4-06 - Divrej Tora - Hukat Balak 5780

Divrej Tora Godina 13 Broj 37

Zagreb, šabat 4. srpnja 2020. - 12. tamuza 5780.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Hukat-Balak Jeruzalem 19:13

20:30

Zagreb

20:31

21:31

Rijeka

20:35

21:35

Split

20:20

21:20

Dubrovnik 20:10

21:11

Vinkovci 20:17

21:17

Sarajevo 20:13

21:14

Doboj

20:18

21:18

B. Luka

20:22

21:22

Beograd 20:09

21:23

Novi Sad 20:13

21:28

Subotica 20:17

21:34

Zrenjanin 20:11

21:26

Niš

19:58

21:09

Beč

20:39

21:39

Frankfurt 21:19

22:19

Edison, NJ 20:13

21:13

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb utorak, 7.7.2020.

Alot Hašahar

3:06

Najranije Talit

4:03

Nec Hahama

5:15

Najkasnije Š’ma

9:08

Zman Tefila

10:25

Hacot

13:01

Minha Ketana

17:33

Plag Haminha

19:10

Šekia

20:47

Cet Ha-kohavim

21:29



Broj 37 divrejtora@gmail.com

Paraša Hukat-Balak

(Bamidbar 19,1-25,9) Moše je upućen u zakone o crvenoj junici, čiji pepeo čisti osobu koja se onečistila dolaskom u kontakt s mrtvim tijelom.

Nakon 40 godina putovanja kroz pustinju, narod Izraela stiže u pustinju Zin. Mirjam umire, a narod žeđa za vodom. B-g kaže Mošeu da progovori stijeni i naredi joj da dâ vodu. Moše se razgnjevi na buntovne Izraelce te udari po stijeni. Voda poteče, no Mošeu B-g kaže da niti on, ni Aron neće ući u Obećanu zemlju.

Aron umire na Har Haharu, a na mjestu velikog svećenika ga nasljeđuje njegov sin Elazar. Zmije otrovnice napadnu logor Izraelaca nakon još jedne erupcije nezadovoljstva, u kojoj su ljudi "govorili protiv B-ga i Mošea"; B-g naloži Mošeu da na visoku motku stavi bakrenu zmiju, i svi koji se zagledaju prema nebu bit će izliječeni. Narod pjeva pjesmu u čast čudesnog vrela koje im je davalo vodu u pustinji.

Moše povede narod u bitke protiv Emorejskih kraljeva Sihona i Oga (koji

su htjeli spriječiti da Izrael prijeđe preko njihovog teritorija) te oni osvoje njihove zemlje, koje leže istočno od Jordana.

Balak, kralj Moaba, poziva proroka Bala'ama da prokune izraelski narod.

Nakon prvotnog odbijanja, Balak šalje drugu grupu pregovarača te Bala'am dobija dopuštenje da ode. Međutim, B-g to uvjetuje time da Bala'am može govoriti samo B-ž-je riječi.

Misiju gotovo da je spriječila njegova magarica koja je opazila anđela kojeg je B-g poslao da prepriječi put Bala'amu.

Tri puta, u tri različite prilike, Bala'am je pokušao prokleti izraelski narod, ali svaki puta je ishod bio - blagoslov. Bala'amovo proročanstvo sadrži i kraj dana i dolazak Mesije.

Narod je podlegao čarima Moapkinja i dopustio da ga se namami na klanjanje idolu Peoru. Kad je jedan izraelski dužnosnik javno uveo midjansku princezu u svoj šator, Pinhas ih je oboje ubio i tako zaustavio pošast koja je harala među narodom. ■ Prijevod: Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 28 p’sukim (19,1-20,6)

Namjerno kršenje kažnjava se (s Nebesa nametnutom) smrću.

Gotovo čitava ova alija bavi se temom para aduma. (Ova 22 p’sukim iz pogl. 19 su i Maftir za Šabat Paršat Para.) Ova micva obuhvaća uzimanje junice crvene dlake (junica se čak i zbog dvije crne dlake proglašava nepodesnom), bez ikakve mane (dakle, da je podesna za prinošenje na žrtveniku) te da nije nosila jaram, niti teret za potrebe ljudi. (Ako je na leđima nosila nešto za svoje potrebe, npr. deku kako je muhe ne bi napadale – još uvijek je se može uzeti.) Elazar ben Aharon bio je zadužen za pripremu ove prve para aduma.

S gledišta micvi

"A B-g progovori Mošeu i Aharonu rekavši… daber (ti Moše, ne obojica, dabru) djeci Izraelovoj…" Jedino je Moše mogao govoriti narodu u vezi para aduma, koja je pomirenje za grijeh sa zlatnim teletom. Aharon je također bio uključen u epizodu sa zlatnim teletom. On nije iznio tu micvu narodu, niti je pripremao para aduma, već je to činio njegov sin. Pa ipak, pasuk kaže da je B-g govorio obojici, Mošeu i Aharonu.

Možda se u ovome nalazi osobni ukor Aharonu… A možda i nešto posve suprotno.

Raši kaže da je za pomoćnika Kohen gadola micva da se brine oko para aduma, iako to može činiti svaki kohen. U tome što Aharon obavlja taj posao komentari uočavaju simboliku: baš kao što krava čini pomirenje (recimo to tako) za svoje mlado, tako i sin čini pormirenje za svog oca koji je u određenoj mjeri bio uključen u događaj sa zlatnim teletom.

"Uzmi para aduma t’mima…"

T’mima obično znači bez mane, poStrana 2

dobna za žrtvenik. Međutim, ovdje iza riječi t’mima slijedi izraz "koja nema mum (nedostatka)", što čini pridjev t’mima suvišnim. Zato učimo da t’mima u ovom kontekstu opisuje aduma, i ukazuje na to da postoji zahtjev da joj dlaka bude potpuno crvena. Bez t’mima, krava koja je "đinđi" mogla bi biti prihvatljiva, čak i ako ima nešto dlake koja nije crvena. Međutim to nije tako, zbog riječi t’mima.

Za razliku od svih korbanot u Mikdašu koje je trebalo donijeti "unutra", crvena se junica kolje i priprema "izvan". Ona nije korban, ali ima funkciju sličnu korbanu (među ostalim, pomirenje). Nakon što junica bude zaklana, spali je se u cijelosti (nešto je njene krvi prethodno bilo poškropljeno prema Mikdašu). Čitav proces za para aduma (uključujući ono što je bačeno u vatru, pepeo koji je sakupljen i način na koji se izrađuje pripravak) čini jednu pozitivnu micvu koja je do sada bila izvršena devet puta. Sljedeći (deseti) puta to će biti u vrijeme Mošijaha.

Osoba koja dođe u doticaj s mrtvim tijelom smatra se obredno nečistom za period od sedam dana. "Pripravak Para aduma" treba poškropiti prema kontaminiranoj osobi trećeg i sedmog dana. Bez tog postupka, stanje obredne nečistoće trajno ostaje. Od izuzetne je važnosti uzdržati se od ulaženja u Mikdaš za vrijeme dok je čovjek nečist.

Danas, kada nema Beit HaMikdaša, postoji (najmanje) tri proširenja propisa o obrednoj nečistoći zbog mrtvaca.

(1) Kohen još uvijek mora izbjegavati doticaj s mrtvim tijelom (osim kod svojih bliskih rođaka za koje sjedi šiva), čak i ako je već "tame".

(2) Na Har HaBajit nije nam dopušteno stupiti na ona mjesta na kojima je stajao (ili je moguće ■da je stajao) Beit HaMikdaš i njegovo dvorište.

(3) Neki od darova kohenu (poput t’ruma, t’rumat maaser, hala) ne daju se kohenu, ali se "odlažu" u skladu s alternativnih halahičkim procedurama, zbog tum’a kako kohena, potencijalnog primaoca, tako i samog dara.

Zapazite da postoje darovi kohenu koji ne predstavljaju problem u vezi tame, i njih se i danas daje (npr.

Pidjon haben).

Brojni oblici obredne nečistoće zahtijevaju uranjanje u mikve, i to je sve. Mikve vrši svaka osoba sama za sebe. No kod obredne nečistoće zbog dolaska u doticaj s mrtvim tijelom nije tako. Mikve su dio procesa očišćenja, no jednako je tako to i voda očišćenja. I to se ne može učiniti samostalno. Mora biti uključena još jedna osoba. Razmislite malo o tome što to znači.

Tora daje sažet prikaz procedura u vezi para aduma.

Zapazite da su napitku drova grančica i izop, spaljivanja para aduma. posebno značenje vide u

dodani cekao i kod Komentari tome što je Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

cedar visoko stablo, a izop niski grm.

Dvojaka priroda napitka para aduma (da čisti nečistoga i onečišćuje obredno čistoga) broji se kao zasebna micva. (Neki povlače paralelu s određenim lijekovima koji mogu izliječiti bolesnog čovjeka, ali zdravi bi se od njih razbolio. Para aduma je jedan od naših duhovnih lijekova.)

Sljedeća tema kojom se Tora bavi je smrt Miriam u pustinji Cin, u mjesecu nisanu (10. nisana). Narod nije imao vode (midrašim govore o Miriaminom vrelu koje je čudom pratilo narod tijekom njihova lutanja. To je vrelo nestalo nakon smrti Miriam, jer smo zbog njezinih zasluga – budući da je pazila na Mošea pored rijeke – imali vrelo.) Narod se ogorčen žali Mošeu i Aharonu. (Običaj da se prazne spremnici vode u sobi u kojoj je netko umro dolazi od ovog niza navoda: "…i Miriam umrije …i ne bješe vode…"

Levi – druga alija – 15 p’sukim (20,7-21) Kao odgovor na to, B-g kaže Mošeu neka uzme štap, okupi narod, te da on (Moše) i Aharon imaju pred narodom progovoriti stijeni, i iz stijene će poteći voda za potrebe naroda i njihovih stada. Moše okuplja narod i upozorava ih da će biti svjedoci još jednog B-žjeg čuda. On podiže svoj štap i dva puta udara stijenu – i iz nje obilno poteče voda.

B-g se "razljuti" na Mošea i Aharona što su propustili mogućnost da posvete B-žje Ime tako što će narod vidjeti da je voda potekla iz stijene nakon što joj je samo bilo rečeno.

(Narod je već prethodno vidio kako voda krene iz stijene nakon što je udario po njoj.) B-g objavljuje da ni Moše niti Aharon neće odvesti Godina 13 3 Broj 37 Strana

Alija po Alija

narod u zemlju Izrael.

(Zbog toga što je i Aharon uključen u ovu odluku, podrazumijeva se da ga se ne smatra odgovornim za bilo kakvo sudjelovanje kod zlatnog teleta – što je potrebno razjasniti.

Raši kaže da nam Tora govori da bi Moše i Aharon ušli u Erec Jisrael, da nije bilo ovog, i samo ovog grijeha.

Zanimljivo je da Moše osobno kazuje narodu (u D’varim) da na njemu leži određena odgovornost za grijeh s uhodama. S druge strane, Aharon se smatra odgovornim u tom slučaju, mada je Moše bio onaj "koji je donosio odluke".)

B-žja odluka u vezi Mošea i Aharona čini se izuzetno strogom. Komentatori ukazuju na to kao na primjer koliko B-g strogo sudi one najveće u našem narodu.

Zapažanje…

Primijetite da stijena poteče vodom čak iako joj Moše nije progovorio, kao što je B-g bio rekao. Postoje (možda) dvije mogućnosti zašto je tako bilo.

(1) Ovime je izbjegnut hilul Hašem do kojega bi došlo da se čudo nije dogodilo.

(2) Moše Rabeinu je bio na tako uzvišenoj razini da je mogao kontrolirati i usmjeravati prirodu (u okviru određenih granica). On je već prethodno bio udario po stijeni da dobije vodu; ovo sada je nešto što je on u stanju učiniti.

(3) Drugi pogled na mogućnost da dođe do hilul Hašem (1) je da je B-g htio izbjeći da Moše bude ponižen.

Narod je doživljavao da su B-g i Moše u velikoj mjeri bili, da to tako nazovemo, partneri. Kod mora, narod je povjerovao u "Hašema i Mošea Njegovog slugu". Nasuprot tome, njihovo pomanjkanje vjere se

navodi kao njihovo gunđanje protiv B-ga i protiv Mošea. Ovo je jedini puta da se koristi izraz u’v’Moše.

Moše šalje glasnike narodu Edoma, koji prepričavaju kratku povijest Izraela i zatraže pravo da prođu kroz edomsku zemlju. Zahtjev bude odbijen. I drugi pokušaj da dobiju privolu također je oštro odbijen.

Narod Izraela mijenja svoj smjer putovanja kako bi izbjegao sukob s Edomom (na B-žju zapovijed).

U svom zahtjevu da prođu kroz edomsko područje, Mošeovi glasnici izjavljuju da narod "neće piti vode iz vrela". Raši kaže da bismo očekivali od Tore da kaže "vode iz spremnika". Raši objašnjava da je Edom posjedovao spremnike – a mi smo imali čudesno vrelo (kao i manu za hranu). Ono što smo mi ponudili Edomu bilo je da zarade od toga što će nam prodavati hranu i vodu.

Nama nije bila potrebna njihova hrana ni piće, no to je bila ponuda koju je bilo ispravno iznijeti. Raši veli da kada odsjedamo u konačištu, trebamo jesti obroke koje konačište nudi, umjesto da jedemo hranu koju smo donijeli sa sobom. Time se povećava dobit hotelijera. Šliši – treća alija – 28 p’sukim (20,22-21,20) Narod putuje od Kadeša do Hor HaHar. Tamo će Aharon umrijeti.

Moše sa sobom na goru uzima Aharona i Elazara, te se tamo odjeća Kohen gadola prenosi s Aharona na njegovog sina i nasljednika. Sav narod 30 dana žaluje zbog Aharonove smrti. Komentari ističu da je Aharonova smrt imala neke elemente kojih nije bilo prilikom Mošeove smrti. Kada vidimo da njegov sin nastavlja njegovim stopama, i da ga sav narod voli, to daje posebnu dimenziju punini Aharonova

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

života.

iz Biblije.)

Midraš kaže da su nebeski oblaci koji su štitili narod, otišli nakon Aharonove smrti.

Mišna je u P’sahim (4,9) zabilježila različite stvari koje je Hizkijahu HaMeleh učinio, i za njih bio pohvaljen ili ne. On je uništio bakrenu zmiju i učenjaci odobravaju njegov čin. Narod ju je zloupotrebljavao i nije je razumio.

Sada možemo vidjeti da je svako čudo u Midbaru bilo povezano s jednim od naših vođa: s Mošeom mana, s Aharonom oblaci, a s Miriam vrelo.

