4-07 - Divrej Tora - Balak 5781

Divrej Tora Godina 14 Broj 37

Zagreb, šabat 26. lipnja 2021. - 16. tamuza 5781.

Broj 37

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

B’’H Šabat Balak Jeruzalem 19:08

20:31

Zagreb

20:31

21:32

Rijeka

20:36

21:36

Split

20:21

21:21

Dubrovnik 20:11

21:11

Vinkovci 20:18

21:19

Sarajevo 20:14

21:15

Doboj

20:19

21:19

B. Luka

20:23

21:23

Beograd 20:10

21:24

Novi Sad 20:14

21:29

Subotica 20:18

21:35

Zrenjanin 20:12

21:28

Niš

19:58

21:11

Beč

20:40

21:41

Frankfurt 21:20

22:21

Edison, NJ 20:13

21:22

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb na dan, utorak 3.7.2018.

Paraša Balak

The Seven Altars of Balaam James J. Tissot, 1836-1902 French Jewish Museum, New York City

(Bamidbar 22,2-25,9) Balak, kralj Moaba, poziva proroka

Bala'ama da prokune izraelski narod.

je pokušao prokleti izraelski narod, ali svaki puta je ishod bio - blagoslov. Bala'amovo proročanstvo sadrži i kraj dana i dolazak Mesije.

Alot Hašahar

3:00

Nakon prvotnog odbijanja, Balak šalje

Najranije Talit

3:59

drugu grupu pregovarača te Bala'am

Narod je podlegao čarima Moapkinja

Nec Hahama

5:11

dobija dopuštenje da ode. Međutim,

i dopustio da ga se namami na klanja-

Najkasnije Š’ma

9:06

B-g to uvjetuje time da Bala'am može

nje idolu Peoru. Kad je jedan izraelski

Zman Tefila

10:24

govoriti samo B-ž-je riječi.

dužnosnik

Hacot

13:00

Minha Ketana

17:34

Plag Haminha

19:11

Šekia

20:49

Cet Ha-kohavim

21:31

Misiju gotovo da je spriječila njegova magarica koja je opazila anđela kojeg je B-g poslao da prepriječi put Bala'amu.

Tri puta, u tri različite prilike, Bala'am

javno

uveo

midjansku

princezu u svoj šator, Pinhas ih je oboje ubio i tako zaustavio pošast koja je harala među narodom. ■ Prijevod: Dolores Bettini

OU Israel's Torah Tidbits

Alija po alija

Kohen – prva alija – 11 p’sukim

Izraela, kotira tako da ima sedru

(22,2-12)

nazvanu svojim imenom? Komen-

Balak nije bio toliko moćan kralj kao neki od njegovih susjeda u regiji.

Poraz drugih kraljeva unio je strah u Balakovo srce, i bilo mu je jasno da bi bilo uzaludno povesti konven-

cionalni rat protiv Izraela. Njegov je plan bio (nakon što je ispitao situaciju) da unajmi Bil’ama da prokune narod Izraela. S tom svrhom, Balak šalje delegaciju Bil’amu u Midjan.

Bil’am poziva izaslanike da provedu noć kod njega tako da mu (Bil’amu) B-g može govoriti. B-g se doista "ukazuje" Bil’amu i pita ga tko su ti ljudi. Bil’am priopći B-gu, te On upozori Bil’ama da ne ode s delega-

tari nude mišljenje da je Balak bio "iskreni neprijatelj" Izraela. Njegov se antagonizam temeljio na njegovom strahu od Izraela, njegove su namjere i postupci bili potpuno ja-

ciju. Da i mi moramo biti spremni

sni. Tijekom povijesti opsjedali su

ostaviti po strani ono što razdvaja

nas razni neprijatelji koji su se skri-

židovski narod na segmente, tako

vali iza osmijeha, maske prijatelj-

da se protiv zajedničkog neprijatelja

stva, ili stiska ruke na travnjaku

možemo boriti većom snagom. Ovo

Bijele kuće, a pokušavali nam zabiti

ne znači da moramo zanemariti,

nož u leđa. Dragi ujak / djed Lavan,

prijeći preko ili oprostiti te razlike.

vjerojatno je najveći primjer "potajn-

Ali moramo znati kada trebamo

og" neprijatelja. Balakova izravna

naše vjersko-svjetovne sukobe os-

mržnja je nešto prema čemu može-

taviti po strani, kako bismo bili

mo imati poštovanja. (Zanimljivo je

ujedinjeni protiv zajedničkih nepri-

da se Bil'ama povezuje s Lavanom.)

jatelja Židovskog naroda. Moramo

cijom, niti da prokune narod, zato

Komentari ističu da su Moav i

što su "oni blagosloveni".

Midjan bili ljuti neprijatelji. Ipak,

Zapazite: način na koji je uređena parša Balak vrlo je jednostavan… i vrlo rječit. Od samog početka sedre, pa sve do epizode s Bil’amom, sve je jedna zatvorena parša. Parša s’tuma obično znači da je sadržaj parše na neki način nastavak prijašnje parše. I, zapravo, epizodu s

ostavili su po strani ono u čemu se nisu slagali i ujedinili se za borbu protiv Izraela. To pokazuje moć antisemitizma na ovom svijetu. No to nas mora podučiti još jednu lek-

■

međusobno surađivati – aškenazim i sfaradim,

nacionalno religiozni i

haredi, ljevica i densica, religiozni i sekularni da ojačamo naš položaj protiv onih koji bi od nas uzimali dijelove Erec Jisraela, dijelili našu prijestolnicu, doveli u opasnost naše živote.

Levi – druga alija – 8 p’sukim (22,13-20)

Balakom-Bil’amom možemo sagle-

Ujutro, Bil’am (nevoljko) otpušta

dati kao još jednu bitku – bitku koje

Balakove glasnike odbijajući nji-

u tom trenutku nismo bili svjesni,

hovu ponudu. Balak šalje još veće i

bitku koja se "vodila" na drugačiji

prestižnije

način – no svejedeno bila je to bitka.

nudeći mu velike časti i bogatstva

Završni odlomak sedre – epizoda s

samo ako Bil’am prihvati ono što

b’not Moav – je parša za sebe, i kon-

Balak traži. Bil’am ponovo odbija,

kretno, otvorena parša. Parša p’tuha

no svjedno poziva delegaciju da

uobičajeno znači "nova tema". I tako

provede noć kod njega. Ovaj puta

i jest.

B-g dopušta Bil’amu da se pridruži

Kako to da Balak, zakleti neprijatelj Strana 2

izaslanstvo

Bil’amu,

Moavcima, no upozorava ga da ne Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

čini ništa osim onoga što mu B-g kaže. (Komentari iz toga izvlače ideju: "Kamo tko stremi, tamo će ga se i odvesti" – poslovično "uže kojim će samog sebe objesiti".)

Zašto je Bil’ama trebalo kazniti za to što je pošao s Balakovom delegacijom kada mu je B-g to odobrio?

Svakako da se čovjeka drži odgovornim za kršenje B-žjih zabrana, no jesmo li odgovorni i za stvari koje nisu konkretno zabranjene, ali je razumno pretpostaviti da B-g ne želi da ih činimo? Odgovor je da. To je jedan od koncepata koje uistinu izvodimo iz epizode s Bil’amom.

Tora nam daje vrlo jasnu ideju o tome što Hašem od nas želi. Mnoge se grijehe vrlo jasno imenuje – u stvari, kaže se da "nitko neće biti kažnjen sve dok nije izričito upozoren". Ipak, upozoreni smo da će se B-g razljutiti, recimo to tako, ako činimo stvari za koje znamo (trebamo znati) da su protivne Njegovim

svakom koraku. Kakav li je to uda-

lazima - magarica vidjela anđela

rac po Bil’amov ego, da narodi o

koji blokira put, ali Bil’am to ne

njemu imaju tako visoko mišljenje, a

vidi. Bil’am tuče magaricu svaki pu-

svjestan je da B-g odlučuje o svemu.

ta, sve dok joj B-g ne da moć govo-

željama. Ovo je stvar koja postoji i u

Šliši – treća alija – 18 p’sukim

međuljudskim odnosima. Roditelji,

(22,21-38)

na primjer, očekuju od djece da se ponašaju na određeni način, bez da im se to izričito kaže. Mi nismo programirani roboti, mi smo ljudska bića sa sposobnošću da promišljamo.

Bil’am se ujutro budi, osamari svog magarca (sam samcat), i odlazi s Moavskim službenicima. (U pasuku

se sugerira da je Bil’am otišao s velikom dozom oduševljenja "nadajući se" da će prokleti narod Izraela. Us-

ra, te ona kori Bil’ama za njegove postupke. Tada B-g dopušta Bil’amu da vidi anđela, te Bil’am uviđa svoj grijeh. On predlaže da se vrati, no anđeo mu dopusti da nastavi put, uz upozorenje da ne kaže ništa

za što nije "ovlašten".

(U Pirkei Avot se spominje da su "usta magarice" bila jedno od 10

Čitamo li plošno Humaš, stječe se

poredite to s Avrahamovim entu-

dojam da je Bil’am uistinu B-žji čo-

zijazmom u vezi Akeda.) B-g je "ljut"

vjek koji jedino želi činiti ono što

na Bil’ama što ide (iako je to On

B-g želi da čini. Tradicija ga opisuje

dopustio) te šalje anđela, pokušava-

drugačije, kao onoga koji zna da je u

jući ga odvratiti od toga da nastavi

potpunosti kontroliran od B-ga, no

put. Tora govori da je u tri zasebne

Balak izlazi ususret Bil’amu, koji

pokušava se protiv toga boriti na

prilike - simbolički u sve užim pro-

Balaku kaže da nema moć postupati

Godina 14 3 Broj 37 Strana

posebnih stvari koje su bile stvorene netom prije nego li je B-g počinuo od daljeg stvaranja na prvi šabat Stvaranja.)

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

vlastitim silama i mora reći samo

zbiva događa se nama. Paršat Balak

nemiren, ali Bil’am ga podsjeća da

ono što B-g "stavi u njegova usta".

(do zadnjeg odlomka) jedinstvena je

on (Bil’am) može prenijeti samo ono

(U ovome je značaj "usta magarice"

po tome što mi zapravo nismo uk-

što B-g želi da prenese.

– naime da je B-g Onaj koji daje dar

ljučeni. Balak šalje po Bil’ama; oni

govora; nitko ne bi trebao biti ohol

nas zajedno promatraju, grade žr-

zbog svoje uobičajene sposobnost

tvenike, prinose žrtve – mi smo

da se dobro izražava, misli uzvišene

potpuno nesvjesni onoga što se

misli ili je u stanju pojmiti duhovne

događalo.

ideje.)

Mošeovo proročanstvo.

Omiljeno oružje naroda svijeta je

R’vi’i – četvrta alija – 15 p’sukim

tanemo odani Tori, vjerni Hašemu, i

mač. "Oružje" Židovskog naroda je

(22,39-23,12)

različiti od drugih naroda.

Balak povodom toga prinosi žrtve, a

Hamiši – peta alija – 14 p’sukim

Bil’am daje nalog da se podigne 7

(23,13-26)

"moć govora" (molitva, divrej Tora, ljubazne riječi, itd.). Bil’am bahato polaže "svoje oružje" po strani i nastoji nauditi Židovskom narodu njegovim (našim) vlastitim oružjem.

B-g se, recimo to tako, suprotstavio Bil’amu njegovim vlastitim oružjem kojega se odrekao – anđelovim isukanim mačem. I na posljetku, kaže nam Tora, Bil’am je pao od mača. – Raši Jedna misao. Od početka Š’mot kada smo započeli svoje postajanje nacijom, pa kroz čitavu Toru, sve što se

Paršat Balak

je

čisto

žrtvenika za posebne žrtve.

Ako smo mi jedinstveni među narodima svijeta, to je zbog Tore i naše predanosti Tori, a ne nešto genetički,

niti

slučajnost

uvjetovana

našim rođenjem. Mi moramo očuvati tu jedinstvenost tako da os-

■

Balak odvodi Bil’ama na mjesto

(Sve što se čini vrlo je značajno – tj.

odakle se pruža drugačiji pogled,

Tora bilježi da su naša 3 praoca

nadajući se da će ovaj puta moći

prinijela 7 korbanot u različita doba.

prokleti narod. I ponovo je podig-

Bil’am se ponadao da će "ponišiti"

nuto sedam žrtvenika, te prinesene

efekt tih žrtava pred B-žjim očima

žrtve. Bil’am ponovo meditira i

prinoseći osobno 7 vlastitih žrtava.)

potom

Nakon meditacije, Bil’am "govori" o narodu Izraela. On ih ne proklinje, već umjesto toga predivno opisuje jedinstvenost Izraela. Balak je uz-

izriče

veličanstveni

opis

Izraelskog naroda. Balak kaže svoje a Bil’am ponovo objašnjava koja su njegova ograničenja. (Teško je to za nekoga kgoa se smatra oličenjem arogancije.)

