4-06 - Divrej Tora - Hukat 5779

Divrej Tkra Godina 12 Broj 40

Zagreb, šabat 13. srpnja 2019. - 10. tamuza 5779.

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Paraša Hukat

B’’H

Šabat Hukat Jeruzalem 19:07

20:28

Zagreb

20:27

21:26

Rijeka

20:31

21:31

Split

20:17

21:17

Dubrovnik 20:07

21:07

Vinkovci 20:14

21:13

Sarajevo 20:10

21:10

Doboj

20:14

21:14

B. Luka

20:18

21:18

Beograd 20:05

21:18

Novi Sad 20:10

21:23

Subotica 20:13

21:28

Zrenjanin 20:08

21:21

Niš

19:54

21:05

Beč

20:35

21:35

Frankfurt 21:14

22:14

Edison, NJ 20:10

21:18

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan utorak 16.7.2019.

Broj 40

(Bamidbar 19,1-22,1) Moše je upućen u zakone o crvenoj

njegov sin Elazar. Zmije otrovnice na-

junici, čiji pepeo čisti osobu koja se

padnu logor Izraelaca nakon još jedne

onečistila dolaskom u kontakt s mr-

erupcije nezadovoljstva, u kojoj su lju-

tvim tijelom.

di "govorili protiv B-ga i Mošea"; B-g na-

Nakon 40 godina putovanja kroz pu-

loţi Mošeu da na visoku motku stavi bakrenu zmiju, i svi koji se zagledaju

Alot Hašahar

3:18

stinju, narod Izraela stiţe u pustinju

Najranije Talit

4:12

Zin. Mirjam umire, a narod ţeđa za

Nec Hahama

5:22

vodom. B-g kaţe Mošeu da progovori

Najkasnije Š’ma

9:12

stijeni i naredi joj da dâ vodu. Moše se

Zman Tefila

10:28

razgnjevi na buntovne Izraelce te udari

Moše povede narod u bitke protiv

Hacot

13:02

po stijeni. Voda poteče, no Mošeu B-g

Emorejskih kraljeva Sihona i Oga (koji

Minha Ketana

17:30

kaţe da niti on, ni Aron neće ući u

su htjeli spriječiti da Izrael prijeđe pre-

Plag Haminha

19:06

Obećanu zemlju.

ko njihovog teritorija) te oni osvoje

Šekia

20:42

Aron umire na Har Haharu, a na

Cet Ha-kohavim

21:24

mjestu velikog svećenika ga nasljeđuje



prema nebu bit će izliječeni. Narod pjeva pjesmu u čast čudesnog vrela koje im je davalo vodu u pustinji.

njihove zemlje, koje leţe istočno od Jordana. ■

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״מ״ ״מ״ן״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 17 p’sukim

pozitivnu micvu koja je do sada bila

(19,1-17)

izvršena devet puta. Sljedeći (deseti) puta to će biti u vrijeme Mošijaha.

Čitava ova alija, te narednih 5 p’sukim bave se temom para aduma.

Osoba koja dođe u doticaj s mrtvim

(Ova 22 p’sukim iz pogl. 19 su i

tijelom smatra se obredno nečistom

Maftir za Šabat Paršat Para.) Ova

za period od sedam dana. ―Napitak

micva obuhvaća uzimanje junice crvene dlake (junica se čak i zbog dvije crne dlake proglašava nepodesnom), bez ikakve mane (dakle, da je podesna za prinošenje na ţrtveniku) te da nije nosila jaram, niti

nje (recimo to tako) za svoje mlado, tako i sin čini pormirenje za svog oca koji je u određenoj mjeri bio uključen u događaj sa zlatnim teletom.

Para aduma‖ treba poškropiti prema kontaminiranoj osobi trećeg i sedmog dana. Bez tog postupka, stanje obredne nečistoće trajno ostaje. Od izuzetne je vaţnosti uzdrţati se od ulaţenja u Mikdaš za vrijeme dok je

teret za potrebe ljudi. (Ako je na

―Uzmi

leđima nosila nešto za svoje potre-

T’mima obično znači bez mane, po-

be, npr. deku kako je muhe ne bi

dobna za ţrtvenik. Međutim, ovdje

napadale – još uvijek je se moţe

iza riječi t’mima slijedi izraz ―koja

uzeti.) Elazar ben Aharon bio je za-

nema mum (nedostatka)‖, što čini

S gledišta micvi

duţen za pripremu ove prve para

pridjev t’mima suvišnim. Zato uči-

Danas, kada nema Beit HaMikdaša,

aduma.

mo da t’mima u ovom kontekstu

postoji (najmanje) tri proširenja pro-

opisuje aduma, i ukazuje na to da

pisa o obrednoj nečistoći zbog mr-

postoji zahtjev da joj dlaka bude

tvaca.

―A B-g progovri Mošeu i Aharonu rekavši… daber (ti Moše, ne obojica, dabru) djeci Izraelovoj… Jedino je Moše mogao govoriti narodu u vezi para aduma, koja je pomirenje za grijeh sa zlatnim teletom. Aharon je također bio uključen u epizodu sa

para

aduma

t’mima…‖

potpuno crvena. Bez t’mima, krava koja je ―đinđi‖ mogla bi biti prihvatljiva, čak i ako ima nešto dlake koja nije crvena. Međutim to nije tako, zbog riječi t’mima.

čovjek nečist.

Namjerno kršenje kaţnjava se (s Nebesa nametnutom) smrću.

(1) Kohen još uvijek mora izbjegavati doticaj s mrtvim tijelom (osim kod svojih bliskih rođaka za koje sjedi šiva), čak i ako već je ―tame‖.

(2) Na Har HaBajit nije nam dopu-

zlatnim teletom. On nije iznio tu

Za razliku od svih korbanot u Mik-

micvu narodu, niti je pripremao

dašu koje je trebalo donijeti ―unu-

para aduma, već je to činio njegov

tra‖, crvena se junica kolje i pripre-

sin. Pa ipak, pasuk kaţe da je B-g

ma ―vani, izvan‖. Ona nije korban,

govorio obojici, Mošeu i Aharonu.

ali ima funkciju sličnu korbanu (me-

Moţda se u ovome nalazi osobni

đu ostalim, pomirenje). Nakon što

(3) Neki od darova kohenu (poput

ukor Aharonu… A moţda i nešto

junica bude zaklana, spali je se u

t’ruma, t’rumat maaser, hala) ne daju

posve suprotno.

cijelosti (nešto je njene krvi pretho-

se kohenu, ali se ―odlaţu‖ u skladu s

dno bilo poškropljeno prema Mik-

alternativnih halahičkim procedu-

dašu).

rama, zbog tum’a kako kohena, po-

Raši kaţe da je za pomoćnika Kohen gadola micva da se brine oko para

šteno stupiti na ona mjesta na kojima je stajao (ili je moguće da je stajao) Beit HaMikdaš i njegovo dvorište.

tencijalnog primaoca, tako i samog

aduma, iako to moţe činiti svaki

Čitav proces za para aduma (uklju-

kohen. U tome što Aharon obavlja taj

čujući ono što je bačeno u vatru,

posao komentari uočavaju simbo-

pepeo koji je sakupljen i način na

Zapazite da postoje darovi kohenu

liku: baš kao što krava čini pomire-

koji se izrađuje napitak) čini jednu

koji ne predstavljaju problem u ve-

Strana 2

dara.

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

zi tame, i njih se i danas daje (npr.

Pidjon haben).

Brojni oblici obredne nečistoće zahtijevaju uranjanje u mikve, i to je sve. Mikve vrši svaka osoba sama za sebe. No kod obredne nečistoće zbog dolaska u doticaj s mrtvim tijelom nije tako. Mikve su dio procesa očišćenja, no jednako je tako to i voda očišćenja. I to se ne moţe učiniti samostalno. Mora biti uključena još jedna osoba. Razmislite malo o tome što to znači.

Levi – druga alija – 11 p’sukim (19,18-20:6) Tora daje saţet prikaz procedura u vezi para aduma.

Zapazite da su napitku dodani cedrova grančica i izop, kao i kod spaljivanja para aduma. Komentari pose-bno značenje vide u tome što

dući da je pazila na Mošea pored

B-g se ―razljuti‖ na Mošea i Aharo-

rijeke – imali vrelo.) Narod se ogor-

na što su propustili mogućnost da

čen ţali Mošeu i Aharonu. (Običaj

posvete B-ţje Ime tako što će narod

Dvojaka priroda napitka para adu-

da se prazne spremnici vode u sobi

vidjeti da je voda potekla iz stijene

ma (da čisti nečistoga i onečišćuje

u kojoj je netko umro dolazi od

nakon što joj je samo bilo rečeno.

obredno čistoga) broji se kao zase-

ovog niza navoda: ―…i Miriam

(Narod je već prethodno vidio kako

bna micva. (Neki povlače paralelu s

umrije …i ne bješe vode…‖

voda krene iz stijene nakon što je

je cedar visoko stablo, a izop nizak grm.

određenim lijekovima koji mogu izliječiti bolesnog čovjeka, ali zdravi bi se od njih razbolio. Para aduma

Šliši – treća alija – 7 p’sukim (20,713)

je jedan od naših duhovnih lijeko-

Kao odgovor na to, B-g kaţe Mošeu

va.)

neka uzme štap, okupi narod, te da

Sljedeća tema kojom se Tora bavi je smrt Miriam u pustinji Cin, u mjesecu nisanu (10. nisana). Narod nije imao vode (midrašim govore o Miriaminom vrelu koje je čudom pratilo narod tijekom njihova lutanja. To je vrelo nestalo nakon smrti Miriam, jer smo zbog njezinih zasluga – buGodina 12 3 Broj 40 Strana

on (Moše) i Aharon imaju pred narodom progovoriti stijeni, i iz stijene će poteći voda za potrebe naroda i njihovih stada. Moše okuplja narod i upozorava ih da će biti svjedoci još jednog B-ţjeg čuda. On podiţe svoj štap i dva puta udara stijenu – i iz nje obilno poteče voda.

udario po njoj.) B-g objavljuje da ni Moše niti Aharon neće odvesti narod u zemlju Izrael.

(Zbog toga što je i Aharon uključen u ovu odluku, podrazumijeva se da ga se ne smatra odgovornim za bilo kakvo sudjelovanje kod zlatnog teleta – što je potrebno razjasniti.

Raši kaţe da nam Tora govori da bi Moše i Aharon ušli u Erec Jisrael, da nije bilo ovog, i samo ovog grijeha.

Zanimljivo je da Moše osobno kazuje narodu (u D’varim) da na njemu Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

leţi određena odgovornost za grijeh s uhodama. S druge strane, Aharon se smatra odgovornim u tom slučaju, mada je Moše bio onaj ―koji je donosio odluke‖.)

Alija po alija

on u stanju učiniti.

edomsko područje, Mošeovi glas-

(3) Drugi pogled na mogućnost da dođe do hilul Hašem (1) je da je B-g htio izbjeći da Moše bude poniţen.

Narod je doţivljavao da su B-g i

B-ţja odluka u vezi Mošea i Aha-

Moše u velikoj mjeri bili, da to tako

rona čini se izuzetno strogom. Ko-

nazovemo,

mentatori pokazuju na to kao na

narod je povjerovao u ―Hašema i

primjer koliko B-g strogo sudi naj-

Mošea Njegovog slugu―. Nasuprot

veće između našeg naroda.

tome, njihovo pomanjkanje vjere se

Zapaţanje…

Primijetite da stijena poteče vodom čak iako joj Moše nije progovorio, kao što je B-g bio rekao. Postoje (moţda) dvije mogućnosti zašto je tako bilo.

(1) Ovime je izbjegnut hilul Hašem do kojega bi došlo da se čudo nije dogodilo.

partneri.

Kod mora,

navodi kao njihovo gunđanje protiv B-ga i protiv Mošea. Ovo je jedini puta da se koristi izraz u’v’Moše.

R’vi’i – četvrta alija – 8 p’sukim (20,14-21)

očekivali od Tore da kaţe ―vode iz spremnika‖. Raši objašnjava da je Edom posjedovao spremnike – a mi smo imali čudesno vrelo (kao i manu za hranu). Ono što smo mi ponudili Edomu bilo je da zarade od toga što će nam prodavati hranu i vodu.

Nama nije bila potrebna njihova hrana ni piće, no to je bila ponuda koju je bilo ispravno iznijeti. Raši veli da kada odsjedamo u konačištu, trebamo jesti obroke koje ■konačište nudi, umjesto da jedemo hranu koju smo donijeli sa sobom. Time se

koji prepričavaju kratku povijest

povećava dobit hotelijera.

Izraela i zatraţe pravo da prođu

Hamiši – peta alija – 17 p’sukim

kroz edomsku zemlju. Zahtjev bude odbijen. I drugi pokušaj da dobiju privolu također je oštro odbijen.

uzvišenoj razini da je mogao kon-

Narod Izraela mijenja svoj smjer

trolirati i usmjeravati prirodu (unu-

putovanja kako bi izbjegao sukob s

tar određenih granica). On je već

Edomom (na B-ţju zapovijed).

dobije vodu; ovo sada je nešto što je

vode iz vrela‖. Raši kaţe da bismo

Moše šalje glasnike narodu Edoma,

(2) Moše Rabeinu je bio na tako

prethodno bio udario po stijeni da

nici izjavljuju da narod ―neće piti

U svom zahtjevu da prođu kroz

(20,22-21,9) Narod putuje od Kadeša do Hor HaHar. Tamo će Aharon umrijeti.

