4-07 - Divrej Tora - Balak 5782 by Bet Israel

Divrej Tora Godina 15 Broj 41

Zagreb, šabat 16. srpnja 2022. - 17. tamuza 5782.

Broj 41

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Paraša Balak

B’’H

Rabbi Shraga Simmons

Torah Bytes

Moabski kralj želi biti snažniji, pa zašto umjesto da jednostavno zatraži blagoslov za Moavce nalaže Bilaamu da prokune Židove? Postoje dva načina za napredovanje u ovom svijetu: jedan je da izgrađujete sebe. No to zahtijeva naporan rad i disciplinu. Drugi način je umanjiti druge. Sve smo to već vidjeli: jedan član upravljačkog tima smatra da ne dobiva dovoljno priznanja, pa omalovažava postignuća drugih čime se čini da sebe uzdiže u usporedbi s njima. Zanimljivo, ta ista dinamika može biti u korijenu antisemitizma. Prije nego što je dana Tora, ljudi su svoje živote gradili na subjektivnom konceptu dobra i zla. Ali na brdu Sinaj postalo je jasno da postoji jedan B-g koji postavlja moralna mjerila za čovječanstvo. Time su Židovi postali gromobran za one koji su se protivili ovoj moralnoj poruci. Zli je Hitler je dao ovaj razlog za progon Židova: "Oslobađam čovječanstvo od stega savjesti i morala.".



The Seven Altars of Balaam James J. Tissot, 1836-1902 French Jewish Museum, New York City

(Bamidbar 22,2-25,9) Balak, kralj Moaba, poziva proroka

Bala'ama da prokune izraelski narod. Nakon prvotnog odbijanja, Balak šalje

je pokušao prokleti izraelski narod, ali svaki puta je ishod bio - blagoslov. Bala'amovo proročanstvo sadrži i kraj dana i dolazak Mesije.

drugu grupu pregovarača te Bala'am

Narod je podlegao čarima Moapkinja

dobija dopuštenje da ode. Međutim,

i dopustio da ga se namami na klanja-

B-g to uvjetuje time da Bala'am može

nje idolu Peoru. Kad je jedan izraelski

govoriti samo B-ž-je riječi.

dužnosnik

Misiju gotovo da je spriječila njegova magarica koja je opazila anđela kojeg je B-g poslao da prepriječi put Bala'amu. Tri puta, u tri različite prilike, Bala'am

javno

uveo

midjansku

princezu u svoj šator, Pinhas ih je oboje ubio i tako zaustavio pošast koja je harala među narodom. ■ Prijevod: Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 11 p’sukim

stiti te razlike. Ali moramo znati ka-

(22,2-12)

da trebamo naše vjersko-svjetovne sukobe ostaviti po strani, kako bi-

Balak nije bio toliko moćan kralj

smo bili ujedinjeni protiv zajedni-

poput nekih od njegovih susjeda u

čkih neprijatelja Židovskog naroda.

regiji. Poraz drugih kraljeva unio je strah u Balakovo srce, i bilo mu je jasno da bi bilo uzaludno povesti

konvencionalni rat protiv Izraela. Njegov je plan bio (nakon što je ispitao situaciju) da unajmi Bil’ama da prokune narod Izraela. S tom svrhom, Balak šalje delegaciju Bil’amu u Midjan. Bil’am poziva izaslanike da provedu noć kod njega tako da mu (Bil’amu) B-g može govoriti. B-g se doista "ukazuje" Bil’amu i pita ga tko su ti ljudi. Bil’am priopći B-gu, te On upozori Bil’ama da ne

ode s delegacijom, niti da prokune narod, zato što su "oni blagosloveni". Zapazite: način na koji je uređena parša Balak vrlo je jednostavan… i vrlo rječit. Od samog početka sedre, pa sve do epizode s Bil’amom, sve je jedna zatvorena parša. Parša s’tuma obično znači da je sadržaj parše na neki način nastavak prijašnje parše. I, zapravo, epizodu s Balakom-

Bil’amom možemo sagledati kao još jednu bitku – bitku koje u tom trenutku nismo bili svjesni, bitku koja se "vodila" na drugačiji način – no svejedeno bila je to bitka. Završni odlomak sedre – epizoda s b’not Moav – je parša za sebe, i konkretno, otvorena parša. Parša p’tuha uobičajeno označava "novu temu". I tako i jest. Strana 2

Moramo međusobno surađivati – Kako to da Balak, zakleti neprijatelj

aškenazim i sfaradim, nacionalno reli-

Izraela, kotira tako da ima sedru na-

giozni i haredi, ljevica i desnica, reli-

zvanu po svom imenom? Komen-

giozni i sekularni, da ojačamo naš

tari nude mišljenje da je Balak bio

položaj protiv onih koji bi od nas

"iskreni neprijatelj" Izraela. Njegov

uzimali dijelove Erec Jisraela, dijelili

se antagonizam temeljio na njego-

našu prijestolnicu, doveli u opa-

vom strahu od Izraela, njegove su

snost naše živote.

namjere i postupci bili potpuno jasni. Tijekom povijesti opsjedali su nas razni neprijatelji koji su se skrivali iza osmijeha, maske prijateljstva, ili stiska ruke na travnjaku Bijele kuće, a pokušavali su nam zabiti nož u leđa. Dragi ujak/djed Lavan, vjerojatno je najveći primjer "potajnog" neprijatelja. Balakova izravna mržnja je nešto što možemo poštovati. (Zanimljivo je da se Bil'ama povezuje s Lavanom.) Komentari ističu da su Moav i Midjan bili ljuti neprijatelji. Ipak, ostavili su po strani ono u čemu se nisu slagali i ujedinili su se za borbu pro-

tiv Izraela. To pokazuje moć antisemitizma na ovom svijetu. No to nas mora podučiti još jednu lekciju. A to je da i mi moramo biti spremni ostaviti po strani ono što razdvaja židovski narod na odvojene dijelove, tako da se protiv zajedničkog neprijatelja možemo boriti većom snagom. Ovo ne znači da moramo zanemariti, prijeći preko toga ili opro-

Levi – druga alija – 8 p’sukim (22,13-20) Ujutro, Bil’am (nevoljko) otpušta Balakove glasnike odbijajući njihovu ponudu. Balak šalje još veće i

prestižnije izaslanstvo Bil’amu, nudeći mu velike časti i bogatstva samo ako Bil’am prihvati ono što Balak traži. Bil’am ponovo odbija, no svjedno poziva delegaciju da provede noć kod njega. Ovog puta B-g dopušta Bil’amu da se pridruži Moavcima, no upozorava ga da ne čini ništa osim onoga što mu B-g kaže. (Komentari iz toga izvlače ideju: "Kamo tko stremi, tamo će ga se i

odvesti" – poslovično "uže kojim će samog sebe objesiti".) Zašto je Bil’ama trebalo kazniti za to što je pošao s Balakovom delegacijom kada mu je B-g to odobrio? Svakako da se čovjeka drži odgovornim za kršenje B-žjih zabrana, no jesmo li odgovorni i za stvari koje nisu konkretno zabranjene, ali je razumno pretpostaviti da B-g ne Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

želi da ih činimo? Odgovor je da. To

na svakom se koraku pokušava bo-

ona kori Bil’ama za njegove postu-

je jedan od koncepata koje uistinu

riti protiv toga. Kakav li je to uda-

pke. Tada B-g dopušta Bil’amu da

izvodimo iz epizode s Bil’amom.

rac po Bil’amov ego, da narodi o

vidi anđela, te Bil’am uviđa svoj gri-

Tora nam daje vrlo jasnu ideju o

njemu imaju tako visoko mišljenje, a

jeh. On predlaže da se vrati, no an-

tome što Hašem od nas želi. Mnoge

svjestan je da B-g odlučuje o svemu.

đeo mu dopusti da nastavi put, uz

se grijehe vrlo jasno imenuje – u stvari, kaže se da "nitko neće biti kažnjen sve dok nije izričito upozoren". Ipak, upozoreni smo da će

se B-g razljutiti, recimo to tako, ako činimo stvari za koje znamo (trebamo znati) da su protivne Njegovim željama. Ovo je stvar koja postoji i u međuljudskim odnosima. Roditelji, na primjer, očekuju od djece da se ponašaju na određeni način, bez da im se to izričito kaže. Mi nismo programirani roboti, mi smo ljudska bića sa sposobnošću promišljanja. Čitamo li plošno Humaš, stječe se dojam da je Bil’am uistinu B-žji čovjek koji jedino želi činiti ono što B-g želi da čini. Tradicija ga opisuje drugačije, kao onoga koji zna da je u potpunosti kontroliran od B-ga, no

Šliši – treća alija – 18 p’sukim (22,21-38) Bil’am se ujutro budi, osamari (sam

samcat) svoju magaricu, i odlazi s Moavskim službenicima. (U pasuku se sugerira da je Bil’am otišao s velikom dozom oduševljenja "nadajući se" da će prokleti narod Izraela. Us-

upozorenje da ne kaže ništa za što nije "ovlašten". (U Pirkei Avot se spominje da su "usta magarice" bila jedno od 10 posebnih stvari koje su bile stvorene netom prije nego li je B-g počinuo od daljeg stvaranja na prvi šabat Stvaranja.)

poredite to s Avrahamovim entuzi-

Balak izlazi ususret Bil’amu, koji

jazmom u vezi Akeda.) B-g je "ljut"

Balaku kaže da nema moć postupati

na Bil’ama što ide (iako je to On do-

vlastitim silama i mora reći samo

pustio) te šalje anđela, pokušavaju-

ono što B-g "stavi u njegova usta".

ći ga odvratiti od toga da nastavi

(U ovome je značaj "usta magarice"

put. Tora govori da je u tri zasebne

– naime da je B-g Onaj koji daje dar

prilike - simbolički u sve užim pro-

govora; nitko ne bi trebao biti ohol

lazima - magarica vidjela anđela ko-

zbog svoje uobičajene sposobnosti

ji blokira put, ali Bil’am to ne vidi.

da se dobro izražava, misli uzvišene

Bil’am tuče magaricu svaki puta,

misli ili što je u stanju pojmiti du-

sve dok joj B-g ne da moć govora, te

hovne ideje.) Omiljeno oružje naroda svijeta je mač. "Oružje" Židovskog naroda je "moć govora" (molitva, divrej Tora, ljubazne riječi, itd.). Bil’am bahato stavlja "svoje oružje" po strani i nastoji nauditi Židovskom narodu nje-

govim (našim) vlastitim oružjem. B-g se, nazovimo to tako, suprotstavio Bil’amu njegovim oružjem kojega se odrekao – anđelovim isukanim mačem. I na posljetku, kaže nam Tora, Bil’am je pao od mača. – (Raši) Jedna misao. Od početka Š’mot kada smo započeli svoje postajanje naci-

Godina 15 3 Broj 41 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

jom, pa kroz čitavu Toru, sve što se

jeti samo ono što B-g želi da pre-

je predvidio da će Moše umrijeti na

zbiva događa se nama. Paršat Balak

nese.

tom mjestu. Raši iznosi tvrdnju da

(do zadnjeg odlomka) jedinstvena je po tome što mi zapravo nismo uključeni. Balak šalje po Bil’ama; oni nas zajedno promatraju, grade žrtvenike, prinose žrtve – mi smo potpuno nesvjesni onoga što se događalo. Paršat Balak je čisto Mošeovo

proročanstvo. R’vi’i – četvrta alija – 15 p’sukim (22,39-23,12) Balak povodom toga prinosi žrtve, a Bil’am daje nalog da se podigne 7 žrtvenika za posebne žrtve.

Ako smo mi jedinstveni među narodima svijeta, to je zbog Tore i naše predanosti Tori, a ne nešto gene-

je Balak znao o tom mjestu, no Bil’am nije – dakle, da je Balak bio darovitiji prorok.

tski, ili slučajnost uvjetovana našim

A Bil’am reče Balaku, sagradi mi "s

rođenjem. Mi moramo očuvati tu je-

ovime" sedam žrtvenika i pripremi

dinstvenost tako da ostanemo odani

mi "s ovime" sedam bikova i sedam

Tori, vjerni Hašemu, i različiti od

ovnova. (23,1 & 29)

drugih naroda.

S ovim, ba’ze. Učili smo da su svi

Hamiši – peta alija – 14 p’sukim

proroci Izraela prorokovali sa ko,

(23,13-26)

osim Mošea koji je prorokovao sa

Balak odvodi Bil’ama na mjesto odakle se pruža drugačiji pogled, nadajući se da će ovaj puta moći

ze. Bil’am se držao kao da je na ■ Mošeovoj razini i stalno se nabaci-

vao sa ze. B-g kaže Bil’amu, vrati se Balaku, i ovako – ko – ćeš govoriti.

(Sve što se čini ima velik značaj – tj.

prokleti narod. I ponovo bude podi-

Tora bilježi da su naša 3 praoca pri-

gnuto sedam žrtvenika, te prinesene

nijela 7 korbanot u različita doba.