Raši kaže da je Balak izabrao Roš HaPisga kao mjesto s kojega bi Bil’am

mogao

uspjeti

prokleti

narod, jer je predvidio da će Moše umrijeti na tom mjestu. Raši iznosi tvrdnju da je Balaku bilo to poznato o tom mjestu, no Bil’amu nije – da je Balak bio darovitiji prorok.

A Bil’am reče Balaku, sagradi mi "s ovime" sedam žrtvenika i pripremi mi "s ovime" sedam bikova i sedam ovnova. (23,1 & 29) S ovim, ba’ze. Učili smo da su svi proroci Izraela prorokovali sa ko, Strana 4

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

osim Mošea koji je prorokovao sa

protiv nas – mi smo u stanju, ne daj

ze.

Bil’am se držao kao da je na

B-že, uništiti sami sebe. To je uistinu

Mošeovoj razini i stalno se nabaci-

bilo tako prije više od 3000 godina; i

vao sa ze. B-g kaže Bil’amu, vrati se

nije ništa manje danas.

Balaku, i ovako – ko – ćeš govoriti.

Na jednoj razini, Paršat Balak je

Bil’am nakon toga shvaća poruku i

krajnje jednostavna i neposredna, s

prebacuje se na ko kada razgovara s Balakom. – *** ***

narod blagoslovio po treći puta.

Naš "protuotrov" za žrtvenike i žrtve B&B nalazimo u Bamidbar 29,16 & 25. I jednog jarca kao hatat… što je izjednačeno po g’matriji (2823). Šiši – šesta alija – 17 p’sukim (23,27

Balak predlaže još jedno mjesto s mogu

promatrati

Izrael;

možda će B-g dopustiti da ih se prokune. Bil’am ponovo zatraži da se podigne sedam žrtvenika, te da

se po jedan bik i jedan ovan prinesu na svakome od njih. Ovog puta, Bil’am

obratio Bil’amu, i "poslao ga da se spakira".

ne

meditira

na

svoj

uobičajeni način, jer očekuje da će rezultati biti isti, dakle, da će blagoslovi prokuljati iz njega – a on doista želi prokleti Izrael.

P’or. Budući da je u viđenju vidio da će Izrael uskoro pasti na P’oru, Balak pogrešno pretpostavi da će proklinjanje s tog mjesta proći s uspjehom (Raši).

p’sukim, osjećamo B-žju zaštitu dok Balak i Bil’am doživljavaju jedan za

Š’vi’i – sedma alija – 21 p’sukim

gotovo komično. Gemara kaže da je

(24,14-25,9)

Bil’am u nekim stvarima bio moćniji

Bil’am prorokuje o drugim narodima u regiji. Bil’amov je posljednji savjet, pošto su propali njegovi pokušaji da prokune narod, da se narod navede na idolopokonstvo i ne-

moralno ponašanje što će okrenuti B-ga protiv njih. Taj plan upali, te 24.000 ljudi pogine u pomoru poslije

orgijskih

svetkovina

Baal

Pe’ora. Tek odvažan čin Pinhasa ben Elazara ben Aharona HaKohena u obrani B-žje časti, zaustavi razorni pomor.

Balak odvodi Bil’ama na Roš Ha-

ravo zbog te jednostavnosti. Kroz 95

drugim neuspjehe koji izgledaju

Prije nego li Bil’am ode od Balaka,

-24,13)

kojega

Balaku je sada "bilo dosta", oštro se

izuzetno snažnom porukom – up-

Ovu završnu pouku sedre moramo i mi danas dobro naučiti. Ono što su Balak i Bil’am otkrili bilo je da kada

je Izrael u B-žjoj milosti, on će biti nepobjediv za sve napade izvana.

Niti jedan narod ne može uspjeti

od Mošea Rabeinu, pa kada je on bio uključen, B-g je obraćao posebnu pozornost našoj zaštiti. U tih 95 p’sukim, mi pucamo od ponosa zbog zlovoljnog divljenja jedinstvenom narodu koje je iznosio Bil’am.

A onda dolazi posljednjih 9 p’sukim sedre. Bil’am se vratio kući. Balak također. Nema više nikakve opasnosti. Paf! Mi smo to sami učinili. B-g nas je zaštitio od Bil’ama dajući mu riječi koje će govoriti. Ne dopuštajući mu da govori sam od sebe. A mi smo se onda odvratili i izdali B-ga. Samo 24000 smrtno stradalih, zbog odvažnog čina Pinhasa. Sidra nam viče svoju poruku. Sve što je potrebno da učinimo je da je poslušamo.

Posljednja 3 p’sukim se ponovo

je

protiv Izraela, kada smo "u dobrim

čitaju kaoMaftir.

Bil’am "podsjetio" B-ga na zlatno

odnosima" s B-gom. Međutim, ako,

tele, tako da bi On dopustio da

Primijetite na kojem mjestu se

izazovemo B-žji gnjev, tako da

narod bude pod kletvom. Međutim,

prekida

budemo nevjerni B-gu, zanemarimo

kada je ugledao mnoštvo utaboreno

između sedri. Zimri i Kozbi još nisu

li Toru i micvot, tada smo izuzetno

na tako poseban način, obuzeo ga je

imenovani, B-žja reakcija slijedi

ranjivi pred svojim neprijateljima. A

"Ruah HaKodeš" te je izraelski

narednog tjedna. Tek – pomor je

oni čak ne moraju ni povesti borbu

zaustavljen! ■

Targum

Onkeles

Godina 14 5 Broj 37 Strana

navodi

da

epizoda

s

Pinhasom

Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi Iz parše Balak ne učimo niti jednu od 613 micvos,.

Sefer Hamicvot Hakacar

■

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 47. Pozitivna je zapovijed obrezati svako muško u dobi od osam dana kao što Pismo kaže, I onaj koji je osam dana star bit će obrezan među vama, svako muško (B'rešit 17,12). To mora izričito biti po danu, kao što Pismo kaže, A u osmi dan kožica njegova prepucija bit će obrezana (Va-jikra 12,3); a obrezivanje treba učiniti nakon izlaska sunca. Ali ako je netko obrezivanje učinio nakon što je zora svanula, on je ispunio dužnost. Kada su zadovoljeni i dužnost i vrijeme obrezivanja, ono stavlja na stranu šabat [ono se može izvršiti na šabat, makar je inače na šabat zabranjeno načiniti ranu iz koje ide krv]. Obrezivanje je pozitivna zapovijed koja [ako se prekrši] za sobom povlači karet [b-gomdani prestanak postojanja], pošto Pismo kaže, I svako neobrezano muško kojem nije obrezana kožica njegova prepucija, bit će odsječen (B'rešit 17,14). Vjerska je dužnost oca da obreže svog sina; a ako otac to prekrši i ne da ga obrezati, on krši ovu pozitivnu zapovijed; no njega se ne kažnjava karetom, jer karet se ne daje nikom drugom do samom neobrezanom čovjeku. Jer ako ga otac ne obreže, on sam ima obavezu da sebe obreže kada odraste, i svaki dan koji prođe od trenutka kada postane odrastao, a on se nije obrezao, on krši ovu pozitivnu zapovijed i zavređuje karet ako umre, a da se svojevoljno nije obrezao. Tkogod [na ovaj način] krši savez, čak i ako uči Toru i ima dobra djela sebi u prilog, za njega nema dijela u svijetu-koji-će-doći. I kako li je velika ova vjerska obaveza, budući da se trinaest saveza izvršava putem nje.

Ona je na snazi posvuda i u svako doba.

Strana 6

119. Negativna je zapovijed ne biti spolno intiman sa kćeri vlastitog sina; negativna je zapovijed ne biti spolno intiman sa kćeri vlastite kćeri Kao što Pismo kaže: Golotinje kćeri svoga sina ili kćeri vlastite kćeri, čak i njihovu golotinju nećeš otkriti (Va-jikra 18,10). Kazna za svaku od njih je smrt na lomači.

Ako je učinjeno svjesno, no bez svjedoka, kazna je karet; a ako je bilo nehotice, zahtijeva se hatat.

Odnosi među srodnicima u drugom koljenu, prema odredbama učenjaka, za sinovljevu kćer, i kćeri sinovljeve kćeri, samo ona [ne proteže se dalje u naraštaje], i kćer sinovljeva sina, samo ona. Za kćerinu kćer odnosi među srodnicima u drugom koljenu, prema odredbama učenjaka su kćer kćerine kćeri, samo ona i kćer sina njegove kćeri Na snazi je posvuda i u svako doba.

120. Negativna je zapovijed ne biti spolno intiman sa svojom kćeri Čak i ako je ona na svijet došla kroz nemoralan čin, ona je svejedno njegova kćer. Ova se zabrana ne nalazi izričito izrečena u Spisima, već je izvedena (Talmud Bavli, Sanhedrin 76a) kal va-homer (zaključivanjem od manjega ka većem) i gezera šava (izjednačavanjem kroz istovjetne izraze). Kazna je za to smrt na lomači. Ako je počinjeno namjerno/svjesno, no bez prethodnog upozorenja, kazna je karet; a ako je učinjeno nehotice, zahtijeva se hatat. Ako je to kćer koju je dobio sa svojom ženom, on ima obavezu prinijeti dvije žrtve za grijeh (jednu zbog toga što mu je kćer, i jednu zbog prisnosti s "ženom i njenom kćeri") (Vajikra 18,17; §121) Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako vrijeme. ■

Divrej Tora

Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook:

Šulhan Aruh

Unutarnja crta dobrote

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi.

455,1-4). Količina brašna koja se ko-

Pečenje treba vršiti odrasli Židov

risti za izradu tijesta ne bi trebala

(460,1), treba ga nadgledati (460,2), i

biti veća od volumena od 43-1/5

trebao ga učiniti brzo (460,4). Maces

jaja (vidi 456,1-3), a maces ne smije

treba biti jednostavnog oblika (460,

Na Pesah se od nas traži (na prve

biti preširok (vidi 454,1) ili debeo

4) i ništa se ne smije peći zajedno s

dvije večeri, vidi pogl. 37) da jede-

(460,4-5). U tijesto se ne smije doda-

njime (vidi 460,6-7). Pećnicu treba

mo maces pripremljen za prehranu

vati sol ili začine (454,5-6; 462,7). U

zagrijati da spali sve ostatke hameca,

ljudi (vidi 454,2) od pšenice (po mo-

vezi odvajanja prinosa od tijesta

i onda je treba ravnomjerno zagrijati

gućnosti), ječma, zobi, raži ili pira

pogledajte 455,1-2.

(461,1) tako da se maces ispeče brzo

Dio I: Orah hajim Poglavlje 34 - Maces (Neukvasani kruh)

(453,1- 2). Budući da je hamec zabranjen, jedina hrana načinjena od ovih vrsta žitarica koja se može jesti na Pesah jest maces. Većina Židova ima običaj da na Pesah ne jede hranu proizvedenu od drugih žitarica ili mahunarki (vidi 453,1); to uključuje i senf (vidi 464,1).

Voda, brašno i tijesto ne smiju se iznositi izvan kućnih vrata, a tijesto treba načiniti u unutar doma/kuće, odmaknuto od otvorenog prozora i vatre (459,1.5.). Tijesto se ni na trenutak ne smije ostaviti da miruje, bez da ga se mijesi i treba ga staviti

u pećnicu u roku od 18 minuta od

(vidi 461, 2) i potpuno (vidi 461,3). U ■

vezi macesa koji se preklopi ili nabubri, dođe u dodir s drugim macesom ili se peče s hamecom, vidi 461,5.

Maces koji se koristi za ispunjavanje obaveze ne smije biti ukraden (vidi 454,4) i ne smije ga se kuhati nakon što je ispečen (vidi 461,4). Neki imaju običaj da obavezni maces peku u

Kako bi se spriječilo da žitarice

trenutka kada je napravljeno (vidi

koje se koristi za maces postanu

459,2); u vezi toga da ga se prvo

hamec, one trebaju biti čiste (vidi

navlaži (hladnom vodom) vidi 459,3.

453,3) i trebaju biti zaštićene od

Posuđe koje se koristi s tijestom

dolaska u kontakt s vodom, poželj-

treba stalno čistiti, tako da se ništa

Tijesto koje se radi s drugim te-

no je već od trenutka kada su pož-

od tijesta ne primi za njega, vodu

kućinama, osim vode, ne postaje

njevene (453,4); osobito, ne smije ih

treba baciti (459,4), a sve preostale

hamec, ali se maces koji se iz njega

se prati prije mljevenja (453,5). Tre-

ostatke treba poništiti (vidi 460,3).

ispeče naziva "bogati maces " i ne

ba ih čuvati u čistim vrećama (vidi

Tijestu se ne smije dodavati brašna

smije se koristiti za ispunjenje oba-

453,6) i pažljivo prevoziti (vidi 453,

ili mu omogućiti da dođe u dodir s

veze jedenja macesa (462,1.3.6.; 463,

7). Mlin treba očistiti; mljevenje

macesom (459,6).