Moše sa sobom na goru uzima Aharona i Elazara, te se tamo odjeća Kohen gadola prenosi s Aharona na njegovog sina i nasljedika. Sav narod 30 dana ţaluje zbog Aharonove smrti. Komentari ističu da je Aharonova smrt imala neke elemente kojih nije bilo prilikom Mošeove smrti. Kada vidimo da njegov sin nastavlja njegovim stopama, i da ga sav narod

voli,

dimenziju

to

daje

punini

posebnu

Aharonova

ţivota.

Midraš kaţe da su nebeski oblaci koji su štitili narod, otišli nakon Aharonove smrti.

Sada moţemo vidjeti da je svako čudo u Midbaru bilo povezano s jednim od naših vođa: s Mošeom Strana 4

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

mana, s Aharonom oblaci, a s

neprijatelji. Ironično je da se čini

Miriam vrelo.

kako vjeruju

Ovo ih je učinilo izloţenima napadu

ne. Za to su bili kaţnjeni napadom ―vatrenih‖ (otrovnih) zmija koje su

ulogu

u

tim

ulogu.

od svojih dugotrajnih putovanja, još

poštovanje prema B-ţjem čudu ma-

B-ţju

ponekad

da tvrdoglavo odbijamo Njegovu

no odupro. Narod se zatim, umoran

ţalopojka u sebi nosi ogromno ne-

u

neprijatelji

stvarima, dok mi pokatkad izgleda

Emorejaca. Izrael se napadu uspješ-

jednom ţali B-gu i Mošeu. Njihova

naši

Vrelu‖, kratka ali predivna pjesma koja naglašava koliko je voda dragocjena. Njene riječi prepune su simbolike i aluzija.

Raši objašnjava zašto je B-g morao reći Mošeu da se ne boji zaratiti s Ogom. Og je bio jedini koji je preţivio potop (pored Noaha i onih koji su bili s njime), i on je bio taj koji je

ugrizle mnogo ljudi, i prouzročile

Š’vi’i – sedma alija – 16 p’sukim

rekao Avrahamu da je njegov nećak

brojne smrti. Narod se pokajao i

(21,21-22,1)

Lot zarobljen. Moţda je stekao

Dok se Izrael pribliţava zemlji Emo-

dovoljno zasluga da se odupre

traţio Mošea da se moli B-gu da ih poštedi toga. B-g je rekao Mošeu da od bakra (bakar je izabrao Moše, i to je bila igra riječi) načini zmiju i nasadi je na vrh štapa, tako da bi svatko tko bi je pogledao (odnosno upravio svoje oči i srce B-gu) preţivio. (Vrlo je vjerojatno da je medicinski znak – kaducej, tzv. Eskulapov štap – zasnovan na ovoj epizodi iz Biblije.)

Mišna je u P’sahim (4,9) zabiljeţila različite stvari koje je Hizkijahu HaMeleh učinio, i za njih bio pohvaljen ili ne. On je uništio bakrenu

rejaca, izneseni su zahtjevi za pravo na prolaz. Ne samo da su ti zahtjevi

Izraelcima. B-g je rekao Mošeu da ne brine.

odbijeni, već Emorejci šalju vojsku

Vojne pobjede Izraela u Midbaru,

ususret Izraelu. Izrael u potpunosti

pred kraj razdoblja lutanja, imale su

pobjeđuje kralja Sihona, te osvaja

velik značaj za moral naroda, u

zemlju Emorejaca i Hešbona. Dalj-

trenutku kada su pred njima bile još

nje bitke rezultiraju s još više Emo-

godine mnogih bitaka nakon pre-

rejske zemlje. Og, kralj Bašana, ta-

laska rijeke Jordan u Erec Jisrael. U

kođer bude poraţen, kao što je B-g

Midbaru, oni su dobili priliku isku-

obećao.

siti B-ţja obećanja i moć.

Ovo je verbalno prikladno da bude

Završni pasuk nam kaţe da je Izrael

uvodna riječ.

putovao i stigao u Arvot Moav – to

Vaţno je primijetiti da vojna moć

je njihova posljednja stanica prije

Izraela nije apsolutna, niti su njiho-

ulaska u Erec Jisrael.

ve vojne mogućnosti neograničene.

Primijetite značaj prethodne reče-

Izrael se bori protiv onih za koje im

nice. Četiri preostale sedre u Bamid-

B-g kaţe da s njima sukobi, i ne

bar i svih 11 sedri u D’varim još se

upuštamo se u borbu s bilo kime za

nalaze pred nama, a mi smo već u

koga nam B-g zabranjuje. Sasvim je

Arvot Moav. Mas’ej će nam dati

Narod nastavlja svoje putovanje, i

nebit-no da li je Edom snaţniji ili

kratak siţe lutanja, no sa završet-

stiţe u mjesto poznato kao ―Vrelo‖.

slabiji od Emorejaca. Mi se nismo

kom Hukata, mi smo stigli na prag

To je bio još jedan značajan događaj

upustili u bitku s ovim posljednji-

Erec Jisraela. Sjetite se da smo još

povezan s vodom. S fizičke točke

ma, niti izbjegli borbu s prvospo-

tamo u Mikec napustili Zemlju i

gledišta, voda je daleko najvrednija

menutima iz vojnih razloga. B-g je

otišli u Egipat. Sada se pripremamo

―roba‖ lutalačkog naroda. Na duho-

Onaj koji vodi glavnu riječ. Ovo

za povratak.

vnoj razini, voda predstavlja Toru i

uvijek mo-ramo imati na umu, a

sam ţivot. Zabiljeţena je ―Pjesma o

pomoglo bi kada bi to znali i naši

zmiju i učenjaci odobravaju njegov čin. Narod ju je zloupotrebljavao i nije je razumio. Šiši – šesta alija – 11 p’sukim (21,10-20)

Godina 12 5 Broj 40 Strana

■

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 397. Još nikada nisam vidio crvenu kravu ...: Obaveza da se provede postupak para aduma ... uzet ćete si potpuno crvenu kravu ... (Brojevi 19,2) Kao što smo bili govorili, postojale su različite vrste obredne nečistoće, i različitim pravilima ovisno o vrsti.

"Pradjed" obredne nečistoće bila je nečistoća uzrokovana kontaktom s pokojnikom. (Taj je izraz sličan talmudskom nazivu za leš, "avi avos hatuma", "otac očeva nečistoće".)

Kao posebni, ekstremni oblik obredne nečistoće, nečistoća izazvana lešom zahtijevala je podjednako jedinstvenu metodu očišćenja. To je podrazumijevalo uporabu para aduma, crvene junice.

Para aduma bila je crvena krava - nije smjela imati ni dvije crne ili bijele dlake - stara najmanje tri godine i nikada nije smjela nositi jaram. Crvena krava bila je spaljena i njezin se pepeo koristio u procesu pročišćenja.

Odlomak Tore u kojem se govori o crvenoj junici zove se Hukas, od riječi hok. (Rimuje se sa "čok", ali započinje guturalnim h, kao u imenu "Bach".) Hok je zakon koji nema jasno, logično, ljudsko objašnjenje. Ne ubijati ili ne krasti logični su zakoni koje su usvojila sve društva. Ne jesti zajedno meso i mlijeko je hok. Činimo to zato jer nam je to B-g rekao. Poslije toga, traţimo pouke koje moţemo izvesti iz hoka, ali one nisu zakoni koje bi ljudi donijeli.

Para aduma je najistaknutiji primjer hoka. Stoga se nećemo pokušati baviti njezinim temeljnim razlozima.

Velika misterija para aduma bila je da, dok je pepeo čistio one koje je snašao najintenzivniji oblik nečistoće, on je istodobno prenosio određen stupanj nečistoće oni-

ma koji su sudjelovali u procesu čišćenja. Kaţe se da je to zbunilo čak i kralja Salomona, najmudrijeg od svih ljudi.

U Propovjedniku 7,23 napisao je: "Rekao sam da ću stjecati mudrost, ali ona je daleko od mene." Kaţe se da se ovaj stih odnosi na to da čak ni Salomon nije bio u stanju razotkriti tajnu para aduma. (Veliki učenjaci su istaknuli da mnoge stvari u prirodi mogu imati različite učinke ovisno o tome na što se primjenjuju. Stavite jaje na vatru i ono postane kruto, stavite komad leda na vatru i rezultat je sasvim drugačiji Zašto je čokolada hrana za ljude, a otrov za pse? Naravno, ovo nam samo govori da fenomen para aduma nije bez presedana, ali ne i zašto se to događa.)

Prema Mišni u traktatu Para (3,5), bilo je ukupno devet crvenih junica od momenta kada je Mojsiju bila zapovijeđena ova micva, pa sve do uništenja Drugog hrama.

Ova micva vrijedi u Izraelu, kada je na snazi sluţba u Hramu. U Mišni ona je predmet traktata Para. Kodificirana je u Mišne Tora u Hilhos Para Aduma. Ova je micva 113. od 248 pozitivnih micvi u Rambamovom Sefer HaMicvosu.

398. Nestalo, ali ne i zaboravljeno: Obaveza da se izvrši zakone o nečistoći pokojnika Ovo je zakon o onome koji umre u šatoru ... (Brojevi 19,14) 399. Jedno prskanje na dan: Obaveza da se izvrši zakone o škropljenju vodom ... onaj, koji je poškropio vodom očišćenja, mora oprati odjeću ■ ... (Brojevi 19,21)

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 188. Negativna je zapovijed ne sprečavati životinju da jede dok radi

Makar to bila i ţivotinja neznabošca, treba ga kazniti.

Ovo je na snazi posvuda i uvijek, kako za muškarca tako i za ţenu.

jer Pismo kaţe, nećeš zavezati usta biku kad vrše. (D’varim

189. Negativna je zapovijed da ako netko naiđe na

25,4). Sasvim je svejedno je li u pitanju bik ili koja druga

gnijezdo pred sobom, on ne smije uzeti majku

domaća ili divlja ţivotinja, i sasvim je svejedno je li to

pticu zajedno s ptićima

[za vrijeme] dok se vrši ţito ili [za vrijeme] nekog drugog posla sa zemaljskim usjevima, bili oni posječeni ili još uvijek u zemlji, i je li on vezao usta ţivotinji za vrijeme rada ili joj je zavezao ranije—ili ju je spriječio svojim glasom—i tako je on obavio posao s njom dok je ona bila sputana, on bi time prekršio ovu zabranu.

Strana 6

jer Pismo kaţe, Naiđeš li na gnijezdo ... nećeš uzeti majku s mladima. (D’varim 22,6). (Također pogledajte dio s pozitivnim zapovijedima §74.)

Ovo je na snazi na svakom mjestu, uvijek, kako za muškarca tako i za ţenu. ■ Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Veliki proroci: poslušni ili neovisni?

Koji je prorok na višoj razini: onaj

cijativu bez prethodne konzultacije s Hašemom?

 U pokušaju da razotkrije grijeh Mošea i Aharona u Mei Meriva, R. Y Albo ukazuje da su oni trčali do Šatora sastanka da bi se konzultirali s Hašemom, a nisu odmah ugušili mrmljanje naroda pozivajući čudo na vlastitu ruku. On tvrdi da je uzrok tome bio nedostatak vjere u jedno od središnjih načela Tore, prorokovu moć da djeluje van okvira prirodnog.

 Što u tekstu podržava ovu sugestiju? Slažete li se da je odlazak u Šator sastanka bio sporan? Kada je konzultacija prikladani odgovor na krizu?

Kada je bolje preuzeti stvari u svoje ruke?

 Može li prorok doista učiniti čudo sam od sebe? Koje prim-

povijesti u svrhu promicanja

erirati? Jesu li svi proroci

svog plana?

jednaki u tom pogledu?

koji jednostavno slijedi B-žanske zapovijedi ili onaj koji poduzme ini-

jeri iz Tanaha mogu to sug-

Sihon i Og: Pričanje i prepričavanje

Kritiziranje Mošea

 Komentari istražuju gotovo

Izvorni opis pobjede nad Sihonom i

svaku riječi priče o Mošeu ka-

Ogom u Bemidbaru bitno se razlikuje

da udara stijenu u Mei Meriva

od Mošeovog prepričavanja u Deva-

da bi utvrdili gdje je pogriješio

rim.

i zašto je tako teško kažnjen.

 Usporedite dva opisa i navedite razlike. Koje se točke pojavljuju samo u Bemidbaru? Koje su pojedinosti istaknute u Devarim? Kakvu poruku Moše pokušava prenijeti naciji u Sefer Devarim, što ga potiče da prepriča priču na način na koji on to čini?

 Kako se Mošeova poruka u

Dakle, Moše je optužen za sve, od nedostatka vjere (Rašbam) do pretjeranog gnjeva (Rambam) i lošeg vodstva (Avvat Nefesh). Raši i drugi ga uz to optužuju da nije posvetio Hašemovo ime, te je naveo narod da posumnja u Hašemove sposobnosti.

• Možete li dati dokaze koji podupiru svaku od gore na-

prepričavanju bitke sa Siho-

vedenih

nom odnosi na sveukupne

vam se čini najuvjerljivija i

ciljeve njegovog povijesnog

zašto? Koji od predloženih

govora u početnim poglavlji-

grijehova bi opravdao oštru

ma Sefer Devarim, a osobito na

kaznu koju je Moše dobio?

mogućnosti?

Koja

njegovo prepričavanje fijaska sa špijunima?

• Pokazuje li Moše još negdje bilo koju od gore navedenih

 Je li problematično reći da

problematičnih osobina ? Zašto

Moše namjerno radi preinake

nije u tim slučajevima bio kažnjen?