Ovo ih je učinilo izloženima napadu Emorejaca. Izrael se napadu uspješno odupro. Narod se zatim, umoran od svojih dugotrajnih putovanja, još jednom žali B-gu i Mošeu. Njihova žalopojka u sebi nosi ogromno nepoštovanje prema B-žjem čudu mane. Za to su bili kažnjeni napadom "vatrenih" (otrovnih) zmija koje su ugrizle mnogo ljudi, i prouzročile brojne smrti. Narod se pokajao i tražio Mošea da se moli B-gu da ih poštedi toga. B-g je rekao Mošeu da od bakra (bakar je izabrao Moše, i to je bila igra riječi) načini zmiju i nasadi je na vrh štapa, tako da bi svatko tko bi je pogledao (odnosno upravio svoje oči i srce B-gu) preživio. (Vrlo je vjerojatno da je medicinski znak – kaducej, tzv. Eskulapov štap – zasnovan na ovoj epizodi

Narod nastavlja svoje putovanje, i stiže u mjesto poznato kao "Vrelo".

To je bio još jedan značajan događaj povezan s vodom. S fizičke točke gledišta, voda je daleko najvrednija "roba" lutalačkog naroda. Na duhovnoj razini, voda predstavlja Toru i sam život. Zabilježena je "Pjesma o Vrelu", kratka ali predivna pjesma koja naglašava koliko je voda dragocjena. Njene riječi prepune su simbolike i aluzija.

R’vi’i – četvrta alija – 27 p’sukim (21,21-22,12)

Dok se Izrael približava zemlji Emorejaca, izneseni su zahtjevi za pravo na prolaz. Ne samo da su ti zahtjevi odbijeni, već Emorejci šalju vojsku ususret Izraelu. Izrael u potpunosti pobjeđuje kralja Sihona, te osvaja zemlju Emorejaca i Hešbona. Dalj-

nje bitke rezultiraju s još više Emorejske zemlje. Og, kralj Bašana, također bude poražen, kao što je B-g obećao.

Ovo je verbalno prikladno da bude uvodna riječ.

Važno je primijetiti da vojna moć Izraela nije apsolutna, niti su njihove vojne mogućnosti neograničene.

Izrael se bori protiv onih za koje im B-g kaže da se s njima sukobi, i ne upuštamo se u borbu s bilo kime za koga nam B-g zabranjuje. Sasvim je nebitno da li je Edom snažniji ili slabiji od Emorejaca. Mi se nismo upustili u bitku s ovim posljednji■ ma, niti izbjegli borbu s prvospomenutima iz vojnih razloga. B-g je Onaj koji vodi glavnu riječ. Ovo uvijek moramo imati na umu, a pomoglo bi kada bi to znali i naši neprijatelji. Ironično je da se čini kako naši neprijatelji ponekad vjeruju u B-žju ulogu u tim stvarima, dok mi pokatkad izgleda da tvrdoglavo odbijamo Njegovu ulogu.

Raši objašnjava zašto je B-g morao reći Mošeu da se ne boji zaratiti s Ogom. Og je bio jedini koji je preživio potop (pored Noaha i onih koji su bili s njime), i on je bio taj koji je rekao Avrahamu da je njegov nećak Lot zarobljen. Možda je stekao dovoljno zasluga da se odupre Izraelcima. B-g je rekao Mošeu da ne brine.

Vojne pobjede Izraela u Midbaru, pred kraj razdoblja lutanja, imale su velik značaj za moral naroda, u trenutku kada su pred njima bile još godine mnogih bitaka nakon prelaska rijeke Jordan u Erec Jisrael. U Midbaru, oni su dobili priliku iskusiti B-žja obećanja i moć.

Završni pasuk parše Hukat nam kaže da je Izrael putovao i stigao u Arvot

Strana 4

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

Moav – to je njihova posljednja stanica prije ulaska u Erec Jisrael.

Primijetite značaj prethodne rečenice. Četiri preostale sedre u Bamidbar i svih 11 sedri u D’varim još se nalaze pred nama, a mi smo već u Arvot Moav. Mas’ej će nam dati kratak siže lutanja, no sa završetkom Hukata, mi smo stigli na prag Erec Jisraela. Sjetite se da smo još tamo u Mikec napustili Zemlju i otišli u Egipat. Sada se pripremamo za povratak.

Balak nije bio toliko moćan kralj kao neki od njegovih susjeda u regiji.

Poraz drugih kraljeva unio je strah u Balakovo srce, i bilo mu je jasno da bi bilo uzaludno povesti konvencionalni rat protiv Izraela. Njegov je plan bio (nakon što je ispitao situaciju) da unajmi Bil’ama da prokune narod Izraela. S tom svrhom, Balak šalje delegaciju Bil’amu u Midjan.

Bil’am poziva izaslanike da provedu noć kod njega tako da mu (Bil’amu) B-g može govoriti. B-g se doista "ukazuje" Bil’amu i pita ga tko su ti ljudi. Bil’am priopći B-gu, te On upozori Bil’ama da ne ode s delegacijom, niti da prokune narod, zato što su "oni blagosloveni".

Zapazite: način na koji je uređena parša Balak vrlo je jednostavan… i vrlo rječit. Od samog početka sedre, pa sve do epizode s Bil’amom, sve je jedna zatvorena parša. Parša s’tuma obično znači da je sadržaj parše na neki način nastavak prijašnje parše. I, zapravo, epizodu s Balakom-Bil’amom možemo sagledati kao još jednu bitku – bitku koje u tom trenutku nismo bili svjesni, bitku koja se "vodila" na drugačiji način – no svejedeno bila je to bitka.

Završni odlomak sedre – epizoda s b’not Moav – je parša za sebe, i konkretno, otvorena parša. Parša p’tuha uobičajeno znači "nova tema". I tako Godina 13 5 Broj 37 Strana

sfaradim, nacionalno religiozni i haredi, ljevica i desnica, religiozni i sekularni da ojačamo naš položaj protiv onih koji bi od nas uzimali dijelove Erec Jisraela, dijelili našu prijestolnicu, doveli u opasnost naše živote.

i jest.

Kako to da Balak, zakleti neprijatelj Izraela, kotira tako da ima sedru nazvanu svojim imenom? Komentari nude mišljenje da je Balak bio "iskreni neprijatelj" Izraela. Njegov se antagonizam temeljio na njegovom strahu od Izraela, njegove su namjere i postupci bili potpuno jasni. Tijekom povijesti opsjedali su nas razni neprijatelji koji su se skrivali iza osmijeha, maske prijateljstva, ili stiska ruke na travnjaku Bijele kuće, a pokušavali su nam zabiti nož u leđa. Dragi ujak/djed Lavan, vjerojatno je najveći primjer "potajnog" neprijatelja. Balakova izravna mržnja je nešto što možemo poštovati. (Zanimljivo je da se Bil'ama povezuje s Lavanom.)

Komentari ističu da su Moav i Midjan bili ljuti neprijatelji. Ipak, ostavili su po strani ono u čemu se nisu slagali i ujedinili se za borbu protiv Izraela. To pokazuje moć antisemitizma na ovom svijetu. No to nas mora podučiti još jednu lekciju. Da i mi moramo biti spremni ostaviti po strani ono što razdvaja židovski narod na segmente, tako da se protiv zajedničkog neprijatelja možemo boriti većom snagom. Ovo ne znači da moramo zanemariti, prijeći preko ili oprostiti te razlike.

Ali moramo znati kada trebamo naše vjersko-svjetovne sukobe ostaviti po strani, kako bismo bili ujedinjeni protiv zajedničkih neprijatelja Židovskog naroda. Moramo međusobno surađivati – aškenazim i

Hamiši – peta alija – 26 p’sukim (22,13-38) Ujutro, Bil’am (nevoljko) otpušta Balakove glasnike odbijajući njihovu ponudu. Balak šalje još veće i prestižnije izaslanstvo Bil’amu, nudeći mu velike časti i bogatstva samo ako Bil’am prihvati ono što Balak traži. Bil’am ponovo odbija, no svjedno poziva delegaciju da provede noć kod njega. Ovog puta B-g dopušta Bil’amu da se pridruži Moavcima, no upozorava ga da ne čini ništa osim onoga što mu B-g kaže. (Komentari iz toga izvlače ideju: "Kamo tko stremi, tamo će ga se i odvesti" – poslovično "uže kojim će samog sebe objesiti".)

Zašto je Bil’ama trebalo kazniti za to što je pošao s Balakovom delegacijom kada mu je B-g to odobrio?

Svakako da se čovjeka drži odgovornim za kršenje B-žjih zabrana, no jesmo li odgovorni i za stvari koje nisu konkretno zabranjene, ali je razumno pretpostaviti da B-g ne želi da ih činimo? Odgovor je da. To je jedan od koncepata koje uistinu izvodimo iz epizode s Bil’amom.

Tora nam daje vrlo jasnu ideju o tome što Hašem od nas želi. Mnoge se grijehe vrlo jasno imenuje – u stvari, kaže se da "nitko neće biti kažnjen sve dok nije izričito upozoren". Ipak, upozoreni smo da će se B-g razljutiti, recimo to tako, ako činimo stvari za koje znamo (trebamo znati) da su protivne Njegovim željama. Ovo je stvar koja postoji i u međuljudskim odnosima. Roditelji, na primjer, očekuju od djece da se Strana 5

(nastavak s 5. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

ponašaju na određeni način, bez da im se to izričito kaže. Mi nismo programirani roboti, mi smo ljudska bića sa sposobnošću da promišljamo. Čitamo li Humaš plošno, stječe se dojam da je Bil’am uistinu B-žji čovjek koji jedino želi činiti ono što B-g želi da čini. Tradicija ga opisuje drugačije, kao onoga koji zna da je u potpunosti kontroliran od B-ga, no na svakom se koraku pokušava boriti protiv toga. Kakav li je to udarac po Bil’amov ego, da narodi o njemu imaju tako visoko mišljenje, a svjestan je da B-g odlučuje o svemu.

Bil’am se ujutro budi, osamari (sam samcat) svoju magaricu, i odlazi s Moavskim službenicima. (U pasuku se sugerira da je Bil’am otišao s velikom dozom oduševljenja "nadajući se" da će prokleti narod Izraela. Usporedite to s Avrahamovim entuzijazmom u vezi Akeda.) B-g je "ljut" na Bil’ama što ide (iako je to On dopustio) te šalje anđela, pokušavajući ga odvratiti od toga da nastavi put. Tora govori da je u tri zasebne prilike - simbolički u sve užim prolazima - magarica vidjela anđela koji blokira put, ali Bil’am to ne vidi. Bil’am tuče magaricu svaki puta, sve dok joj B-g ne da moć

Alija po alija

govora, te ona kori Bil’ama za njegove postupke. Tada B-g dopušta Bil’amu da vidi anđela, te Bil’am uviđa svoj grijeh. On predlaže da se vrati, no anđeo mu dopusti da nastavi put, uz upozorenje da ne kaže ništa za što nije "ovlašten".

(U Pirkei Avot se spominje da su "usta magarice" bila jedno od 10 posebnih stvari koje su bile stvorene netom prije nego li je B-g počinuo od daljeg stvaranja na prvi šabat Stvaranja.)

Balak izlazi ususret Bil’amu, koji Balaku kaže da nema moć postupati vlastitim silama i mora reći samo ono što B-g "stavi u njegova usta".

(U ovome je značaj "usta magarice" – naime da je B-g Onaj koji daje dar govora; nitko ne bi trebao biti ohol zbog svoje uobičajene sposobnost da se dobro izražava, misli uzvišene misli ili je u stanju pojmiti duhovne ideje.)

Omiljeno oružje naroda svijeta je mač. "Oružje" Židovskog naroda je "moć govora" (molitva, divrej Tora, ljubazne riječi, itd.). Bil’am bahato stavlja "svoje oružje" po strani i nastoji nauditi Židovskom narodu njegovim (našim) vlastitim oružjem.

B-g se, nazovimo to tako, suprot-

stavio Bil’amu njegovim oružjem kojega se odrekao – anđelovim isukanim mačem. I na posljetku, kaže nam Tora, Bil’am je pao od mača. – Raši Jedna misao. Od početka Š’mot kada smo započeli svoje postajanje nacijom, pa kroz čitavu Toru, sve što se zbiva događa se nama. Paršat Balak (do zadnjeg odlomka) jedinstvena je po tome što mi zapravo nismo uključeni. Balak šalje po Bil’ama; oni nas zajedno promatraju, grade žrtvenike, prinose žrtve – mi smo potpuno nesvjesni onoga što se događalo. Paršat Balak je čisto ■ Mošeovo proročanstvo. Šiši – šesta alija – 29 p’sukim (22,39-23,26) Balak povodom toga prinosi žrtve, a Bil’am daje nalog da se podigne 7 žrtvenika za posebne žrtve.

(Sve što se čini je vrlo značajno – tj.

Tora bilježi da su naša 3 praoca prinijela 7 korbanot u različita doba.

Bil’am se ponadao da će "ponišiti" efekt tih žrtava pred B-žjim očima prinoseći osobno 7 vlastitih žrtava.)

Nakon meditacije, Bil’am "govori" o narodu Izraela. On ih ne proklinje, već umjesto toga predivnim riječima opisuje jedinstvenost Izraela.

Balak je uznemiren, ali Bil’am ga podsjeća da on (Bil’am) može prenijeti samo ono što B-g želi da prenese.

Ako smo mi jedinstveni među narodima svijeta, to je zbog Tore i naše predanosti Tori, a ne nešto genetski, ili slučajnost uvjetovana našim rođenjem. Mi moramo očuvati tu jedinstvenost tako da ostanemo odani Tori, vjerni Hašemu, i različiti od drugih naroda.

Balak odvodi Bil’ama na mjesto odakle se pruža drugačiji pogled,

Strana 6

Divrej Tora

(nastavak s 6. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

nadajući se da će ovaj puta moći prokleti narod. I ponovo bude podignuto sedam žrtvenika, te prinesene žrtve. Bil’am ponovo meditira i potom izriče veličanstveni opis Izraelskog naroda. Balak kaže svoje a Bil’am ponovo objašnjava koja su njegova ograničenja. (Teško je to za nekoga tko se smatra oličenjem arogancije.)

Raši kaže da je Balak izabrao Roš HaPisga kao mjesto s kojega bi Bil’am mogao uspjeti prokleti narod, jer je predvidio da će Moše umrijeti na tom mjestu. Raši iznosi tvrdnju da je Balak znao o tom mjestu, no Bil’am nije – da je Balak bio darovitiji prorok.