1-2; 466,5). Tijesto koje se radi od

popodnevnim satima 14. nisana, ili 13. nisana ukoliko je 14. subota (458,1).

treba biti vršeno pod nadzorom, i

mješavine vode i drugih tekućina

po mogućnosti napravljeno prije

brzo postaje hamec i mora ga se

dana kada se od brašno radi tijesto

odmah peći (462,2); Maces ne smije

(453,8-9). Brašno bi po mogućnosti

biti izrađen od takvog tijesta, osim

trebalo sadržavati nešto ljuski žita

za starije ili bolesne osobe (462,4), a

(454,1).

za vrijeme blagdana takav maces

Brašno se ne smije miješati s vrućom vodom (vidi 454,3); vodu za njega bi trebao vaditi Židov pri kraju dana i ona bi trebala ostati stajati

■ treba pripremati samo u malim ko-

ličinama, kako bi se izbjegla potreba za odvajanjem prinosa od njega (462,5). ■

preko noći na hladnom mjestu (vidi Godina 14 7 Broj 37 Strana

Strana 7

Pitanja za samostalno učenje:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Vjeruje li Tora u magiju?

Smirivanje masa

Da li riječi laika mogu utjecati na blagoslov ili prokletstvo? Postoje li uistinu na svijetu moći čarobnjaštva? Ako da, jesu li takva djela neovisna od Hašemove volje?

Ibn Kaspi tvrdi da su mnogi Izraelci bili zabrinuti zbog Bilamovog prokletstva, jer su pogrešno vjerovali da ono ima moć da im naudi.

Premda njihova zabrinutost nije imala osnove, Hašem ipak nije želio da se plaše, pa je spriječio Bilama da ih proklinje.

• Što nam o tome sugerira Tora u cjelina, a posebice paraša Balak? Ako Hašem nije želio da djecu Izraelovu zadesi zlo, zašto je uopće bilo važno hoće li Bilam o njima govoriti pozitivno ili negativno? Da li bi njegova prokletstva imala ikakav učinak?

• Zabranjuje li Tora čarobnjačke prakse i vračanje zbog toga što su to besmislice? Ili su zabranjeni i pored (ili možda zbog) njihove djelotvornosti? Usporedite mišljenja Ibn Ezre i Rambana u vezi s tim pitanjima.

• Za daljnje učenje: Pogledajte kakav je odnos različitih pristupa komentatora našoj priči u odnosu na to kako oni razumiju druge pripovijesti koje se bave prakticiranjem vračanja, poput oživljavanja Šemuela (proroka Samuela, op.ur.)

• Je li moguće da Hašem pone-

•

kad djeluje samo kako bi suzbio strahove i zabrinutosti koji proizlaze iz pogrešnih uvjerenja masa? Zar to ne dovodi jedino do toga da se takva vjerovanja produljuju u nedogled? Zar ne bi bilo poželjnije da se umjesto toga isprave pogrešne predodžbe naroda?

Na drugom mjestu komentatori idu još dalje i sugeriraju da postoje čak i određene zapovijedi koje su uspostavljene samo kao odgovor na pogrešna uvjerenja. Na primjer, vidi Ibn Kaspija u vezi svrhe Pesaha, Shadala u vezi "zlog oka" i nečistoće cara’ata, te Rambamovo razumijevanje svrhe žrtava. Čine li vam se takvi pristupi uvjerljivima?

Živjeti sam: Blagoslov ili prokletstvo?

Bilam blagosilje narod, "‫ֶהן ָעם ְל ָב ָדד‬ ‫ּובּגֹויִ ם לֹּא יִ ְת ַח ָשב‬ ַ ‫"יִשכֹּן‬. ְ To se često prevodi kao: "Evo, to je narod koji će živjeti sam i neće se računati među narode." Međutim, u čemu je blagoslov da se živi sam?

• Netziv čita Bilamove riječi kao upozorenje protiv asimilacije. Kada narod živi sam, onda su oni "‫יִשכֹּן‬ ְ ", sposobni živjeti [u miru i dostojanstvu]. Međutim, kada stupaju u interakciju s "‫" ַבּגֹויִ ם‬, a zatim "‫"לֹּאי ְִת ַח ָשב‬, oni se ne smatraju važnim ili dostojnim poštovanja.

• Slažete li se? Izaziva li asimilacija progonstvo ili ga spriječava? Općenito, promovira li Tora odnos izolacije od okolnih kultura ili politiku uključivanja u vanjski svijet?

Koji je pravi balans između ovo dvoje?

• Potražite riječ "‫ " ָב ָדד‬u popisu pojmova. Koja druga značenja ili konotacije može imati ova riječ? Kako se to može primijeniti na naš stih?

Odnosi između Židova i ne-Židova Rabinski midrašim stvaraju poveznicu između Jitroa i Bilama, smještajući ih obojicu na faronov dvor, te da su bili upućeni u njegovu odluku da porobi židovski narod. I dok je Bilam prikazan kao začetnik Izraelskog ropstva, Jitro je opisan kako ne želi sudjelovati u tom planu.

■ Što bi u biblijskom tekstu moglo potaknuti takav prikaz?

• Usporedite i uočite razlike između ta dva protagonista.

Kako se svaki od njih odnosi prema Izraelskom narodu? I kako se zauzvrat postupa prema svakome od njih?

• Kakvu poruku o odnosima Židova i ne-Židova možemo naučiti iz te usporedbe? ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 8

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Najmoćniji životni poriv Moj ovotjedni davar nije baš namijenjen djeci. Ako inače dajete svojoj djeci da čitaju moje tjedne davare, preporučam da ovaj najprije pročitate sami.

Ovaj odjeljak je jedan od najfascinantnijih odjeljaka u Tori koji otkriva i mnoge psihološke stvari. Bilaamu iz Moava darovana je razina proroštva jednaka onoj Mojsijevoj.

On je intrigantan lik – častohlepan, arogantan, pohlepan i narcisoidan.

Zvuči poput mnogih ljudi koje možda poznajemo.

Balak, kralj Moava, uvidjevši da konvencionalna oružja nisu uspjela (a hvala B-gu, to je bilo 3000 godina prerano za oružja namijenjena za masovno uništenje), odlučuje unajmiti Bilaama da baci prokletstvo na židovski narod. Bilaam prihvaća zadatak – više motiviran profitom, nego motivom proroka. B-g dozvoljava Bilaamu da ide s Balakom, ali Bilaam upozorava Balaka da će govoriti samo ono što mu B-g dozvoli.

Tri puta Bilaam pokušava baciti prokletstvo na židovski narod, a B-g tri puta umjesto prokletstva u njegova usta stavlja proročki blagoslov. Njegova proroštva jedan su od najpoetičnijih i najljepših dijelova Tore. Cijela je priča vrijedna čitanja.

Midjanci pokušavaju prokleti židovski narod bez uspjeha. Nitko još nije pobijedio Izraelce u bitkama do sada. Tako, oni umjesto bitke odlučuju učiniti nešto vrlo neuobičajeno.

Oni šalju lijepe midjanske princeze i, prije nego li ste trepnuli, židovski narod zapada u nemoral i, uz to, u štovanje idola. B-g time nije previše impresioniran.

Rabini nam kažu da se nikome ne može vjerovati kada je riječ o seksualnim porivima. U židovskom zakonu, muškarac i žena koji nisu vjenčani ili u bliskom srodstvu, ne smiGodina 14 9 Broj 37 Strana

ju biti sami u zasebnoj sobi. Nema iznimaka. Nije važno koliko je netko moralan, koliko uzoran, koliko star, koliko toga može izgubiti… kada se životinja u čovjeku probudi, nema garancije kako on ili ona mogu reagirati. Židovski zakon ponekad može biti ekstreman, ali ja vjerujem da je uvijek razuman. A judaizam ima vrlo čvrst stav u pogledu seksa.

Jedina stvar koju judaizam ■smatra slobodnom od zloupotrebe je seks utemeljen na predanosti

Seks koji je utemeljen na porivu, uvijek će biti emocionalno destruktivna sila. Seks utemeljen na ljubavi je napredak, ali jedina stvar koju judaizam smatra slobodnom od zloupotrebe je seks utemeljen na

predanosti. Razmislite o tome na trenutak. Počnimo sa seksom utemeljenim na porivu. Ja želim zadovoljiti svoj seksualni poriv, a ti imaš tijelo koje mi može pomoći da se to dogodi. Za mene, to ne zvuči ništa bolje od toga da drugo ljudsko biće koristiš kao komad mesa. Čak i ako je uzajamno. Što je sa sljedećom razinom? Volim te i zato želim imati seksualni odnos s tobom. No, po mom mišljenju, najveći izraz ljubavi je predanost i samopožrtvovnost, a ne seks. Tako, ja vjerujem da je seks utemeljen na ljubavi, ali bez predanosti, samo malo poboljšana verzija ■ pou odnosu na seks utemeljen na rivu. A to nas lijepo dovodi do seksa utemeljenog na predanosti. Volim te, predan sam ti i dio moje predanosti tebi je da se povežem s tobom na seksualan način. I, kao nusprodukt toga (iako vrlo privlačan), to je i nešto u čemu ja uživam. Ali fokus je na tebi, fokus je na nama, a ne na meni. Sa takvim stavom seks postaje čin davanja i ljubavi. To je jedan od razloga zbog kojeg mi Židovi ne vjerujemo u seks izvan bračne predanosti. Mogućnost zloupotrebe je prevelika.

Seks je moćna sila; nevjerojatno snažna i neodoljiva. Ne vjerujem da postoji ijedno ljudsko biće na ovom svijetu koje se može oduprijeti tom porivu kada se on pojavi u svojoj punoj snazi. To je dobro i pozitivno; uistinu, on ima potencijal da združi duše i stvori život. Međutim, on isto tako može vrlo jednostavno uništiti odnose, reputaciju i živote. Stoga, judaizam preporuča da postavimo čuvare. Tora kaže, 'u tom području vjeruj sebi na vlastitu štetu'. To nije pitanje čednosti, to je jednostavno pitanje zdravog razuma. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 9

Rabbi David Stav:

Gdje se nalazi snaga čovjeka Parša Balak sadrži jednu od najzanimljivijih priča u Tori – onu koja izgleda kao da je uzeta s današnjih naslovnica. Izraelski narod je sada u četrdesetoj godini svog dugog putovanja pustinjom i na pragu ulaska u zemlju Izrael, nakon smrti dvoje od njihovo troje velikih vođa, Miriam i Aharona.

Moše je sada jedini preostao od svoje obitelji i on sam vodi narod u pobjedu nad Sihonom, kraljem Amorejaca, te Ogom, kraljem Bašana. Narod je sabran na istočnoj obali rijeke Jordan, nedaleko od grada Jerihona i granice sa kraljevstvom Moava.

U ovom trenutku, parša nam priča priču o Balaku Ben-Ciporu iz Moava koji, vidjevši Izraelove pobjede nad ostalim narodima u regiji, počinje osjećati pritisak na svoje kraljevstvo. On se najprije obraća midjanskim starješinama, tražeći da sklope savez s njim. Naši rabini primjećuju da su veze između Moava i Midjana u to vrijeme bile napete, no dva su naroda "sklopila mir među sobom,

zbog straha od Izraela".

Između tih dvaju naroda nema ljubavi ili bilo kakve ideološke kompatibilnosti, ali element paralizirajućeg straha je dovoljan da ih poveže, slično tome kako suparničke organizacije poput Hamasa i Fataha mogu ujediniti svoje redove unatoč

Govorom se služimo kako bismo■unutarnji duh pretočili u fizičko djelovanje. U tome se sastojala Mošeova snaga

ozbiljnim ideološkim razlikama, kada se suočavaju sa zajedničkim omraženim neprijateljem – Izraelom.

Balakova molba midjanskim vladarima, a čak i više od toga, retorički stil njegove molbe, vrijedni su osude. Tora ga citira: "Moav je rekao

midjanskim starješinama, 'Ovo će mnoštvo sada sve popasti uokolo nas, kao što govedo popase travu po poljima.'" (Brojevi 22,4) Stil Balakovog upozorenja je u najmanju ruku zbunjujući. On nije zabrinut da bi Izraelci mogli osvojiti njegovu zemlju ili oplijeniti imovinu Moavaca, jer je on očigledno znao da je Izraelu bilo zabranjeno osvajanje Moava. Ipak, širenje gađenja prema židovskom narodu, ako je moguće, uvijek je bila ideja koja je rezonirala, tako da je Balak usporedio cijeli narod sa govedima ■ koja pasu travu u poljima.

To uznemirujuće podsjeća na zadah antisemitizma i ksenofobije.

