Divrej Tkra Godina 11 Broj 36
Zagreb, šabat 23. lipnja 2018. - 10. tamuza 5778.
http://twitter.com/DivrejTora
divrejtora@gmail.com
Paraša Hukat
B’’H Šabat Hukat Jeruzalem 19:07
20:30
Zagreb
20:31
21:32
Rijeka
20:36
21:36
Split
20:20
21:21
Dubrovnik 20:11
21:11
Vinkovci 20:18
21:19
Sarajevo 20:14
21:15
Doboj
20:19
21:19
B. Luka
20:22
21:23
Beograd 20:09
21:25
Novi Sad 20:14
21:30
Subotica 20:18
21:36
Zrenjanin 20:12
21:28
Niš
19:58
21:11
Beč
20:40
21:41
Frankfurt 21:20
22:21
Edison, NJ 20:13
21:22
Broj 36
(Bamidbar 19,1-22,1) Moše je upućen u zakone o crvenoj junici, čiji pepeo čisti osobu koja se
njegov sin Elazar. Zmije otrovnice napadnu logor Izraelaca nakon još jedne erupcije nezadovoljstva, u kojoj su ljudi "govorili protiv B-ga i Mošea"; B-g na-
Dnevni Zmanim za Grad Zagreb
onečistila dolaskom u kontakt s mr-
na dan, utorak 26.6.2018.
Nakon 40 godina putovanja kroz pu-
prema nebu bit će izliječeni. Narod pje-
tvim tijelom.
loţi Mošeu da na visoku motku stavi bakrenu zmiju, i svi koji se zagledaju
Alot Hašahar
2:54
stinju, narod Izraela stiţe u pustinju
Najranije Talit
3:55
va pjesmu u čast čudesnog vrela koje
Zin. Mirjam umire a narod ţeđa za vo-
im je davalo vodu u pustinji.
Nec Hahama
5:08
dom.
Najkasnije Š’ma
9:03
stijeni i naredi joj da dâ vodu. Moše se
Zman Tefila
10:22
razgnjevi na buntovne Izraelce te udari
Hacot
12:59
po stijeni. Voda poteče, no Mošeu B-g
Minha Ketana
17:34
kaţe da niti on, ni Aron neće ući u
Plag Haminha
19:12
Obećanu zemlju.
Šekia
20:50
Aron umire na Har Haharu, a na
Cet Ha-kohavim
21:32
mjestu velikog svećenika ga nasljeđuje
B-g kaţe Mošeu da progovori
Moše povede narod u bitke protiv Emorejskih kraljeva Sihona i Oga (koji su htjeli spriječiti da Izrael prijeđe preko njihovog teritorija) te oni osvoje njihove zemlje, koje leţe istočno od Jordana. ■
OU Israel's Torah Tidbits
Alija po alija
Kohen – prva alija – 17 p’sukim
nje (recimo to tako) za svoje mlado,
(19,1-17)
tako i sin čini pormirenje za svog
Čitava ova alija, te narednih 5 p’sukim bave se temom para aduma. (Ova 22 p’sukim iz pogl. 19 su i
oca koji je u određenoj mjeri bio uključen u događaj sa zlatnim teletom.
Maftir za Šabat Paršat Para.) Ova
“Uzmi
micva obuhvaća uzimanje junice
T’mima obično znači bez mane, po-
crvene dlake (junica se čak i zbog
dobna za ţrtvenik. Međutim, ovdje
dvije crne dlake proglašava nepo-
iza riječi t’mima slijedi izraz “koja
desnom), bez ikakve mane (dakle,
nema mum (nedostatka)”, što čini
da je podesna za prinošenje na ţr-
pridjev t’mima suvišnim. Zato uči-
tveniku) te da nije nosila jaram, niti
mo da t’mima u ovom kontekstu
teret za potrebe ljudi. (Ako je na
opisuje aduma, i ukazuje na to da
leđima nosila nešto za svoje potre-
postoji zahtjev da joj dlaka bude
be, npr. deku kako je muhe ne bi
potpuno crvena. Bez t’mima, krava
Namjerno kršenje kaţnjava se (s
napadale – još uvijek je se moţe
koja je “đinđi” mogla bi biti prihvat-
Nebesa nametnutom) smrću.
uzeti.) Elazar ben Aharon bio je za-
ljiva, čak i ako ima nešto dlake koja
duţen za pripremu ove prve para
nije crvena. Međutim to nije tako,
aduma.
zbog riječi t’mima.
“A B-g progovri Mošeu i Aharonu
Za razliku od svih korbanot u Mik-
rekavši… daber (ti Moše, ne obojica,
dašu koje je trebalo donijeti “unu-
dabru) djeci Izraelovoj… Jedino je
tra”, crvena se junica kolje i pripre-
Moše mogao govoriti narodu u vezi
ma “vani, izvan”. Ona nije korban,
para aduma, koja je pomirenje za
ali ima funkciju sličnu korbanu (me-
grijeh sa zlatnim teletom. Aharon je
đu ostalim, pomirenje). Nakon što
također bio uključen u epizodu sa
junica bude zaklana, spali je se u
šiva), čak i ako već je “tame”.
zlatnim teletom. On nije iznio tu
cijelosti (nešto je njene krvi pretho-
(2) Na Har HaBajit nije nam dopu-
micvu narodu, niti je pripremao
dno bilo poškropljeno prema Mik-
šteno stupiti na ona mjesta na koji-
para aduma, već je to činio njegov
dašu).
ma je stajao Beit HaMikdaš i njegovo
Čitav proces za para aduma (uklju-
dvorište (ili je moguće da je stajao).
čujući ono što je bačeno u vatru,
(3) Neki od darova kohenu (poput
pepeo koji je sakupljen i način na
t’ruma, t’rumat maaser, hala) ne daju
koji se izrađuje napitak) čini jednu
se kohenu, ali se “odlaţu” u skladu s
sin. Pa ipak, pasuk kaţe da je B-g govorio obojici, Mošeu i Aharonu. Moţda se u ovome nalazi osobni ukor Aharonu… A moţda i nešto posve suprotno.
para
aduma
t’mima…” Para aduma” treba poškropiti prema kontaminiranoj osobi trećeg i sedmog dana. Bez tog postupka, stanje obredne nečistoće trajno ostaje. Od izuzetne je vaţnosti uzdrţati se od ulaţenja u Mikdaš za vrijeme dok je ■
čovjek nečist.
S gledišta micvi Danas, kada nema Beit HaMikdaša, postoji (najmanje) tri proširenja propisa o obrednoj nečistoći zbog mrtvaca. (1) Kohen još uvijek mora izbjegavati doticaj s mrtvim tijelom (osim kod svojih bliskih rođaka za koje sjedi
pozitivnu micvu koja je do sada bila
alternativnih halahičkim procedu-
Raši kaţe da je za pomoćnika Kohen
izvršena devet puta. Sljedeći (deseti)
rama, zbog tum’a kako kohena, po-
gadola micva da se brine oko para
puta to će biti u vrijeme Mošijaha.
tencijalnog primaoca, tako i samog
Osoba koja dođe u doticaj s mrtvim
dara.
tijelom smatra se obredno nečistom
Zapazite da postoje darovi kohenu
za period od sedam dana. “Napitak
koji ne predstavljaju problem u ve-
aduma, iako to moţe činiti svaki kohen. U tome što Aharon obavlja taj posao komentari uočavaju simboliku: baš kao što krava čini pomireStrana 2
Divrej Tora
(nastavak s 2. stranice)
OU Israel's Torah Tidbits:
Alija po alija
zi tame, i njih se i danas daje (npr. Pidjon haben). Brojni oblici obredne nečistoće zahtijevaju uranjanje u mikve, i to je sve. Mikve vrši svaka osoba sama za sebe. No kod obredne nečistoće zbog dolaska u doticaj s mrtvim tijelom nije tako. Mikve su dio procesa očišćenja, no jednako je tako to i voda očišćenja. I to se ne moţe učiniti samostalno. Mora biti uključena još jedna osoba. Razmislite malo o tome što to znači. Levi – druga alija – 11 p’sukim (19,18-20:6) Tora daje saţet prikaz procedura u vezi para aduma. Zapazite da su napitku dodani cedrova grančica i izop, kao i spaljivanju para aduma. Komentari posebno značenje vide u tome što je
dući da je pazila na Mošea pored
B-g se “razljuti” na Mošea i Aharo-
rijeke – imali vrelo.) Narod se ogor-
na što su propustili mogućnost da
čen ţali Mošeu i Aharonu. (Običaj
posvete B-ţje Ime tako što će narod
Dvojaka priroda napitka para adu-
da se prazne spremnici vode u sobi
vidjeti da je voda potekla iz stijene
ma (da čisti nečistoga i onečišćuje
u kojoj je netko umro dolazi od
nakon što joj je samo bilo rečeno.
obredno čistoga) broji se kao zase-
ovog niza navoda: “…i Miriam
(Narod je već prethodno vidio kako
bna micva. (Neki povlače paralelu s
umrije …i ne bješe vode…”
voda krene iz stijene nakon što je
cedar visoko stablo, a izop nizak grm.
određenim lijekovima koji mogu izliječiti bolesnog čovjeka, ali zdravi bi se od njih razbolio. Para aduma
Šliši – treća alija – 7 p’sukim (20,713)
je jedan od naših duhovnih lijeko-
Kao odgovor na to, B-g kaţe Mošeu
va.)
neka uzme štap, okupi narod, te da
Sljedeća tema kojom se Tora bavi je smrt Miriam u pustinji Cin, u mjesecu nisanu (10. nisana). Narod nije imao vode (midrašim govore o Miriaminom vrelu koje je čudom pratilo narod tijekom njihova lutanja. To je vrelo nestalo nakon smrti Miriam, jer smo zbog njezinih zasluga – buGodina 11 3 Broj 36 Strana
on (Moše) i Aharon imaju pred narodom progovoriti stijeni, i iz stijene će poteći voda za potrebe naroda i njihovih stada. Moše okuplja narod i upozorava ih da će biti svjedoci još jednog B-ţjeg čuda. On podiţe svoj štap i dva puta udara stijenu – i iz nje obilno poteče voda.
udario po njoj.) B-g objavljuje da ni Moše niti Aharon neće odvesti narod u zemlju Izrael. (Zbog toga što je i Aharon uključen u ovu odluku, podrazumijeva se da ga se ne smatra odgovornim za bilo kakvo sudjelovanje kod zlatnog teleta – što je potrebno razjasniti. Raši kaţe da nam Tora govori da bi Moše i Aharon ušli u Erec Jisrael, da nije bilo ovog, i samo ovog grijeha. Zanimljivo je da Moše osobno kazuje narodu (u D’varim) da na njemu Strana 3
(nastavak s 3. stranice)
OU Israel's Torah Tidbits:
leţi određena odgovornost za grijeh s uhodama. S druge strane, Aharon se smatra odgovornim u tom slučaju, mada je Moše bio onaj “koji je donosio odluke”.)