 Iako naše poglavlje jasno svjedoči da je Moše pogriješio, da li je problematično sugerirati konkretnu kritiku o Mošeovom vodstvu koju tekst ne navodi jasno? Hoćemo li staviti Mošea na pijedestal i pokušati opravdati bilo koju uočenu pogrešku, ili je legitimno pripisati mu neke ljudske slabosti? ■ Prevela Tamar Buchwald

Godina 12 7 Broj 40 Strana

Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Saraf

proizvodnji stakla koja se razvila u tom području.

.

Također, od ‫ צהף‬dolazi i engleska riječ za "srebro":

U ovotjednoj parši (Hukat) vidimo da B-g kao kaznu šalje: ‫דַ נְּ חָ ִׁשמם״‬

Od staroengleskog siolfor, seolfor,

‫ דַ ְּש ָה ִׁפמם‬- zmije serafim (Bamidbar 21,6). O čemu se tu radi?

koji vjerojatno vodi porijeklo od

.

akadskog sarpu, pročišćeno sre-

Prema Ibn Ezri i drugima, serafim

bro, glagolski pridjev od sarapu,

je pridjev za nahašim (zmije). Kao

rastaliti, rafinirati.

što Raši tumači, one pale - ‫ שעהף‬soref – svojim otrovom. Međutim, kasnije

Klein ističe da je korijen - ‫הצף‬

vidimo da se saraf pojavljuje kao

"činiti stalnim" metateza od

■

‫צהף‬,

imenica. Prvo, u istoj pripovijesti

koji vuče podrijetlo od ricpa - ‫הצפד‬

kada je postavljena na zastavu. Je-

pod. Istovjetna riječ je imenica ‫הצף״‬

šajahu (14,29, 30,6) spominje ‫שהף‬

recef – koja znači "goreće ugljevlje".

‫ מע פף‬- leteći saraf (čak i klasični ko-

Stahl povezuje recef s rešef - ‫השף‬

mentari kaţu da je zmija poskakiva-

"plamen"; moţda je to još jedna

la kao da leti.) I moguće da od pri-

metateza

kaza leteće zmije dolazi poznati

"gorućih" glagola.

opis anđela serafima (Ješajahu 6,2,6) s

njihovim

šestorima

krilima.

Korijen ‫ שהף‬povezan je s brojnim

prije

navedene

sheme .

Još jedno značenje ‫ שהף‬je "apsorkao "nasijeći", "naribati".

birati, srknuti, sisati, natezati". I dok Klein ne povezuje ova dva značenja,

drugim korijenima, a svi oni prate

 ‫ צהף‬- rastaliti, rafinirati, a kasnije

Jastrow povezuje "srknuti i apsor-

istu shemu: sibilant (piskavi sugla-

pričvrstiti, spojiti i mijenjati novac.

birati" s "potrošiti i gorjeti ". Zani-

snik), iza kojeg slijedi reš, a nakon

Klein kaţe da ova riječ ima doslov-

mljivo je što Jastrow prevodi midraš

njega dolazi labijalni, usneni su-

no značenje "pročistiti vatrom." Iz

o ‫( נחשמם״שהפמם‬Bamidbar Rabba 19,

glasnik. Pa tako imamo:

toga proizlazi riječ crif – ‫ צהמף‬koja,

22) koji kaţe:

prema Kleinu, ima značenje "koliba

:‫" דנפש‬one su nazvane goruće zmi-

u obliku konusa, doslovce 'ono što

je, jer one sagorjevaju ţivot (zbog

je spojeno skupa." Danas se to ko-

ţeđi)."

 ‫ צהב‬- opeći, oprljiti. Odatle nam riječ - ‫ צהב‬ţgaravica, a glagolom

‫ לצהעב‬se obično opisuje "prţenje" CD-a i DVD-a.

 ‫ שהב‬- plamtjeti, biti oprljen, kao npr. u šarav – ţega.



‫ צהם‬- Steinberg dodaje ovaj

korijen, koji se izvorno razumijeva Strana 8

risti za opis leţaja – u kampu, ili u vojsci.

‫דשהפמם ששעהפמם א‬

.

U vezi ovog drugog značenja, Klein piše da "nekolicina učenjaka povezuje ovu osnovicu s arapskim

Steinberg piše da je grad Carfat

šarib (= on je pio), šarab (= piće, na-

– ‫ צהפ‬što se izvorno odnosilo na

pitak)." Od ovog smo korijena dobili

feničanski grad, no kasnije se pove-

brojne riječi u engleskom:

zivalo s Francuskom – dobio ime po

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Saraf

pent' z(zmija) s objašnjenjem za

druga mjesta gdje se to izgleda do-

CEDEL i riječima na koje se odnosi

godilo), a ono što je mislio s tom

kod ove natuknice."

.

napomenom je da je ‫ שהף‬koje znači

serbet, od perzijskog šarbat, od

Međutim, kod CEDEL on navodi

"zmija" moţda posuđenica iz latin-

arapskog šarba(t) "piće," od šariba

zmiju kao da dolazi od lat. serpens,

skog ili nekog drugog indoeurop-

"on je pio."

koje je, kaţe on, particip prezenta

skog jezika, a ne da proizlazi od ‫שהף‬

od serpo, serpere, "gmizati." Niti je-

koje znači "plameni anđeo." Ili on

dan drugi ozbiljan izvor kojeg sam

moţda kaţe da je moguće da znače-

mogao naći ne povezuje ove dvije

nje "plameni anđeo" dolazi od zna-

riječi. Pisao sam lumenu za etiologi-

čenja "serpent" (zmija – koje je i sa-

ju, Mikeu Gerveru, i zatraţio ga

mo posuđenica iz latinskog), a ne

mišljenje. Evo što je odgovorio:

od ‫ שהף‬koje ima značenje "gorjeti."



šerbet, sorbet - 1603, zerbet,

"piće

načinjeno

od

razblaţenog

voćnog soka i šećera," od turskog



sirup - 1392, iz staro-francuskog

sirop (13c.), a moţda i iz talijanskog siroppo, koji oboje dolaze od arapskog šarab "napitak, vino," dosl. "nešto popijeno," od glagola šariba "on je pio"



shrub – piće spravljeno od

voćnog soka, šećera i likera poput ruma brandyja. Od arapskog surb, piće, od sariba, piti

Ili još vjerojatnije, moţda on samo Ovako mi se čini. Njegova opaska o tome da vidi navod za "serpent" (zmiju) u CEDELu zapravo nema smisla u okviru ‫שהף‬-ii, "apsorbirati," koja je tamo gdje je tiskana. Više bi

I na kraju, postoji li veza između

smisla imalo dvije natuknice niţe,

saraf i engleskog "serpent" (zmija)?

pod ‫שהף‬-i (s kamecom ispod ‫ ש‬i ‫)ה‬,

Uz riječ ‫ שהף‬sa značenjem "piće",

"serpent." Vjerojatno su mu se po-

Klein piše "usporedite također 'ser-

miješale kartice oznaka (vidio sam i

Godina 12 9 Broj 40 Strana

sugerira da je ‫ שהף‬sa značenjem "zmija"

utjecaj

latinskog

jezika,

mada je riječ zapravo ista kao i riječ koja znači "plameni anđeo." To je jedina od navedenih mogućnosti koja mi se čini osnovano vjerojatna.

Ima li tko od vas kakvu još ideju? ■

Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Iscjeljenje od traume zbog gubitka Trebalo mi je dvije godine da se oporavim od smrti svog oca, neka je blagoslovljeno sjećanje na njega. Do današnjeg dana, skoro dvadeset godina kasnije, nije mi jasno zašto. On nije umro iznenada niti mlad. Bio je dobrano u svojim 80-ima. U posljednjih nekoliko godina svog ţivota prošao je pet operacija, od kojih mu je svaka iscrpila po malo snage. Osim toga, kao rabin, ja sam mnogo puta morao voditi pogrebe i tješiti oţalošćene. Znao sam kako izgleda ţalovanje.

Rabini su bili kritični o onome tko ţaluje predugo. Oni kaţu da sam B-g kaţe o takvom čovjeku, „Jesi li ti suosjećajniji od Mene?― Majmonides kaţe, „Čovjek ne bi trebao postati pretjerano slomljena srca zbog nečije smrti, kao što je rečeno, 'Ne ţ a l i za m rt va ce m ni t i g a oplakuj'.(Jer. 22,10). To znači, 'Ne ţali pretjerano.' Jer smrt je dio toga kako svijet funkcionira i onaj tko pretjerano plače na to kako svijet funkcionira, bezuman je.― Uz rijetke iznimke, gornja granica ţalovanja u ţidovskom zakonu je jedna godina, ne više.

Pa ipak, meni znanje o tim stvarima nije pomoglo. Mi nismo uvijek gospodari svojih emocija. Niti nas tješenje drugih priprema za naše vlastito iskustvo gubitka. Ţidovski zakon regulira vanjsko ponašanje, a ne unutarnji osjećaj, a kada govori o osjećajima, kao u zapovijedima da se voli ili da se ne mrzi, halaha najčešće prevodi to u termine ponašanja, pretpostavljajući, jezikom Sefer haHinuha, da „srce slijedi djelo.― Ja sam osjećao postojeću crnu rupu, prazninu u dubini svog bića. To je umrtvilo moje osjećaje, ostavljajući me nesposobnim da spavam i da se usredotočim, kao da se ţivot događao na velikoj udaljenosti, a ja sam bio gledatelj koji je promatrao film neizoštrene slike i sa isključeStrana 10

nim zvukom. To je raspoloţenje na kraju prošlo, ali dok je trajalo, ja sam učinio neke od najgorih pogrešaka u svom ţivotu.

Spominjem ove stvari jer su povezane sa temom parše Hukat. Najviše zapanjuje epizoda u kojoj se narod ţali zbog nedostatka vode. Mojsije čini nešto pogrešno, i mada B-g daje vodu iz stijene, On također osuđuje Mojsija na gotovo nepodnošljivu kaznu: „Zato što nisi imao dovoljno vjere u Mene da Me posvetiš pred Izraelcima, zato nećeš uvesti ovaj zbor u zemlju koju sam ti dao.― Komentatori raspravljaju o tome što je to on zapravo pogrešno učinio. Je li u pitanju bilo to što je izgubio strpljenje s narodom („Slušajte, vi buntovnici―)? Je li bilo to što je udario stijenu umjesto da joj je govorio? Je li bilo to što je učinio da izgleda kao da su za vodu odgovorni on i Aron, a ne B-g („Da vam izvedemo vodu iz ove stijene?―) Ono što je još zagonetnije je zašto je on izgubio kontrolu u tom trenutku. On se sa istim problemom suočio već i ranije, ali nikad ranije nije izgubio strpljenje. U Izlasku 15, Izraelci kod Mare mrmljaju da voda nije za piće jer je gorka. U Izlasku 17, kod Mase i Merive, oni se ţale da nema vode. B-g zatim kaţe Mojsiju da uzme štap i udari stijenu, te voda poteče iz nje. Tako, kad u ovoj parši B-g kaţe Mojsiju, „Uzmi svoj štap… i govori stijeni,― bila je svakako oprostiva pogreška pretpostaviti da je B-g također mislio da ju i udari. To je ono što mu je rekao prošlog puta. Mojsije je slijedio prethodni obrazac. A ako B-g nije ţelio da on udari stijenu, zašto mu je zapovjedio da uzme svoj štap?

Još je teţe razumjeti redoslijed događaja. B-g je već rekao Mojsiju točno što da radi. Sakupi narod. Govori

stijeni, i voda će poteći. To je bilo prije nego je Mojsije odrţao svoj zlovoljni govor, koji je započeo riječima, „Slušajte, vi buntovnici.― Razumljivo je izgubiti staloţenost ako si suočen s problemom koji izgleda nerješiv. To se Mojsiju dogodilo ranije kada se narod ţalio oko nedostatka mesa. Ali nema nikakvog smisla to učiniti kad ti je B-g već rekao, „Govori stijeni… Iz nje će izići voda i izvest ćeš za njih vodu iz stijene, te ćeš tako dati zajednici i njihovoj stoci vode za piće.― Mojsije je primio rješenje. Zašto je onda bio toliko uznemiren oko tog problema?

■ Tek nakon što sam izgubio svog oca, ja sam razumio taj odlomak. Što se dogodilo neposredno prije?

Prvi stih poglavlja kaţe: „Narod je stao u Kadešu. Tamo je Miriam umrla i bila pokopana.― Tek tada kaţe da narod nije imao vode. Drevna tradicija objašnjava da je narod do tog trenutka bio blagoslovljen čudesnim izvorom vode zbog Miriamine zasluge. Kada je ona umrla, voda je nestala.

Međutim, meni se čini da dublja poveznica leţi, ne između smrti Miriam i nedostatka vode, već između njene smrti i Mojsijevog gubitka emocionalne ravnoteţe. Miriam je bila njegova starija sestra. Ona je brinula o njegovoj sudbini kada su ga, kao bebu, stavili u košaru i pustili niz Nil. Ona je imala hrabrosti i poduzetnosti da razgovara sa faraonovom kćerkom te da joj predloţi dojilju Hebrejku, te je na taj način uspjela ponovno povezati Mojsija i njegovu majku te osigurati da on odrasta znajući tko je i kojem narodu pripada. On je svoj osjećaj identiteta dugovao njoj. Bez Miriam, on nikada ne bi postao čovjek koji u ime B-ga stoji pred Izraelcima, zakonodavac, osloboditelj i prorok. Gubeći nju, nije izgubio samo svoju sestru. On je izgubio ljudski Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Iscjeljenje

od traume zbog gubitka

temelj svog ţivota.