žrtve. Bil’am ponovo meditira i po-

Bil’am se ponadao da će "ponišiti"

tom izriče veličanstveni opis Izrael-

efekt tih žrtava pred B-žjim očima

skog naroda. Balak kaže svoje a Bil’-

Naš "protuotrov" za žrtvenike i žr-

prinoseći osobno 7 vlastitih žrtava.)

am ponovo objašnjava koja su nje-

tve B&B nalazimo u Bamidbar 29,16

gova ograničenja. (Teško je to za ne-

& 25. I jednog jarca kao hatat… što

koga

je izjednačeno po g’matriji (2823).

Nakon meditacije, Bil’am "govori" o narodu Izraela. On ih ne proklinje, već umjesto toga predivnim riječi-

tko

smatra

oličenjem

umišljenosti i taštine.)

ma opisuje jedinstvenost Izraela.

Raši kaže da je Balak izabrao Roš

Balak je uznemiren, ali Bil’am ga

HaPisga kao mjesto s kojega bi Bil’-

podsjeća da on (Bil’am) može preni-

am mogao uspjeti prokleti narod, jer

Bil’am nakon toga shvaća poruku i prebacuje se na ko kada razgovara s Balakom. – *** ***

Šiši – šesta alija – 17 p’sukim (23,27-24,13) Balak predlaže još jedno mjesto s kojega

mogu

promatrati

Izrael;

možda će B-g dopustiti da ih se prokune. Bil’am ponovo zatraži da

se podigne sedam žrtvenika, te da se po jedan bik i jedan ovan prinesu na svakome od njih. Ovog puta, Bil’am ne meditira na svoj uobičajeni način, jer očekuje da će rezultati biti isti, dakle, da će blagoslovi prokuljati iz njega – a on doista želi prokleti Izrael. Balak odvodi Bil’ama na Roš HaP’or. Budući da je u viđenju vidio Strana 4

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

da će Izrael uskoro pasti na P’oru, Balak pogrešno pretpostavi da će proklinjanje s tog mjesta proći s uspjehom (Raši). Targum

Onkelos navodi

Bil’am "podsjetio" B-ga na zlatno tele, tako da bi On dopustio da narod bude pod kletvom. Međutim, kada je ugledao mnoštvo utaboreno na tako poseban način, obuzeo ga je "Ruah HaKodeš" te je blagoslovio izraelski narod po treći puta. Balaku je sada "bilo dosta", oštro se obratio Bil’amu, i "poslao ga da se spakira". Š’vi’i – sedma alija – 21 p’sukim (24,14-25,9) Prije nego li Bil’am ode od Balaka, Bil’am prorokuje o drugim naronarodu koje je Bil’am iznosio. A on-

dima u regiji. Bil’amov je posljednji

savjet, pošto su propali njegovi po-

Toru i micvot, tada smo izuzetno

da dolazi posljednjih 9 p’sukim sedre.

kušaji da prokune narod, da se na-

ranjivi pred svojim neprijateljima.

Bil’am se vratio kući. Balak također.

rod navede na idolopokonstvo i ne-

Oni čak ne moraju ni povesti borbu

Nema više nikakve opasnosti. Paf!

moralno ponašanje što će okrenuti

protiv nas – mi smo u stanju, ne daj

Mi smo to sami učinili. B-g nas je

B-ga protiv njih. Taj plan upali, te

B-že, uništiti sami sebe. To je uistinu

zaštitio od Bil’ama dajući mu riječi

24.000 ljudi pogine u pomoru po-

bilo tako prije više od 3.000 godina;

koje će govoriti. Ne dopuštajući mu

slije orgijskih svetkovina Baal Pe’-

i nije ništa manje stvarno danas.

da govori sam od sebe. A mi smo se

ora. Tek odvažan čin Pinhasa ben Elazara ben Aharona HaKohena u obrani B-žje časti, zaustavi razorni pomor.

Na jednoj razini, Paršat Balak je krajnje jednostavna i neposredna, s izuzetno snažnom porukom – upravo zbog te jednostavnosti. Kroz 95

onda odvratili i izdali B-ga. Samo 24.000 smrtno stradalih, zbog odvažnog čina Pinhasa. Sidra nam viče svoju poruku. Sve što nam je potre-

bno učiniti je da je poslušamo.

Ovu završnu pouka sedre moramo i

p’sukim, osjećamo B-žju zaštitu dok

mi danas dobro naučiti. Ono što su

Balak i Bil’am doživljavaju neuspjeh

Posljednja 3 p’sukim se ponovo

Balak i Bil’am otkrili je da kada je

za neuspjehom, i gotovo da izgleda-

čitaju kao Maftir.

Izrael u B-žjoj milosti, on će biti ne-

ju komično. Gemara kaže da je Bil’-

pobjediv za sve napade izvana. Niti

am u nekim stvarima bio moćniji od

jedan narod ne može uspjeti protiv

Mošea Rabeinu, pa kada se on bio

Izraela, kada smo "u dobrim od-

uključio, B-g je davao posebnu po-

nosima" s B-gom. Međutim, ako,

zornost našoj zaštiti. U tih 95 p’su-

izazovemo B-žji gnjev, tako da bu-

kim, mi pucamo od ponosa zbog

demo nevjerni B-gu, zanemarimo li

zlovoljnog divljenja jedinstvenom

Godina 15 5 Broj 41 Strana

Primijetite na kojem mjestu se prekida epizoda s Pinhasom između sedri. Zimri i Kozbi još nisu imenovani, B-žja reakcija slijedi narednog tjedna. Tek – pomor je zaustavljen! ■ Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi Iz parše Balak ne učimo niti jednu od 613 micvos,.

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi

Negativne zapovijedi

72. Pozitivna je zapovijed baviti se

182. Negativna je zapovijed da se

slučajevima poništenja zavjeta i

ne pravimo da ne vidimo izgu-

zakletvi

bljeni predmet Židova, i da ga ostavimo

kao što Pismo kaže, svakako ćeš ukoriti svog

bližnjeg (Va-jikra 19,17). On ga mora in-

kao što Pismo kaže, "Nećete gledati

formirati da sebi čini zlo svojim zlo-

vola ili ovce svoga brata kako skreću s

djelima; i treba mu reći da mu to govori samo za

puta i sakriti se od njih ... ne smijete se sakriti" (D'varim

njegovo dobro, da ga dovede u život u Svijetu-koji-

22,1.3.). (Vidi također dio s pozitivnim zapovije-

će-doći. Njegova je dužnost da ga ukorava sve dok

dima, §69.).

ga ovaj ne počne slušati ili dok ga ne udari i kaže mu: "Neću te slušati." Postoje neki rani autoriteti koji

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako

su blaži u vezi toga i oni drže da je dovoljno do onda

za muškarca tako i za ženu.

dok ne dobije ljutit odgovor [koji nam drugi daje

183. Negativna je zapovijed da se ne ostavi živo-

odbijajući naše napore]. Ali čak se i prvo gledište

tinja Židova povijena pod svojim teretom, i

izričito primjenjuje onda kada osoba prekrši zabranu

ode svojim putem bez da mu se pomogne da

zakona Tore i kada procijeni da će to imati učinka na

životinju rastereti

budućnost, da druga osoba to neće ponovo učiniti. Čak je i osoba nižeg statusa dužna je ukoravati osobu višeg statusa. Tko god može osujetiti [grešnika u njegovom činu] i ne učini to, postaje žrtvom krivnje zbog njegovog grijeha.

kao što Pismo kaže, Nećete gledati magarca ili bika svoga brata koji je pao na put i sakriti se od njih (Dvarim 22,4). (Vidi također dio s pozitivnim zapovijedima, §70.). Ovo je na snazi na svugdje i uvijek, i za muškarca i za ženu.

Sada, iako je vjerska dužnost ukoriti ga [grešnika], ne smije ga se prvo posramiti. Vjerska je dužnost prihvatiti ukor i gajiti simpatiju prema onome koji kori.

184. Negativna je zapovijed da se ne propusti održati

zavjet

U učenjima učenjaka nalazimo (Talmud Bavli, Šabat

kao što Pismo kaže, Kad čovjek da zavjet... on neće prekršiti

40a) da čak i ako osoba namjerno prekrši zabranu

svoju riječ (Bemidbar 30,3). (Vidi dio s pozitivnim

koju su donijeli učenjaci, dopušteno je nazivati ga

zapovijedima, §39.).

prijestupnikom. To se vrijedi na svakom mjestu, u svakom trenutku, i za muškarca i za ženu.

Strana 6

To se odnosi na svako mjesto i vrijeme, kako za muškarca tako i za ženu. ■

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Vjeruje li Tora u magiju?

Smirivanje masa

Da li riječi laika mogu utjecati na blagoslov ili prokletstvo? Postoje li uistinu na svijetu čarobnjačke moći? Ako da, jesu li takva djela neovisna od Hašemove volje?

Ibn Kaspi tvrdi da su mnogi Izraelci bili zabrinuti zbog Bilamovog prokletstva, jer su pogrešno vjerovali da ono ima moć da im naudi. Premda njihova zabrinutost nije imala osnove, Hašem ipak nije želio da se plaše, pa je spriječio Bilama da ih proklinje.

• Što nam o tome sugerira Tora u cjelina, a posebice paraša Balak? Ako Hašem nije želio da djecu Izraelovu zadesi zlo, zašto je uopće bilo važno hoće li Bilam o njima govoriti pozitivno ili negativno? Da li bi njegova prokletsva imala ikakav učinak? • Zabranjuje li Tora čarobnjačke prakse i vračanje zbog toga što su to besmislice? Ili su zabranjeni i pored (ili možda zbog) njihove djelotvornosti? Usporedite mišljenja Ibn Ezre i Rambana u vezi s tim pitanjima. • Za daljnje učenje: Pogledajte kakav je odnos različitih pristupa komentatora našoj priči u odnosu na to kako oni razumiju druge pripovijesti koje se bave prakticiranjem vračanja, poput oživljavanja Šemuela (proroka Samuela, op.ur.)

• Je li moguće da Hašem ponekad djeluje samo kako bi suzbio strahove i zabrinutosti koji proizlaze iz pogrešnih uvjerenja masa? Zar to ne dovodi jedino do toga da se takva vjerovanja produljuju u nedogled? Zar ne bi bilo poželjnije da se umjesto toga isprave pogrešne predodžbe naroda?

• Na drugom mjestu komentatori idu još dalje i sugeriraju da postoje čak i određene zapovijedi koje su uspostavljene samo kao odgovor na pogrešna uvjerenja. Na primjer, vidi Ibn Kaspija u vezi svrhe Pesaha, Shadala u vezi "zlog oka" i nečistoće cara’ata, te Rambamovo razumijevanje svrhe žrtava. Čine li vam se takvi pristupi uvjerljivima?

Živjeti sam: Blagoslov ili prokletstvo? Bilam blagosilje narod, " ָ ‫״ל ָב‬ ְ ‫ֶד ״ ָ ם‬ ‫״ּובּגֹומִ ם ״לֹּא ״מִ ְ ַח ָשב‬ ַ ֹּ‫"מִשכ‬. ְ To se često prevodi kao: "Evo, to je narod koji će živjeti sam i neće se računati među narode." Međutim, u čemu je blagoslov da se živi sam? ‫״‬

• Netziv čita Bilamove riječi kao upozorenje protiv asimilacije. Kada narod živi sam, onda su oni " ֹּ‫מִשכ‬ ְ ", sposobni živjeti [u miru i dostojanstvu]. Međutim, kada stupaju u interakciju s "‫" ַבּגֹומִ ם‬, a zatim "‫"לֹּא ִמ ְ ַח ָשב‬, oni se ne smatraju va ‫״‬

• Slažete li se? Izaziva li asimilacija progonstvo ili ga spriječava? Općenito, promovira li Tora odnos izolacije od okolnih kultura ili politiku uključivanja u vanjski svijet? Koji je pravi balans između ovo dvoje? • Potražite riječ " ָ ‫ " ָב‬u popisu pojmova. Koja druga značenja ili konotacije može imati ova riječ? Kako se to može primijeniti na naš stih? Odnosi između Židova i ne-Židova Rabinski midrašim stvaraju poveznicu između Jitroa i Bilama, smještajući ih obojicu na faronov dvor, te da su bili upućeni u njegovu odluku da porobi židovski narod. I dok je Bilam prikazan kao začetnik Izraelskog ropstva, Jitro je opisan kako ne želi sudjelovati u tom planu. Što bi u biblijskom tekstu moglo potaknuti takav prikaz?