Alija po alija
on u stanju učiniti.
edomsko područje, Mošeovi glas-
(3) Drugi pogled na mogućnost da dođe do hilul Hašem (1) je da je B-g htio izbjeći da Moše bude poniţen. Narod je doţivljavao da su B-g i
B-ţja odluka u vezi Mošea i Aha-
Moše u velikoj mjeri bili, da to tako
rona čini se izuzetno strogom. Ko-
nazovemo,
mentatori pokazuju na to kao na
narod je povjerovao u “Hašema i
primjer koliko B-g strogo sudi naj-
Mošea Njegovog slugu“. Nasuprot
veće između našeg naroda.
tome, njihovo pomanjkanje vjere se
Zapaţanje… Primijetite da stijena poteče vodom čak iako joj Moše nije progovorio, kao što je B-g bio rekao. Postoje (moţda) dvije mogućnosti zašto je tako bilo. (1) Ovime je izbjegnut hilul Hašem do kojega bi došlo da se čudo nije dogodilo.
partneri.
Kod mora,
navodi kao njihovo gunđanje protiv B-ga i protiv Mošea. Ovo je jedini puta da se koristi izraz u’v’Moše. R’vi’i – četvrta alija – 8 p’sukim (20,14-21)
očekivali od Tore da kaţe “vode iz spremnika”. Raši objašnjava da je Edom posjedovao spremnike – a mi smo imali čudesno vrelo (kao i manu za hranu). Ono što smo mi ponudili Edomu bilo je da zarade od toga što će nam prodavati hranu i vodu. Nama nije bila potrebna njihova hrana ni piće, no to je bila ponuda koju je bilo ispravno iznijeti. Raši veli da kada odsjedamo u konačištu, trebamo jesti obroke koje ■konačište nudi, umjesto da jedemo hranu koju smo donijeli sa sobom. Time se
koji prepričavaju kratku povijest
povećava dobit hotelijera.
Izraela i zatraţe pravo da prođu
Hamiši – peta alija – 17 p’sukim
kroz edomsku zemlju. Zahtjev bude odbijen. I drugi pokušaj da dobiju privolu također je oštro odbijen.
uzvišenoj razini da je mogao kon-
Narod Izraela mijenja svoj pravac
trolirati i usmjeravati prirodu (unu-
putovanja kako bi izbjegli sukob s
tar određenih granica). On je već
Edomom (na B-ţju zapovijed).
dobije vodu; ovo sada je nešto što je
vode iz vrela”. Raši kaţe da bismo
Moše šalje glasnike narodu Edoma,
(2) Moše Rabeinu je bio na tako
prethodno bio udario po stijeni da
nici izjavljuju da narod “neće piti
U svom zahtjevu da prođu kroz
(20,22-21,9) Narod putuje od Kadeša do Hor HaHar. Tamo će Aharon umrijeti. Moše sa sobom na goru uzima Aharona i Elazara, te se tamo odjeća Kohen gadola prenosi s Aharona na njegovog sina i nasljedika. Sav narod 30 dana ţaluje zbog Aharonove smrti. Komentari ističu da je Aharonova smrt imala neke elemente kojih nije bilo prilikom Mošeove smrti. Kada vidimo da njegov sin nastavlja njegovim stopama, i da ga sav narod
voli,
dimenziju
to
daje
punini
posebnu
Aharonova
ţivota. Midraš kaţe da su nebeski oblaci koji su štitili narod, otišli nakon Aharonove smrti. Sada moţemo vidjeti da je svako čudo u Midbaru bilo povezano s jednim od naših vođa: s Mošeom Strana 4
Divrej Tora
(nastavak s 4. stranice)
OU Israel's Torah Tidbits:
Alija po alija
mana, s Aharonom oblaci, a s
Ironično je da se čini kako naši ne¸-
Miriam vrelo.
prijatelji ponekad vjeruju u B-ţju ulogu u tim stvarima, dok mi pokat-
Ovo ih je učinilo izloţenima napadu
kad izgleda da tvrdoglavo odbijamo
Emorejaca. Izrael se napadu uspješ-
Njegovu ulogu.
no odupro. Narod se zatim, umoran od svojih dugotrajnih putovanja, još jednom ţali B-gu i Mošeu. Njihova ţalopojka u sebi nosi ogromno nepoštovanje prema B-ţjem čudu mane. Za to su bili kaţnjeni napadom “vatrenih” (otrovnih) zmija koje su
Raši objašnjava zašto je B-g morao Vrelu”, kratka ali predivna pjesma koja naglašava koliko je voda dragocjena. Njene riječi prepune su simbolike i aluzija.
reći Mošeu da se ne boji zaratiti s Ogom. Og je bio jedini koji je preţivio potop (pored Noaha i onih koji su bili s njime), i on je bio taj koji je rekao Avrahamu da je njegov nećak
ugrizle mnogo ljudi, i prouzročile
Š’vi’i – sedma alija – 16 p’sukim
Lot zarobljen. Moţda je stekao
brojne smrti. Narod se pokajao i
(21,21-22,1)
dovoljno zasluga da se odupre
Dok se Izrael pribliţava zemlji Emo-
Izraelcima. B-g je rekao Mošeu da
traţio Mošea da se moli B-gu da ih poštedi toga. B-g je rekao Mošeu da od bakra (bakar je izabrao Moše, i to je bila igra riječi) načini zmiju i nasadi je na vrh štapa, tako da bi svatko tko bi je pogledao (odnosno. Upravio svoje oči i srce B-gu) preţivio. (Vrlo je vjerojatno da je medicinski znak – kaducej, tzv. Eskulapov štap – zasnovan na ovoj epizodi iz Biblije.) Mišna je u P’sahim (4,9) zabiljeţila
rejaca, izneseni su zahtjevi za pravo
ne brine.
na prolaz. Ne samo da su ti zahtjevi
Vojne pobjede Izraela u Midbaru,
odbijeni, već Emorejci šalju vojsku
pred kraj razdoblja lutanja, bile su
ususret Izraelu. Izrael u potpunosti
vrlo značajne za moral naroda, u
pobjeđuje kralja Sihona, te osvaja
trenutku kada su pred njima bile još
zemlju Emorejaca i Hešbona. Dalj-
godine mnogih bitaka nakon pre-
nje bitke rezultiraju s još više Emo-
laska rijeke Jordan u Erec Jisrael. U
rejske zemlje. Og, kralj Bašana, ta-
Midbaru, oni su dobili priliku isku-
kođer bude poraţen, kao što je B-g
siti B-ţja obećanja i moć.
obećao.
Završni pasuk nam kaţe da je Izrael
Ovo je verbalno prikladno da bude
putovao i stigao u Arvot Moav – to
uvodna riječ.
je njihova posljednja stanica prije
Vaţno je primijetiti da vojna moć
ulaska u Erec Jisrael.
Izraela nije apsolutna, niti su njiho-
Primijetite značaj prethodne reče-
ve vojne mogućnosti neograničene.
nice. Četiri preostale sedre u Bamid-
Izrael se bori protiv onih za koje im
bar i svih 11 sedri u D’varim još se
B-g kaţe da se bore, i mi se ne upuš-
nalaze pred nama, a mi smo već u
tamo u borbu s bilo kime za koga
Arvot Moav. Mas’ej će nam dati
nam B-g zabranjuje. Sasvim je nebit-
kratak siţe lutanja, no sa završet-
Narod nastavlja svoje putovanje, i
no da li je Edom snaţniji ili slabiji
kom Hukata, mi smo stigli na prag
stiţe u mjesto poznato kao “Vrelo”.
od Emorejaca. Mi se nismo upustili
Erec Jisraela. Sjetite se da smo još
To je bio još jedan značajan događaj
u bitku s ovim posljednji-ma, niti
tamo u Mikec napustili Zemlju i
povezan s vodom. S fizičke točke
izbjegli borbu s prvospo-menutima
otišli u Egipat. Sada se pripremamo
gledišta, voda je daleko najvrednija
iz vojnih razloga. B-g je Onaj koji
za povratak.
“roba” lutalačkog naroda. Na duho-
vodi glavnu riječ. Ovo uvijek mo-
vnoj razini, voda predstavlja Toru i
ramo imati na umu, a pomoglo bi
sam ţivot. Zabiljeţena je “Pjesma o
kada bi to i naši nepri-jatelji znali.
različite stvari koje je Hizkijahu HaMeleh učinio, i za njih bio pohvaljen ili ne. On je uništio bakrenu zmiju i učenjaci odobravaju njegov čin. Narod ju je zloupotrebljavao i nije je razumio. Šiši – šesta alija – 11 p’sukim (21,10 -20)
Godina 11 5 Broj 36 Strana
Završnih 3 p’sukim ponovno se čitaju za Maftir. ■
Strana 5
Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:
Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 397. Još nikada nisam vidio crvenu kravu ...: Obaveza da se provede postupak para aduma ... uzet ćete si potpuno crvenu kravu ... (Brojevi 19,2) Kao što smo bili govorili, postojale su različitih vrsta obredne nečistoće, s različitim pravilima ovisno o vrsti. "Pradjed" obredne nečistoće bila je nečistoća uzrokovana kontaktom s pokojnikom. (Taj je izraz sličan talmudskom nazivu za leš, "avi avos hatuma", "otac očeva nečistoće".) Kao posebni, ekstremni oblik obredne nečistoća, nečistoća izazvana lešom zahtijevala je podjednako jedinstvenu metodu očišćenja. To je podrazumijevalo uporabu para aduma, crvene junice. Para aduma bila je crvena krava - nije smjela imati ni dvije crne ili bijele dlake - stara najmanje tri godine i nikada nije smjela nositi jaram. Crvena krava bila je spaljena i njezin se pepeo koristio u procesu pročišćenja. Odlomak Tore koji u kojem se govori o crvenoj junici zove se Hukas, od riječi hok. (Rimuje se sa "čok", ali započinje guturalnim h, kao u imenu "Bach".) Hok je zakon koji nema jasno, logično ljudsko objašnjenje. Ne ubijati ili ne krasti logični su zakoni koje su usvojila sve društva. Ne jesti zajedno meso i mlijeko je hok. Činimo to zato jer nam je to B-g rekao. Poslije toga, traţimo pouke koje moţemo izvesti iz hoka, ali one nisu zakoni koje bi ljudi donijeli. Para aduma je najistaknutiji primjer hoka. Stoga se nećemo pokušati baviti njezinim temeljnim razlozima. Velika misterija para aduma bila je da, dok je pepeo čistio one koje je snašao najintenzivniji oblik nečistoće, on je istodobno prenosio određen stupanj nečistoće oni-
Sefer Hamicvot Hakacar
ma koji su sudjelovali u procesu čišćenja. Kaţe se da je to zbunilo čak i kralja Salomona, najmudrijeg od svih ljudi. U Propovjedniku 7,23 napisao je: "Rekao sam da ću stjecati mudrost, ali ona je daleko od mene." Kaţe se da se ovaj stih odnosi na to da čak ni Salomon nije bio u stanju razotkriti tajnu para aduma. (Veliki učenjaci su istaknuli da mnoge stvari u prirodi mogu imati različite učinke ovisno o tome na što se primjenjuju. Stavite jaje na vatru i ono postane kruto, stavite komad leda na vatru i rezultat je sasvim drugačiji Zašto je čokolada hrana za ljude, a otrov za pse? Naravno, ovo nam samo govori da fenomen para aduma nije bez presedana, ali ne i zašto se to događa.) Prema Mišni u traktati Para (3,5), bilo je ukupno devet crvenih junica od momenta kada je Mojsiju bila zapovijeđena ova micva, pa sve do uništenja Drugog hrama. Ova micva vrijedi u Izraelu, kada je na snazi sluţba u Hramu. U Mišni ona je predmet traktata Para. Kodificirana je u Mišne Tora u Hilhos Para Aduma. Ova je micva 113. od 248 pozitivnih micvi u Rambamovom Sefer HaMicvosu. 398. Nestalo, ali ne i zaboravljeno: Obaveza da se izvrši zakone o nečistoći pokojnika Ovo je zakon o onome koji umre u šatoru ... (Brojevi 19,14) 399. Jedno prskanje na dan: Obaveza da se izvrši zakone o škropljenju vodom ... onaj, koji je poškropio vodom očišćenja, mora oprati odjeću ... (Brojevi 19,21) ■ ■
Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 115. Negativna je zapovijed ne biti spolno prisan sa svojom snahom, što znači ženom svoga sina kao što Pismo kaţe, Golotinje svoje snahe nećeš otkrivati (Va-jikra 18,15). [Ovo se odnosi] kako za vrijeme sinovljeva ţivota, pa makar se i razvede od nje, tako i nakon smrti njegova sina. Kazna koja se ovime zasluţuje je, ukoliko je bilo svjedoka i postojalo je [prethodno] upozorenje, smrt kamenovanjem. Ako je počinjeno namjerno ali bez upozorenja, kazna je karet; a ako je to bilo nehotice, traţi se hatat (ţrtva za grijeh). Odnosi među srodnicima u drugom koljenu, prema odredbama učenjaka su: snaha od vlastitog sina – i nema ograničenja ovome koliko daleko seţe u kasnije naraštaje; a sna-
Strana 6
ha od vlastite kćeri, samo ona. Ovo je na snazi posvuda i uvijek. 116. Negativna je zapovijed ne biti spolno prisan s muškarcem kao što Pismo kaţe, Nećeš leći s muškarcem kao sa ženom (Va-jikra 18,22). Ovo je opomena i pasivnom partneru, čita-jući lo tiškav („Ti nećeš leći“) kao lo tišahav (u pasivnom obliku). Jednom kada je došlo do prisnosti penetracijom glavića, obojicu ide kazna smrti kamenovanjem. Ako je počinjeno namjerno, ali bez [prethodnog] upozorenja, kazna bi bila karet [bogomdani prestanak postojanja], a ako je učinjeno nehotice, zahtijeva se prinošenje hatata (ţrtve za grijeh). Ovo je na snazi posvuda i uvijek. ■
Divrej Tora
Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook:
Šulhan Aruh
Unutarnja crta dobrote
Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi. Dio I: Orah hajim Poglavlje 33 - Ostali zakoni o hamecu Zrnje ţita, čak i ako je prţeno, treba čuvati da ne dođe u doticaj s vodom jer moţe postati hamec (463,3), a isto vrijedi i za ljuske zrna (vidi 465,1-3). O čuvanju zrnja od dolaska u doticaj s tekućinama vidi 466,1-3; o tome što učiniti s brašnom ili zrnjem koje je moţda došlo u dodir s vodom, vidi 466,4.6. i 467,1-7. Ako se zrnje ili brašno koristi u proizvodnji hrane, moţe biti zabranjeno koristiti tu hranu na Pesah; za primjere vidi 467,8. Ako se hamec na Pesah pomiješa (vidi 447,9) s bilo kojom količinom bilo koje vrste hrane, zabranjeno ju je jesti ili izvući korist iz te mješavine, i mora je se uništiti (447,1; 467,910.12. ). Zabranjujemo takvu smjesu čak i kad je do nje došlo apsorpcijom bez doticaja ili apsorpcijom u prisutnosti vruće tekućine koja nije bila na vatri ili ako smjesa ima loš okus (447,1.3.10.). Kada do nje dolazi apsorpcijom u odsutnosti tekućine, običaj je uništiti samo hranu
nom (450,7). Mješavina hameca koja nastane prije Pesaha, čak i 14. nisana, je poput smjese koja sadrţi drugu zabranjenu hranu (vidi Jore De'a pogl. 8), koja je obično dopuštena ako zabranjeni sastojka čini manje od 1/60 ukupne smjese ili smjesi daje loš okus (447, 2). Ta smjesa ne postaje zabranjena kada započne Pesah, osim ako na Pesah (447,4) ne dođe do dodatne apsorpcije. U vezi korištenja soli, vina ili octa koji moţe sadrţavati čestice hameca ili posuđa koje je upilo hamec, vidi 447,5-8. Ako se jestivi hamec (vidi 447,12) nalazi u posjedu Ţidova na Pesah, makar i slučajno, zabranjeno je od njega imati koristi čak i nakon Pesaha (448,3), čak i ako je taj Ţidov učinio poništenje prije Pesaha (448, 5); konkretno, zabranjeno je njime hraniti ţivotinju (448,6-7). Smjesa koja sadrţi takav hamec je poput smjese koja sadrţi drugu zabranjenu hranu (vidi gore); o tome što se mora učiniti ako je hameca više od 1/60 od ukupne količine vidi 447, 11.
vidi 449,1; u vezi zajmova ili poslovnih transakcija koje uključuju hamec vidi 450,1-7. Posuđe koji je apsorbiralo hamec treba temeljito očistiti i odloţiti na sigurno; ono se moţe opet koristiti nakon Pesaha, ali na Pesah se ne smiju koristiti čak ni kod hladne hrane (451,1). Posuđe (osim keramike, vidi 451,1-2.,7-8.22-24.26.) ■ koje je apsorbiralo hamec na vatri bez tekućine moţe se na Pesah koristiti s vrućom hranom nakon što ga se zagrije na visoku temperaturu; vidi 451,4. Ako je hamec apsorbiralo uz prisustvo vruće tekućine, moţe se na Pesah upotrijebiti s vrućom hranom nakon što ga se očisti i uroni u kipuću vodu, ali ako se ne moţe temeljito očistiti, mora ga se zagrijati na visoku temperaturu; vidi 451,5-6. U vezi noţeva vidi 451,3; u vezi drugih posebnih vrsta posuđa vidi 451,10-11.16-22.25.27; u vezi ručki i pokopaca posuđa vidi 451,12.14-15.; u vezi popravljenog posuđa vidi 451,13. (U vezi posuđa koje je apsorbiralo drugu zabranjenu hranu vidi Jore De'a pogl. 7.) Zagrijavanje do visoke temperature moţe se vršiti
koja je bila u izravnom dodiru s
Ako je hamec bio u posjedu ne-
čak i na Pesah, ali uranjanje u kipu-
hamecom (467,11.14-15.); i ako je do
Ţidova za vrijeme Pesaha, dopuš-
ću vodu mora se obaviti do dana
apsorpcije došlo samo na površini
teno ga je jesti nakon Pesaha (448,1).
prije Pesaha, po mogućnosti ujutro
(vidi Jore De'a pogl. 7), samo povr-
U vezi prihvaćanju hameca od ne-
(vidi 451,9; 452,1), i moţe se činiti
šinski sloj postaje zabranjen (447,1;
Ţidova na Pesah vidi 448,2; u vezi
samo s posuđem koje je apsorbiralo
467,16). Ako neki objekt apsorbira
davanja ili prodaje hameca ne-Ţido-
hamec prije najmanje 24 sata (452,2).
hamec, dopušten je nakon Pesaha
vu prije Pesaha s namjerom da ga se
Za daljnje pojedinosti o procesu
(447,1), a moţe se koristiti na Pesah
povrati nakon Pesaha vidi 448,3-4; u
uranjanja pogledajte 452,3-7 i 467,
u svrhe koje nisu povezane s hra-
vezi hameca neizvjesnog vlasništva
13. ■
Godina 11 7 Broj 36 Strana
■
Strana 7
Pitanja za samostalno učenje:
Teme za razmatranje uz šabatni stol Veliki proroci: poslušni ili neovisni? Koji je prorok na višoj razini: onaj
tivu bez prethodne konzultacije s Hašemom?
U pokušaju da razotkrije grijeh Mošea i Aharona u Mei Meriva, R. Y Albo ukazuje da su oni trčali do Šatora sastanka da bi se konzultirali s Hašemom, a nisu odmah ugušili mrmljanje
naroda
pozivajući
čudo na vlastitu ruku. On tvrdi da je uzrok tome bio nedostatak vjere u jedno od središnjih načela Tore, prorokovu moć da djeluje
van
okvira prirodnog.
Što u tekstu podrţava ovu sugestiju? Slaţete li se da je odlazak u Šator sastanka bio sporan? Kada je konzultacija prikladani odgovor na krizu? Kada je bolje preuzeti stvari u svoje ruke?
Moţe li prorok doista učiniti čudo sam od sebe? Koje prim-
povijesti u svrhu promicanja
erirati? Jesu li svi proroci
svog plana?
jednaki u tom pogledu?
koji jednostavno slijedi B-ţanske zapovijedi ili onaj tko poduzme inicija-
jere iz Tanaha mogu to sug-
Kritiziranje Mošea
Sihon i Og: Pričanje i prepričavanje
Komentari istraţuju gotovo
Izvorni opis pobjede nad Sihonom i
svaku riječi priče o Mošeu ka-
Ogom u Bemidbaru bitno se razlikuje
da udara stijenu u Mei Meriva
od Mošeovog prepričavanja u Deva-
da bi utvrdili gdje je pogriješio
rim.
i zašto je tako teško kaţnjen.
Usporedite dva opisa i navedite razlike. Koje se točke pojavljuju samo u Bemidbaru? Koje su pojedinosti istaknute u Devarim? Kakvu poruku Moše pokušava prenijeti naciji u Sefer Devarim, što ga potiče da prepriča priču na način na koji on to čini?
Kako se Mošeova poruka u prepričavanju
bitke sa
Dakle, Moše je optuţen za sve, od nedostatka vjere (Rašbam) do
pretjeranog
gnjeva
(Rambam) i lošeg
vodstva
(Avvat Nefesh). Raši i drugi ga uz to optuţuju da nije posvetio Hašemovo ime,i te naveo da narod da posumnja u Hašemove sposobnosti. • Možete li dati dokaze koji podupiru
svaku
od
gore
Si-
navedenih mogućnosti? Koji
honom odnosi na sveukupne
vam se čini najuvjerljivija i
ciljeve njegovog povijesnog
zašto? Koji od predloţenih
govora u početnim poglavlji-
grijehova bi opravdao oštru
ma Sefer Devarim, a osobito na
kaznu koju je Moše dobio?
njegovu prepričavanje fijaska špijuna?
• Pokazuje li Moše još negdje bilo koju od gore navedenih
Je li problematično reći da
problematičnih osobina negdje
Moše namjerno radi preinake
drugdje? Zašto nije u tim slučajevima bio kaţnjen?
Iako naše poglavlje jasno svjedoči da je Moše pogriješio, da li je problematično sugerira■ ti konkretnu kritiku o Mošeovom vodstvu koju tekst ne navodi jasno? Hoćemo li staviti
Mošea
na
pijedestal
i
pokušati opravdati bilo koju uočenu pogrešku, ili je legitimno pripisati mu neke ljudske slabosti? ■ Prevela Tamar Buchwald
Strana 8
Divrej Tora
Rabbi Shaul Rosenblatt:
Padam, ali ponovo ustajem tako postaješ lopov. Pravedan čovjek moţe ukrasti, ali on će pokušati promijeniti ono što on jest. On moţe ukrasti ponovo i ponovo pokušati spriječiti sebe u tome da to čini. On moţe ukrasti mnogo puta i „podići se“, kao što Salomon kaţe. On postaje zao čovjek jedino ako ostane dolje; kada kaţe da ne moţe ustati; kada odustane od toga da bude dobar i kada prestane pokušavati. Čineći to, on izriče proročanstvo koje samo sebe ispunjava.