Je li to bio jedini način da se dobije podrška midjanskih kraljeva za zajednički napad na Izrael? Ne znamo. Ipak, jedno je sigurno, Balak je trijumfirao: on je bio promoviran.

Nakon sklapanja tog saveza, on je bio uzdignut od običnog građanina do kralja, što vidimo u nastavku prethodnog stiha: "Balak, sin Cipora, bio je kralj Moava u to vrijeme."

Jedno se pitanje postavlja: Zašto je Balak izabrao savez s neprijateljskim Midjanom? Ta su dva naroda bila zaraćena, pa bi logika diktirala da nijedan moavski kralj ne bi pomislio udružiti snage sa svojim smrtnim neprijateljima kako bi se zajedno borili protiv Izraela. Da, zajednički neprijatelji često mogu udružiti suparnike, no imalo bi više smisla tražiti savez s prijateljskim susjednim narodima kojih nije nedostajalo. Moavci su možda imali neku vrstu političkog motiva za takvu taktiku koja nama nije jasna.

Međutim, naši rabini shvaćaju da je postojao samo jedan glavni razlog

Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi David Stav:

Gdje se nalazi snaga čovjeka

za taj savez: "Budući da su vidjeli da je Izrael nadnaravno pobjedonosan (u svojim bitkama), oni su rekli, 'Vođa tog naroda rastao je u Midjanu. Pitajmo ih kakav mu je karakter.' Oni su im rekli, 'Njegova je snaga samo u njegovim ustima.'"

njegovim ustima? On je bio sve osim vješt govornik. Aharon – koji je sada preminuo – bio je pravi govornik, dok je Moše vodio narod, pa ipak su Midjanci inzistirali na tome da je Mošeova snaga bila u njegovim ustima. Kako to?

Balak je izvršio obavještajnu procjenu Mošea, izraelskog vođe, nakon serije izraelskih trijumfa nad superiornim neprijateljima, i otkrio je da je Moše rastao u Midjanu. Stoga je on kontaktirao starješine Midjana kako bi naučio više o njegovom karakteru i moći, a oni su mu dali iznenađujući odgovor. Midjanski obavještajci rekli su mu da je Mošeova snaga isključivo u njegovim ustima – koho befiv na hebrejskom – i prema tome, oni su odlučili potražiti nekog drugog, čija je "snaga u njegovim ustima", misleći da će se tako Moše susresti sa nekim ravnim sebi.

Izgleda da ovaj midraš izražava vrlo duboku ideju. U modernom hebrejskom, izraz koho befiv označava nekoga tko elokventno govori, no taj izraz imao je drugačije značenje za naše rabine. Za njih, koho befiv značilo je da čovjekova snaga leži u njegovom ili njezinom duhu, a ne u fizičkom umijeću. Midjanci su rekli tim mudrim ljudima iz Moava da se protiv Izraela ne treba boriti tenkovima i borbenim zrakoplovima. Ta je bitka bila na duhovnom polju.

Iskreno, ovaj midraš smatram pomalo zagonetnim. Ne kaže li nam Tora da je Moše bio "težak na jeziku"? Ako je tako, zašto bi itko smatrao da je on netko čija snaga leži u Godina 14 11Broj 37 Strana

Čovjek koristi usta kako bi izrazio svoje misli, prije no što poduzme akciju u fizičkom svijetu, a Midjanci su razumjeli da je Mošeov duh bio sila koja je vodila te procese koji su uključivali izraelski narod, i da je to bio odlučujući faktor njihovih pobjeda. Stoga je njihov prvi savjet bio unajmiti Bilaama, kojemu je snaga

također bila u njegovim ustima.

Nikada ne bismo trebali podcijeniti one čija je snaga u njihovim ustima. Hasbara (javna diplomacija) s kojom se bore predstavnici Izraela, kao i zlobna propaganda koja nas pogađa, jesu bojno polje koje je svako malo jednako kritično kao i bitke u kojima se bore naši padobranci i cyber-borci. Riječi prodiru u ljudske duše, i te riječi na kraju proizvode prijezir koji, zauzvrat, vodi do fizičkog nasilja.

Mi koristimo naš govor kako bismo unutarnji duh prenijeli u fizičko djelovanje. Naše fizičke bitke pobjeđujemo na bojnom polju, no bez našeg duha i moralne snage, do tih bitki nikad ne bi došlo, ili u njima ne bi pobijedili. To je bila Mošeova snaga i to je bilo Bilaamovo dijabolično razmišljanje. To je način na koji smo pobjeđivali u prošlosti i sa našom snagom duha koja nas gura naprijed, na taj ćemo način pobijediti i u budućnosti. ■ Prevela Anja Grabar Strana 11

Rabbi Ephraim Buchwald:

Utjecati na B-žju volju U ovotjednoj parši, parši Balak, učimo da je kralj Moava, Balak, Ciporov sin, preplavljen strahom zbog svega što je vidio da je Izrael učinio Amorejcima žestoko ih porazivši u bitci. Iako su Moavci i Midjanci dugo bili neprijatelji, sada su se udružili kako bi se zajedno obranili od

prijetnji Izraela.

Vidjevši da ne može poraziti Izraelce na vojnom polju, Balak odlučuje pozvati Bilaama, poznatog poganskog proroka, da baci prokletstvo na Izrael. Kralj Moava šalje starješine Moava i Midjana proroku Bilaamu kako bi ga uvjerili da dođe i prokune Izrael. Nakon konzultiranja sa B-gom, Bilaamu je rečeno (Brojevi 22,12), "Ne idi s njima! Ne bacaj prokletstvo na taj narod jer je

blagoslovljen!"

■

na put da se susretne s Balakom. Ia-

upozorenje (Brojevi 22,35), "Idi s

ko mu je B-g dao dopuštenje da ide,

ljudima, ali samo riječi koje ti kažem

B-g je ljut na Bilaama, kada vidi nje-

da govoriš, govori!"

gov entuzijazam, te na put postavlja anđela da zaustavi Bilaama. Iako je

veliki prorok Bilaam nesvjestan prisustva anđela, mala magarica vidi

Balak šalje drugu delegaciju s još

B-žjeg poslanika i odbija poći dalje.

viših dužnosnika, koji obećaju Bila-

Nakon što je nekoliko puta udario

amu mnogo časti i bogatstva ako

prekršiti riječ B-žju, ne bi mogao učiniti ništa, ni malo ni veliko. Međutim, Bilaam je želi odustati. On od poslanika zatraži da pričekaju do jutra, da se još jednom "konzultira" s B-gom. U Brojevima 22,20, B-g kaže Bilaamu, "Ako su ti ljudi došli po tebe, ustani i idi s njima, ali samo

daje neku vrstu dvosmislenog dopuštenja, ali ograničava njegovu sposobnost da prokune židovski utjecaj na B-žju volju?

ponovno odbija, rekavši da čak i punu zlata i srebra, on ne bi mogao

kaže Bilaamu da ne ide. Zatim mu

narod. Je li Bilaam uspješno izvršio

prokune židovski narod. Bilaam kada bi mu Balak dao svoju kuću

Mnogi komentatori su zbunjeni činjenicom da B-g najprije izričito

Unatoč svim zapovijedima, ■ uključujući i mnoge zabrane koje je B-g dao, ljudska bića i dalje imaju slobodnu volju da te zabrane krše, čak i samo zbog financijske dobiti

Prema rabiju Chaimu Dovu Rabinowitzu, autoru Da'at Sofrima, ovaj odjeljak uči nas mnogo o principima B-žje providnosti i slobodne volje koja je svojstvena svim ljudskim bićima. Raši uzima B-žje riječi iz Brojeva 22,20, "Ako su ljudi došli tebi, ustani i idi s njima." Raši iz riječi leha (tebi) izvlači konotaciju "za tvoju dobrobit." Znači, ako bi od

ono što ti ja kažem da govoriš, tako

toga da ide Bilaam imao finan-

ćeš učiniti."

cijsku korist, bio je slobodan to učiniti.

Bilaam, koji unatoč B-žjem upozorenju čezne za time da nanese štetu

magaricu, magarica progovara i Bi-

Iako ne komentira direktno na

Izraelcima, ustaje rano sljedećeg ju-

laam napokon vidi anđela. Anđeo

Rašija, rabi Rabinowitz objašnjava

tra, osedlava svoju magaricu i kreće

B-žji daje Bilaamu jedno posljednje

da

Strana 12

unatoč

svim

zapovijedima, Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Ephraim Buchwald:

Utjecati na B-žju volju

uključujući i mnoge zabrane koje je

Bilaam zatim sudjeluje u vračanju

B-g dao, ljudska bića i dalje imaju

kako bi nadišao B-žji proglas kojim

slobodnu volju da te zabrane krše,

mu je bilo zabranjeno da baci pro-

čak i samo zbog financijske dobiti.

kletstvo na izraelski narod. Svaki

Rabi Rabinowitz citira jezgrovitu

puta kada daje jednu od svojih pro-

izjavu rabina (Talmud Makot 10b),

ročkih poruka, i Bilaam i Balak idu

"Nebo upućuje čovjeka na put koji

sve dalje od izraelskog naroda, na-

on odabere."

dajući se da će B-žji utjecaj biti manji

Kada je B-g prve noći rekao Bila-

amu da ne ide, B-žja volja trebala mu je biti dovoljno jasna. Čak i ako mu je B-g kasnije dao dopuštenje da ide, on se barem trebao pitati, kao

ako se udalje od naroda. Umanjena prisutnost svetosti bi tada nekako

Izraelci stupili u odnose s midjanskim ženama.

Bilaam je u stanju prkositi B-gu i otići s Balakom da baci prokletstvo na Židove kako bi sebi učinio dobro i stekao bogatstvo. Međutim, on nije u stanju promijeniti B-žju volju kada to utječe na druge. Tako, on ne može prokleti Izrael.

dozvolila Bilaamu da prokune ži-

Bilaam pokušava prekršiti pravila,

dovski narod unatoč B-žjem nedvo-

ali na kraju je skuhan u vlastitom

smislenom proglasu.

loncu.

Neka biste bili blagoslovljeni.

što se pitao prorok Samuel kada je

Bilaam na teži način uči da ne

bio poslan da pomaže kralja Davida

može nadmudriti Svemogućeg i da,

Post sedamnaestog tamuza (šiva asar

"Kako bih mogao otići?" Bilaam to

iako postoji slobodna volja u svijetu,

b'tamuz) ove se godine održava u

nije učinio jer je bio odlučan u tome

B-g ima pravo ograničiti tu slobo-

nedjelju, 27. lipnja 2021., od zore do

da baci prokletstvo na židovski

dnu volju pod nekim izuzetnim

sumraka. Post služi kao sjećanje na

narod, unatoč B-žjim opomenama.

okolnostima. Kad Bilaam shvati da

rušenje zidina Jeruzalema koje je dovelo

je nemoguće prokleti židovski na-

do potpunog uništenja grada i Hrama.

rod, on pribjegava pouzdanoj meto-

Postom se također obilježava i početak

di kako bi naudio židovskom naro-

trotjednog perioda žalovanja, koji

du – zavodeći izraelske muškarce

završava postom na Tiša B'Av, a koji će

poganskim ženama. Kao rezultat

ove godine biti u subotu uvečer i

Bilaamovog

nedjelju, 17. i 18. srpnja. ■

Iako je sam Bilaam priznao da B-g nije poput čovjeka koji mijenja svoje

mišljenje (Brojevi 23,19), Bilaam dobro zna da je ljudima dana slobodna volja i nada se da će možda kroz molitvu i molbu na kraju promijeniti B-žje mišljenje.

plana

(Brojevi 25,9),

24000 Izraelaca je ubijeno u pošasti koja je izbila kao kazna za to što su

Prevela Anja Grabar

■

Godina 14 13Broj 37 Strana

Strana 13

Rabbi Berel Wein:

Čuvajte se tuđih blagoslova Prorok Bilaam doživljava iskustvo

gu sami donijeti nikakvu odluku i

tko su ti ljudi. Važno je utvrditi ne

razgovora s Nebesa. Razgovor, ka-

samo su izvršavali naredbe koje su

samo njihovo porijeklo i profesio-

ko nam bilježi Tora, započinje time

dobili? Stoga Nebesa postavljaju

nalne zasluge, već i tko su oni oso-

što Nebesa pitaju Bilaama tko su ti

Bilaamu argumentirano pitanje o

bno. Što oni predstavljaju? Kako se

ljudi koji su došli u posjet? Nije li to

tim ljudima?

ponašaju? Jesu li to moralne osobe?

čudno pitanje? Prvo, ako Nebesa znaju da su mu ljudi došli u posjetu, onda znaju i tko su bili ti ljudi. I zašto bi Nebesa uopće poželjela to pitati? Je li to povezano sa središnjim pitanjem treba li dopustiti Bilaamu da prokune židovski narod? Stoga komentari, kao što se i moglo očekivati, nude različite poglede na ovo pitanje.

Kad biste mogli odgovoriti tko su ti ljudi, mislim da biste mogli puno bolje sagledati kakav bi vaš odgovor

trebao biti. Bilaam to nije shvatio jer je imao unaprijed stvorene predodžbe. Htio je ići bez obzira na sve. Pa čak i kad su mu Nebesa rekla da ne ide, on je i dalje bio odlučan u tome.

Talmud nam govori da se čovjeka vodi putem kojim želi ići. Tako ga

Jesu li vrijedni naše pažnje? Sve je to potrebno za procjenu informacija ili savjeta koji se nude. Nažalost, lako je biti zaveden. Veliki britanski povjesničar Paul Johnson napisao je knjigu pod nazivom ‘Intelektualci.’

U toj je knjizi detaljno opisao mnoge velike intelektualce 18. i 19. stoljeća.

Pokazao je koliko su bili raspušteni, dvolični i okrutni u vlastitom■osobnom životu. Takvi ljudi nisu ljudi

Jednostavno objašnjenje je da Ne-

Nebesa vode. Dakle, Bilaamova je

besa u svakom slučaju ne pitaju iz

sudbina bila određena njegovom

kurtoazije. Kad započnete razgovor

vlastitom preduslovljenom, unapri-

s nekim, ne krenete odmah na gla-

jed određenom voljom. On želi pro-

vno pitanje, već uvijek napravite

kleti židovski narod, ali ne čuje ono

Kad nam Tora kaže da su Nebesa

uvod. Postoji nešto čime se otvara

suptilno u pitanju koje mu je posta-

pitala Bilaama, "Tko su ti ljudi koji

prijateljski razgovor. Stoga jesu li

vljeno.

su te danas posjetili", trebali bismo

Nebesa pitala Bilaama je li imao naporan dan? Što se dogodilo? Tko su bili ljudi koje je vidio? I to bi navelo Bilaama da odgovori. A iz tog bi odgovora Nebesa mogla razabrati bi li bila pametna ideja nastaviti.

U židovstvu je važno znati ne samo što i zašto, već i tko. Tko nam govori što se događa? Je li to pouzdan izvor? Ima li taj izvor vlastiti interes za ono što je uključen? Je li na neli način pristran? Je li izvor za-

To je jedan pristup. Drugi pristup,

brinut za vlastitu dobrobit i dobit?

za koji smatram da je valjan, jest da

To je toliko točno u našem dana-

Nebesa postavlja Bilaamu osnovno

šnjem svijetu, gdje postoji mnoštvo

pitanje. Nebesa znaju što ljudi žele.

stručnjaka koji nam uvijek govore

Nebesa znaju da Bilaam želi prokle-

što je dobro za nas. Nužno je ispitati

ti židovski narod. Dakle, G-spod

od kojih se prihvaća savjet. Takvi ljudi imaju moralne nedostatke i njih se ne smije uzimati ozbiljno.

shvatiti da Tora postavlja vrlo duboko i važno pitanje. Ono nije samo stvar uljudnog razgovora. Uljudan razgovor sam po sebi ne zaslužuje da ostane za vječnost u spisima Tore. To je duboko i propitujuće pitanje, koje bi trebalo utjecati na sve nas. Uvijek bismo ga sebi trebali postavljati. Kad čujemo savjet, kad čujemo informaciju, kad čujemo mišljenje, zapitajte se: "Tko su ti ljudi

koji su danas došli u posjet?"

postavlja pred Bilaama neku vrstu prepreke, nešto o čemu treba razmisliti. "Tko su bili ljudi koji su danas došli u posjet?" Jesu li to bili sveti ljudi ili drugi ljudi? Jesu li bili zainteresirani za tvoju dobrobit ili ljudi koji imaju samo vlastite interese?

Jesu li to bili značajni ljudi ili samo glasnici vlade i kraljeva koji ne mo-

Strana 14

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Čuvajte se tuđih blagoslova

Na svijetu postoje ljudi koji su jednostavno previše nametljivi za svoje vlastito dobro. Kao što Salomon ističe u Izrekama, oni izazivaju pse koji prolazi i ulaze u svađe i polemike koje ih se zapravo ne tiču izravno. To je glavni Balakov prijestup, kako je opisano u ovotjednom čitanju Tore. Židovski narod nije prijetio ni njemu niti njegovom narodu. Jednostavno oni su se našli u njegovoj neposrednoj blizini, a on je njihovu prisutnost iskoristio za svoje osobne ambicije i predrasude.

Ima jedna strašna sklonost u međuljudskim odnosima, a to je da zabadanje nosa prekrivaju plaštem aure altruizma i pravednosti. Tal-

i blagoslova. Život stalno u prvi plan gura probleme i pitanja. Glavna je stvar biti u stanju izdvojiti istinske egzistencijalne probleme od prolaznih smetnji kojih nikada neće nedostajati. Ono što odvraća pažnju obično je zanimljivije od bavljenja onim što je relevantno, osnovnim stvarima koje obuhvaćaju život nacije i osobni život.

jednostavno miješa u pitanja koja ga se izravno ne tiču.

I danas se mnogi miješaju u tuđe poslove svojom samodopadnom

mud osuđuje one koji potiču kontroverze, pogotovo kad nisu osobno uključeni ili pogođeni problemom u pitanju. Balak nikada nije volio Židovski narod i uvijek je gledao kako da ih eliminira iz života u svom okolišu.

samopravednošću i: "Ja znam što je dobro za vas, bolje od vas samih", što često karakterizira one koji sebe nazivaju naprednima i liberalima.

Njemu je jasno da mu trenutno ne prijeti opasnosti od njih i mada prolaze uz njegove granice, oni nemaju namjeru osvojiti njegovu zemlju.

Ipak, on se odluči upustiti u borbu s Židovskim narodom, i da se tako izrazim, sa samim B-gom i postavlja se kao zaštitnik svih naroda koje ugrožava puko postojanje Židovskog naroda i njihovo pravo da prime u baštinu zemlju koja im je obećana preko njihovih predaka.

Poput svih ljudskih likova koje susrećemo■u Bibliji, Balak i Bilaam su arhetipovi ljudskih bića koja postoje u svim generacijama i okolnostima. Čuvajte se njihove dobrote i blagoslova.

On, zajedno sa svojim dobrovoljnim partnerom Bilaamom, smišlja plan kako da prokune Židovski narod i time ih oslabi te ih na kraju ukloni sa scene. No, on svoj animozitet prema Židovskom narodu skriva iza zvučnih načela i opravdanih razloga. Ali na kraju, on se Godina 14 15Broj 37 Strana

U današnjem svijetu postoje mnogi Balaci i Bilaami koji se brinu zbog nas i zapravo nam ne žele nauditi. Poput svih ljudskih likova koje susrećemo u Bibliji, Balak i Bilaam su arhetipovi ljudskih bića koja postoje u svim generacijama i okolnostima. Čuvajte se njihove dobrote

Opstanak Židovskog naroda, kao iznimnog Židovskog naroda, glavno je pitanje s kojim se suočavamo u ovom naraštaju. Sve smetnje mogu doći u doticaj s tim glavnim pitanjem, pa čak i utjecati na smjer u kojem ono ide i na rješenje, ali smetnje same po sebi nikada ne smiju postati glavno pitanje.

Stoga će se vođe u Vladi ovdje u Izraelu smjenjivati, etnička trvenja će i dalje postojati iako se nadamo da će se smanjivati i ublažavati, svjetska ekonomija će se s vremenom stabilizirati, a današnje smetnje će ući u sutrašnje povijesne knjige.

No pitanjem Židovskog opstanka, ovdje u našoj drevnoj domovini i u dijaspori, moći ćemo se pozabaviti jedino uz neprestani trud i dosljednom smjelošću.

Mi trebamo više svojih resursa i talenata investirati u bavljenje glavnim pitanjem i pustiti da neke smetnje odumru jer se njima ne bavimo.

Naši napori trebaju se koncentrirati na izgradnju Židovske odanosti i tradicionalnog znanja u slijedećoj generaciji Židovske omladine. Tu vrijedi veliko Hilelovo načelo – ako nisam za sebe, tko će biti za mene? I upravo je tako. Šabat šalom ■ Strana 15

Rabbi Yissocher Frand:

Ako se to dogodilo Bilaamu, može se dogoditi svakome od nas Grijeh ''ne shvaćanja'' Početak ovotjedne parše sadrži čudnu, gotovo komičnu epizodu Bilaamovih poteškoća sa njegovom magaricom (Bamidbar 22,21-34). Bez Bilaamova znanja, Hašemov anđeo sa izvučenim mačem blokirao je prolaz njegovoj magarici. U prisutnosti moapskih časnika, Bilaam tuče svoju životinju, no bez uspjeha. Životinja nema drugog izbora nego da se pomakne u stranu umjesto naprijed te tako stiska Bilaamovu nogu uza zid pored puta.

Nakon što se scena ponovila nekoliko puta, Hašem je otvorio usta magarici i ona je rekla svom gospodaru: ''Što sam ti učinila pa me tučeš već treći puta?'' Bilaam je odgovorio: ''Izruguješ mi se! Da imam mač u ruci, dosad bih te već ubio!''

Napokon, Hašem je otvorio Bilaamu oči te je on ugledao Hašemovog anđela koji stoji na putu sa svojim mačem. Anđeo je kudio Bilaama zato što je nepravedno tukao svoju magaricu tri puta. Bilaam je odgovorio: ''Sagriješio sam jer nisam znao da ti stojiš nasuprot meni na putu.''

Je li ovo bio pravi odgovor sa Bilaamove strane? Bilaam je trebao reći anđelu ''Oprosti, nisam te vidio!

Mislio sam da se moja magarica ulijenila.'' Koji je bio grijeh u ovoj situaciji? Ako netko ne vidi, to nije njegova krivica. Jednostavno nije vidio!

Malbim postavlja to pitanje i objašnjava da je Bilaamov grijeh bio u tome što je trebao shvatiti da je anđeo tamo. Drugim riječima, on kaže da bi, da je razmišljao o tome, Bilaam trebao doći do zaključka da je prisutan anđeo. U takvim okolnostima, propustiti shvatiti da je prisu-

Strana 16

tan anđeo bilo je samo po sebi grijeh. Nije dovoljno ispričati se i reći ''Nisam shvatio.'' To samo po sebi može biti pogreška. Možda si trebao shvatiti!

Rav Mordechai Kamenetsky s time povezuje događaj koji se dogodio tijekom oslobađanja Zapadnog Zida tijekom Šestodnevnog rata. Do lipnja 1967. prošlo je više od 19 godina otkako Židovima nije bilo dozvoljen pristup Kotel haMa'araviju.

Sada je, po prvi puta nakon 1900 godina, bio pod židovskom upravom. To je bio izuzetno emotivan trenutak. Religiozni vojnici iz vojne jedinice koja je oslobodila Kotel počeli su plakati.

Jedan vojnik iz te jedinice koji je dolazio iz potpuno sekularnog okruženja, također je počeo plakati.

Njegov prijatelj vojnik, koji je tijekom godina s njime mnogo raspravljao o B-gu, Tori i judaizmu, okrenuo se prema njemu i rekao: ''Razumijem zašto ja plačem – ali zašto ti plačeš?'' Ovaj mu je odgovorio: ''Ja plačem zato što ne razumijem zbog čega bih plakao.'' Drugim riječima, on je plakao jer je kroz reakciju svojih religioznih prijatelja shvatio koliko bi i njemu taj trenutak trebao značiti, a on nije osjećao nikakvu posebnu emociju. Plakao je jer "nije shvaćao" i shvatio je da je "ne shvaćanje" razlog za plakanje.

Ista ideja stoji iza Bilaamovog od-

govora "Sagriješio sam". Ne shvatiti da je ovdje anđeo je nešto za što trebam snositi krivicu.

Ako se to može dogoditi Bilaamu Parša Balak sadrži događaj koji nas uči ogromnu etičku pouku. Za mene osobno, to je jedno od najstrašnijih učenja musara u Tori.

Taj događaj uključuje čovjeka po imenu Bilaam koji je imao nevjerojatan dar govora. Koga bi blagoslovio, bio bi blagoslovljen; koga bi prokleo, bio bi proklet. On je bio vrlo moćan čovjek – nije bio zapo■ vjednik vojnih jedinica, ali imao je gotovo magičnu moć govora.

Bilaama su zatražili da upotrijebi svoju moć protiv Židova. On zna da B-g ne želi da ide, ali svejedno odlučuje ići. I što mu se događa na putu?

Njegova magarica staje, odbija se pomaknuti i tada odjednom otvara svoja usta i počinje govoriti. U čitavoj povijesti svijeta nikada se prije nije dogodilo – i nikada više neće – da magarica govori čovjeku.

Kada bi netko sumnjao u to je li ono što čini ispravno ili ne i kada bi odjednom njegov auto stao i rekao mu "Nemoj ići" (i to ne onaj snimljeni glas koji govori "Vaš pojas nije privezan…") - ne bi li to uzrokovalo da čovjek barem nakratko stane i zapita se čini li ispravnu stvar?

