4-07 - Divrej Tora - Balak 5779 by Bet Israel

Divrej Tkra Godina 12 Broj 41

Zagreb, šabat 20. srpnja 2019. - 17. tamuza 5779.

Broj 41

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

B’’H

Šabat Balak Jeruzalem 19:04

20:25

Zagreb

20:21

21:21

Rijeka

20:26

21:26

Split

20:12

21:12

Dubrovnik 20:03

21:02

Vinkovci 20:08

21:08

Sarajevo 20:05

21:05

Doboj

20:09

21:09

B. Luka

20:13

21:13

Beograd 20:00

21:11

Novi Sad 20:04

21:16

Subotica 20:08

21:21

Zrenjanin 20:03

21:14

Niš

19:50

21:59

Beč

20:29

21:28

Frankfurt 21:07

22:07

Edison, NJ 20:05

21:14

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb

Paraša Balak

The Seven Altars of Balaam James J. Tissot, 1836-1902 French Jewish Museum, New York City

(Bamidbar 22,2-25,9) Balak, kralj Moaba, poziva proroka

je pokušao prokleti izraelski narod, ali svaki puta je ishod bio - blagoslov. Bala'amovo proročanstvo sadrţi i kraj da-

Na dan utorak 23.7.2019.

Bala'ama da prokune izraelski narod.

Alot Hašahar

3:30

Nakon prvotnog odbijanja, Balak šalje

Najranije Talit

4:21

drugu grupu pregovarača te Bala'am

Narod je podlegao čarima Moapkinja

Nec Hahama

5:29

dobija dopuštenje da ode. Međutim,

i dopustio da ga se namami na klanja-

Najkasnije Š’ma

9:15

B-g to uvjetovuje time da Bala'am moţe

nje idolu Peoru. Kad je jedan izraelski

govoriti samo B-ţ-je riječi.

duţnosnik

Zman Tefila

10:31

Hacot

13:02

Minha Ketana

17:27

Plag Haminha

19:01

Šekia

20:36

Cet Ha-kohavim

21:18



Misiju gotovo da je spriječila njegova magarica koja je opazila anđela kojeg je B-g poslao da prepriječi put Bala'amu. Tri puta, u tri različite prilike, Bala'am

na i dolazak Mesije.

javno

uveo

midjansku

princezu u svoj šator, Pinhas ih je oboje ubio i tako zaustavio pošast koja je harala među narodom. ■ Prijevod: Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״מ״ ״מ״ן״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 11 p’sukim

naše vjersko-svjetovne sukobe os-

(22,2-12)

taviti po strani, kako bismo bili ujedinjeni protiv zajedničkih nepri-

Balak nije bio toliko moćan kralj kao

jatelja Ţidovskog naroda. Moramo

neki od njegovih susjeda u regiji.

međusobno surađivati – aškenazim i

Poraz drugih kraljeva unio je strah u Balakovo srce, i bilo mu je jasno da bi bilo uzaludno povesti konvencionalni rat protiv Izraela. Njegov je plan bio (nakon što je ispitao situaciju) da unajmi Bil’ama da prokune narod Izraela. S tom svrhom, Balak šalje delegaciju Bil’amu u Midjan. Bil’am poziva izaslanike da provedu noć kod njega tako da mu (Bil’amu) B-g moţe govoriti. B-g se doista “ukazuje” Bil’amu i pita ga tko su ti ljudi. Bil’am priopći B-gu, te On upozori Bil’ama da ne ode s delegacijom, niti da prokune narod, zato što su “oni blagosloveni”. Zapazite: način na koji je uređena parša Balak vrlo je jednostavan… i vrlo rječit. Od samog početka sedre, pa sve do epizode s Bil’amom, sve je jedna zatvorena parša. Parša s’tuma obično znači da je sadrţaj parše na neki način nastavak prijašnje parše. I, zapravo, epizodu s Balakom-Bil’amom moţemo sagledati kao još jednu bitku – bitku koje u tom trenutku nismo bili svjesni, bitku koja se “vodila“ na drugačiji način – no svejedeno bila je to bitka. Završni odlomak sedre – epizoda s b’not Moav – je parša za sebe, i konkretno, otvorena parša. Parša p’tuha uobičajeno znači “nova tema”. I tako i jest. Kako to da Balak, zakleti neprijatelj Strana 2

sfaradim,

nacionalno religiozni i

Izraela, kotira tako da ima sedru

haredi, ljevica i desnica, religiozni i

nazvanu svojim imenom? Komen-

sekularni da ojačamo naš poloţaj

tari nude mišljenje da je Balak bio

protiv onih koji bi od nas uzimali

“iskreni neprijatelj“ Izraela. Njegov

dijelove Erec Jisraela, dijelili našu

se antagonizam temeljio na njego-

prijestolnicu, doveli u opasnost naše

vom strahu od Izraela, njegove su

ţivote.

namjere i postupci bili potpuno jasni. Tijekom povijesti opsjedali su nas razni neprijatelji koji su se skrivali iza osmijeha, maske prijateljstva, ili stiska ruke na travnjaku Bijele kuće, a pokušavali su nam zabiti noţ u leđa. Dragi ujak / djed Lavan, vjerojatno je najveći primjer "potajnog"

neprijatelja.

Balakova

izravna mrţnja je nešto što moţemo poštovati. (Zanimljivo je da se Bil'ama povezuje s Lavanom.) Komentari ističu da su Moav i Midjan bili ljuti neprijatelji. Ipak, ostavili su po strani ono u čemu se nisu slagali i ujedinili se za borbu protiv Izraela. To pokazuje moć antisemitizma na ovom svijetu. No to nas mora podučiti još jednu lekciju. Da i mi moramo biti spremni ostaviti po strani ono što razdvaja ţidovski narod na segmente, tako da se protiv zajedničkog neprijatelja moţemo boriti većom snagom. Ovo ne znači da moramo zanemariti, prijeći preko ili oprostiti te razlike. Ali moramo znati kada trebamo

Levi – druga alija – 8 p’sukim (22,13-20) Ujutro, Bil’am (nevoljko) otpušta Balakove glasnike odbijajući njihovu ponudu. Balak šalje još veće i prestiţnije

izaslanstvo

Bil’amu,

nudeći mu velike časti i bogatstva samo ako Bil’am prihvati ono što Balak traţi. Bil’am ponovo odbija, no svjedno poziva delegaciju da provede noć kod njega. Ovog puta B-g dopušta Bil’amu da se pridruţi Moavcima, no upozorava ga da ne čini ništa osim onoga što mu B-g kaţe. (Komentari iz toga izvlače ideju: “Kamo tko stremi, tamo će ga se i odvesti” – poslovično “uţe kojim će samog sebe objesiti”.) Zašto je Bil’ama trebalo kazniti za to što je pošao s Balakovom delegacijom kada mu je B-g to odobrio? Svakako da se čovjeka drţi odgovornim za kršenje B-ţjih zabrana, no jesmo li odgovorni i za stvari koje nisu konkretno zabranjene, ali je razumno pretpostaviti da B-g ne ţeli da ih činimo? Odgovor je da. To Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

je jedan od koncepata koje uistinu

na svakom se koraku pokušava bo-

govora, te ona kori Bil’ama za

izvodimo iz epizode s Bil’amom.

riti protiv toga. Kakav li je to uda-

njegove postupke. Tada B-g dopuš-

Tora nam daje vrlo jasnu ideju o

rac po Bil’amov ego, da narodi o

ta Bil’amu da vidi anđela, te Bil’am

tome što Hašem od nas ţeli. Mnoge

njemu imaju tako visoko mišljenje, a

uviđa svoj grijeh. On predlaţe da se

se grijehe vrlo jasno imenuje – u

svjestan je da B-g odlučuje o svemu.

vrati, no anđeo mu dopusti da nas-

stvari, kaţe se da “nitko neće biti kaţnjen sve dok nije izričito upozoren”. Ipak, upozoreni smo da će se B-g razljutiti, recimo to tako, ako činimo stvari za koje znamo (trebamo znati) da su protivne Njegovim ţeljama. Ovo je stvar koja postoji i u međuljudskim odnosima. Roditelji, na primjer, očekuju od djece da se ponašaju na određeni način, bez da im se to izričto kaţu. Mi nismo programirani roboti, mi smo ljudska bića sa sposobnošću da promišljamo. Čitamo li plošno Humaš, stječe se dojam da je Bil’am uistinu B-ţji čovjek koji jedino ţeli činiti ono što B-g ţeli da čini. Tradicija ga opisuje drugačije, kao onoga koji zna da je u potpunosti kontroliran od B-ga, no

Šliši – treća alija – 18 p’sukim (22,21-38) Bil’am se ujutro budi, osamari (sam samcat) svoju magaricu, i odlazi s Moavskim sluţbenicima. (U pasuku se sugerira da je Bil’am otišao s velikom dozom oduševljenja “nadajući

tavi put, uz upozorenje da ne kaţe ništa za što nije “ovlašten”. (U Pirkei Avot se spominje da su “usta magarice” bila jedno od 10 posebnih stvari koje su bile stvorene netom prije nego li je B-g počinuo od daljeg stvaranja na prvi šabat

se” da će prokleti narod Izraela. Us-

Stvaranja.)

poredite to s Avrahamovim entu-

Balak izlazi ususret Bil’amu, koji

zijazmom u vezi Akeda.) B-g je “ljut”

Balaku kaţe da nema moć postupati

na Bil’ama što ide (iako je to On

vlastitim silama i mora reći samo

dopustio) te šalje anđela, pokušava-

ono što B-g “stavi u njegova usta”.

jući ga odvratiti od toga da nastavi

(U ovome je značaj “usta magarice”

put. Tora govori da je u tri zasebne

– naime da je B-g Onaj koji daje dar

prilike - simbolički u sve uţim

govora; nitko ne bi trebao biti ohol

prolazima - magarica vidjela anđela

zbog svoje uobičajene sposobnost

koji blokira put, ali Bil’am to ne

da se dobro izraţava, misli uzvišene

vidi. Bil’am tuče magaricu svaki

misli ili je u stanju pojmiti duhovne

puta, sve dok joj B-g ne da moć

ideje.) Omiljeno oruţje naroda svijeta je mač. “Oruţje” Ţidovskog naroda je “moć govora” (molitva, divrej Tora, ljubazne riječi, itd.). Bil’am bahato stavlja “svoje oruţje” po strani i nastoji nauditi Ţidovskom narodu njegovim (našim) vlastitim oruţjem. B-g se, nazovimo to tako, suprotstavio Bil’amu njegovim oruţjem kojega se odrekao – anđelovim isukanim mačem. I na posljetku, kaţe nam Tora, Bil’am je pao od mača. – Raši Jedna misao. Od početka Š’mot kada smo započeli svoje postajanje naci-

Godina 12 3 Broj 41 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

jom, pa kroz čitavu Toru, sve što se

jeti samo ono što B-g ţeli da pre-

narod, jer je predvidio da će Moše

zbiva događa se nama. Paršat Balak

nese.

umrijeti na tom mjestu. Raši iznosi

(do zadnjeg odlomka) jedinstvena je po tome što mi zapravo nismo uključeni. Balak šalje po Bil’ama; oni nas zajedno promatraju, grade ţrtvenike, prinose ţrtve – mi smo potpuno nesvjesni onoga što se događalo.

Paršat Balak

čisto

Mošeovo proročanstvo. R’vi’i – četvrta alija – 15 p’sukim (22,39-23,12) Balak povodom toga prinosi ţrtve, a Bil’am daje nalog da se podigne 7 ţrtvenika za posebne ţrtve.

Ako smo mi jedinstveni među narodima svijeta, to je zbog Tore i naše predanosti Tori, a ne nešto gene-

tvrdnju da je Balak znao o tom mjestu, no Bil’am nije – da je Balak bio darovitiji prorok.

tski, ili slučajnost uvjetovana našim

A Bil’am reče Balaku, sagradi mi “s

rođenjem. Mi moramo očuvati tu je-

ovime” sedam ţrtvenika i pripremi

dinstvenost tako da ostanemo odani

mi “s ovime” sedam bikova i sedam

Tori, vjerni Hašemu, i različiti od

ovnova. (23,1 & 29)

drugih naroda.

S ovim, ba’ze. Učili smo da su svi

Hamiši – peta alija – 14 p’sukim

proroci Izraela prorokovali sa ko,

(23,13-26)

osim Mošea koji je prorokovao sa

Balak odvodi Bil’ama na mjesto odakle se pruţa drugačiji pogled, nadajući se da će ovaj puta moći

ze. Bil’am se drţao kao da je na ■ Mošeovoj razini i stalno se nabaci-

vao sa ze. B-g kaţe Bil’amu, vrati se Balaku, i ovako – ko – ćeš govoriti.

(Sve što se čini je vrlo značajno – tj.

prokleti narod. I ponovo bude podi-

Tora biljeţi da su naša 3 praoca

gnuto sedam ţrtvenika, te prinesene

prinijela 7 korbanot u različita doba.