Volim ovaj odjeljak. Započinje ritualom crvene junice – ţrtvom povezanom s duhovnom nečistoćom izazvanom kontaktom s mrtvim tijelom. Iako je izazovno za razumjeti, nije samo po sebi nerazumljivo. Ritual obiluje znače-njem – ali nadmašuje obujam ovog davara. Mirjam umire i nema vode. Ţidovi odmah mijenjaju karakter i počinju se ţaliti. Mojsije dovodi vodu iz stijene, ali čineći to, njegova mala ali značajna pogreška uzrokuje proglas da on neće ući u zemlju Kanaan. Ţidovski narod se sada ţali na manu. (Jedino se Ţidovi mogu ţaliti na hranu koja je imala okus onoga što si poţelio i stizala ti je na kućni prag svakog dana u točno određenoj mjeri!) Zmije napadaju logor, ali su zaustavljene Mojsijevom pravovremenom intervencijom. Aron umire i ţidovski narod se suočava s raznim narodima koje nadvladava. Nijednom u Pet knjiga Mojsijevih ţidovski narod ne započinje bitku. Priča o Mojsiju koji udara stijenu duga je samo sedam stihova Tore. Pa ipak, to je jedna od najpoznatijih priča. (Pokušajte sami: Napišite priču u sedam rečenica koje će se većina svijeta sjećati i nakon tri i pol tisućljeća. Razmislite o tome na trenutak i bit ćete impresionirani.)
'kaţnjava' zabranjujući mu ulazak u zemlju Izrael, mora da je učinio nešto prilično loše. Pitanje je, ako je Mojsije napravio tako veliku pogrešku, kako je mogao nastaviti biti vođa ţidovskog naroda? Da bismo odgovorili na to pitanje, mislim da se moramo podsjetiti na jedan od temeljnih principa u ţidovskom shvaćanju.
Stvar nije u tome činimo li pogreške, već kako se nosimo
Međutim, da se vratimo na stvar, što je točno bila Mojsijeva pogreška? Je li bio frustriran, je li na trenutak izgubio razum, je li postao nestrpljiv? Ne trebamo pretpostavljati. Tora nam to kaţe na jednostavnom hebrejskom: Mojsije, davalac zakona, onaj koji je doveo deset pošasti nad Egipat, onaj koji je razdvojio Crveno More i opskrbio narod manom s Neba, „nije vjerovao B-gu“ (Brojevi 20,12).
Kralj Salomon kaţe nam u Izrekama (24,16), „Pravednik pada sedam puta i ustaje. Zao čovjek pada samo jednom.“ Svatko od nas, čak i Mojsije, griješi. Svatko od nas čini pogreške. Često su to velike pogreške. Ali stvar nije u tome činimo li pogreške, već kako se nosimo s pogreškama koje činimo.
Sad, štogod značilo to da Mojsije „nije vjerovao B-gu“ (a to traţi ozbiljno objašnjenje), jedna stvar je jasna – to nije bila mala pogreška. To je bila ozbiljna stvar. Kad Tora kaţe tako nešto o Mojsiju i kad ga B-g
Ukradi jednom i nisi lopov. Ti si dobra osoba koja je nešto ukrala. Ukradi nekoliko puta i još uvijek nisi lopov. Ti si dobra osoba koja krade. Identificiraj se s krađom; gledaj na sebe kao na lopova – jedino
Godina 11 9 Broj 36 Strana
s pogreškama koje činimo
Mojsije je učinio veliku pogrešku. Zapravo, napravio je nekoliko velikih pogrešaka. Pa ipak, on se još uvijek smatra jednim od najvećih ■ ljudi u ţidovskoj povijesti: davaocem zakona, učiteljem cijelog Izraela, čovjekom koji je razgovarao s B-gom „licem u lice“. Samo zato jer se Mojsije prema svojim pogreškama odnosio upravo tako – kao prema pogreškama. A svaka pogreška se moţe ispraviti – tako dugo dok ju pokušamo nadići umjesto da se valjamo u njoj. B-g ne zahtijeva, čak ni ne traţi, savršenstvo. On od nas traţi da teţimo tom cilju. Postoje mnoge prepreke na putu. I mi ćemo mnogo puta posrnuti, i ponovo posrnuti. Ali ključno je da na to gledamo kao na privremene prepreke, a ne kao na trenutke koji nas definiraju. Svi mi činimo pogreške. To je dio ljudske naravi. Ali nemojte se identificirati s tim pogreškama. Nemojte gledati na sebe kao na one koji su nesposobni nadići ono što su učinili. Ako si dobar čovjek koji čini pogreške, kao što je bio Mojsije, uvijek ćeš se ponovno podići bez obzira koliko si nisko pao. Međutim, ako gledaš na sebe kao na „lošu“ osobu, onda ćeš, budući da si primjerice „lopov“, također i krasti. U tom slučaju, ostat ćeš dolje kad padneš. A to je najveća pogreška od svih. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar
Strana 9
Rabbi David Stav:
Mirjamin bunar Jedinstven fenomen u Tori pojavlju-
vode, naši komentatori tumače da
jući bunar“ ikad postojao? Zašto ga
je se u slijedu događaja koji se ne spo-
budući da je Mirjam pratila narod
tekst ne spominje? I tko je izmislio
minju u tekstu. Četrdeset godina luta-
preko četrdeset godina, ona je bila ta
ideju da je Mirjam bila uzrok njego-
nja pustinjom je završeno i moţemo
koja je brinula o tome da imaju vode.
vom postojanju?
samo zamišljati što se sve u tom peri-
Talmud (Ta'anit 9a) kaţe: Rabi Jose je
odu dogodilo, budući da nam Tora o
rekao: (Hašem) je dao bunar Izraelu
tome ništa ne govori. To je kao da
zbog Mirjamine zasluge, Mirjam je
nam Tora kaţe: „Nakon što je narod
umrla i taj bunar je nestao, kao što je
bio ukoren, pretrpio je agoniju kao
rečeno: 'Mirjam je umrla tamo, i narod
kaznu na račun grijeha uhoda i Ja
nije imao vode (da pije).'
(Hašem) ne ţelim im gurati mikrofon ili kameru u lice i zabadati nos u njihovu privatnost, te pokazivati njihovu bol i patnju.“ I tada, odjednom, nailazimo na slje-
Mojsije je opskrbio narod kruhom kroz manu, dok je Mirjam dala viziju i proroštvo
deći stih: „Cijeli zbor izraelskog naro-
Svi naši komentatori slaţu se da se taj događaj desio četrdesete godine izraelskog lutanja pustinjom, kada su protagonisti priče počeli umirati. Prva koja je preminula bila je Mirjam: „Mirjam je umrla i bila pokopana tamo“. Uslijedila je kriza: „Narod nije imao vode pa su se skupili protiv Mojsija i Arona“ (stih 2). Iako ovi stihovi ne povezuju direktno Mirjaminu smrt sa nedostatkom
Strana 10
objektivnog
stajališta,
povezanost
Mirjamine smrti i nedostatka vode postaje jasna kao dan. No, kako to moţemo objasniti? Neki povezuju Mirjamina djela iz djetinjstva sa kasnijom pojavom bunara u njenom ţivotu. ■ Na početku knjige Šemot, tekst opisuje kako je Mojsije rođen i stavljen u košaru i u rijeku Nil. Njegova sestra
da stigao je u pustinju Zin prvog mjeseca…“ (Brojevi 20,1).
Tekst ne potvrđuje eksplicitno te ideje, ali ako ga ponovo pročitamo s
Rabini se pridrţavaju tradicije da je
Mirjam pratila je košaru, promatrajući
„putujući bunar“ pratio Izraelce na
izdaleka. Moţemo razumjeti to kao
njihovom putu kroz pustinju i da ih je
ponašanje sestre koja je zabrinuta za
taj bunar opskrbljivao vodom (što je
sudbinu svog malog brata, ali druga
razlog tome da tijekom tog vremena
mogućnost je da je njegova sestra
ne slušamo ţalbe na nedostatak vo-
pratila izdaleka kako bi saznala što će
de). Sve je to bilo zbog Mirjaminih
se dogoditi sa djetetom koje je došlo
zasluga.
na svijet zahvaljujući njoj.
Međutim, ako uzmemo racionalan,
Prema rabinskoj tradiciji, nakon
ili čak ciničan pristup ovom tekstu, tu
faraonovog proglasa da se svi ţidov-
ideju ćemo zasigurno smatrati zago-
ski dječaci imaju baciti u Nil, Amram,
netnom. Tko kaţe da je takav „putu-
Mojsijev otac, odvojio se od svoje ţene
Divrej Tora
(nastavak s 10. stranice)
Rabbi David Stav:
Mirjamin bunar vladanja i razumnosti, ona je stajala postrani, uz obalu Nila. Ista ta Mirjam kasnije će demonstrirati svoj proročki dar uzimajući udaraljke iz Egipta, objašnjavajući svojim prijateljima da će jednog dana narod svjedočiti znacima i čudesima, te da se trebaju pripremiti. Mojsije je opskrbio narod kruhom kroz manu, dok je Mirjam dala viziju i proroštvo. Voda gasi ţeđ, ali zasigurno ne moţe zadovoljiti gladan ţeludac. Hrana predstavlja čovjekovo vi-
jer nije htio imati ništa sa tim nasilnim
talno fizičko postojanje. Voda i ţeđ
čedomorstvom. Mnogi drugi slijedili
predstavljaju potragu za značenjem i
su njegov primjer. Mirjam je bila ta
sadrţajem u našem fizičkom posto-
koja je rekla svom ocu da je njegov
janju.
proglas gori od faraonovog, budući
Objašnjavajući
stih
iz
■
Jišajahua
da je faraonov proglas obuhvaćao
(Izaije), „Oni koji su ţedni, neka dođu
samo dječake, dok je proglas njenog
do vode“ (55,1), naši rabini zaključuju
oca imao utjecaj na oba spola i značio
da „nema vode osim Tore“ (Talmud,
je da se više neće rađati ţidovska dje-
Bava Kama 82a). Čovjek više ne teţi
ca.
samo produţetku svog fizičkog postojanja, iako ono sluţi kao vitalni
Voda se podigla do površine,
temelj za svaki duhovni uspon. Radije, mi teţimo pronaći dublje značenje
odražava čovjekovu težnju
svog postojanja. Mirjam je vođa koji
da se neprestano uzdiže
proviđa tu viziju i njen bunar, čija voda se podigla do površine, odraţava čovjekovu teţnju da se neprestano
Uvjeren njenim argumentima, Am-
uzdiţe.
ram se vratio svojoj ţeni i ponovno se
Često se nađemo preplavljeni svime
oţenio njome, te su dobili Mojsija kao
što se oko nas događa, do te mjere da
sina. Moţemo samo zamisliti koliko je
postanemo preokupirani trivijalno-
Amram morao biti srdit na svoju kćer
stima. Potrebno nam je nešto da nas
kada je bio prisiljen ostaviti svog dje-
protrese, povrati nam ravnoteţu i po-
čaka i staviti ga u Nil.
digne iz svjetovnog. Mirjam, sa svojim
Međutim, Mirjam je odlučila pratiti
jedinstvenim gledištem, stvara bunar
plutajuću košaru i vidjeti kako će se
koji gasi ţeđ naroda za cijelu genera-
njeni snovi odigrati. Hoće li Mojsije
ciju i ublaţava njihovu patnju ugrađu-
biti izvađen iz rijeke? Hoće li na kraju
jući nadu i smisao u njihove ţivote. ■
imati ulogu u izbavljenju naroda? U
■
Prevela Anja Grabar
činu koji je bio simbol njenog blagog
Godina 11 11 Broj 36 Strana
Strana 11
Rabbi Ephraim Buchwald:
Mojsijeve bolne riječi utjehe Između raznih tema koje nalazimo u parši Hukat, čitamo i o Aronovoj smrti. Prema tradiciji, na prvi dan mjeseca ava, četrdesete i posljednje godine lutanja Izraelaca kroz pustinju prema Obećanoj zemlji, umro je Aron. Tora u Brojevima 33,39 izvještava da je Aronu bilo 123 godine kada je umro i da ga je kao Velikog svećenika naslijedio njegov sin Elazar. Prije nego je umro, Aron je imao jedinstveno zadovoljstvo vidjeti svog sina Elazara u odjeći Velikog svećenika. Velikog oca naslijedio je njegov veliki sin.