To pitanje možemo postaviti čak i ako je riječ o čovjeku koji slabo opaža stvari. Bilaam je, međutim, bio mudar čovjek. Dobro je opažao. Kako čovjek s dobrim opažanjem gleda na to da mu se njegova magarica obraća govorom?

Bilaam je trebao reći sam sebi, "Moja moć je moj govor. Tko mi je dao tu moć? B-g. Dokaz tome je da je isti B-g, koji je meni dao moć

Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

govora, tu istu moć sada dodijelio mojoj magarici!" "'Tko čovjeku daje usta i Tko ga čini nijemim…' (Šemot 4,11) Odakle dolazi moja moć? Moj govor nije ništa veće čudo od govora magarice. To je ista B-žja moć." Što je Bilaam trebao zaključiti?

Trebao je zaključiti da nije ispravno koristio svoju moć govora i da bi se trebao okrenuti i vratiti. Nije li to jasno kao dan? Nije li poruka jasna?

Nije li to trebalo ostaviti takav dojam na njega? Pa ipak, nije.

To je lekcija koju moramo naučiti – koliko slijepi ljudi mogu biti! Kada čovjek ima neki oblik osobnog interesa – bilo da je riječ o novcu, moći ili čemu drugome – on može postati potpuno slijep. B-g mu može doslovno nacrtati… možda mu zaista doslovno i crta, ali on to neće vidjeti!

To je ono što je zastrašujuće. Objektivnom promatraču može biti jasno kao dan, ali čovjek na svom putu prema grijehu neće vidjeti čak ni ono što je pred njegovim očima!

To je zaista zastrašujuće, jer ako se to moglo dogoditi Bilaamu, može se dogoditi svakome od nas! Ako je Bilaam mogao biti toliko zaslijepljen, i mi također možemo biti zaslijepljeni.

To je taj ogromni musar koji moramo izvući iz događaja sa Bilaamom: Nitko nije tako slijep kao onaj tko ne želi vidjeti.

Bilaam je izgubio moć da ga nešto zaprepasti Mudraci nam kažu jednu zapanjujuću stvar: da je Bilaam imao proročku moć jednaku onoj koju je imao Moše Rabenu. Stih kaže, "Među prorocima Izraela nije ustao nijedan jednak Mošeu" (Devarim 34,10). Rabini objašnjavaju da takav prorok nije ustao u Izraelu – ali se pojavio u drugim narodima svijeta. Tko je to

Godina 14 17Broj 37 Strana

Ako se to dogodilo Bilaamu, može se i nama

bio? Bilaam, Beorov sin. (Sifrei) Stoga se bavimo pojedincem koji je imao odnos s B-gom o kakvom mi možemo samo sanjati. No ipak, vidimo da je imao stav koji je teško dokučiti. Kada je B-g upitao Bilaama, "Tko su ovi ljudi s tobom?", Raši objašnjava da je Bilaam arogantno odgovorio: "Iako nisam važan u Tvojim očima, važan sam u očima kraljeva."

Kasnije, u jednom od krajnje zapanjujućih događaja u Tori, Bilaam izgleda kao da ga uopće nije pogodila činjenica da mu se njegova magarica obraća ljudskim riječima.

On samo odgovara i započinje dijalog sa magaricom kao da je to svakodnevna pojava.

Kako objasniti tu Bilaamovu paradoksalnu osobnost? Rav Schwab nudi zanimljivo tumačenje. B-g nas je darovao osjetilima. Većina nas blagoslovljena je osjetilima vida, sluha, okusa, dodira i mirisa. Postoji i šesto čulo. To je čulo sposobnosti da budemo impresionirani. B-g je većini ljudskih bića dao sposobnost da budu impresionirani određenim fenomenima u svijetu.

To osjetilo impresije ("nispael") nužno je za našu službu B-gu. Ramba''m govori o čovjeku koji je impresioniran i preplavljen divljenjem prema svemu stvorenom, prema mudrosti i prema ljepoti prirode. To osjetilo moramo razviti u sebi – emocije ljubavi i poštovanja prema Stvoritelju.

Međutim, baš kao što druga osjetila mogu otupiti i biti uništena ako ih zloupotrebljavamo, tako je i sa šestim čulom. Ako čovjek dovoljno dugo sluša glasnu glazbu, on može izgubiti svoje osjetilo sluha. Ako neprestano jede vrlo ljutu hranu, može izgubiti osjet okusa. Jednako tako, čovjek može izgubiti svoje

osjetilo impresije. Kako se to događa?

Rav Schwab sugerira da čovjek može izgubiti svoje osjetilo impresije kroz proždrljivo odavanje svim strastima i požudama svijeta. Ako je čovjek zaokupljen uživanjem, uzimanjem, jelom, konzumiranjem i ako je sve o čemu ikada razmišlja samo odavanje užitcima na najrazvratniji i najproždrljiviji mogući način, tada ga, nakon nekog vremena, više ništa ne može impresionirati.

On je toliko zaokupljen uživanjem u samome sebi da ga više ništa drugo ne uzbuđuje.

Ako se čini teškim naći primjer za ovaj koncept, sve što trebamo učiniti jest otvoriti oči i pogledati što se događa danas u zapadnom svijetu.

Ništa nas više ne impresionira. Filmovi su postali sve više i više nasilni i eksplicitni. Glazba je postala sve više i više razuzdana. Način na koji ljudi govore i riječi koje čujemo sve su više zaprepaščujući i ništa na nas više ne ostavlja dojam, impresiju.

Kao društvo, izgubili smo naše osjetilo čuđenja. Ogrubjeli smo.

Da citiram nedavni članak iz Baltimore Sun-a, "Amerika je izgubila 'vrijednost šoka'. Ništa nas više ne šokira."

To se dogodilo Bilaamu. Ništa ga nije šokiralo. Njegova životinja mu se obratila govoreći, a on je samo prešao preko toga.

Svi prepoznajemo ozbiljnost gubitka osjetila vida ili sluha, has v'šalom (ne dao B-g). Moramo prepoznati da je gubitak osjetila impresije također veoma ozbiljan. Gubitak osjetila impresije je nusproizvod razvratnog života kakvim je živio Bilaam. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 17

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Unutarnji neprijatelj Zli vrač, Bilam, dao je sve od sebe da uništi Izrael prokletstvima, no Vječni je pokvario njegove planove, i tako mu zapetljao jezik da su riječi koje su izašle bile blagoslov, a ne prokletstva.

Budući da su njegovi napori nisu donosili rezultata, Bilam je pribjegao drugom manevru. Kako je znao da Vječni prezire razvrat, namjestio je da Midjanke navedu Izraelce da počine blud. To je uistinu razljutilo Vječnog, i dvadeset i četiri tisuće Izraelaca umrlo je od kuge.

Bilam je bio ljuti neprijatelj, ali on nije mogao nauditi Izraelu. Međutim, kada su se Izraelci predali razuzdanom ponašanju i razvratu, oni su sami sebi postali najveći neprijatelj.

Možemo se obraniti od vanjskih neprijatelja, ali ranjivi smo na to da naškodimo sami sebi neprimjerenim seksualnim ponašanjem.

Traženje istine Je li Bilam doista mislio da bi mogao nadmudriti Vječnog? Talmud navodi nekoliko "širokih " načela.

Hilel je preobraćeniku rekao da je bit Tore: "Ljubi svog bližnjeg kao sebe", a Rabi Akiva je rekao da je to sveobuhvatno načelo Tore. Ben Azai je rekao da je stih "Ovo je knjiga Adamovih naraštaja" (Breišis 5,1) sveobuhvatan. Talmud kaže: "Koji je mali redak o kojem ovise svi bitni elementi Tore? 'Znaj Ga (Vječnog) na svim svojim putovima' (Mišlej 3,6, Berahos 63a)."

Htio bih Vam ukazati da postoji svobuhvatni stih u musaru, ljudskom ponašanju i psihologiji: "Svi su putovi osobe ispravni u njenim vlastitim očima" (Mišlej 21,2). Neki ljudi mogu učiniti nešto pogrešno Strana 18

iako znaju da je pogrešno, ali velik broj ljudi vjeruje da je ono što rade ispravno i često se svojski opiru bilo kakvoj sugestiji da bi mogli biti u krivu.

Mi smo često žrtve samoobmane kada poželimo nešto ■ učiniti, obrambeni mehanizmi u našem podsvjesnom umu mogu smisliti genijalne razloge zašto je ono što želimo učiniti ispravno i odgovarajuće.

Možda je u tome veličina patrijarha Abrahama kod njegove spremnosti da žrtvuje svog sina Izaka.

Desetljećima je Abraham glasno protestirao protiv poganskih rituala prinošenja ljudske žrtve. "B-g nikada ne bi poželio ljudsku žrtvu. Ovo je grozota!" Da je izvršio B-žansku zapovijed da prinese Izaka kao žr-

tvu, morao bi objaviti: "Cijeli svoj život bio sam u zabludi". Abraham je bio spreman to učiniti. To je znak veličine, priznati da ste u krivu.

Mi smo često žrtve samoobmane.

Kada poželimo nešto učiniti, obrambeni mehanizmi u našem podsvjesnom umu mogu smisliti genijalne razloge zašti je ono što želimo učiniti ispravno i odgovarajuće. To se naziva racionalizacijom. Smišljamo logičke razloge za ono što želimo učiniti i vjerujemo u njih, a ako nas netko kritizira, gorljivo branimo svoje pogreške.

Jedan je hasid zatražio Rebbe Yisraela iz Rhizina da ga uputi kako da izbjegne pogrešne odluka. Rebbe mu je rekao kako je način na koji hodač po žici zadržava svoju osjetljivu ravnotežu da ne padne i smrtno strada, da kad se osjeća da ga vuče na jednu stranu, on se malo nagne na drugu stranu. "Mnoge od tvojih želja proizlaze iz jecera hara.

Kada osjetiš poriv da učiniš nešto, napravi stanku i smisli razloge zbog kojih to ne bi trebao učiniti. To te može osposobiti da zadržiš balans i činiš ono što je ispravno."

Bilam nije bio budala. Bilo mu je rečeno, nimalo nejasnim riječima, da mu Vječni ne će dopustiti da prokune Izrael, a on je očito poznavao beskonačnu moć Vječnoga. Ipak, njegova mržnja prema Izraelu je poremetila njegovu moć rasuđivanja i on je pokušao učiniti ono što je po logici znao da ne može.

Ako želimo učiniti ono što je ispravno, moramo biti na oprezu i spremni se braniti. Naši obrambeni mehanizmi djeluju u podsvjesnom dijelu našeg uma koji je "lukav, zbunjujuć i moćan". Moramo vježbati svoj svjesni um do kranjih granica, kroz molitvu i musar kako bismo izbjegli samoobmanu. ■

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti S lušaj šapat srca

"Rebe, pokaži mi jedinstveni način služenja B-gu," iznenadi hasid molbom svoga učitelja.

Reb Jaakov Jichak, Hoze iz Lublina, želio je dobiti na vremenu, pa zato odgovori pitanjem: "Jedinstveni način, zašto misliš da postoji jedinstveni način? Jesu li svi ljudi isti, pa onda zato i očekuješ da postoji jedinstveni način?"

Zatečen pitanjem, hasid je nijemo zurio i jednostavno čekao da učitelj sam odgovori.

"Nemoguće je nekome objasniti kako treba služiti.

Cilj je jedan, ali različiti putovi vode do njega. Jednome je najbliži put kroz učenje, drugome kroz molitvu; jednome kroz post ili gozbu, drugome kroz služenje bližnjemu svome."

"Kako da onda odgovorim kad netko zatraži moj savjet?"

U

potrebom metafora učitelj ne želi odvojiti učenika od sebe, već doći do jedinstva koje neće kompromitirati ni jednu stranu. Što se tiče učitelja, premda ju je izrazio jednostavnijom metaforom, složenost samog koncepta ostaje u njegovom umu netaknuta; on je promatra "iznutra prema van." U isto vrijeme, učenik se približava novom konceptu kroz jezik koji može razumjeti; njegovo razumijevanje kreće "od vanjskog prema unutrašnjem." "Unutrašnje" putovanje od metafore do koncepta je počelo. Koncept se širi i integrira u umu učenika sve dok učenik ne razumije originalni koncept onako kako to čini učitelj. Taj odnos između učenika i učitelja možemo koristiti kao metaforu pri razumijevanju našeg osobnog odnosa s B-gom. On je mogao odlučiti da od nas sakrije sve, da nam nikada ne podastre lepezu metafora pomoću kojih Ga možemo upoznati. On nam je mogao dozvoliti da koegzistiramo kao neovisna bića, odvojena od Njegove sveprisutnosti.

Ali kamo bi nas to odvelo? Da, mi bismo postojali, ali ne bismo razumjeli smisao našeg postojanja. Još gore od toga, mi ne bismo željeli istraživati smisao našeg postojanja; ostali bismo zaključani u naše ograničeno postojanje, bez potrebe da se ujedinimo s nečim što je više od nas samih. ■

"Jednostavno ovako," zaključi razgovor Rebe, "umiri se i pažljivo osluškuj što ti šapuće srce, ono te nikada neće prevariti. Jednom kada uzmogneš razumjeti šapat svoga srca, svim svojim snagama slijedi taj glas." ■

V iše istina su – jedna velika laž. ■ ~ R. Nahman iz Breslova

~ R. Menachem Mendel Schneerson

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 14 19Broj 37 Strana

Strana 19

Yossi Katz, Breslov Research Institute:

U potrazi za odgovorom Kada opisuje ovaj mjesec, tamuz, Rebe Nahman podučava: "Prva slova izraza ‘Zihru Torat Moše‘ (sjećajte se Mošeove Tore) (Malahi 3,22) čine riječ TaMuZ bez slova vav. To je zato što u mjesecu tamuzu moramo potaknuti svjesnost da bismo ispravili zaborav. Jer upravo je tada nastao zaborav, kao posljedica razbijanja ploča u tamuzu. [Vav predstavlja ploče, koje su prema opisu imale mjere 6 puta 6 širina dlana.] Kao što poučavaju naši mudraci, "Da nisu prve ploče bile razbijene, Židovi ne bi zaboravili Toru" (Eruvin 54a, Likutey Moharan I, 217).

B-g je sam uklesao Deset zapovijedi - Tora koja je trebala biti dana u tamuzu bila je toliko uzvišena da je trebala zauvijek ostati urezana u našim srcima i umovima. Da smo uspjeli još samo malo sačekati da Moše siđe s gore s Pločama, primili bismo Toru koja bi nas na neraskidivi način povezala s B-gom. Ali umjesto toga, Ploče su bile razbijene, i nad našom se nacijom nadvio zaborav.

Mi se sada osjećamo daleko, osjećamo se udaljenima. Stvari se doga-

đaju, a nama fali potrebne jasnoće da bismo ih razumjeli. Sve je to dio zaborava. Istina, mi imamo Toru, ali ona nam ne govori uvijek, i često nam je teško pronaći odgovore dok ju proučavamo. Pa kako da se povežemo? Kako da se nosimo s tragedijom i boli?

U ovotjednoj paraši nas Bilam opisuje kao "narod koji će živjeti sam i neće se ubrajati među narode" (Brojevi 23,9). U hebrejskom je riječ "sam" BaDaD, kao u hitBoDeDut. Bilam je otkrio bitnu metodu za naš opstanak i konačni trijumf: mi se moramo osamiti u razgovoru s našim Stvoriteljem.

Iako su mnogi veliki cadikim govorili o važnosti hitbodeduta (osobnog razgovora s B-gom), jedino je Rebe Nahman preporučivao da razgovaramo s B-gom kao da nam je On istinski, bliski prijatelj. Kad sin razgovara sa svojim ocem on uvijek osjeća određenu mjeru zadrške i strahopoštovanja pred autoritetom. No, kada čovjek razgovara s dobrim prijateljem – on se osjeća slobodnim da izlije sve što mu je na srcu i da izrazi sve svoje osjećaje i najdublje

misli.

Način na koji možemo ne samo opstati na životu, već živjeti život, jest jačanje sebe u osobnom razgovoru s B-gom. Svaki djelić boli koju osjećamo, svaki nedostatak, može se pretvoriti u molitvu. Svako iskustvo može se iskoristiti kao prilika da dođemo bliže. Istina, i dalje će na ovom svijetu biti mnogo stvari koje možda nikada nećemo razumjeti.

Ali možemo se obratiti B-gu i s Njime podijeliti svoj teret. Možemo bolje razumjeti sebe i dostići jasnoću. I možemo ispuniti naše živote nadom moleći se za bolju budućnost.

Ako u teškim vremenima pokušamo pronaći smisao i nadu, umjesto da ta vremena koristimo kao izgovor da naškodimo sebi i našem odnosu s B-gom i drugima, onda, Bilam nastavlja: "Tko može izbrojati prah Jakovljev?" (isto 23,10). Tko može izbrojati i ustanoviti dragocjenost svakog Židova, jer svaki korak koji on napravi bit će korak prema služenju B-gu? Svaki korak će dovesti do nevjerojatnih tikunim (ispravaka) i pružiti B-gu neizmjeran nahas (veliko zadovoljstvo). Neka bismo bili svjesni zaborava i tuge ovog mjeseca i kroz naš hitbodedut izgradili vječni odnos s B-gom.

Amen.

Gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald Ozdravljanje života Moramo uzdići sve naše brige, tjeskobe i strahove, tako da se ne bojimo ničega osim B-ga. Trebali bismo znati i vjerovati da su sve tjeskobe i strahovi koji nas pogađaju, osobito oni koje doživljavamo sada, namjenjeni da nas podsjete da se bojimo B-ga. ■ Iz pisama Rev Nosona iz Breslova

Strana 20

Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Parša (priča) Balak je priča o iscjeljivanju i zaštiti, kao i druge parašot u mjesecu tamuzu. U ovoj paraši možemo pronaći tajnu za istinsko iscjeljenje i za uspješno suočavanje s izazovima s kojima se susrećemo.

Balak, sin Ciporov, kralj Moaba, čije kraljevstvo graniči s Amorejcima, vidio je da je narod Izraela porazio Amorejce. Osjetivši se ugroženim, on nastoji pronaći način da porazi Izrael pa zatraži savjet od starješina Midjana, koji su mu, prema nekim komentarima, rekli da se moć Mojsija nalazi u njegovom glasu, u magijiama koje izvodi, čime je i nadvladao faraona, a pomoću toga će i sada pobijediti. Balak nato pošalje glasnike Bilamu, vraču velikom koliko i Moše (u svijetu nečistoće), pokušavajući iskoristi njegove talente u svoju korist. Priča o Balaku nije nepravedna prema bilo čemu što naša mašta može izmaštati o ratovima između dobrih i zlih čarobnjaka. No ipak, niti Moše ni Izraelci nisu u ovu priču, svjesno uključeni.

Kada su Balakovi glasnici došli Bilamu, Bilam im odgovara da pošto se posavjetovao s B-gom, ne može udovoljiti njihovim željama.

Balak ustraje pa šalje druge glasnike, obećavajući Bileamu veliku čast i bogatstvo. Bileam se ponovo savjetuje s B-gom, i onda kreće na put. I mi radimo isto. Često se puta u životu susretnemo s problemom, za kojeg nam je već bilo jasno dano kako da gledamo na njega. Duboko u sebi znamo da je smjer kojim smo krenuli pogrešan, ali novac i slava nam ne daju mira, pa mi malo po malo nađemo "logičan" način da izbjelimo ono što je očito i nedvojbeno nečisto.

Godina 14 21Broj 37 Strana

Paraša započinje riječima: "Balak, sin Ciporov, vidje sve što Izrael učini Amorejcima." Zohar se bori s riječima: "I Balak je vidio" - "Što je vidio?", da bi naučili da ono što oči vide nije potpuna slika, već ono što se što se percipira kroz mudro promatranje. Zohar koristi izraz "prozori mudrosti", tj. pitanje je kroz koji prozor ćemo vidjeti našu stvarnost?

Budući da su naše oči uistinu prilično ograničene u onome što mogu vidjeti. To nas uči da u trenutku kad dođemo u doticaj sa svojim istinskim s mjestom za koje je rečeno "i ti ćeš činiti ono što je ispravno i dobro", netaknuto mjesto ljubavi, suosjećanja, tolerancije, onda se znanje i istina doista jasno otkrivaju, a prozor je čist i providan. Međutim, ako odlučimo ne vidjeti odgovor, ako nastavimo slijediti iskvarenost i slavu, onda će naš izbor dovesti do propasti kao što je to na kraju bilo s Bileamom. U početku, dok je Bileam još uvijek "čist", i njegov ego još nije uzeo udjela u događaju, on dobiva pravi odgovor, ali nakon što je podmićen on prilagođava svoje rasuđivanje kako bi se ono prilagodilo njegovim željama i njegovom žudnjom za slavom i bogatstvom. On želi odgovor koji će biti u skladu s "prozorom" kroz koji on sada gleda.

I to je odluka koja ga vodi u smrt.

Dok Balak i Bilam rješavaju stvari između sebe, Izraelci nisu svjesni zavjere koja se kuje protiv njih. Oni su zauzeti pripremanjem za ulazak u Izrael nakon 40 godina lutanja, a u

njihovom taboru ostaje ambijent "kako su dobri stanovi tvoji i šatori Jakovljevi". To je mjesto Tore, mudrosti, ljubavi, jedinstva, međusobnog poštovanja i duhovnog rada.

Paraša Balak nas uči da je način kako da se zaštitimo od negativnosti uključivanje u pozitivnosti, usredotočenje na ono što želimo, a ne na ono što ne želimo, drugim riječima da rastjeramo, tamu uranjanjem u svjetlo. I tako je napisano: "Cijeli svijet je jedan vrlo uzak most i što je najvažnije je uopće se ne bojati"; u trenutku kad osjećamo strah i odvratimo. svoj pogled od naših■namjera i cilja, od naše povezanosti sa Svjetlom, nas potpuno obuzima strah i tama umjesto svjetlosti, i u tome je naša propast.

Na kraju, prije nego što je u poniženju otjeran iz Moaba Bilam savjetuje Balaka da je jedini način da našteti narodu Izraela, ili općenito bilo kome u takvoj situaciji, uzrokovati da ga se odvrati od pravog puta i da se u svojoj nutrini poveže s tamom. U tom trenutku oni ostaju bez svoje obrane i padaju opljačkani pred bilo kojim neprijateljem. Sebičnost, strah, mržnja naši su najveći neprijatelji; oni, a ne nešto izvanjsko. Kad Moapci i Midjanci pošalju svoje kćeri u tabor Izraelaca da ih navedu na iskušenje da skrenu sa svog puta, izbija kuga u kojoj umire dvadeset i četiri tisuće ljudi. Jedino Pinhas žrtvujući svoj život, zaustavlja kugu i donosi ozdravljenje narodu Izraela. On time stječe prvosvećeništvo. Prema Zoharu se sljedeća paraša, paraša Pinhas, bavi uglavnom ozdravljenjem.■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 21

Alan Morinis:

Svakidašnja svetost Židovski duhovni put musara Povjerenje (nastavak)

bnom trenutku naveo da se grčevito držimo i budemo u strahu, ali srce prožeto bitahonom ne daje mjesta takvim osjećajima.

Bez straha

Chazon Ish objašnjava što znači imati takvo povjerenje iznoseći sljedeću zgodu: U jednom gradiću neki je čovjek otvorio malu trgovinu živežnim namirnicama točno nasuprot iste takve trgovine. Čim je stari trgovac ugledao natpis u izlogu kojim se najavljivalo otvaranje, otišao je preko ceste i upoznao se s novim trgovcem. Rukovao se s njim i toplo ga pozdravio, a zatim sjeo i naučio ga svim trikovima - gdje kupovati, kako kupovati, kako postići dobru cijenu. Kad su ga pitali zašto je bio tako ljubazan prema budućem konkurentu, trgovac je odgovorio poznatom talmudskom izrekom: "Sve uzdržavanja čovjeka određuje mu se od Nove godine do Nove godine. Jedino HaŠem to može oduzeti." Drugim riječima, nema razloga za brigu. Što će biti, bit će.

Bitahon nam pruža sposobnost da postupamo bez ikakvog straha. U srcu ne mogu istovremeno boraviti i strah i povjerenje. Kad gajimo povjerenje, stisak kojim strah drži naše srce neizostavno popušta. Strah guši i neodobrava, na štetu nas samih i svijeta. Kad svoju dušu okrenemo prema b-žanskom, mi time prizivamo svoju višu prirodu i uzdižemo se iz životinjskih nagona.

Ljubav podrazumijeva povjerenje.

Ne možeš voljeti one kojima ne možeš vjerovati. Njegovanjem povjerenja ljubav postaje moguća.

Aktivirajući povjerenje u B-ga, mi

Strana 22

Nitko od nas ne može ustvrditi da je sam sebe stvorio/la, i kada prepoznamo da umiranje znači predavanje onoga što zapravo nikada i nije bilo naše, nema se čega bojati. "Umiranje je", rekao je Rabbi Yisrael Salanter, "poput skidanja starog kaputa."

Povjerenje i trud sebe transformiramo u neustrašiva bića koja vole. Bitahon je unutarnje stanovište u smislu da sve ono što se u našem životu događa nije ništa više niti išta manje od programa razvoja kojeg nam B-g daje, putem bilo kojeg od svojih bezbrojnih kanala koje ima na raspolaganju na ovom svijetu. Rastezanje van svojih granica i sabijanje – kako ljubavlju tako i udarcima – je ono što nas dovodi na prag rasta kojem se vjerojatno (i gotovo sigurno) drugačije nikada ne bismo približili.