Kada si oţalošćen, gubiš kontrolu nad svojim emocijama. Ljut si kada situacija zahtijeva staloţenost. Udaraš kada bi trebao govoriti, i govoriš kada bi trebao šutjeti. Čak i kada ti B-g kaţe što učiniti, ti slušaš samo napola. Čuješ riječi, ali one ne ulaze u potpunosti u tvoj um. Majmonides postavlja pitanje, kako to da Jakov, prorok, nije znao da je njegov sin Josip još ţiv. On odgovara da je to bilo zato što je on bio u stanju ţalovanja, te da šehina ne ulazi u nas kada smo u tom stanju. Mojsije u epizodi sa stijenom nije toliko bio prorok, koliko čovjek koji je upravo izgubio svoju sestru. On je bio neutješan i van kontrole. On je bio najveći od svih proroka. Ali također je bio i čovjek, rijetko kada više nego u ovoj situaciji.

Naša parša govori o smrtnosti. To je poanta. B-g je vječan, mi smo prolazni. Kao što kaţemo u molitvi Unetane tokef na Roš Hašana i Jom Kipur, mi smo „komadić gline, obična travka, cvijet koji prolazi, sjena, oblak, dašak vjetra.― Mi smo prah i u prah se vraćamo, ali B-g je ţivot zauvijek.

Na jednoj razini, priča o Mojsiju i stijeni je priča o grijehu i kazni: „Zato što nisi imao dovoljno vjere da Me posvetiš… zato ti nećeš uvesti ovaj zbor u zemlju koju sam ti dao.― Ne moţemo biti sigurni što je točno bio taj grijeh, ili zašto je za taj grijeh zasluţio tako ozbiljnu kaznu, ali barem znamo teren, teritorij kojem priča pripada.

Međutim, meni se čini da – kao što je to slučaj na mnogim drugim mjestima u Tori – postoji priča iza priče, i ona je potpuno drugačija. U Hukat se radi o smrti, gubitku i oţalošćenosti. Miriam umire. Aronu i Mojsiju je rečeno da neće ući u Obećanu zemlju. Aron umire i narod ga oplakuje trideset dana. Oni su zajedno bili najveći tim vođa koji je ţi-

Godina 12 11 Broj 40 Strana

dovski narod ikada poznavao. Mojsije kao vrhovni prorok, Aron kao Veliki svećenik i Miriam, moţda najveća od svih njih. Ono što nam parša govori jest da za svakoga od nas postoji Jordan koji nećemo prijeći, obećana zemlja u koju nećemo ući. „Nije na tebi da dovršiš zadatak.― Čak i najveći ljudi su smrtni.

slave B-ga,― kaţe psalam. B-ga se nalazi u samom ţivotu sa svim njegovim opasnostima i nevoljama, ţalova-njima i tugom. Moţda mi nismo više od „praha i pepela―, kao što je rekao Abraham, ali sam ţivot je neprekidan izvor, „ţiva voda―, i to je ono što ritual crvene junice predstavlja.

Zato ova parša započinje ritualom crvene junice, čiji se pepeo, pomiješan sa pepelom cedra, izopom i grimiznom vunom i otopljen u „ţivoj vodi,― prska po onima koji su bili u kontaktu s mrtvacem, kako bi mogli ući u Svetište.

Sa velikom finoćom, Tora miješa zakon i narativ zajedno – zakon prije narativa jer B-g proviđa lijek prije bolesti. Miriam umire. Mojsije i Aron su preplavljeni ţalošću. Mojsije, na trenutak, izgubi kontrolu, i njega i Arona se podsjeća na to da su i oni također smrtni te da će umrijeti prije ulaska u zemlju. Pa ipak, to je, kako je rekao Majmonides, „put svijeta, način na koji funkcionira svijet―. Mi smo utjelovljene duše. Mi smo tijelo i krv. Mi starimo. Gubimo one koje volimo. Izvana se borimo odrţati svoju staloţenost, ali iznutra plačemo. Pa ipak ţivot ide dalje, i ono što smo mi započeli, drugi će dovršiti.

To je jedan od najtemeljnijih principa judaizma. Smrt onečišćuje. Za većinu religija tokom povijesti, ţivot nakon ţivota smatran je stvarnijim od samog ţivota. Egipćani su mislili da je to mjesto na kojem ţive bogovi. Grci i Rimljani te mnoga primitivna plemena, vjerovali su da su njihovi preci ţivjeli tamo. Mnogi kršćani su mislili da je to mjesto na kojem nalazimo pravdu. Mnogi muslimani smatrali su da je to mjesto na kojem ćemo naći raj. Ţivot nakon smrti i uskrsnuće mrtvih temeljni su, nepobitni principi ţidovske vjere, ali Tanah je sumnjivo šutljiv o njima. On je usmjeren na pronalaţenje B-ga u ovom ţivotu, na ovoj planeti, usprkos našoj smrtnosti. „Mrtvi ne

Oni koje smo voljeli i izgubili, nastavljaju ţivjeti u nama, kao što ćemo i mi nastaviti ţivjeti u onima koje volimo. Jer ljubav je jaka kao smrt i dobro koje učinimo, nikada ne umire. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Ljudsko poimanje i B-žja volja Tijekom svih tisućljeća od inciden-

smatraju činjenicu da Moše neće

da ne nosi krivicu zbog ubojstva

ta opisanog u ovotjednom čitanju

odvesti Ţidovski narod u zemlju

egipatskog nadzornika. Raši nam is-

Tore, kada je Moše udario po stijeni

Izrael ne toliko kaznom za Mošea,

tiče da ga je Moše ubio svojim jezi-

umjesto da joj progovori, veliki su

koliko stvarnošću u vezi ove nove

kom, izgovarajući neizrecivo B-ţje

komentatori

ovaj

generacije Ţidova. Oni nisu nikada

ime, da ga tako nazovemo. Moše u

incident učiniti razumljivijim i smis-

doţivjeli Egipat, i budući da su

tom trenutku shvaća moć riječi,

lenijim nama običnim smrtnicima.

Mošea smatrali dalekom, gotovo

posebno onih svetih.

Na prvi pogled, čini se da kazna

natprirodnom osobom, Moše više

nije primjerena zločinu. Zbog toga

nije mogao djelotvorno biti vođa

su

Izraela.

mnogi

Tore

nastojali

komentatori

incident

udaranja u stijenu umjesto da joj se

Zbog toga je i napisao posljednju knjigu Tore kako bi te svete riječi imale vječni i silni učinak pri vod-

Incident opisan u ovotjednoj parši

stvu i podučavanju svih kasnijih

katalizator je njegovog neulaska u

generacija Ţidovskog naroda. Biti u

Zemlju Izrael, ali u stvarnosti i ne

stanju ubiti nekoga štapom,■ kop-

pravi razlog što je isključen od dalj-

ljem, puškom ili bombom naţalost

Maimonides to objašnjava kao

njeg vodstva naroda. Zapravo, taj

je prirodna i svakodnevna pojava u

nakupljanje incidenata u kojima je

pravac razmišljanja portretira Mo-

ţivotu čovjeka.

Moše dopustio ljudskom gnjevu da

šea, najvećeg od svih ljudskih bića,

nadvlada njegovu inače neupitnu

kao čovjeka kojega je samljeo ţrvanj

odanost i poslušnost B-ţjoj riječi.

povijesti i događaja njegovog na-

progovori sagledavali ne kao izolirani incident, već kao kap koja je, nazovimo to tako, prelila čašu.

Abarbanel to također gleda kao kulminaciju prijašnjih događanja u ţivotu i karijeri Mošea. Drugi komentatori, poput Rabi Meira Simche

raštaja. Međutim, kako god pristupili ovom događaju, on će za nas zauvijek ostati racionalno zbunjujuć.

Biti u stanju uništiti neprijatelja izgovaranjem svete riječi – B-ţjeg imena, da tako kaţemo - događaj je drugačijeg i natprirodnog karaktera.

Moţda je to temelj za razumijevanje kazne Mošeu zbog udaranja stijene umjesto da joj progovori. Udaranje

Cohena iz Dvinska, u Latviji, nećka-

Postoji rasprava među izraelskim

stijene, koliko god se čudesno ne-

jući se da sav teret ovog neobičnog

misliocima i znanstvenicima o tome

kom činilo, drugi će protumačiti

događaja svale na Mojsijeva pleća,

treba li smatrati mlađahnog Mošea

kao nešto što je prirodno i obično,

Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Ljudsko poimanje i B-žja volja

čarobni trik.

očišćava one koji su nečisti. Iznesen je formalno, i u detalje, te zahtijeva

Za udaranje stijene koristi se oru-

ţivotinju bez mane koja je crvene

đe koje je načinio čovjek, pa tako

boje, i na čijem se tijelu ne pojav-

kada je uključena aktivnost čovjeka,

ljuju crne dlake. Mišna se u traktatu

često puta B-ţja prisutnost bude

Para trudi iščeprkati sve pojedinosti

skrivena, ako ne i zanemarena. Go-

sadrţane u ovom ritualu, no ele-

vorenje stijeni, kao što je govorio

mentarna tajnovitost koja se nalazi

egipatskom nadzorniku u svetosti i

u pozadini svih rasprava o ovoj

sa vjerom, ne podlijeţe racionalnoj

temi nikada se ne moţe opisati na

interpretaciji. To bi bio najviši oblik

zadovoljavajući način.

posvećenja B-ţje prisutnosti, nazovimo to tako, u zbivanjima čovjeka.

I, naţalost, moţda u tome leţi nedostatak koji je Nebo vidjelo u Mošeovoj reakciji na pomanjkanje vode u pustinji za Ţidovski narod.

Nakon svih tumačenja zašto je kod Mei Meriva Mošeu zabranjen ulazak u Zemlju Izraela, mi se ponovo suočavamo sa stvarnošću da jednostavno nismo u stanju razumjeti puteve beskonačnog Stvoritelja kojima on postupa s ljudskim bićima. Pripadnici prosvjetiteljskog pokreta, jednako Ţidovi i neţidovi, zaslijepljeni svojom vlastitom oho-

ponavljam, to je razlog zašto nam Tora govori o tom incidentu kako bismo mi, poput Mošea shvatili da ne moţemo zaviriti iza Nebeske zavjese.

Suočeni smo s činjenicom da ograničena ljudska bića ne mogu dokučiti beskonačnog Stvoritelja i istinski razumjeti Njegove motive i razloge za zapovijedi iz Tore. Tora nas je upozorila na to kada je rekla: ―…

Čitavo pitanje o pravednicima koji pate i zločincima kojima je dobro izjeda našu vjeru i našu ravnoteţu Ipak, shvaćanje da nikada nećemo doista razumjeti te stvari, treba nam posluţiti kao ohrabrenje i utjeha.

Moramo prihvatiti to da smo ograničeni dok se bavimo beskonačnom Torom.

ljudska Me bića ne mogu vidjeti i poživjeti.‖ Naš je veliki učitelj Moše bio odbijen kada je pokušao razumjeti više od onoga što smrtnici mogu dokučiti o poimanju, nazovimo to tako, B-ţjeg postupanja sa stvarima na ovom svijetu. To je značajna pouka crvene junice – postoji jasna razlika

također

između ljudskog racionalnog razu-

B-ga jer to nisu mogli racionalno

ističe, nazovimo to tako, nedo-

mijevanja i B-ţanske volje. U nama

razumjeti. Njihova je krilatica gla-

kučivo B-ţje lice i teškoće koje su

se budi poniznost kada pomislimo

sila nekad i danas: ―Ako ja to ne

ukorijenjene u našem odnosu s bes-

da postoje stvari koje ne moţemo

mogu razumjeti onda to niti ne po-

konačnim. Parša otpočinje s pozna-

razumjeti, zagonetke koje ne moţe-

stoji, niti ima bilo kakve vaţnosti za

tom zapovijedi i ritualom o crvenoj

mo riješiti, čvorovi koje ne moţemo

mene.‖

junici, koja prema Ţidovskoj tra-

razmrsiti. Ali to su činjenice ljud-

diciji prkosi svakom racionalnom

skog postojanja.

lošću, odbacili su Toru, a potom i

Ali svi mi, čak i najučeniji i najinteligentniji među nama, znamo da postoje ţivotne tajne koje se nalaze van domašaja naše sposobnosti da pronađemo rješenje. Mošeova sudbina svakako je jedna od tih tajni. I Godina 12 13 Broj 40 Strana

Ovotjedna

parša

nam

shvaćanju. Ona je najsnaţniji primjer upute u Tori ―Naredio sam vam da to učinite, zato to učinite i

Šabat šalom ■

ne postavljajte nikakvih pitanja!‖.

Ovaj ritual čiste čini nečistima, a Strana 13

Rabbi Dovid Goldwasser:

Kredit

Ţidovski narod je lutao četrdeset

nad more." Prvi put su Bnei Jisroel

pokazalo da su Aron i od njega

godina pustinjom i doţivio mnoge

svjedočili Hašemovom čudu bez

potekle

teške izazove, što je dovelo do

štapa, a pasuk navodi (14,31) "vidjeli

također istaknulo da je moguće Klal

prituţbi nekih članova Klal Jisroela.

su veliku ruku Hašemovu kako se nad-

Jisroelu postići keduša. Naši mudraci

U ovoj paraši saznajemo da Bnei

vila nad Egiptom; i ljudi su poštovali

nam kazuju da ne ukazuje samo

Jisroel nisu imali vode, pa su pri-

Hašema, i imali su vjere u Hašema i

čudo na povišenu razinu svetosti

govarali Moše Rabeinu.