■
ujedinjenje Aronove duše sa sveto-
siju upute da „uzme“ Arona, to je
šću B-ţje prisutnosti. U Talmudu,
značilo da on to treba učiniti utješ-
U Brojevima 20,25-26, B-g kaţe
Brahot 8a, to se opisuje kao duša
nim riječima, uvjeravajući Arona,
Mojsiju, „Uzmi Arona i njegova sina
koja bez napora odlazi, kao da se
„Sretan si jer ćeš vidjeti kako se tvo-
Elazara i isprati ih na goru Hor.
uklanja „dlaka iz mlijeka.“
ja kruna predaje tvom sinu, to je
Svuci tamo Aronu haljine njegove i obuci ih njegovu sinu Elazaru; Aron će preminuti i tamo umrijeti." U dirljivoj ceremoniji koja je bila
nešto što ja (Mojsije) neću imati
Tješiti druge riječima koje uzrokuju duboku osobnu bol,
opisana u prošlotjednoj parši, Mojsi-
nešto je što svakako izlazi
je odvodi svog brata Arona na goru
mnogo izvan poziva dužnosti
Hor, što doslovno znači gora na vrh gore, kako bi se pripremio za njegovu smrt.
privilegiju vidjeti.“ Na što točno Mojsije misli kada kaţe: „Ja nemam tu privilegiju“? Već u parši Beha'alotha (Brojevi 12,1) postoji aluzija na pomanjkanje sklada u Mojsijevoj obitelji, kada Mir-
Pri Tzedek objašnjava da neki grešni ljudi trpe teške smrti jer su nji-
jam i Aron kore Mojsija što se odvojio od svoje ţene, Cipore.
Raši citirajući Sifre kaţe da je Moj-
hove duše postale previše vezane
sije doveo Arona u pećinu na vrhu
uz ovaj svijet i njegovo ulagivanje.
gore u kojoj je bila svjetiljka i krevet.
Mudraci (Brahot 8a) uspoređuju ta-
Mojsije je s Arona svukao osam po-
kvu smrt s uklanjanjem čičaka koji
sebnih odjevnih predmeta Velikog
su se zapleli u ovčje runo. Međutim,
svećenika i, jedan po jedan, odjenuo
pravedni ljudi poput Mojsija i Aro-
u njih novog Velikog svećenika, Ela-
na, nemaju iskustvo boli jer su nji-
Kada je Mojsije ponovo pozvan u
zaru.
hove duše ostale čiste kao na dan
Egipat (Izlazak 4,24-26), anđeo Sve-
njihova rođenja. Zato su njihove
mogućeg pokušava ga ubiti na putu
smrti opisane kao „smrt poljupcem“
jer nije obrezao svog novorođenog
od Svemogućeg.
sina. Cipora je uzela oštar kamen i
Zatim je dao upute Aronu da se popne na krevet, ispruţi ruke, zatvori svoja usta i oči. Prema tradiciji, Aron je tada umro uz B-ţji poljubac. „Poljubac smrti“ tumači se kao Strana 12
Citirajući Midraš Tanhuma, Raši objašnjava da kada je B-g dao Moj-
Postoje i druge reference u Tori u kojima postoje indikacije da je Mojsije bio udaljen od svoje ţene i vidio je jako malo satisfakcije od svoje djece.
njime obrezala dijete te je tako spasila Mojsijev ţivot. Mojsije je uvijek osjećao da je njegova misija spašaDivrej Tora
(nastavak s 12. stranice)
Rabbi Ephraim Buchwald:
Mojsijeve bolne riječi utjehe
vanja izraelskog naroda vaţnija od
Usprkos tome, ovdje Mojsije stoji
njegovog osobnog ţivota i njegove
uz svog voljenog brata koji će us-
obitelji.
koro umrijeti. Mojsije svjedoči emo-
Dok su Aronovi preţivjeli sinovi sluţili kao njegovi pomoćnici i nasljednici, Jošua, Mojsijev vjerni učenik, postao je prvi pomoćnik i nasljednik Mojsija, a to nije postao netko od Mojsijeve djece.
tivnom prijenosu svete odjeće sa Arona na Elazara, koji ulazi na uzvišenu poziciju Velikog svećenika. Mojsije tješi svog brata Arona govoreći mu da je on barem zasluţio vidjeti radost od svoje djece prije svoje smrti, i da moţe znati da će u nje-
Midraš (Mehilta Jitro i Jalkut Še-
govoj obitelji postojati kontinuitet.
moni Izlazak 1,2) smatra da je Jitro,
To je, naravno, bilo nešto što sam
kada je Mojsije napuštao Midjan
Mojsije nikad neće zasluţiti.
kako bi se vratio u Egipat, traţio od Mojsija da poloţi zakletvu da će svog najstarijeg sina dati za idolopokloničku sluţbu. Na ispunjenje te zakletve upućuje nas Knjiga Sudaca 18,30, gdje Levit imenom Jonatan, sin Geršoma, sin Menašea, postaje idolopoklonički svećenik u sjevernom gradu Danu. Rabini (Baba Batra 109b) smatraju da taj čovjek nije nitko drugi doli Mojsijev unuk. Kako bi Mojsija poštedjeli sramote, mali 'nun' se pojavljuje u riječi, „Menaše“. , . kako bi se prikrilo ime „Moše.“ Iako je istina da je Aron pretrpio ogroman gubitak u svom ţivotu kada je ostao bez dvojice najstarijih sinova, Nadava i Avihua, koji su prinijeli nedozvoljenu vatru i umrli, on je iskusio i mnogo sreće i radosti od dvojice svojih najmlađih sinova. Jasno, radost koju je Aron doţivio
Još je jednom pokazuje nevjerojatan Mojsijev karakter. Poput predanog prijatelja, dobrog savjetnika i posvećenog duhovnog vođe, Mojsije ispunjava svoj zadatak donošenja utjehe svom bratu Aronu, govoreći mu riječi koje su za njega samog bile duboko potresne. Znajući da on ne doţivljava, i da nikad neće doţivjeti, veliku radost od svoje vlastite djece, Mojsije se svejedno prisilio reći, „Pogledaj kako si sretan, brate Arone.“ Tješiti druge riječima koje uzrokuju duboku osobnu bol, ne-što je što svakako izlazi mnogo iz-van poziva duţnosti. Mojsije ne oklijeva i kaţe ono što treba reći, „Ti si, Arone, imao nahat (zadovoljstvo) da vidiš svoju djecu. To je nešto što ja nisam imao. Neka bi bio utješen i otišao na svoj vječni počinak s tom spoznajom.“
sa dvojicom svojih mlađih sinova
Rijetki smrtnici mogli bi reći takve
nikada nije mogla nadoknaditi gu-
srceparajuće riječi u takvim okolno-
bitak dvojice njegovih starijih sino-
stima. Ali, još jednom, Mojsije nije
va.
bio običan smrtnik.
Ipak, bilo bi teško zamisliti da bi Mojsije bio spreman zamijeniti svoju sudbinu i sudbinu svoje djece za
Neka biste bili blagoslovljeni.■
■
Prevela Anja Grabar
onu sudbinu Arona i njegove djece. Godina 11 13 Broj 36 Strana
Strana 13
Rabbi Berel Wein:
Ljudsko poimanje i B-žja volja Tijekom svih tisućljeća od inciden-
smatraju činjenicu da Moše neće
da je bez krivice zbog ubojstva egi-
ta opisanog u ovotjednom čitanju
odvesti Ţidovski narod u zemlju
patskog nadzornika. Raši nam ističe
Tore kada je Moše udario po stijeni
Izrael ne toliko kaznom za Mošea,
da ga je Moše ubio svojim jezikom,
umjesto da joj progovori, veliki su
koliko stvarnošću u vezi ove nove
izgovarajući neizrecivo B-ţje ime,
komentatori Tore nastojali učiniti
generacije Ţidova. Oni nisu nikada
da ga tako nazovemo. Moše u tom
ovaj incident razumljivijim i smis-
doţivjeli Egipat, i budući da su
trenutku shvaća moć riječi, posebno
lenijim nama običnim smrtnicima.
Mošea smatrali dalekom, gotovo
onih svetih.
Na prvi pogled, čini se da kazna
natprirodnom osobom, Moše više
nije primjerena zločinu. Zbog toga
nije mogao djelotvorno biti vođa
su
Izraela.
mnogi
komentatori
incident
udaranja u stijenu umjesto da joj se
Zbog toga je i napisao posljednju knjigu Tore kako bi te svete riječi imale vječni i silni učinak pri vod-
Incident opisan u ovotjednoj parši
stvu i podučavanju svih kasnijih
katalizator je njegovog neulaska u
generacija Ţidovskog naroda. Biti u
Zemlju Izrael, ali u stvarnosti i ne
stanju ubiti nekoga štapom, kop-
pravi razlog što je isključen od dalj-
■ ljem, puškom ili bombom naţalost
Maimonides to objašnjava kao
njeg vodstva naroda. Zapravo, taj
je prirodna i svakodnevna pojava u
nakupljanje incidenata u kojima je
pravac razmišljanja portretira Mo-
ţivotu čovjeka.
Moše dopustio ljudskom gnjevu da
šea, najvećeg od svih ljudskih bića,
nadvlada njegovu inače neupitnu
kao čovjeka kojega je samljeo ţrvanj
odanost i poslušnost B-ţjoj riječi.
povijesti i događaja njegovog na-
progovori sagledavali ne kao izolirani incident, već kao kap koja je prelila čašu, nazovimo to tako.
Abarbanel to također gleda kao kulminaciju prijašnjih događanja u ţivotu i karijeri Mošea. Drugi komentatori, poput Rabi Meira Simche
raštaja. Međutim, kako god pristupili ovom događaju, on će za nas zauvijek ostati racionalno zbunjujuć.