Povjerenje u B-ga rađa mir i neustrašivost koji će vas učiniti boljim prijateljem, supružnikom, roditeljem, radnikom, građaninom i boljim u gotovo svakoj drugoj ulozi koju imate u svom životu. Međutim, najveći dar bitahona je pomoć koju vam on pruža kad dođe vrijeme da napustite ovaj svijet. Treba učiniti svaki razuman korak da se sačuva život i povrati zdravlje, ali doći će trenutak kada je ispravno prepustiti se, jer je došlo vrijeme za prelazak na drugu stranu. Razumljivo je da bi nas naš životinjski instinkt za preživljavanjem u tom ko-

■

Treba razjasniti još jednu točku. Iako povjerenje iziskuje prihvaćanje, to ne znači da trebamo biti fatalisti.

I dalje smo dužni ulagati trud. Možemo to gledati kao paradoks - naša je sudbina u B-žjim rukama, a opet smo i dalje dužni činiti i poduzimati. No, to nije neka velika kontradikcija. Isključivo se osloniti na bitahon znači podrazumijevati da su sve sposobnosti u B-žjoj ruci, a da mi u svojim rukama nemamo apsolutno ništa čime bismo potaknuli promjenu, što je rijetko kada slučaj. Imate neke sposobnosti koje su vam darovane, poput sposobnosti razmišljanja, govora, pisanja, podizanja predmeta, kretanja, brižnosti - i logično je da trebate ovim sposobnostima dati da rade kako biste doveli do ishoda za koje smatrate da su najbolji, umjesto da se potpuno oslanjate na B-ga. B-g je izvor tih sposobnosti, pa zar ne bilo obeščašćenje tih darova, a posebice njihovog davatelja, kada ih se ne bi koristilo?

Time što ulažemo trud skrbeći se za vlastite potrebe i za pomaganje drugima, mi odajemo počast Stvo-

Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Alan Morinis:

ritelju koristeći se darovima koje nam je B-g dao. Već smo toliko toga dobili; nije li pomalo pohlepno tražiti više? Dakle, Tora nam dopušta da ulažemo trud da bismo ostvarili svoje ciljeve i to se ne smatra pomanjkanjem oslanjanja na B-ga.

Jedan je student ispričao priču koja je pogurala sliku korištenja B-žjih darova korak dalje. On je uložio značajna sredstva u razvoj jednog vrlo vrijednog i potencijalno financijski zdravog projekta zajednice konkretno kazališta - ali kad je ono otvoreno, operativni gubici su bili zapanjujući. Umjesto povjerenja u B-ga, on se brinuo i bojao, te se požalio svojoj ženi kako je sva njegova životna ušteđevina nestala u oblaku dima. Ona ga je blago ukorila, rekavši: "Pa to je predivno! To je tamjan koji je prinesen B-gu!"

Kazalište je na kraju stalo na svoje noge, pa su tako i njegov trud i njegovo povjerenje bili opravdani.

Chazon Ish piše upravo o takvoj situaciji, rekavši da je obaveza ulaganja truda ograničena na djela koja imaju šanse za uspjeh. Djela iz očaja, s druge strane, neprihvatljiva

Svakidašnja svetost su i suprotnost su vjeri. Drugim riječima, oslanjanje na čuda smatra se suprotnošću životu vjere. I doista, mnogi komentatori nas savjetuju da ne živimo svoj život oslanjajući se na B-žja čuda, posebno tamo gdje nam mogu pomoći naše vlastite sposobnosti.

Ispravno je uložiti sve svoje snage da poboljšate svoj položaj i situaciju u svijetu jer razumijete i prihvaćate svoju stvarnu odgovornost za sebe i za svijet. Učinite ono što je poželjno ili potrebno u datim okolnostima, ali nemojte podleći tjeskobi i očaju.

Vaša je dužnost djelovati, a ne utvrditi ishod. Nakon što uložite sav trud koji je u vašoj moći, nemojte se mučiti zbog rezultata. Možete i trebali biste poduzeti korake, no potom imajte na umu da je konačni ishod u rukama HaŠema, a ne u vašim rukama.

Kad je baka supruge učitelja musara Rabbi Meira Chodosha emigrirala iz Poljske u Izrael početkom dvadesetog stoljeća, Židovska agencija u Varšavi tražila je od nje da popuni upitnik. Jedno od pitanja koje je bilo postavljeno glasilo je

"Što nosite sa sobom i kako planirate zarađivati za život u Izraelu?"

Rebbetzin Hutner je na trenutak pogledala taj obrazac, a zatim velikim slovima napisala preko svih pitanja: "Bitahon." To je donijela sa sobom i to će je uzdržavati.

Razvijanje povjerenja

Iako sam o tjeskobi i strahu govorio kao da su oni zapravo neprijatelji povjerenja, u stvarnosti ti osjećaji mogu odigrati pozitivnu ulogu pomažući vam da razvijete ovu osobinu duše. Svaki doživljaj straha ili brige koji vas pogodi nije ništa drugo nego signal koji vas poziva da rasplamsate unutarnje iskre vašeg bitahona. Vaš je zadatak da osvijestite strah, tjeskobu i grčevito držanje upravo u onom trenutku kad se ti doživljaju pojavljuju u vama te da na njih odgovorite iznutra, prepoznajući ih kao znakove nepovjerenja. Međutim, te radnje osvješćivanja i davanja imena onome što se događa ne treba miješati sa samooptuživanjem. Jednostavno, time što ste svjesni osjećaja koje doživljavate, a koji ukazuju na nedostatak povjerenja, pozivate sebe na osvještavanje druge mogućnosti koja leži pred vama - na povjerenje.

Rabin Ibn Pakuda završava "Dveri pouzdanja u B-ga" molitvom koja je prikladna i za nas: "Neka nas B-g u svojoj milosti uvrsti među one koji se pouzdaju u Njega i predaju se izvana i iznutra Njegovom sudu.

Amen."

Pouzdaj se u B-ga svim svojim srcem, a na razum svoj ne oslanjaj se.

—Izreke / Mišlej 3,5 ■

Godina 14 23Broj 37 Strana

Strana 23

POSJET VELEPOSLANIKA

Izraelsko-hrvatski park prijateljstva: Na crikveničkoj šetnici zasađene masline Novi list, 16.6.2021.

Suradnja Izraelskog veleposlanstva na čelu s veleposlanikom Ilanom Morom i Grada Crikvenice nastavljena je jučer na šetnici Kačjak – Perhati gdje je zasađeno petnaest stabala maslina Nakon što je u travnju Izrael bio pokrovitelj ovogodišnjeg obilježavanja Dana planeta Zemlje u Crikvenici, suradnja Izraelskog veleposlanstva na čelu s veleposlanikom Ilanom Morom nastavljena je jučer na crikveničkoj šetnici Kačjak – Perhati gdje je zasađeno petnaest stabala maslina.

Niz aktivnosti koje su se trebale odviti u travnju, već spomenutim povodom, nisu se održale zbog epidemioloških mjera koje su bile na snazi, stoga je, po dogovoru, zasađen ovaj park u budućoj agro-zoni.

Prijateljstvo između Veleposlanstva Izraela i Grada Crikve-

nice, započeto u ožujku ove godine, okrunjeno je svečanim otvorenjem Izraelsko-hrvatskog parka prijateljstva.

Svečani program započeo je prijemom veleposlanika Mora u uredu gradonačelnika Damira Rukavine gdje mu je Mor čestitao na osvojenom mandatu na nedavno održanim lokalnim izborima te mu zaželio mnogo uspjeha u daljnjem radu.

Zasadi drugih vrsta – Drago mi je da je upravo Crikvenica prepoznata kao destinacija kojoj će Veleposlanstvo Izraela pokloniti pažnju zajedničkog obilježavanja Dana planeta Zemlje te izraelskog Dana državnosti.

S obzirom na covid prilike, odnosno neprilike, nije se održalo sve kako smo planirali, ali zahvaljujući zajedničkom strpljenju, mi se sada nalazimo u parku prijateljstva gdje je Izrael darovao stabla masline nama, mi smo ih zasadili u budu-

ćoj agro zoni koja će, kroz nekoliko godina, isto tako imati i svoje zasade drugih vrsta – od vinograda, smokava i tako dalje – kazao je crikvenički gradonačelnik Damir Rukavina te dodao da mu je izuzetno drago što je veleposlanik oduševljen maslinikom, zasadom i prirodom.

Iako su planovi za zajedničku proslavu bili bogati i raznovrsni, velik se dio zbog pandemije nije uspio održati, što ne znači da i neće – veleposlanik je istaknuo da je ovo samo prvi korak u zajedničkoj suradnji koju pomno planiraju.

Početak ekoparka – Trebali smo biti na ovome mjestu prije nekoliko mjeseci, ali zbog korone smo bili spriječeni doći ovdje i slaviti s građanima Crikvenice Dan planeta Zemlje. Htjeli smo sudjelovati u čišćenju prekrasnih crikveničkih plaža, ali nismo imali prilike, kao što nismo imali prilike posaditi ova stabla masline.

Ipak smo uspjeli u svome naumu i veseli me što sam ovdje sa svojim prijateljem, gradonačelnikom Rukavinom, i što svjedočim početku izgradnje ovog eko- parka koji će služiti građanima Crikvenice – istaknuo je Mor te dodao da je maslina simbol izraelske države gdje, kao i kod nas, imaju veoma stara stabla koja sežu još iz vremena Prvog i Drugog Hrama.

Ovaj, kako kaže veleposlanik, simbolični čin identificiranja Izraela s Hrvatskom služi i kao izraelski doprinos očuvanja prekrasne prirode Hrvatskog primorja.

– Ovo će mjesto zauvijek biti znak našeg prijateljstva, prijateljstva našeg Veleposlanstva s Crikvenicom, ali i Izraela s Hrvatskom – zaključili su Mor i Rukavina, želeći daljnje planove suradnje ostaviti kao iznenađenje.nisu dali izjavu za medije.■

Izrael upozorio na nuklearne ambicije novoizabranog iranskog predsjednika Glas Istre, 19.6.2021.

Izrael je u subotu osudio izbor novog iranskog predsjednika Ebrahima Raisija, rekavši da je riječ o najekstremnijem iranskom predsjedniku do sad koji se snažno zalaže za brzo napredovanje iranskog nuklearnog programa.

“Novi je iranski predsjednik, poznat kao teheranski krvnik, ekstremist odgovoran za smrt tisuća Iranaca. Posvećen je nuklearnim ambicijama režima i

kampanji globalnog terora”, napisao je na Twitteru izraelski ministar vanjskih poslova Yair Lapid.

U zasebnom priopćenju, izraelsko je ministarstvo vanjskih poslova poručilo da bi Raisijev izbor za predsjednika trebao “izazvati ozbiljnu zabrinutost međunarodne zajednice”.

Nova izraelska vlada, koja je u nedjelju položila prisegu, rekla je da će se usprotiviti obnovi nuklearnog sporazuma iz 2015.

između Izraelu neprijateljskog Irana i svjetskih sila.

Izrael smatra da je Iran, zbog nuklearnog naoružanja, egzistencijalna prijetnja, dok Teheran niječe da se želi domoći nuklearnog oružja.

Slijedeći političku liniju bivšeg izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, ministarstvo vanjskih poslova Izraela objavilo je da se iranski nuklearni program “mora odmah zaustaviti" i "u potpunosti prekinuti".

“Iranski balistički raketni program mora se prekinuti, a međunarodna zajednica mora se snažno usprotiviti iranskoj globalnoj terorističkoj kampanji”, dodalo je ministarstvo.

Raisi, tvrdolinijski sudac koji je pod američkim sankcijama zbog kršenja ljudskih prava, osigurao je svoju pobjedu, očekivano, s obzirom na to da je iranske predsjedničke izbore obilježila apatija birača, uslijed ekonomskih problema i političkih ograničenja u toj zemlji. ■

DOGODILO SE NA DANAŠNJI DATUM

Rođen Žak Ofenbah, tvorac francuske operete Nezavisne novine, 20.6.2021.

1819. - Rođen francuski kompozitor, porijeklom njemački Jevrejin - Jakob Eberst, poznat kao Žak Ofenbah, tvorac francuske operete. Kroz njegovu

Page 24 Strana 24

pristupačnu i vedru muziku zabavnog karaktera najčešće je provijavala satira društvenih odnosa u francuskom Drugom carstvu. Napisao je stotinjak opereta. Djela: operete "Lijepa

Jelena", "Orfej u paklu", "Plavobradi", "Pariski život", "Velika vojvotkinja od Žerostajna", opera "Hofmanove priče", putopis "Ofenbah u Americi", autobiografska studija. ■

Divrej Tora

Godina 14

Broj 37