ţrtve. Bil’am ponovo meditira i

Bil’am se ponadao da će “ponišiti”

potom

efekt tih ţrtava pred B-ţjim očima

Izraelskog naroda. Balak kaţe svoje

Naš “protuotrov” za ţrtvenike i ţr-

prinoseći osobno 7 vlastitih ţrtava.)

a Bil’am ponovo objašnjava koja su

tve B&B nalazimo u Bamidbar 29,16

njegova ograničenja. (Teško je to za

& 25. I jednog jarca kao hatat… što

nekoga tko se smatra oličenjem

je izjednačeno po g’matriji (2823).

Nakon meditacije, Bil’am “govori” o narodu Izraela. On ih ne proklinje, već umjesto toga predivnim rije-

izriče

veličanstveni

opis

arogancije.)

prebacuje se na ko kada razgovara s Balakom. – *** ***

Šiši – šesta alija – 17 p’sukim

čima opisuje jedinstvenost Izraela.

Raši kaţe da je Balak izabrao Roš

Balak je uznemiren, ali Bil’am ga

HaPisga kao mjesto s kojega bi

podsjeća da on (Bil’am) moţe preni-

Bil’am

mogao

Bil’am nakon toga shvaća poruku i

uspjeti

prokleti

(23,27-24,13) Balak predlaţe još jedno mjesto s kojega

mogu

promatrati

Izrael;

moţda će B-g dopustiti da ih se prokune. Bil’am ponovo zatraţi da se podigne sedam ţrtvenika, te da se po jedan bik i jedan ovan prinesu na svakome od njih. Ovog puta, Bil’am

meditira

svoj

uobičajeni način, jer očekuje da će rezultati biti isti, dakle, da će blagoslovi prokuljati iz njega – a on doista ţeli prokleti Izrael. Balak odvodi Bil’ama na Roš HaP’or. Budući da je u viđenju vidio Strana 4

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

da će Izrael uskoro pasti na P’oru, Balak pogrešno pretpostavi da će proklinjanje s tog mjesta proći s uspjehom (Raši). Targum

Onkelos navodi

Bil’am “podsjetio” B-ga na zlatno tele, tako da bi On dopustio da narod bude pod kletvom. Međutim, kada je ugledao mnoštvo utaboreno na tako poseban način, obuzeo ga je “Ruah HaKodeš” te je blagoslovio izraelski narod po treći puta. Balak je sada “bilo dosta”, oštro se obratio Bil’amu, i “poslao ga da se spakira”. Š’vi’i – sedma alija – 21 p’sukim (24,14-25,9) Prije nego li Bil’am ode od Balaka, Bil’am prorokuje o drugim narodima u regiji. Bil’amov je posljednji

li Toru i micvot, tada smo izuzetno

onda dolazi posljednjih 9 p’sukim

savjet, pošto su propali njegovi po-

ranjivi pred svojim neprijateljima.

sedre. Bil’am se vratio kući. Balak

kušaji da prokune narod, da se na-

Oni čak ne moraju ni povesti borbu

također. Nema više nikakve opas-

rod navede na idolopokonstvo i ne-

protiv nas – mi smo u stanju, ne daj

nosti. Paf! Mi smo to sami učinili.

moralno ponašanje što će okrenuti

B-ţe, uništiti sami sebe. To je uistinu

B-g nas je zaštitio od Bil’ama dajući

B-ga protiv njih. Taj plan upali, te

bilo tako prije više od 3.000 godina;

mu riječi koje će govoriti. Ne

24.000 ljudi pogine u pomoru po-

i nije ništa manje stvarno danas.

dopuštajući mu da govori sam od

slije

orgijskih

svetkovina

Baal

Pe’ora. Tek odvaţan čin Pinhasa ben Elazara ben Aharona HaKohena u obrani B-ţje časti, zaustavi razorni pomor.

Na jednoj razini, Paršat Balak je krajnje jednostavna i neposredna, s izuzetno snaţnom porukom – upravo zbog te jednostavnosti. Kroz 95 p’sukim, osjećamo B-ţju zaštitu dok

sebe. A mi smo se onda odvratili i izdali B-ga. Samo 24.000 smrtno stradalih, zbog odvaţnog čina Pinhasa. Sidra nam viče svoju poruku. Sve što je potrebno da učinimo je da je poslušamo.

Ovu završnu pouka sedre moramo i

Balak i Bil’am doţivljavaju neuspjeh

mi danas dobro naučiti. Ono što su

za neuspjehom, koji gotovo da iz-

Posljednja 3 p’sukim se ponovo

Balak i Bil’am otkrili je da kada je

gledaju komično. Gemara kaţe da je

čitaju kao Maftir.

Izrael u B-ţjoj milosti, on će biti ne-

Bil’am u nekim stvarima bio moćniji

pobjediv za sve napade izvana. Niti

od Mošea Rabeinu, pa kada se on

jedan narod ne moţe uspjeti protiv

bio uključio, B-g je obraćao posebnu

Izraela, kada smo “u dobrim od-

pozornost našoj zaštiti. U tih 95

nosima” s B-gom. Međutim, ako,

p’sukim, mi pucamo od ponosa zbog

izazovemo B-ţji gnjev, tako da

zlovoljnog divljenja jedinstvenom

budemo nevjerni B-gu, zanemarimo

narodu koje je Bil’am iznosio. A

Godina 12 5 Broj 41 Strana

Primijetite na kojem mjestu se prekida epizoda s Pinhasom između sedri. Zimri i Kozbi još nisu imenovani, B-ţja reakcija slijedi narednog tjedna.

Tek

–

pomor je

zaustavljen! ■ Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi Iz parše Balak ne učimo niti jednu od 613 micvos,.

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi

osim da se naseli tamo.

190. Negativna je zapovijed ne ostaviti

Neka čovjek ikada ţivi u zemlji

nikakav kamen spo-ticanja/prepreku

Izraelu, makar i u gradu u ko-

(uzroke ne-sreća) u svojoj kući

jem su pogani većina, i neka ne

jer Pismo kaţe da ne bi navukao krvi na dom

ţivi u drugoj zemlji, makar i u

svoj (D'varim 22,8). (Vidi također dio s

gradu u kojem Ţidovi čine veći-

pozitivnim zapovijedima, §75.)

nu. Tko god ode u drugu ze-

Ovo vrijedi posvuda i uvijek, za muškarca i za ţenu. 191. Negativna je zapovijed da se ne uništiti ni jedno

plodonosno stablo prilikom postavljanja opsade jer Pismo kaţe: "Kad opsjedate grad ... nećete uništiti drveta njegovih" (D'varim 20,19). To ne podrazumjeva samo opsadu, nego kad god osoba posjeće voćku na rušilački način, treba primiti udarce bičem. I ako

mlju, to je kao da oboţava idole. I kao što je zabranjeno otići iz zemlje Izrael u drugu zemlju, tako je zabranjeno napustiti Babiloniju [centar učenja Talmuda] i otići u druge zemlje. Ovo je na snazi u svako doba, i za muškarca i za ţenu. 193. Negativna zapovijed je da ritualno nečista osoba ne uđe u "tabor levita", što znači na brdo Hrama

netko razbije koristan predmet, razdere odjeću, sruši

jer Pismo kaţe: "Ako se među vama nađe čovjeka koji nije

građevinu ili na rušilački način uništi hranu - treba

čist." , on neće doći u tabor (D'varim 23,11); a učenjaci

ga izudarati bičevanjem za neposlušnost, po zakonu

su, blagoslovljeno bilo sjećanje na njih, primili učenje

učenjaka. Međutim, stablo koje ne donosi plod moţe

(Talmud Bavli, P'sahim 68a) da to znači "tabor levita",

se posjeći čak i ako za to nema potrebe; tako i stablo

što je Hramsko brdo. Ako je nečista osoba prekršila

voćke koje je ostarilo i ne daje više voća osim neke

to i otišla na brdo Hrama, ona je time prekršila ovu

male količine, tako da se ne isplati gnjaviti s njime -

zabranu.

što bi bilo manje od četvrtine kava maslina, ili kava datulja. Isto tako, dopušteno je posjeći stablo voćke ako čini štetu drugim stablima, ili zato što nanosi štetu drugim poljima, ili zato što je njegova cijena [za drvo] visoka: Jer Tora je to zabranila samo kao čin uništavanja. Ovo je na snazi na svakom mjestu i vremenu, i za

muškarca i za ţenu. 192. Negativna je zapovijed da ne ţivimo u zemlji

Egipatskoj kao što Pismo kaţe, više se nećete vraćati tim putem (Dvarim 17,16). Međutim, što se tiče posla i trgovine, to je dopušteno, jer ne postoji zabrana za išta drugo Strana 6

Ona je na snazi i u današnje vrijeme i za muškarca i za ţenu, budući da smo ritualno nečisti od onečišćenja s mrtvima. 194. Negativna zapovijed je da se ne zaboravi što je učinio Amalek

kao što kaţe Pismo, Sjetite se što vam je učinio Amalek... nećete to zaboraviti (D'varim 25,17.19) - što znači u srcu. Jer zabranjeno je zaboraviti njegovo neprijateljstvo i mrţnju prema nama. To je na snazi na svakom mjestu i svako vrijeme, i za muškarca i za ţenu. ■ Došli smo do kraja svih negativnih zapovijedi od kojih bi se čovjek trebao suzdržati da ih ne čini u današnje vrijeme, i njihov broj je sto devedeset i četiri ... Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Vjeruje li Tora u magiju?

Smirivanje masa

Da li riječi laika mogu utjecati na blagoslov ili prokletstvo? Postoje li uistinu na svijetu čarobnjačke moći? Ako da, jesu li takva djela neovisna od Hašemove volje?

Ibn Kaspi tvrdi da su mnogi Izraelci bili zabrinuti zbog Bilamovog prokletstva, jer su pogrešno vjerovali da ono ima moć da im naudi. Premda njihova zabrinutost nije imala osnove, Hašem ipak nije želio da se plaše, pa je spriječio Bilama da ih proklinje.

 Što nam o tome sugerira Tora u cjelina, a posebice paraša Balak? Ako Hašem nije želio da djecu Izraelovu zadesi zlo, zašto je uopće bilo važno hoće li Bilam o njima govoriti pozitivno ili negativno? Da li bi njegova prokletsva imala ikakav učinak?  Zabranjuje li Tora čarobnjačke prakse i vračanje zbog toga što su to besmislice? Ili su zabranjeni i pored (ili moţda zbog) njihove djelotvornosti? Usporedite mišljenja Ibn Ezre i Rambana u vezi s tim pitanjima.  Za daljnje učenje: Pogledajte kakav je odnos različitih pristupa komentatora našoj priči u odnosu na to kako oni razumiju druge pripovijesti koje se bave prakticiranjem vračanja, poput oživljavanja Šemuela (proroka Samuela, op.ur.)

 Je li moguće da Hašem ponekad djeluje samo kako bi suzbio strahove i zabrinutosti koji proizlaze iz pogrešnih uvjerenja masa? Zar to ne dovodi jedino do toga da se takva vjerovanja produljuju u nedogled? Zar ne bi bilo poţeljnije da se umjesto toga isprave pogrešne predodžbe naroda?  Na drugom mjestu komentatori idu još dalje i sugeriraju da postoje čak i određene zapovijedi koje su uspostavljene samo kao odgovor na pogrešna uvjerenja. Na primjer, vidi Ibn Kaspija u vezi svrhe Pesaha, Shadala u vezi "zlog oka" i nečistoće cara’ata, te Rambamovo razumijevanje svrhe žrtava. Čine li vam se takvi pristupi uvjerljivima?

Ţivjeti sam: prokletstvo?

Blagoslov

ili

Bilam blagosilje narod, " ָ ָ‫דֶ ן ״ ָ ם ״לְ ב‬ ‫"מ ְִשכֹן״ּובַ ּג ֹעמִם״ֹלא״ ִמ ְ ַח ָשב‬. To se često prevodi kao: "Evo, to je narod koji će ţivjeti sam i neće se računati među narode." Međutim, u čemu je blagoslov da se živi sam? ‫״‬

 Netziv čita Bilamove riječi kao upozorenje protiv asimilacije. Kada narod živi sam, onda su oni "‫"מ ְִשכֹן‬, sposobni ţivjeti [u miru i dostojanstvu]. Međutim, kada stupaju u interakciju s "‫"בַ ּג ֹעמִם‬, a zatim "‫"ֹלא ִמ ְ חַ ָשב‬, oni se ne smatraju vaţnim ili dostojnim poštovanja. ‫״‬

 Slažete li se? Izaziva li asimilacija progonstvo ili ga spriječava? Općenito, promovira li Tora odnos izolacije od okolnih kultura ili politiku uključivanja u vanjski svijet? Koji je pravi balans između ovo dvoje?  Potražite riječ " ָ ָ‫ "ב‬u popisu pojmova. Koja druga značenja ili konotacije može imati ova riječ? Kako se to može primijeniti na naš stih? Odnosi između Židova i ne-Židova Rabinski midrašim stvaraju poveznicu između Jitroa i Bilama, smještajući ih obojicu na faronov dvor, te da su bili upućeni u njegovu odluku da porobi židovski narod. I dok je Bilam prikazan kao začetnik Izraelskog ropstva, Jitro je opisan kako ne želi sudjelovati u tom planu. Što bi u biblijskom tekstu moglo potaknuti takav prikaz?

 Usporedite i uočite razlike između ta dva protagonista. Kako se svaki od njih odnosi prema Izraelskom narodu? I kako se zauzvrat postupa prema svakome od njih?  Kakvu poruku o odnosima Ţidova i ne-Ţidova moţemo naučiti iz te usporedbe? ■ Prevela Tamar Buchwald Godina 12 7 Broj 41 Strana

Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Misken, sakana i sochen

5) Riječ misken ‫ מסכן‬znači "bije-

riječima? Započnimo s Kleinom. Bez

dan, jadan", i pojavljuje se u Kohelet

da objasni zašto, on stavlja glagole 1 i

4,13;9,15-16. Imenica, miskenut ‫מסכנות‬

2 pod istu zabilješku. Pretpostavljam

Na početku knjige Šemot, Izraelci

- "siromaštvo" nalazi se u Devarim

da ako je netko u nečemu dobar, on je

su prisiljeni graditi arei miskenot ‫ערי‬

8,9. Klein (u svom CEDEL) napominje

i "koristan" i "priviknut". On kaţe da

‫ מסכנות‬- "gradove spremišta" (Šemot

da riječ "meskuin", definirana kao

je to povezano s akadskim izrazom

"zao, pogan" ima svoje porijeklo u

sakanu ana koji je nađen u pismima iz

ovoj riječi:

Tel Amarne, a koji znači "brinuti se

1,11). Korijen ‫ סכן‬je u brojnim hebrejskim

Francuski,

mena – neke su još i danas u uporabi,

meschino, iz arapskog miskin,

a neke više ne. Pogledajmo prvo razli-

(u VArab. se izgovara me-

čita značenja, a onda pokušajmo vi-

skin), 'siromašan, jadan, bi-

Međutim, on također spominje da

djeti jesu li povezana.

jedan', što je posuđeno iz aramejskog

neki znanstvenici (vjerojatno Ku■ tscher, koji ima poglavlje posvećeno

misken ili sirijskog mesken,

tome) kaţe da je sohen "povezan s

'siromašan', što je vjerojatno

akadskim šaknu (namjesnik provin-

posuđenica

cije)", što je povezano sa segan ‫– סגן‬

1) Glagol ‫( סכן‬u kal obliku) moţe značiti "bio koristan, okoristio se". Ovo značenje nalazimo u Ijov 15,3; 22,2; 34,9; 35,3.

hebrejskog

ili

talijanskog

za". Na osnovu toga, on ovaj korijen

riječima, sve tamo od biblijskih vre-

akadskog

muškenu, 'prosjak, potrebit'.

2) U hifil obliku (‫ )הסכין‬on znači "privikao se, naviknut na". Ovaj se oblik pojavljuje u Bamidbar 22,30; Tehilim 139,3; i Ijov 22,21. 3) Poznata riječ sakana ‫ סכנה‬- "opasnost" ne pojavljuje se u Tanahu (često se pojavljuje u rabinskom hebrej-

6) Kao što sam gore spomenuo, miskenot znači skladišta. Osim u Šemot, riječ se pojavljuje i u Melahim I 9,19; i Divrej HaJamim II 8,4.6.; 16,4; 17,12 i 32,28. Dakle, kakve veze postoje među tim

povezuje sa sohen, koji se brine za ljude.

u biblijskom hebrejskom upravitelj kojega je postavila vlast, a kasnije u rabinskom hebrejskom zamjenik. On kaţe da šaknu dolazi od šakanu, što znači "poloţiti, postaviti, imenovati", i srodan je s hebrejskim ‫ שכן‬- "nastaniti se, boraviti". Oba glagola su, veli on

skom). No pojavljuje se kao nifal glagol jednom u Kohelet 10,9 ‫ יסכן‬- "bit će ozlijeđen". U rabinskom hebrejskom nalazimo piel oblik, koji ima značenje "izloţiti pogibelji". Izvedenice uključuju sikun ‫ סיכון‬- "rizik" i misukan ‫מסוכן‬

– koji je u Talmudu

značio "u opasnosti" no u srednjevjekovnom hebrejskom je značio "opasno". 4)

Imenica sohen ‫ סוכן‬se nalazi u

Ješajahu 22,15, te kao sohenet ‫ סוכנת‬u Melahim I 1,2.4. Obično se tamo prevodi kao "posluţitelj" ili "pratilac". U suvremenom hebrejskom, sohen znači "agent" a sohnut ‫ סוכנות‬je "agencija". Strana 8

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Misken, sakana i sochen

šaph'el oblici od ‫=( כון‬biti, biti postavljen, biti ustanovljen), stoga on doslovno znači 'navesti da bude, navesti da se postavi, navesti da se ustanovi'. (Ostali se ne slaţu i kaţu da je šaknu zapravo sumerskog porijekla.) Klein tvrdi da je miskenot također povezano s ‫שכן‬, pa daje slijedeću etimologiju: Vjerojatno posuđenica

akadskog maškanu (=skla-

izobilju, i treba je davati u porcijama,

brine zbog gladi u budućnosti. On

kao što se daje siromašnima.

odbacuje nepotrebne komplikacije

dište, magacin), od šakanu (=

Steinberg povezuje sva značenja

poloţiti, dati depozit, uskla-

pod zajednički naslov "u brizi za

dištiti), što je povezano s he-

potrebe svog gospodara". Ta briga

brejskim ‫=( שכן‬boravio je,

navodi čovjeka da pokuša učiniti svoj

boravište).

posao na najbolji način da pomogne

Međutim, on nije povezao misken ili sakana sa bilo kojom drugom riječi. Daat Mikra na Devarim 8,9 povezuje (5) i (6) navodeći da su skladišta potrebna onda kada hrane nema u

Godina 12 9 Broj 41 Strana

(1), i da bude veoma paţljiv prilikom tog posla (2), te svjestan opasnosti (3). Prirodno, to je uloga sohena, siromaha da se brine u vezi hrane, a skladišta pohranjuju hranu za drţavu koja se

Geseniusa i Fursta, kada mu je jasno da su riječi povezane. Njegovo je objašnjenje u svakom slučaju jasno i primamljivo. Ali ja mislim da je na neki način, malo previše jasno, a jezik se obično ne razvija samo tako. Zbog toga sam sklon prihvatiti mišljenje kasnijih stručnjaka koji

pokazuju

različite izvore za različita značenja korijena. ■

Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Narod koji odvojeno živi Ovo je nevjerojatan trenutak u ţidovskoj povijesti, iz dobrih i ne tako dobrih razloga. Po prvi puta u gotovo 4000 godina u isto vrijeme imamo suverenitet i neovisnost u zemlji i drţavi Izrael, te slobodu i jednakost u dijaspori. Postojala su vremena – prekratka – kada su Ţidovi imali jedno ili drugo, ali nikad prije nisu imali oboje u isto vrijeme. To su dobre vijesti. Manje dobre vijesti su, međutim, da se antisemitizam vratio sa ţivućim sjećanjem na Holokaust. Drţava Izrael ostaje izolirana u međunarodnoj političkoj areni. Ona je i dalje okruţena neprijateljima. I to je jedina nacija od 193 nacije koje čine UN, čije pravo na postojanje je neprestano pred izazovom i prijetnjom. Uzimajući u obzir sve to, čini se da je pravo vrijeme da ponovno promotrimo riječi koje se pojavljuju u ovotjednoj parši, a koje je izgovorio poganski prorok Bileam, i koje se mnogima čine kao najmoćniji saţetak ţidovske povijesti i sudbine: S vrha hridi ja ga gledam, s visoka ga motrim brijega. Gle naroda koji odvojeno ţivi, među narode on se ne broji. (Br. 23,9) Za dvojicu vodećih izraelskih diplomata 20.stoljeća – Yaakova Herzoga i Naphtalija Lau-Laviea – ovaj stih saţeo je njihov pogled na ţidovski narod nakon Holokausta te uspostavu drţave Izrael. Herzog, sin glavnog izraelskog rabina i brat Chaima koji je kasnije postao predsjednik Izraela, bio je generalni direktor Ureda premijera od 1965. pa sve do svoje smrti 1972. Naphtali Lavie, koji je preţivio Auschwitz i postao glavni izraelski konzul u New Yorku, ţivio je da vidi svog brata, Rabbi Yisraela Meir Laua, Strana 10

kako postaje glavni rabin Izraela. Herzogovi sakupljeni eseji objavljeni su pod naslovom izvedenim iz Bileamovih riječi, Narod koji odvojeno ţivi. Lavievi su objavljeni pod nazivom Bileamovo proroštvo – ponovno poveznica sa ovim stihom. Za obojicu, taj stih je izraţavao jedinstvenost ţidovskog naroda – njegovu izolaciju s jedne strane, i njegov prkos i otpornost s druge strane. Iako se suočio s opozicijom i progonstvom od strane najvećih ikad poznatih svjetskih sila, on ih je sve nadţivio. Međutim, s obzirom na povratak antisemitizma, vrijedi se sjetiti jedne određene interpretacije ovog stiha, koju je dao dekan ješive iz Volzhyna, R.Naftali Zvi Yehudah Berlin (Netziv, Rusija, 1816-1893). Netziv je protumačio stih ovako: u svakoj drugoj naciji, kada bi neki narod otišao u izgnanstvo i asimilirao se u dominantnu kulturu, on je stekao prihvaćanje i poštovanje. Sa Ţidovima, je bio obrnut slučaj. Kada su u izgnanstvu, ostali vjerni svojoj vjeri i načinu ţivota, oni su mogli ţivjeti u miru sa svojim susjedima poganima. Kad su se pokušali asimilirati, bili su prezreni i ugnjetavani. Tako, kaţe Netziv, stih treba čitati ovako: „Ako je to narod zadovoljan time da bude sam, vjeran svom karakterističnom identitetu, tada će biti sposoban prebivati u miru. Ali ako Ţidovi traţe da budu poput drugih naroda, narodi ih neće smatrati vrijednima poštovanja. To je vrlo značajna tvrdnja, s obzirom na vrijeme i mjesto kada je izrečena, a riječ je o Rusiji u posljednjoj četvrtini 19. stoljeća. U to vrijeme, mnogi su se ruski Ţidovi asimilirali, neki su konvertirali na kr-

šćanstvo. Ali antisemitizam nije jenjavao. On je rastao, te eksplodirao u nasilje u pogromima koji su se dogodili u više od stotinu gradova 1881. godine. Nakon toga su uslijedili luđački antisemitski zakoni 1882. Shvativši da su u opasnosti ako tamo ostanu, između 3 i 5 milijuna Ţidova pobjeglo je na Zapad. U to vrijeme je Leon Pinsker, ţidovski liječnik koji je vjerovao da će širenje humanizma i prosvjetiteljstva privesti antisemitizam kraju, iskusio veliku promjenu u srcu i napisao jedan od ranih tekstova se■ kularnog cionizma, Auto-emancipacija (1882). Riječima nevjerojatno sličnim Netzivovim, on je rekao, „U traţenju sjedinjenja s drugim narodima (Ţidovi) su se do neke mjere dobrovoljno odrekli svoje nacionalnosti. Pa ipak nigdje nisu uspjeli u tome da od svojih bliţnjih sugrađana steknu priznanje kao građani jednakog statusa.“ Oni su pokušavali biti poput svih ostalih, ali to ih je samo stavljalo u još veću izolaciju. Nešto se slično dogodilo i u Zapadnoj Europi. Daleko od toga da je prestalo neprijateljstvo prema Ţidovima, prosvjetiteljstvo i emancipacija uzrokovali su da ono još više mutira, od religiozne judeofobije, do rasističkog antisemitizma. Nitko o tome nije govorio oštrije od Theodora Herzla u The Jewish State (1896): Mi smo se iskreno nastojali svugdje uklopiti u društveni ţivot zajednica koje su nas okruţivale te sačuvati vjeru naših otaca. To nam nije dozvoljeno činiti. Uzalud smo vjerni patrioti, naša vjernost na nekim mjestima odlazi u ekstreme; uzalud ţrtvujemo ţivote i vlaDivrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Narod

sništvo kao naši bliţnji sugrađani; uzalud teţimo uvećati slavu naše domovine kroz znanost i umjetnost, ili njeno bogatstvo kroz promet i trgovinu. U zemljama u kojima smo ţivjeli stoljećima još uvijek nas se smatra strancima… Kad bismo samo mogli ostati u miru… Ali mislim da ne smijemo ostati u miru. Što smo više uspijevali u tome da budemo kao svi ostali, ukazuje Herzl, to smo manje bili voljeni od svih ostalih. Svjesno ili ne, ti glasovi 19. stoljeća bili su jeka onoga što je izgovoreno 26 stoljeća ranije od strane proroka Ezekiela, koji je u B-ţje ime govorio potencijalnim asimilacionistima među Ţidovima koji su bili u izgnanstvu u Babilonu: I neće se zbiti o čemu sanjate kad govorite: `Bit ćemo kao drugi narodi, kao narodi ostalih zemalja što sluţe drveću i kamenju.` (Ez.20,32) Antisemitizam je jedan od najsloţenijih fenomena u povijesti mrţnje, i nije mi namjera da ga ovdje pojednostavljujem. Ali postoji nešto od trajnog značaja u načinu na koji se slaţu pogledi Netziva, jednog od najvećih rabinskih učenjaka svoga vremena, i dvojice velikih sekularnih cionista, Pinskera i Herzla, iako su se njihova mišljenja razlikovala u mnogočemu drugome. Asimilacija nije lijek za antisemitizam. Ako te ljudi ne vole zbog onoga što jesi, oni te neće više voljeti budeš li se pravio da si ono što nisi. Ţidovi ne mogu izliječiti antisemitizam. Samo antisemiti to mogu učiniti, zajedno sa društvom kojem pripadaju. Razlog tome je to što Ţidovi nisu uzrok antisemitizma. Oni su njegov objekt, ali to je nešto potpuno drugačije. Uzrok antisemiGodina 12 11 Broj 41 Strana

koji odvojeno živi

tizma je duboka slabost u kulturama u kojima se pojavljuje. On se pojavljuje kad god društvo osjeća da nešto nije u redu, kad god postoji duboki misaoni nesklad između onoga kako stvari izgledaju i onoga kako ljudi misle da bi stvari trebale izgledati. Tada se ljudi suočavaju sa dvije mogućnosti. Oni se mogu pitati, „Što smo učinili krivo?“ i početi činiti ispravno, ili se mogu pitati, „Tko nam je to učinio?“ i traţiti ţrtveno janje. Stoljeće za stoljećem Ţidovi su bili ţrtvena janjad za događaje s kojima nisu imali nikakve veze, od srednjevjekovnih pošasti do zatrovanih bunara, od unutarnjih previranja u kršćanstvu do poraza Njemačke u Prvom svjetskom ratu, pa sve do neuspješnosti mnogih današnjih muslimanskih drţava. Antisemitizam je bolest, i nju ne mogu izliječiti Ţidovi. To je također i zlo, i oni koji ga toleriraju kada bi mogli protestirati protiv njega potpomaţu zlo. Mi se nemamo razloga ispričavati za naše inzistiranje na tome da budemo drugačiji. Judaizam je započeo kao protest protiv carstava, simboliziranih Babelom u Postanku i drevnim Egiptom u Izlasku. To su bila prva velika carstva koja su postigla slobodu nekolicine pod cijenu ropstva većine. Ţidovi su uvijek iritirali carstva zbog svog inzistiranja na dostojanstvu pojedinaca i njihove slobode. Antisemitizam je ili posljednji izdah kulture koja propada, ili prvi upozoravajući znak novog totalitarizma. B-g je zapovjedio našim precima da budu drugačiji, ne zato što su bili bolji od drugih – „Znaj, dakle, da ti G-spod, B-g tvoj, ne daje ovu dobru zemlju u posjed zbog tvoje pravednosti, jer si ti narod tvrde šije!“ (Pnz. 9,6) – nego zato što time

što smo drugačiji mi učimo svijet dostojanstvu razlika. Carstva ţele nametnuti jedinstvo pluralističkom svijetu. Ţidovi znaju da jedinstvo postoji u nebu; B-g je stvorio raznolikost na zemlji. Postoji jedna temeljna razlika između antisemitizma današnjice i njegovih preteča u prošlosti. Danas imamo drţavu Izrael. Više se ne moramo bojati onoga što su Ţidovi shvatili nakon konferencije u Evianu 1938., kada su narodi svijeta zatvorili svoja vrata i Ţidovi su znali da nijedan kvadratni centimetar zemlje ne mogu zvati svojim domom u smislu u kojem je to izrekao Robert Frost, mjestom na koje „kada moraš otići tamo, moraju te pustiti unutra.“ Danas imamo dom – i svaki napad na Ţidove i Izrael danas sluţi samo tome da Ţidovi i Izrael postanu jači. Zato je antisemitizam ne samo zlo, već je i autodestruktivan. Mrţnja uništava onoga koji je njome ispunjen. Ništa nikada nije postignuto time što Ţidove, ili bilo koga drugoga, netko proglašava ţrtvenom janjadi za svoje grijehe. Ništa od rečenoga nije namijenjeno da umanji ozbiljnost s kojom se moramo zajednički boriti protiv antisemitizma i svake druge religijske ili rasističke mrţnje. Ali neka Netzivove riječi budu uz nas. Nikada ne smijemo odbaciti svoju karakterističnost. To je ono što nas čini onime što jesmo. Niti postoji bilo kakva kontradikcija između toga i univerzalizma o kojem su govorili proroci. Baš suprotno – i to je ideja koja mijenja ţivot: U našoj jedinstvenosti leţi naša univerzalnost. Ako budemo ono što samo mi jesmo, time doprinosimo čovječanstvu onime što samo mi moţemo dati. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Čuvajte se tuđih blagoslova Na svijetu postoje ljudi koji su jednostavno previše nametljivi za svoje vlastito dobro. Kao što Salomon ističe u Izrekama, oni izazivaju pse koji prolazi i ulaze u svađe i polemike koje ih se zapravo ne tiču izravno. To je glavni Balakov prijestup, kako je opisano u ovotjednom čitanju Tore. Ţidovski narod nije prijetio njemu niti njegovom narodu. Jednostavno oni su se našli u njegovoj neposrednoj blizini,, a on je njihovu prisutnost iskoristio za svoje osobne ambicije i predrasude. Ima jedna strašna sklonost u međuljudskim odnosima, a to je da se zabadanje nosa prekriva plaštem aure altruizma i pravednosti. Talmud osuđuje one koji potiču kontroverze, pogotovo kad nisu osobno uključeni ili pogođeni problemom u pitanju. Balak nikada nije volio Ţidovski narod i uvijek je gledao kako da ih eliminira iz ţivota u svom okolišu. Njemu je jasno da mu trenutno ne prijeti opasnosti od njih i mada prolaze uz njegove granice, oni nemaju namjeru osvojiti njegovu zemlju. Ipak, on se odluči upustiti u borbu s Ţidovskim narodom, i da se tako

Strana 12

izrazim, sa samim B-gom i postavlja se kao zaštitnik svih naroda koje ugroţava puko postojanje Ţidovskog naroda i njihovo pravo da prime u baštinu zemlju koja im je obećanu preko njihovih predaka.

Poput svih ljudskih likova koje susrećemo u Bibliji, Balak i Bilaam su arhetipovi ljudskih bića koja postoje u svim generacijama i okolnostima. Čuvajte se njihove dobrote i blagoslova. On, zajedno sa svojim dobrovoljnim partnerom Bilaamom, smišlja plan kako da prokune Ţidovski narod i time ih oslabi te ih na kraju ukloni sa scene. No, on svoj animozitet prema Ţidovskom narodu skriva iza zvučnih načela i opravdanih razloga. Ali na kraju, on se jednostavno miješa u pitanja koja ga se ne tiču izravno. Svjedoci smo ovog fenomena i u današnjem svijetu u odnosu na drţavu Izrael, a prema tome, i na Ţidovski narod općenito. Čitav se

svijet bavi situacijom u vezi Izraela i Palestinaca. Čini se da nitko nije voljan dopustiti stranama u ovom sporu da stvar riješe same i među sobom. Svatko ima planove, karte i savjete o tome kako da izvrši pritisak na Izrael da nekako popusti nerazumnim zahtjevima Palestinaca. Ovaj se spor zapravo ne tiče bilo kojeg od sveučilišnih profesora ili dobrotvora koji vode BDS pokret ili bilo koju drugu od bezbrojnih nevladinih organizacija koje nas neprestano gnjave. Oni ne ţive u ovom području svijeta, niti su■ podloţni stalnim opasnostima koje iz dana u dan opsjedaju izraelsko društvo. Oni veličaju svoje miješanje u tuđe poslove svojom samodopadnom samopravednošću i: "Ja znam što je dobro za vas, bolje od vas samih", što često karakterizira one koji sebe nazivaju naprednima i liberalima. U današnjem svijetu postoje mnogi Balaci i Bilaami koji se brinu za nas i zapravo nam ne ţele nauditi. Poput svih ljudskih likova koje susrećemo u Bibliji, Balak i Bilaam su arhetipovi ljudskih bića koja postoje u svim generacijama i

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

okolnostima. Čuvajte se njihove dobrote i blagoslova. Svakom nepristranom promatraču naše današnje svjetske scene prilično je očito da su stvari danas u dobroj mjeri zbrkane. Ekonomska trţišta oporavljaju se od neočekivane odluke britanskog izbornog tijela da napusti Europsku uniju. Sektaški ratovi muslimanskog svijeta u Afganistanu, Iraku, Libanonu, Siriji i Saudijskoj Arabiji nastavljaju se i dalje bez milosti, ne jenjavaju niti na vidiku imaju izlaznu strategiju. Sjedinjene Drţave proţivljava razdoblje rasne napetosti, atavizma slične situacije od prije pola stoljeća. S tom razlikom što su tada oni naivni među nama mislili da će zakonodavstvo, vladini programi i druge društvene inicijative riješiti problem rasnih sukoba i diskriminacije. No, trenutno, nitko ne vjeruje da je osnovni problem rase i nasljeđe ropstva koje ga je oblikovalo stvarno na putu da pronađe rješenje i nestane. Iran otvoreno nastavlja svoje agresivno vojno jačanje, uopće se ne obazirući na duh, ako ne čak i tekst, sporazuma o nuklearnom razoruţanju koji je potpisao. A, svjetske sile koje su pristale na taj sporazum nemoćne su da ga zaista i provedu. Sve u svemu, svjetska scena je pretovarena teškoćama i opasnostima. Čini se da smo sami sebe doslovno stjerali u poslovični kut. Ovdje u Izraelu ţivimo u sjeni mogućeg političkog skandala koji će izazvati potres i koji će sigurno okončati ţivot sadašnje krhke koalicijske vlade. Nadam se da nema nikakve osnove za glasine koje kolaju u izraelskim medijima u vezi Godina 12 13 Broj 41 Strana

Čuvajte se tuđih blagoslova ovog potencijalnog skandala. No, i ranije smo već bili svjedoci kako su nedjela, pohlepa i loše procjene srušile utjecajne i moćne. Bilo bi krajnje naivno pomisliti da se takav scenarij ne moţe ponoviti. U najboljem slučaju, već sama mogućnost potencijalne sramote dovoljno je uznemirujuća i nedvojbeno će izazvati političke i društvene efekte. Ovdje u Izraelu, kao i u SAD-u (kako je već rečeno,) ruţan spektar etničke diskriminacije i razdora još je jednom podigao svoju glavu. I mi u Izraelu smo mislili da su loši, stari dani 1950-ih i 1960-ih ostali iza nas i da smo prevladali najgore od aškenasko-sefardske etničke podjele. Međutim, neki od onih prosvijetljenih među izraelskom ljevicom ponovo su zapalili vatru napada i diskriminacije protiv sefardske populacije omalovaţavanjem, vrijeđanjem i poniţavanjem njihove zajednice, kulture i vjerovanja. To je, naravno, dovelo do usijane razmjene vatre u raspravi koja u stvarnosti ne postiţe ništa i jedino ponovo otvara stare rane. Sve ovo predznak je uistinu vrućeg ljeta.

Poteškoće koje su gore navedene na kraju će se na ovaj ili na onaj način razriješiti. Ţivot stalno u prvi plan gura probleme i pitanja. Glavna je stvar biti u stanju izdvojiti istinske egzistencijalne probleme od prolaznih smetnji kojih nikada neće nedostajati. Ono što odvraća paţnju obično je zanimljivije od bavljenja onim što je relevantno, osnovnim stvarima koje obuhvaća ţivot nacije i osobni ţivot. Opstanak Ţidovskog naroda, kao iznimnog Ţidovskog naroda, glavno je pitanje s kojim se suočavamo u ovom naraštaju. Sve smetnje mogu doći u doticaj s tim glavnim pitanjem, pa čak i utjecati na smjer u kojem ono ide i na rješenje, ali smetnje same po sebi nikada ne smiju postati glavno pitanje. Stoga će se vođe u Vladi ovdje u Izraelu, smjenjivati, etnička trvenja će i dalje postojati iako se nadamo da će se smanjivati i ublaţavati, svjetska ekonomija će se s vremenom stabilizirati, a današnje smetnje će ući u sutrašnje povijesne knjige. No pitanjem Ţidovskog opstanka, ovdje u našoj drevnoj domovini i u dijaspori, moći ćemo se pozabaviti jedino uz neprestani trud i dosljednom smjelošću. Mi trebamo više svojih resursa i talenata investirati u bavljenje glavnim pitanjem i pustiti da neke smetnje odumru jer se njima ne bavimo. Naši napori trebaju se koncentrirati na izgradnju Ţidovske odanosti i tradicioinalnog znanja u slijedećoj generaciji Ţidovske omladine. Tu vrijedi veliko Hilelovo načelo – ako nisam za sebe, tko će biti za mene? I upravo je tako. Šabat šalom ■ Strana 13

Rabbi Dovid Goldwasser:

Dobro oko

"... riječi Bilaama ben Be'ora, riječi čovjeka s otvorenim okom." Raši objašnjava da je bio slijep na jedno oko; uklanjanje tog ostavilo je prazninu. Targum Onkelos to prevodi ovako: "riječi čovjeka koji vidi dobro." Kako pomiriti to dvoje? Svetac Baal Šem Tov nam govori da se od proroka, da bi zasluţiti Boţansku Prisutnost, traţilo da se suzdrţe od svih grijeha i da odrţavaju visoku razinu svetosti u svim

■

vremenima. Oni su, pak, stalno usmjeravali ţidovski narod i prigovarali mu da se pokaje i vrati Hašemu. S vremena na vrijeme, Hašem će, isto tako, dopustiti da Njegova Boţanska Prisutnost boravi uz određene pojedince, kako se ne bi pruţilo drugima izgovor da kaţu kako bi i oni učinili tešuva kad bi usvojoj sredini imali velike proroke. Pa ipak Bilaam je, kao što znamo, bio zao i svoje fizičko tijelo nije ni na koji način posvetio. Nije ispunio ni jednu micvu i zapravo oskvrnuo je svoje tijelo počinjenjem grijeha svih vrsta. Kako je od svih ljudi baš on zasluţio da Šehina prebiva nad njim? Baal Šem Tov ovako objašnjava: kako bi se stvorio okvir da se to ostvari, Hašem je napravio tako da Bilaam ne vidi na jedno oko, pa tako ne moţe s tim okom počiniti grijeh. To oko je postalo spremište za sve-

Strana 14

tost (kedušu) koja ne vidi ništa tjele-

Naši mudraci nam (Megila 28a)

sno. Ipak, ono moţe vrlo dobro vi-

kazuju da je čovjeku zabranjeno

djeti viziju Hašema. S tim je okom

gledati u lice zloj osobi, jer ona

mogao

negativnim silama koje zrače iz

artikulirati

proročanstvo

budućnosti koje mu je podareno Odozgo.

njega moţe vršiti negativan utjecaj. Talmud (Brahos 21a) citira rabina

To je ono što Targum misli pod

Johanana: "Bi li taj čovjek molio ci-

"čovjek koji vidi dobro." To se pose-

jeli dan." Slonimer objašnjava da to

bno odnosilo na činjenicu da Bilaa-

znači da svatko treba biti u podru-

movo oko nije moglo vidjeti nepri-

čju molitve cijeli dan, što znači da,

mjerena znamenja materijalnog svi-

kao u molitvi, oči treba spustiti, a

jeta i zlo koje je mogao razabrati

srce podići prema gore. To je u su-

duhovno, proročku viziju.

glasju s Talmudom (Jevamos 105B):

Maajan HaNitzchi proširuje to na komentar Ba'al Šem Tova da odredi zašto je točno Bilaamovo oko bilo određeno da kanalizira Boţanski duh. On napominje da se bit ţidovske svetosti postiţe preko očiju.

"Čovjek koji nudi svoje molitve gore, mora usmjeriti oči dolje i iznad." Filozofski rečeno, to znači da ţelja čovjekova srca treba biti usmjerena ka postizanju duhovnog, a ne materijalnog.

Onaj tko ţeli da ga se naziva svetim,

Ginas Veradim primjećuje da po-

mora čuvati svetost svojih očiju.

stoje mnogi slučajevi u Tori gdje se Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Dobro oko

kaţe: "On podiţe oči i ugleda" (Be-

Poniţen posebno grubim prizo-rom

reišit 18,2, 22,13). To nas uči da su

s kojim su mu se oči susrele, mladić

oči (pogled) cadikima spuštene pre-

je brzo zatvorio oči i okre-nuo se. U

ma tlu u svako doba, kao (pogled)

tom trenutku se podsjetio dirljivih

onih koji su izuzetno sveti i skro-

riječi Baal Shomer Emu-nima: "Ako

mni. Tek kada ţele nešto vidjeti,

netko prolazeći ulicama naiđe na

podići će pogled.

neki nepristojan prizor i odvrati

Eto toliko je pohvalno čuvati svetost očiju. Iako je Bilaam bio opak čovjek i nije ispunio ni jednu micvu, ipak je zasluţio da Boţanski duh progovori kroz njega, jer je posvetio svoje oči. Koliko li se to još više od-

pogled od toga, treba znati da je to prigoda kada će bilo koji zahtjev koji uputi Hašemu, biti pri-hvaćen." Gorko plačući, čovjek je odmah zamolio

kćerin

trenutni

oporavak.

nosi na Bnei Jisroel, koji ima tu po-

Mladić je nastavio zaobilaznim

vlasticu da ispuni brojne micvot i

putem prema ljekarni. Bio je gotovo

ţeli vršiti Hašemovu volju.

tamo kad mu je zazvonio mobitel.

Mladi student Kolela koji je u Ofakimu ţivio zaklonjenim ţivotom, nikad se nije morao susresti s nedoličnim i neumjesnim znamenjima kojima obiluju veliki gradovi. Jednom se kći tog mladića ozbiljno razbolila i trebalo ju je odvesti u bolnicu u Ber Ševu. Nakon sati i sati konzultacija s brojnim liječnicima, mladića su poslali u Tel Aviv da uzme izuzetno skup lijek koji treba osobno pokupiti i platiti u gotovini.

■

Njegova supruga, koji je bila kraj djevojčicina kreveta, bila je na drugom kraju linije. Bila je vrlo emotivna i minute su prošle prije nego što je uspjela progovoriti. Samo nekoliko minuta ranije, kaţe, liječnici su bili izvan sebe jer su primijetili naglo poboljšanje stanja njihove kćeri. Oni, zapravo, poručuju da se odloţi onaj veliki trošak, jer se čini da to neće biti potrebno. ■ Prevela Dolores Bettini

■ ■

Godina 12 15 Broj 41 Strana

Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Ljubav raste unatoč nama Bileamu, Moavcu, dana je razina proroštva jednaka Mošeovom. On je grozan lik – vođen čašću, arogantan i pohlepan za novcem.

stavno ne moţemo vidjeti na nijedan drugi način. Najčešće to vidim kod djece. Moje dijete uspije proliti mlijeko po cije-

Balak, kralj Moaba, uvidjevši da

lom hladnjaku i prosuti cijeli paket

konvencionalna oruţja nisu bila dje-

pahuljica na pod. I ja pokušavam

lotvorna protiv ţidovskog naroda,

pronaći zakonska opravdanja da ga

odlučuje se za duhovni put i unaj-

ubijem. A onda mi uputi predivan,

mljuje Bileama da prokune narod.

bezobrazan, ali ljupki osmijeh i ja se

B-g dozvoljava Bileamu da ode sa

jednostavno ne mogu ljutiti na nje-

Balakom,

Na nekoj razini, to je ono što se dogodilo sa Bileamom. On je traţio nešto loše što će reći o ţidovskom narodu. I očajnički se trudio da to pronađe – jer je bio vrlo dobro plaćen za to. Ali što se više trudio, iz što je više kutova gledao, to je više vidio samo dobro – i kada je otvorio svoja usta, to je ono što je izašlo iz njih.

upozorava

ga. Koliko god pokušavao, sva moja

Svi znamo, nadam se, da su ljud-

Balaka da će govoriti samo ono što

ljutnja se istopi i zamijenjena je lju-

ska bića duhovna bića stvorena na

mu B-g dozvoli. Tri puta Bileam

bavlju. To se ponekad događa i sa

B-ţju sliku. Mogu postojati površin-

ali

Bileam

pokušava prokleti ţidovski narod i

■ ske grubosti, arogancije, ljutnje i

tri puta umjesto prokletstva B-g u

mnoge druge karakteristike koje nas

njegova usta stavlja proročki blago-

doista ţivciraju. Ali kad pogledamo

slov. Njegova proroštva su jedan od

iza toga, nijedna od njih nije vaţna.

najpoetičnijih i najljepših dijelova

To su sve samo osobne nesigurnosti

cijele Tore. Cijela je priča vrijedna

koje se izraţavaju na određeni na-

čitanja.

čin. Svi smo mi na istom brodu i nema potrebe to uzimati za ozbiljno ili

Kao što sam opisao gore, što više

biti uzrujan radi toga. Većinu vre-

je Bileam pokušavao prokleti ţidov-

mena, to nam je teško učiniti. Me-

ski narod, to je više blagoslova izla-

đutim, ponekad smo dotaknuti ljud-

zilo iz njegovih usta. Ponovo i po-

skom dušom neovisno od toga kako

novo, on je pokušavao naći slabost

se ta osoba ponaša. Samo je ljubav

koju će istaknuti i, ponovo i pono-

uvijek bezuvjetna. Odnos moţe

vo, umjesto toga je pronalazio sve-

imati uvjete, ali ljubav ne. Ljubav je

tost. I ono što je vidio, to je i govo-

povezivanje dviju duša i kada se to

rio.

dogodi, to nadilazi detalje ţivota.

Ukratko, Bileam nije mogao naći

bračnim drugom, barem je tako u

ništa loše što bi rekao o ţidovskom

mom odnosu. Obično, moja ţena je

narodu. On je, da tako kaţemo, iz-

ljuta na mene, nije draga prema me-

gubio loše riječi jer nije bilo takvih

ni ili je čak otvoreno gruba (to se

koje je mogao reći. To je istina u ţi-

događa i u najboljim odnosima) i

votu općenito: ponekad si jedno-

obično će zauzvrat dobiti isto to, i to

stavno ne moţemo pomoći, iako se

sa kamatama! Međutim, u rijetkim

to ne događa često jer smo vrlo tvr-

prilikama, unatoč mojoj ţelji da od-

doglavi. Ali ponekad, kad smo od-

govorim na isti način, moja ljubav

lučni u tome da nekoga vidimo u

prema njoj ispliva na površinu i ne

lošem svjetlu, njegova prirodna do-

mogu osjećati ništa drugo (koliko

brota sjaji kroz njega i mi ga jedno-

god bih to htio!)

Strana 16

Ponekad u ţivotu, mi volimo unatoč nama samima. Otvorimo svoja usta i, na naše iznenađenje, izlazi blagoslov. Vremena poput tih su vremena prave srţi onoga što jesmo. Mi dodirujemo nešto dublje i za mene, ta vremena su dragocjena. Njih treba prihvatiti, u njima uţivati i njih traţiti. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Unutarnji neprijatelj Zli vrač, Bilam, dao je sve od sebe da uništi Izrael prokletstvima, no Vječni je pokvario njegove planove, i tako mu zapetljao jezik da su riječi koje su izašle bile blagoslov, a ne prokletstva. Budući da njegovi napori nisu donosili rezultata, Bilam je pribjegao drugom manevru. Kako je znao da Vječni prezire razvrat, namjestio je da Midjanke navedu Izraelce da počine blud. To je uistinu razljutilo Vječnog, i dvadeset i četiri tisuće Izraelaca umrlo je od pošasti. Bilam je bio ljuti neprijatelj, ali on nije mogao nauditi Izraelu. Međutim, kada su se Izraelci predali razuzdanom ponašanju i razvratu, oni su sami sebi postali najveći neprijatelj. Moţemo se obraniti od vanjskih neprijatelja, ali imamo ranjivost da naškodimo sami sebi neprimjerenim seksualnim ponašanjem. Traţenje istine Je li Bilam doista mislio da bi mogao nadmudriti Vječnog? Talmud navodi nekoliko "širokih" načela. Hillel je preobraćeniku rekao da je bit Tore: "Ljubi svog bliţnjeg kao sebe", a Rabi Akiva je rekao da je to sveobuhvatno načelo Tore. Ben Azai je rekao da je stih "Ovo je knjiga Adamovih naraštaja" (Breišis 5,1) sveobuhvatan. Talmud kaţe: "Koji je mali redak o kojem ovise sve osnove, bitni elementi Tore? 'Znaj Ga (Vječnog) na svim svojim putovima' (Mišlej 3,6, Berahos 63a)." Htio bih Vam ukazati da postoji svobuhvatni stih u musaru, ljudskom ponašanju i psihologiji: "Svi su putovi osobe ispravni u njenim vlastitim očima" (Mišlej 21,2). Neki Godina 12 17 Broj 41 Strana

ljudi mogu učiniti nešto pogrešno iako znaju da je pogrešno, ali velik broj ljudi vjeruje da je ono što rade ispravno i često se svojski opiru bilo kakvoj sugestiji da moţda nisu u pravu. Moţda je u tome veličina patrijarha Abrahama kod njegove spremnosti da ţrtvuje svog sina Izaka. Desetljećima je Abraham glasno protestirao protiv poganskih rituala prinošenja ljudske ţrtve. "B-g nikada ne bi poţelio ljudsku ţrtvu. Ovo je grozota!" Da je izvršio B-ţansku zapovijed da prinese Izaka kao ţrtvu, morao bi objaviti: "Cijeli svoj ţivot bio sam u zabludi". Abraham je bio spreman to učiniti. To je znak veličine, priznati da ste u krivu. Mi smo često ţrtve samoobmane. Kada poţelimo nešto učiniti, obrambeni mehanizmi u našem podsvjesnom umu mogu smisliti genijalne razloge zašti je ono što ţelimo učiniti ispravno i odgovarajuće. To se naziva racionalizacijom. Smišljamo logičke razloge za ono što ţelimo učiniti i vjerujemo u njih, a ako nas netko kritizira, gorljivo branimo svoje pogreške.

Jedan je hasid zatraţio Rebbe Yisraela iz Rhizina da ga uputi kako da izbjegne pogrešne odluka. Rebbe mu je rekao kako je način na koji hodač po ţici odrţava svoju osjetljivu ravnoteţu da ne padne i smrtno strada, to da kad osjeća da ga vuče na jednu stranu, on se malo nagne na drugu stranu. "Mnoge od tvojih ţelja proizlaze iz jecera hara. Kada osjetiš poriv da učiniš nešto, napravi stanku i smisli razloge zbog kojih to ne bi trebao učiniti. To te moţe osposobiti da zadrţiš balans i činiš ono što je ispravno." ■

Često postajemo žrtve samoobmane. Kada poželimo nešto učiniti, obrambeni mehanizmi u podsvjesnom dijelu našeg uma u stanju su smisliti genijalne razloge zašti je ono što želimo učiniti ispravno i primjereno. Bilam nije bio budala. Bilo mu je rečeno, nimalo nejasnim riječima, da mu Vječni neće dopustiti da prokune Izrael, a on je očito poznavao beskonačnu moć Vječnoga. Ipak, njegova mrţnja prema Izraelu je poremetila njegovu moć rasuđivanja i on je pokušao učiniti ono što je po logici znao da ne moţe. Ako ţelimo učiniti ono što je ispravno, moramo biti na oprezu i spremni se braniti. Naši obrambeni mehanizmi djeluju u podsvjesnom dijelu našeg uma koji je "lukav, zbunjujuć i moćan". Moramo vjeţbati svoj svjesni um do kranjih granica, kroz molitvu i musar kako bismo izbjegli samoobmanu. ■

Strana 17

Rabbi Shlomo Carlebach:

Pripovjedač priča Prije nego što je umro sveti Baal Shem Tov je svim svojim učenicima iznio njihovu svrhu u ţivotu, posao koji svaki od njih treba napraviti u ovom svijetu. Neki da podučavaju Toru, drugi da budu skriveni cadikim... Ali Yenkeleu je rekao “idi po svijetu i pričaj priče o meni.“ Kao što si moţete i zamisliti, Yenkele baš nije bio oduševljen s ovom počasti. Zapravo, dobio je napad panike. “Što! Mislite da moram trčati naokolo, od grada do grada, kao ulični svirač, moljakati ljude da me slušaju! Ja imam ţenu i djecu! Koliko ću dugo biti odsutan od svog doma?“ Jedini odgovor Baal Shem Tova da uvjeri Yenkelea bio je, “Bit će ti sasvim jasno kad odradiš svoj posao.“ I tako je Reb Yankele krenuo od grada do grada i pričao priče o rebeu. Na kraju, bez da zna zašto ili kako, stigao je do Italije. Ţidovi u Italiji imali su malo kontakta ili interesa za svetog Baal Shem Tova ili hasidsku misao pa je bilo jako malo ljudi kojima je njegovo zvanje imalo ikakvog smisla. Pa ipak on je stalno slušao da u Sienni ima jedan izuzetno bogat čovjek koji bi platio pedeset lira za svaku priču koja mu se ispriča o svetom Baal Shemu. Yenkele, specijalista u tom području, znao je tisuće priča o Baal Shemu. I tako pomisli on u sebi,“ Moţda je to što je Rebe imao na umu, jer ako ispričam bogatom čovjeku sve priče koje znam, mogu otići u mirovinu za cijeli ţivot.“ Yenkele je poţurio u Siennu i predstavio se bogatom yidu (Ţidovu, op.pr.). “Ţelim da znate da vam mogu ispričati svaku priču koja postoji o svetom Baal Shemu, on me je sam imenovao da budem pripovjedač priča, izabran između njegovih najbliţih hasidim (hasida)“ Yid (Ţidov) je bio zadovoljan. Strana 18

Njegovo je lice sjalo oduševljenjem. “Ne mogu vam reći koliko mi to znači. Ostanite sa mnom na slavlju slijedećeg Šabata, i ja ću pozvati sve Ţidove u gradu da čuju priče o svetom Baal Shemu.“ Došao je petak uvečer. Yankele se osjećao kao kod kuće…blizak s bogatim Yideleom i stoga potpuno opušten. Ali kada je došlo vrijeme da kazuje priče, um mu je postao potpuno prazan. Nakon mjeseci na putu, na kojem je neprestano pričao priče gdjegod se našao, sada se nije mogao sjetiti ček niti prvog retka neke od njih. Potpuno zbunjen, osramoćen, on se ispričao. “Molim vas gospodine, nemojte misliti da sam laţov. Ja stvarno znam tisuću priča o svetom Baal Shemu. Ali - iz nekog razloga - ovaj čas ne mogu se sjetiti niti jedne.“ Na sreću, Yenkeleov domaćin nije bio ljut, nego je imao puno razumijevanja. “Siguran sam da ste izmoreni zbog dugog putovanja. Sutra će vam se vratiti snaga i moći ćete nam pripovijedati mnogo priča o svom Svetom učitelju koliko god ţelite.“ Da skratimo priču, tri obroka Šabesa (Šabata) su prošla, a Yenkele se nije sjetio niti jednog događaja iz mnogih čudesnih priča koje je ranije pripovijedao o svetom Baal Shemu. Čak je i četvrti obrok, gozba Kralja Davida, prošao bez i jedne riječi. Yenkele se silno ispričavao svom domaćinu i bio potpuno zbunjen svojim iznenadnim gubitkom pamćenja. “Ne znam što mi se dogodilo!“ Trgovac mu je zahvalio za njegove napore i ipak mu je dao nekoliko stotina lira za njegove muke. U nedjelju ujutro Yenkele je krenuo u drugi grad, ali on više nije bio isti čovjek. Njegovo samopouzdanje i vjera u sebe kao pripovjedača bili su potpuno skrhani. Kako je uopće, u trenutku, mogao zaboraviti sve što je dijelio sa svojim svetim učiteljem? To čak nije bilo moguće! A ipak se dogodilo. Nekoliko kilometara izvan Sienne

prošao je pored kuće sa spuštenim roletama. Odjednom, na umu mu se pojavila priča koju nikada prije nije ispričao. Brzo si ju pribiljeţivši, Yenkele je okrenuo konje i pojurio najvećom brzinom natrag do yidelea. Kad su sluge otvorile vrata, Yenkele je potrčao uz stepenice u vili bogatog čovjeka, bez da je čekao da bude najavljen, vičući kao pomahnitao: “Sjetio sam se! Sjetio sam se priče!“ Ali kada je Yenkele vidio lice svog domaćina, kratko je zastao. Trgovac je bio blijed, oči su mu bile otečene i crvene, pune suza. Činilo se kao da jedva stoji na nogama, kao da je bio u velikoj boli zbog nekih loših vijesti. “Gospodine! Gospodine! Što se dešava?....Što nije u redu? Je li netko iz vaše obitelji umro? Moţda je bolje da dođem u neko drugo vrijeme.“ “Nitko nije umro, Yenkele. Drago mi je da si se vratio. Molim te sjedni kraj mene i ispričaj mi svoju priču.“ Yenkele, koji je bio jako uzbuđen, sjeo je na rub najbliţe stolice i bez oklijevanja počeo: “To je ludo jer ja ne znam početak ove priče, i ne znam kraj. Znam samo njen srednji dio, a čak i to je malo nejasno. Ali, barem ću vam dati nešto kao zahvalu za vašu dobrotu prema meni.“ I evo što mu je rekao: Jednom sam putovao sa svetim Baal Shemom kada je on iznenada rekao: “Promjeni smjer, okreni konje. Moramo otići u glavni grad druge regije. Tamo je biskup pozvao na pogrom da ubije sve Ţidove, i moramo im pomoći.“ Ja, kao i mnogi hasidim bili smo preplašeni. Vrlo je opasno ići javno u grad u kojem će se dogoditi pogrom. Ali otišli smo. Rolete su na svakom prozoru u Ţidovskom kvartu bile spuštene, vrata zaključana. Nije bilo ţive duše na ulici jer svaki je Ţidov znao da ako se pokaţe bit će na mjestu ubijen. Svjetina se okupljala na trţnici. Podij je već bio podignut za biskuDivrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Pripovjedač

pov govor, i svi smo znali da će poslije govora početi ubijanje i pljačka. Baal Shem je izabrao kuću točno nasuprot podija i pokucao na vrata ali nije bilo odgovora. Sveti Besht je tada uzviknuo: “To sam ja, Israel, Baal Shem Tov. Pustite me unutra.“ Netko je konačno malo odškrinuo vrata, vidio Rebbea i povukao njega – i nas – u kuću. “Zar ne shvaćate da riskirate svoje ţivote kad ste došli ovamo? Oni nas sve ţele ubiti!“ “Ne brinite“, uvjeravao ih je sveti Baal Shem. “Ja nisam došao nikoga ugroziti.“ Kad se našao u kući Baal Shem Tov je širom otvorio rolete i stao točno ispred prozora, da vidi što se dešava. Yidden u kući nisu mogli vjerovati Rebbeovoj hucpi (iako znači “ drskost“, pojam se često upotrebljava s poštovanjem da se ukaţe na nekoga tko ima hrabrosti da poduzme vaţan rizik da bi postigao cilj, op.pr.). Svake dvije sekunde, njegov ga je domaćin preklinjao: “Molim vas, zatvorite rolete, svjetina će nas vidjeti i ubiti.“ “Imaj povjerenja u mene. Zar vi zaista mislite da bih ja učinio da se takva stvar dogodi?“ Do tog vremena tisuće su gojim (ne-Ţidova, op.pr.) stigle na trg. Ja i ostali hasidim smo drhtali. Mogli smo osjetiti mrţnju, agresivnost svjetine, a još ih se više stotina nagomilavalo na to područje da im se pridruţe. Konačno je u procesiji koja se polagano primicala podiju, stigao i biskup. Sveti Baal Shem ga je promotrio na trenutak, onda me pozvao. “Yenkele! Idi, kaţi biskupu da hoću porazgovarati s njim!“. U tom se trenutku biskup pribliţavao stepenicama podija. “Rebe!“ uzviknuo sam, “To je bezumno! Ja neću ţiv stići do podija.“ “Vjeruj mi,“ rekao je Rebe. I ja jesam.

Godina 12 19 Broj 41 Strana

priča

Bilo je čudesno, poput razdvajanja Crvenog mora. Hodao sam ravno od vrata kuće do skoro samog središta podija. Svi su se izmicali da naprave prostor za tog jednog samog Ţidova. Kada je biskup krenuo naprijed, ja sam mu rekao: “Sveti Baal Shem ţeli porazgovarati s vama!“ Biskup je mamash (stvarno, op.pr.) problijedio. Izgledao je pogođen, ranjen. “Kaţi mu da ću doći za nekoliko minuta. Jer sada svi ovi ljudi čekaju na mene da počnem svoj govor.“ Otrčao sam natrag do Baal Shema i izvijestio ga: „Za pet minuta!“ Baal Shem je rekao: “Sada.“ Tako sam otišao natrag kroz svjetinu – baš kao i prije. Biskupa su bili najavili. Ja sam mu morao upasti u riječ. “Sveti Baal Shem Tov kaţe: “Odmah sada!“ Stvarno je bilo nevjerojatno čudo da je biskup ustao. Rekao je svojim domaćinima i svim ostalima, “Vratit ću se odmah.“ I potpuno sam, bez povorke, slijedio me kroz svjetinu do kuće gdje je sveti učitelj čekao. Sveti Baal Shem i biskup su se zaključali u sobu. Prolazili su sati. Kad je biskup izišao, oči su mu bile crvene, pune suza. On nije bio isti čovjek koji me je slijedio do kuće. I kada je otišao, nestao je i nije se vratio na podij. Do pogroma nije došlo. Slijedećeg jutra smo Baal Shem Tov, ja i ostali hasidim napustili grad. To je sve čega se sjećam. Ostalo ne znam. Kada je Yenkele završio pripovijedati priču bogati je čovjek počeo nekontrolirano jecati. Yenkele nije znao šta da radi. “Yaakove!“ uzviknuo je trgovac. “Zar ti ne znaš tko sam ja?“ Yankele se zagledao u njegovo lice i proučavao ga, ali ga nije prepoznao. “Istina je, kada sam vas prvi puta vidio pomislio sam da sam vas ranije već negdje vidio. Ali ja sam putovao kroz tako puno zemalja, teško je znati gdje…“

“Ja sam taj biskup!“ “Što? Ali vi ste Ţidov! Kako to moţe biti?“ “Ja sam rođen kao Ţidov, ali moja je obitelj bila vrlo siromašna. Nikada nigdje nije bilo mjesta za mene. Toliko sam patio da sam se sklonio u crkvu. Bio sam vrlo bistar i postupno sam napredovao do poloţaja biskupa. Poput svih konvertita, i ja sam se uvijek sramio svog porijekla. Da dokaţem kakav sam kršćanin postao, započeo sam kampanju da se poubijaju svi Ţidovi. I uspio bih u tome, ali sveti Baal Shem je znao istinu i zaustavio me prije nego što je bilo prekasno. On me naveo da napravim tešuva, da se pokajem.“ “Znao sam da zbog mog grijeha to neće biti lako. Dok sam odlazio od svetog Baal Shema, preklinjao sam ga da mi kaţe kako mogu znati da li je moja tešuva prihvaćena na Nebu. “Sveti Baal Shem je razmislio na trenutak i onda odgovorio: 'Jednog dana, netko će ti doći i ispričati ti ovu priču, točno, baš tako kako se to danas dogodilo. Tada ćeš znati da su tvoji napori da se pokaješ uspjeli i prihvaćeni na Nebu.' “Kada si prvi puta došao, ja sam te prepoznao i ponadao se, jer ti si jedini čovjek osim mene i svetog Baal Shema koji zna ovu priču. Kada se nisi mogao sjetiti priče prve noći shvatio sam da se nisam dovoljno pokajao. Gevalt! (Jao meni! op.pr.) Koliko sam se samo molio u petak navečer! Na Šabes! Prije i poslije svakog obroka, molio sam za vas da se sjetite svega, do najmanjeg detalja.“ “Ali kad se ipak nisi mogao sjetiti niti jedne priče, prestrašio sam se. Činilo se da nema nade da će mi biti oprošteno. Da ću morati napustiti ovaj svijet bez da napravim potpunu tešuva, pokajanje. “Kada si otišao, gevalt, jao, kako li sam plakao! Tada, i tek tada, B-g je imao samilosti za mene. “I ti si se sjetio ove priče.“ ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: HUKAT

Parša (priča) Balak je o iscjeljivanju i zaštiti, kao i druge parašot u mjesecu tamuzu. U ovoj paraši možemo pronaći tajnu za istinsko iscjeljenje i za uspješno suočavanje s izazovima s kojima se susrećemo. Balak, sin Ciporov, kralj Moaba, čije kraljevstvo graniči s Amorejcima, vidio je da je narod Izraela porazio Amorejce. Osjetivši se ugroženim, on nastoji pronaći način da porazi Izrael pa zatraži savjet od starješina Midjana, koji su mu, prema nekim komentarima, rekli da se moć Mojsija nalazi u njegovom glasu, u magijiama koje izvodi, čime je i nadvladao faraona, a pomoću toga će i sada pobijediti. Balak nato pošalje glasnike Bilamu, vraču velikom koliko i Moše (u svijetu nečistoće), pokušavajući iskoristi njegove talente u svoju korist. Priča o Balaku nije nepravedna prema bilo čemu što naša mašta moţe izmaštati o ratovima između dobrih i zlih čarobnjaka. No ipak, niti Moše ni Izraelci nisu u ovu priču, svjesno uključeni. Kada su Balakovi glasnici došli Bilamu, Bilam im odgovara da pošto se posavjetovao s B-gom, ne može udovoljiti njihovim željama. Balak ustraje pa šalje druge glasnike, obećavajući Bileamu veliku čast i bogatstvo. Bileam se ponovo savjetuje s B-gom, i onda kreće na put. I mi radimo isto. Često se puta u životu susretnemo s problemom, za kojeg nam je već bilo jasno dano kako da gledamo na njega. Duboko u sebi znamo da je smjer kojim smo krenuli pogrešan, ali novac i slava nam ne daju mira, pa mi malo po malo nađemo "logičan" način da izbjelimo ono što je očito i nedvojbeno nečisto. Strana 20

Paraša započinje riječima: "Balak, sin Ciporov, vidje sve što Izrael učini Amorejcima." Zohar se bori s riječima: "I Balak je vidio" - "Što je vidio?", da bi naučili da potpuna slika nije ono što oči vide, već ono što se percipira kroz mudro promatranje. Zohar koristi izraz "prozori mudrosti", tj. pitanje je kroz koji prozor ćemo vidjeti našu stvarnost? Budući da su naše oči uistinu prilično ograničene u onome što mogu vidjeti. To nas uči da u trenutku kad dođemo u doticaj sa svojim istinskim mjestom za koje je rečeno "i ti ćeš činiti ono što je ispravno i dobro", netaknutim mjestom ljubavi, suosjećanja i tolerancije, onda se znanje i istina doista jasno otkrivaju, a prozor je čist i providan. Međutim, ako odlučimo ne vidjeti odgovor, ako nastavimo slijediti iskvarenost i slavu, onda će naš izbor dovesti do propasti kao što je to na kraju bilo s Bileamom. U početku, dok je Bileam još uvijek "čist", i njegov ego još nije uzeo udjela u događaju, on dobiva pravi odgovor, ali nakon što bude podmićen on svoje rasuđivanje prilagođava kako bi se ono prilagodilo njegovim željama i njegovoj ţudnji za slavom i bogatstvom. On ţeli odgovor koji će biti u skladu s "prozorom" kroz koji on sada gleda. I to je odluka koja ga vodi u smrt. Dok Balak i Bilam rješavaju stvari između sebe, Izraelci nisu svjesni zavjere koja se kuje protiv njih. Oni su zauzeti pripremanjem za ulazak

u Izrael nakon 40 godina lutanja, a u njihovom taboru ostaje ambijent "kako su dobri stanovi tvoji i šatori Jakovljevi". To je mjesto Tore, mudrosti, ljubavi, jedinstva, međusobnog poštovanja i duhovnog rada. Paraša Balak nas uči da je način kako da se zaštitimo od negativnosti uključivanje u pozitivnosti, usredotočenje na ono što želimo, a ne na ono što ne želimo, drugim riječima da rastjeramo, tamu uranjanjem u svjetlo. I tako je napisano: "Cijeli svijet je jedan vrlo uzak most i što je najvažnije je da se nimalo ne bojimo"; u trenutku kad osjetimo ■ strah i odvratimo svoj pogled od svojih namjera i svog cilja, od naše povezanosti sa Svjetlom, umjesto svjetlosti potpuno nas obuzme strah i tama i u tome je naša propast. Na kraju, prije nego što je, poniţen, otjeran iz Moaba Bilam savjetuje Balaka da je jedini način da našteti narodu Izraela, ili općenito bilo kome u takvoj situaciji, uzrokovati da se odvrati od pravog puta i da se u svojoj nutrini poveže s tamom. U tom trenutku oni gube svoju obranu i padaju opljačkani pred bilo kojim neprijateljem. Sebičnost, strah i mržnja naši su najveći neprijatelji; oni, a ne nešto izvanjsko. Kad Moapci i Midjanci šalju svoje kćeri u tabor Izraelaca da ih navedu na iskušenje da skrenu sa svog puta, izbija pošast u kojoj umire dvadeset i četiri tisuće ljudi. Jedino Pinhas žrtvujući svoj život, zaustavlja pošast i donosi ozdravljenje narodu Izraela. On time stječe prvosvećeništvo. Prema Zoharu se sljedeća paraša, paraša Pinhas, bavi uglavnom s ozdravljenjem. ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Eli Mansour

Ići ponizno pred B-gom Haftara, odabir iz Proroka, koji či-

mu B-g nije tehnički zabranio da

dent kao jedan od nekoliko slučaje-

tamo na Šabat Parašat Balak, preu-

ide, Bilam je inzistirao da ode, una-

va u Tanahu kada je B-g nekome

zet je iz knjige Miha. Prorok nas po-

toč tome što je dobro znao da to nije

postavio retoričko pitanje, a osoba je

tiče da se prisjetimo B-ţje dobrote

B-ţja volja. To je sušta suprotnost

odgovorila arogantno, misleći da je

prema nama u osujećenju Balako-

od "Asot Mišpat", pravilno, ispra-

B-g zapravo traţi informaciju. Bilam

vog i Bilamovog plana da uništi Am

vno, postupiti. Drugo, Bilam je bio

je trebao shvatiti da B-g izraţava

Jisrael stavljajući na njega proklet-

okrutan i zlonamjeran, odlučan da

svoje neodobravanje onoga što ti

stvo (6,5). Tada nam prorok preci-

pod svaku cijenu uništiti Bene Jisrael

glasnici ţele od njega. B-gu nisu bile

zno kaţe ono što B-g od nas ţeli u

bez ikakvog razloga. Mi trebamo

potrebne nikakve informacije; On je

zamjenu za Njegovu dobrotu: "... što

utjelovljavati ideal "Ahabat Heseda"

Bilamu govorio da ti ljudi traţe od

je to što B-g traţi od tebe, osim da

– da volimo i njegujemo dobrotu

njega da učini nešto što je za svaku

vršiš pravdu, voliš dobrotu i ideš

prema drugima, što je sasvim su-

osudu. U tome se sastojala Bilamo-

ponizno sa B-gom svojim" (6,8).

protno Bilamovom neprijateljstvu.

va bahatost.

Čini se jasno iz proročkih riječi da

Međutim, veza između Bilama i

U naše vrijeme, B-g nam ■se ne

su ove tri vrijednosti - vršenje pra-

trećeg ideala - "Hasne'a Lehet Im

obraća izravno, ali On komunicira s

vde, ljubav prema dobroti i ponizno

Elokeha" ("hodati ponizno sa svojim

nama neizravno. Kada nas zadesi

koračanje - ono što trebamo naučiti

B-gom") je manje jasna. Kako je Bi-

nesreća ili nevolja, to je način na koji

iz Bilamovog negativnog primjera.

lam utjelovio suprotnost ponizno-

nas B-g pita, kao što je pitao Adama

Bilam je sušta suprotnost isprav-

sti?

nakon njegova grijeha: "Gdje si?".

nom načinu ţivota, i tako na Šabat kad čitamo priču o Bilamu, mi čitamo opomenu proroka da od Bilama naučimo suprotno postupati.

Kada su Balakov sluţbenici prvi put došli k Bilamu i zatraţili ga da prokune Bene Jisrael, B-g se pojavio Bilamu u snu i upitao: "Tko su ti

Prva stvar koju učimo od Bilama

ljudi koji su s tobom?" (22,9). Bilam

je "vršenje pravde". Bilam je inzisti-

je odgovorio objašnjavajući B-gu tko

rao da ode u Moab kako bi prokleo

ti ljudi jesu – ljudi koje je Balak po-

Bene Jisrael, iako mu je B-g jasno dao

slao da zatraţe Bilama da prokune

do znanja da On to ne ţeli. Sve dok

Bene Jisrael. Midraš ističe ovaj inci-

(Berešit 3,9). On nas poziva da pogledamo i uvidimo gdje smo podbacili u vršenju svojih duţnosti, gdje je potrebno poboljšati naše ponašanje. Arogantan odgovor je bacati krivicu na druge ljude, ili, kao što to mnogi čine, strahovati da nešto nije u redu s mezuzom. Ponizan odgovor je da pognemo svoje glave u pokornosti, da priznamo da ne ţivimo onako kako bismo trebali, da postoje micvot koji zanemarujemo, da imamo midot (karakterne osobine) koji su manjkave, i da moramo raditi da bismo to poboljšali. Ovo je ideal "Hasne'a Lehet" koji učimo iz Bilamovog suprotnog primjera.

Moramo

naučiti

pognuti

glave kada nam B-g "govori" i ţivjeti s poniznim priznavanjem onoga što radimo krivo i onoga što trebamo učiniti kako bismo se poboljšali. ■

Godina 12 21 Broj 41 Strana

Strana 21

Biseri hasidske mudrosti Branitelj Izraela

R eb Levi Jichak iz Berdičeva imao je nadimak “Branitelj Izraela”, zato što je uvijek pronalazio način da obrani haside. Priča se kako je jednom bio neki hasid koji je za vrijeme molitve, dok je još nosio tfilin na glavi, počeo podmazivati kotače na svojoj kolima. Ostali hasidi su to neko vrijeme s nevjericom promatrali, a onda se poţališe rebu Jichaku: “Kakav je to hasid koji za vrijeme molitve podmazuje svoja kola?” Reb Jichak je neko vrijeme nepomično stajao, ne izustivši niti riječi, a onda iznenada pogleda u nebo i zavapi:

Jedinstvo često brkamo s istovjetnošću. Mi mo-

“Ribono Šelolam, pogledaj svoje dijete, čak i

ţemo pomisliti da bismo, kada bi svi mislili isto i

dok popravlja svoju prikolicu, nalazi vremena za

ponašali se na isti način, ţivjeli u savršenoj harmo-

molitvu… “ ■

niji. Ali jedinstvo je proces, dok je istovjetnost samo trenutačno stanje stvari. Kada bismo iste glazbene tonove opetovano ponavljali, to bi zvučalo monotono i čak iritiralo, dok različiti tonovi, kada je svaki odsviran na jedinstven način, proizvedu prekrasnu skladbu. Moţemo reći da je jedinstvo doslovno jednostavno, kao što su "jedan, dva i tri." Jedan podrazu-

J a još nisam zavrijedio da me zovete cadikom. Još uvijek među svom djecom najviše volim svoju. R. David iz Lelova ■

mijeva individualnu jedinicu, neovisnu, ali samu. Dva je dualnost, dvije različite jedinice. A tri uvodi treću dimenziju, koja moţe kombinirati ili sadrţavati dvije osnovne, stvarajući veće jedinstvo. To znači da jedinstvo moţe zbliţiti dva prividno odvojena elementa i, u isto vrijeme dok uvaţava jedinstvene kvalitete u svakome od njih, stvoriti cjelinu koja je mnogo veća od jednostavnog zbroja tih kvaliteta. Jedinstvo je harmonija unutar raznolikosti. R. Menachem Mendel Schneerson ■ Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana 22

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi. Dio II: Jore De'a Poglavlje 27 - Prinos od tijesta (hala)

spalimo ga (322,4-5). Drugdje je, u načelu, moţe pojesti muškarac kohen koji nije nečist zbog iscjedka ili ţena kohen koja nije

nečista

zbog

menstruacije, no običaj je da je se spali (322,5).

Kada

■

spaljuje, ne-kohen ne smije imati koristi od te vatre

biti namijenjen za pečenje, a ne za

Zapovijeđeno nam je da, kada pe-

(322,5). Izvan zemlje Izraela dopu-

prţenje ili kuhanje (vidi 329,1-9) i

čemo kruh, dio (koji se naziva hala)

šteno je jesti kruh čak i prije nego

mora biti namijenjen za ljudsku pre-

damo kohenu; učenjaci su ovaj dio

što hala bude odvojena od njega

hranu (330,8-9). Hala se odvaja

definirali kao 1/24 za pojedinca i

(vidi 323,1).

samo ako tijesto ima volumen od

1/48 za pekara (322,1). Rabinski, ova zapovijed vrijedi čak i izvan zemlje Izraela; vidi 322,2-4. Danas, budući da smo svi nečisti, u zemlji Izraela na stranu stavljamo 1/48 (ili barem komad veličine masline) i

Zapovijed o odvajanju hale odnosi se samo na tijesto napravljeno od (bilo koje od) pet vrsta ţitarica (vidi 324,1-2) i zamiješano sa (bilo kojom od) sedam vrsta tekućina (vidi 329,10). Barem dio tijesta mora

najmanje 43,2 volumena jaja (vidi 324,1.3.13; u vezi kombinacija i smjesa vidi 324,4-12; 325,1-2; 326,15), no tijesto se ne smije namjerno podijeliti u manje količine kako bi se izbjeglo odvajanje od njega (324, 14). Odvaja se samo nakon što se brašno pomiješa s tekućinom i po mogućnosti nakon što se umijesi cijelo tijesto (327,1-4), ali ako nije odvojeno od tijesta, moţe se ostaviti po strani nakon što je kruh ispečen (327,5). Osoba koja je stavlja na stranu najprije izgovara blagoslov “… Koji nam je zapovjedio da odvajamo halu” (vidi 328,1). Odvaja se samo ako tijesto u cijelosti pripada Ţidovu (330,1-7) i samo uz dopuštenje vlasnika (vidi 328,2-3). ■

Godina 12 23 Broj 41 Strana

Strana 23

Alan Morinis

Program musara

Kuda dalje?

ti vašu senzibilnost prema vašim

Duţnost mi je da s vama podijelim

mislima, govoru i postupcima. Pro-

svoje vlastito iskustvo u vođenju

širit će vam se mogućnosti izbora

učenika kroz te tekstove, što me

koje imate u ţivotu, a u isto će vrije-

navelo da vas upozorim da se to

me olabaviti stisak navike i ţudnje.

moţe

Da bismo nastavili Svođenje računa s

Da bi djelovalo, našu predanost

dušom, ostavimo li po strani svaku

valja stalno iznova osnaţivati i

drugu vrstu prakticiranja musara,

obnavljati.

moramo se suočiti s notornom či-

To je posao koji traje čitav ţivot. I

njenicom o ljudskoj prirodi, a to je

zbog njega ste i dobili čitav ţivot

da većina nas neće nastaviti s bilo

da ga obavite. (Rabi Simcha Zissel

kakvim prakticiranjem, na bilo koji

Ziv, Alter iz Kelma)

vremenski period, ukoliko nema

Naš je tečaj završen, i vaš je uvod u musar sada kompletiran. No putovanje je tek započelo. Kako ćete ga nastaviti?

vanjske strukture. Od vrhunca nadahnuća i odluke, naša predanost i provedba imaju sklonost da polagano kopne, sve dok ne postanemo toliko daleko od prakticiranja koliko

pokazati

kao

tvrd

orah.

Napisane prije više stotina godina na hebrejskom, od strane rabina čije je gledište formirao ţivot i vrijeme u kojem su ţivjeli, moţe iziskivati ustrajnost, strpljivost i veliku maštovitost kako bi se prodrlo kroz neprobojnu površinu do dragulja koji leţe ispod nje. Najbolji način da izučavate ove tekstove je uz ■iskusnog učitelja koji će vas voditi kroz njih. Ako ne uspijete naći učitelja, vaš trud će se mnogo više isplatiti ako ono što učite podijelite s kolegom ili grupom.

Minimalno što trebate raditi je prak-

smo bili dok još nismo ni znali da

ticirati Hešbon Ha'Nefeš (Svođenje ra-

postoji nešto takvo kao musar. Da

Dopustite da vam skromno pred-

čuna s dušom) što smo isticali tije-

bismo postigli ţeljeni rezultat, svoju

loţim moju vlastitu knjigu, Uspinja-

kom čitavog tečaja. Izgovaranje vaše

predanost moramo stalno iznova

nje po Jaakovljevim ljestvama (Clim-

jutarnje izjave i pisanje večernjeg

snaţiti i obnavljati, a to sama, bez

bing Jacob's Ladder), kao jednu mo-

dnevnika oduzima tek vrlo malo od

pomoći drugih, moţe postići jedino

gućnost teksta za izučavanje. Tu

vašeg svakodnevnog ţivota, no po

izuzetna osoba.

sam knjigu napisao upravo u tu

mom iskustvu, a i iskustvu mnogih drugih, ova praksa ima vrlo snaţno djelovanje na vašu razinu svjesnosti „svakoga trenutka“. Ona će poveća-

Ako ste ovaj tečaj prolazili zajedno s drugima, bio to jedan partner ili pak grupa, savjetujem vas da se nastavite susretati, učiti, prakticirati i razmišljati zajedno. Jedna je mogućnost ponovo prolaziti kroz materijal ovoga tečaja. Moţete izabrati i izučavati neku od knjiga musara: klasici poput Duţnosti srca, Puta pravednika, i Orhot cadikim vrve smjernicama i mudrošću. Sve tri su dostupne

hebrejsko-engleskom

prijevodu, i svaka je od njih izuzetna, pravi duhovni klasik.

Strana 24

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis

Program musara

svrhu, da suvremenim ljudima pru-

Na kraju, ţelim reći da su mi na-

ţim mogućnost da pristupe musar-

mjere u najvećoj mjeri usmjerene ka

skim tekstovima u obliku koji je

dobru, mada ponekad u tome ne

mnogo bliskiji i dostupniji od iz-

uspijem, pa ako nešto u ovom tečaju

ravnog nasrtanja na same tekstove.

nije ispunilo vaše potrebe ili vaša očekivanja, ili ako sam vas na bilo

Moţda ţivite u mjestu gdje vaš

koji način razočarao, primite moju

mjesni učitelj podučava musar. Prije

ispriku i molim vas za oproštenje.

desetak godina, ako ste ţivjeli van New Yorka, nije baš bilo vjerojatno

Uz ţelje za snagom, jasnoćom,

da će vam se na raspolaganju naći

uravnoteţenošću i ljubavlju.

musar. Sada su se stvari bitno promijenile. Sinagoge, i centri za učenje u mnogim gradovima od Miamija preko St. Luisa, do Los Angelesa, nude programe musara. Ja sam obučavao neke od vođa, a došli su i mnogi drugi s različitim pozadinama izučavanja musara. Raspitajte se uokolo da vidite što ima na raspolaganju.

kompjutere u kojima se palilo drvo,

B'jedidut, prijateljski,

a povezivost je bila takva da nije

Alan ■

mogla podnijeti skidanja datoteka. Ali mi moţemo, pa sam ja napravio programe u tu svrhu koje moţete pronaći na mojoj internetskoj stranici

www.mussarinstitute.org.

Ovi

programi za učenje na daljinu nude 26 tjedana učenja, i povezuju vas s partnerom u učenju (hevrutom) i

Ako ne pronađete neku obliţnju

malom grupom (va'ad) da pojačate i

grupu ili tečaj musara, u današnje

usvojite učenje i praksu koju ćemo

doba imate mogućnost učiti i prak-

zajedno raditi. Iako se materijali ša-

ticirati musar učenjem na daljinu. Ja

lju kompjuterski, doţivljaj učenja je

se obično našalim da je ta inovacija

poput zajedničkog učenja pod vod-

nastala u našoj generaciji, jer su u

stvom učitelja.

Litvi u 19. stoljeću, oni imali jedino

■ Godina 12 25 Broj 41 Strana

Strana 25

iska

ćeg t doma

POSAO GODINE

Izraelci prodali usavršenu bespilotnu letelicu za osam miliona dolara Iz

B92 , 30.6.2019. Jerusalim -- Izraelska kompanija Aeronautics potpisala je ugovor vredan osam miliona dolara za prodaju njihovog unapređenog drona model Orbiter 3 Oni nisu hteli da otkriju koja zemlja je bila njihov kupac. U tu cenu ulazi i usluga održavanja i podrške sa zemlje, saopštila je ta kompanija. Taktički Orbiter 3 UAV je kompaktan i lagan i služi za upotrebu u vojne i državne svrhe. Ima radni domet od 150 kilometara i može ostati u vazduhu do sedam sati na zadacima prikupljanja obaveštajnih po-

dataka, nadzora, prikupljanja informacija o potencijalnim ciljevima i izviđanjima. Uz to, ima kamere za dnevni i noćni vid, a poseduje i elektrooptičku kameru sa tri senzora. Sastavlja se za nekoliko minuta Ovaj potpuno autonoman sistem može da se sastavi u roku od nekoliko minuta, lansira se pomoću katapulta, a sleće uz pomoć padobrana i vazdušnog jastuka. Prilagođen je i kopnenoj i vodenoj sredini i može da nosi teret do pet kilograma, uključujući i multisenzorske laserske sisteme za ciljanje mete, prenosi The Jerusalem Post.

"Ovaj posao je direktan dokaz poverenja naših kupaca. Pokazuje snagu i pouzdanost proizvoda koje pružamo i razvijamo", izjavio je Amos Matan, izvršni direktor kompanije Aeronautics, koja ima 70 kupaca širom sveta. Bio im zabranjen izvoz Inače, ovoj kompaniji bio je zabranjen izvoz letelica 2017. godine. Naime, izraelsko Ministarstvo odbrane uvelo im je tada zabranu nakon što je list The Jerusalem Post Maariv objavio da je tim iz te kompanije stigao u Azerbejdžan da potpiše ugovor o prodaji svog Orbitera 1K UAV i da je tamo od njih zatraženo da napadnu vojnu poziciju u Jermeniji čime

bi prekršili izraelski zakon. Oni su negirali da su počinili bilo kakav prekršaj, a potom su objavili da je ugovor bio vredan više miliona dolara. Izrael vodeći izvoznik bespilotnih letelica Izrael se smatra vodećim izvoznikom bespilotnih letelica u svetu. U aprilu je vojna jedinica za izvoz Ministarstva odbrane saopštila da je taj izvoz Izraelu prošle godine doneo 7,5 milijardi dolara. Iako je cifra za 2018. godinu bila manja za 1,7 milijardi dolara u odnosu na prethodnu godinu, ona je još uvek bila viša od proseka u protekloj deceniji, saopšteno je iz Ministarstva. ■

ZNANOST

Snimljene prve fotografije Einsteinovog sablasnog djelovanja na daljinu Index 15.7.2019. ZNANSTVENU zajednicu oduševile su prve fotografije u povijesti kvantne sprege, fenomena toliko neshvatljivog i tajnovitog da ga je sam Albert Einstein opisao kao ''sablasno djelovanje na daljinu'', piše Science Alert Ove fascinantne snimke uhvatili su fizičari sa Sveučilišta Glasgow u Škotskoj. Mada će se nekima na prvi pogled činiti jednostavnima i neuglednima, fizičari diljem svijeta s razlogom su zadivljeni tim fotografijama i ne mogu prestati gledati u njih. Na njima je, naime, uhvaćena prepletenost dvaju fotona, odnosno čestica svjetla (elektromagnetskog zračenja) koje se ponašaju kao da su jedan sustav.

Page 26 Strana 26

Fizičar Paul-Antoine Moreau, voditelj tima koji je snimio ove fotografije, rekao je da su slike "elegantna demonstracija temeljnog svojstva prirode". Kako su to uspjeli? Kako bi snimili ove nevjerojatne fotografije, Moreau i njegov tim fizičara kreirali su sustav koji je izbacivao bujice prepletenih fotona na, kako su opisali, "nekonvencionalne objekte".

Drugim riječima, fotoni su bili spregnuti i jednom dijelu tih čestica događale su se iste promjene kao i drugom premda se utjecalo samo na jedan dio njih. Fascinantno, zar ne? Pogotovo ako se uzme u obzir da je cijeli

ovaj proces i fotografiran. Istraživanje naziva Imaging Bell-type nonlocal behavior objavljeno je u časopisu Science Advances te u njemu možete proučiti detaljan prikaz navedenog eksperimenta. ■

Prvo su razdvojili zraku spregnutih fotona i pustili jedan njen dio kroz tekući kristal, odnosno kroz materijal poznat kao βbarijev borat, koji je imao četiri filtra pomoću kojih su kod fotona pokrenuta četiri fazna prijelaza (promjene stanja). Drugi dio zrake nisu pustili kroz tekući kristal i filtre, ali su fotoni prošli kroz iste promjene, odnosno četiri fazna prijelaza. Divrej Tora

Godina 12

Broj 41