• Usporedite i uočite razlike između ta dva protagonista. Kako se svaki od njih odnosi prema Izraelskom narodu? I kako se zauzvrat postupa prema svakome od njih? • Kakvu poruku o odnosima Židova i ne-Židova možemo naučiti iz te usporedbe? ■ Prevela Tamar Buchwald Godina 15 7 Broj 41 Strana

Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Misken, sakana i sochen

5) Riječ misken

Na početku knjige Šemot, Izraelci su prisiljeni graditi arei miskenot ‫המ״‬

‫ס נע‬

- "gradove spremišta" (Šemot

1,11). Korijen

‫ ס‬je u brojnim hebrejskim

znači "bije-

riječima? Započnimo s Kleinom. Bez

dan, jadan", i pojavljuje se u Kohelet

da objasni zašto, on stavlja glagole 1 i

4,13;9,15-16. Imenica, miskenut ‫ס נע ״‬

2 pod istu zabilješku. Pretpostavljam

- "siromaštvo" nalazi se u Devarim

da ako je netko u nečemu dobar, on je

8,9. Klein (u svom CEDEL) napominje

i "koristan" i "priviknut". On kaže da

da riječ "meskuin", definirana kao

je to povezano s akadskim izrazom

"zao, pogan" ima svoje porijeklo u

sakanu ana koji je nađen u pismima iz

ovoj riječi:

Tel Amarne, a koji znači "brinuti se

‫ס‬

Francuski,

mena – neke su još i danas u uporabi,

meschino, iz arapskog miskin,

a neke više ne. Pogledajmo prvo razli-

(u VArab. se izgovara me-

čita značenja, a onda pokušajmo vi-

skin), 'siromašan, jadan, bi-

Međutim, on također spominje da

djeti jesu li povezana.

jedan', što je posuđeno iz

1) Glagol

‫( ס‬u kal obliku) može

značiti "bio koristan, okoristio se". Ovo značenje nalazimo u Ijov 15,3; 22,2; 34,9; 35,3.

talijanskog

za". Na osnovu toga, on ovaj korijen

riječima, sve tamo od biblijskih vre-

"privikao se, naviknut na". Ovaj se oblik pojavljuje u Bamidbar 22,30; Tehilim 139,3; i Ijov 22,21.

aramejskog

misken ili sirijskog mesken,

tome) kaže da je sohen "povezan s

'siromašan', što je vjerojatno

akadskim šaknu (namjesnik provin-

posuđenica

cije)", što je povezano sa segan ‫– סג ״‬

hebrejskog

ili

akadskog

6) Kao što sam gore spomenuo,

miskenot znači skladišta. Osim u Šemot, riječ se pojavljuje i u Melahim I 9,19; i Divrej HaJamim II 8,4.6.; 16,4;

3) Poznata riječ sakana ‫ ס נד‬- "opasnost" ne pojavljuje se u Tanahu (često se pojavljuje u rabinskom hebrej-

ljude.

neki znanstvenici (vjerojatno Ku■ tscher, koji ima poglavlje posvećeno

muškenu, 'prosjak, potrebit'.

2) U hifil obliku ( ‫ )דס מ‬on znači

povezuje sa sohen, koji se brine za

17,12 i 32,28. Dakle, kakve veze postoje među tim

u biblijskom hebrejskom upravitelj kojega je postavila vlast, a kasnije u

rabinskom hebrejskom zamjenik. On kaže da šaknu dolazi od šakanu, što znači "položiti, postaviti, imenovati", i srodan je s hebrejskim

‫ ש‬- "nasta-

niti se, boraviti". Oba glagola su, veli on

skom). No pojavljuje se kao nifal glagol jednom u Kohelet 10,9 ‫״‬

‫ מס‬- "bit

će ozlijeđen". U rabinskom hebrejskom nalazimo piel oblik, koji ima značenje "izložiti pogibelji". Izvedenice uključuju sikun ‫ סמ ע‬- "rizik" i

misukan

‫סע‬

– koji je u Talmudu

značio "u opasnosti" no u srednjevjekovnom hebrejskom je značio "opasno". 4)

Imenica sohen

‫ סע‬se nalazi u

Ješajahu 22,15, te kao sohenet

‫ סע נ‬u

Melahim I 1,2.4. Obično se tamo prevodi kao "poslužitelj" ili "pratilac". U suvremenom hebrejskom, sohen znači "agent" a sohnut ‫ סע נע ״‬je "agencija". Strana 8

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Misken, sakana i sochen

šaph'el oblici od ‫=( ע‬biti, biti postavljen, biti ustanovljen), stoga on doslovno znači 'navesti da bude, navesti da se postavi, navesti da se ustanovi'. (Ostali se ne slažu i kažu da je šaknu zapravo sumerskog porijekla.) Klein tvrdi da je miskenot također povezano s

‫ש‬, pa daje slijedeću

etimologiju: Vjerojatno posuđenica

akadskog maškanu (=skladi-

kao što se daje siromašnima.

šte, magacin), od šakanu (=

Steinberg povezuje sva značenja

položiti, dati depozit, uskla-

pod zajednički naslov "u brizi za

dištiti), što je povezano s hebrejskim

‫=( ש‬boravio je,

boravište). Međutim, on nije povezao misken ili

sakana sa bilo kojom drugom riječi.

potrebe svog gospodara". Ta briga navodi čovjeka da pokuša učiniti svoj posao na najbolji način da pomogne (1), i da bude veoma pažljiv prilikom

tog posla (2), te svjestan opasnosti (3).

Daat Mikra na Devarim 8,9 pove-

Prirodno, to je uloga sohena, siromaha

zuje (5) i (6) navodeći da su skladišta

da se brine u vezi hrane, a skladišta

potrebna onda kada hrane nema u

pohranjuju hranu za državu koja se

izobilju, i treba je davati u porcijama,

brine zbog gladi u budućnosti. On

Godina 15 9 Broj 41 Strana

odbacuje nepotrebne komplikacije Geseniusa i Fursta, kada mu je jasno da su riječi povezane. Njegovo je objašnjenje u svakom slučaju jasno i primamljivo. Ali ja mislim da je na neki način, malo previše jasno, a jezik se obično ne razvija samo tako. Zbog toga sam sklon prihvatiti mišljenje

kasnijih stručnjaka koji pokazuju različite izvore za različita značenja korijena.■

Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Narod koji odvojeno živi Ovo je nevjerojatan trenutak u židovskoj povijesti, iz dobrih i ne tako dobrih razloga. Po prvi puta u gotovo 4000 godina u isto vrijeme imamo suverenitet i neovisnost u zemlji i državi Izrael, te slobodu i jednakost u dijaspori. Postojala su vremena – prekratka – kada su Židovi imali jedno ili drugo, ali nikad prije nisu imali oboje u isto vrijeme. To su dobre vijesti. Manje dobre vijesti su, međutim, da se antisemitizam vratio sa živućim sjećanjem na Holokaust. Država Izrael ostaje izolirana u međunarodnoj političkoj areni. Ona je i dalje okružena neprijateljima. I to je jedina nacija od 193 nacije koje čine UN, čije pravo na postojanje je neprestano pred izazovom i prijetnjom. Uzimajući u obzir sve to, čini se da je pravo vrijeme da ponovno promotrimo riječi koje se pojavljuju u ovotjednoj parši, a koje je izgovorio poganski prorok Bileam, i koje se mnogima čine kao najmoćniji sažetak židovske povijesti i sudbine: S vrha hridi ja ga gledam, s visoka ga motrim brijega. Gle naroda koji odvojeno živi, među narode on se ne broji. (Br 23,9) Za dvojicu vodećih izraelskih diplomata 20.stoljeća – Yaakova Herzoga i Naphtalija Lau-Laviea – ovaj stih sažeo je njihov pogled na židovski narod nakon Holokausta te uspostavu države Izrael. Herzog, sin glavnog izraelskog rabina i brat Chaima koji je kasnije postao predsjednik Izraela, bio je generalni direktor Ureda premijera od 1965. pa sve do svoje smrti 1972. Naphtali Lavie, koji je preživio Auschwitz i postao glavni izraelski konzul u New Yorku, živio je da vidi svog brata, Rabbi Yisraela Meir Laua, Strana 10

kako postaje glavni rabin Izraela. Herzogovi sakupljeni eseji objavljeni su pod naslovom izvedenim iz Bileamovih riječi, Narod koji odvojeno živi. Lavievi su objavljeni pod nazivom Bileamovo proroštvo – ponovno poveznica sa ovim stihom. Za obojicu, taj stih je izražavao jedinstvenost židovskog naroda – njegovu izolaciju s jedne strane, i njegov prkos i otpornost s druge strane. Iako se suočio s opozicijom i progonstvom od strane najvećih ikad poznatih svjetskih sila, on ih je sve nadživio. Međutim, s obzirom na povratak antisemitizma, vrijedi se sjetiti jedne određene interpretacije ovog stiha, koju je dao dekan ješive iz Volzhyna, R.Naftali Zvi Yehudah Berlin (Netziv, Rusija, 1816-1893). Netziv je protumačio stih ovako: u svakoj drugoj naciji, kada bi neki narod otišao u izgnanstvo i asimilirao se u dominantnu kulturu, on je stekao prihvaćanje i poštovanje. Sa Židovima je bio obrnut slučaj. Kada su u izgnanstvu, ostali vjerni svojoj vjeri i načinu života, oni su mogli živjeti u miru sa svojim susjedima, poganima. Kad su se pokušali asimilirati, bili su prezreni i ugnjetavani. Tako, kaže Netziv, stih treba čitati ovako: "Ako je to narod zadovoljan time da bude sam, vjeran svom karakterističnom identitetu, tada će biti sposoban prebivati u miru. Ali ako Židovi traže da budu poput drugih naroda, narodi ih neće smatrati vrijednima poštovanja." To je vrlo značajna tvrdnja, s obzirom na vrijeme i mjesto kada je izrečena, a riječ je o Rusiji u posljednjoj četvrtini 19. stoljeća. U to vrijeme, mnogi su se ruski Židovi asimilirali, neki su konvertirali na kr-

šćanstvo. Ali antisemitizam nije jenjavao. On je rastao, te eksplodirao u nasilje u pogromima koji su se dogodili u više od stotinu gradova 1881. godine. Nakon toga su uslijedili luđački antisemitski zakoni 1882. Shvativši da su u opasnosti ako tamo ostanu, između 3 i 5 milijuna Židova pobjeglo je na Zapad.

U to vrijeme je Leon Pinsker, židovski liječnik koji je vjerovao da će širenje humanizma i prosvjetiteljstva privesti antisemitizam kraju, iskusio veliku promjenu u srcu i napisao jedan od ranih tekstova seku■ larnog cionizma, Auto-emancipacija (1882). Riječima nevjerojatno sličnim Netzivovim, on je rekao, "U traženju sjedinjenja s drugim narodima (Židovi) su se do neke mjere dobrovoljno odrekli svoje nacionalnosti. Pa ipak nigdje nisu uspjeli u tome da od svojih bližnjih sugrađana steknu priznanje kao građani jednakog statusa." Oni su pokušavali biti poput svih ostalih, ali to ih je samo stavljalo u još veću izolaciju. Nešto se slično dogodilo i u Zapadnoj Europi. Daleko od toga da je neprijateljstvo prema Židovima prestalo; prosvjetiteljstvo i emancipacija uzrokovali su da ono još više mutira, od religiozne judeofobije, do rasističkog antisemitizma. Nitko o tome nije govorio oštrije od Theodora Herzla u The Jewish State (1896): Mi smo se iskreno nastojali svugdje uklopiti u društveni život zajednica koje su nas okruživale te sačuvati vjeru naših otaca. To nam nije dozvoljeno činiti. Uzalud smo vjerni patrioti, naša vjernost na nekim mjestima odlazi u ekstreme; uzalud žrtvujemo živote i vlaDivrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Narod

sništvo kao naši bližnji sugrađani; uzalud težimo uvećati slavu naše domovine kroz znanost i umjetnost, ili njeno bogatstvo kroz promet i trgovinu. U zemljama u kojima smo živjeli stoljećima još uvijek nas se smatra strancima… Kad bismo samo mogli ostati u miru… Ali mislim da ne smijemo ostati u miru. Što smo više uspijevali u tome da budemo kao svi ostali, ukazuje Herzl, to smo manje bili voljeni od svih ostalih. Svjesno ili ne, ti glasovi 19. stoljeća bili su jeka onoga što je izgovoreno 26 stoljeća ranije od strane proroka Ezekiela, koji je u B-žje ime govorio potencijalnim asimilacionistima među Židovima koji su bili u izgnanstvu u Babilonu: I neće se zbiti o čemu sanjate kad govorite: `Bit ćemo kao drugi narodi, kao narodi ostalih zemalja što služe drveću i kamenju.` (Ez 20,32) Antisemitizam je jedan od najsloženijih fenomena u povijesti mržnje, i nije mi namjera da ga ovdje pojednostavljujem. Ali postoji nešto od trajnog značaja u načinu na koji se slažu pogledi Netziva, jednog od najvećih rabinskih učenjaka svoga vremena, i dvojice velikih sekularnih cionista, Pinskera i Herzla, iako su se njihova mišljenja razlikovala u mnogočemu drugome. Asimilacija nije lijek za antisemitizam. Ako te ljudi ne vole zbog onoga što jesi, oni te neće više voljeti budeš li se pravio da si ono što nisi. Židovi ne mogu izliječiti antisemitizam. Samo antisemiti to mogu učiniti, zajedno sa društvom kojem pripadaju. Razlog tome je to što Židovi nisu uzrok antisemitizma. Oni su njegov objekt, ali to je nešto potpuno drugačije. Uzrok antisemiGodina 15 11Broj 41 Strana

koji odvojeno živi

tizma je duboka slabost u kulturama u kojima se pojavljuje. On se pojavljuje kad god društvo osjeća da nešto nije u redu, kad god postoji duboki misaoni nesklad između onoga kako stvari izgledaju i onoga kako ljudi misle da bi stvari trebale izgledati. Tada se ljudi suočavaju sa dvije mogućnosti. Oni se mogu pitati, "Što smo učinili krivo?" i početi činiti ispravno, ili se mogu pitati, "Tko nam je to učinio?" i tražiti žrtveno janje. Stoljeće za stoljećem Židovi su bili žrtvena janjad za događaje s kojima nisu imali nikakve veze, od srednjevjekovnih pošasti do zatrovanih bunara, od unutarnjih previranja u kršćanstvu do poraza Njemačke u Prvom svjetskom ratu, pa sve do neuspješnosti mnogih današnjih muslimanskih država. Antisemitizam je bolest, i nju ne mogu izliječiti Židovi. To je također i zlo, i oni koji ga toleriraju kada bi mogli protestirati protiv njega potpomažu zlo. Mi se nemamo razloga ispričavati za naše inzistiranje na tome da budemo drugačiji. Judaizam je započeo kao protest protiv carstava, simboliziranih Babelom u Postanku i drevnim Egiptom u Izlasku. To su bila prva velika carstva koja su postigla slobodu nekolicine pod cijenu ropstva većine. Židovi su uvijek iritirali carstva zbog svog inzistiranja na dostojanstvu pojedinaca i njihove slobode. Antisemitizam je ili posljednji izdah kulture koja propada, ili prvi upozoravajući znak novog totalitarizma. B-g je zapovjedio našim precima da budu drugačiji, ne zato što su bili bolji od drugih – "Znaj, dakle, da ti G-spod, B-g tvoj, ne daje ovu dobru zemlju u posjed zbog tvoje pravednosti, jer si ti narod tvrde šije!" (Pnz 9,6) – nego zato što time

što smo drugačiji mi učimo svijet dostojanstvu razlika. Carstva žele nametnuti jedinstvo pluralističkom svijetu. Židovi znaju da jedinstvo postoji u nebu; B-g je stvorio raznolikost na zemlji. Postoji jedna temeljna razlika između antisemitizma današnjice i njegovih preteča u prošlosti. Danas imamo državu Izrael. Više se ne moramo bojati onoga što su Židovi shvatili nakon konferencije u Evianu 1938., kada su narodi svijeta zatvorili svoja vrata i Židovi su znali da nijedan kvadratni centimetar zemlje ne mogu zvati svojim domom u smislu u kojem je to izrekao Robert Frost, mjestom na koje "kada moraš otići tamo, moraju te pustiti unutra." Danas imamo dom – i svaki napad na Židove i Izrael danas služi samo tome da Židovi i Izrael postanu jači. Zato antisemitizam nije samo zlo, već je i autodestruktivan. Mržnja uništava onoga koji je njome ispunjen. Ništa nikada nije postignuto time što Židove, ili bilo koga drugoga, netko proglašava žrtvenom janjadi za svoje grijehe. Ništa od rečenoga nije namijenjeno da umanji ozbiljnost s kojom se moramo zajednički boriti protiv antisemitizma i svake druge religijske ili rasističke mržnje. Ali neka Netzivove riječi budu uz nas. Nikada ne smijemo odbaciti svoju karakterističnost. To je ono što nas čini onime što jesmo. Niti postoji bilo kakva kontradikcija između toga i univerzalizma o kojem su govorili proroci. Baš suprotno – i to je ideja koja mijenja život: U našoj jedinstvenosti leži naša univerzalnost. Ako budemo ono što samo mi jesmo, time doprinosimo čovječanstvu onime što samo mi možemo dati. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Čuvajte se tuđih blagoslova Na svijetu postoje ljudi koji su jednostavno previše nametljivi za svoje vlastito dobro. Kao što Salomon ističe u Izrekama, oni izazivaju pse koji prolazi i ulaze u svađe i polemike koje ih se zapravo ne tiču izravno. To je glavni Balakov prijestup, kako je opisano u ovotjednom čitanju Tore. Židovski narod nije prijetio njemu niti njegovom narodu. Jednostavno, našli su se u njegovoj neposrednoj blizini, a on je njihovu prisutnost iskoristio za svoje osobne ambicije i predrasude.

je ugrožava puko postojanje Židovskog naroda i njihovo pravo da prime u baštinu zemlju koja im je obećana preko njihovih predaka.

sobom. Svatko ima planove, karte i savjete o tome kako da izvrši pritisak na Izrael da nekako popusti nerazumnim zahtjevima Palestinaca.

On, zajedno sa svojim dobrovoljnim partnerom Bilaamom, smišlja

Ovaj se spor zapravo ne tiče bilo niti jednog od sveučilišnih profesora ili dobrotvora koji vode BDS pokret ili bilo koju drugu od bezbrojnih nevladinih organizacija koje nas neprestano salijeću. Oni ne žive u ovom području svijeta, niti su podložni stalnim opasnostima koje iz dana u dan zasipaju izraelsko društvo.

. Poput svih ljudskih likova

koje susrećemo u Bibliji, Balak i Bilaam su arhetipovi ljudskih bića koja postoje u svim generacijama i okolnostima. Čuvajte se

Ima jedna strašna sklonost u međuljudskim odnosima, a to je da se zabadanje nosa prekriva plaštem aure altruizma i pravednosti. Talmud osuđuje one koji potiču nesuglasice, pogotovo kad nisu osobno uključeni ili pogođeni problemom u pitanju. Balak nikada nije volio Židovski narod i uvijek je gledao kako da ih eliminira iz života u svom okolišu.

plan kako da prokune Židovski narod i time ih oslabi te ih na kraju ukloni sa scene. No, on svoj animozitet prema Židovskom narodu skriva iza zvučnih načela i opravdanih razloga. Ali, kad se podvuče crta, on se jednostavno miješa u pitanja koja ga se ne tiču izravno.

Njemu je jasno da mu trenutno ne prijeti opasnosti od njih i mada prolaze uz njegove granice, oni nemaju namjeru osvojiti njegovu zemlju. Ipak, on se odluči upustiti u borbu s Židovskim narodom, i da se tako izrazim, sa samim B-gom te se postavlja kao zaštitnik svih naroda ko-

Svjedoci smo ovog fenomena i u današnjem svijetu u odnosu prema državi Izrael, a prema tome, i prema Židovskom narodu općenito. Čitav se svijet bavi situacijom u vezi Izraela i Palestinaca. Čini se da nitko nije voljan dopustiti stranama u ovom sporu da stvar riješe same i među

Strana 12

njihove dobrote i blagoslova.

Oni veličaju svoje miješanje u ■ tuđe poslove svojom samodopadnom samopravednošću i: "Ja znam što je dobro za vas, bolje od vas samih", što često karakterizira one koji sebe nazivaju naprednima i liberalima. U današnjem svijetu postoje mnogi Balaci i Bilaami koji se brinu za nas i zapravo nam ne žele nauditi. Poput svih ljudskih likova koje susrećemo u Bibliji, Balak i Bilaam su arhetipovi ljudskih bića koja postoje u svim generacijama i okolnostima. Čuvajte se njihove dobrote i blagoslova. Dvadeseto stoljeće, najkrvavije u čitavoj ljudskoj povijesti, trebalo je pokopati dvije najomiljenije teorije o

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

čovječanstvu koje su postulirali prosvjetiteljstvo i sekularni humanizam. Jedna je bila zamisao da su sva moralna pitanja, sva pitanja o ispravnom i pogrešnom, o dobru i zlu, pravilno odlučena samo na temelju ljudskog razuma, bez potrebe (bolje rečeno, bez uplitanja) božanskog otkrivenja ili organizirane religije. Čovjek, i samo čovjek, bio bi konačni i samostalni arbitar morala. Ova je ideja kao nužnu posljedicu sa sobom donijela čvrsto uvjerenje da će čovjek, prepušten svojoj vlastitoj sposobnosti razmišljanja, uvijek izabrati da čini ono što je ispravno, što promovira život, poštenje i opće dobro. Ova druga ideja, kako je čovjeku urođeno da bira dobrotu, bila je potpomognuta i podržana umišljenim uvjerenjem da je vjerojatnije da će obrazovana osoba činiti dobro nego li nepismena - da je manje vjerojatno da će osoba s doktoratom ubiti, ozlijediti, osakatiti i uništiti nego li bijedni, tvrdoglavi, zaostali seljak. Ali niti jedna od ovih teorija nije se pokazala istinitom. Hitler, Staljin, Mao, Pol Pot, Milošević i cijela gomila drugih ubojica tog stoljeća pokazali su lažnost ove fantazije o ljudskom moralu i čestitosti. Jedna trećina svih zapovjednika nacističkih logora smrti imala je ili doktorat ili liječničku diplomu.

Čovjek, prepušten vlastitom razumu, neće odabrati ispravno. Razum je, sam po sebi, smrt i uništenje, teorije o ugnjetavanju i smrtonosno obmanjivanje. Nijedna religija, nikakvo vjerovanje, nije nas dovelo do ruba društvenog ponora samouništenja. U snažnom autorskom članku u New York Timesu (od 24. svibnja 1998.), Michael Novak navodi:…

Godina 15 13Broj 41 Strana

Čuvajte se tuđih blagoslova

"našu sadašnju krizu bolje je opisati kao religijsku, ili barem moralnu koliko i religijsku, nego kao samo moralnu. Jer temeljno je pitanje dublje od morala. Zašto imamo tako snažne osjećaje prema pravdi? Zašto čeznemo za sveopćim jedinstvom? Zašto bismo trebali vjerovati razumu? Zašto bismo trebali biti moralni, pogotovo kada nitko ne gleda, nitko nije na šteti i nitko nikada neće saznati?" Naše društvo žudi za povratkom sebi, sustavu vječnih vrijednosti, discipliniranom načinu života i istinskoj slobodi vjerovanja, koja će nas osloboditi od bolesti bezumnog konformizma. Balak i Bilaam, dva glavna lika u ovotjednom čitanju Tore su moćni, poštovani, inteligentni ljudi. Bilaam čak posjeduje dar božanske intuicije i proroštva. Ali obojica su sirovi, zli i nemoralni ljudi. Toliko su uvjereni u svoje vlastite snage, u vlastitu sposobnost ispravnog rasuđivanja, da su uvjereni da mogu prevariti B-ga i uništiti židovski narod, a sve bez posljedica i štete po sebe. Oni pokazuju sve nemoralne osobine mračne strane ljudskog ponašanja – pohlepu, korupciju, ljubo-

moru, ružne riječi i bezrazložnu mržnju. Ali njihova najgora osobina je bahatost - oni znaju bolje, oni su bolji, oni zaslužuju bolje. A narod Izraela, a kroz njega B-g Izraela i Njegova božanska Tora, očito im stoje na putu. Tako, nijekanjem B-ga i uništavanjem Izraelskog naroda, svijet će se nekako poboljšati. U prošlom smo stoljeću vidjeli kako se genocidni plan Balaka i Bilaama utjelovljuje u stvarnost. Sada znamo koliko su takvi ljudi opasni. Ali mnogi, posebno i neobjašnjivo mnogi Židovi, nevoljko se odriču dobrih starih teorija prosvjetiteljstva. A to je doista tužna i opasna greška. Židovstvu je potrebna zdrava doza realizma i trebalo bi se odreći mnogih utopističkih, naivnih i opasnih uvjerenja i teorija koje su karakterizirale naše putovanje modernim svijetom tijekom posljednja dva stoljeća. Nikada ne bismo smjeli zaboraviti da su Balak i Bilaam nažalost stvarni. Ali stvarne su i naša vjera i tradicija. Šabat šalom ■ Strana 13

Rabbi Dovid Goldwasser:

Dobro oko

"... riječi Bilaama ben Be'ora, riječi čovjeka s otvorenim okom." Raši objašnjava da je bio slijep na jedno oko; uklanjanje tog ostavilo je prazninu. Targum Onkelos to prevodi ovako: "riječi čovjeka koji vidi dobro." Kako pomiriti to dvoje?