A Bil’am reče Balaku, sagradi mi "s ovime" sedam žrtvenika i pripremi mi "s ovime" sedam bikova i sedam ovnova. (23,1 & 29) S ovim, ba’ze. Učili smo da su svi proroci Izraela prorokovali sa ko, osim Mošea koji je prorokovao sa ze. Bil’am se držao kao da je na Mošeovoj razini i stalno se nabacivao sa ze. B-g kaže Bil’amu, vrati se Balaku, i ovako – ko – ćeš govoriti.

Bil’am nakon toga shvaća poruku i prebacuje se na ko kada razgovara s Balakom.

Naš "protuotrov" za žrtvenike i žrtve Balaka&Bil’ama nalazimo u Bamidbar 29,16 & 25. I jednog jarca kao hatat… što je izjednačeno po g’matriji (2823). Š’vi’i – sedma alija – 38 p’sukim (23,27-25,9) Balak predlaže još jedno mjesto s kojega mogu promatrati Izrael; možda će B-g dopustiti da ih se prokune. Bil’am ponovo zatraži da se podigne sedam žrtvenika, te da se po jedan bik i jedan ovan prinesu na svakome od njih. Ovog puta, Bil’am ne meditira na svoj Godina 13 7 Broj 37 Strana

Alija po alija

uobičajeni način, jer očekuje da će rezultati biti isti, dakle, da će blagoslovi prokuljati iz njega – a on doista želi prokleti Izrael.

Balak odvodi Bil’ama na Roš HaP’or. Budući da je u viđenju vidio da će Izrael uskoro pasti na P’oru, Balak pogrešno pretpostavi da će proklinjanje s tog mjesta proći s uspjehom (Raši).

Targum Onkelos navodi da je Bil’am "podsjetio" B-ga na zlatno tele, tako da bi On dopustio da narod bude pod kletvom. Međutim, kada je ugledao mnoštvo utaboreno na tako poseban način, obuzeo ga je "Ruah HaKodeš" te je blagoslovio izraelski narod po treći puta. Balak je sada "bilo dosta", oštro se obratio Bil’amu, i "poslao ga da se spakira".

Prije nego li Bil’am ode od Balaka, Bil’am prorokuje o drugim narodima u regiji. Bil’amov je posljednji savjet, pošto su propali njegovi pokušaji da prokune narod, da se narod navede na idolopokonstvo i nemoralno ponašanje što će okrenuti B-ga protiv njih. Taj plan upali, te 24.000 ljudi pogine u pomoru poslije orgijskih svetkovina Baal Pe’ora. Tek odvažan čin Pinhasa ben Elazara ben Aharona HaKohena u obrani B-žje časti, zaustavi razorni pomor.

Ovu završnu pouka sedre moramo i mi danas dobro naučiti. Ono što su Balak i Bil’am otkrili je da kada je Izrael u B-žjoj milosti, on će biti nepobjediv za sve napade izvana. Niti

jedan narod ne može uspjeti protiv Izraela, kada smo "u dobrim odnosima" s B-gom. Međutim, ako, izazovemo B-žji gnjev, tako da budemo nevjerni B-gu, zanemarimo li Toru i micvot, tada smo izuzetno ranjivi pred svojim neprijateljima.

Oni čak ne moraju ni povesti borbu protiv nas – mi smo u stanju, ne daj B-že, uništiti sami sebe. To je uistinu bilo tako prije više od 3.000 godina; i nije ništa manje stvarno danas.

Na jednoj razini, Paršat Balak je krajnje jednostavna i neposredna, s izuzetno snažnom porukom – upravo zbog te jednostavnosti. Kroz 95 p’sukim, osjećamo B-žju zaštitu dok Balak i Bil’am doživljavaju neuspjeh za neuspjehom, koji gotovo da izgledaju komično. Gemara kaže da je Bil’am u nekim stvarima bio moćniji od Mošea Rabeinu, pa kada se on bio uključio, B-g je obraćao posebnu pozornost našoj zaštiti. U tih 95 p’sukim, mi pucamo od ponosa zbog zlovoljnog divljenja jedinstvenom narodu koje je Bil’am iznosio. A onda dolazi posljednjih 9 p’sukim sedre. Bil’am se vratio kući. Balak također. Nema više nikakve opasnosti. Paf! Mi smo to sami učinili.

B-g nas je zaštitio od Bil’ama dajući mu riječi koje će govoriti. Ne dopuštajući mu da govori sam od sebe. A mi smo se onda odvratili i izdali B-ga. Samo 24.000 smrtno stradalih, zbog odvažnog čina Pinhasa. Sidra nam viče svoju poruku.

Sve što je potrebno da učinimo je da je poslušamo.

Posljednja 3 p’sukim se ponovo čitaju kao Maftir.

Primijetite na kojem mjestu se prekida epizoda s Pinhasom između sedri. Zimri i Kozbi još nisu imenovani, B-žja reakcija slijedi narednog tjedna. Tek – pomor je zaustavljen! ■ Strana 7

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 397. Još nikada nisam vidio crvenu kravu ...: Obaveza da se provede postupak para aduma ... uzet ćete si potpuno crvenu kravu ... (Brojevi 19,2) Kao što smo bili govorili, postojale su različite vrste obredne nečistoće, i različita pravila ovisno o vrsti. "Otac otaca" obredne nečistoće bila je nečistoća uzrokovana kontaktom s pokojnikom. (Taj je izraz sličan talmudskom nazivu za leš, "avi avos hatuma", "otac očeva nečistoće".)

Kao posebni, ekstremni oblik obredne nečistoće, nečistoća izazvana lešom zahtijevala je podjednako jedinstvenu metodu očišćenja. To je podrazumijevalo uporabu para aduma, crvene junice.

Para aduma bila je crvena krava - nije smjela imati ni dvije crne ili bijele dlake - stara najmanje tri godine i nikada nije smjela nositi jaram. Crvena krava bila je spaljena i njezin se pepeo koristio u procesu pročišćenja.

Odlomak Tore u kojem se govori o crvenoj junici zove se Hukas, od riječi hok. (Rimuje se sa "čok", ali započinje guturalnim h, kao u imenu "Bach".) Hok je zakon koji nema jasno, logično, ljudsko objašnjenje. Ne ubijati ili ne krasti logični su zakoni koje su usvojila sve društva. Ne jesti zajedno meso i mlijeko je hok. Činimo to zato jer nam je to B-g rekao. Tek iza toga, tražimo pouke koje možemo izvesti iz hoka, ali one nisu zakoni koje bi ljudi donijeli.

Para aduma je najistaknutiji primjer hoka. Stoga se nećemo pokušati baviti njezinim temeljnim razlozima.

Velika misterija para aduma bila je da, dok je pepeo čistio one koje je snašao najintenzivniji oblik nečistoće, on je istodobno prenosio određen stupanj nečistoće oni-

Sefer Hamicvot Hakacar

ma koji su sudjelovali u procesu čišćenja. Kaže se da je to zbunilo čak i kralja Salomona, najmudrijeg od svih ljudi.

U Propovjedniku 7,23 napisao je: "Rekao sam da ću stjecati mudrost, ali ona je daleko od mene." Kaže se da se ovaj stih odnosi na to da čak ni Salomon nije bio u stanju razotkriti tajnu para aduma. (Veliki učenjaci su istaknuli da mnoge stvari u prirodi mogu imati različite učinke ovisno o tome na što se primjenjuju. Stavite jaje na vatru i ono postane kruto, stavite komad leda na vatru i rezultat je sasvim drugačiji Zašto je čokolada hrana za ljude, a otrov za pse? Naravno, ovo nam samo govori da fenomen para aduma nije bez presedana, ali ne i zašto se to događa.)

Prema Mišni u traktatu Para (3,5), bilo je ukupno devet crvenih junica od momenta kada je Mojsiju bila zapovijeđena ova micva, pa sve do uništenja Drugog hrama.

Ova micva vrijedi u Izraelu, kada je na snazi služba u Hramu. U Mišni ona je predmet traktata Para. Kodificirana je u Mišne Tora u Hilhos Para Aduma. Ova je micva 113. od 248 pozitivnih micvi u Rambamovom Sefer HaMicvosu.

398. Nestalo, ali ne i zaboravljeno: Obaveza da se izvrši zakone o nečistoći pokojnika Ovo je zakon o onome koji umre u šatoru ... (Brojevi 19,14) 399. Jedno prskanje na dan: Obaveza da se izvrši zakone o škropljenju vodom ... onaj, koji je poškropio vodom očišćenja, mora oprati odjeću ... (Brojevi 19,21) ■ ■

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 19. Pozitivna je zapovijed proglasiti šabat svetim, riječima kao što Pismo kaže, Sjećaj se dana šabata da ti bude svet (Š'mot 20,8); a učenjaci, blagosloveno bilo sjećanje na njih, rekoše (Sifra, B'hukotai 1; Rambam, Jad, H. šabat xxix 1): Posvetite ga riječima – prilikom njegova dolaska, kidušem (blagoslovom proglašenja svetim), a njegov odlazak havdalom (blagoslovom odjeljivanja). To je zakon učenjaka, da se izgovori kiduš nad vinom ili nad kruhom; a isto je tako zakon učenjaka da se kaže havdala, na njegovom odlasku, nad vinom ili nekim drugim pićem koje je prihvaćeno kao piće na tom području. Zabranjeno je bilo što okusiti prije kiduša ili havdale.

Putem proroka su nam zapovijeđene dvije [daljnje] micvot, to jest da uživamo i da ga počastimo. Jer Pismo kaže, i nazoveš šabat milinom, sveti dan Vječnoga časnim (Ješa'jahu 58,13). Počast mu se odaje tako da se umije svoje lice i ruke toplom vodom, i odjene čistu odjeću. Čini ga se Strana 8

milinom time što se uzima hranu i piće u kojem se uživa. Ima obaveza da se jede tri obroka na šabat; i što više netko potroši za šabat, to je vredniji hvale [no u skladu sa svojim mogućnostima]. Svatko tko čini šabat milinom dobit će neizmjernu baštinu, i dat će mu se ono što mu srce želi; i bit će izbavljen od služenja stranim silama.

Micva je, također, i postaviti stol za obrok nakon odlaska šabata, mada nije potrebno više od veličine masline za obrok "ispraćaja kraljice Šabat".

Ramban (rabin Moše ben Nahman, Nahmanid) piše da je dio pozitivne zapovijedi, sjećanja na dan, sjećati se šabata svakoga dana. Stoga, kada netko spomene dan u tjednu on treba reći "prvi dan šabata, drugi dan šabata", i tako dalje. Tako je i kod drugih stvari, ako ima priliku nabaviti nešto dobro, treba to namijeniti za šabat, i izričito reći, "Ovo je za šabat" .

Na snazi je na svakom mjestu, u svako doba, kako za muškarce tako i za žene. ■ Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Veliki proroci: poslušni ili neovisni?

Koji je prorok na višoj razini: onaj koji jednostavno slijedi B-žanske zapovijedi ili onaj koji poduzme inicijativu bez prethodne konzultacije s Hašemom?

• U pokušaju da razotkrije grijeh Mošea i Aharona u Mei Meriva, R. Y Albo ukazuje da su oni trčali do Šatora sastanka da bi se konzultirali s Hašemom, a nisu odmah ugušili mrmljanje naroda pozivajući čudo na vlastitu ruku. On tvrdi da je uzrok tome bio nedostatak vjere u jedno od središnjih načela Tore, prorokovu moć da djeluje van okvira prirodnog.

• Što u tekstu podržava ovu sugestiju? Slažete li se da je odlazak u Šator sastanka bio sporan? Kada je konzultacija prikladani odgovor na krizu?

Kada je bolje preuzeti stvari u svoje ruke?

• Može li prorok doista učiniti čudo sam od sebe? Koje primjeri iz Tanaha mogu to sugerirati? Jesu li svi proroci jednaki u tom pogledu?

Vjeruje li Tora u magiju?

Da li riječi laika mogu utjecati na

blagoslov ili prokletstvo? Postoje li uistinu na svijetu čarobnjačke moći?

Ako da, jesu li takva djela neovisna od Hašemove volje?

• Što nam o tome sugerira Tora u cjelini, a posebice paraša Balak? Ako Hašem nije želio da djecu Izraelovu zadesi zlo, zašto je uopće bilo važno hoće li Bilam o njima govoriti pozitivno ili negativno? Da li bi njegova prokletsva imala ikakav učinak?

• Zabranjuje li Tora čarobnjačke prakse i vračanje zbog toga što su to besmislice? Ili su zabranjeni i pored (ili možda zbog) njihove djelotvornosti? Usporedite mišljenja Ibn Ezre i Rambana u vezi s tim pitanjima.

• Za daljnje učenje: Pogledajte kakav je odnos različitih pristupa komentatora našoj priči u odnosu na to kako oni razumiju druge pripovijesti koje se bave prakticiranjem vračanja, poput oživljavanja Šemuela (proroka Samuela, op.ur.) Živjeti sam: prokletstvo?

Blagoslov

ili

Bilam blagosilje narod, " ָ ‫״ל ָב‬ ְ ‫ֶד ״ ָ ם‬ ‫״‬

‫״ּובּגֹומִ ם ״לֹּא ״מִ ְ ַח ָשב‬ ַ ֹּ‫"מִשכ‬. ְ To se često prevodi kao: "Evo, to je narod koji će živjeti sam i neće se računati među narode." Međutim, u čemu je blagoslov da se živi sam?

• Netziv čita Bilamove riječi kao upozorenje protiv asimilacije. Kada narod živi sam, onda su oni " ֹּ‫מִשכ‬ ְ ", sposobni živjeti [u miru i dostojanstvu]. Međutim, kada stupaju u interakciju s "‫" ַבּגֹומִ ם‬, a zatim "‫"לֹּא ִמ ְ ַח ָשב‬, oni se ne smatraju va ‫״‬

• Slažete li se? Izaziva li asimilacija progonstvo ili ga spriječava? Općenito, promovira li Tora odnos izolacije od okolnih kultura ili politiku uključivanja u vanjski svijet?

Koji je pravi balans između ovo dvoje?

• Potražite riječ " ָ ‫ " ָב‬u popisu pojmova. Koja druga značenja ili konotacije može imati ova riječ? Kako se to može primijeniti na naš stih?

Odnosi između Židova i ne-Židova Rabinski midrašim stvaraju poveznicu između Jitroa i Bilama, smještajući ih obojicu na faronov dvor, te da su bili upućeni u njegovu odluku da porobi židovski narod. I dok je Bilam prikazan kao začetnik Izraelskog ropstva, Jitro je opisan kako ne želi sudjelovati u tom planu. Što bi u biblijskom tekstu moglo potaknuti takav prikaz?

• Usporedite i uočite razlike između ta dva protagonista.

Kako se svaki od njih odnosi prema Izraelskom narodu? I kako se zauzvrat postupa prema svakome od njih?

