4-07 - Divrej Tora - Pinhas 5783

Divrej Tora Godina 16 Broj 38

Zagreb, šabat 8. srpnja 2023. - 19. tamuza 5783.

http://twitter.com/DivrejTora

Broj 38 divrejtora@gmail.com B’’H

Paraša Pinhas Rabbi Shraga Simmons

Torah Bytes

Pinhas je učinio herojsko djelo, skočio je s kopljem u ruci kako bi spasio židovski narod od pošasti nemorala. .

Kasnije u parši, B-g najavljuje tko će postati Mojsijev nasljednik kao vođa židovskog naroda. Začudo, to nije heroj Pinhas. Niti drugi veliki junak, Kalev, koji je hrabro ustao i prosvjedovao kada su uhode preporučivale da se ne uđe u Zemlju Izrael. .

Umjesto toga, Jošua je izabran da naslijedi Mojsija.

Zašto? .

Talmud objašnjava da je Jošuina veličina bila u tome što je bio uz Mojsija - iz dana u dan. Ne, Jošua nije izveo nikakvo nevjerojatno junaštvo zbog kojeg bi mu ime došlo na naslovnice. Ali na svoj tihi i dosljedan način, Jošua si je za prioritet postavio da se približi B-gu, da upije židovsku mudrost i učini sve što može kako bi drugima pomogao da učine isto. .

Razmislite o ovome: ovakav skroman čin predanja ono je što B-g najviše cijeni, više čak i od dramatičnih demonstracija hrabrosti i junaštva.



(Bamidbar 25,10-30,1) Aronov unuk, Pinhas, dobiva nagradu jer je u svojoj gorljivosti ubio Zimrija (iz plemena Šimon) i Midjansku princezu: B-g ga nagrađuje savezom mira i svećeničkim položajem.

Prema popisu stanovništva pobrojano je 601.730 muškaraca između 20 i 60 godina starosti. Moše dobiva uputu da se zemlja razdijeli izraelskim plemenima i obiteljima pomoću ždrijeba. Pet Celafhadovih kćeri moli Mošea da im

dodijeli onaj dio zemlje koji pripada njihovu ocu koji je umro bez sinova.

B-g prihvaća njihovu molbu i uvrštava ih u zakone o nasljeđivanju u Tori.

Moše ovlašćuje Jošuu da preuzme od njega vodstvo i da povede narod u zemlju Izrael. Paraša završava podrobnim popisom žrtava koje se svakodnevno prinose i onima koje se prinose za Ša-

bat, Roš hodeš, Pesah, Roš hašanu, Jom kipur, Sukot i Šemini Aceret. ■ Prijevod: Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 13 p’sukim

ka vrsta digresije.)

(25,10-26,4)

Moav je bio partner Midjana i tre-

Kada je Pinhas ubio Zimrija i Ko-

ba ga uvrstiti u ovaj osvetnički rat.

sbi, u narodu je izbila strašna svađa

Neki tumače da je Moav bio pošte-

oko toga je li njegov postupak bio

đen ove bitke zbog zasluga Rut.

ispravan ili krvožedan čin. Ovotje-

(Zapazite da B-g može "pripisati za-

dna sedra započinje time što B-g "posvjedoči" ispravnost onoga što je Pinhas učinio. Prvo, zbog onoga što je Pinhas učinio, zaustavio se pomor. Drugo, Tora nekoliko puta Pinhasa imenuje kao unuka Aharona HaKohena.

Treće, B-g na Pinhasa polaže svoj znak odobravanja tako što s njime sklapa "savez vječne kehune" i "savez mira".

Pojašnjenje… Aharon i njegova četiri sina bili su pomazani za kohanim. Svi su njihovi potomci kohanim po rođenju. Pinhas nije bio rođen da bude kohen, jer je bio rođen prije nego što je Elazar bio pomazan. On prvobitno nije bio uključen u kehunu svog djeda, oca, i stričeva. Pinhas je postao kohen na jedinstven način – B-žjim ukazom. Drugim riječima,

postoje tri načina da se bude kohen.

Većina pisara Tore pišu vav u rije-

Pet je ljudi bilo pomazano kao koha-

či šalom rascijepljeno. Mir koji nasta-

nim po B-žjoj zapovijedi. Jednoj je

je iz nasilja, pa čak i nužnog nasilja,

kehunu dao B-g. Svi ostali kohanim

ima manu.

koji su ikada postojali ili će ikada

Midraš kaže da je 80 kohanim u pr-

postojati kohanim su zbog toga jer su rođeni od kohena.

(Moguće je biti rođen od kohena, a ne biti kohen – na primjer, sin kohena i razvedene žene nije kohen, ali nemoguće je biti kohen a da nisi rođen

za ona koja su tek u budućnosti.)

Neki komentari objašnjavaju da je između Moava i Midjana postojala jedna bitna razlika. Moav je bio u strahu od Izraela. Bojali su se da će oni zauzeti njihovu zemlju. I zbog toga su htjeli ratovati protiv■ nas.

Midjan je pristao pomoći Moavu vođen vlastitom željom da uništi Židovski narod. Oni su otišli tako

daleko da su iskoristili svoje žene da navedu Izraelce na nemoral i poganske obrede. B-žja zapovijed o odmazdi usmjerena je na ovaj drugi tip neprijatelja.

Levi – druga alija – 47 p’sukim (26,5-51) Ovo je najduža druga alija u Tori, a glavni konkurent joj je Ki Tisa.

Samo 2 druge alijot su duže.

od kohena – osim u slučaju Aharona,

U sklopu priprema za regrutiranje

Nadava, Avihua, Elazara, Itamara, i

vojske za bitku s Midjanom, vrši se

Pinhasa.)

novi popis stanovništva. Tora na-

Zapažanje… Tora imenuje Zimrija i

braja svako pleme, njihove obitelj-

Kosbi kada na početku paršat Pinhas opisuje taj događaj, dok su na kraju Balaka, kada se događaj stvarno i vom Beit HaMikdašu i 300 u drugom

slugu" ne samo za prošla djela već i

zbio, oni anonimni.

ske podskupine, i broj svih muškaraca doraslih za vojsku.

Kao dodatak ovoj informaciji, zanimljivo je primijetiti materijal "dodatno" spomenut u ovom odjeljku, a

Beit HaMikdašu potjecalo od Pinha-

Zatim, B-g kaže Mošeu da krene u

sa. Njemu je dan savez šaloma. Raz-

boj protiv Midjana kao čin odmazde

lomljeni vav sličan je judu, što daje

što su zaveli Izrael na služenje Baal

Pod Reuvenom, Tora nam govori

g’matriju za ovu posebnu vrstu

Peoru. (Do bitke ne dolazi sve do

o Datanu i Aviramu koje je, zajedno

riječi šalom od 380.

sljedeće sedre, ostatak Pinhasa je ne-

s Korahom, progutala zemlja. Tora

Strana 2

to je:

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija plan, mi činimo ono što moramo učiniti, a On "vuče konce".

Ašer: Zapazite rijedak slučaj da se uključuje kćer – Serah bat Ašer. Njoj se pripisuje izuzetna dugovječnost, i smatra je se mostom između Jaakova i njegovih sinova s jedne strane, i novog naroda Izraela koji je iskrsnuo iz egipatskog ropstva. Serah je živjela tijekom čitavog egipatskog iskustva, i još malo više.

Još jedna primjedba u vezi početka alije. Reuven se naziva b’hor Jisrael. Ovo je vrijedno spomenuti u svjetlu činjenice da je Reuven "izgubio" status provorođenog u korist

nam potom ukazuje na to da Kora-

tim redom. Također zamijetite velik

trojice svoje mlađe braće. Kehuna je

hovi sinovi nisu poginuli. Korah je

porast populacije Menašea, a sma-

otišla Leviju, kraljevstvo je bilo pre-

bio iz Levija. Uključivanje Koraho-

njenje broja populacije Efrajima.

dodređeno Jehudi, a dvostruki dio

vih sinova na ovom mjestu nema

Smatra se da je porast kod Menašea

b’hora otišao je Josefu. Pa ipak, Tora

značaja za popis stanovništva, ali

povezan s činjenicom da je njego-

Reuvena naziva b’hor Jisraela.

nas uči o moći tešuve. Korahovi si-

vom plemenu dana zemlja s obje

Šliši – treća alija – 19 p’sukim

novi nisu išli putevima svoga oca.

strane Jordana. Oni nisu bili ti koji

(26,52-27,5)

Oni su bili pravedni.

su zatražili da se nasele na istočnoj

Šimon: zapazite njihov relativno malen broj. Pripadnici Šimonovog plemena bili su glavne žrtve pomora koji je izbio nakon Zimrijevog (on

je bio jedan od vođa Šimonova plemena) ljubovanja.

strani Jordana – bili su to Reuven i Gad. Menaše je bio poslan s njima, recimo to tako, da pazi na druga dva plemena. Ne bi bilo pošteno

dati im manji dio Erec Jisraela (zapadne strane Jordana). Njihov porast

Tim će ljudima zemlja biti raspodijeljena. Konkretna podjela zemlje izvršit će se (božanskim) ždrijebom, i on će obuhvaćati kako ovaj popis naroda, tako i onaj odmah nakon

Izlaska.

populacije priskrbio im je na "re-

Tora nadalje u detalje razrađuje

Jissahar: Jednog od njegovih sino-

gularan" način dio na zapadnoj

obiteljsko stablo Levija (čije pleme

va se identificira kao Jišuva. Ko-

strani uz njihov teritorij na istočnoj

nije dobilo zemlju). Posebna se pa-

mentari kažu da je to Jov, kao što je

strani rijeke.

žnja poklanja Amramovoj obitelji – i

zabilježeno u Vajigaš. Jov je bilo neprikladno ime (bilo je to idolopokloničko ime). Dodatni šin koji je pridodan njegovom imenu simbolički

Menaše: tu se upoznajemo s pet kćeri Celafhada. Uskoro ćemo još čuti o njima.

je oduzet od imena njegova oca –

Binjamin i Dan: Zapazite da je

koje se pisalo sa dva šin no izgo-

Binjaminovih deset sinova tvorilo

varao se samo jedan.

manje pleme od jednog Danovog si-

Primijetite da su Josefovi sinovi spomenuti kao Menaše i Efrajim – