe zlo dviju groznih osobina: ljubomore i svadljivosti. Prva koju susrećemo je ljubomora. Raši kaže da je Korahova motivacija za pobu-

Izhara, koji je drugi po redu, odmah

'Olam haze' (ovaj svijet). To je priča

iza Amrama? Pa ipak je Moše za

o onome što se dogodilo Korahu.

kneza postavio sina njegovog najmlađeg brata. Ja ću se sporiti s njime i poništiti njegovu odluku." (Raši o Bamidbar 16,1)

Gemara (Šabos 152b) izvlači stih "…ljubomora donosi trulež kostima" (Mišlei 14,30). Sudbina ljubomornog čovjeka je da će mu kosti

nu protiv Mošea bila ljubomora. On

Unatoč činjenici da hazal kažu da

istrunuti - suprotno tome, onome

je bio ljubomoran što je njegov mla-

je Korah bio mudar i pronicljiv čo-

tko je slobodan od ljubomore kosti

đi bratić postao knez Korahovih

vjek, on je zbog ljubomore izgubio

neće istrunuti. U normalnim situ-

potomaka.

kontrolu nad sobom. Svaki čovjek

acijama, kada čovjek umre, tijelo

koji promatra život može uvidjeti

istrune, ali ne i kosti. Zato postoje

da ljubomora ljude odvodi u lude

kosturi. Čak i dugo vremena nakon

ekstreme. Baš kao što želja za čašću

što koža i tijelo istrunu, kosti ostaju

i slavom može dovesti čovjeka do

netaknute. Međutim, Talmud iz ■

toga da čini lude, pa čak i zle stvari,

ovog stiha u Izrekama izvlači zak-

tako bi čovjek trebao ovladati svo-

ljučak da će čak i kosti čovjeka koji

jom ljubomorom kako ga ne bi od-

je tijekom života gajio ljubomoru u

vela u autodestruktivno ponašanje.

svom srcu, istrunuti.

"Što je Koraha uvelo u raspravu sa Mošeom? Bio je ljubomoran zbog toga što je Moše prema B-žjoj riječi postavio Elizafana, Uzielovog sina, na položaj kneza Kehatovih sinova.

Korah je rekao: Bila su četvorica braće (uključujući mog oca), kako je rečeno 'Kehatovi su sinovi bili: Amram, Izhar, Hebron i Uziel'. Amram je bio prvorođeni i njegova dvojica sinova dobila su visoke pozicije: jedan je postao kralj, a drugi Veliki svećenik. Tko bi trebao dobiti sljedeću poziciju po važnosti i postati knez? Nisam li to ja koji sam sin

Hazal kažu u Avos (4,21): Zavist, pohlepa i častoljublje odvode čov-

jeka sa svijeta (prema prijevodu R. Š.

Freibergera). To se ne odnosi samo na 'svijet koji dolazi'. Ljubomora, požuda i potraga za slavom mogu jednako tako uništiti i čovjekov

Možda je sljedeća ideja "mjere za mjeru" razlog ovakve b-žanske kazne. Ako postoji nešto što predstavlja srž čovjek (acmius), onda su to njegove kosti (acamos). Hebrejska riječ ecem znači i 'kost' i 'srž'. Stoga čovjekove kosti predstavljaju njegovu srž. Kada ljubomora obuzme čovjeka, on ne želi biti ono što jest.

On želi biti netko drugi. Čovjek koji želi tuđi posao, kuću, ženu, novac ili moć – time daje do znanja da nije sretan s onim što on jest i što posjeduje. Kina (ljubomora, zavist) predstavlja ozbiljan nedostatak vjere.

Ljubomoran čovjek ne shvaća da Svemogući želi da on ima baš tu kuću, taj novac, tu djecu, tu poziciju, itd. Ljubomora predstavlja nijekanje vlastite srži. Stoga, uči nas Talmud, čovjeka

kazna za ljubomornog po principu

"mjere

za

mjeru", postaje da njegove kosti istrunu.

Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Priča o dvije loše karakterne crte

Vidio sam odličnu primjenu te

čno da je Moše osjećao ljubomoru ili

vojsci bilo je gotovo jednako smr-

ideje u ime Maharala Diskina: Ge-

mržnju prema članovima Klal Jisra-

tnoj kazni – duhovna smrt je bila

mara (Nazir 45a) kaže na stih "I

ela. Međutim, "on je uzeo Josefove

neizbježna – i ljudi su pokušavali

Moše je ponio Josefove kosti sa

kosti sa njim". On je uzeo sa sobom

sve i svašta ne bi li se iz toga izvu-

njim" (Vajikah Moše es acmos Josef

– kao jednaki partner – Josefovu

kli). Gradonačelnik je očigledno

imo) (Šemot 13,19) – "ono što 's njim'

lekciju da ne dopusti da ga obuzmu

ilegalno koristio svoj utjecaj u za-

znači – znači s njim u njegovim

zle karakterne crte ljubomore i mr-

jednici kako bi spriječio da neki

granicama (imo – b'mehicaso)."

žnje.

momci odu u vojsku.

Maharal

Diskin

komentira

da

bismo stih zapravo trebali čitati "Vajikah Moše es acmos Josef ito". To je stoga što je Josef prije svoje smrti dao uputstvo "uzmite moje kosti sa vama (ithem)". Prema tome bi ispravna zamjenica kojom bi označili Mošea koji ispunja Josefove upute bila ito, a ne imo. Maharal Diskin objašnjava da riječ imo uvijek podrazumijeva jednakost, dok riječ ito koja također znači 's njim' ne mora nužno podrazumijevati jednakost.

Tora nam tako daje do znanja da je Moše uzeo Josefove kosti s njime, kao da su bili jednaki. Što to znači?

Josef je rekao Izraelcima "Uzmite moje kosti sa sobom" – što znači "moje kosti neće istrunuti". "Moje će kosti ostati netaknute jer, unatoč svemu što su mi braća učinila, nikad nisam bio ljubomoran na njih i nikad ih nisam mrzio. Dokaz za to bit će da će kosti onih koji pate od ljubomore, istrunuti. Moje kosti ne-

Destruktivna moć svadljivosti

Druga negativna osobina opisana u našoj parši je destruktivna moć svadljivosti. To je bez sumnje glavni primjer te osobine u cijeloj Tori.

Ljudi su izgubili svoje živote, svoju imovinu pa čak i svoju djecu zbog svadljivosti. Raši primjećuje da je mahlokes (svadljivost) jedini grijeh zbog kojeg Svemogući kažnjava žene, djecu pa čak i nevinu nejačad.

rekla, "Jesi li lud? Jedan od tih momaka koje je gradonačelnik ilegalno oslobodio od vojske je i naš sin! Ako ga prijaviš vlasti, našeg će sina odvesti u vojsku!" Rekla mu je da je ono što želi učiniti poput bušenja rupe u brodu ispod sjedala kolege koji ti se ne sviđa. Potonut će cijeli brod i svi njegovi putnici!

Svadljivost je poput vatre – uništava

Čovjek je u svojoj ljutnji na sus-

sve na svom putu – bila na tome

jeda odgovorio svojoj ženi: "Nije me

krivica ili ne. Vatra ne pravi razliku

briga ako uhite mog sina, nije me

– ona spaljuje sve na svom putu.

briga ako uhite mene. Nije me briga

Razmislite o tome koliko su ludi bili ti ljudi. Moše Rabenu ih je zapravo izazvao na duel. Šanse su bile 250:1 da nitko od njih neće biti izabran. Nitko se ne igra s takvim stvarima. Pa ipak, oni su to učinili samo

zato

jer

ih

je

obuzela

svadljivost.

Jednom

sam

pročitao

sljedeći

će istrunuti", obećao je Josef. Moše

incident u koji je bio uključen Hofec

Rabenu tu je lekciju uzeo sa sobom

Haim: Jedan je Židov živio u malom

(imo). Drugim riječima, Moše Rabe-

mjestu i bio je susjed židovskog

nu je također imao težak put sa ži-

gradonačelnika tog mjesta. Ušli su u

dovskim narodom u pustinji. Mno-

spor i tendencija svadljivosti rasla je

go je puta Klal Jisrael napadao Mo-

i rasla sve dok im nije došla do grla.

šea. Medraš na ovotjednu paršu ka-

Susjed je rekao gradonačelniku da

že da su muškarci Klal Jisraela čak

će otići ruskim vlastima i reći im

upozoravali svoje žene da ne ostaju

kako je on iskoristio svoj utjecaj da

nasamo sa Mošeom kako on ne bi s

bi izvukao neke momke od služenja

njima počinio preljub. Bilo bi logi-

u carskoj vojsci. (Služiti u carskoj

Godina 13 13Broj 36 Strana

Ovaj je susjed rekao svojoj ženi što

namjerava učiniti, a ona mu je na to

ni ako uhite tebe – sve dok to podrazumijeva da će njega dopasti kazna!" Ljudi uvijek rade sebi u korist.

Nagon za preživljavanjem najosnovnija je ljudska emocija. Međutim, čovjek može biti spreman žrtvovati sebe i svoju djecu samo zato da bi pokorio drugog čovjeka. To je moć svadljivosti.

Parša Š'lah prikazuje što čovjeku može učiniti želja za časti, za slavom. Parša Korah pokazuje nam što ljubomora i svadljivost mogu učiniti čovjeku. Zato Tora bilježi te priče.

One bi trebale na nas ostaviti dojam.

Ako ne vodimo računa o tim lošim osobinama i ako ih ne popravljamo kada je to potrebno, tada ćemo – ne dalo Nebo – platiti kaznu za to. ■ Prevela Anja Grabar Strana 13

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Svađaš se uvijek sam sa sobom Ovotjedna parša govori o svađi

Moja žena i ja svađamo se rijetko

Ponekad bude situacija u kojoj se

koju je Korah, Mošeov bratić, pokre-

i, kada do toga dođe, svađa traje

ja svađam sa svojom ženom, no ona

nuo protiv Mošea i Aharona. Cijela

vrlo kratko. Mi se u mnogočemu ne

se samo ne slaže sa mnom. Za mene

stvar bila je samo početak napada

slažemo – svakodnevno. No, budući

je ta situacija neugodna, ali ne i za

na Mošea, a završila je time da je

da u većini slučajeva nijedno od nas

nju. Ima i situacija kada se ona

Koraha i njegove sljedbenike doslo-

svađa sa mnom i uzrujana je – a ja

vno progutala zemlja u potresu –

se ne slažem s njom, ali svejedno

vrlo djelotvoran način da se svađa

uživam u životu. I naravno, postoje

privede kraju, ali nemojte to poku-

vremena kada se oboje uzrujamo i

šavati kod kuće sa svojom djecom.

uđemo u poštenu svađu!

Ovo je parša o svađama. Korah

Moše je zasigurno bio razočaran

izabire svađati se s Mošeom i zaista,

Korahovim napadom. Ali on nije

ta svađa nastaje – bar u Korahovu

bio uzrujan. Čak je učinio pravu

umu. Iz Mošeove perspektive, sva-

stvar i ponizno pokušao riješiti pro-

đe nikada nije ni bilo. On je bio vo-

blem sa Korahom. S druge strane,

ljan dopustiti događajima da se

Korah je gorio iznutra – bio je usred

sami odigraju onako kako je B-g to

svađe, sam sa sobom.

zamislio.

Suprotno

uobičajenom

Problem sa svađom, osim činje-

mišljenju, za svađu je potrebna

nice da se čovjek osjeća loše, jest što

samo jedna osoba.

taj loš osjećaj neizbježno vodi do loših prosudbi, a loše prosudbe vo-

Dozvolite mi da kažem nešto više

de do loših izbora – koji čine da se

o tome.

još više uzrujamo. Svađa je zlobni

Postoji razlika između neslaganja i

začarani krug.

svađe, a ta razlika je u osjećaju.

ne pridaje preveliku važnost činje-

Jednostavno rečeno, neslaganje sa

nici da se ne slažemo, to se rijetko

Čak ni Moše, najponizniji od svih

samim sobom donosi dobar osjećaj,

razvije u svađu. Svako neslaganje

ljudi, nije mogao izbjeći svađu sa

dok svađa sa sobom donosi nemir.

nosi u sebi potencijal da preraste u

ljudima poput Koraha koji su odlu-

Nije stvar u naravi problema, niti u

svađu. Zapravo, svako osobno mi-

čni u tome da pronađu žrtvu s ko-

različitim mišljenjima, već u tome

šljenje može se pretvoriti u svađu,

jom će se svađati. No, ono što je

što svaka osoba dodaje situaciji, a

ali samo ako si čovjek dozvoli da se

Moše mogao učiniti i što je učinio –

što neslaganje može pretvoriti u

zbog toga uzruja.

a isto vrijedi i za nas – jest da je

svađu.

izrazio neslaganje bez da sam potpadne pod duh svađe. Osjećaj uz-

'Zao čovjek koji iskreno daruje u dobrotvorne svrhe bit će primljen u B-žju prisutnost' (Tanhuma 17,14) Ovo je malo proturječno, znam. Ali, možeš imati osobu koju proždiru njene strasti i koja je izgubljena u njima, ali kad vidi siromašnog čovjeka, srce joj duboko suosjeća s njime. Dragocjenost tog trenutka iskrene brige i ljubavi, i njezina reakcija pružanja ruke i davanja čini cijeli njezin inače besmisleni život vrijednim življenja.

Strana 14

rujanosti nikad neće ojačati tvoju poziciju. Samo će zamagliti tvoju prosudbu i odvesti te dalje putem razdora. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar

Divrej Tora

Rabbi Shlomo Riskin:

Nesuglasice "I Korah uze ..." (Brojevi 16,1) Jesu li nesuglasice pozitivna ili negativna pojava? Budući da je ideal mira toliko bitan za Židovski ideal - u tolikoj mjeri da se čak međusobno pozdravljamo i opraštamo hebrejskom riječju šalom, mir - očekivao bih da će naši povijesni izvori iznijeti sveopću osudu nesuglasica.

Ali očito, postoji način na koji se može raspravljati i način na koji se ne može raspravljati. Mišna u Avot (Rečenice otaca 5,20) razlikuje dvije vrste rasprava: "Raspra ….koja se vodi u Ime B-žje, poput one Hilela i Šamaja, na kraju će opstati; raspra koja nije u Ime B-žje, poput svađe Koraha i njegovih skupina, neće opstati."

Pored problematičnog pitanja pozitivnog opisa "raspre ...u Ime B-žje", teško je razumjeti zašto Mišna o jednoj vrsti rasprava govori kao o raspravi Hilela i Šamaja, dvojice protivnika, a o drugoj kao raspravi Koraha i njegovih skupina, a ne, kako bismo očekivali, raspravi Koraha i Mojsija.

Vjerujem da se odgovor na naša pitanja nalazi u dvije legitimne definicije hebrejske riječi za raspravu, mahloket: Da li ona znači podijeliti (lehalek) ili razlučiti (la’asot hiluk), razdvojiti ili razlikovati? Prva ukazuje na nepremostivi jaz, veliki procjep koji razdvaja, poništava viđenje drugoga, dok druga ukazuje na analizu svake strane kako bi se postiglo bolje razumijevanje svakog gledišta, a možda čak i kako bi se na kraju postigla sinteza, spajanje misli ili diskurs, razgovor, rješenje za oba stajališta!

Takvim poimanjem, Rašijev početni komentar riječi kojima započinje ovaj dio Tore, "I Korah uze", postaje nedvojbeno jasan. "On je otišao na drugu stranu da bi izašao iz sredine zajednice." Budući da je Korah načinio veliku podjelu između sebe i Mojsija, Mišna u Avot definira njegovu raspravu kao onu Koraha i njegovih skupina; njega je zanimalo poništavanje, umjesto pokušaja razumijevanja Mojsijeve strane. S druge strane, kada Talmud opisuje rasprave između Hilela i Šamaja, on smatra da: I ovi i oni [obje škole] su riječi Godina 13 15Broj 36 Strana

živoga B-ga. Ako je tako, zašto je onda zakon određen u skladu sa Hilelovom školom? Zbog toga što su oni ugodni i prihvaćaju, uvijek podučavaju svoje gledište zajedno s gledištem škole Šamajeve, te čak gledište Šamajeve škole navode prije nego što navedu svoje vlastito gledište.

(Eruvin 13b) Prema ovom stajalištu, "ovi i oni [oprečna mišljenja] su riječi živoga B-ga", Svemogući je u početku i namjerno ostavio mnoga pitanja usmene predaje otvorenima kako bi omogućio različita mišljenja, od kojih svako može biti ispravno kada se promatra iz b-žanske perspektive.

Zapravo, Mišna u Edujot uči da je razlog zašto je naša Usmena tradicija zabilježila manjinska kao i većinska mišljenje taj što kasniji Sanhedrin (Židovski vrhovni sud) može poništiti odluku ranijeg Sanhedrina, makar nije veći od ranijeg po mudrosti ili brojnosti, sve dok postoji zabilježen stav manjine na koji se kasniji Sanhedrin može pozvati za svoje poništenje ranije odluke; a većina se halahičkih odluka oslanja na odluku manjine u slučajevima stresnih uvjeta i izvanrednih situacija (Mišna Edujot 1,5; Maimonides i Ra'avad ad loc.). U svijetu halahe, drugačija stajališta manjina nikada se ne poništavaju; ta su mišljenja također dio religijsko-pravne slike i mogu postati normativnim zakonom za većinu u nekom drugom vremenskom razdoblju ili u slučaju drugačijih i teških pojedinačnih situacija u istom tom razdoblju.

Talmud isto tako snažno i odlučno potvrđuje važnost suprotnih stavova kako bi se preispitalo i pomoglo razjasniti alternativno mišljenje. R. Johanan i Reš Lakiš bili su šogori i partneri u učenju koji su raspravljali o svojim oprečnim mišljenjima u gotovo svakoj grani talmudskog zakona. Kad je Reš Lakiš umro, R. Johanan je bio jako pogođen i nesretan.

R. Elazar b. Pedat, veliki učenjak, pokušao je utješiti R. Johanana time da mu bude zamjena za Reš Lakiša kao njegov partner u učenju.

Na svako mišljenje koje bi R. Johanan iznio, R. Elazar bi ga potvrdio tanaitskim izvorom. R. Johanan ga je napao: "Ti si li poput Lakiševa

sina? Nimalo! Prije, kad god bih iznio mišljenje, Lakišev sin bi mi postavio dvadeset i četiri pitanja i ja bih mu odgovorio s dvadeset i četiri odgovora; na takav je način pravna rasprava bila proširena i poboljšana.

A ti mi daješ samo dokaze koji podržavaju moje mišljenje. Misliš li da ne znam da su moja mišljenja utemeljena?" R. Johanan je besciljno hodao, trgao svoju odjeću i plakao bez prestanka. Jaukao je: "Gdje si, sine Lakišev, gdje si sine Lakišev", sve dok nije izgubio razum. Ostali mudraci su zatražili b-žansku milost, i R. Johanan je umro. (Bava Mecia 84a) Ovo poštovanje prema propitivanju alternativnih mišljenja - toliko elementarno talamudskom umu – svoj korijen ima u drugoj Mišni (Sanhedrin 37a), koja B-žju veličinu vidi u razlikama među pojedincima i pluralizmu ideja. "Za razliku od onoga koji kuje kovanice iz jednog kalupa, i svaki je novčić posve jednak, Sveti je, neka bi bio blagoslovljen, oblikovao svako ljudsko biće nalik Adamu, a opet nijedno ljudsko biće nije potpuno jednako svom bližnjem!… I baš kao što izgled ljudskih bića nije jednak, tako ni ideje ljudskih bića nisu iste." Upravo u jedinstvenosti svih vidimo veličinu Stvoritelja.

Ova velika istina bila je jedno od učenja Rabbi Avrahama Yitzchaka HaKohena Kooka, koji je tvrdio da je zapravo mnoštvo ideja ključ za razumijevanje B-žje istine: "Učenjaci umnažaju mir u svijetu."

Višestrukost mira znači da se sve strane i sva gledišta moraju uzeti u obzir; tada će se razjasniti kako svako od njih ima svoje mjesto, svako u skladu sa svojom vrijednošću, svojim mjestom i svojim specifičnim problemom…. Jedino sakupljanjem svih dijelova i svih pojedinosti, svih onih ideala koji se čine različitima i svih različitih stručnih mišljenja, jedino će se time otkriti svjetlo istine i pravde, i mudrost G-spoda i Njegova ljubav i svjetlo istinske Tore. (Ein Ayah, na kraju Beraknot) Šabat šalom ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 15

Ozer Bergman, Breslov Research Institute:

Svi za jednog: i jedan za sve "Vi previše prisvajate za sebe, iako je

uvuče među Židove? Ovo, također,

samoga sebe ili svoje slave, ne radi

cijela zajednica - svaki od njih - sveta"

nije teoretsko pitanje. Svi znamo da

za zajednicu, makar zajednica od

.(Brojevi 16,3).

je Rebe Nahman uvijek iznova na-

toga imala koristi (Derekh Chaim na

glašavao apsolutnu potrebu za po-

Avot 2,2). Služenje zajednici znači

vezivanjem s cadikom. U Rebeovim

brigu o tome što ona treba jer ona je

učenjima, nečija pripadnost ima

društvo, a ne samo "puno ljudi",

najsnažniji utjecaj na njegovu vječnu

neka gomila pojedinaca.

"Svi koji naporno rade u ime zajednice trebaju s njima naporno raditi u ime Neba" (Avot 2,2).

Kome ćete vjerovati? Ovo nije teoretsko pitanje. To je doslovno pitanje života i smrti, kako su nam pokazali Korah i družina. I to je staro

sudbinu. Pronalaženje i održavanje

veze s pravim cadikom je uvijek na najvažnijem mjestu u popisu stvari za koje se molimo. (U svojoj zbirci

pitanje. Kada razmišljaju o putu,

molitava Reb Noson se stalno moli

načinu svog života, skupu vrijed-

da pronađe cadika. Zašto? Iako mo-

nosti i praksi po kojoj živjeti, ljudi

žete znati tko je cadik, zapravo ne

moraju odabrati usporedbom izme-

znate tko je cadik!)

đu Avrahama/Nimroda, Jichaka/

Suština židovske zajednice toliko

je značajna da je B-g automatski povezan s njom, a rad učinjen za nju je zbog Nebesa. Zato je dopušteno na šabat održati javni skup da bi se raspravljalo o zajedničkim pitanjima zajednice (Šabat 150a) - projekti ■ zajednice su Nebeski interes. Ali po-

Rebe nam govori da nije jedini koji

litičari, zbog svoje važnosti i pošto-

je svjestan koliko je ključno odabrati

vanja, drže se odvojenima od nas i

Primjetite pomak. Avraham Avi-

pravog cadika kao vodiča. Naš stalni

nisu dio zajednice. Oni ne rade u

nu (naš praotac) i zli car Nimrod

pratilac, jecer hara (zao nagon, sklo-

ime Nebesa.

očito su bili ljudi različitih sredina i

nost zlu) to također zna. I on će uči-

povijesti. Jichak Avinu i Jišmael su

niti sve što može kako bi nas odvra-

bili polubraća, dijelili isti očinski

tio od povezivanja s pravim cadi-

primjer. Jaakov Avinu i Esav su

kom. Pri kraju Likutey Moharana II,

dijelili isti dom, pa čak i istu utrobu.

78, Rebe podučava: Čuvajte se rab-

Dok kandidati i izbori postaju sve

ina - i bilo koga drugoga! – koji daje

sličniji, zbunjenost raste i postaje

političke izjave. Maharal iz Praga

sve teže otkriti: gdje je istina?

piše da netko čiji je rad za zajednicu

Jišmaela, Jaakova/Esava.

Što se događa kada se pomutnja

Strana 16

motiviran željom za promoviranjem

* "Ne molite i ne zamarajte svog Stvoritelja kad to možete sami učiniti" .(Aleph-Bet Book, Tzaddik A,71).

"Nemojte zamarati B-ga kad vam se može pomoći na neki drugi način" (isto, A,106).

A Gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Daniel Travis:

Mira radi

Josefova braća počela su shvaćati (posljedice) očeve smrti. "Što ako Josef još uvijek gaji srdžbu protiv nas?", rekli su. "Vjerojatno će nam vratiti sve zlo koje smo mu učinili."

Naložili su glasnicima da kažu Josefu: "Prije nego što je umro, tvoj otac nam je dao zadnje upute. Rekao je:

'Ovo je ono što morate reći Josefu: Oprosti zlodjelo i grijeh koje su tvoja braća počinila kad su ti učinili zlo.' Sada oprosti zlurado djelo koje

znak da će im nauditi. Pa ipak, bu-

paru na njihovoj svadbi. Međutim,

smo učinili [mi] sluge B-ga oca tvo-

dući da su se braća bojala da se

naši mudraci su utvrdili da u ta-

jeg. "(Berešit 50,15-17)

Josef možda obuzdavao zbog Jako-

kvom slučaju potrebno reći samo

va, sada kada je njihov otac umro,

"nevjesta je šarmantna i lijepa", jer u

bilo im je dopušteno da kažu što

tome ima elemenata istine. Svaka

god smatraju potrebnim za očuva-

mladenka je lijepa u očima supruga,

nje mira.

jer kada ne bi tako bilo on je ne bi

Prema Gemari iz ovih stihova proizlazi da bi se zbog mira moglo odstupiti od činjeničnog integriteta, jer Jakov nikada nije sumnjao u Josefa i

oženio.

nije im dao takvu zapovijed. Gornji

Opći način na koji se primjenjuje

stih nas uči da bi se takav navod

ovo pravilo jest da žena može izreći

Pogledamo li iz drugog kuta, ne

mogao izreći čak i ako se nije dogo-

laskavu pohvalu ljepoti mladenke,

može biti štetnih posljedica ako joj

dilo još ništa što bi izravno prijetilo

čak i ako je nitko nije tražio za

se kaže da je lijepa, a osim toga, to je

miru. Iako su braća prodala Josefa u

mišljenje. Moglo bi se smatrati da je

prihvaćen oblik izražavanja. Zbog

ropstvo, to se dogodilo prije mnogo

bolje samo šutjeti ako netko ne

toga nevjestu treba pohvaliti zbog

godina, a tijekom mnogih godina

uviđa ljepotu mladenke, no mu-

njezine ljepote i šarma, čak i ako je

koje su prošle od ponovnog ujedi-

draci smatraju da bi šutnja u ta-

netko osobno ne smatra lijepom. ■

njenja Josef nije pokazivao nikakav

kvom slučaju uskratila dio radosti

Godina 13 17Broj 36 Strana

Prevela Tamar Buchwald

Strana 17

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR:

Paraša (priča) Korah govori o svakodnevnim izazovima s kojima se suočavamo kada doživimo emocionalne reakcije koje nas čine slijepima i tjeraju nas da se ponašamo na način koji će proturječiti našim stvarnim interesima.

Veći dio ove paraše bavi se pokušajem Koraha (jednog od najvažnijih učenjaka među Izraelcima) i njegovih sljedbenika da ospore vodstvo Mošea i Arona.

Paraša počinje riječima "Vajikah Korah" (Korah je uzeo), ali se ne spominje što je uzeo, gdje je uzeo i zbog koje potrebe. Komentatori kažu da je uzeo loš savjet od nekoga, to je zato da nas nauči da bez obzira koliko velik, pametan i mudar čovjek može biti, svatko ima slabu točku ego.

Zohar objašnjava da Veliki svećenik Aron predstavlja Merkava (kola) sefire Hesed, koja je moć Desne Kolone, moć ljubavi, dobrote, suosjećanja i dijeljenja dobrote. Korah, koji je bio Levit, predstavlja sefiru Gevura koja je moć Lijeve Kolone - želje za primanjem. Svatko od nas ima ove strane, i ono što je Korah zapravo htio je da stavi moć Lijeve kolone ispred Desne kolone. On bi mogao biti u pravu, jer je svrha stvaranja bila da s nama podijeli beskrajno zadovoljstvo i ispunjenje; zato bi moglo izgledati da je Lijeva Kolona, koja je odgovorna za našu želju za primanjem, puno važnija. Međutim, u trenutku kada pomislimo o primanju samo za sebe mi smo u stanju razdvojenosti od Stvoritelja i snage života - dijeljenja i ljubavi. To je vrlo paradoksalno, a rješenje je razviti želju za primanjem u svrhu dijeljenja - "Volite svog bližnjeg kao što

Strana 18

volite sebe".

Midraš objašnjava da moramo koristiti Desnu Kolonu (ljubavi i dijeljenja) kako bi vladali nad Lijevom Kolonom (željom samo za sebe) - to bi stvorilo frekvenciju koja će nas povezati s obiljem, srećom i blaženstvom – Centralnom Kolonom. To je fina ravnoteža na kojoj smo stalno, između toga da smo Aron - Hesed i Korah - Gevura. U svima nama postoji mješavina svjetla i tame, dobra i zla, dijeljenja i sebičnosti, Kohen i Levi. Moramo shvatiti da u svrhu Chanoch Ben Yaakov, Yeshshem Svatko tko vas živcira uči vas strpljenju Svatko vas napusti, uči vas da počnete stajati na svojim nogama.

Sve što vas razljuti, uči vas opraštanju i suosjećanju.

Sve što ima moć nad vama uči vas kako da povratite tu moć.

Sve što mrzite uči vas bezuvjetnoj ljubavi.

Sve čega se bojite uči vas hrabrosti da prevladate svoje strahove.

Sve što ne možete kontrolirati, uči vas da prepustite.

uspjeha u životu moramo odustati od našeg pokušaja da dokažemo ■ koja je od navedenih suprotnosti u nama ispravna, a koja pogrešna. Ta unutarnja borba između Aron i Koraha se događa u svakome od nas i to je naša veza sa Stvoriteljem.

A kao kazna već je rečeno da "onoga koji bježe od veličine i poštovanja, oni će ga slijediti", i kada ćemo shvatiti suštinu dijeljenja i zajedništva kao uzvišen princip (bezuvjetnu ljubav) onda je samo nebo granica, kako je rečeno u Talmudu: "Onome koji moli za svog prijatelja prvom će se odgovoriti". Znači, naše pitanje nije što je pravo ili krivo, nećemo stalno tražiti pravdu, i kako Zohar podučava: "za osobu koja je u svađi nema egzistencije".

Paraša Korah završava pitanjem o desetini - doprinos desetine od onoga što smo zaradili. Očito, zašto bismo željeli dati ono što je naše i za što smo naporno radili? Ali, u svrhu ispunjenja svoje sudbine i povezivanja sa Svjetlosti stvaranja i obiljem naše Desno mora gospodariti nad Lijevim – brinuti se o našem bližnjem prije nego li pomislimo na sebe. ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti V oli bližnjega svoga Reb Zev Volf iz Zbaraža primijetio je jedne noći da su lopovi provalili u njegovu kuću i počeli, onako nasumice, trpati u vreće sve što im je došlo pod ruku. On je sve to mirno promatrao iz svoje sobe, ne pokušavajući ih zaustaviti.

Prije nego što su lopovi namjeravali pobjeći, pokupili su još nekoliko sitnica, među njima i jednu čašu iz koje je baš nekoliko trenutaka prije toga pio jedan bolesnik. Vidjevši to, rebe potrča za njima vičući: "Dobri ljudi, što god da ste našli u mojoj kući, slobodno zadržite kao poklon; meni zaista ništa od toga neće nedostajati. Jedino vas molim, budite oprezni s tom čašom: pripadala je bolesniku i lako biste se mogli zaraziti."

N aučite voljeti svoju obitelj na nov način. Nemojte ih

voljeti samo zato što su oni vaša krv i meso, već zato što su B-žja djeca. Prije spavanja, poljubite svoju djecu na nov na-

Nakon tog događaja, svake večeri prije nego bi krenuo na počinak, rebe je glasno izgovarao: "Odričem se svega što posjedujem." Tako je, u slučaju da se lopovi opet vrate, bio siguran da ih nitko ne može optužiti za krađu. ■

čin, poljupcem koji je ispunjen žarom vaše b-žanske duše.

Razgovarajte s njima o ljubavi i o tome kako da brinu jedni o drugima. Vidjet ćete kako se ta nova svijest o ljubavi prenosi na sve ostalo što radite.

Gledano s tehnološkog stanovišta, mi danas živimo u vremenu nezapamćenog jedinstva. Pa ipak su naše osobne

Naučit ću vas kako je najbolje učiti Toru.

Morate prestati biti svjesni samih sebe.

Morate se pretvoriti u uho koje pomno osluškuje

veze lošije nego ikada. Prihvatimo bezuvjetnu ljubav i

što svijet riječi neprestano govori u vama.

učinimo je pozivom naše generacije. Volimo jedni druge

U trenutku kad počnete slušati što vi sami govorite –

kako bismo stvorili jedinstvo između čovjeka i čovjeka,

morate prestati!

između čovjeka i B-ga. Pokušajmo tehnološko jedinstvo shvatiti kao priliku da potaknemo ljubav u svima – prvo

Magid iz Mezriča ■

unutar nas samih, onda u našim obiteljima, zajednicama,

nacijama i konačno u čitavom svijetu. Najavimo dan kada neće biti zavisti ni borbe, kad će ljubav i jedinstvo prevladati.

R. Menachem Mendel Schneerson ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 13 19Broj 36 Strana

Strana 19

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život "Iskrivljavanje" istine

dinstvo) vitalno za naš opstanak.

Ako naglašavamo našu nešamu, mi

U prethodnom poglavlju, primije-

uvećavamo onaj dio nas koji nas

tio sam da izjava koja se često čuje,

može dovesti zajedno. Ako naglaša-

"Dozvoljeno je lagati u svrhu održa-

vamo guf traženjem fizičkih zado-

vanja šalom bajisa" nije sasvim točna.

voljstava, mi uvećavamo onaj dio

Talmud kaže da u svrhu šalom baji-

nas koji uzrokuje podijeljenost i

sa, "mutar lešanos," tj. čovjek može

odvajanje.

malo iskriviti istinu, ali ne kaže "mutar lešaker." Izravna laž nikada

Ako činimo micvos i izgrađujemo

nije dozvoljena.

svoje midos, mi ulažemo u nešamu, što će rezultirati jedinstvom. Ako

Ali netko može upitati, "Nije li

zanemarujemo micvos i ne izgrađu-

Aron, Veliki svećenik, lagao kako bi stvorio mir između dvoje ljudi?"

nešami. Ako je čovjek stavljen pod

Rečeno nam je da je Aron, kada bi

pritisak kako bi poslušao halahu, to

vidio dvoje zavađenih ljudi, otišao

čini stvari toliko neugodnima za guf

do Shimona i rekao mu, "Chaim se

da ostavlja opoziciju nešami, i kada

grize zbog toga što te uvrijedio. Želi

čovjek kaže, "Ja to činim dobrovolj-

ti se ispričati, ali ne može smoći hra-

no," to je nešama, prava suština, koja

brosti da to učini." Zatim bi otišao

se izražava.

do Chaima i rekao njemu, "Shimon se grize zbog toga što te uvrijedio. Želi ti se ispričati, ali ne može smoći hrabrosti da to učini." Kad bi se njih dvojica susreli, zagrlili bi se. Sada, nije li Aron izmislio cijelu stvar?

Nije li to bila izravna laž?

Halaha je da određene stvari zahtijevaju iskrenu i voljnu namjeru, poput prinošenja korbana (žrtvenog prinosa). Ako je čovjek dužan uči-

niti to, ali odbije, beis din može izvršiti na njega pritisak do točke u kojoj on kaže, "Ja to činim dobrovoljno." Pitanje je, kakva je to vrsta voljnosti ako je učinjena pod prinudom?

Rambam objašnjava da je srž čovjeka nešama, a nešama cijelim srcem želi biti poslušna halahi. Problem je što guf ima želje koje su suprotne Strana 20

B-g je udahnuo nešamu u čovjeka, i kao takva, ona je dah B-žji, da tako kažemo. B-g je apsolutno jedinstvo i ne može biti razdijeljen. Stoga su sve nešamos u osnovi jedno. Razlog zbog kojeg smo drugačiji jedni od drugih je to što se naša tijela razlikuju. Mi smo jedno u nešama, a mnogi samo u gufu.

jemo svoje midos, mi ćemo uzroko■

vati nejedinstvo. Za naše vlastito dobro i za dobro Klal Jisraela, mi trebamo činiti ono što će nas ujediniti.

Ogromna važnost istine može se vidjeti iz izjave Pri Megadim, koji

citira Talmud koji kaže da će čovjek doveden pred Nebeski sud na dan suda biti upitan, "Jesi li poslovao pošteno? Jesi li si odredio vrijeme za učenje Tore?" (Šabos 31a). Zašto pitanje o poštenom poslovanju dolazi prije pitanja o učenju Tore? Zato što za čovjeka koji je nepošten u poslovanju učenje Tore nije ni od kakve vrijednosti. Suprotno tome, učenje

Budući da smo svi jedno u nešama,

Tore u tom slučaju može rezultirati

mi zapravo volimo jedni druge na

sa hilul Hašem (skrnavljenjem B-žjeg

razini nešame. Aron je govorio isti-

imena), jer će ljudi klevetati Toru

nu. Chaimova nešama je zaista žalila

ako je onaj koji je uči nepošten.

što je povrijedila Shimona i željela se ispričati, i obratno. Njihovi neprijateljski osjećaji proizašli su iz njihovog gufa, ali stvarna suština željela se ispričati.

Također je zabranjeno potaknuti drugu osobu na laž. Pele Yo'etz kaže, "Ako sumnjate da će čovjek oklijevati da vam posudi neku stvar, nemojte ju tražiti, jer time ga možete

Taj koncept je dalekosežan. Svi

potaknuti da slaže i kaže, 'Nemam

prepoznajemo koliko je ahdus (je-

to.'" Jedan učenjak Tore rekao je da

Divrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

se nakon svog vjenčanja suzdržao

navedenog vremena ne čini da to

od toga da kaže svojim prijateljima,

bude košer. Društveno prihvatljiva

"Nisam te vidio na svom vjenčanju,"

laž je i dalje laž. Ako se složimo,

jer bi ih to vjerojatno navelo da lažu

"Lažimo svi," time nećemo laž pre-

i traže isprike, poput "Imao sam

tvoriti u istinu.

druge obveze," ili "Zaboravio sam,"

zoru nije mu dozvolila da laže.

Postoje slučajevi u kojima čovjek može iskriviti istinu, kao u slučaju da zaštiti šalom bajis, ili da izbjegne isur, npr. ako sumnjate da ponuđe-

Jednom je objavljeno da će Chofetz

na hrana ne odgovara vašim stan-

Chaim govoriti u 20 sati. Točno u

dardima kašruta, možete reći, "Hva-

20 sati, Chofetz Chaim je započeo

la, ali već sam jeo." No, moramo biti

svoj govor, iako se okupilo vrlo malo

na velikom oprezu da ne širimo ta-

dovršiti posao do određenog datu-

ljudi.

kve heterim kako bismo opravdali

ma, a zatim to ne učiniti. Slično to-

…

laganje.

pa bi on bio kriv jer ih je potaknuo na laž.