Mošea, slugu njegovog."

koja je postojala u ţidovskom na-

generacije, kohanim, to je

rodu u to vrijeme, nego i bademi i

Kao što znamo, sve na ovom svi-

Kli Jakar dalje kaţe da je Hašem

jetu je uređeno Boţanskom provid-

zapravo naloţio Mošeu da do sti-

nošću, pa je tako bilo i s nedostat-

jene donese Aronov štap, a ne svoj.

kom vode. Hašem je htio promi-

Kako bi se utvrdio nepobitan dokaz

jeniti prirodu svijeta i učiniti nešto

Aronove veličine neposredno po-

Sada, objašnjava Kli Jakar, kada je

čudesno kako bi osnaţio vjeru Bnei

slije sukoba s Korahom, svako je

Moše uzeo Aronov štap, to je bilo

Jisroela u Njega. I zato je naredio

pleme dobilo uputu da donese štap

namijenjeno jačanju koncepta po

Mošeu (Bamidbar 20,8). "Uzmi štap i

s imenom vođe. Arnovo ime je

kojem je

sa svojim bratom Aronom, okupi za-

ispisano na štap Ševet Levija. Svi su

Boţanske intervencije. Bilo je to

jednicu i pred njihovim očima reci

štapovi bili stavljeni u Ohel Mo'ed

zamišljeno tako da podsjeti Klal

stijeni neka poteče voda iz nje."

preko noći, a sljedećeg jutra se vid-

Jisroel da Hašem, kao što je čudom

jelo da je Aronov štap procvjetao

omogućio

cvjetovima badema, što je pokazalo

bademovim cvjetovima,

da su Aron i njegova djeca izabrani

moţe prouzročiti i da iz stijene

Kohanim.

poteče voda. Baš kao što je štap

Naši mudraci ističu da se štap ovdje čini suvišnim jer je Mošeu izričito zapovjeđeno da jednostavno progovori stijeni kako bi iz nje potekla voda.

Kli Jakar napominje da to zapravo nije isti onaj štap koji je Moše koristio u prošlosti i s njim izvodio razna čuda. Zapravo, bilo je nesuglasica u vezi s tim štapom jer je bilo onih koji su mislili da je Moše Rabeinu moţda prakticirao neki oblik čarobnjaštva i da čuda nisu izravna posljedica boţanske intervencije.

Zna se da je u vrijeme krijas Jam suf (razdvajanja Crvenog mora) Hašem naredio Mošeu (Šemos 14,16) da "podigne svoj štap, ispruži ruku nad more i razdvoji ga." Međutim, kad je do čuda zaista došlo, Tora samo navodi (14,21) "i Moše ispruži ruku Strana 14

Sefer Ta'am Vodaas obrazlaţe da se iza demonstracije ovog čuda koje je

cvjetovi također aludiraju na buduće

hramove

kao

utjelovljenje

svetosti u ovom svijetu.

■

svijet

štapu

pod kontrolom

da

procvjeta čudom

nadišao prirodu i slijedio racon Hašem (volju B-ţju) i stijena će učiniti isto.

Međutim, umjesto da govori stijeni kao što mu je bilo zapovjeđeno, Moše Rabeinu je udario po stijeni.

To je moglo dovesti do uvjerenja da sam štap ima nadnaravne moći koje je pokrenulo Mošeovo fizičko djelovanje da iz stijene izvede vodu, umjesto izravne volje Hašemove.

Tijekom vrlo teškog razdoblja koje je vladalo u Rusiji za ţidovski narod, neki je čovjek došao velikom rabinu Haimu iz Voloţina. Objsnio mu je da mora napusti grad, a ima 800 srebrnjaka koje se boji ponijeti Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

sa sobom. Zato ţeli dati novac rabinu Haimu da ga on koristi za troškove ješive dok njega nema.

"Ako mi Hašem pomogne i vratim se kući u Voloţin," rekao je čovjek, "onda mi moţete vratiti novac."

Kredit pismo zahvale za kredit kojim je

oca da vidi što će se dogoditi.

Te večeri je rabin Haim sjedio i, kao i obično, vrlo koncentrirano učio. Bio je miran i spokojan, nima-

zahvalio i blagoslovio ga da s mi-

dobro, kao što Dovid Hameleh kaţe

rom ode, s mirom se vrati i da

(Tehilim 55,23): "Nabaci na Hašema

zavrijedi vidjeti bolje dane.

svoj teret i on će te podržati."

Prošla je jedna godina, pa onda

Sljedećeg jutra, kada se rabin

dvije, a rabinu Haimu od čovjeka ni

Haim probudio, molio se s velikom

riječi. U međuvremenu je rabin

predanošću, pojeo doručak i počeo

Haim iskoristio novac. Iznenada,

pripremati svoj dnevni šiur za stu-

jednog dana, bez ikakve najave,

dente. Činilo se kao da je potpuno

čovjek se vratio u Voloţin. Kada ga

zaboravio na kredit. U popodnev-

je blagajnik ješive ugledao, problije-

nim satima, otišao je u bais medraš

dio je. Sredstva ješive bila su potpu-

odrţati šiur.

no iscrpljena. Gdje će naći 800 srebrnjaka da vrate čovjeku?

■

Šiur je iznenada prekinulo kucanje na vratima i guverner Voloţina je

Blagajnik je pohitao obavijestiti

ušao u sobu. "Oprostite, rabine, što

rabina Haima da je ješiva plateţno

smetam," rekao je s poštovanjem.

nesposobna. „Čak i da odem do

"Dobio sam danas jednu tisuću u

svakog

u

papirnatim novčanicama i, kao što

gradu,― zakukao je blagajnik, „ne

znate, ja ne volim papir - samo

bih mogao sakupiti ni polovicu

zlatnike i srebrnjake. Molimo Vas

novca što ga dugujemo tom čovje-

da uzmete ove novčanice od mene.

ku.―

"Učenici su sjedili u čudu i mislili:

Rabin Haim ga je mirno uvjeravao. "Ne brini," rekao je. "Reci čovjeku da ćemo ga do sutra u 4 poslijepodne isplatiti u cijelosti."

Sin rabina Haima, rabin Jichak, koji je sjedio u uglu učionice, podigne glavu i upita zbunjeno: "Kako ćete skupiti tako veliku sumu u jednom danu?"

Rabin Haim mu nije odgovorio, a rabin Jichak je nastavio promatrati Godina 12 15 Broj 40 Strana

Prevela Dolores Bettini

kakvog smisla nije imalo brinuti se.

Ako Hašem tako hoće, sve će ispasti

stanovnika

godine. ■

lo tuţan ili tjeskoban. Dakako, ni-

Rabin Haim je čovjeku od srca

pojedinog

pomagao ješivu u posljednje dvije

„Srce knezova i kraljeva je u Hašemovim rukama." Očito je guvernera svladao duh ludosti kako bi se osiguralo da veliki rabin Haim iz Voloţina

moţe

podmiriti

svoju

obvezu.

Rabin Haim je zahvalio guverneru na velikodušnom daru, kao da to nije bilo ništa neobično ili čudno. U 3:30 poslije podne, rabin Haim je poslao

ukupno

800

srebrnjaka

■ ■

dobročinitelju ješive uz ljubazno Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Nije stvar u djelu, već u namjeri Sviđa mi se ova parša. Započinje s

je vidjela da se kuća ispunila svje-

rijeke da vidi moţe li biti od pomoći

ritualom crvene junice – ţrtve pove-

tlom kada je Mojsije bio rođen. Ra-

svom bratu? Ili faraonova kći, koja

zane s duhovnom nečistoćom koju

zumjela je da je on nešto posebno –

je riskirala svoj ţivot da spasi dijete,

uzrokuje mrtvo tijelo. Iako je iza-

a ne samo njen brat. Moţda je on

dijete koje čak nije niti iz njenog na-

zovna za razumjeti, nije sama po

bio određen da postane izbavitelj

roda? Sigurno potonje.

sebi neshvatljiva. Ritual je bogat

ţidovskog naroda? Zato je ona stala

značenjem – ali van opsega ovog

pored rijeke da gleda razvoj doga-

davara.

đaja i vidi moţe li na bilo koji način

Miriam umire i nema vode. Ţido-

pomoći.

Ali čija nagrada se čini većom?

Nagrada faraonovoj kćeri, čije ime, Moše, Tora koristi? Ili Miriam, kojoj je dan čudesan izvor kako bi pro-

vi se odmah vraćaju svom karakteru

Priča se nastavlja tako što farao-

viđao vodu tijekom četrdeset godi-

i počinju se ţaliti. Mojsije im izvodi

nova kći silazi do rijeke da se oku-

na u pustinji? Čini se ova druga – i

vodu iz stijene, ali čineći to, njegova

pa. Ugledavši košaru, shvati da je u

tako zaključujemo da je većem djelu

mala, ali značajna pogreška uzroku-

njoj beba i, bez ikakve sumnje jasno

dana manja nagrada?

je proglas da on neće ući u zemlju

Rabbi Weinberg dao je krasno ■

Kanaan. Ţidovski narod se sada ţali

tumačenje kao odgovor na to. Nije

oko mane. (Jedino se Ţidovi mogu

stvar u djelu, stvar je u namjeri. I to

ţaliti oko hrane koja je imala okus

nije nagrada, to je jednostavno od-

bilo čega što si poţelio i stizala na

govor. Koja je bila Miriamina na-

tvoja vrata svakodnevno u točno

mjera? Ona je smatrala da bi to di-

potrebnoj količini!). Zmije napadaju

jete moglo biti, kao što je uistinu i

tabor, ali Mojsije ih zaustavlja pra-

bilo, izbavitelj ţidovskog naroda.

vovremenom intervencijom. Aron

Njena namjera – spasiti njen narod.

umire i ţidovski narod suočava se u

Njena nagrada – spasenje njenog

bitkama sa raznim narodima koje

naroda kroz izvor u pustinji. Na-

pobjeđuje. Nijednom u Tori ţidov-

mjera faraonove kćeri? Spasiti dije-

ski narod nije bio inicijator bitke.

te. Njena nagrada – na dijete koje je

Miriam, velika proročica i sestra

spasila gleda se kao na njeno dijete i

Mojsija i Arona, umire, i Ţidovi is-

daje mu se ime koje mu je ona na-

tog trena ostaju bez vode. Rabini

djenula.

.

objašnjavaju da je čudesni izvor pratio ţidovski narod pustinjom, a to je bilo zbog zasluge Miriam. Kada je ona umrla, on je nestao sa njom.

joj je da to mora biti ţidovska beba, ona ju spašava, čak iako je znala da riskira gnjev svoga oca. Dala mu je ime Mojsije (Moše) i, rabini nam

Koje je veliko djelo Miriam učinila

kaţu da, iako su ga njegovi roditelji

kojim je zasluţila to čudo? Ako se

nazvali Tuvia, ime koje mu je ona

prisjetimo, kada se Mojsije rodio,

dala, Moše, je ono koje Tora koristi

faraon je izdao proglas da svi ţidov-

u spomen njoj koja ga je spasila.

ski dječaci imaju biti ubijeni. Joheved, Mojsijeva majka, stavila ga je u košaru u rijeku Nil te prepustila njegovu sudbinu u B-ţje ruke. Miriam, međutim, nije bila zadovoljna. Ona Strana 16

Moj pokojni učitelj, rabbi Weinberg, postavio je pitanje vezano uz ovaj slijed događaja. Tko je učinio veću stvar? Miriam, koja je otišla do

Rabini nam kaţu da nas B-g vodi putem kojim mi izaberemo ići. Gdje mi vodimo, B-g slijedi. Ako mi nešto ţelimo, i činimo sve da bismo to dobili, B-g će nas voditi putem na kojem ćemo postići naš cilj – iako ne moţda uvijek na način na koji smo to zamislili. Budimo oprezni što ţelimo u ovom svijetu – jer B-g to uzima za ozbiljno, baš kao i mi. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Skrušeno ga zamolite da ukloni naše nedostatke karaktera U ovom odlomku, Izraelci da

se

ţale

nemaju

vode.

Hašem kaţe Mojsiju da naredi stijeni da dade vodu. Budući da je u prethodnoj epizodi Hašem

Neprocjenjiva nagrada za dobro

ipak na-građuje za dobro koje je

djelo

proizišlo iz tog čina.

Kad je Og bašanski kralj krenuo u

Sličan koncept nalazimo u micvi o

borbu s Izraelcima, B-g je rekao

zaboravljenom snopu. "Kad ţanješ

Mojsiju: "Ne boj se, jer sam ti ga dao

svoje ţito na svom polju i zaboraviš

u ruke" (21,34)

snop u polju, nemoj se vraćati da ga uzmeš; to će biti za prozelita, siroče

rekao Mojsiju da stijenu udari

Nagrada koju čovjek

svojim štapom, Mojsije to učini

i udovicu, tako da B-g blagoslovi vas i sve djelo ruku vaših."(Ponovlje-

ponovo. Hašem je rekao Mojsiju da

dobiva za davanje cedake

je izgubio pravo da uđe u Kanaan

donosi više koristi davaocu

vjek nagrađen iako nije namjerno

nego primaocu

ostavio ţito siromašnima. Moglo bi

sa svojim narodom.