• Kakvu poruku o odnosima Židova i ne-Židova možemo naučiti iz te usporedbe? ■ Prevela Tamar Buchwald Godina 13 9 Broj 37 Strana

Strana 9

Rav Kook:

Svetost usred zajednice Učenje Tore "Ovo je Tora: kada čovjek umre u svom šatoru…" (Bamidbar 19,14) Iako je tema ovog odjeljka ritualna nečistoća (tum'a) koja dolazi zbog kontakta s mrtvima, Talmud (Bera-

ve spremnosti da prihvate te teškoće, cijelo bi društvo trpjelo razne požare, nasilje, kriminal, ratove i druge prijetnje stabilnosti i sigurnosti društva. Čuvanje duha naroda

hot 63b) daje homiletsko tumačenje

Na isti način, pojedinci koji su

vezano uz one koji su posvećeni

spremni posvetiti svoje živote uče-

učenju Tore:

nju Tore zapravo su čuvari cijelog

"Odakle izvlačimo zaključak da je učenje Tore jedino istinsko onda kada se čovjek 'ubije' učeći ju? Iz stiha, 'Ovo je Tora – kada čovjek umre u svom šatoru (učenja Tore).' ''

procesu postizanja duhovnih težnji. Čak i u času smrti "Ovo je zakon Tore: kada čovjek umre u svom šatoru…" (Bamidbar 19,14) Taj stih uvodi nas u zakon o nečistoći povezanoj sa doticajem s mrtvim tijelom. Ali mudraci iz toga

izvlače važnu lekciju o srži Tore:

židovskog naroda. Kao što vojnik

"Rabi Jonatan je rekao: Čovjek

ne može ispuniti svoju službu naro-

nikada ne smije izostajati iz Beit

du bez spremnosti da se žrtvuje,

Midraša (kuće učenja) i učenja Tore

tako se isto i učenjaci Tore moraju u

– čak ni u času smrti. Jer je pisano,

potpunosti posvetiti svojoj misiji.

"Ovo je Tora: kada čovjek umre u ■

Samo sa takvim predanim duhom

svom šatoru." Čak i u času smrti,

Zašto učenje Tore zahtijeva takvu

oni mogu uspjeti u njegovanju du-

čovjek treba biti uključen u učenje

visoku razinu samopožrtvovnosti i

hovnog svjetla Izraela i obogaćiva-

Tore."“ (Šabat 83b)

predanja?

nju autentičnog unutarnjeg života

Svrha društva je da osigura nor-

naroda.

malne životne uvjete, bez većih teš-

Dubina i širina znanja potrebnog

koća, za svoje građane. Međutim,

za istinskog učenjaka Tore zahtijeva

kako bi taj cilj bio postignut, moraju

duge i intenzivne sate učenja. To

postojati neki pojedinci koji su volj-

mora doći na račun užitaka i opuš-

ni služiti društvu ponad svoje re-

tajućih aktivnosti koje su prihva-

dovne dužnosti. Primjerice, vatro-

tljive ostatku populacije. Samo pre-

gasci, vojnici, policajci i druge si-

vladavanjem želje za ugodom i 'la-

gurnosne službe moraju biti spre-

kim životom' – i pokazivanjem

mni raditi mnogo sati izvan redov-

voljnosti da 'ubiješ sebe' u šatorima

nog radnog vremena i prihvatiti

Tore – ovi učenjaci mogu dokazati

opasnost svojih poslova. Bez njiho-

svoju sposobnost da vode narod u

Strana 10

Zašto mudraci uče da čovjek treba učiti Toru u svakoj situaciji – čak i na samrtnoj postelji?

Vječno svjetlo Svako društvo ima svoje norme moralnog

ponašanja.

Primarna

funkcija tih normi je da reguliraju zajednički život kako bi članovi društva pomagali jedni drugima, umjesto da jedni druge povređuju.

Iz toga slijedi da su takve norme ponašanja potrebne jedino u slučaju kada je netko dio zajednice.

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rav Kook:

Svetost usred zajednice

Netko bi Toru mogao smatrati jednostavno etičkim učenjem i, kao takva, ona bi bila relevantna samo tijekom čovjekova života. No, zapravo, Tora je više od moralne norme. Sva njena učenja, čak i ona koja reguliraju ponašanje u društvu, namijenjena su popravku društva na način koji i pojedinca i društvo priprema za vječni život.

Pobjeda nad idolatrijom Veliko vijeće u Ezrino vrijeme pobijedilo je kušnju idolatrije na način da je generalno umanjilo duhovne čežnje u svijetu. Oni nisu zaista pobijedili idolatriju, ali su oslabili njenu primamljivost. Riječima Midraša, oni su kušnju idolatrije bacili u željezni kotao i zapečatili ga olovom, "tako da se ne čuje njeno do-

Učenje Tore ostaje relevantno čak i

zivanje." U Talmudu je zabilježen

tijekom čovjekovih posljednjih tre-

(Sanhedrin 102b) san Rav Ašija, tal-

nutaka života jer se u tim trenucima

mudskog mudraca iz petog stoljeća.

pojedinac priprema da napusti život

U svom snu, Rav Aši je upitao ido-

u ovom svijetu i uđe u vječni život.

lopokloničkog kralja Menašea, 'Bu-

Obožavanje Peora Nakon neuspješnih pokušaja da prokune izraelski narod, Bilaam je predložio drugi plan kojim bi naudio židovskom narodu. Savjetovao je da moapske i midjanske žene za-

vedu izraelske muškarce i navedu ih na obožavanje Baal Peora. Što je toliko podlo u idolatriji?

Izvor idolatrije je zapravo svet – čežnja za B-žjom blizinom. Među-

dući da si tako mudar, zašto štuješ idole?', a Menaše mu je odgovorio, 'Da si bio tamo, ti bi podigao skute svojih haljina i požurio za mnom.'

Međutim, pravi lijek za tu opasnu kušnju je veličina Tore. Najviši cilj

Tore je pojava unutarnjeg svjetla u ljudskoj duši jer je b-žanska mudrost primjenjiva na sva područja koja duša može doseći – bilo da je riječ o mislima, emocijama, željama ili karakternim osobinama.

– učvrsti ih da budu poput Josefovih. A ako moraju biti popravljeni – popravi ih poput gorkih voda koje je Moše učinio slatkima. Baš kao što si Bilaamova prokletstva promijenio u blagoslove, tako isto učini da svi moji snovi budu na dobro." (Berahot 55b) Transformacija loših snova

Postoje dva načina na koja zle vijesti mogu biti transformirane u dobre. Prvi je način da sredstva ostanu uznemirujuća, no krajnji ishod je dobar. Primjer toga je prodaja Josefa u ropstvo te njegovo zatočeništvo u Egiptu. Razne su se stvari događale, stvarajući Josefu mnogo poteškoća.

Ali krajnji rezultat – Josef je uzdignut i ima sposobnost providjeti hranu za godine gladi – bio je zasigurno najbolji mogući.

Međutim, čak je i impresivnije kada su i sredstva izmijenjena u pozitivna pa se krajnji ishod postiže kroz sredstva milosti. Primjer toga je tip transformacije koji se dogodio u slučaju s Bilaamom. B-g je mogao

tim, neznanje i moralna iskvarenost

Čak i u današnje vrijeme, siromaš-

pustiti Bilaama da prokune Izrael, a

sprečavaju tu blizinu jer odvajaju

no znanje Tore rezultira slabošću

potom promijeniti njegova proklet-

dušu od b-žanskog svjetla. Prevla-

duha, slično duhovnoj tami uzro-

stva u blagoslove. No, umjesto toga,

davajuća želja za b-žanskom blizi-

kovanoj idolatrijom. Svijet čeka ot-

B-g je "stavio udicu u Bilaamova

nom, unatoč moralnom padu, vodi

kupljenje kroz veličinu Tore. Tada

usta" – kako kaže Midraš opisujući

u obožavanje idola. Umjesto da

će idolatrija biti uistinu pobijeđena,

B-žju potpunu kontrolu nad Bila-

svoje duhovne težnje upotrijebimo

a ne samo zatvorena u zapečaće-

amovom moći govora – pa su tako

kako bismo ispravili svoje nedos-

nom metalnom kotlu.

iz njegovih usta izlazili blagoslovi.

tatke, mi ih deformiramo u čežnju za idolatrijom. Nesveta duhovna

Slatki snovi

čežnja zajedno s nemoralnim i de-

Jeste li ikada sanjali uznemirujući

kadentnim ponašanjem, proizvodi

san, no niste ga se mogli sjetiti? Tal-

tu unutarnju ludost idolatrije. Um-

mud preporuča izgovaranje sljede-

jesto da pokuša uzdići čovječanstvo

će molitve dok kohanim blagosliv-

i unaprijediti svoje želje, idolatrija

ljaju narod:

nastoji iskriviti naše najprofinjenije čežnje u najgrublje fizičke aspekte.

To je poruka prakse štovanja Peora.

Godina 13 11Broj 37 Strana

Tako su čak i sredstva – Bilaamova proročanstva – bila pozitivna.

Mi molimo da i naši snovi budu u potpunosti transformirani na dobro.

Poput Bilaamovih 'prokletstava', mi želimo da i krajnji ■ ishod, i sredstva, budu povoljni i dobri. ■

"Gospodaru svijeta! Moji snovi i ja pripadamo Tebi. Ako su snovi dobri

Prevela Anja Grabar

Strana 11

Rabbi Berel Wein:

I Mojsije je vezan uz sudbinu svog naraštaja Niz nesreća koja su zadesile Židovski narod u Sinajskoj pustinji, kao što nam je zapisano u prethodnim paršijot knjige Bamidbar, svoj vrhunac dostižu u ovotjednoj parši. Nebo objavljuje da ni Mošeu, ni Aharonu niti Mirjam - čitavom rukovodstvu Židovskog naroda – neće biti dopušteno da uđe u zemlju Izraelovu.

Način na koji se tretira Moše, našem ograničenom ljudskom razumijevanju ovih pitanja čini se prilično oštrim, a s gledišta njegovog naizgled manjeg prekršaja, kada je udario stijenu umjesto da joj progovori. Zbog ovog problema, neki od komentatora i učenjaka - Rambam i Abarbanel na primjer - tvrde da je do kazne došlo zbog toga što su nakupljeni prijašnji manji prekršaji svoj vrhunac doživjeli Mošeovim udaranjem stijene – bila je to kap koja je prelila čašu.

Međutim, većina se komentatora ipak usredotočuje na to da pokuša stvar objasniti u svjetlu tvrdnje u samoj Tori, da je Mošeova kazna bila zbog jednog jedinog incidenta,

Strana 12

kada je udario stijenu umjesto da slijedi B-žju uputu da joj progovori.

Kako god to bilo, sa svom svojom čudesnom složenošću i poteškoćama, poanta je da Židovski narod neće uživati u Mošeovoj prisutnosti i vodstvu kada se otputi na svoj zadatak izgradnje nacije nakon ulasku u zemlju Izraelsku. Čitava Židovska povijest, zapravo čitava svjetska povijest, bila bi drugačija da je Moše poveo Izrael u njegovu obećanu zemlju. Ali nije tako bilo suđeno.

Mislim da među mnogim lekcijama i detaljima koji su prisutni u ovoj lekciji Tore postoji jedna koja nosi veliku važnost za razumijevanje obrasca same Židovske povijesti.

A to je lekcija da je vođa, bez obzira koliko velik bio kao pojedinac - čak i ako je to Moše koji se može, da tako kažemo, B-gu obraćati izravno i kad god poželi - još uvijek samo proizvod svog vremena i okolnosti.

Ako Mošeov naraštaj, generacija koja izašla iz Egipta i stajala podno Sinaja da primi Tora neće ući u zemlju Izraelovu, onda ni sam Moše

neće ući. Vođa je vezan uz sudbinu i zbivanja njegove generacije i vremena. Veliki vođa jednog vremena nije nužno i veliki vođa u nekom drugom vremenu.

Talmud ovo ističe na mnogo različitih načina: "Jiftah je veliki vođa svoje generacije kao što je Šmuel bio veliki vođa za svoje vrijeme" Pojedinačno gledano, njih dvojica ne mogu biti u istoj ravni niti razini duhovne veličine, no Šmuel nije bio podoban za vođu Jiftahovog naraštaja, isto kao što Jiftah nije bio prava ■ osoba da vodi Šmuelov naraštaj.

Moše je neraskidivo vezan uz svoj naraštaj i ne može ući u zemlju Izraelovu. Rabini nas također uče: "Vlast nad narodom u jedno doba ni za debljinu vlasi ne zadire u vladavinu nad narodom sljedeće generacije." Ove ideje i aksiomi obvezivali su i Mošea, i spriječili ga da uđu u zemlju Izrael bez obzira na njegovu duhovnu veličinu i kvalitete.

Zapamtite Balakovu ulogu Tora je od velike važnosti kod

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

I Mojsije je vezan uz sudbinu svog naraštaja

svih aktualnih događaja. Ona nije povijesna knjiga, već knjiga o čovječanstvu - njegovoj veličini i zloći, mudrosti i kreativnosti, sitničavosti i gluposti. Ovotjedna parša dopušta da je se čita u kontekstu našeg današnjeg svijeta, a možda, i najakutnije, u odnosu Židovskog naroda i države Izrael prema njihovim protivnicima i svijetu općenito.

Židovski je narod pod Mošeovim vodstvom vodio niz ratova protiv neprijatelja - Amaleka, Emorejaca, Kanaanaca, kralja Bašana, itd - i izlazio kao pobjednik u svim tim fizičkim sukobima. Kralj Moaba, Balak, bojeći se ponovno suočiti izravno s Izraelom u otvorenoj bitki, smišlja novu strategiju kojom će uništiti Židovsku naciju. Unajmljuje medijskog stručnjaka, Bilaama, da provede javnu kampanju protiv prava Židovskog naroda na postojanje. Način na koji on razmišlja je da iako ih se ne može poraziti u ratu, može ih se prokleti u očima svijeta.

Smjestimo li Bilaama u naše okolnosti i vrijeme, on je UN, Povjerenstvo za ljudska prava, Europska unija, oni koji krše blokade, nevladine organizacije, aktivisti za ljudska prava, te književni i akademski svijet. Balak je sretan što može financirati Bilaamove napore - Novu Balak fondaciju. Bilaamova proza i poezija po svojoj su ljepoti bez premca u Tori. On je junak intelektualne kreme, savjetnik kraljeva i vladara, priznati stručnjak, mada, u stvarnosti, nije ništa više od prazne ljušture.

Balak je uvjeren da ako se Židovski narod ne može osvojiti i uništiti izravnom agresijom, onda će to mo-

Godina 13 13Broj 37 Strana

riti u blagoslov i da će se neprijateljstvo na kraju povući i ispariti. Neka bismo imali prednost da suvremene riječi današnjih Bilaama preobrazimo u riječi blagoslova upravo onako kako se bilo dogodilo negdašnjem Bilaamu.