Svetac Baal Šem Tov nam govori da se od proroka, da bi zaslužiti Božansku Prisutnost, tražilo da se suzdrže od svih grijeha i da održavaju visoku razinu svetosti u svim

■

vremenima. Oni su, pak, stalno usmjeravali židovski narod i prigovarali mu da se pokaje i vrati Hašemu. S vremena na vrijeme, Hašem će, isto tako, dopustiti da Njegova

Božanska Prisutnost boravi uz određene pojedince, kako se ne bi pružilo drugima izgovor da kažu kako bi i oni učinili tešuva kad bi u svojoj sredini imali velike proroke. Pa ipak Bilaam je, kao što znamo, bio zao i svoje fizičko tijelo nije ni na koji način posvetio. Nije ispunio ni jednu micvu i zapravo oskvrnuo je svoje tijelo počinjenjem grijeha svih vrsta. Kako je od svih ljudi baš on zaslužio da Šehina prebiva nad njim? Baal Šem Tov ovako objašnjava: kako bi se stvorio okvir da se to ostvari, Hašem je napravio tako da Bilaam ne vidi na jedno oko, pa tako ne može s tim okom počiniti grijeh. To oko je postalo spremište za sve-

Strana 14

tost (kedušu) koja ne vidi ništa tjele-

Naši mudraci nam (Megila 28a)

sno. Ipak, ono može vrlo dobro vi-

kazuju da je čovjeku zabranjeno

djeti viziju Hašema. S tim je okom

gledati u lice zloj osobi, jer ona

mogao

negativnim silama koje zrače iz

artikulirati

proročanstvo

budućnosti koje mu je podareno Odozgo.

njega može vršiti negativan utjecaj. Talmud (Brahos 21a) citira rabina

To je ono što Targum misli pod

Johanana: "Bi li taj čovjek molio ci-

"čovjek koji vidi dobro." To se pose-

jeli dan." Slonimer objašnjava da to

bno odnosilo na činjenicu da Bilaa-

znači da svatko treba biti u podru-

movo oko nije moglo vidjeti nepri-

čju molitve cijeli dan, što znači da,

mjerena znamenja materijalnog svi-

kao u molitvi, oči treba spustiti, a

jeta i zlo koje je mogao razabrati

srce podići prema gore. To je u su-

duhovno, proročku viziju.

glasju s Talmudom (Jevamos 105B):

Maajan HaNitzchi proširuje to na komentar Ba'al Šem Tova da odredi zašto je točno Bilaamovo oko bilo određeno da kanalizira Božanski duh. On napominje da se bit židovske svetosti postiže preko očiju.

"Čovjek koji nudi svoje molitve gore, mora usmjeriti oči dolje i iznad." Filozofski rečeno, to znači da želja čovjekova srca treba biti usmjerena ka postizanju duhovnog, a ne materijalnog.

Onaj tko želi da ga se naziva svetim,

Ginas Veradim primjećuje da po-

mora čuvati svetost svojih očiju.

stoje mnogi slučajevi u Tori gdje se Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Dobro oko

kaže: "On podiže oči i ugleda" (Be-

Ponižen posebno grubim prizorom

reišit 18,2, 22,13). To nas uči da su

s kojim su mu se oči susrele, mladić

oči (pogled) cadikima spuštene pre-

je brzo zatvorio oči i okrenuo se. U

ma tlu u svako doba, kao (pogled)

tom trenutku se podsjetio dirljivih

onih koji su izuzetno sveti i skro-

riječi Baal Shomer Emunima: "Ako

mni. Tek kada žele nešto vidjeti,

netko prolazeći ulicama naiđe na

podići će pogled.

neki nepristojan prizor i odvrati po-

Eto toliko je pohvalno čuvati sve-

tost očiju. Iako je Bilaam bio opak čovjek i nije ispunio ni jednu micvu, ipak je zaslužio da Božanski duh progovori kroz njega, jer je posvetio

gled od toga, treba znati da je to prigoda kada će bilo koji zahtjev koji uputi Hašemu, biti prihvaćen." Gorko plačući, čovjek je odmah zamolio za kćerin trenutni oporavak.

svoje oči. Koliko li se to još više od-

Mladić je nastavio zaobilaznim

nosi na Bnei Jisroel, koji ima tu po-

putem prema ljekarni. Gotovo je

vlasticu da ispuni brojne micvot i

stigao tamo kad mu je zazvonio

želi vršiti Hašemovu volju.

mobitel. Njegova supruga, koji je

Mladi student Kolela koji je u Ofakimu živio zaklonjenim živo-

tom, nikad se nije morao susresti s nedoličnim i neumjesnim znamenjima kojima obiluju veliki gradovi. Jednom se kći tog mladića ozbiljno razbolila i trebalo ju je odvesti u bolnicu u Ber Ševu. Nakon sati i sati konzultacija s brojnim liječnicima, mladića su poslali u Tel Aviv da uzme izuzetno skup lijek koji treba

■

bila kraj djevojčicina kreveta, bila je na drugom kraju linije. Bila je vrlo emotivna i minute su prošle prije nego što je uspjela progovoriti. Samo nekoliko minuta ranije, kaže, liječnici su bili izvan sebe jer su primijetili naglo poboljšanje stanja njihove kćeri. Oni, zapravo, poručuju da se odloži onaj veliki trošak, jer se čini da to neće biti potrebno. ■ Prevela Dolores Bettini

osobno pokupiti i platiti u gotovini.

■ ■

Godina 15 15Broj 41 Strana

Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Ljubav raste unatoč nama Bileamu, Moavcu, dana je razina proroštva jednaka Mošeovom. On je grozan lik – vođen čašću, arogantan i pohlepan za novcem.

stavno ne možemo vidjeti na nijedan drugi način. Najčešće to vidim kod djece. Moje dijete uspije proliti mlijeko po cije-

Balak, kralj Moaba, uvidjevši da

lom hladnjaku i prosuti cijeli paket

konvencionalna oružja nisu bila dje-

pahuljica na pod. I ja pokušavam

lotvorna protiv židovskog naroda,

pronaći zakonska opravdanja da ga

odlučuje se za duhovni put i unaj-

ubijem. A onda mi uputi predivan,

mljuje Bileama da prokune narod.

bezobrazan, ali ljupki osmijeh i ja se

B-g dozvoljava Bileamu da ode sa

jednostavno ne mogu ljutiti na nje-

Balakom,

ali

Bileam

Na nekoj razini, to je ono što se dogodilo sa Bileamom. On je tražio nešto loše što će reći o židovskom narodu. I očajnički se trudio da to pronađe – jer je bio vrlo dobro plaćen za to. Ali što se više trudio, iz što je više kutova gledao, to je više vidio samo dobro – i kada je otvorio

svoja usta, to je ono što je izašlo iz njih.

upozorava

ga. Koliko god pokušavao, sva moja

Svi znamo, nadam se, da su ljud-

Balaka da će govoriti samo ono što

ljutnja se istopi i bude zamijenjena

ska bića duhovna bića stvorena na

mu B-g dozvoli. Tri puta Bileam

ljubavlju. To se ponekad događa i sa

B-žju sliku. Mogu postojati površin-

pokušava prokleti židovski narod i

■ ske grubosti, arogancije, ljutnje i

tri puta umjesto prokletstva B-g u

mnoge druge karakteristike koje nas

njegova usta stavlja proročki blago-

doista živciraju. Ali kad pogledamo

slov. Njegova proroštva su jedan od

iza toga, nijedna od njih nije važna.

najpoetičnijih i najljepših dijelova

To su sve samo osobne nesigurnosti

cijele Tore. Cijela je priča vrijedna

koje se izražavaju na određeni na-

čitanja.

čin. Svi smo mi na istom brodu i nema potrebe to uzimati za ozbiljno ili

Kao što sam gore opisao, što više

biti uzrujan radi toga. Većinu vre-

je Bileam pokušavao prokleti židov-

mena, to nam je teško učiniti. Me-

ski narod, to je više blagoslova izla-

đutim, ponekad smo dotaknuti ljud-

zilo iz njegovih usta. Ponovo i po-

skom dušom neovisno od toga kako

novo, on je pokušavao naći slabost

se ta osoba ponaša. Samo je ljubav

koju će istaknuti i, ponovo i pono-

uvijek bezuvjetna. Odnos može

vo, umjesto toga je pronalazio sve-

imati uvjete, ali ljubav ne. Ljubav je

tost. I ono što je vidio, to je i govo-

povezivanje dviju duša i kada se to

rio.

dogodi, to nadilazi detalje života.

Ukratko, Bileam nije mogao naći

bračnim drugom, barem je tako u

ništa loše što bi rekao o židovskom

mom odnosu. Obično je moja žena

narodu. On je, da tako kažemo, iz-

ljuta na mene, nije draga prema me-

gubio loše riječi jer nije bilo takvih

ni ili je čak otvoreno gruba (to se

koje je mogao reći. To je istina u ži-

događa i u najboljim odnosima) i

votu općenito: ponekad si jedno-

obično će zauzvrat dobiti isto to, i to

stavno ne možemo pomoći, iako se

sa kamatama! Međutim, u rijetkim

to ne događa često jer smo vrlo tvr-

prilikama, unatoč mojoj želji da od-

doglavi. Ali ponekad, kad smo od-

govorim na isti način, moja ljubav

lučni u tome da nekoga vidimo u

prema njoj ispliva na površinu i ne

lošem svjetlu, njegova prirodna do-

mogu osjećati ništa drugo (koliko

brota sjaji kroz njega i mi ga jedno-

god bih to htio!)

Strana 16

Ponekad u životu, mi volimo una-

toč nama samima. Otvorimo svoja usta i, na naše iznenađenje, iz njih izlazi blagoslov. Vremena poput tih su vremena prave srži onoga što jesmo. Mi dodirujemo nešto dublje i za mene, ta vremena su dragocjena. Njih treba prihvatiti, u njima uživati i njih tražiti. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Unutarnji neprijatelj Zli vrač, Bilam, dao je sve od sebe da uništi Izrael prokletstvima, no Vječni je pokvario njegove planove, i tako mu zapetljao jezik da su riječi koje su izašle bile blagoslov, a ne prokletstva.

Budući da njegovi napori nisu donosili rezultata, Bilam je pribjegao drugom manevru. Kako je znao da Vječni prezire razvrat, namjestio je da Midjanke navedu Izraelce da počine blud. To je uistinu razljutilo Vječnog, i dvadeset i četiri tisuće Izraelaca umrlo je od pošasti. Bilam je bio ljuti neprijatelj, ali on nije mogao nauditi Izraelu. Međutim, kada su se Izraelci predali razuzdanom ponašanju i razvratu, oni su sami sebi postali najveći neprijatelj. Mi se možemo obraniti od vanjskih neprijatelja, no posjedujemo tu ranjivost da naškodimo sebi samima neprimjerenim seksualnim ponašanjem. Traženje istine Je li Bilam doista mislio da bi mogao nadmudriti Vječnog? Talmud navodi nekoliko "širokih" načela. Hilel je preobraćeniku rekao da je bit Tore: "Ljubi svog bližnjeg kao sebe", a Rabi Akiva je rekao da je to sveobuhvatno načelo Tore. Ben Azai je rekao da je stih "Ovo je knjiga Adamovih naraštaja" (Breišis 5,1) sveobuhvatan. Talmud kaže: "Koji je mali redak o kojem ovise sve osnove, bitni elementi Tore? 'Znaj Ga (Vječnog) na svim svojim putovima' (Mišlej 3,6, Berahos 63a)." Htio bih Vam ukazati da postoji svobuhvatni stih u musaru, ljudskom ponašanju i psihologiji: "Svi su putovi osobe ispravni u njenim Godina 15 17Broj 41 Strana

vlastitim očima" (Mišlej 21,2). Neki ljudi mogu učiniti nešto pogrešno iako znaju da je pogrešno, ali velik broj ljudi vjeruje da je ono što rade ispravno i često se svojski opiru bilo kakvoj sugestiji da možda nisu u pravu. Možda je u tome veličina patrijarha Abrahama kod njegove spremnosti da žrtvuje svog sina Izaka. Desetljećima je Abraham glasno protestirao protiv poganskih rituala prinošenja ljudske žrtve. "B-g nikada ne bi poželio ljudsku žrtvu. Ovo je grozota!" Da je izvršio B-žansku zapovijed da prinese Izaka kao žrtvu, morao bi objaviti: "Cijeli svoj život bio sam u zabludi". Abraham je bio spreman to učiniti. To je znak veličine, priznati da ste u krivu. Mi smo često žrtve samoobmane. Kada poželimo nešto učiniti, obrambeni mehanizmi u našem podsvjesnom umu mogu smisliti genijalne razloge zašto je ono što želimo učiniti ispravno i odgovarajuće. To se naziva racionalizacijom. Smišljamo logičke razloge za ono što želimo učiniti i vjerujemo u njih, a ako nas netko kritizira, gorljivo branimo svoje pogreške.

Jedan je hasid zatražio Rebbe Yisraela iz Rhizina da ga uputi kako da izbjegne pogrešne odluka. Rebbe mu je rekao kako je način na koji hodač po žici održava svoju osjetljivu ravnotežu, kako ne bi pao i smrtno stradao, taj da kad osjeti da ga vuče na jednu stranu, on se malo nagne na drugu stranu. "Mnoge od tvojih želja proizlaze iz jecera hara. Kada osjetiš poriv da učiniš nešto, napravi stanku i smisli razloge zbog kojih to ne bi trebao učiniti. To te

. Često postajemo žrtve samo■ obmane. Kada poželimo nešto učiniti, obrambeni mehanizmi u podsvjesnom dijelu našeg uma u stanju su smisliti genijalne razloge zašto je

ono što želimo učiniti ispravno i primjereno. može osposobiti da zadržiš balans i činiš ono što je ispravno." Bilam nije bio budala. Bilo mu je rečeno, nimalo nejasnim riječima, da mu Vječni neće dopustiti da prokune Izrael, a on je očito poznavao beskonačnu moć Vječnoga. Ipak, njegova mržnja prema Izraelu je poremetila njegovu moć rasuđivanja i on je pokušao učiniti ono što je po logici znao da ne može. Ako želimo učiniti ono što je ispravno, moramo biti na oprezu i spremni braniti se. Naši obrambeni mehanizmi djeluju u podsvjesnom dijelu našeg uma koji je "lukav, zbunjujuć i moćan". Moramo vježbati svoj svjesni um do krajnjih granica, kroz molitvu i musar kako bismo izbjegli samoobmanu.■

Strana 17

Rabbi Shlomo Carlebach:

Pripovjedač priča Prije nego što je sveti Baal Shem Tov umro svim je svojim učenicima iznio njihovu svrhu u životu, posao koji svaki od njih treba napraviti na ovom svijetu. Neki da podučavaju Toru, drugi da budu skriveni cadikim... Ali Yenkeleu je rekao "idi po svijetu i pričaj priče o meni." Kao što si možete zamisliti, Yenkele baš nije bio oduševljen s ovom počasti. Zapravo, dobio je napad panike. "Što! Mislite da moram trčati naokolo, od grada do grada, kao ulični svirač, moljakati ljude da me slušaju! Ja imam ženu i djecu! Koliko ću dugo biti odsutan od svog doma?" Jedini odgovor Baal Shem Tova da uvjeri Yenkelea bio je, "Bit će ti sasvim jasno kad odradiš svoj posao." I tako je Reb Yankele krenuo od grada do grada i pričao priče o rebeu. Na kraju, bez da zna zašto ili kako, stigao je do Italije. Židovi u Italiji imali su malo kontakta ili interesa za svetog Baal Shem Tova ili hasidsku misao pa je bilo jako malo ljudi kojima je njegovo zvanje imalo ikakvog smisla. Pa ipak, on je stalno slušao kako u Sienni ima jedan izuzetno bogat čovjek koji bi platio pedeset lira za svaku priču koja mu se ispriča o svetom Baal Shemu. Yenkele, specijalist u tom području, znao je tisuće priča o Baal Shemu. I tako pomisli on u sebi, "Možda je to ono što je Rebe imao na umu, jer ako ispričam bogatom čovjeku sve priče koje znam, mogu otići u mirovinu za cijeli život." Yenkele je požurio u Siennu i predstavio se bogatom yidu (Židovu, op.pr.). "Želim da znate da vam mogu ispričati svaku priču koja postoji o svetom Baal Shemu, on me je sam imenovao da budem pripovjedač priča, izabran između njegovih najbližih hasidim (hasida)" Strana 18

Yid (Židov) je bio zadovoljan. Njegovo je lice sjalo oduševljenjem. "Ne mogu vam reći koliko mi to znači. Ostanite sa mnom na proslavi slijedećeg Šabata, i ja ću pozvati sve Židove u gradu da čuju priče o svetom Baal Shemu." Došao je petak uvečer. Yankele se osjećao kao kod kuće…blizak s bogatim Yideleom i stoga potpuno opušten. Ali kada je došlo vrijeme da kazuje priče, um mu je ostao potpuno prazan. Nakon mjeseci na putu, na kojem je neprestano pričao priče gdjegod se našao, sada se nije mogao sjetiti čak niti prvog retka neke od njih. Potpuno zbunjen, osramoćen, on se ispričao. "Molim vas gospodine, nemojte misliti da sam lažov. Ja uistinu znam tisuću priča o svetom Baal Shemu. Ali - iz nekog razloga - ovaj čas se ne mogu sjetiti niti jedne." Na sreću, Yenkeleov domaćin nije bio ljut, nego je imao puno razumijevanja. "Siguran sam da ste izmoreni zbog dugog putovanja. Sutra će vam se vratiti snaga i moći ćete nam pripovijedati mnogo priča o svom Svetom učitelju koliko god želite." Da skratimo priču, tri obroka Šabesa (Šabata) su prošla, a Yenkele se nije sjetio niti jednog događaja iz mnogih čudesnih priča koje je ranije pripovijedao o svetom Baal Shemu. Čak je i četvrti obrok, gozba Kralja Davida, prošao bez i jedne riječi. Yenkele se silno ispričavao svom domaćinu i bio potpuno zbunjen svojim iznenadnim gubitkom pamćenja. "Ne znam što mi se dogodilo!" Trgovac mu je zahvalio za njegove napore i ipak mu dao nekoliko stotina lira za njegove muke. U nedjelju ujutro Yenkele je krenuo u drugi grad, ali to više nije bio isti čovjek. Njegovo samopouzdanje i vjera u sebe kao pripovjedača bili su potpuno skrhani. Kako je uopće, u trenutku, mogao zaboraviti sve što je dijelio sa svojim svetim učiteljem? To čak nije bilo moguće! A ipak se dogodilo.

Nekoliko kilometara izvan Sienne prošao je pored kuće sa spuštenim roletama. Odjednom, na umu mu se pojavila priča koju nikada prije nije ispričao. Brzo si ju pribilježivši, Yenkele je okrenuo konje i pojurio najvećom brzinom natrag do yidelea. Kad su sluge otvorile vrata, Yenkele je potrčao uz stepenice u vili bogatog čovjeka, bez da je čekao da bude najavljen, vičući kao pomahnitao: "Sjetio sam se! Sjetio sam se priče!" Ali kada je Yenkele vidio lice svog domaćina, kratko je zastao. Trgovac je bio blijed, oči su mu bile otečene i crvene, pune suza. Činilo se kao da jedva stoji na nogama, kao da je bio u velikoj boli zbog nekih loših vijesti. "Gospodine! Gospodine! Što se dešava?....Što nije u redu? Je li netko iz vaše obitelji umro? Možda je bolje da dođem u neko drugo vrijeme." "Nitko nije umro, Yenkele. Drago mi je da si se vratio. Molim te sjedni kraj mene i ispričaj mi svoju priču." Yenkele, koji je bio jako uzbuđen, sjeo je na rub najbliže stolice i bez oklijevanja počeo: "To je ludo jer ja ne znam početak ove priče, i ne znam kraj. Znam samo njen srednji dio, a čak i to je malo nejasno. Ali, barem ću vam dati nešto kao zahvalu za vašu dobrotu prema meni." I evo što mu je rekao: Jednom sam putovao sa svetim Baal Shemom kada je on iznenada rekao: "Promjeni smjer, okreni konje. Moramo otići u glavni grad druge regije. Tamo je biskup pozvao na pogrom da se pobije sve Židove, i moramo im pomoći." Ja, kao i mnogi hasidim bili smo preplašeni. Vrlo je opasno javno otići u grad u kojem će se dogoditi pogrom. Ali otišli smo. Rolete su na svakom prozoru u Židovskom kvartu bile spuštene, a vrata zaključana. Nije bilo žive duše na ulici jer svaki je Židov znao da će, ako se pokaže, biti na mjestu ubijen. Svjetina se okupljala na tržnici. Divrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Pripovjedač

Podij je već bio podignut za biskupov govor, i svi smo znali da će poslije govora početi ubijanje i pljačka. Baal Shem je izabrao kuću točno nasuprot podija i pokucao na vrata ali nije bilo odgovora. Sveti Besht je tada uzviknuo: "To sam ja, Israel, Baal Shem Tov. Pustite me unutra." Netko je konačno malo odškrinuo vrata, vidio Rebbea i povukao njega – i nas – u kuću. "Zar ne shvaćate da riskirate svoje živote kad ste došli ovamo? Oni nas sve žele ubiti!" "Ne brinite", uvjeravao ih je sveti Baal Shem. "Ja nisam došao nikoga ugroziti." Kad se našao u kući Baal Shem Tov je širom otvorio rolete i stao točno ispred prozora, da vidi što se dešava. Yidden u kući nisu mogli vjerovati Rebbeovoj hucpi ("drskosti", odnosno hrabrosti da se poduzme značajan rizik kako bi se postigao cilj, op.pr.). Svakih par sekundi njegov ga je domaćin preklinjao: "Molim vas, zatvorite rolete, svjetina će nas vidjeti i ubiti." "Imaj povjerenja u mene. Zar zaista mislite da bih ja učinio da se takva stvar dogodi?" Do tog trenutka tisuće su gojim (ne -Židova, op.pr.) stigle na trg. Ja i ostali hasidim smo drhtali. Mogli smo osjetiti mržnju, agresivnost svjetine, a još ih se više stotina nagomilavalo na to područje kako bi im se pridružili. Konačno je u procesiji koja se polagano primicala podiju, stigao i biskup. Sveti Baal Shem ga je promotrio na trenutak, onda me pozvao. "Yenkele! Idi, kaži biskupu da hoću porazgovarati s njim!". U tom se trenutku biskup približavao stepenicama podija. "Rebe!" uzviknuo sam, "To je bezumno! Ja neću živ stići do podija." "Vjeruj mi," rekao je Rebe. I ja jesam.

priča

Crvenog mora. Hodao sam ravno od vrata kuće do skoro samog središta podija. Svi su se izmicali da naprave prostor za tog jednog samog Židova. Kada je biskup krenuo naprijed, ja sam mu rekao: "Sveti Baal Shem želi porazgovarati s vama!" Biskup je mamash (stvarno, op.pr.) problijedio. Izgledao je pogođen, shrvan. "Kaži mu da ću doći za nekoliko minuta. Jer sada svi ovi ljudi čekaju na mene da počnem svoj govor." Otrčao sam natrag do Baal Shema i izvijestio ga: "Za pet minuta!" Baal Shem je rekao: "Sada." Tako sam otišao natrag kroz svjetinu – baš kao i prije. Biskupa su bili najavili. Ja sam mu morao upasti u riječ. "Sveti Baal Shem Tov kaže: "Odmah sada!" Stvarno je bilo nevjerojatno čudo da je biskup ustao. Rekao je svojim domaćinima i svim ostalima, "Vratit ću se odmah." I potpuno sâm, bez povorke, slijedio me kroz svjetinu do kuće gdje je sveti učitelj čekao. Sveti Baal Shem i biskup su se zaključali u sobu. Prolazili su sati. Kad je biskup izišao, oči su mu bile crvene, pune suza. To nije bio isti čovjek koji me je slijedio do kuće. I kada je otišao, nestao je i nije se vratio na podij. Do pogroma nije došlo. Slijedećeg jutra smo Baal Shem Tov, ja i ostali hasidim napustili grad. To je sve čega se sjećam. Ostalo ne znam. Kada je Yenkele završio pripovijedati priču bogati je čovjek počeo nekontrolirano jecati. Yenkele nije znao šta da radi. "Yaakove!" uzviknuo je trgovac. "Zar ti ne znaš tko sam ja?" Yankele se zagledao u njegovo lice i proučavao ga, ali ga nije prepoznao. "Istina je, kada sam vas prvi puta vidio pomislio sam da sam vas ranije već negdje vidio. Ali ja sam putovao kroz tako puno zemalja, teško je znati gdje…"

"Ja sam taj biskup!" "Što? Ali vi ste Židov! Kako to može biti?" "Ja sam rođen kao Židov, ali moja je obitelj bila vrlo siromašna. Nikada nigdje nije bilo mjesta za mene. Toliko sam patio da sam se sklonio u crkvu. Bio sam vrlo bistar i postupno sam napredovao do položaja biskupa. Poput svih konvertita, i ja sam se uvijek sramio svog porijekla. Da dokažem kakav sam kršćanin postao, započeo sam kampanju da se poubijaju svi Židovi. I uspio bih u tome, ali sveti Baal Shem je znao istinu i zaustavio me prije nego što je bilo prekasno. On me naveo da napravim tešuva, da se pokajem." "Znao sam da zbog mog grijeha to neće biti lako. Dok sam odlazio od svetog Baal Shema, preklinjao sam ga da mi kaže kako mogu znati da li je moja tešuva prihvaćena na Nebu. "Sveti Baal Shem je razmislio na trenutak i onda odgovorio: 'Jednog dana, netko će ti doći i ispričati ti ovu priču, točno, baš tako kako se to danas dogodilo. Tada ćeš znati da su tvoji napori da se pokaješ uspjeli i da su prihvaćeni na Nebu.' "Kada si prvi puta došao, ja sam te prepoznao i ponadao se, jer ti si jedini čovjek osim mene i svetog Baal Shema koji zna ovu priču. Kada se nisi mogao sjetiti priče prve noći shvatio sam da se nisam dovoljno pokajao. Gevalt! (Jao meni! op.pr.) Koliko sam se samo molio u petak navečer! Na Šabes! Prije i poslije svakog obroka, molio sam za tebe da se sjetiš svega, do najmanjeg detalja."