Grijeh je obećati čovjeku da ćete

me, ako posudite sefer i kažete, "Treba mi samo na dan-dva," a zatim ga zadržite duže, i to je također kršenje istine. Nažalost, izgleda da smo institucionalizirali praksu da ljude zovemo na događaj koji počinje u 20

Musaf za Roš Hašanu i Jom kipur

smo

kako

nevjerojatan

započinje time što hazan kaže,

naglasak literatura Tore stavlja na

"Ovdje sam, osiromašen od djela, u

istinoljubivost. Postoji i dodatna

strahu i drhtanju pred Njim koji

vrijednost: mir uma. Morate imati

stoluje u hvalama Izraela."

savršeno pamćenje kako biste za-

sati, znajući da neće početi prije 21

Kada je Rav Eliyahu Lopian služio

sat, ili reći da će hupa (ceremonija

kao hazan, on je zaobišao tu frazu.

vjenčanja) započeti u 19:30, dok za-

Rekao je, "Kako mogu reći da sam u

pravo znamo da neće početi prije 20

strahu i drhtanju, kada to nije isti-

sati, a možda i mnogo kasnije. Či-

na? Mogu li pristupiti molitvi B-gu

njenica da je to uobičajena praksa i

sa laži?"

da svi razumiju da se neće držati

Činjenica da je to u tekstu u mah-

Godina 13 21Broj 36 Strana

Vidjeli

pamtili svoje laži, a kada vaše pamćenje počinje zapinjati, laganje vas može dovesti u ozbiljne nevolje. Ali ako se držite istine, nikad nećete

morati brinuti o tome što ste možda rekli. To je velika nagrada: mir uma. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 21

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu musarsko učenje kako transformirati svoj život Voljeti B-žja stvorenja

ma, poput gusaka koje se masovno

Ohev et ha'brijot

proizvodnju guščje jetre ili pak pro-

natiska u kavez i prisilno šopa za izvodnju teletine, što obično uključuje odvajanje teladi od njihovih

Voljet ćeš svog bližnjega kao sebe.

majki ubrzo nakon što se otele te ih

—Levitski zakonik 19,18

se uzgaja u posebnim kavezima koji

ograničavaju kretanje pa će meso biti puno nježnijeg ukusa.

MALOPRIJE smo se fokusirali na

Aktivistička

ljubav prema B-gu, a sada svoju lju-

je, izvana gledajući, usmjerena na

ćima. Ako imamo poteškoća u razuB-ga koji ih je stvorio.

B-ga ne poznajemo dovoljno dobro,

Živimo na lijepoj i raznolikoj

upravo suprotan problem bismo

planeti i naše vlastito razvijanje na-

mogli imati kod ljubavi prema B-ž-

šeg duhovnog potencijala ovisi o

jim stvorenjima - jer ih previše do-

ljubavi prema stvorenjima među

bro poznajemo.

kojima živimo. Kao što Rabbi Sam-

To bi moglo važiti za ljude, no lju-

son Raphael Hirsch tako jasno kaže:

bav prema B-žjim stvorenjima za-

"A što se tiče čovjeka..., njegovo je

pravo je kategorija koja uključuje

srce stvoreno tako nježnim da osjeća

više od toga i ne započinje s ljud-

cijeli organski svijet... tako da, ako

skim bićima. Rav Kook piše: "Lju-

ništa drugo, sama ga priroda njego-

bav prema svim bićima prethodi

vog srca mora podučiti da je iznad

svemu ostalom. Potom dolazi ljubav

svega ostalog dužan osjećati se sro-

prema čitavom čovječanstva. Nakon

dnim sa svim bićima i prepoznati

toga dolazi ljubav prema narodu

pravo svih bića na njegovu ljubav i

Izraela"!

dobročinstvo."

I doista, ljubav na koju nas se po-

Svi ti izvori ukazuju na ljubav ko-

tiče da je slijedimo u smjeru B-ga

ju trebamo njegovati prema vjeveri-

izravno je povezana s ovom trenu-

cama i vrapcima, pitonima i majmu-

tnom metodom transformacije. Ma-

nima. Ljudi suviše često na prirodni

haral je napisao: "Ljubav prema

svijet ne gledaju s nježnom ljubavi,

svim stvorenjima također je ljubav

već s perspektive koliko je mogu is-

prema B-gu, jer tko god voli Njega

koristiti, kalkulirajući koliku korist i

taj voli sva djela koja je B-g stvorio.

vrijednosti mogu izvući iz njenih

Kada netko ljubi B-ga, nemoguće

neljudskih stanovnika. Taj je stav

mu je ne voljeti B-žja stvorenja. A i

doveo do toga da su neke vrste izlo-

suprotno je istina. Ako netko mrzi

vljene do izumiranja, a druge ugnje-

stvorenja, nemoguće mu je voljeti

tavane opresivnim životnim uvjeti-

Strana 22

na

dobrobit životinja ili očuvanje vrsta

bav okrećemo prema zemaljskim bimijevanju kako voljeti B-ga zato što

usredotočenost

dobrobit životinja, mada nalog ■ da volimo druga bića s kojima se ovdje susrećemo također poziva na usredotočenost prema unutra, zabrinut zbog učinka koji naš tretman prema drugim bićima ima na naša vlastita srca. Kada se prema životinjama odnosimo tek kao prema resursu kojeg treba iskoristiti, mi ne samo da štetimo tim životinjama, mi činimo i da srce koje je u nama postane usahlo i otvrdlo. Ono će se suprotstaviti učinku poticanja na ljubav prema drugim stvorenjima. Jedino je nježno srce prijemčivo za mogućnost preobražaja koja se naziva stjecanje Tore.

Od iskazivanja ljubavi prema ži-

votinjama, prelazimo na veći izazov ljubavi prema B-žjim ljudskim stvorenjima. Mnogima od nas to je teško jer svi ljudi imaju mane, svi imaju jecer hara, svi rade stvari koje nam se ne sviđaju. Pa ipak, Tora nas uči "Ljubi bližnjega svoga kao sebe", a o ovom stihu Rabi Akiva kaže: "Ovo je veliko načelo Tore." Voljeti ljudska bića možda neće biti lako i up-

Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu

ravo to je ono što je čini tako veli-

njima. Ljubav hrani postupke i sa-

liko da je rastrgala odjeću u tuzi."

kom i djelotvornom duhovnom pra-

ma se njima hrani.

Tada bi otišao kod druge osobe i

ksom za kultiviranje srca ispunjenog ljubavlju koje tražimo.

Naš uzor ljubavi na djelu je Aharon, veliki svećenik (kohen gadol) čiji

rekao istu stvar. Svaka od njih bi se osjećala toliko loše zbog nanošenja takve boli da bi se poljubili i pomi-

Kao i kod ljubavi prema B-gu, po-

je zadatak bio ujediniti cijeli Izrael u

maže imati praktični savjet o tome

služenju B-gu. Mišna uči: "Budi me-

kako to učiniti. Rav Kook daje je-

đu Aharonovim učenicima, voli mir

dan. On piše: "Sve se ove vrste lju-

i idi za njim, ljubi ljude i približi ih

bavi iskazuju se aktivnošću: voljeti

Tori." Za njega to nije bilo samo pi-

druge tako da im činimo ono što je

tanje osjećaja u njegovom srcu, to je

Suviše često su ljudi zainteresirani

dobro za njih i da ih unapređuje-

zahtijevalo djelovanje, što vidimo iz

za velika djela spašavanja planete ili

mo."

dvostrukog izraza u stihu "ohev ša-

unapređenja čovječanstva, ali njihov

lom [voli mir] v'rodef šalom [i traži

osobni život nije u skladu s vrijed-

mir]". Voljeti druge u svom srcu nije

nostima koje propovijedaju. Kada je

dovoljno, svoju ljubav morate izra-

u pitanju ljubav prema B-žjim stvo-

ziti i djelima.

renjima, naša nutrina mora biti je-

U židovskoj tradiciji ljubav je nepotpuna ako je samo sentiment.

Potrebna su djela da bi je se ostvarilo, kako u svijetu tako i u našim vlastitim srcima. Nije dovoljno gajiti

Midraš nam oslikava kako je Aha-

dobre misli za mladenku i mlado-

ron sklapao mir među zavađenima.

ženju, na vjenčanju moramo zapra-

"Kada bi išao ulicom i naišao na

šiti petama dok plešemo kako bi-

neku zlu osobu, on bi je prijateljski

smo ih razveselili. Nije dovoljno

pozdravio. Rezultat toga bio je da

poslati utješne vibracije nekome tko

kada bi ta zla osoba došla u iskuše-

je u žalosti, trebamo ispeći kugel i

nje da počini grijeh, rekla bi si: "Ka-

zatim ga svojeručno odnijeti u kuću

ko mogu to učiniti? Kad sljedeći put

u kojoj se tuguje. Ako nekoga doista

susretnem Aharona i on me srdačno

volimo, mi mu želimo najbolje. Po-

pozdravi, bit će mi tako neugodno!"

nekad je to "najbolje" nahraniti ih ili im dati odjeću koju mogu nositi, ali to isto može biti i pomoći im da duhovno rastu ili jednostavno biti s

rili. Aharona je poticala toliko snažna ljubav prema ljudima da je bio spreman čak i iskriviti istinu radi uspostavljanja mira među njima.

dnaka našoj vanjštini. Moramo ih voljeti u svom srcu da bismo gajili srce ispunjeno ljubavlju koje tražimo, ali tu ljubav moramo izraziti i u aktivnom, opipljivom ponašanju.