Biti u stanju uništiti neprijatelja izgovaranjem svete riječi – B-ţjeg imena, da tako kaţemo - događaj je drugačijeg i natprirodnog karaktera. Moţda je to temelj za razumijevanje kazne Mošeu zbog udaranja stijene umjesto da joj progovori. Udaranje
Cohena iz Dvinska, u Latviji, nećka-
Postoji rasprava među izraelskim
stijene, koliko god se čudesno ne-
jući se da sav teret ovog neobičnog
misliocima i znanstvenicima o tome
kom činilo, drugi će protumačiti
događaja svale na Mojsijeva pleća,
treba li mlađahnog Mošea smatrati
kao nešto što je prirodno i obično,
Strana 14
Divrej Tora
(nastavak s 14. stranice)
Rabbi Berel Wein:
Ljudsko poimanje i B-žja volja
čarobni trik. Za udaranje stijene koristi se oruđe koje je načinio čovjek, pa tako kada je uključena aktivnost čovjeka, često puta B-ţja prisutnost bude skrivena, ako ne i zanemarena. Govorenje stijeni, kao što je govorio egipatskom nadzorniku u svetosti i sa vjerom, ne podlijeţe racionalnoj interpretaciji. To bi bio najviši oblik posvećenja B-ţje prisutnosti, nazovimo to tako, u zbivanjima čovjeka. I, naţalost, moţda u tome leţi nedostatak koje je Nebo vidjelo u Mošeovoj reakciji na nedostatak vode u pustinji za Ţidovski narod.
zavjese.
mentarna tajnovitost koja se nalazi
Čitavo pitanje o pravednicima koji
u pozadini svih rasprava o ovoj
pate i zločincima kojima je dobro
temi nikada se ne moţe opisati na
izjeda našu vjeru i našu ravnoteţu
zadovoljavajući način.
Nakon svih tumačenja zašto je
Ipak, shvaćanje da nikada nećemo
kod Mei Meriva Mošeu zabranjen
doista razumjeti te stvari, treba nam
ulazak u Zemlju Izraela, mi se po-
posluţiti kao ohrabrenje i utjeha.
novo suočavamo sa stvarnošću da
Moramo prihvatiti to da smo ogra-
jednostavno nismo u stanju razu-
ničeni dok se bavimo beskonačnom
mjeti puteve beskonačnog Stvorite-
Torom.
lja kojima on postupa s ljudskim bićima. Pripadnici prosvjetiteljskog pokreta, jednako Ţidovi i neţidovi, zaslijepljeni svojom vlastitom ohološću, odbacili su Toru, a potom i B-ga jer to nisu mogli racionalno razumjeti. Njihova je krilatica glasila nekad i danas: “Ako ja to ne mogu razumjeti onda to niti ne postoji, niti ima bilo kakvu vaţnost za mene.” Ali svi mi, čak i najučeniji i najinteligentniji među nama, znamo da postoje ţivotne tajne koje se nalaze van domašaja naše sposobnosti da pronađemo rješenje. Mošeova sudbina svakako je jedna od tih tajni. I ponavljam, to je razlog zašto nam Tora govori o tom incidentu kako bismo mi, poput Mošea shvatili da ne moţemo zaviriti iza Nebeske
Godina 11 15 Broj 36 Strana
Ovotjedna
Suočeni smo s činjenicom da ograničena ljudska bića ne mogu dokučiti beskonačnog Stvoritelja i istinski razumjeti Njegove motive i razloge za zapovijedi iz Tore. Tora nas je upozorila na to kada je rekla: “…
parša
nam
također
ističe, nazovimo to tako, nedokučivo B-ţje lice i teškoće koje su ukorijenjene u našem odnosu s beskonačnim. Parša otpočinje s poznatom zapovijedi i ritualom o crvenoj junici, koja prema Ţidovskoj tradiciji prkosi svakom racionalnom shvaćanju. Ona je najsnaţniji primjer upute u Tori “Naredio sam vam da to učinite, zato to učinite i ne postavljajte nikakvih pitanja!”.
ljudska Me bića ne mogu vidjeti i poživjeti.” Naš je veliki učitelj Moše bio odbijen kada je pokušao razumjeti više od onoga što smrtnici mogu dokučiti o poimanju, nazovimo to tako, B-ţjeg postupanja sa stvarima na ovom svijetu. To je značajna pouka crvene junice – postoji jasna razlika između ljudskog racionalnog razumijevanja i B-ţanske volje. U nama se budi poniznost kada pomislimo
Ovaj ritual čiste čini nečistima, a
da postoje stvari koje ne moţemo
očišćava one koji su nečisti. Iznesen
razumjeti, zagonetke koje ne moţe-
je formalno, i u detalje, te zahtijeva
mo riješiti, čvorovi koje ne moţemo
ţivotinju bez mane koja je crvene
otpetljati. Ali to su činjenice ljud-
boje, i na čijem se tijelu ne pojav-
skog postojanja.
ljuju crne dlake. Mišna se u traktatu Para trudi iščeprkati sve pojedinosti
Šabat šalom ■
sadrţane u ovom ritualu, no eleStrana 15
Rabbi Yissocher Frand:
Čuvajte se tijekom prijelaznih perioda u životu U parašas Hukas nalazi se i jedan od
oci iskušavali B-ga u Pustinji, pa
i drugoj, te u 40-toj godini a što je
tuţnijih incidenata u ţivotu Mošea
navodi sljedeći pasuk kao ishodišni
izazavalo da Klal Jisrael, da se tako
Rabenu. Kada je narod stigao u pu-
tekst za taj broj: "I iskušavahu me za
izrazim, "reagira dramatično" i više
stinju Cin, umrla je Mirjam i narod
to deset puta" [Bamdibar 14,22]. Ge-
puta u tim godinama iskuša Sve-
je ostao bez vode. Narod se potuţio
mara u Eruhin [15a] navodi kojih je
mogućeg?
Mošeu i Aharonu i ponovo upotri-
to 10 kušnji bilo: Dvije kod Jam sufa,
jebio argumente: "Zašto ste doveli
dvije u vezi mane, dvije s prepelica-
zajednicu u ovu pustinju da ovdje
ma, dvije s vodom (jedna u Refidi-
pomremo mi i naša stoka? Zašto ste
mu i jedna u Mei Meriva), jedna sa
nas izveli iz Egipta da nas dovedete
Zlatnim teletom, i jedna u pustinji
na ovo zlo mjesto? Ovo je mjesto na
Paran (uhode). Sve se to dogodilo u
kojemu nema ni ţita, ni smokava, ni
prvih godinu i pol, osim Mei Meri-
loze, ni mogranja; a nema ni vode
va koje se dogodilo na samom kra-
za piće." [Bamidbar 20,45]
ju. Rav Simcha Zissel iz toga zaklju-
Moše Rabenu nekako je neprimjereno reagirao i zbog toga je izgubio priliku da uđe u Erec Jisrael. Rav Simcha Zissel u svom
Sefer Sam
čuje da u 38 godina između toga, nije bilo kušnji, nije bilo prituţbi, i Ţidovski se narod ponašao besprijekorno!
Rav Simcha Zissel nudi jedno izuzetno vaţno razumijevanje ljudske naravi, koje je vrlo vaţno da znamo, vizavi nas samih i vizavi naše djece. Godina 1 i godina 40 bile su prijelazni periodi. Oni su prelazili iz jednog stadija u drugi. Napustili su Egipat, u kojem su bil robovi i ubr■ zo nakon toga postali su B-ţji narod.
Putovanje od 49. razine nečistoće do primanja Tore bilo je godina golemog duhovnog uzdizanja i promjene u njihovim ţivotima. Sada, na
Ovo je dobrim dijelom u skladu s
pragu ulaska u Erec Jisroel, oni se
Prema
idejom o "Naraštaju znanja" (dor
isto tako suočavaju s dramatičnom
Rambanu, slučaj s Korahom dogo-
Dea), zajednici koja se hranila samo
promjenom. Uskoro su trebali za-
dio se odmah nakon slučaja s uho-
manom i ţivjela omeđena Oblakom
mijeniti egzistenciju u kojoj su se
dama. To znači da su se svi doga-
slave, i 38 učila Toru godina od Mo-
hranili manom i taţili ţeđ vodom
đaji u parašama Šlah i Korah dogodili
šea Rabenu. Nisu se morali brinuti
koja je tekla iz stijene, s normalnom
druge godine po Izlasku. Međutim,
za odjeću, hranu, niti posao. Mogli
egzistencijom, u kojoj će saditi, oko-
parašas Hukos dogodila se četrdesete
su čitav svoj ţivot posvetiti duhov-
pavati, orati, sklapati poslove i bri-
godine nakon Izlaska, nekih 38 go-
nom rastu. Oni su mogli izjaviti:
nuti se za svoje obitelji. Ponovo su
dina kasnije, Oni su sada bili na
"Nismo učinili ništa loše u proteklih
se suočili s prijelaznim razdobljem.
pragu ulaska u Zemlju Izrael.
38 godina"! (Tko bi od nas to mogao
Derech na knjigu Bamidbar postavlja vrlo
interesanto
pitanje:
Sve nevolje i prituţbe do sada do-
izjaviti?!)
Onaj koji se nalazi u prijelaznom razdoblju nije smiren. Kada narod
godile su se u prvih 18 mjeseci u
Ako je tako, čudi se Rav Simcha
prolazi kroz iznenadnu promjenu,
Pustinji. Međutim, događaj kod Mei
Zissel, što se onda dogodilo u prvoj
ljudi tada nisu spokojni i u miru. To
Meriva u parašas Hukos zbio se u 40-
pomanjkanje staloţenosti ljude čini
oj godini. Rav Simcha Zissel pita:
podloţnima donošenju pogrešnih
"Što se događalo u međuvremenu?"
odluka i glupih pogrešaka. Kada su
Rav Simcha Zissel odgovara da iz
nespokojni, ljudi ne mogu donositi
Mišne u Avos i Gemare u Eruhin
kvalitetne odluke.
vidimo da su tijekom tih 38 godina oni bili savršeni. Kako to znamo? Mišna [Avos 5,4] navodi 10 konkretnih "iskušenja" s kojima su naši praStrana 16
Pouka koju Rav Simcha Zissel iz ovoga izvodi jest da svatko mora biti posebno paţljiv kadgod se nala-
Divrej Tora
(nastavak s 16. stranice)
Rabbi Yissocher Frand:
Čuvajte se tijekom prijelaznih perioda u životu
zi pred novom situacijom u ţivotu,
dragocjeni narod bio ţedan vode,
da moţe učiniti da voda krene iz
čak i ako je ta promjena na dobro.
on je udario stijenu i voda je pote-
stijene zbog njegovog obraćanja
Velikom većinom, mladići koje ja
kla... Zbog pravednosti njegove, da-
riječima – i to je doista način za koji
podučavam u ješivi nalaze se u pri-
ruj nas vodom obilno!" Gerer Rebe
je dobio uputu od Svemogućeg da
jelaznim razdobljima svog ţivota.
raspravlja da kada bi pogreška Mo-
će njime ponovo pokrenuti vodu da
Oni su ili na pragu šiduhim ili su u
šea Rabenu (kao što Raši kaţe) bila
poteče iz stijene, nakon što je presta-
šiduhim ili su zaručeni ili su tek
udaranje stijene onda to ne bi bilo u
la prilikom Mirjamine smrti. Moše
vjenčani ili su nedavno dobili dijete.
redu spominjati u Tefilas Gešem.
Rabenu je znao da on moţe izvesti
Sve te faze predstavljaju glavne pro-
Makar, moţe se tvrditi da se spo-
vodu iz stijene svojim riječima. Me-
mjene u ţivotu čovjeka. To su predi-
minjanje udaranja stijene ne odnosi
đutim, brinulo ga je da će to na neki
vne promjene, no te promjene ipak
na nemili događaj u paraši Hukas već
način umanjiti ugled njegove sestre
lako mogu prouzročiti potres u ţi-
na događaj u paraši BeŠalah, kada
koja je jedina imala dovoljno zaslu-
votu osobe. Kada se stvari mijenja-
mu je uistinu bilo zapovijeđeno da
ga – da tako kaţemo – da učini da
ju, i nadolaze sa svih strana, osobi
udari stijenu, no svejedno – kao što
voda poteče iz stijene silom (tj. –
nedostaje "jišuv ha'daas" [unutarnjeg
se kaţe – "Ne upuštajmo se u to!"
udaranjem stijene). On nije ţelio da
mira] pa u takvim situacijama ona mora biti posebno paţljiva. Štitio je ugled svoje sestre Tzitz Eliezer (Rabbi Yehudah Waldenburg) u tomu 17 #41 njegovih
Međutim, Tzitz Eliezer sam olakšava to pitanje u vezi Rašijevog tumačenja. On daje drugačije tumačenje izraza upotrijebljenog u Tefilas Gešem:
sabranih responsa iznosi u ime Gerer
Oni su sve te godine dobivali vo-
Rebea da tekst svakodnevnih moli-
du zbog Mirjamine zasluge. Mirjam
tava
Rambamovo
je umrla u paraši Hukas i istog časa
shvaćanje Mošeove avera [grijeha]
voda je prestala teći. Mora se posta-
kod Mei Meriva. Raši (a i mnogi
viti pitanje, zašto je Vječni promije-
drugi) tumače da se avera sastojala
nio upute dane Mošeu Rabenu. Za-
u tome što je on udario stijenu um-
što je Mošeu bilo rečeno da udari
jesto da joj je govorio. Rambam u
stijenu u paraši BeŠalah, a u paraši
Šmone Perakim tumači da je avera
Hukas da govori stijeni?
potkrepljuje
bila to što je zbog Ţidovskog naroda
izgleda da je on uzvišeniji ili da ima više zasluga od svoje sestre. Stoga je, ZBOG SVOJE PRAVEDNOSTI i skromnosti, udario stijenu. Upravo to je ono što kaţemo u Tefilas Gešem. I to se lijepo uklapa. Mi Svemogućem u Tefilas Gešem govorimo o našoj potrebi za kišom. Mi mu kaţemo da moţda nismo dostojno ovog velikog blagoslova, no da nam je on krajnje potreban. Preklinjemo Vječnog da učini to mimo i van Svojih Strogih Vrlina (da bude ma'avir al Midosav). Mi prizivamo sjećanje na Mošea Rabenu. On je mogao pro-
Lev Aryeh ovo pitanje postavlja u
govoriti stijeni i učiniti da poteče
Masehes hulin. On odgovara da je
voda. No Moše Rabenu je postupio
prvobitno vrelo vode bilo zbog Mir-
"mimo i van" toga. On nije htio sebi
jaminih zasluga. Mirjam, koliko god
pripisati bilo kakve dodatne zasluge
istaknuta bila, nije bila Moše Rabe-
i ţelio je zaštiti ugled svoje sestre.
nu. Stoga se čudo moralo dogoditi
Zbog tog čina velikodušnosti koji je
na "prirodniji" način. Drugim riječi-
Tzitz Eliezer, u ime Gerer Rebea,
Moše učinio, mi molimo da i B-g s
ma, manje je čudo udariti stijenu pa
podrţava Majmonidov pristup za-
nama postupi velikodušno. Zbog
da voda iz nje poteče nego li joj go-
snovan na odlomku koji kaţemo u
toga spominjemo Mei Meriva čak i u
voriti pa da iz nje krene voda. Moše
Tefilas Gešem [molitvi za kišu] (koja
Tefilas Gešem.
Rabenu je toliko uzvišen da "njego-
se govori na Šmini Aceres) u kojoj
va" čuda dolaze na posebno natpri-
kaţemo: "U vrijeme kada je tvoj
rodan način. On ima takve zasluge
naizgled izgubio kontrolu nad sobom kada ih je oštro napao rekavši: "Poslušajte ovo, molim vas, vi buntovnici" [Bamidbar 20,10]. Prema Rambamu, to nije imalo nikakve veze s udaranjem stijene.
Godina 11 17 Broj 36 Strana
■
Strana 17
Rabbi dr. Abraham J. Twerski:
Skrušeno ga zamolite da ukloni naše nedostatke karaktera U ovom odlomku,
Ali što učiniti ako ga uvijek iznova
Izraelci se ţale da
ne uspijete kontrolirati? Zamolite
nemaju
vode.
Hašema da ukloni ovu manjkavost
Hašem kaţe Mojsiju
vašeg karaktera i na taj način "na-
da naredi stijenu da
pravi mjesta" na koje mogu ući fine
dade vodu. Budući
osobine.
da je u prethodnoj epizodi Hašem rekao Mojsiju da stijenu udari svojim štapom, Mojsije to učini
Lota, išla u korist. R. Yaakov Moshe Charlap daje komentar kako nam ovo pokazuje koliko je velika nagrada za čin heseda. Čak i ako ga se učini iz skrivenih pobuda, pa čak i ako je motiv za
Neprocjenjiva nagrada za dobro
svaku osudu, čovjeka se ipak na-
djelo
građuje za dobro koje je proizišlo iz tog čina.
ponovo. Hašem je rekao Mojsiju da
Kad je Og bašanski kralj krenuo u
je izgubio pravo da uđe u Kanaan
borbu s Izraelcima, B-g je rekao
Sličan koncept nalazimo u micvi o
sa svojim narodom.
Mojsiju: "Ne boj se, jer sam ti ga dao
zaboravljenom snopu. "Kad ţanješ
u ruke" (21,34)
svoje ţito na svom polju i zaboraviš
Rambam kaţe da Mojsijev grijeh
snop u polju, nemoj se vraćati da ga
nije bio udaranje stijene, već to što je
uzmeš; to će biti za prozelita, siroče
izgubio kontrolu nad svojom bije-
Nagrada koju čovjek
som i nazvao Izraelce "buntovni-
dobiva za davanje cedake
ma". Gubitak kontrole nad vlasti-
donosi više koristi davaocu
ni zakon 24,19). Raši ističe da je čo-
nego primaocu
vjek nagrađen iako nije namjerno
tom ljutnjom teţak je prekršaj koje Talmud izjednačava s idolopoklonstvom. Kad smo nečime izazvani ne moţemo si pomoći da ne osjetimo bijes, ali svakako bismo uvijek trebali izbjeći da zapadnemo u bijes. Talmud kaţe da kada se osoba razbjesni, nje -zino prosuđivanje postane iskrivlje -no i "sve sile pakla dominiraju njo-
Raši kaţe da se Mojsije bojao da bi Og mogao pobjediti zbog zasluga koje je imao za obavještavanje patrijarha Abrahama da je njegov nećak, Lot,
zarobljen
(Postanak 14,13;
"bjegunac" je bio Og, r. Raši). Međutim, Raši kaţe da Ogova namjera
i udovicu, tako da B-g blagoslovi vas i sve djelo ruku vaših."(Ponovlje-
ostavio ţito siromašnima. Moglo bi se tvrditi da je nagradu dobio zato što se nije vratio natrag da ga uzme. Raši navodi Sifri da ako netko izgubi novac, a pronađe ga siromašna osoba, on ima micvu obaveze davanja cedaka, iako nije bilo čak ni pasivnog čina.
teško da je bila za pohvalu. Upravo
Micva o cedaki je izuzetno velika.
suprotno, on se nadao da će Abra-
Za razliku od drugih micvos, gdje je
U pismu svom sinu, Ramban mu
ham biti u bitci ubijen, i tada bi
vaţna namjera u izvršavanju micve,
savjetuje da izbjegava bijes, jer kon-
mogao oţeniti Saru. Ipak, Mojsija je
ako netko izvrši micvu iz osobnog
trola nad vlastitim gnjevom dovodi
brinulo da bi mu njegova zasluga u
interesa, zasluga cedake je zbog po-
do razvoja finih karakternih osobi-
omogućavanju Abrahamu da spasi
moći koju ona pruţa potrebitima.
me".
na.
Ta se svrha postiţe bez obzira na dobročiniteljevu namjeru. Ponekad moţemo imati osjećaj kao da nam se zahtjev za cedaka nameće.
Trebamo
se
sjetiti
da
nagrada koju čovjek dobiva za davanje cedake donosi više koristi davaocu nego primaocu. ■
Strana 18
Divrej Tora
Biseri hasidske mudrosti K ljuč za uspješan brak u tome da dvoje cijeni njegovu svetost. Povrh toga da
samo sjedini muškarca i ţenu, brak mora uvesti treću dimenziju: B-ga. Hebrejske riječi za ženu i čovjeka sadrţe riječ vatra. Svaka od njih također sadrţi druga slova koja, kad se sloţe, čina ime B-ga. Muškarac i ţena su bez B-ga poput dvije vatre koje će sagorjeti jedna drugu. Kad se oni uzdignu iznad svojih sebičnih ograničenja i uvedu B-ga i ono što je sveto u svoje ţivote, mogu se ujediniti nevidljivom, skrivenom vezom, koja njihovo jedinstvo, njihov brak čini mnogo većim od jednostavnog zbroja sastavnih dijelova. Dvije osobe se mogu voljeti i brinuti jedna za drugu, ali u nedostatku više snage, što drugo moţe zauvijek spojiti konačna ljudska bića? Takva je veza nuţna, jer, pored toga što su dva stranca s različitim osobnostima i iskustvom, čovjek i ţena se razlikuju biološki, emocionalno i psihološki, a u svojim ţivotima će doţivjeti mnoge promjene. Najvaţniji sastojak u stvaranju te doţivotne veze je predanost muţa i ţene B-gu i vječnim zakonima. Kao što dom treba temelj na kojem će stajati, brak mora biti izgrađen na vječnom temelju. Muţ i ţena trebaju pozvati B-ga u svoje zajedništvo tako što će posvetiti svoje ţivote vječnim vrijedno-
Ako vaša religija ne ostavlja mjesta za sumnju,
Moţete biti sigurni da ste zatočenik vjerovanja. R. Rami Shapiro ■
stima i povezati se sa stvarnošću koja je viša od njihove, priznavajući B-ga koji ih je stvorio kao dvije polovice jedne duše. To u svakom partneru stvara predanost onom drugom, njihovim obiteljima i svijetu u kojem ţive. Jedinstvo stvoreno brakom – veza između muškarca, ţene i B-ga – pojačava jedinstvo i ljubav u obitelji. Ono će odrediti kako će svako dijete rasti i nastaviti voljeti. To jedinstvo je nuţan preduvjet za blagostanje svakog partnera, omogučujući im da rastu svatko za sebe i zajedno. Naš brak – način na koji su muškarac i ţena ujedinjeni – odraţava, prije svega, način na koji smo ujedinjeni s B-gom. R. Simon Jacobson ■
Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 11 19 Broj 36 Strana
Strana 19
Yossi Katz, Breslov Research Institute:
Probudi se i živi!