Rambam kaţe da Mojsijev grijeh

ni zakon 24,19). Raši ističe da je čo-

se tvrditi da je nagradu dobio zato što se nije vratio natrag da ga ■uzme.

nije bio udaranje stijene, već to što je

Raši kaţe da se Mojsije bojao da bi

izgubio kontrolu nad svojim bije-

Og mogao pobjediti zbog zasluga

som i nazvao Izraelce "buntovni-

koje je imao za obavještavanje patri-

ma". Gubitak kontrole nad vlasti-

jarha Abrahama da je njegov nećak,

tom ljutnjom teţak je prekršaj koje

Lot,

Talmud izjednačava s idolopoklon-

"bjegunac" je bio Og, r. Raši). Među-

stvom.

tim, Raši kaţe da Ogova namjera

Micva o cedaki je izuzetno velika.

teško da je bila za pohvalu. Upravo

Za razliku od drugih micvos, gdje je

suprotno, on se nadao da će Abra-

vaţna namjera u izvršavanju micve,

ham biti u bitci ubijen, i tada bi

ako netko izvrši micvu iz osobnog

mogao oţeniti Saru. Ipak, Mojsija je

interesa, zasluga cedake je zbog po-

brinulo da bi mu njegova zasluga u

moći koju ona pruţa potrebitima.

omogućavanju Abrahamu da spasi

Ta se svrha postiţe bez obzira na

Lota, išla u korist.

dobročiniteljevu namjeru.

Kad smo nečime izazvani ne moţemo si pomoći da ne osjetimo bijes, ali svakako bismo uvijek trebali izbjeći da zapadnemo u bijes. Talmud kaţe da kada se osoba razbjesni, njezino

prosuđivanje

postane

iskrivljeno i "sve sile pakla dominiraju njome".

U pismu svom sinu, Ramban mu savjetuje da izbjegava bijes, jer kontrola nad vlastitim gnjevom dovodi do razvoja finih karakternih osobina.

zarobljen

(Postanak 14,13;

Raši navodi Sifri da ako netko izgubi novac, a pronađe ga siromašna osoba, on ima micvu obaveze davanja cedaka, iako nije bilo čak ni pasivnog čina.

R. Yaakov Moshe Charlap iznosi

Ponekad moţemo imati osjećaj

komentar kako nam ovo pokazuje

kao da nam se zahtjev za cedaka

koliko je velika nagrada za čin

nameće.

heseda. Čak i ako ga se učini iz

nagrada koju čovjek dobiva za

skrivenih pobuda, pa čak i ako je

davanje cedake donosi više koristi

motiv za svaku osudu, čovjeka se

davaocu nego primaocu. ■

Trebamo

se

sjetiti

da

Ali što učiniti ako ga uvijek iznova ne uspijete kontrolirati? Zamolite Hašema da ukloni ovu manjkavost vašeg karaktera i na taj način "napravi mjesta" na koje mogu ući fine osobine.

Godina 12 17 Broj 40 Strana

Strana 17

Rabbi Shlomo Carlebach:

S glavom u raju, a nogama u paklu (nastavak iz prošlog broja) Ali Efrayime! Ja naprosto ne razumijem. Zašto si me poslao da jurim po cijelom gradu da prikupim novac koji ti uopće ne treba? Sigurno si znao koliko mi je bilo neugodno, koliko sam se neugodno osjećao dok sam traţio od članova moje zajednice dobrotvorne priloge za tebe. A moralo ti je biti jasno i koliko mi je ta cijela stvar oduzela vremena od mog učenja. Zašto si mi tako podvalio?

dan od njegovih najbliţih stude-

ma. Noge su mu bile crne poput

nata – i ne samo zato što smo

uglja!

poslije njegovog blagoslova moja ţena i ja dobili sina. On je mamash bio najsvetija osoba koju sam ikada upoznao, a Tora koju me učio bila je najdublje dubine.

Naţalost, moj se Rebe iznenada jako razbolio, i nije bilo ničega što bi itko mogao učiniti da ga se spasi. Ja sam bio s njim prije nego je napustio svijet, drţeći njegovu svetu ruku. Ja mamash nisam znao šta ću bez njega. Gotovo u njegovoj zadnjoj minuti konačno mi je izletjelo iz usta, ―Rebe, ja vas toliko volim.

Ne mogu vam reći koliko ćete mi nedostajati. Hoćete li mi napraviti uslugu? Biste li došli natrag i u snu mi rekli kako vam je u Svijetu-koji-će-doći?― Moj Rebe mi se nasmijao i šapnuo, ―Da, moj dragi Efrayime, doći ću natrag da te posje-

―Imao sam svoje razloge,― odgovorio je Efrayim. Dopusti mi da ti ispričam priču.―

tim u noći Šabosa.― I nedugo iza toga, on je umro.

Prvog petka poslije toga, te noći nisam mogao spavati. Bio

Bio si u pravu, prijatelju moj

sam siguran da je to bilo vrijeme

dragi. Ja sam oţenio kćer vrlo

kada je moj Rebe rekao da će mi

bogatog čovjeka. Njen otac me

doći. Ali ništa se nije desilo. Sli-

uveo u posao, i sâm sam postao

jedećeg Šabosa sam ostao budan

vrlo bogat. Pa, bio sam u toj situ

koliko dugo sam mogao, ali bio

-aciji….s

i

sam tako umoran i tuţan, mora

lijepom ţenom koju sam jako

da sam zaspao. Iznenada sam

volio. Po-mislio bi da sam imao

ugledao mog Rebea pored svog

sve.

jedan

kreveta. I izgledao je tako lijepo,

problem. Moja ţena i ja nismo

upravo kako sam mislio da će

imali djece.

izgledati. On je mamash sjao Ne-

Ali

mnogo

postojao

novaca

je

Ja sam išao okolo od Rebea

beskim svjetlom. Nisam mogao

do Rebea, traţeći blagoslov da

odvojiti oči od njega, zagledao

imamo dijete. Naposljetku sam

sam se u njegovo sveto lice.

došao do jednog svetog učitelja i

Onda se dogodilo da sam pogle-

ostao sam učiti s njim dugo vre-

dao dolje u njegove noge. I ni-

mena. Na kraju sam postao je-

sam mogao vjerovati svojim oči-

Strana 18

―Sveti učitelju― uzviknuo sam. ―Što se dogodilo vašim nogama?― ―Ah, dragi moj Efrayime― rekao je moj Rebe ţalosno. Kad sam došao gore, ovdje na Nebo, Nebeski sud je počeo suditi koliko dobro sam koristio svoje tijelo u olam haze, ovom svijetu, da sluţim B-gu. Vidjeli su da sam koristio svoju glavu da učim Toru, svoja usta da molim, svoje srce da volim druge Yidden (Ţidove), svoje ruke da činim micvos (dobra djela). I svaki dio mog tijela koji je bio suđen kao vrijedan smjesta se napunio svetim svjetlom. Sve je išlo dobro – dok nisu došli do mojih nogu.

Onda je načelnik Nebeskog suda pogledao u mene strogo i rekao, ―Moj prijatelju, napravio si puno dobrog u svom ţivotu.

Učio si Toru, molio si, volio si druge ljude. Ali jednu stvar nisi učinio. Nikada se nisi inkomodirao za druge Ţidove. Kada bi neki bijedni Yidden došao k tebi po pomoć, blagoslovio si ga iz same dubine svog srca. Ali zapravo nisi nikada hodao okolo da im pomogneš da dobiju to što su trebali. Pa, bojim se da tvoje noge nisu nikada napravile niti jednu micvu za cijelog tvog ţivota.― ―Tada je načelnik Suda pokazao na moje noge. Osjetio sam bol spaljivanja. I kada sam pogledao dolje, moje su noge bile crne - Efrayime, bojim se da iako je moja glava u raju, da su moje noge naţalost u paklu…―

Divrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: S

glavom u raju, a nogama u paklu

Počeo sam plakati, nisam

bi oni trčali naokolo i mamash

preklinjem te: Nemoj nikada

mogao podnijeti da vidim mog

napravili nešto da riješe nečiji

stati!―.

Rebea takvog; to mi je mamash

problem? Da ti kaţem istinu, baš

slomilo srce. Odjednom sam

i ne…

-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.

znao što moram raditi. Iskočio

Onda sam se našao u Lem-

sam iz svog kreveta i uzviknuo,

bergu i sjetio se tebe. I tako sam

Znate, nekada naše noge čekaju na-

―Sveti učitelju, ja to mogu ispra-

došao da vidim kako si. I otkrio

šu glavu da im kaţe što da rade. Ali

viti za vas! Ja ću postati vaše no-

sam, najdraţi moj prijatelju, da

Tora kaţe da nas je B-g blagoslovio

ge! U vaše ime ja ću hodati svu-

si isti kao svi ostali. Ti si najsret-

zbog načina na koji smo hodali iza

da unaokolo dvije godine, saku-

niji kada si u svojoj sobi sa svo-

Njega u pustinji. Cijelo vrijeme su

pljati novce za one kojima su po-

jom knjigom. Tvoja glava moţda

nam naše noge govorile, ―Vi ste ludi!

trebni.―

čini puno svetog rada, ali tvoje

Nema vode u pustinji, nema hrane za

noge….?

jesti. Zašto to radite?― Ali naše noge

I ţelim da znaš, Yosef Shaul, tako sam provodio svoj ţivot od

Zato sam te natjerao da iza-

tog trenutka do danas. Putovao

đeš van i pomogneš mi – i ote-

sam posvuda, u svaki veliki

ţao sam ti to, bio sam ti na putu

grad, gradić koji sam mogao

kad god sam mogao. Ţelio sam

naći, sakupljajući novce za siro-

da uloţiš puno napora, da pro-

mašne.

đeš kroz dosta muka – tako da

Naravno da sam najviše htio pomoći mom Rebeu. Ali također

moţeš ispraviti svoje noge dok još imaš priliku.

su me zanimali i drugi Sveti uči-

nisu slušale našu glavu. One su samo nastavile hodati.

Jedan način na koji smo mi Ţidovi sveti je da mi imamo svete noge. Praznici Pesah, Šavuot i Sukot se zovu Šaloš Regalim, ―Tri noge―, jer su nas u prijašnjim dobrim vremenima naše noge nosile do Beis HaMikdaša (Svetog Hrama u Jeruzalemu, op.pr.) da

telji, htio sam vidjeti da li su oni

Efrayim je bio na trenutak

bili drugačiji, da li su se trudili

zašutio. Onda je pogledao R.

da pomognu. No, naţalost, brzo

Yosefa Shaula s tim istim stro-

sam shvatio da su svi bili isti.

gim pogledom i rekao, ―Tako,

Oni su bili sretni da mole, da

najstariji moj prijatelju, sada ka-

Sada moţete pitati, kako noge mogu

daju braha (blagoslov). Ali da li

da si konačno naučio hodati,

biti svete? Naše noge su mamash naj-

sluţimo B-gu na ta tri praznika. Na Šaloš Regalim naše su nam noge pomogle da postanemo ponovo sveti.

niţi dio našeg tijela, tako jako povezane sa tlom. Ali vidite ovo…ako nas netko zatraţi uslugu mi skočimo da to učinimo s radošću – ili kada naša beba zaplače usred noći mi smjesta otrčimo da ju uzmemo u naručje – tada su naše noge nešto najsvetije na svijetu!

Znate li što riječ ―izgnanstvo― stvarno znači? Da pokrećemo svoje noge prema naredbama naše glave.

Ali da budemo slobodni…ah, kada smo slobodni, naše noge ne postavljaju nikakvo pitanje, one samo nastavljaju hodati. Jer one nisu povezane samo s našim glavama. Naše su noge mamash povezane s B-gom… ■ Prevela Tamar Buchwald

Godina 12 19 Broj 40 Strana

Strana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: HUKAT

Paraša (priča) Ḥukat uči nas tajni pravog uspjeha i daje nam silu da odaberemo stvarnost umjesto iluzije. Započinje s poznatim propisom koji se naziva "Pepeo crvene junice".

On je poznat jer je postao simbolom tajanstvenih i nelogičnih pitanja koje Tora krije iza svojih priča i propisa.

Sljedeća

je

priča

poznati

događaj u kojem Moše udara stijenu i iz nje poteče voda za cijelu naciju, no nažalost, B-g je Mošeu rekao da stijeni govori, a ne da je udari. Nadalje možemo čitati o smr-

iste frekvencije kao i Stvoritelj, koji

ti Arona, a potom o tome kako Iz-

je suština dijeljenja i beskrajne svjet-

■ jarjunici koja nikada nije bila pod

raelci opet prigovaraju, jadikuju te

losti i ljubavi. Znači, mi se moramo

mom, što znači da ništa ni sa kime

su kao odgovor na to kažnjeni po-

povezati s frekvencijom beskona-

nije podijelila osim sa sobom.

morom od zmija. Kada su molili za

čnog toka ukoliko se ţelimo pripoji-

oprost i iscjeljenje Moše im napravi

ti na tok života koji beskonačno teče

poznatu bakrenu zmiju koja kasnije

od Stvoritelja.

postaje međunarodni simbol iscjeljenja i medicine.

vežu u jedno izraženi su u Crvenoj

Kao što smo gore naveli, lijek se nalazi na istom mjestu gdje je i problem. Dakle, Crvena junica je

Kabalisti objašnjavaju da Tora nije

lijek za nečistoću i nepropusnost za

povijesna knjiga, nego "... drvo ţivota

protok snage života. Kako to? Juni-

Pa, što je Crvena junica? Kada se

onima koji je se drţe" (Izr 3,18), veza s

ca će biti spaljena, a njen će pepeo

netko želi očistiti od nečistoće zbog

duhovnom snagom - snagom živo-

biti stavljen u vodu (koja simbolizi-

doticaja s mrtvacem, što je najveća

ta. Svaki nam tjedan daje drugačiji

ra duhovnu snagu Desne kolone), te

nečistoća, on ode svećeniku koji za

duhovni izazov - naš ispravak

će njima zajedno svećenik škropiti

pročišćavanje koristi pepeo crvene

(tikun) na putu do punine. Ti nam

(što je također simbol Desne kolone).

junice koja nikada nije bila pod jar-

se izazovi neće ispriječiti na putu,

mom.

ukoliko se nismo u stanju suočiti s

Zohar nas uči da sve ima duhovni smisao i da naših pet osjetila ne razumiju sve. To je slično "teoriji kaosa" u modernoj matematici koja je temelj za objašnjenje mnogih fenomena u svemiru. Prema toj teoriji, mnogi od kozmičkih kaotičnih procedura zapravo su jedan veliki red koji mi nismo u stanju razumjeti.