Na taj način i svijet u kojem živimo i svijet u nama postaju cjelovitiji (šalem), te mi i svijet možemo živjeti u miru (šalom).

PRAKSA

Isti izvor kaže nam da kada bi se

Pronađite nekoga koga volite ili

dvije stranke svađale, Aharon bi

smatrate da biste ga mogli voljeti.

prišao jednoj i rekao: "Pogledaj kako

Usredotočite se na tu osobu i stva-

je uznemirena ova druga osoba, to-

rno osjetite svoju želju da ih volite.

Onda zaposlite svoj um da smisli

nešto što možete učiniti kako biste pokazali svoju ljubav prema toj osobi. Nahraniti ih? Pokazati da vam je stalo? Potaknuti njihovo duhovno prakticiranje? Ponuditi im društvo? Ovaj dio ovisi o vama samima i vašoj vlastitoj procjeni onoga što ta osoba treba, a vi joj možete pružiti.

Sada to učinite! ■

Godina 13 23Broj 36 Strana

Strana 23

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

tivni i da previše snažno reagiramo.

Tamuz je prvi ljetni mjesec, i jedan je od tri mjeseca u kojima, prema

Još jedan znak neravnoteže koji

kabali, čovjek treba djelovati vrlo

postoji u ljudima rođenima u znaku

oprezno. Zohar to podučava iz ovog

Raka se može naći kod životinje

stiha "... ona ga je skrivala tri mjeseca"

raka koja je i simbol znaka. Rak ni-

(Izlazak 2,2), u kojem je šifrirana

kada ne ide ravno, već postrance -

činjenica da tijekom tri mjeseca:

lijevo ili desno. To je razlog zašto

tamuza (Raka), ava (Lava) i teveta

Rakovi imaju sklonost da na svijet

(Jarca), postoji presuda u svijetu. To

oko sebe gledaju polarizirano; u

znači da u svemiru postoje sile koje

potrazi za apsolutnom istinom i

izazivaju stres i izlažu nas opasno-

pravdom, stvari vide kao crno-bije-

stima i nepravilnostima u radu. To

le. Poput raka, ljudi rođeni u znaku

Zbog toga trebamo uporabiti krajnji

Raka su izvana kruti, ali iznutra vr-

oprez tijekom ovih mjeseci.

lo mekani i osjetljivi. Zbog svoje

Trebamo razumjeti zašto je mjesec

velike osjetljivosti, Rakovi će uložiti

tamuz predviđen za katastrofu, i

puno energije u izgradnju ljuske,

kako da sebe obranimo.

štita i oklopa protiv nestabilnog nira nad elementom vode, i to je je-

Unutarnji DNK Raka

Prema učenjima kabale, zodijak je

dini znak zodijaka koji ima neki element koji se ponavlja tri puta.

podijeljen u četiri godišnja doba

Prvo, on spada u skupinu znako-

koje se podudaraju s Tetragramom,

va koji predstavljaju element vode

B-žjim četveroslovnim Imenom -

(ljeto).

vanjskog svijeta. Ovaj oklop će poprimiti mentalni i fizički oblik pronicljive naravi i usredotočenosti vlastitog života na stjecanje svjetovne sigurnosti i stabilnosti.

Zbog svoje sklonosti prema pravdi Rakovi će biti vrlo iskreni, pri-

J-H-V-H. Prvo slovo - jud predsta-

Drugo, svaki od tri mjeseca sva-

stojni i odgovorni. Da bi postigli

vlja proljeće [nisan (Ovan), ijar (Bik),

kog godišnjeg doba predstavlja jed-

materijalnu sigurnosti oni ulažu

sivan (Blizanci)] i element vatre.

nu od tri kolone, odnosno, tri

trud i vrijeme u naporan rad i oda-

Drugo slovo - he, predstavlja ljeto

duhovne snage - desnu (pozitivni

nost obiteljskim vrijednostima. Oni

[tamuz (Rak), av (Lav), elul (Djevica)]

element vode), lijevu (negativan

su poznati kao vrlo svjesni svog fi-

i element vode, odnosno, energiju

element, predstavljen vatrom), cen-

zičkog izgleda.

davanja i dijeljenja. To je razlog za-

tar (ravnoteža, element zraka). Rak

što ljudi rođeni u znakovima Raka,

je prvi ljetni znak; stoga on ima

Lava i Djevice imaju ogromnu po-

energiju elementa vode.

trebu dijeliti, i moraju to izraziti, no to mora biti na uravnotežen način.

Poznato je da ljudi rođeni u znaku Raka imaju tendenciju da ispadnu

je vodeni znak po zapadnoj astro-

može biti velika prednosti, jer je ova

logiji.

vrsta osjetljivosti rijetka. To je spo-

(toplini, ljubavi, vezama, novcu,

minacije elementa vode, koji sim-

itd), što im obično iscrpljuje ener-

bolizira osjećaje i osjetljivost. U mje-

giju.

secu tamuzu svi mi dolazimo pod

Strana 24

ces donošenja odluka postane vrlo emocionalan, a ne racionalan. To

Sve to daje sliku prekomjerne do-

(kojima vlada voda), i snažno domi-

tijelu je želudac i to diktira da pro-

Konačno, horoskopski znak Raka

iz ravnoteže u nekom području

Rak je prvi znak ljetnih mjeseci

Najosjetljiviji organ u njihovom

utjecaj znaka Raka i imamo tendenciju da postanemo pretjerano emo-

sobnost da se uzme bilo koja misao ili osjećaj i pretvori ih se da budu za druge. Budući da je intuicija bitna za poslovanje i uspjeh, mnogi od njih uspjevaju u poslu i u poslovnom rukovođenju. Izvor njihovog uspjeha dolazi uglavnom iz njihove Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Mjesečni Zohar: Tamuz

prirode davanja i dijeljenja i emo-

tuzijazma uslijedit će depresija i

Dakle, kao u bilo kojem intele-

cionalne topline koja zrači iz njih.

ogorčenost. Ovo stanje emocionalne

ktualnom izazovu, Rakovi trebaju

Ova osjetljivost, koja je gotovo mi-

nestabilnosti može dovesti do bipo-

učiniti ono što je teško, a to je da se

stična, daje ljudima u znaku Raka

larnog poremećaja ličnosti.

usredotoče na ono što drugi ljudi osjećaju i kako da im budu od po-

prednost u predviđanju problema,

moći, umjesto da se fokusiraju na

čak i prije nego li se pojave.

Dakle, što nam je činiti?

ono što sami osjećaju. Kada ljudi

Pokazalo se da u sklopu "proble-

dijele na duhovan način onda ih to

ma" Raka leži i "rješenje". To jest, ne

ne iznuri niti ne iscrpljuje. Naprotiv,

Kao što je navedeno u pretho-

smijemo zanemariti velike kvalitete

bezuvjetna ljubav i dijeljenje daju

dnim tekstovima, Sefer Jecira (Knji-

dijeljenja i osjetljivosti; trebamo ko-

duhovnu nagradu s obzirom da

ga stvaranja) nas uči da su 22 slova

ristiti te sjajne kvalitete kako bi pre-

izazov postaje sam sebi cilj. Svjetlost

hebrejskog alfabeta građevni bloko-

inačili presudu u milost. Ljudi ro-

Stvoritelja bezuvjetno daje i dijeli,

vi svemira. Oni predstavljaju duho-

đeni u znaku Raka, i svi mi tijekom

tako da kada mi dijelimo i volimo

vne frekvencije koje su stvorile naš

ovog mjeseca, trebamo koristiti ovu

poput Njega, približavamo Mu se i

svemir.

osjetljivost kako bi osjećali drugu

na taj način se povezujemo s

osobu i pružili joj toplinu ljubavi.

izvorom života. To je najvažniji

To je način da se pobjegne od naše

uvjet da bismo se povezali s istin-

unutarnje osjetljivosti i boli. Kada

skim ispunjenjem, srećom i stvar-

preinačimo našu sebičnost mi se

nom zaštitom. ■

Sile koje vladaju Rakom

Znakom Raka dominira slovo het, koje prema Knjizi stvaranja nije osobito pozitivan znak. Slovo het se izgovora poput riječi het - "grijeh".