Nemogavši se savladati, potkralj je ubrao jabuku s drveta i zagrizao ju. Čim je progutao zalogaj srušio se na tlo u dubokom snu i spavao dugo, dugo vremena. Vicekraljev sluga pokušao ga je probuditi, ali nije uspio. Pripovjetka "Izgubljena princeza" Rebe Nahmana na fascinantan način govori o našim ţivotima. Kao takva, tjera nas da si postavimo suštinsko pitanje: "Da li ja uistinu posjedujem apsolutnu samokontrolu?" Bili mi toga svjesni ili ne, svi smo mi "jeli te jabuke" - svi mi smo pogriješili na svoj način i pali u duboki duhovni san. Zašto san? Zato što dok spavamo, mi nismo svjesni da smo se daleko udaljili od stvarnosti. Oko nas se mogu događati razne stvari, značajni događaji u našim ţivotima, na koje ćemo moţda jednog dana pogledati unatrag i čuditi se: "Kako sam to mogao previdjeti?". A opet posve smo neosjetljivi za stvarni ţivot. Pa kako onda da se probudimo? Kako da opet budemo ţivi?
Svatko od nas ima svoje zlatno tele ili neki drugi oblik idolopoklonstva. Premda to sami po sebi ne moraju biti pravi idoli, oni nam odvlače paţnju do te mjere da prekinemo našu vezu s B-gom. Mnogi hobiji ili aktivnosti u koje smo uključeni odvlače nas od naše prave svrhe u ţivotu, i navode nas na sanjarenje. Midraš povezuje grijeh sa zlatnim teletom s crvenom kravom, čiji pepeo ima moć očišenja. Kao što to kaţe Midraš: "To se moţe usporediti sa sinom sluškinje koji je zaprljao kraljevu palaču. Rekli su: 'Neka majka dođe i počisti nered' (Tanhuma, Hukat 8). Crvena krava, prema čijoj je slici načinjeno zlatno tele uspoređena je sa sluškinjinom majkom: ona ima moć da oćisti od idolopoklonstva. No, crvenu kravu je teţe pronaći. Na koji način mi škropimo taj pepeo čak i danas? Naša paraša navodi: "Uzmite si potpuno crvenu kravu, bez mane, na koju nije bio poloţen jaram" (Br 19,2). Zohar (Hukat, str.180) komentira da "crveno" označava vrlo stro-
ge osude, dok se "potpuno, savršeno" odnosi na ublaţene osude. Oštre osude rezultat su naših raznih prijestupa: budući da nam je odvraćena pozornost i da smo usnuli, pro -tiv nas je izrečena presuda koja nas razdvaja od našeg Nebeskog Oca. Mi postajemo uvjereni da smo udaljeni i da smo nespojivi s istinskom duhovnošću. Ili, moţda još gore, moţda se doista nalazimo u dubokom snu i nismo ni svjesni da spavamo. Moţemo misliti da sluţimo B-gu i da ţivimo smisleni ţivot, ali to je zato što sebe procjenjujemo samo površinski! Tko moţe zaista ustvrditi da je neprestano u stanju svjesnosti o B-gu Ali mi moţemo ublaţiti ovu osudu pronalaţenjem jedne ”savršene” točke u nama, "one koje nema mane, na koju nije bio stavljen jaram". Bez obzira što smo učinili (ili što nismo učinili), suština Ţidova je potpuno dobra i čista. Iz tog razloga, Rebe Nahman podučava da nema Ţidova koji nema dobrih mjesta u sebi. Svatko od nas mora zagledati duboko u svoju dušu i naći ono dobro koje se izraţava kroz naše misli i djela. Da bismo se probudili, prvo moramo shvatiti tko doista jesmo i koliko je posebno biti Ţidovom. Spavamo samo zato što smo zaboravili našu pravu stvarnost! Poput majke koja podiţe, i ponovo na noge postavlja svoje dijete koje je palo, tako i mi, kada se povezujemo s našim dobrim mjestima i shvatimo svoju istinsku suštinu, posipamo pepeo crvene krave, te razne prepreke koje su nas sprječavle da duhovno rastemo bivaju uništene. Mi se moţemo vratiti kući.■ Prevela Tamar Buchwald
Strana 20
Divrej Tora
Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:
TJEDNI ZOHAR: HUKAT
Paraša (priča) Ḥukta uči nas tajni pravog uspjeha i daje nam silu da odaberemo stvarnost umjesto iluzije. Započinje s poznatim propisom koji se naziva "Pepeo crvene junice". On je poznat jer je postao simbolom tajanstvenih i nelogičnih pitanja koje Tora krije iza svojih priča i propisa. Sljedeća je priča pozna-ti događaj u kojem Moše udara stijenu i iz nje poteče voda za cijelu naciju, no naţalost, B-g je Mošeu rekao da stijeni govori, a ne da je udari. Nadalje moţemo čitati o smr-
je suština dijeljenja i beskrajne svjet-
junici koja nikada nije bila pod jar-
ti Arona, a portom moţemo čitati o
losti i ljubavi. Znači, mi se moramo
mom, što znači da ništa ni sa■ kime
tome kako Izraelci opet prigovaraju,
povezati s frekvencijom beskona-
nije podijelila osim sa sobom.
jadikuju te su kao odgovor na to
čnog toka ukoliko se ţelimo pripoji-
kaţnjeni pomorom od zmija. Kada
ti na tok ţivota koji beskonačno teče
su molili za oprost i iscjeljenje Moše
od Stvoritelja.
im napravi poznatu bakrenu zmiju koja kasnije postaje međunarodni simbol iscjeljenja i medicine.
Kao što smo gore naveli, lijek se nalazi na istom mjestu gdje je i problem. Dakle, Crvena junice je
Kabalisti objašnjavaju da Tora nije
lijek za nečistoću i nepropusnosti za
povijesna knjiga, nego "... drvo ţivo-
protok snage ţivota. Kako to? Juni-
ta onima koji je se drţe" (Izr 3,18), ve-
ca će biti spaljena, a njen će pepeo
Pa, što je Crvena junica? Kada se
za s duhovnom snagom - snagom
biti stavljen u vodu (koja simbolizi-
netko ţeli očistiti od nečistoće zbog
ţivota. Svaki nam tjedan daje dru-
ra duhovnu snagu Desne kolone), te
doticaja s mrtvacem, što je najveća
gačiji duhovni izazov - naš ispravak
će njima zajedno svećenik škropiti
nečistoća, on ode svećeniku koji za
(tikun) na putu do punine. Ti nam
(što je također simbol Desne kolone).
pročišćavanje koristi pepeo crvene
se izazovi neće prepriječiti na putu,
junice koja nikada nije bila pod jar-
ukoliko se nismo u stanju suočiti s
mom.
njima. Stoga gdje god postoji udarac
Zohar nas uči da sve ima duhovni smisao i da naših pet osjetila ne razumiju sve. To je slično "teoriji kaosa" u modernoj matematici koja je temelj za objašnjenje mnogih fenomena u svemiru. Prema toj teoriji, mnogi od kozmičkih kaotičnih procedura zapravo su jedan veliki red koji mi ne moţemo razumjeti. Zohar također objašnjava da je razlika između zlih ljudi i onih koji slijede put istine, put Drva ţivota, odanost, ljubav i jedinstvo koje su iste frekvencije kao i Stvoritelj, koji Godina 11 21 Broj 36 Strana
(izazov), tamo moţemo pronaći i lijek, skriven u tjednom dijelu Tore paraši. Svi opisi u paraši su zapravo simboli koji su namjenjeni da nas vode kroz tjedan kako bi nam pomogli na našem putu da se poveţemo s Drvetom ţivota. Snaga Lijeve kolone - moći koja prima samo za sebe, je snaga kraja i smrti - izraţava se u nekoliko simbola: u svijetu ţivotinja to je bik; po rodu je ţensko; a boja izgleda kao crvena; kada se svi ovi simboli poveţu u jedno izraţeni su u Crvenoj
Slično tome, zmija koju znamo iz priče o Adamu i Evi, zapravo je jedna strana u nama koja nas uvijek vuče prema negativnost i smrt, a naša paraša ima lijek za to - to je bakrena zmija. Bakar je simbol moći ravnoteţe, centralne kolone. Hukat se obično čita u mjesecu tamuzu koji je horoskopski znak raka. Znak raka je poznat po svojoj velikoj osjetljivosti i bit je naše paraše usmjeriti tu osjetljivost na dijeljenje i davanje drugima - lijek za nečistoću i priključenje na Drvo ţivota. ■ Prevela Tamar Buchwald
Strana 21
Iz
SPORT
Vujo sretan rođendan! Maccabi prvak Izraela!
ćeg
a dom
a tisk
Basketball.hr, 14.6.2018. Hrvatski dvojac večeras fešta u Izraelu. Neven Spahija je doveo Maccabi Tel Aviv do naslova prvaka Izraela. Drugi je to klub sudionik ovogodišnjeg izdanja Zadar Basketball Tournamenta nakon turskog Fenerbahcea koji je unutar 24 sata osvojio naslov državnog prvaka. Ligaški dio natjecanja protekao je u vrlo izjednačenoj borbi za što bolje pozicije u doigravanju. Najveći konkurent Maccabiju bila je momčad Hapoel Halona. Međutim u
apsolutnu dominaciju i slavio s uvjerljivih 95-75. Prije toga 'ponos Izraela' je nadigrao Hapoel Tel Aviv također s velikom razlikom (98-74). Uspjeh je ovo i generalnog menadžera kluba Nikole Vujčića koji je danas proslavio 40. rođendan i začinio ga trofejom. U nedavnom intervjuu za Basketball.hr Vujo je naglasio kako je izjednačenost lige stvorena na umjetan način te da je s druge strane polučila
■
pad izraelske košarke na među -narodnoj reprezentativnoj i klupskoj sceni.. ■
finalu Maccabi je pokazao
Izraelski ministar špijunirao za Iran Politika, 18.6.2018. JERUSALIM - Izrael je optužio bivšeg ministra energetike Gonena Segeva da je špijunirao za Iran, saopštila je danas izraelska bezbednosna služba Šin Bet. U saopštenju Šin Beta navodi se da je Segeva, koji je bio
ministar energetika sredinom 1990-ih i živeo u Nigeriji, regrutovala iranska obaveštajna služba za koju je on radio kao agent. On je, navodno, snabdevao Iran „informacijama u vezi sa energetskim sektorom, bezbednosnim lokacijama u Izraelu, kao i o zvaničnicima u politi-
čkim i bezbednosnim institucijama”. Segev je uhapšen tokom posete Ekvatorijalnoj Gvineji u maju i isporučen Izraelu, gde je protiv njega optužnica podignuta u petak, javlja Rojters a prenosi Tanjug. ■
Palestinci napadaju Izrael balonima sa bombama i zapaljivim zmajevima Politika, 15.6.2018. Gaza - Izraelske jedinice za razminiranje uništile su eksplozivnu napravu nedaleko od Gaze, koja je zakačena za balon letela iznad autoputa, saopštila je izraelska policija.
Page 22 Strana 22
Kako se navodi, balon sa bombom pušten je iz Gaze, a prvi su ga primetili civili, izjavio je portparol policije Miki Rozenfeld, prenosi AP. U Gazi je danas praznik kojim se slavi završetak Ramazana.
Inače, Izrael se bori sa požarima koje su izazvali baloni sa zapaljivim uređajima, a koje su lansirali Palestinci u Gazi, navodi agencija. Ti požari su uništili šume, spalili poljoprivredna zemljišta i ubili brojne životinje prethodnih nedelja.
Divrej Tora
Organižatori protesta, koji se održavaju na granici Gaze i Izraela saopštili su da će tokom dana pustiti veliki broj zmajeva i balona sa zapaljivim materijalima, u nadi da će sleteti u Izrael. (Tanjug). ■
Godina 11 Broj 36