Zohar također objašnjava da je razlika između zlih ljudi i onih koji slijede put istine, put Drva života, odanost, ljubav i jedinstvo koje su

Strana 20

njima. Stoga gdje god postoji udarac (izazov), tamo možemo pronaći i lijek, skriven u tjednom dijelu Tore paraši. Svi opisi u paraši su zapravo simboli koji su namjenjeni da nas vode kroz tjedan kako bi nam pomogli na našem putu da se povežemo s Drvetom života.

Snaga Lijeve kolone - moći koja prima samo za sebe, je snaga kraja i smrti - izražava se u nekoliko simbola: u svijetu životinja to je bik; po rodu je žensko; a boja izgleda kao crvena; kada se svi ovi simboli po-

Slično tome, zmija koju znamo iz priče o Adamu i Evi, zapravo je jedna strana u nama koja nas uvijek vuče prema negativnost i smrti, a naša paraša ima lijek za to - to je bakrena zmija. Bakar je simbol moći ravnoteže, centralne kolone.

Hukat se obično čita u mjesecu tamuzu čiji je horoskopski znak rak.

Znak raka je poznat po svojoj velikoj osjetljivosti i bit je naše paraše usmjeriti tu osjetljivost na dijeljenje i davanje drugima - lijek za nečistoću i priključenje na Drvo života. ■ Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora

Rabbi Eli Mansour

Mošeov štap Tora u Parašat Hukat opisuje epizodu koja spada u jednu od najviše pogrešno shvaćenih priča u Tori priču o Mošeu i stijeni. Većina nas je vjerojatno učila u školi da je Moše kaţnjen jer mu je rečeno da progovori stijeni da dâ vodu, no on je umjesto toga udario po stijeni.

Međutim, ako razmislimo na trenutak o tome, ovo se čini vrlo teško prihvatljivim. Moše je bio najveći prorok koji je ikada ţivio, onaj koji je imao najjasniju percepciju B-ga, u svako doba, i od svake osobe. Moţete li si zamisliti da bi mu B-g rekao da učini jednu stvar, a on bi svjesno učinio nešto drugo? Zamislite da je B-g nama progovorio i rekao da govorimo stijeni kako bi dala vodu. Biste li oklijevali na trenutak? Naravno da ne biste. Ako nam je B-g dao jasnu uputu da nešto učinimo, mi bismo to učinili.

Moţemo li zamisliti da je Moše Rabenu bio manje poslušan od nas?

Razumljivo je da je ova epizoda, i pogreška Mošea i Aharona mnogo sloţenija od toga kako se isprva čini, i zbog toga je bilo mnogo različitih pristupa kako bi se objasnila ova najzagonetnija epizoda.

đe Levija - i rekao da će onaj čiji štap procvjeta biti određen kao B-ţji izabrani Kohen Gadol. Naravno, Aharonov štap je procvjetao, nakon čega je B-g naloţio Mošeu da Aharonov štap smjesti u kovčeg tako da moţe posluţiti kao znak "buntovnima" ("Li'bne meri"). Kada bi ljudi doveli u pitanje Mošeov i Aharonov autoritet, oni bi im pokazali štap koji je bio dokaz da je sve što je Moše učinio bilo u skladu s boţanskom zapovijedi.

Kada su se ljudi ţalili kod Mei Meriba, tumači Rav Schwab, B-g je rekao Mošeu da uzme štap i pokaţe ga Bene Jisrael. On se nije trebao koristiti štapom; samo mu je bilo rečeno da ga pokaţe ljudima kako bi ušutkali glasove protesta i pobune protiv njega. Moše je, međutim, upotrijebio štap za drugačiju namjenu, udario je njime stijenu da bi dala vodu. Stoga je bio kriv za kršenje zabrane "Me'ila", koja zabranjuje zlouporabu sakralne imovine. Zato, kada Hašem objavljuje Svoju kaznu za Mošeovu i Aharonovu pogrešku,

On kaţe, "Al Ašer Me'altem Bi", čime upućuje na kršenje "Me'ila" koje su počinili. To također objašnjava zašto je Aharon bio uključen u kaznu. Kako je to bio njegov štap, on je bio odgovoran za njegovu zlouporabu.

Rav Schwab dalje objašnjava da su Moše i Aharon bili kaţnjeni jer su gnjevno korili narod prije nego što su udarili stijenu i nazvali ih "buntovnicima", govoreći: "Šim'u na ha'morim" - "Slušajte sada, vi buntovnici!" B-g je naredio Mošeu da ljudima pokaţe štap što bi izazvalo ■ efekt ušutkavanja njihovih prituţbi i prosvjeda. No, Moše i Aharon, čini se, nisu vjerovali da će štap imati takav učinak, te su gnjevno nazivali ljude "Morim" čak i nakon što su im pokazali štap. I to je bio razlog što su bili kaţnjeni. Umjesto da vjeruju da će pogled na čudesni štap ugušiti pobunu nacije, Moše i Aharon su umjesto toga nastavili poniţavati narod čak i nakon što su im pokazali štap, a B-g ih je stoga kaznio i odredio da neće ući u Erec Jisrael. ■

Jedno posebno fascinantno objašnjenje ponudio je Rav Shimon Schwab (1908-1995), u svom djelu Ma'ayan Bet Ha’shoeba. Rav Schwab piše da kada je B-g naredio Mošeu da ponese štap do stijene gdje je okupio ljude, nije mu rekao da ponese svoj vlastiti štap, onaj štap na koji se oslanjao kad je hodao. Umjesto njega, to je bio Aharonov štap koje je čudesno procvjetao kao Nebeski znak njegovog statusa kao B-ţjeg izabranog Kohen Gadola.

Nakon Korahove pobune, B-g je Mošeu zapovjedio da prikupi štapove svih dvanaest plemenskih vođa - uključujući i štap Aharona, voGodina 12 21 Broj 40 Strana

Strana 21

Biseri hasidske mudrosti Kako spriječiti neželjene goste?

B aal Šem Tovu dođe jednom hasid da ga upita za savjet kako se nositi s

neprimjerenim mislima. Učitelj ga posla drugom hasidu koji je ţivio u udaljenom selu i reče mu kako će promatrajući njega najbolje naučiti.

Kad je hasid konačno došao do sela, bila je već mrkla noć. Ipak, primijetio je da u jednoj kući još uvijek gori svjetlo. Pokucao je na vrata, ali nije čuo nikakav odgovor. Nije razumio što se događa, pa pokuca još jedanput, sada malo jače. Niti ovaj put nije bilo odgovora. Pokušao je još nekoliko puta, ali bez uspjeha. Nije imao izbora, pa pođe potraţiti prenoćište na neko drugo mjesto.

Kad se ujutro vratio, dočekaše ga otvorena

Naš je ţivot ustvari potraga za jedinstvom.

Znanstvenici su u potrazi za sveobuhvatnim zakonima koji upravljaju naizgled različitim snagama prirode. Psiholog pokušava slijediti bezbrojne elemente vidljivog ljudskog ponašanja do nekoliko osnovnih potreba koje tvore ljudsku psihu. Inţenjer kombinira tisuće pojedinačnih dijelova da bi stvorio jedan stroj. Ali svi ti načini potrage za jedinstvom su ustvari sredstva da dođemo do višeg cilja: potraga za B-gom i prvobitnim jedinstvom.

Naša osobna potraga za jedinstvom je usmjerena prema tom istom višem cilju. Naša je odgovornost da sakupimo sve te elemente materijalnog svijeta – naše obitelji, posao, svakodnevne brige – i usmjerimo ih prema B-gu, jedinom istinskom ujedinjavajućem elementu u nama i izvan nas. Da bismo otkrili jedinstvo i smisao u našim ţivotima, prvo moramo razumjeti cjelovitost B-ga; a potragom za B-gom i za dušom unutar naših fizičkih tijela, počinjemo razumijevati milijune niti koje čine predivnu tapiseriju ţivota. To razumijevanje neizmjerno obogaćuje naše ţivote, jer ono unosu duboki smisao u svaki naš postupak i misao.

vrata i sva dobrodošlica koju hasidi ukazuju jedni drugima. Hasid je ostao kod svog domaćina nekoliko dana. Promatrao je paţljivo što ovaj radi i kako se ponaša, ali nije primijetio ništa što bi mu pomoglo da razriješi svoju nedoumicu. Razočarani hasid na rastanku ipak povjeri svom domaćinu kako ga je poslao Baal Šem Tov da kod njega nauči kako se nositi s neprimjerenim mislima, ali on još uvijek nije naučio ništa što bi mu pomoglo.

Domaćin mu odgovori kako ga je to naučio već prve večeri: ―Jednostavno – ne otvaram vrata; ne obazirem se. Ako otvorim vrata kako bh vikao ili potjerao onoga koji je kucao, već sam uspostavio kontakt i tako je neţeljeni gost ostvario svoj cilj!‖ ■

R. Menachem Mendel Schneerson ■ Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana 22

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi.

Dio II: Jore De'a Poglavlje 26 - Prvorođeni Ocu je naloţeno da otkupi prvorođenog sina svoje supruge (305,12.,17.21-22.) pod uvjetom da je dijete ţivo i rođeno kroz rodnicu (305,12.

23-24). Otkup se vrši osobnim davanjem novca ili pokretne imovine kao dara kohenu (305, 3-4.,7-10.

13-16); u vezi iznosa koji treba dati vidi 305, 1.5-6., a kod slučaja sumnje vidi 305,14.25-31. Otac najprije izgovara blagoslov ―… Koji nam je zapovjedio o otkupljenju sina‖ i ―…

Koji nas je odrţao u ţivotu…‖ (305, 10). Otkup se treba obaviti čim sin bude star 30 dana, ali ne u subotu ili na blagdan (305,11); to treba učiniti čak i ako je sin umro nakon što je došao u tu dob (305,12). Ako otac nije otkupio sina, sin mora sam sebe otkupiti kad odraste; sud ga ne otkupljuje (305,10.15). Ova se zapovijed ne primjenjuje ako su ili otac ili majka kohen ili levit; vidi 305,18-19.

To vrijedi čak i ako je sin začet prije nego što je majka postala Ţidovka (305,20).

Naređeno nam je da posvetimo prvorođeno muško od košer behema i da ga damo kohenu (306,1).

Kada je postojao Hram, on se morao prinijeti kao ţrtva. Trebalo bi ga dati kohenu nakon što bude 30 dana star (50, za stoku) i mora se brinuti za njega do tada ili dok kohen ne bude dostupan (306,2-3). Kohen ga mora prihvatiti (vidi 306, 4) i onda ga moţe prodati ili dati bilo kome tko treba (vidi 306,6; 307,3). O njemu se mora brinuti sve dok ne dobije neku trajnu manu (vidi 313,5) koja bi ga učinila nepodobnim za ţrtvu (306, 5), nakon čega ga moţe Godina 12 23 Broj 40 Strana

zaklati i pojesti bilo tko (306,5) i nijedan dio nije potrebno dati kohenu (vidi 61,19-20); ali ako je klanje bilo nevaljano zabranjeno je izvući korist iz bilo kojeg njegovog dijela (307,2).

Mana mora biti upadljiva (vidi 309,2; 315, 5) i moraju je potvrditi tri kvalificirane, nezainteresirane osobe (309,2; 310,3; 312, 1-2). Ako je bila zaklana prije nego li je to učinjeno, zabranjeno je izvući korist od nje (310,1-2). Zabranjeno ju je ubiti (309, 1) ili načiniti manu na njoj (čak i indirektno; 313,1) nakon što se okoti (313,7; 319, 1). Ako je namjerno nanesena mana, ne smije je se zaklati dok ne dobije još jednu manu (313, 1-4.6). Ako dobije manu tijekom prve godine, treba je pojesti 30 dana nakon kraja godine; ako je dobije nakon prve godine, treba je pojesti u roku od 30 dana (306,7-12). Nakon što je zaklana, ne smije je se oderati u jednom komadu (307,1), a meso se ne smije javno prodavati (vidi 306, 6). Prije nego je se zakolje zabranjeno ju je strizati ili raditi s njom, a čak i nakon što umre ili je se zakolje zabranjeno je izvući korist od svega što je od nje uzeto dok je ţiva (308, 1-3). U vezi mješavina koje sadrţe takve stvari vidi (308,4-5).

Prvorođeni mora biti rođen kroz rodnicu (315,2; 319,3), mora biti nalik majčinoj vrsti (vidi 315,5-6) i ne smije mu prethoditi rođenje mrtvorođenčeta (vidi 315,7). Smatra se da je rođen kada većim dijelom izađe iz rodnice; vidi 319,1-4. O dvojbenim slučajevima vidi 315,1-4; 316, 16; 317,1-3; 318, 1-5. Prvorođeno koje je pod sumnjom ne mora se dati kohenu, no u svakom drugom pogledu ga se mora tretirati kao da je

prvorođeni (318,6). U vezi pouzdanosti o prvorođenome vidi 311,1; 314,1-11. Ako je vlasnik prvorođenoga kohen, on ga moţe zadrţati (320,1). Ako prvorođeni ili njegova majka dijelom pripada ne-Ţidovu, zakoni o prvorođenome se ne primjenjuju (320,3-7; vidi 320,2).

Prvorođeno [muško] magare (vidi 321,23) se mora otkupiti (321,1.12); dok se to ne učini, zabranjeno■ je da bilo tko izvuče koristi iz bilo kojeg njegovog dijela bilo ono ţivo ili mrtvo (321, 8-9), ali nakon što je to učinjeno, magarac postaje dopušten (321, 1.6). Osoba koja ga otkupljuje najprije izgovara blagoslov ―… Koji nam je zapovjedio o otkupljenju prvorođenog od magarca‖ (321, 6).

On se otkupljuje tako što se daje njegova vrijednost (ali ne manje od određenog iznosa; vidi 321,5) kohenu ili davanjem ţive ovce ili koze kohenu (vidi 321,1-4); ovaj dar nema svetosti i kohen ga moţe koristiti na bilo koji način (321,1). Ako vlasnik magarca ne ţeli da ga otkupi, moţe ga ubiti (vidi 321,8.10); to treba učiniti tako da ga se ubode u straţnji dio vrata (321,11-12).

Magarca se ne smije dati kohenu; a ako se to ipak učini, on ga mora otkupiti ili ubiti (321,8). Ako netko otkupi magarca druge osobe, on i dalje pripada njegovom vlasniku (321,7). O dvojbenim slučajevima vidi 321,13-16.18; prvorođeni koji se nalazi pod sumnjom također se mora otkupiti, ali otkupninu ne treba dati kohenu (321,10). Ta se zapovijed ne odnosi na magarca koji je dijelom u vlasništvu muškog ili ţenskog kohena ili Levita (321, 17.19.,21) ili ne-Ţidova (321,20.22). ■

Strana 23

Alan Morinis

Program musara

Proširenje

Hešbon

ha'Nefeša

(nastavak)

ca. Zabiljeţite sve misli i doţivljaje

palo na pamet da se niste pomučili

koji se odnose na tu određenu

da sve to zapišete. Ono što naučite

osobinu.

hranit će vaše napredovanje, bez

Nije vaţno koliko lijepo pišete o svojim doţivljajima, ili da li vam je gramatika ispravna ili nije. Ono što

ikakve potrebe da se kaţnjavate zbog nečega što vam se omaklo, niti da sebe tapšate po leđima zbog uspjeha.

Nemojte biti samo učenik musara,

je vaţno je da u svoj dnevnik pišete

budite praktičar musara.

vrijedno poput sata, i da ste iskreni

Dakle, svakoga dana, tokom mjesec

Ponovo uvečer

pri otkrivanju i ispitivanju svojih

dana, ujutro ćete sebe podsjetiti na

vlastitih iskustava, misli, ponašanja

suštinu svoje osobine izgovarajući

i pobuda. Također je vaţno da zabi-

jutarnju izjavu koju ste pripremili

ljeţite sve onako kako se dogodilo,

za

bez da tome pridodajete pohvale ili

zabilježiti svoje doživljaje, kako se

pokude. Vi ţelite uhvatiti realnost,

ta osobina pokazala u vašem ţivotu

kao promatrač svog vlastitog ţivota.

toga dana.

Ono što zamijetite u crno-bijeloj te-

Slijedite taj obrazac mjesec dana, i

hnici moţe vam otkriti vaše istinsko

onda se na kraju tog perioda preba-

ja onako kako vam to nikada ne bi

cite na slijedeću osobinu sa vašeg

To je sve što se tiče jutra. Drugi dio prakse je vođenje dnevnika, kojeg pišete svake večeri. I kod toga su upute vrlo jednostavne: Prisjetite se proteklog dana da vidite što moţete prepoznati, a da se na bilo koji način odnosi na duševnu osobinu na kojoj radite toga mjese-

tu

midu.

A

uvečere

ćete ■

spiska. Uzmite novu izjavu za podsjećanje na tu midu i nastavite dvodjelni postupak, usredotočeni na drugu osobinu sa vašega spiska.

Ako je to sve što činite u svom prakticiranju musara, imat ćete od toga neizmjerne koristi. Hešbon Ha'Nefeš u ovom obliku je temelj musarske prakse i hranit će i usmjeravati vaše duhovno napredovanje.

Kabalistički korak Ţelim vam, također, ponuditi i napredniju praksu za slučaj da ţelite proširiti svoje prakticiranje. Sjećate se da smo u prethodnim lekcijama imenovali po jednu kabalu koja ide zajedno sa svakom midom? Na primjer, kada smo radili na osobini dareţljivosti, kabala je bila da učinimo tri čina dareţljivosti na dan.

Strana 24

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis

Program musara

Slična vrsta vjeţbi moţe se odrediti

mon: "Dvojica su bolje nego jedan."

za svaku midu.

Čega god se primili u vezi ovog te-

Sada kada imate svoj popis od četiri

meljnog prakticiranja musara, oba-

midot koje će biti središte vaše pra-

veţite se da ćete to činiti marljivo i

kse tijekom slijedeće godine, uz ju-

dosljedno. Tada ćete početi spozna-

tarnju izjavu i večernji dnevnik, vi

vati slast duše o kojoj rabin Mena-

moţete dalje poboljšati svoje napre-

chem Mendel Leffin, pisac Hešbon

dovanje određujući kabalu koju ćete

Ha'Nefeša, govori u svojoj završnoj

činiti svakoga dana, za svaku od

poruci, riječi koje nam mogu jedna-

četiri osobine na vašem spisku.

ko dobro posluţiti danas kao i onda

Ako se odlučite latiti kabale, vaţno je da vam ona bude vrlo podesna za izvođenje. Nema svrhe poduzimati ambiciozne postupke u kojima imate velike šanse da podbacite. Međutim, mnogo toga moţete dobiti kroz manje ambiciozne ciljeve koje izvodite redovno i uspješno. Bolje je rasti malim koracima nego li sezati za velikima – i pretrpjeti neuspjeh jer ste uzeli preveliki zalogaj.

musarskih aktivnosti.

I posljednja uputa. Musar je vjeţba, i poput svih vjeţbi, mora se redovito činiti. Jedan od preporučenih načina da to osigurate je da imate

kada ih je napisao, prije 200 godina: Koristeći sve te medikamenate i procedure svođenja računa, oni postaju stalna pratnja "kad liježeš, kad ustaješ i kad ideš putem." Oni donose radost u srce čovjeka, jer on vidi da nije izgubio

partnera, kolegu (hevrutu, na hebrej-

niti jedan dan vodeći isprazan životinj-

ski). Moţete se naći jednom dnevno

ski život, i ne ispravljajući svoju dušu.

(vjerojatno preko telefona), da pro-

Sladak je san ovog radnika (vidi Propo-

vjerite jeste li obojica učinili svoju

vjednik 5,11) noću i ugodno mu je ra-

dnevnu praksu svođenja računa.

diti tijekom dana. On je proveo sve

Vaš kolega također moţe posluţiti i

Marljivi i dosljedni

svoje godine u zadovoljstva, kao što

da vam da ideje što činiti za svako

redak (Izreke 6,22) kaže: "Kad ideš one

Kao posljednji element za vaše pra-

od vaših pitanja kojima se bavite. To

će te voditi, kada legneš one će te čuva-

kticiranje musara koje je u toku, mo-

samo po sebi moţe biti od izuzetne

ti, a kada se probudiš, one će ti biti

ţda ćete poţeljeti da unesete neke

pomoći, kao što je rekao kralj Solo-

predmet razgovora." ■

druge postupke kojima smo se koristili u ovom tečaju. Radili smo meditacije, kontemplacije i druge postupke. Ako vam se čini da bilo koji od njih kod vas djeluje i izgleda da će potaći vaše napredovanje u pozitivnom smjeru, ili ostaviti "traga na vašoj duši", što mu je i namjena, tada svakako nastavite s time zajedno s drugim postupcima usredotočenima na midot. No neka vam ostane jasno da su to dodatni postupci, a ne zamjene za vašu jutarnju izjavu i večernji dnevnik. Ta dva postupka

ostaju

Godina 12 25 Broj 40 Strana

okosnica

naših

■ Strana 25

iska

ćeg t doma

SJEĆANJE

Vlasnik jahte ispred Lokruma spasio je obitelj od holokausta Iz

24sata , 5.7.2019.

Lowy, koji je tada još bio dječak, prerušio se u dostavljača, ušetao u švicarsko veleposlanstvo te uzeo dokumente uz pomoć kojih je njegova obitelj mogla pobjeći iz Mađarske Milijarder Frank Lowy (88) svoju megajahtu Ilona, dugu 73,8 metara, usidrio je ispred Lokruma.

Na fotografiji koju je prenio Dubrovački dnevnik vidi se kako se na brodu trgovaca nekretninama nalazi i Lowyjev helikopter.

Iloni, kojoj je za vrijeme Dugog svjetskog rata spasio život.

Lowy je Židov koji je odrastao u Budimpešti. Nakon što su nacisti okupirali Mađarsku, njegova je obitelj živjela pod lažnim identitetom, no prijetila im je mogućnost da ih otkriju.

Kako bi ih spasio od holokausta, Lowy, koji je tada još bio dječak, se prerušio u dostavljača, ušetao u švicarsko veleposlanstvo te uzeo dokumente uz pomoć kojih je njegova obitelj mogla otići iz Mađarske.

Tako je spasio ne samo sebe i majku, nego i sestru te dvojicu braće.

Milijarder je megajahtu s 22 kabine nazvao po svojoj majci

Westfield Grupi, a njegova prodaja korporacije Westfield korporaciju francusko-nizozemskoj grupi za 16 milijardi dolara bila je najveća prodaja u povijesti Australije.

Kasnije je otišao u Australiju, gdje se i obogatio na trgovačkim centrima. Prema Forbesovoj listi, s 6,4 milijarde dolara, trenutno je 244. najbogatiji čovjek na svijetu. Prvi trgovački centar otvorio je u Sydneyu 1959., pokrenuvši tako jedan od najvećih svjetskih trgovačkih centara.

Lowy je svoj novac uložio u razvoj trgovačkih centara u

O Lowyjevom životu snimljen je i dokumentarni film 'What Will Become Of Us', koji bi se ove godine trebao naći u kinima.

Milijarder je u Hrvatskoj bio i 2013. I tada je s megajahtom izgrađenom 2004. te obnavljanom 2006. i 2012. posjetio Dubrovnik.

Ilona može postići brzinu do 19 čvorova. ■

ARHEOLOGIJA

Izraelski arheolozi pronašli drevni grad iz biblijske priče o Davidu b92 9.7.2019.

Izraelski arheolozi utvrdili su gde se nalazio drevni filistejski grad Ziklag koji se pominje u biblijskoj priči o Davidu koga je progonio prvi izraelski kralj Saul.

Ziklag je bio pod vlašću filistejskog kralja iz obližnjeg Gata u vreme nakon što je drevni "Morski narod" počeo da naseljava taj region u 12. veku pre nove ere.

Prema biblijskoj priči, taj grad je postao Davidovo sedište pre nego što je krunisan u Hebronu nakon Saulove smrti.

Mesto na kojem se nalazio Ziklag bilo je predmet naučne debate i pominjano je 12 mogućih lokacija na jugu Izraela.

Ni na jednom od tih mesta nije bilo neophodnih dokaza da su na njima živeli Filistejci, pa Page 26 Strana 26

potom Izraelci, koji bi se uklapali u istorijski narativ, navodi se u saopštenju Izraelske uprave za antikvitete.

Sada su međutim istražitelji te uprave, Hebrejskog univerziteta i Univerziteta Mekvajer iz Sidneja u Australiji rekli da su našli naselje iz filistejske ere ispod poljoprivredne naseobine iz istorijskog doba koje se povezuje sa biblijskim kraljem Davidom.

To ih je navelo da poveruju da je arheološko nalazište Khirbet al-Rai, nedaleko do Kirjat Gata u centralnom Izraelu, mesto na kojem se nalazio grad Ziklag.

Tamo su pronađeni predmeti tipični za filistejsku civilizaciju, uključujući posudje od gline koje datira iz vremena kralja Davida.

Veruje se da su Filistejci stigli u region u 12. veku pre nove

ere, a DNK testovi njihovih kostiju sugerišu da potiču iz južne Evrope.

Oni su vladali delom centralnog i južnog Izraela i pojasom Gaze i bili su neprijatelji Izraelaca.

Prema biblijskoj priči, tamo je David našao utočište bežeći od Saula koji je pokušavao da ga ubije. David je prešao granice Kraljevine Izrael i stigao u

Divrej Tora

priobalno područje pod vladavinom Filistejaca.

U prvoj knjizi o Samuelu piše da Saul više nije progonio Davida kada je čuo da je u filistejskom gradu.

David je tada tražio i dobio Ziklag koji je, kako piše u Bibliji, ostao posed judejskih kraljeva. ■

Godina 12

Broj 40