ći učiniti putem prijevare, laži, demoniziranja i deligitimiranja. Bilaam je oružje koje je Balak odabrao za borbu protiv Mošea i Izraela.

G-spod intervenira u Balakov plan. Što se Balaka tiče, Bilaam se pokazuje potpuno nepouzdanim.

Bilaam pruža Balaku savjete o tome kako midjanske i moavske žene mogu Židove navesti na grijeh i time na njih navući Nebeski gnjev. Židovskom je narodu Bilaam nanio štetu, no njegov glavni cilj, uništenje Izraela, spriječila je B-žanska naredba.

Uvrede postaju pohvale, a zloću njegovih misli Moše i Izrael nekako pretvaraju u medalju časti i tako je zapisano u Tori. Balakova obećavajuća zavjera nije uspjela postići svoj cilj, te na kraju on, njegov narod i Bilaam na sebe navlače samo smrt i uništenje.

Uništavanje judaizma i Židovskog naroda vjekovni je cilj mnogih Balaka i Bilaama. Oni postoje i danas, i nadalje naporno rade na provedbi svojih pokvarenih planova.

Ipak, nekako u dubini svoje duše znamo da će se prokletstva pretvo-

Dakle, iako je Bilaam glavni negativac u ovotjednoj parši, ne bismo smjeli samo tako prijeći preko podle Balakove uloge u događajima koji su u njoj opisani. Jer Balak je pokretač cijele te zavjere da se prokune i uništi Židovski narod. On financira Bilaama i najuporniji je u ostvarivanju svog zločinačkog cilj. Čak i kada Bilaam očito zapadne u očaj u vezi uspješnosti svoje misije, i o tome obavijesti Balaka, Balak svejedno inzistira da on i dalje nastavi, jer možda će ipak moći prokleti Izraelski narod. U Židovskoj povijesti često nailazimo na taj scenarij, da oni iza kulisa uporno potiču mase na uništenje Židova, dok sami ostaju na svetoj udaljenosti iza njih, potičući ih, ali na neki način ne sudjelujući očito u tom ubojitom divljanju.

Kad je netko ispunjen mržnjom poput Bilaama, taj ne može djelovati samostalno. Njemu je potrebna financijska i društvena potporu kako bi izvršio ono najgore što planira. Bilaama su na kraju ubili upravo oni ljudi koje je pokušao uništiti. No Balak uvijek i nadalje živi kako bi ponovno pokušao dovesti do uništenja Židovske nacije. Balak se nikada ne miri s idejom da mu G-spod ne dopušta da izvrši svoj cilj. Njegova upornost u mržnji i pokvarenom ponašanju pravi je znak njegovog identiteta. Šabat šalom ■

Strana 13

Rabbi Yissocher Frand:

Počeci su važni Parša Hukat bavi se zakonima o crvenoj junici (para aduma). "Dovedi ju (junicu) pred svećenika Elazara; on će ju izvesti izvan tabora i netko će ju zaklati u njegovoj prisutnosti."

(Bamidbar 19,3). Para aduma morala je biti zaklana poput ostalih žrtvenih životinja. Nakon toga bila bi spaljena te bi se sakupio njen pepeo.

Proces očišćenja od tumat met (nečistoće koja je bila rezultat doticaja sa mrtvima) uključivao je škropljenje onečišćene osobe vodom pomiješanom sa tim pepelom.

nije pretrpjela nijedno od 18 fizičkih stanja koja bi uzrokovala da bude smatrana nečistom. Mišna (Hulin 3,1) nabraja 18 vrsta modrica, nedostataka, bolesti i ozljeda zbog kojih je životinja bila smatrana nečistom. Danas, osim što provjeravamo ima li životinja rupe u plućima, ne provjeravamo ostale fizičke bolesti navedene u Mišni. Oslanjamo se na halahički princip većine kako bismo pretpostavili da je životinja košer (ukoliko nema nikakvih problema sa plućima).

Danas, u odsutnosti pepela crvene junice, svi imamo status tame met.

Ramban piše u ovotjednoj parši, "Nećemo se moći očistiti od tumat

Komentar Jonatana ben Uziela izgleda problematično jer Talmud kaže upravo suprotno. Zapravo, Gemara (Hulin 11a) izvodi halahički

met sve do dolaska našeg pravednog Mašiaha, neka bi došao brzo za naših dana."

princip oslanjanja na većinu iz činjenice da se upravo tako određivao košer status zaklane crvene junice!

To je, međutim, u suprotnosti sa Targum Jonatanom koji kaže da se u slučaju crvene junice nisu oslanjali na većinu (rov), već su provjeravali svih 18 bolesti!

Targum Jonatan daje jako zanimljiv komentar na gornji stih "i netko će ju zaklati u njegovoj prisutnosti".

Piše da kohen, prije no što se junica spali, mora provjeriti da li životinja

U jednoj knjizi pročitao sam da to nije kontradikcija. Targum Jonatan ben Uziel samo kaže da kada su zaklali prvu crvenu junicu u pustinji, morali su provjeriti svih 18 treifos, no u nadolazećim generacijama kada su klali crvene junice, oslanjali su se na princip većine (rov). Gemara u traktatu Hulin govori o tim crvenim junicama u drugim generacijama, a Targum govori samo o onoj prvoj crvenoj junici koja je bila zaklana pred svećenikom Elazarom.

Međutim, koja je razlika?

■

Značenje učenja Targuma Jonatana ben Uziela je vrlo duboko. Zašto su prvu crvenu junicu morali u potpunosti provjeriti kako bi bili sigurni da je 100% košer? Zato što su počeci vrlo važni. Prvi puta kada netko nešto čini, postavljaju se temelji za sva buduća ponavljanja te radnje. Iz tog razloga, primjerice, Tora kaže da kada se čovjek oženi, on treba biti slobodan godinu dana 'kako bi uveselio svoju ženu' (Devorim 24,5). Zato je čest običaj – a mislim da je i dobar – da mnogi ljudi (čak i ako nemaju namjeru duži period posvetiti intenzivnom učenju) započinju brak, barem prvu godinu, na način da suprug godinu dana uči u Kolelu. Počeci su važni.

Počeci su vrlo važni. Oni su temelj za sve ono što slijedi – bio to početak braka, početak života sa micvot, ili početak obreda s para aduma. Štogod bilo u pitanju, počeci su uvijek važni i prema njima se trebamo tako odnositi.

Ne želimo ni tvoj med, ni tvoj žalac Na kraju parše, kada je Bilaam do-

Strana 14

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Počeci su važni

kazao svoj neuspjeh u proklinjanju, pokušao je spasiti stvar dajući Balaku vrijedan savjet: "Slušaj, Balak, ovo nije uspjelo. Međutim, ja mrzim Židove jednako kao i ti. Dat ću ti jedan savjet. Njihov B-g mrzi promiskuitet. Bilo bi vrijedno pokušati uzrokovati da padnu u bezakonje i razuzdanost. Skupi midjanske djevojke i neka zavedu židovske muškarce. Vidjet ćeš da će to razgnjeviti njihovog B-ga do te mjere da će ih snaći pošast!" I tako je i bilo.

Možemo se pitati, zašto je Bilaam mislio da će taj plan uspjeti? Talmud kaže da tijekom cijelog perioda ropstva, nijedna židovska žena nije bila nevjerna svom mužu. Seksualni nemoral zasigurno nije bio slabost židovskog naroda. Kako je on odjednom imao takav neobičan plan?

Zašto je očekivao da će to uspjeti?

Još je problematičnije pitanje – zašto je to uistinu uspjelo? Kako je cijeli taj masovni javni nemoral zahvatio sveti narod? Kako se to dogodilo? Činjenica je da se to dogodilo zbog Bilaamovog "blagoslova". Onaj tko prima blagoslov mora biti vrlo oprezan u vezi s time tko taj blagoslov daje. Blagoslov mora biti izrečen punog srca (b'tov ajin). Onaj tko daje blagoslov mora ga dati s namjerom da uistinu pomogne osobi koja prima blagoslov. Hazal opisuju Bilaama kao 'cor ajin' – zlog duha, jadnog čovjeka kojemu je na pameti samo njegova osobna dobrobit i bogatstvo. Blagoslov takvog čovjeka više je prokletstvo, nego blagoslov.

Bilaam je vidio Klal Jisrael i rekao, "Kako su divni šatori tvoji, Jakove" – to je najpoznatiji Bilaamov blagoslov. Hazal ističu što se to Bilaama toliko dojmilo kod izraelskih šatora: Godina 13 15Broj 37 Strana

On je vidio da su ulazi u šatore okrenuti jedni od drugih. On je vidio ogromno poštovanje privatnosti i dostojanstva (cnius) koje je postojalo unutar naroda. On im daje blagoslov: "Vi ste sjajni. Vi čuvate dostojanstvo. Vi ste pažljivi oko seksualnih ponašanja. Vi ne zavirujete u ono što se događa u susjed-

ostati podalje od ovoga. Ne znamo što se može dogoditi." Međutim, nešto se promijenilo u njihovim glavama i šaputalo im, "Zašto da se brinemo? Mi smo pravedni Židovi!

Mi smo iznad takvih niskih kušnji!"

I što se tada dogodilo? Bilaam je bio uspješan u podizanju razine njihovog samozadovoljstva do te mjere

nom šatoru. Vi ste predivni." Međutim, ta braha bila je zlonamjerna.

Bio je to zlokobni blagoslov. On je bio osmišljen da podigne njihovu razinu samopouzdanja i samozadovoljstva do točke na kojoj su mislili da su imuni od kušnji koje bi zavodljivost i seksualna privlačnost mogli imati na njih. Samozadovoljstvo dolazi prije pada.

da su oni zaista posrnuli i to jako posrnuli.

Kada su židovski muškarci vidjeli midjanske djevojke, njihova je normalna reakcija trebala biti "Moramo

Braha koju je dao Bilaam, "Kako su divni šatori tvoji, Jakove" imala je u sebi zlu namjeru. Uzrokovala je da padnu u grijeh arajosa. O takvim situacijama hazal kažu, "Ni od tvog meda, ni od tvog žalca". Zadrži svoje blagoslove za sebe. Oni nisu vrijedni cijene koju bismo za njih platili. Ne želimo ni tvoj med, ni tvoj žalac. ■ Prevela Anja Grabar Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Mudrost uvijek pobjeđuje razum Volim ovu paršu. Započinje ritua-

dio vodstva židovskog naroda; me-

posao. B-g dozvoljava Bilaamu da

lom sa crvenom junicom – žrtvom

đutim, Moše je bio onaj koji je na

ide sa Balakom, ali Bilaam upozora-

koja je povezana sa duhovnom ne-

kraju preuzimao odgovornost za

va Balaka da će on govoriti samo

čistoćom uzrokovanom doticajem

sve važne odluke – kako one popu-

ono što mu B-g dopusti govoriti. Tri

sa mrtvim tijelom. Iako je to izazo-

puta Bilaam pokušava baciti pro-

vno za razumjeti, nije nelogično. Taj

kletstvo na židovski narod, a B-g

ritual obiluje značenjem, no to je

umjesto prokletstva tri puta stavlja

van opsega ovog davara.

proročki blagoslov u njegova usta.

Njegova su proroštva jedan od naj-

Mirjam umire i nema vode. Židovi

ljepših dijelova cijele Tore. Priča je u

odmah mijenjaju svoj karakter i po-

cjelini zaista vrijedna čitanja.

činju se žaliti. Moše izvodi vodu iz stijene, ali čineći to, njegova mala,

Koliko često ljudski intelekt u pot-

ali značajna greška, uzrokuje to da

punosti nadglasa i sruši ljudsku

neće ući u zemlju Kanaan. Židovski

mudrost?

narod se sada žali zbog mane. (Sa-

Bilaam je savršen primjer. B-g mu

mo Židovi se mogu žaliti na hranu

kaže da ne ide i ne baca prokletstvo

koja je imala okus onoga što si pože-

na židovski narod. To je B-žji glas, a

lio, a stizala je svakog dana na tvoj

on je prorok pa stoga zna da mu B-g

kućni prag!) Zmije napadaju tabor,

govori. Kako može i dalje inzistirati

ali su zaustavljene Mošeovom pra-

na tome da ode?

vovremenom intervencijom. Aha-

Može zato jer želi novac, želi čast,

ron umire i židovski narod nailazi na razne neprijateljske narode koje pobjeđuje. Nijednom u Tori židovski narod nije započeo borbu samoinicijativno.

želi moć. A ovo je put da dobije sve larne, tako i one koje to nisu bile.

Nažalost, zbog ljudske prirode, mana vodstva je da kada stvari ne

Kada Aharon umire u ovotjednoj parši, Tora kaže da je 'cijeli židovski narod oplakivao njegovu smrt'. Za

idu savršeno, ti ćeš biti kriv za sve.

Kada, pak, stvari idu savršeno vrlo vjerojatno nećeš.

to. Sigurno je racionalizirao situaciju, unatoč njegovom osjećaju koji mu je govorio da ostane. Ono što je znao bilo je istisnuto onim što je želio i, ono što je učinio, običnom promatraču izgleda ludo.

Ali to je stoga što smo mi neutral-

razliku od toga, kada Moše umire

Bilaam, Moabac, prima razinu

na kraju Tore, pisano je: 'židovski

proroštva jednaku Mošeovoj. On je

narod je oplakivao njegovu smrt'.

intrigantan lik – vođen pohlepom

To što u drugom slučaju nedostaje

za časti, arogantan, željan novca i

I možda uopće ne primjećujemo

riječ 'cijeli', nije slučajno. Rabini nam

narcisoidan. Stvari se baš pretjerano

da je on prototip naših vlastitih

kažu da su postojali mnogi ljudi koji

i ne mijenjaju.

životnih iskustava.

Mošeovu

smrt

nisu

oplakivali

jednako kao Aharonovu.

Balak, kralj Moaba, uvidi da konvencionalno oružje ne djeluje pa od-

Od svih mogućih razloga, jedan

lučuje unajmiti Bilaama da proku-

mi se čini vjerojatnim. Aharon je bio

ne židovski narod. Bilaam prihvaća

Strana 16

ni i objektivni u vezi s Bilaamom.

Mi nismo u njegovoj koži.

Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar

Divrej Tora

Rabbi Shlomo Riskin:

Naša povijesna misija "Kako su lijepi šatori (domovi) tvoji, Jakove" (Brojevi 24,5) Na kraju Petoknjižja, što je ujedno i kraj Mojsijevog fizičkog postojanja na zemlji, biblijski tekst bilježi: "Nikada se više u Izraelu nije pojavio prorok poput Mojsija, koga je G-spod poznavao "licem u lice" (Pnz 34,10). Naši mudraci komentiraju, "Nikada se takav prorok nije pojavio među Izraelcima, ali se među narodima svijeta takav prorok pojavio - Balam, sin Beorov" (Yalkut Shimoni 966 ad loc). Ova zapanjujuća tvrdnja ukazuje na to da Balam ne samo da je imao dar b-žanskog proricanja, već da ga se čak može usporediti s Mojsijem! A ako je zadatak proroka da ljudima prenesu B-žje riječi, moramo ozbiljno shvatiti riječi proroka Balama i učiti iz njih.

Doista, u sinagogama širom svijeta, tisućama godina, svakodnevne molitve počinju Balamovim riječima: "Kako su lijepi šatori (domovi) tvoji, Jakove, Svetinja tvoja – mjesta učenja, Izraele." Očigledno je da je i sam Balam ostao nadahnut kada je "vidio kako Izraelci stanuju sukladno svojim plemenima" (ibid. 24,2); Raši, naš najistaknutiji komentator, objašnjava da je Balama posebno dirnuo njihov čedan obiteljski život, "da vrata i prozori nijednog od domova nisu bili okrenuti ulazu i prozoru drugog." A Izraelci su tu jedinstvenu odliku svog obiteljskog života, svetost svojih domova, unijeli i u institucije svoje nacije: naš Hram je Beit HaMidraš, dom svetosti, naša sinagoga je Beit Hakneset, dom "okupljanja" na molitvu i proslave praznika (nacionalno zajedništvo), naše mjesto za učenje, beit hamidraš, je dom akademskog raščlanjivanja. Što to čini obiteljski dom tako bitnim za Židovski život? Kakve veze ima obiteljski dom s našim nacionalnim institucijama?

Godina 13 17Broj 37 Strana

Ove retke pišem u vrijeme kada je u zapadnjačkom društvu obitelj kao institucija jako oslabljena, kada obiteljska okupljanja kod mnogih karakteriziraju "njegova" djeca, "njezina" djeca i "njihova" djeca, kada se sve više parova odlučuje da nema djece i kad se sve više i više pojedinaca odlučuje da uopće ne stupe u brak! A ove retke pišem kao odu Židovskoj ljubavi i Židovskoj obitelji, kao znak počasti mojoj voljenoj supruzi.

Zašto obitelj? To je institucija koja ograničava nečiji izbor seksualnih partnera i daje djecu koja zahtijevaju puno vremena, energije i izdataka, a zauzvrat često daju bol srca (kao što je rekao jedan europski profesor, imamo minus nula porast stanovništva jer ne podnosimo ništa što stvara buku i prljavštinu i što ne možemo kontrolirati).

Jedna od najranijih B-žjih prosudbi, neposredno prije stvaranja Eve, glasi: "Za ljudsko biće nije dobro da bude samo" (Postanak 2,18). "Samo" prije svega znači socijalno usamljeno; ljudsko biće, kojem je dodijeljen dio B-ga s visina, ima sposobnost i osnovnu potrebu da posegne dalje od sebe, prema "drugome", komunicirajući s njime i iz ljubavi (Postanak 2,7, Targum ad loc). I "samo" također označava egzistencijalnu samoću, to što smo ograničeni na naša vlastita tijela s njihovim ograničenjima, te naš smrtni strah pred trenutkom kada će taj pojedinačni entitet, koji je "ja", prestati postojati.

I zašto djeca? Balam vidi da će Izrael u konačnici pobijediti; naša suosjećajna pravednost trijumfirat će nad Amalekovim okrutnim grabljenjem moći (Brojevi 24,17-20). Balaam prorokuje: "Vidim s početaka stjenovitih planina, i gledam s bregovitih ravnica" (ibid. 23,9), što Raši tumači, "Ja vidim da su vaše podrijetlo i korijeni čvrsto ukorijenjeni u

vašim pramajkama i praocima."

B-g je Abrahamu povjerio da postane veliki narod i blagoslov svijetu (Postanak 12,3); Abraham će zapovjediti svojoj djeci i domaćinstvu (povijesnoj obitelji) da vrše samilosnu pravednost (ibid. 18,18-19), pri čemu će svaka izraelska generacija zapovijediti to sljedećoj sve dok naposljetku ne uspijemo kada svi narodi prihvate B-ga morala i mira (Iz 2,2-4). Svoj identitet i misiju dobivamo od svojih predaka i ostajemo optimistični i u nadi zbog svog potomstva.

Mi smo duboko ukorijenjeni u našoj prošlost i vrlo odgovorni za svoju budućnost; svatko od nas je zlatna karika u vječnom lancu bivanja; svi mi činimo presudni dio velike Nedovršene simfonije, Izraela. Sve prošle generacije u nama žive; mi živimo u svim budućim naraštajima. Naziv na jidišu za unuke je ein'íkel, kombinacija dvije hebrejske riječi, ein kul, nema uništenja! Mi smo naša unučad i naši unuci su mi.

U židovskoj ljubavi, braku i djeci, mi sebe dajemo svom životnom partneru, mi sebe dajemo našoj prošlosti i našoj budućnosti, a ono što primamo je B-žje obećanje da Izrael kao narod nikada neće biti uništen, veliku zaslugu za sudjelovanja u povijesnoj misiji usavršavanja svijeta. Naš b-gomdani zadatak je da palicu predamo našoj djeci, našim učenicima i ljudima s kojima dođemo u doticaj na tom putu. A naše sinagoge, naše akademije za učenje, pa čak i naš Sveti Hram prenose te tradicije koje su potekle iz doma Abrahama i Izraela, koje su se naši preci ostavili u nasljeđe djeci Izraelovoj i za koje znamo da sadrže putokaz prema budućem izbavljenju. Šabat šalom ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 17

Ozer Bergman, Breslov Research Institute:

Midraš

Jednom je neki nežidov postavio

"Poslušajte što ste

Rebe Johananu ben Zakaiu sljedeće

rekli!" rekao je Rebe

pitanje. "Neke od stvari koje vi Ži-

Johanan ben Zakai.

dovi radite izgledaju kao vudu

"To je nalik tome

magija. Uzmete kravu i spalite ju,

kada je netko tamei.

sameljete je i skupite njen pepeo.

'I

Ako netko od vas postane tamei

(lažne) proroke i

(obredno nečist) zbog toga što je

tamei duh' (Zaharija

došao u doticaj s mrtvim tijelom,

13,2). Mi ga poškropimo [pepelom

hanizama

poprskate ga s dvije - tri kapi i

crvene junice] i ono nestane."

mogu dati naslutiti na koji način

kažete mu: "U redu je. Sada si tahor (obredno čist).'"

Rebe Johanan ben Zakai ga je upitao: "Jeste li ikada bili depresivni?"

"Ne."

ja

ću ukloniti

Nakon što je nežidov otišao, njegovi su ga učenici upitali: "Rabi, mogli ste mu udovoljiti površnim odgovorom. Što nam imate reći? "

svakodnevnog

života

B-žanska volja djeluje na duhovnim osnovama Stvaranja. Čini se da je odgovor koji je Rebe Johanan ben ■

Zakai dao svojim studentima bio samo završni stadij duge rasprave s

Odgovorio je: "Kunem vam se!

kojom nismo upoznati. Rebe Johan-

Niti tijelo ne čini tamei, niti vode i

an ben Zakai govori im – a i nama -

pepeo čiste! To je b-žanska odredba

da se u jednom trenutku ispitivanje

Kralja nad kraljevima, Svetog, bla-

"Da."

mora završiti, nema više nijednog

gosloven bio."

"Zašto?" za upitati. To je upravo ta-

"I što ste učinili za njega?"

(Izvedeno iz Midrash Tanchuma,

ko kako jest, baš onako kako je B-g

"Zapalili smo malo tamjana u bo-

Chukat # 8)

želio da to bude.

"Jeste li se ikad bavili s nekime tko je bio depresivan?"

lesnikovoj sobi i malo poprskali

Jedna od poruka ovog Midraša je

A to je, u određenom smislu, od-

tamjan vodom da se soba ispuni

da nam mnogi od jednostavnih me-

govor na pitanje o smrti i odgovor

parom. To ga je izliječilo."

na pitanje zašto dobrohotni B-g dopušta patnju i zlo. U nekom trenutku - i za svakoga od nas taj je trenutak različit - moramo se jednostavno osloniti na vjerovanje da

će Njegov način djelovanja biti djelotvoran. Lažni proroci i zlo jednog će dana biti uklonjeni i svijet će biti mnogo bolji. Neka bi do toga došlo brzo i uskoro. Amen.

A Gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 18

Divrej Tora

Rabbi Daniel Travis:

Besplatni darovi ... pomesite dar za vicekralja - malo balzama, malo meda, smole od gume, pistacije i badema. (Berešit 43,11) Suštinu dara određuju pošiljatelj, primaoc i prigoda. Kao egipatski vicekralj, Josef je bio jedan od najpoznatijih ljudi na svijetu - napo-

sljetku, njegova je ideja sve spasila od umiranja od gladi. Na njega se, očito, nije moglo utjecati novcem, tako da skupi dar nije bio neophodan. Mali dar probranih stvari bio je primjeren.

Danas se dar obično smatra "lijepom gestom", ali to nije uvijek bilo tako. U doba Gemare bilo je uobičajeno da gost na vjenčanju pošalje novac obitelji koja je priređivala

vjenčanje da pomogne namiriti troškove. Taj se novac nazivao "šošbinajot" i zapravo nije u potpunosti bio "dar". Primatelj je bio dužan vratiti isti iznos ako ga je darovatelj zauzvrat pozvao na vjenčanje. Taj se običaj toliko učvrstio da ako primatelj nije uzvratio na isti način mogao je biti pozvan na beit din.

Danas nemamo takav običaj; no ipak je prikladno da gost donese

dar za vjenčanje.

Reuven, koji je imao kćer, često je slao darove Šimonu, koji je imao

sina. Šimon se plašio da je Reuven

vrijedno pohvale, ali takav se postu-

možda imao na umu šiduh (ženid-

pak smatra činom poviše onoga što

bu), i da je to je bio razlog zbog ko-

zakon traži. Međutim ako odlučimo

jeg je slao darove. Šimon nije bio

ne vratiti knjigu, ne možemo ju ko-

zainteresiran za to vjenčanje, pa je o

ristiti bez da za nju platimo. Ako je

darovima raspravio s Ravom. Rav je

prošlo godinu dana otkako nam je

rekao da je možda Reuvenova nam-

knjiga poslana, a tijekom tog vre-

jera bila jedino da pomogne Šimo-

mena nije bilo obavijesti od poši-

nu, koji je bio siromašan, i u tom mu

ljatelja, slobodni smo pretpostaviti

je slučaju dopušteno zadržati daro-

da pošiljatelj više neće tražiti knjigu,

ve. Međutim, ako se Reuven ikada

te je možemo smatrati svojom i ko-

raspitivao kod Šimona o njegovu

ristit ju. Ako je pak sam pisac po-

sinu, Šimon mu mora reći da on ne-

slao knjigu, možemo pretpostaviti

će dopustiti brak između njihove

da je to dar i da ju je autor poslao u

djece i ne smije navesti Reuvena da

nadi da će primatelj zauzvrat posla-

pomisli kako on razmišlja o toj ideji,

ti donaciju. U tom slučaju možemo

jer bi to predstavljalo prijevaru.

se odmah njome koristiti, čak i ako

Ako poštom primimo knjigu, jesmo li je obavezni vratiti ili se knjiga

nemamo namjeru poslati donaciju. ■ Prevela Tamar Buchwald

smatra darom? Odgovor ovisi o tome tko je pošiljatelj. Ako je knjigu poslao izdavač ili neka organizacija sa zahtjevom da ju kupimo, onda je nismo dužni vratiti, niti je potrebno da pošaljemo donaciju. Plaćanje poštarine i vraćanje knjige može biti Godina 13 19Broj 37 Strana

Strana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR:

Paraša (priča) Ḥukat uči nas tajni pravog uspjeha i daje nam silu da odaberemo stvarnost umjesto iluzije. Započinje s poznatim propisom koji se naziva "Pepeo crvene junice".

On je poznat jer je postao simbolom tajanstvenih i nelogičnih pitanja koje Tora krije iza svojih priča i propisa. Sljedeća je priča poznati događaj u kojem Moše udara stijenu i iz nje poteče voda za cijelu naciju, no nažalost, B-g je Mošeu rekao da stijeni govori, a ne da je udari. Nadalje možemo čitati o smrti Arona, a potom o tome kako Izraelci opet prigovaraju, jadikuju te su kao odgovor na to kažnjeni pomorom od zmija.

Kada su molili za oprost i iscjeljenje Moše im napravi poznatu bakrenu zmiju koja kasnije postaje međunarodni simbol iscjeljenja i medicine.

Pa, što je Crvena junica? Kada se netko želi očistiti od nečistoće zbog doticaja s mrtvacem, što je najveća nečistoća, on ode svećeniku koji za pročišćavanje koristi pepeo crvene junice koja nikada nije bila pod jarmom.

Zohar nas uči da sve ima duhovni smisao i da naših pet osjetila ne razumiju sve. To je slično "teoriji kaosa" u modernoj matematici koja je temelj za objašnjenje mnogih fenomena u svemiru. Prema toj teoriji, mnogi od kozmičkih kaotičnih procedura zapravo su jedan veliki red koji mi nismo u stanju razumjeti.

Zohar također objašnjava da je razlika između zlih ljudi i onih koji slijede put istine, put Drva života, odanost, ljubav i jedinstvo koje su iste frekvencije kao i Stvoritelj, koji je suština dijeljenja i beskrajne svjetlosti i ljubavi. Znači, mi se moramo povezati s frekvencijom beskonačnog toka ukoliko se želimo pripojiti na tok života koji beskonačno teče Strana 20

od Stvoritelja.

Hukat se obično čita u mjesecu tamuzu čiji je horoskopski znak rak.

Znak raka je poznat po svojoj velikoj osjetljivosti i bit je naše paraše usmjeriti tu osjetljivost na dijeljenje i davanje drugima - lijek za nečistoću i priključenje na Drvo života.

Parša (priča) Balak je o iscjeljivanju i zaštiti, kao i druge parašot u mjesecu tamuzu. U ovoj paraši možemo pronaći tajnu za istinsko iscjeljenje i za uspješno suočavanje s izazovima s kojima se susrećemo.