"Ali kad se ipak nisi mogao sjetiti niti jedne priče, prestrašio sam se. Činilo se da nema nade da će mi biti oprošteno. Da ću morati napustiti ovaj svijet bez da napravim potpunu tešuva, pokajanje. "Kada si otišao, gevalt, jao, kako li sam plakao! Tada, i tek tada, B-g je imao samilosti za mene. "I ti si se sjetio ove priče." ■ Prevela Tamar Buchwald

Bilo je čudesno, poput razdvajanja Godina 15 19Broj 41 Strana

Strana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR:

Parša (priča) Balak je o iscjeljivanju i zaštiti, kao i druge parašot u mjesecu tamuzu. U ovoj paraši možemo pronaći tajnu za istinsko iscjeljenje i za uspješno suočavanje s izazovima s kojima se susrećemo. Balak, sin Ciporov, kralj Moaba, čije kraljevstvo graniči s Amorejcima, vidio je da je narod Izraela porazio Amorejce. Osjetivši se ugroženim, on nastoji pronaći način da porazi Izrael pa zatraži savjet od starješina Midjana, koji su mu, prema nekim komentarima, rekli da se moć Mojsija nalazi u njegovom glasu, u magijama koje izvodi, čime je i nadvladao faraona, a pomoću toga će i sada pobijediti. Balak nato pošalje glasnike Bilamu, vraču velikom koliko i Moše (u svijetu nečistoće), pokušavajući iskoristi njegove talente u svoju korist. Priča o Balaku nije bez osnove u odnosu na bilo što što naša mašta može izmaštati o ratovima između dobrih i zlih čarobnjaka. No ipak, niti Moše ni Izraelci u ovu priču nisu svjesno uključeni. Kada su Balakovi glasnici došli Bilamu, Bilam im odgovara da pošto se posavjetovao s B-gom, ne može udovoljiti njihovim željama. Balak ustraje pa šalje druge glasnike, obećavajući Bileamu veliku čast i bogatstvo. Bileam se ponovo savjetuje s B-gom, i onda kreće na put. I mi radimo isto. Često se puta u životu susretnemo s problemom, za kojeg nam je već bilo jasno dano kako da gledamo na njega. Duboko u sebi znamo da je smjer kojim smo krenuli pogrešan, ali novac i slava nam ne daju mira, pa mi malo po malo nađemo "logičan" način da izbjelimo ono što je očito i nedvojbeno nečisto. Strana 20

Paraša započinje riječima: "Balak, sin Ciporov, vidje sve što Izrael učini Amorejcima." Zohar se bori s riječima: "I Balak je vidio" - "Što je vidio?", da bi naučili da potpuna slika nije ono što oči vide, već ono što se percipira kroz mudro promatranje. Zohar koristi izraz "prozori mudrosti", tj. pitanje je kroz koji prozor ćemo vidjeti našu stvarnost? Budući da su naše oči uistinu prilično ograničene u onome što mogu vidjeti. To nas uči da u trenutku kad dođemo u doticaj sa svojim istinskim mjestom za koje je rečeno "i ti ćeš činiti ono što je ispravno i dobro", netaknutim mjestom ljubavi, suosjećanja i tolerancije, onda se znanje i istina doista jasno otkrivaju, a prozor je čist i providan. Međutim, ako odlučimo ne vidjeti odgovor, ako nastavimo slijediti iskvarenost i slavu, onda će naš izbor dovesti do propasti kao što je to na kraju bilo s Bileamom. U početku, dok je Bileam još uvijek "čist", i njegov ego još nije uzeo udjela u događaju, on dobiva pravi odgovor, ali nakon što bude podmićen on svoje rasuđivanje prilagođava kako bi se ono uskladilo s njegovim željama i njegovom žudnjom za slavom i bogatstvom. On želi odgovor koji će biti u skladu s "prozorom" kroz koji on sada gleda. I to je odluka koja ga vodi u smrt. Dok Balak i Bilam rješavaju stvari između sebe, Izraelci nisu svjesni zavjere koja se protiv njih kuje. Oni su zauzeti pripremanjem za ulazak

u Izrael nakon 40 godina lutanja, a u njihovom taboru ostaje ambijent "kako su dobri stanovi tvoji i šatori Jakovljevi". To je mjesto Tore, mudrosti, ljubavi, jedinstva, međusobnog poštovanja i duhovnog rada. Paraša Balak nas uči da je način kako da se zaštitimo od negativnosti uključivanje u pozitivnosti, usredotočenje na ono što želimo, a ne na ono što ne želimo, drugim riječima da rastjeramo, tamu uranjanjem u svjetlo. I tako je napisano: "Cijeli svijet je jedan vrlo uzak most i što je najvažnije je da se nimalo ne bojimo"; u trenutku kad osjetimo ■ strah i odvratimo svoj pogled od svojih namjera i svog cilja, od naše povezanosti sa Svjetlom, umjesto svjetlosti potpuno nas obuzme strah i tama i u tome je naša propast. Na kraju, prije nego što je, ponižen, otjeran iz Moaba Bilam savjetuje Balaka da je jedini način da našteti narodu Izraela, ili općenito bilo kome u takvoj situaciji, prouzročiti da se odvrati od pravog puta i da se u svojoj nutrini poveže s tamom. U tom trenutku oni gube svoju obranu i padaju opljačkani pred bilo kojim neprijateljem. Sebičnost, strah i mržnja naši su najveći neprijatelji; oni, a ne nešto izvanjsko. Kad Moapci i Midjanci šalju svoje kćeri u tabor Izraelaca da ih navedu na iskušenje da skrenu sa svog puta, izbija pošast u kojoj umire dvadeset i četiri tisuće ljudi. Jedino Pinhas žrtvujući svoj život, zaustavlja pošast i donosi ozdravljenje narodu Izraela. On time stječe prvosvećeništvo. Prema Zoharu se sljedeća paraša, paraša Pinhas, bavi uglavnom s ozdravljenjem.■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Eli Mansour

Ići ponizno pred B-gom Haftara, odabir iz Proroka, koji či-

mu B-g nije tehnički zabranio da

Bene Jisrael. Midraš ističe ovaj inci-

tamo na Šabat Parašat Balak, preu-

ide, Bilam je inzistirao da ode, una-

dent kao jedan od nekoliko slučaje-

zet je iz knjige Miha. Prorok nas po-

toč tome što je dobro znao da to nije

va u Tanahu kada je B-g nekome

tiče da se prisjetimo B-žje dobrote

B-žja volja. To je sušta suprotnost

postavio retoričko pitanje, a osoba je

prema nama u osujećenju Balako-

od "Asot Mišpat", pravilnog, ispra-

odgovorila arogantno, misleći da je

vog i Bilamovog plana da uništi Am

vnog, postupanja. Drugo, Bilam je

B-g zapravo traži informaciju. Bilam

Jisrael stavljajući na njega proklet-

bio okrutan i zlonamjeran, odlučan

je trebao shvatiti da B-g izražava

stvo (6,5). Tada nam prorok preci-

da pod svaku cijenu uništiti Bene

svoje neodobravanje onoga što ti

zno kaže ono što B-g od nas želi u

Jisrael bez ikakvog razloga. Mi tre-

glasnici žele od njega. B-gu nisu bile

zamjenu za Njegovu dobrotu: "... što

bamo utjelovljavati ideal "Ahabat

potrebne nikakve informacije; On je

je to što B-g traži od tebe, osim da

Heseda" – da volimo i njegujemo

Bilamu govorio da ti ljudi traže od

vršiš pravdu, voliš dobrotu i ideš

dobrotu prema drugima, što je sa-

njega da učini nešto što je za svaku

ponizno sa B-gom svojim" (6,8).

svim suprotno Bilamovom neprija-

osudu. U tome se sastojala Bilamo-

teljstvu.

va bahatost.

Čini se jasno iz proročkih riječi da

■

su ove tri vrijednosti - vršenje pra-

Međutim, veza između Bilama i

U naše vrijeme, B-g nam se ne

vde, ljubav prema dobroti i ponizno

trećeg ideala - "Hasne'a Lehet Im

obraća izravno, ali On komunicira s

koračanje - ono što trebamo naučiti

Elokeha" ("hodati ponizno sa svojim

nama neizravno. Kada nas zadesi

iz Bilamovog negativnog primjera.

B-gom") je manje jasna. Kako je Bi-

nesreća ili nevolja, to je način na koji

Bilam je sušta suprotnost isprav-

lam utjelovio suprotnost ponizno-

nas B-g pita, kao što je pitao Adama

nom načinu života, i tako na Šabat

sti?

nakon njegova grijeha: "Gdje si?".

kad čitamo priču o Bilamu, mi čitamo opomenu proroka da od Bilama naučimo postupati suprotno.

Kada su Balakov službenici prvi put došli k Bilamu i zatražili ga da prokune Bene Jisrael, B-g se pojavio

Prva stvar koju učimo od Bilama

Bilamu u snu i upitao: "Tko su ti lju-

je "vršenje pravde". Bilam je inzisti-

di koji su s tobom?" (22,9). Bilam je

rao da ode u Moab kako bi prokleo

odgovorio objašnjavajući B-gu tko ti

Bene Jisrael, iako mu je B-g jasno dao

ljudi jesu – ljudi koje je Balak po-

do znanja da On to ne želi. Sve dok

slao da zatraže Bilama da prokune

(Berešit 3,9). On nas poziva da pogledamo i uvidimo gdje smo podbacili u vršenju svojih dužnosti, gdje je potrebno poboljšati naše ponašanje. Arogantan odgovor je bacati krivicu na druge ljude, ili, kao što to mnogi čine, strahovati da nešto nije u redu s mezuzom. Ponizan odgovor je da pognemo svoje glave u pokornosti, da priznamo da ne živimo onako kako bismo trebali, da postoje micvot koji zanemarujemo,

da imamo midot (karakterne osobine) koji su manjkave, i da moramo raditi da bismo to poboljšali. Ovo je ideal "Hasne'a Lehet" koji učimo iz Bilamovog suprotnog primjera. Moramo naučiti pognuti glave kada nam B-g "govori" i živjeti s poniznim priznavanjem onoga što radimo krivo i onoga što trebamo učiniti kako bismo se poboljšali. ■

Godina 15 21Broj 41 Strana

Strana 21

Biseri hasidske mudrosti Š apat srca "Rebe, pokaži mi jedinstveni način služenja B-gu," iznenadi hasid molbom svoga učitelja. Reb Jaakov Jichak, Hoze iz Lublina, želio je dobiti na vremenu, pa zato odgovori pitanjem: "Jedinstveni način, zašto misliš da postoji jedinstveni način? Jesu li svi ljudi isti, pa onda zato i očekuješ da postoji jedinstveni način? Zatečen pitanjem, hasid je nijemo zurio i jednostavno čekao da učitelj sam odgovori. "Nemoguće je nekome objasniti kako treba služiti. Cilj je jedan, ali različiti putovi vode do njega. Jednome je najbliži put kroz učenje, drugome kroz molitvu; jednome kroz post ili gozbu, drugome kroz služenje bližnjemu svome."

Z a mene su religije poput jezika… Svaki jezik odražava i uobličava civilizaciju koja ga govori.

Postoje stvari koje možete izraziti na jednom jeziku, a ne možete tako dobro na nekom drugom. Što više jezika naučite, to je istančanije vaše razumijevanje života.

"Kako da onda odgovorim kad netko zatraži moj savjet?" "Jednostavno ovako," zaključi razgovor Rebe, "umiri se i pažljivo osluškuj što ti šapuće srce, ono te nikada neće prevariti. Jednom kada uzmogneš razumjeti šapat svoga srca, svim svojim snagama slijedi taj glas."■

Judaizam je moj materinji jezik, ali u duhovnim stvarima nastojim biti višejezičan. Ipak, naposljetku, najdublji jezik duše je tišina.■ ~ R. Rami Shapiro

ez obzira koliko da si odlutao, uvijek je moguć povratak B-gu. I zato priznaj da uistinu nema mjesta za očaj. Nikada ne odustaj od zazivanja, molitve i obraćanja B-gu. Budi uporan sve dok ne uspiješ, sve dok ne ostvariš blizinu za kojom toliko žudiš.■ ~ R. Nahman iz Breslova

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana 22

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi. Dio II: Jore De'a Poglavlje 27 - Prinos od tijesta (hala)

spalimo ga (322,4-5). Drugdje je, u načelu, može pojesti muškarac kohen koji nije nečist zbog iscjedka ili žena kohen koja nije

nečista

zbog

menstruacije, no običaj je da je se spali

■

(322,5). Kada se spaljuje,

ne-kohen

smije imati koristi od te vatre

biti namijenjen za pečenje, a ne za

Zapovijeđeno nam je da, kada pe-

(322,5). Izvan zemlje Izraela dopu-

prženje ili kuhanje (vidi 329,1-9) i

čemo kruh, dio (koji se naziva hala)

šteno je jesti kruh čak i prije nego

mora biti namijenjen za ljudsku pre-

damo kohenu; učenjaci su ovaj dio

što hala bude odvojena od njega

hranu (330,8-9). Hala se odvaja sa-

definirali kao 1/24 za pojedinca i

(vidi 323,1).

mo ako tijesto ima volumen od

1/48 za pekara (322,1). Rabinski, ova zapovijed vrijedi čak i izvan zemlje Izraela; vidi 322,2-4. Danas, budući da smo svi nečisti, u zemlji Izraela na stranu stavljamo 1/48 (ili barem komad veličine masline) i

Zapovijed o odvajanju hale odnosi se samo na tijesto napravljeno od (bilo koje od) pet vrsta žitarica (vidi 324,1-2) i zamiješano sa (bilo kojom od) sedam vrsta tekućina (vidi 329,10). Barem dio tijesta mora

najmanje 43,2 volumena jaja (vidi 324,1.3.13; u vezi kombinacija i smjesa vidi 324,4-12; 325,1-2; 326,15), no tijesto se ne smije namjerno podijeliti u manje količine kako bi se izbjeglo odvajanje od njega (324, 14). Odvaja se samo nakon što se brašno pomiješa s tekućinom i po mogućnosti nakon što se umijesi cijelo tijesto (327,1-4), ali ako nije od-

vojeno od tijesta, može se ostaviti po strani nakon što je kruh ispečen (327,5). Osoba koja je stavlja na stranu najprije izgovara blagoslov "… Koji nam je zapovjedio da odvajamo halu" (vidi 328,1). Odvaja se samo ako tijesto u cijelosti pripada Židovu (330,1-7) i samo uz dopuštenje vlasnika (vidi 328,2-3). ■

Godina 15 23Broj 41 Strana

Strana 23

Alan Morinis

Program musara

Kuda dalje? Da bi funkcionirala, našu predanost valja stalno iznova osnaživati i obnavljati.

da većina nas neće nastaviti s bilo

ovoga tečaja. Možete izabrati i izu-

kakvim prakticiranjem, na bilo koji

čavati neku od knjiga musara: kla-

vremenski period, ukoliko nema

sici poput Dužnosti srca, Puta pra-

vanjske strukture. Od vrhunca na-

vednoga, i Orhot cadikim vrve smjer-

dahnuća i odluke, naša predanost i

nicama i mudrošću. Sve tri su do-

provedba imaju sklonost da pola-

stupne

gano kopne, sve dok ne postanemo

prijevodu, i svaka je od njih izu-

toliko daleko od prakticiranja koliko

zetna, pravi duhovni klasik.

hebrejsko-engleskom

smo bili dok još nismo ni znali da

To je posao koji traje čitav život. I zbog njega ste i dobili čitav život da ga obavite. (Rabi Simcha Zissel Ziv, Alter iz Kelma)

■

Naš je tečaj završen, i vaš je uvod u musar sada kompletiran. No putovanje je tek započelo. Kako ćete ga nastaviti? Minimalno što trebate raditi je prakticirati Hešbon Ha'Nefeš (Svođenje računa s dušom) što smo isticali tijekom čitavog tečaja. Izgovaranje vaše jutarnje izjave i pisanje večernjeg dnevnika oduzima tek vrlo malo od vašeg svakodnevnog života, no po mom iskustvu, a i iskustvu mnogih drugih, ova praksa ima vrlo snažno djelovanje na vašu razinu svjesnosti "svakoga trenutka". Ona će povećati vašu senzibilnost prema vašim

mislima, govoru i postupcima. Proširit će vam se mogućnosti izbora koje imate u životu, a u isto će vrijeme olabaviti stisak navike i žudnje. Da bismo nastavili Svođenje računa s dušom, ostavimo li po strani svaku drugu vrstu prakticiranja musara, moramo se suočiti s notornom činjenicom o ljudskoj prirodi, a to je

Strana 24

postoji nešto takvo kao musar. Da bismo postigli željeni rezultat, svoju

predanost moramo stalno iznova snažiti i obnavljati, a to sama, bez pomoći drugih, može postići jedino izuzetna osoba.

Dužnost mi je da s vama podijelim svoje vlastito iskustvo u vođenju

učenika kroz te tekstove, što me navelo da vas upozorim da se to može pokazati kao tvrd orah. Napisane prije više stotina godina, na

Ako ste ovaj tečaj prolazili zajedno s

hebrejskom, od strane rabina čije je

drugima, bio to jedan partner ili pak

gledište formirao život i vrijeme u

grupa, savjetujem vas da se nasta-

kojem su živjeli, može iziskivati

vite susretati, učiti, prakticirati i ra-

ustrajnosti, strpljivosti i veliku ma-

zmišljati zajedno. Jedna je moguć-

štovitost kako bi se prodrlo kroz

nost ponovo prolaziti kroz materijal

neprobojnu površinu do dragulja Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis

Program musara kompjutere u kojima se palilo drvo, a povezivost je bila takva da nije mogla podnijeti skidanja datoteka. Ali mi možemo, pa sam ja napravio programe u tu svrhu koje možete pronaći na mojoj internetskoj stranici

www.mussarinstitute.org.

Ovi

programi za učenje na daljinu nude 26 tjedana učenja, i povezuju vas s

koji leže ispod nje. Najbolji način da

sam knjigu napisao upravo u tu

partnerom u učenju (hevrutom) i

izučavate ove tekstove je uz iskus-

svrhu, da suvremenim ljudima pru-

malom grupom (va'ad) da pojačate i

nog učitelja koji će vas voditi kroz

žim mogućnost da pristupe musar-

usvojite učenje i praksu koju ćemo

njih. Ako ne uspijete naći učitelja,

skim tekstovima u obliku koji je

zajedno raditi. Iako se materijali ša-

vaš trud će se mnogo više isplatiti

mnogo bliskiji i dostupniji od iz-

lju kompjuterski, doživljaj učenja je

ako ono što učite podijelite s kole-

ravnog nasrtanja na same tekstove.

poput zajedničkog učenja pod vod-

gom ili grupom.

Možda živite u mjestu gdje vaš

stvom učitelja.

Dopustite da vam skromno pred-

mjesni učitelj podučava musar. Prije

Na kraju, želim reći da su mi na-

ložim moju vlastitu knjigu, Uspinja-

desetak godina, ako ste živjeli van

mjere u najvećoj mjeri usmjerene ka

nje po Jaakovljevim ljestvama (Clim-

New Yorka, nije baš bilo vjerojatno

dobru, mada ponekad u tome ne

bing Jacob's Ladder), kao jednu mo-

da će vam se na raspolaganju naći

uspijem, pa ako nešto u ovom tečaju

gućnost teksta za izučavanje. Tu

musar. Sada su se stvari bitno pro-

nije ispunilo vaše potrebe ili vaša

mijenile. Sinagoge, i centri za učenje

očekivanja, ili ako sam vas na bilo

u mnogim gradovima od Miamija

koji način razočarao, primite moju

preko St. Luisa, do Los Angelesa,

ispriku i molim vas za oproštenje.

nude programe musara. Ja sam obučavao neke od vođa, a došli su i mnogi drugi s različitim pozadina-

Uz želje za snagom, jasnoćom, uravnoteženošću i ljubavlju.

ma izučavanja musara. Raspitajte se

B'jedidut, prijateljski,

uokolo da vidite što ima na raspo-

Alan ■

laganju. Ako ne pronađete neku obližnju grupu ili tečaj musara, u današnje doba imate mogućnost učiti i prakticirati musar učenjem na daljinu. Ja se obično našalim da je ta inovacija nastala u našoj generaciji, jer su u Litvi u 19. stoljeću, oni imali jedino Godina 15 25Broj 41 Strana

Strana 25

LEGENDARNI GLUMAC

Odlazak Jamesa Caana: Zbog Sonnyja su svi mislili da je Talijan, a prgavost ga je koštala brojnih poznatih uloga Večernji list, 7.7.2022. Zvali su me pametnjakovićem. Dvaput sam osvojio nagradu za Talijana godine u New Yorku, a ja sam Židov, a ne Talijan... Jednom me nisu htjeli pustiti u poznati klub jer je tip na ulazu bio uvjeren da sam mafijaš, rekao je da me zna. Pomislio sam, Što? Jesi li poludio - rekao je jednom Caan "Tom, This Is Business And This Man Is Taking It Very, Very Personal." ("Tome, ovo je posao, a ovaj čovjek to shvaća vrlo, vrlo osobno"). U jednoj od najupečatljivijih scena "Kuma" Sonny Corleone (James Caan) objašnjava mlađem bratu Michaelu (Al Pacino), kako ne može tek tako ubiti policajca. Izraz lica kada Sonny poljubi mlađeg brata i njegov pogled, razlog su zašto smo toliko voljeli Jamesa Caana. Nažalost, Caan nas je napustio u srijedu u 82. godini života, a ostat će upamćen po brojnim filmskim hitovima. Osim "Kuma" gledali smo ga i u "Kockaru", Altmanovom "Odbrojavanju", "Rollerballu", a posebno je upečatljiv bio i 1990. u filmu "Misery". Caan je rođen 1940. u Bronxu, u obitelji židovskih emigranata iz Njemačke. Otac mu je bio mesar, a James je htio igrati profesionalno američki no-

gomet. Bio je odličan na Sveučilištu u tom sportu, no ipak se zainteresirao za glumu. Prvu ulogu ostvario je 1961. u seriji "Naked City". Uslijedilo je nekoliko uloga u filmovima koji nisu bili baš uspješni, pa se Caan 1970, vratio televiziji. No, tada ga je Coppola pozvao da glumi u "Kumu". Originalno je trebao glumiti Michaela Corleonea, ali su se i Coppola i on složili da bi tu ulogu trebao igrati Al Pacino, a Caan je uzeo ulogu Sonnyja i za nju dobio nominaciju za Oscar u kategoriji najbolji sporedni glumac. Tijekom produkcije "Kuma" 1971. godine James se družio s Carmineom Persicom, zvanim "Zmija", ozloglašenim mafijašem, a kasnije i glavom kriminalne obitelji Colombo. Vladini agenti nakratko su zamijenili Caana, koji je u to vrijeme bio relativno nepoznat, kao nadobudnog mafijaša. Caana se godinama nakon toga blisko poistovjećivalo s ulogom: Zvali su me pametnjakovićem. Dvaput sam osvojio nagradu za Talijana godine u New Yorku, a ja sam Židov, a ne Talijan... Jednom me nisu htjeli pustiti u poznati klub jer je tip na ulazu bio uvjeren da sam mafijaš, rekao je da me zna. Pomislio sam, Što? Jesi li poludio - rekao je jednom Caan. Na vrhuncu svoje karijere Caan je bio poznat po odbi-

janju uloga koje su kasnije donijele slavu drugim glumcima. "M*A*S*H", "Francuska veza", “Let iznad kukavičjeg gnijezda”, “Apokalipsa danas”, “Kramer protiv Kramera”, "Blade Runner" i "Superman" su najpoznatiji, a razlozi zbog kojih odbio pokazali su da je Caan bio jednako prgav kao Sonny Corleone. Primjerice, "Apokalipsu danas" nije htio snimati jer je morao boraviti 4 mjeseca u džungli, a "Superman" jer nije htio nositi plašt. Tijekom osamdesetih se čak na neko vrijeme i povukao iz glume, no vratio se u velikom stilu krajem 80-ih, a pogotovo 1990. u filmu "Misery" uz Kathy Bates. Ovaj put on je imao sreće jer su mnogi glumci odbili ulogu u kojoj je gotovo cijeli film trebalo ležati u kreve-

tu. No, Caan je to odradio maestralno. Caan je bio u braku četiri puta. Od 1961. do 1966. bio je u braku s Dee Jay Mathis, od 1975. do 1976. sa Sheilom Marie Ryan (bivšom djevojkom Elvisa Presleya), od 1990. do 1994. s Ingrid Hajek te s Lindom Stokes od 1995. do 2017. Imao je petero djece, od kojih ga je sin Scott slijedio u glumi pojavivši se u filmovima “Gone in 60 Seconds”, “Ocean’s Eleven” i seriji “Hawaii Five-0”. James Caan prije šest godina javno je podržao Donalda Trumpa, a sam se izjašnjavao kao "ultrakonzervativac koji jedino vjeruje Fox Newsu". Prakticirao je borilačke vještine i imao crni pojas, šesti dan u karateu.■

Druga večer Ultre: Partijaneri se rasplesali, policija i svećenici patrolirali Index 9.7.2022. DANAS je druga večer splitske Ultre. Na Parku mladeži održava se osmo izdanje festivala, a Split je krcat turistima. Na listi glazbenika koji bi danas trebali nastupiti nalaze se Alesso, DJ Snake, Timmy Trumpet, Adam Beyer, Nina Kraviz... ■

Page 26 Strana 26

Divrej Tora

Godina 15

Broj 41