Grijeh zlatnog teleta desio se 17. ta-

spajamo sa životom i Svjetlom.

Prevela Tamar Buchwald

muza, i razaranje Jeruzalema je počelo na taj datum tisuću godina kasnije.

Zanimljivo je da mjesec, koji je vladajući planet Raka, ima dvije vidljive boje - crnu i bijelu, s jasnim granicama između ta dva područja, upravo kao što Rakovi percipiraju stvarnost. Budući da se život uglavnom odvija u sivim područjima relativne istine, kompromisa i nagodbi, svatko tko je u potrazi za apso-

lutnom istinom i pravdom bit će razočaran.

Baš kao što lunarni ciklus predstavlja ekstremne emocionalne promjene uspona i padova, plime i oseke, tako i Rakovi, s pojačanom emocionalnom sklonosti koju imaju od elementa vode, imaju tendenciju da stalno

doživljavaju

■

emocionalne

plime i oseke; nakon radosti i en-

Godina 13 25Broj 36 Strana

Strana 25

ZORNO UPOZORENJE

Izrael na pragu drugog vala koronavirusa, pogledajte što su činili u razdoblju 'zatišja' tportal, 17.6.2020.

Epidemija koronavirusa u Izraelu u uzlaznoj je putanji već gotovo tri tjedna, od jednoznamenkastih brojki novooboljelih krajem svibnja do jučerašnjih 258 novih slučajeva zaraze. Broj zaraženih naglo je porastao otkako su u svibnju olabavljene mjere te su otvorene škole i ugostiteljski objekti, a zaposlenici su se vratili na svoja radna mjesta. Tada su, u jeku vala vrućine, bile napučene i izraelske plaže Nastavi li se širenje aktualnim tempom, broj oboljelih mogao bi se udvostručiti za desetak dana, tvrde stručnjaci. U najgorem razdoblju početkom travnja bilo je i po više od 700 zaraženih dnevno. Prof. Siegal Sadetzki iz izraelskog ministarstva zdravstva upozorio je u utorak kako se čini da je Izrael

na početku drugog vala koronavirusa. Prema službenom izvješću, piše dnevni list Haaretz, recentan porast incidencije bolesti obuhvaća mnoge gradove i podsjeća na izbijanje zaraze u ožujku.

Ipak, uočljive su neke razlike.

Većina novozaraženih su mlađe osobe, neke od njih bez ikakvih simptoma, a porast broja pozitivno dijagnosticiranih poklapa se s velikim porastom broja testiranih zahvaljujući novom ministru zdravstva Yuliju Edelsteinu. Također, iako je postotak pozitivnih testova povećan s oko jedan na jedan i pol posto, to je i dalje znatno manje nego u ožujku, kada je taj postotak bio preko pet posto. Još uvijek nema ni dramatičnih promjena u pogledu najranjivijih skupina i kritično bolesnih, iako je posljednjih dana porastao broj onih čije je stanje postalo ozbiljno, kao i broj bolesnika priključenih na respirator.

put Sadetzkija, pribojavaju se da je riječ o skoku u visoku incidenciju bolesti, što će suočiti vladu s dilemom o pooštrenju mjera. Premijer Benjamin Netanyahu međutim komunicira s javnošću o koronavirusu tek onoliko koliko je to nužno, dok se na društvenim mrežama obračunava s državnim tužiteljima, sudovima i medijima.

Trenutno je postotak starijih osoba među novooboljelima prilično nizak, što može biti i objašnjenje za skroman porast broja teško oboljelih pacijenata. Izraelski stručnjaci još uvijek su podijeljeni oko razvoja epidemije; neki smatraju da je riječ o prirodnoj posljedici popuštanja mjera i naglog otvaranja svih škola, bez ikakvih ograničenja ili nadzora. Po njihovom mišljenju, daljnje širenje bolesti još uvijek se može zauzdati informativnom kampanjom i uvođenjem mjera socijalne distance. No drugi, po-

Podsjetimo, Izrael je u utorak odobrio korištenje protuvirusnog lijeka remdesivir za liječenje pacijenata oboljelih od koronavirusa, a dan ranije Netanyahu je najavio da će zbog naglog porasta novozaraženih prestati popuštanje mjera. Škole su već tjednima nanovo zatvorile svoja vrata za učenike, nakon što se zaraza proširila među učiteljima i mnogim obiteljima sa školskom djecom.

Izrael ima oko devet milijuna stanovnika te gotovo 20.000 zaraženih i više od 300 umrlih od posljedica Covida-19. ■

Besplatna projekcija opere za djecu Brundibár na Ljetnoj pozornici Tuškanac Glas Istre, 17.6.2020.

Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust organizira besplatnu projekciju opere za djecu Brundibár na zagrebačkoj Ljetnoj pozornici Tuškanac u petak 19. lipnja.

Prethodno će se održati razgovor u kojemu će sudjelovati redatelj Krešimir Dolenčić, voditelj djevojačkog zbora "Zvjezdice" Zdravko Šljivac, Josephine Ida Zec, Karla Bura, Marta Sopta i Sara Svečnjak iz Djevojačkog zbora "Zvjezdice", bariton Božidar Peričić, glumac Zoran Pribičević i ravnateljica Centra za promicanje tolerancije Nataša Popović.

je češki Židov Hans Krasá na libreto Adolfa Hoffmeistera 1938. za židovsko sirotište u Pragu, a praizvedena je 1942. godine. U originalu su je izvodila djeca iz koncentracijskog logora Terezina, u okupiranoj Čehoslovačkoj. Ime dolazi iz češkog kolokvijalizma za bumbara. U logoru je opera prikazana 55 puta, a gotovo svi sudionici deportirani su u Auschwitz. Većina je život završila u plinskim komorama.

Hrvatska praizvedba održana je prije dvije godine u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust, u režiji Krešimira Dolenčića i pod ravnanjem talijanskog maestra Michelangela Galeatia.

Dječju operu Brundibár skladao

Okosnica predstave je Djevojački operni zbor "Zvjezdice" maestra Zdravka Šljivca te dječji solisti koje je uvježbala Dijana Rogulja Deltin.

Brundibára tumači bariton Božidar Peričić, a redatelja u predstavi Zoran Pribičević. Opera se izvodi na hrvatskom jeziku, a scenografiju su izradili studenti Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.

"Ova bajkovita opera progovara protiv svakog oblika tiranije i genocida kroz priču o djeci koja su iskusila nezamislive zločine. Predstavlja i moć glazbe i

umjetnosti koja se uzdiže nad stravičnim životnim situacijama. Poruka je bezvremenska i civilizacijski iznimno važna. Posebno nam znači i kao sjećanje na našeg Branka Lustiga koji je dijelio sudbinu ove djece", kaže ravnateljica Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust Nataša Popović. ■

Dogodilo se na današnji datum, 20. jun Nezavisne novine, 20.6.2020.

1819. - Rođen francuski kompozitor, porijeklom njemački Jevrejin - Jakob Eberst, poznat kao Žak Ofenbah, tvorac francuske operete. Kroz njegovu

Page 26 Strana 26

pristupačnu i vedru muziku zabavnog karaktera najčešće je provijavala satira društvenih odnosa u francuskom Drugom carstvu. Napisao je stotinjak opereta. Djela: operete "Lijepa

Jelena", "Orfej u paklu", "Plavobradi", "Pariski život", "Velika vojvotkinja od Žerostajna", opera "Hofmanove priče", putopis "Ofenbah u Americi", autobiografska studija. ■

Divrej Tora

Godina 13

Broj 36