Balak, sin Ciporov, kralj Moaba, čije kraljevstvo graniči s Amorejcima, vidio je da je narod Izraela porazio Amorejce. Osjetivši se ugroženim, on nastoji pronaći način da porazi Izrael pa zatraži savjet od starješina Midjana, koji su mu, prema nekim komentarima, rekli da se moć Mojsija nalazi u njegovom glasu, u magijiama koje izvodi, čime je i nadvladao faraona, a pomoću toga će i sada pobijediti. Balak nato pošalje glasnike Bilamu, vraču velikom koliko i Moše (u svijetu nečistoće), pokušavajući iskoristi njegove talente u svoju korist. Priča o

Balaku nije nepravedna prema ■ bilo čemu što naša mašta može izmaštati o ratovima između dobrih i zlih čarobnjaka. No ipak, niti Moše ni Izraelci nisu u ovu priču, svjesno uključeni.

Kada su Balakovi glasnici došli Bilamu, Bilam im odgovara da pošto se posavjetovao s B-gom, ne može udovoljiti njihovim željama.

Balak ustraje pa šalje druge glasnike, obećavajući Bileamu veliku čast i bogatstvo. Bileam se ponovo savjetuje s B-gom, i onda kreće na put. I mi radimo isto. Često se puta u životu susretnemo s problemom, za kojeg nam je već bilo jasno dano kako da gledamo na njega. Duboko u sebi znamo da je smjer kojim smo krenuli pogrešan, ali novac i slava nam ne daju mira, pa mi malo po malo nađemo "logičan" način da izbjelimo ono što je očito i nedvojbeno nečisto.

Paraša Balak nas uči da je način kako da se zaštitimo od negativnosti uključivanje u pozitivnosti, usredotočenje na ono što želimo, a ne na ono što ne želimo, drugim riječima da rastjeramo, tamu uranjanjem u svjetlo. ■ Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti M olitva Došao jednom Magidu iz Mezriča hasid da ga upita za savjet. Kako živi u malom selu, a dnevne obaveze su brojne, nikako nema priliku moliti u sinagogi.

Zato on već duže vrijeme razmišlja da se preseli u grad.

Magid ga sasluša i reče mu:

"Ako poslušaš moj savjet, život na selu bit će ti jednako dobar kao i život u gradu. Evo što trebaš učiniti: kad u tvoje selo dođe gost, prvo ga pozdravi i blagoslovi sa šalom. Tada ga upitaj je li gladan i ponudi mu da jede. Nakon toga, pripremi za njega postelju. A kada bude na odlasku, daj mu nešto novaca, isprati ga dio puta i oprosti se od njega sa šalom i željama za sretan put. Ovakvo je ponašanje u očima

Na neki način, svi smo mi odlutali od sebe samih.

Rođenje je početak putovanja duše koja je poslana iz svojeg

Stvoritelja jednako vrijedno kao i molitva u sinagogi." ■

b-žanskog izvora da živi u neprirodnom okruženju, mate-

rijalnom svijetu. I zato cijeli život žudimo da budemo sjedinjeni sa svojom istinskom biti. Mi tragamo za svojom dušom, za B-žjom iskrom u nama samima. Mi žudimo da se opet povežemo sa svojim izvorom.

Nije dobro za čovjeka da bude sam, jer tako ne

Mnogi od nas ne shvaćaju da je ono što zovemo lju-

može vidjeti svoje greške. Promatrajući ono što ne

bavlju zapravo potraga za B-gom. Neodgodiva potreba

voli kod drugih, on može prepoznati svoje greške,

koju izražavamo kad kažemo da trebamo nekoga da se

kao u ogledalu. On ne bi imao prilike vidjeti greške

brine o nama, trebamo prisnost, zapravo je potreba da

svog prijatelja, kada nesvjesno, barem u maloj mjeri,

prerastemo naše fizičko biće i povežemo se s dušom. I tako,

ne bi griješio na isti način.

na neki način, ljubav prema drugoj osobi treba biti ista kao ljubav prema B-gu i obrnuto. Osoba koja može voljeti B-ga, a ne može voljeti drugo ljudsko biće, zapravo ne voli ni

B-ga. Isto tako, osoba koja voli drugu osobu, ali ne voli B-ga, na koncu će otkriti da je ono što naziva ljubavlju uvjetovano i sebično, što znači da uopće nije ljubav.

R. Menachem Mendel Schneerson ■

Isto tako, ako čovjeka ometaju u molitvi i učenju bučni susjedi, to je znak s neba da se njegova pažnja ok-

reće u pogrešnom smjeru, pa mora početi iz početka, uz odgovarajuću usmjerenost na ono što radi u tom trenutku.

Baal Šem Tov ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 13 21Broj 37 Strana

Strana 21

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život Sendvič generacija

Nažalost,

u

poodmakloj

dobi,

mnogi ljudi su udovci i udovice, a

Što je to "sendvič generacija"?

mnogi su izgubili i nekoliko svojih

Mendy i Rikki živjeli su nekoliko

bliskih prijatelja. Tako da među

stotina milja udaljeni od Rikkine

starijima postoji veća društvena

majke, Shaindel, koja je trebala bri-

izoliranost. Mnogi stariji ljudi žive

nuti o svojoj staroj majci koja je bila

od ustaljenog prihoda koji možda

udovica. Rikkina baka živjela je sama i mogla se snalaziti, ali bila je

nije dovoljan da pokrije čak ni

fizički slaba i imala je manjih men-

njihove osnovne potrebe, a kamoli

talnih problema. Rikkina majka

neke od ugoda koje su si mogli

odlazila bi u bakinu kuću svakog

priuštiti u godinama kad su bili

jutra i večeri, provjerila je li ona

zaposleni.

uzela sve lijekove, osigurala da su

Svi ti faktori, u raznim kombina-

hladnjak i ostava dobro zatvoreni i provjerila jesu li računi plaćeni.

Jednom ili dvaput tjedno, Shaindel bi povela svoju majku u dućan. Na taj način, stara žena nije trebala napuštati svoj dom u kojem je živjela četrdeset godina i seliti u neku ustanovu koja pruža pomoć starijim osobama.

Nakon rođenja drugog djeteta, Rikki je patila od ozbiljne post-porođajne depresije. Nije bila sposobna brinuti o novorođenčetu niti o svom 2-godišnjem djetetu. Mendy nije mogao ostaviti svoj posao kako bi preuzeo brigu o djeci. Rikki je očajno trebala svoju majku koja je bila razdijeljena između dvije osobe koje je voljela.

Shaindel nije mogla biti na oba mjesta istovremeno i morala je izdržati intenzivnu frustraciju zbog svoje bespomoćnosti u želji da pomogne i svom roditelju i svom djetetu.

Izraz "sendvič generacija" odnosi se na odrasle koji imaju malu, adolescentnu djecu ili djecu mlađe odrasle dobi za koje moraju brinuti, a također imaju i starije roditelje koji u manjoj ili većoj mjeri zahtijevaju njihovu pažnju.

Strana 22

Zašto je to danas postalo područjem brige više nego u prošlosti?

Danas imamo prednosti suvremenih medicinskih čuda. Prije pojave antibiotika, prosječna očekivana životna dob u SAD-u bila je manje od

50 godina! Sada se ona približava broju 80 i raste. Širenje imunizacije i bolje higijene doprinijelo je tom divnom fenomenu. Postotak starije populacije je u progresivnom porastu. Nažalost, uspjeh u liječenju nekih bolesti uzrokovanih starenjem nije održao korak s time. Jedna od najrazornijih je Alzheimerova bolest kojom

su

zahvaćene

čovjekove

cijama, rezultiraju većim brojem ■ slučajeva depresije među starijima.

Dok mlađi ljudi dobro reagiraju na antidepresive i psihoterapiju, kod starijih to ne mora biti tako.

Pogoršanje zdravlja kod starijih ljudi može rezultirati time da im je potrebna određena mjera pomoći od strane njihove djece, od minimalne uključenosti do potpune brige. Njihova djeca vjerojatno mogu biti u svojim 40-ima ili 50-ima i još uvijek brinuti o svojoj djeci. Osim toga, nije neuobičajeno da se oni bore i sa nekim teškoćama koje se pojavljuju u srednjim godinama.

mentalne sposobnosti. Parkinsono-

Iako statistike ne moraju biti to-

va bolest, emfizem, artritis i srčana

čne, procjenjuje se da se 25 milijuna

bolest također, u većoj ili manjoj

Amerikanaca nalazi u situaciji u ko-

mjeri, sprečavaju optimalno funkci-

joj pružaju neku razinu brige stari-

oniranje. Posljedično, postoji pove-

jim članovima obitelji dok također

ćan broj slučajeva starijih osoba sa

brinu i o djeci koja su ovisna o nji-

raznim vrstama ograničenja.

ma.

Čak i ako su fizički i mentalno

Neupitno, vrijeme, energija i no-

snažni, mnogi stariji ljudi umirovlje-

vac su ograničeni. Sa obvezama

ni su s posla, i mnogi od njih ne-

prema roditeljima i prema svom po-

maju druge interese i aktivnosti

tomstvu, djeca starijih ljudi mogu se

kojima bi se zaokupili.

naći pod stresom u pokušajima da služe jednima i drugima. Stoga taj Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život odrasla zdravo.

Kao što smo već primijetili, roditeljstvo je odgovornost na puno radno vrijeme, i ono ne može biti delegirano školi. Čak i u idealnim situacijama, postoji dovoljno stvari koje zaokupljaju vrijeme i energiju roditelja, a koje mogu utjecati na pažnju koju oni posvećuju svojoj djeci. Kada se

izraz, "sendvič generacija."

Prilagođavanje pritiscima sendvič generacije zahtijeva razumijevanje potreba, kako fizičkih tako i psihičkih, svih triju uključenih skupina: mlađe djece i adolescenata, odraslih ljudi između 35 i 55 godina te odraslih starijih od 65 godina. Postoje također i halahičke posljedice.

me brizi za svoje vlastite roditelje, djeca to mogu razumjeti. I sama djeca mogu pomoći u brizi za bake i djedove, i to može doprinijeti njihovom zdravom sazrijevanju. Međutim, mogu postojati vremena kada dijete treba dodatnu pozornost, i moguće je da briga roditelja za njihove roditelje rezultira stresom.

tome nadoda da roditelji moraju brinuti o svojim roditeljima, dječji osjećaji lišenosti mogu biti značajni.

Ako su roditelji mlađe djece pod velikim pritiskom zbog teškoća koje imaju u borbi sa problemima starijih roditelja, njihovo strpljenje može biti iscrpljeno pa mogu neprikladno odgovarati

na

ponašanje

svoje

djece.

Vrlo često, nema problema, jer su

Kako bismo bolje shvatili različite

Očigledno, kada su djeca bolesna,

stariji roditelji zdravi, i u slučajevi-

probleme sendvič generacije, po-

ona zahtijevaju još veću pažnju. Kad

ma kada im je potrebna briga, ona

moći će nam razumijevanje veze

sve to zbrojimo, jasno je da je briga

im se može prikladno pružiti bez da

roditelj-dijete. Obje strane "sendvi-

za mlađu djecu u najmanju ruku

ovise o svojoj djeci. U mnogo situa-

ča" uključuju vezu roditelj-dijete.

posao na puno radno vrijeme, i oči-

cija, blagodat je za obitelj kada se stariji roditelj doseli k njima. U tim

Osim osnovnih potreba hrane, od-

slučajevima, nema potrebe za savje-

jeće i zaklona, djeca imaju emocio-

tima ili smjernicama. Međutim, ako

nalne potrebe koje su temeljne za

postoje problemi, važno je da čla-

njihovo zdravlje i njihove osnovne

novi obitelji budu spremni nositi se

fizičke potrebe. Djeca se moraju

s njima.

osjećati voljeno i sigurno kako bi

gledno je da dodavanje brige i odgovornosti za starije roditelje može ponekad biti izazovno. To je istina, ali realnost može čovjeka ostaviti bez mnogo opcija i svaki mali dostupni savjet može biti od pomoći. ■ Prevela Anja Grabar

Što se više razumiju svi faktori,

lakše će se biti prilagoditi sve češćem fenomenu sendvič generacije.

Staranje o mlađoj strani sendviča Potrebe mlađe djece Hajde da najprije ispitamo jednu stranu "sendviča": potrebe djece za koju roditelji srednje dobi trebaju brinuti. U većini obitelji, djeca su fizički i emocionalno stabilna. Ako roditelji moraju posvetiti svoje vrijeGodina 13 23Broj 37 Strana

Strana 23

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu musarsko učenje kako transformirati svoj život Voljeti prijekore

cent, često sam morao piscima da-

Ohev et tohehot

Tipičan bi se scenarist opirao sva-

vati feedback na njihove scenarije. kom pitanju ili sugestiji, no jedan je scenarist imao sasvim drugačiji pri-

Ukori mudroga i voljet će te.

stup. Kadgod bi mu netko dao feed-

—Izreke 9,18

back on bi ga prihvatio s entuzijazmom i popratio riječima: "Samo daj! Daj da ispadnem dobar!" Ono

OVA METODA transformacije na-

na što nas ovo učenje poziva da

vedena je u množini – "prijekore" –

kažemo kao odgovor na prijekor

a ne u jednini. Neki tumači kažu da

malo je drugačije: "Samo daj! Daj da

bismo iz toga trebali razumjeti da

budem dobar/ra!"

■

postoje trenuci kada je čovjeku po-

i najčešće je ne volimo dobiti. Potre-

treban prijekor, a postoje i prilike u

bna nam je zato što smo svi mi maj-

kojima čovjek treba iznijeti poruku s

stori samozavaravanja, pa nam tako

namjerom da pomogne nekome da

jedino povratna informacija drugih

krene pravim putem. Ali, naša za-

daje preciznije tumačenje stanja na-

Pažljivo slušaj, prepusti se, i

daća nije samo da primamo ili da-

ših midot onako kako ih drugi doži-

vrati se u pokajanju kada te

jemo ukore. Mi trebamo "voljeti pri-

vljavaju. A mi je mrzimo dobivati

opominju učenjaci i oni koji te

jekor", nešto što možemo razumjeti i

jer nismo skromni. Kada nam netko

kritiziraju. Svaku riječ kritike

primijeniti u oba smjera.

govori o nekom našem nedostatku

uzmi srcu, bez izuzetka. Kada

ili o načinu na koji smo nešto

to učiniš, u trenutku ćeš iz ta-

promašili, ego skoči u našu obranu.

me izbiti na svjetlo. Jer ako

To nije strategija koja omogućava

slušaš i usvajaš..., pokaješ se i

napredak.

uzmeš srcu riječi onih koji te

Nije dovoljno biti "otvoren za prijekor." Moramo shvatiti kako je vrijednost prijekora nezamjenjiva, pa da na svaki djelić odbljeska kojeg dobijemo gledamo kao na dragocje-

Zapazite da ova metoda ne traži

ni dar. Trebamo ga voljeti jer je to-

od nas da volite onoga tko vam daje

liko dobar po nas.

ukor, niti da volite primati tu vrstu

I trebamo drugima pružiti svoju povratnu informaciju (eng: feedback) isključivo s ljubavlju. Ljubav je onaj tajni sastojak koji omogućava da kritiku iznesemo na način koji će omogućiti da je se čuje. Prijekor može biti djelotvoran samo onda kada čovjek mrzi grijeh ali voli grešnika. Bez ljubavi to nije ukor već vrijeđanje. Što se tiče povratne informacije koju primamo, ona nam je potrebna, Strana 24

povratne informacije, već samo da volite sam prijekor. Vrlo se lako us-

mjeriti na (i kriviti) glasnika, i pro-

Rabbeinu Yonah iz Gerone u osnovi je isto to rekao u trinaestom stoljeću:

kritiziraju...tvoje će pokajanje djelovati i ti ćeš postati sasvim druga osoba. Zato se potrudi pronaći one koji će te kritizirati i uči od svakoga koji će te poučiti.

naći zamjerku jer je povratna infor-

Naravno, nije svaka povratna in-

macija bila iznesena na ovaj ili onaj

formacija ispravna. Onaj koji vas

način. Ovdje nas se upućuje da iz-

kori može biti obmanut ili čak zlo-

bjegavamo takva preusmjeravanja.

ban. Čak i tada trebate pročešljati

Pomno obratite pažnju jedino na

njihove riječi da vidite ima li u nji-

poruku i na ono što nas ona treba

ma nešto što vam zvuči kao istina u

naučiti o nama samima. To je ono

vezi vas što možete prihvatiti i radi-

što je dragocjeno.

ti na tome.

Dok sam radio kao filmski produ-

Osim što trebate voljeti prijekor koji dobijate, morate biti pažljivi s Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu

time kako iznosite svoju vlastitu

rucham zatražio Altera da pojasni

gov tast ima za reći! Rezultat ovog

povratnu informaciju. Da, dužnost

točnu nakanu koju ima u vezi odre-

prijekora danog na pravi način i

je da iznesete svoje mišljenje kako

đene točke, ali nije uopće reagirao

dragovoljno primljenog bio je da je

biste ispravili puteve drugih, kao

na strogu kritiku. Sada je Rav Sarna

"Mojsije poslušao što mu je rekao

što Tora ističe rekavši: "Svakako ćeš

bio sasvim siguran da se Rav Yeru-

njegov tast i učino sve što je rekao."

ukoriti." Ali kraj stiha je "i nećeš no-

cham neće vratiti – ali ponovno je

siti grijeha zbog njega." Grijeh o ko-

bio u krivu! Rav Yerucham vratio se

jem je ovdje riječ vrlo lako može na-

sutradan da bi razgovarao s Alte-

stati time što ste povrijedili drugo-

rom i ponovo je bio oštro kritiziran.

ga, čak i ako ste mu pokušavali po-

I to se ponavljalo cijeli tjedan!

moći.

Ako ste skloni izbjegavati prijekore, obratite pažnju na ono što je Rabi Jehuda Hanasi (135-217. n.e.) naučavao u Talmudu: "Koji je pravi put

kojim čovjek treba ići? Treba voljeti

Da ne biste pomislili da se Alter iz

ukor, jer u trenucima kada se na svi-

Problem koji ovdje susrećemo nije

Slobodke okomio na mladog učeni-

jetu pojavi ukor, dragost dolazi na

nov. U Talmudu je Rabi Tarfon, koji

ka, ovo se odvijalo u vrijeme kada je

svijet, dobrota i blagoslov dolaze na

je živio oko prvog stoljeća naše ere,

Rav Yerucham već bio mašgijah (du-

svijet."

citiran kako kaže: "U ovom narašta-

hovni vođa) stotinama učenika u

ju nema nikoga tko bi bio u stanju

Mirskoj ješivi. Njegovo vladanje bi-

dati prijekor." Njegov suvremenik,

lo je takvo da je mogao biti oličenje

U nekom momentu ovih dana vjero-

Rabi Elazar ben Azarja, nadodao je:

snage i vođe dok je vodio učenike,

jatno ćete vidjeti ili čuti kako netko

"U ovom naraštaju nema nikoga tko

dok je u isto vrijeme bio u stanju

čini nešto nedolično. Možete osjetiti

bi bio u stanju prihvatiti prijekor."

podnijeti prijekor svog učitelja. On

pobudu da skrenete pogled na dru-

Rabi Akiva je na to rekao: "U ovom

je bio primjer onoga što je Rabbi

gu stranu ili da jednostavno ostane-

naraštaju nema nikoga tko bi znao

Yisrael Salanter jednom napisao

te šutjeti, no u duhu ove lekcije tre-

kojim riječima treba iznijeti prije-

svom učeniku Rav Itzeleu Peters-

bate se obavezati da ćete im dati

kor." Izgleda da se nije puno toga

burgu, da ponekad mora biti "junak

svoj ukor (mada bi feedback - pov-

promijenilo u zadnji 1500 godina.

među junacima" (gever b'gvurin),

ratna informacija, bio prihvatljivija

čvrste volje i sposoban zauzeti se za

riječ u današnje vrijeme).

ono što vjeruje, bez obzira na

Međutim, prije nego li to učinite,

Unatoč tome, vidimo izuzetan primjer prijekora s ljubavlju u priči koju je Rav Wolbe prenio od Rabbi Yechezkela Sarne (1890-1969.), koji je bio prisutan kada se učitelj Rav Wolbea, Rabbi Yerucham Levovitz

posljedice.

U

druga

vremena,

međutim, on mora biti poput mladića (ca'ir jamim) koji sluša i prihvaća kritike drugih.

PRAKSA

provjerite sami sa sobom da budete sigurni da postupate iz ljubavi, da će vaše riječi biti izgovorene s ljubavlju, i da ste daleko od ljutnje i

susreo sa svojim vlastitim učiteljem,

Priča u Tori kako Mojsija kritizira

osuđivanja. Ako su to uvjeti koje

Alterom iz Slobodke. Na tom susre-

njegov tast, Jitro, modelira obje stra-

niste u stanju zadovoljiti, onda nije

tu, Alter je strogo kritizirao Rav Ye-

ne ove pouke. "Zašto sjediš sam, a

pravi moment da date svoj feedback.

ruchama zbog načina na koji je po-

svi ovi ljudi stoje pored tebe od ju-

Radite više na preispitivanju svojih

stupao sa svojim učenicima. Rav Ye-

tra do večeri?" pita Jitro. "Ta stvar

osjećaja sve dok ne budete spremni

rucham je šutke slušao i nije odgo-

koju radiš nije dobra... Sada poslušaj

povezati se da svog prijatelja, kole-

varao. Rav Sarna je bio siguran da

što ću ti reći, dat ću ti savjet i neka

gu ili člana obitelji preusmjerite s

se Rav Yerucham nakon ovakve do-

B-g bude s tobom." Jitro, stranac,

ljubavlju.

brodošlice neće tako skoro vratiti.

ukorio je vođu čitavog naroda i

Na njegovo iznenađenje Rav Yeru-

učinio to sa željom da "B-g bude s

A ako se dogodi da netko vama da

cham se vratio već sutradan. Ovaj

tobom," pokazujući svoju ljubav. I

put, Alter je kritzirao Rav Yerucha-

zamislite si kakva je skromnost Moj-

ma još oštrije. Tu i tamo bi Rav Ye-

siju bila potrebna da sasluša što nje-

Godina 13 25Broj 37 Strana

korektivni feedback, primite ga s ljubavlju i zahvalnošću i uzmite ga srcu. ■

Strana 25

ZORNO UPOZORENJE

DR. ADOLF GOLDBERGER - UVAŽENI ZENIČKI HIRURG ZENICA - Stare slike i pričice, Facebook Naš vrli kolekcionar Ibrahim Emić mi je dostavio ovaj set fotografija na kojima je pokazan legendarni zenički liječnik Adolf Goldberger.

Inače, imam uspomenu na njega: na dlanu lijeve ruke još su vidljive kopče, kojima mi je sastavio gotovo odvaljeni palac te ruke. Vozeći romobil, upao sam, lijevim dlanom na dno bočice za mlijeko i ....... otac me odnijeo u staru bolnicu, a dr. Golberger sredio.

Vjerujem da znate za ulicu dr.

Adolfa Goldbergera, koja polazi od zgrade Garsonjera do Nove

Zenice. Ulica je dobila taj naziv jer je u njoj ulici dugo godina radio istaknuti i poznati zenički hirurg dr. Adolf Goldberger.

Dugo vremena je stanovao u zgradi, koja je nekad davno pripa-ala Fabrici papira "Papirnoj", a koja se nalazi s početka te ulice, malo uvučena, do rukometnog stadiona Papirna.

Dr. Adolf Goldberger je u BiH došao u doba Austrougarske i bio je specijalista medicine rada za rudarstvo. Medicinu je

završio u Beču. Kasnije, nakon I Svjetskog rata uradio je specijalizaciju iz opće hirurgije. Po nacionalnosti je bio Jevrej.

Tokom II S.R. je u Zenici od 184 ostalo samo 7 Jevreja, i to: apotekar Samuel Elazar sa 3 člana porodice i Ijekar Adolf Goldberger sa 2 člana porodice. Oni su bili zaštićeni i zadržani kao neophodno potrebni nacističko - ustaškim vlastima, što je tada dobro došlo i Zeničanima. Hirurzi su u ta vremena bili zlata vrijedni!

U istorijskoj građi o razvoju medicine i zdravstva u BiH, na strani 150 je navedeno za austrougarski period, da su rudarski ljekari: Foglar Josef,

Goldberger Josef

Adolf,

Limbersky

Dr. Adolf Goldberger je napustio Zenicu 1958. godine. Te godine je u Foči otvorena savremena bolnica i njegov sin Aleksandar, koji je također bio hirurg, je dobio mjesto šefa hirurgije. Dr. Goldberger dijelom radi nenuđenja novog radnog mjesta u novoj bolnici u Crkvici/Crkvicama, a dijelom radi samoće, prihvatio je ponudu da bude direktor bolnice u Foči. Do tada je bio direktor bolnice u Zenici, stare bolnice, koja je bila u ulici koja sada nosi njegovo ime, a ranije je bila ulica Ive Lole Ribara. Umro je 1961. godine. ■

Znate li za Radionicu popluna u Ilici, nedaleko od Britanca? Sigurno ste barem jednom prošli pored nje Diva, 19.6.2020.

Suzana Arslani na svojoj stranici podijelila je fotografiju poplunarnice u Ilici i priču koja stoji iza nje Zagreb krije mnoge divne, skrivene kutke, a jedan nam je otkrila fotografkinja Suzana Arslani na čijoj smo stranici Suzana Arslani Photography koja nas je vratila u neka druga vremena. Na fotografiji se nalazi Radionica popluna, smještena u Ilici, nedaleko od Britanskog trga, a kao što je i Suzana Arslani napisala,pored nje su mnogi prošli, a tek je rijetki primijetili.

- U Ilici, nedaleko od Britanskog trga, stoji stara zahrđala

ploča iz nekog drugog vremena. Izgleda kao da joj tamo nije mjesto, a pored nje ste vjerojatno prošli mnogo puta, i ne primjećujući je. Skromni izlog Radionice popluna sastoji se, naravno, od popluna i dva jastuka te vam se na prvu čini kao da je obrt davno zatvorio svoja vrata.

Arslani je dodala kako su popluni nekoć bili statusni simbol, a susjedi bi ih svako jutro iznosili na ograde balkona kako bi ih provjetrili od protekle noći.

- Njihovo punjenje za neke je bio statusni simbol- perje, pamuk, guska, patka, kokoš...ima se, može se. Danas to nije tako. Mnogi će svoje nove poplune potražiti u shopping centri-

ma i odabrati svoj komad sintetike u roku od 15 minuta.

Alenka Antonić-Soban to zna jako dobro. Ona je već desetljećima zaposlena u Radionici popluna- koja je preživjela dva rata, a tome ide u prilog i njezin vanjski i trošan izgled. Unatoč njemu, Alenka još uvijek više-manje uredno prima na-

rudžbe. Njezina radionica i trgovina postoji još od 1936. godine. Prvi vlasnici su bili Židovi.

Prošla je sve sustave i režime, a Alenkina obitelj ju je preuzela 1978. godine.Poslovali su prilično dobro do prije šest-sedam godina kada je tekstilna industrija u Hrvatskoj doživjela potpuni kolaps, a u shopping centre nahrupila jeftina sintetika.

Alenkina trgovina i radionica, izgleda socijalistički otužno, ali to ne smeta njezinim klijentima. Nedavno su joj došle mušterije iz Italije i SAD-a, i nisu se mogle nadiviti mogućnosti po mjeri, napisala je Suzana i dodala Alenkine riječi za kraj: - Poljubili su mi ruke.

radi. ■

Zašto logo grupe KISS u Njemačkoj izgleda drugačije? iVijesti, 21.6.2020.

Logo američke grupe Kiss jedan je od najprepoznatljivijih u svijetu show businessa: jednostavan je, prepoznatljiv, pamtljiv i funkcionira svuda u svijetu osim – u Njemačkoj. Ondje je, praktički, zakonom zabranjen tako da logo benda ondje izgleda nešto drugačije, a samim time i naslovnice njihovih albuma, posteri, plakati, majice…

Postoji jako dobar razlog zašto

Page 26 Strana 26

je tome tako. Logo je dizajnirao bivši gitarist Ace Frehley nakon što se 1973. pridružio bendu. Kako sam kaže, posljednja dva slova ”S” zamislio je kao munje. Ništa loše u tome, osim što se slične ideje o dva slova S kao munje sjetio netko već ranije: za vrijeme Drugog svjetskog rata isti su ” logo ” imali pripadnici Schutzstaffela, odnosno SS odreda, jednog od glavnih nacističkih organizacija odgovornog za većinu zločina Trećeg Reicha.

Članovi benda nisu toga bili ni svjesni sve do sredine sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada su bili na kratkoj europskoj turneji. Tada su ih prvi puta počeli prozivati da su simpatizeri nacista, što je osobito smiješno znamo li da su pola članova benda – Židovi: majka basista Genea Simmonsa bila je zatočena u koncentracijskom logoru, a on sam rođen je u Izraelu, dok je obitelj gitarista Paula Stanleya, rodom iz Poljske, izbjegla smrt pobjegavši od nacista u Češku.

Divrej Tora

Simmons i Stanley kasnije su optužili Frehleya da je takav logo napravio namjerno, on se branio, pa je Stanley malo intervenirao i pokušao ublažiti slova ”SS” kako bi se razlikovala od nacističkih.... ■

Godina 13

Broj 37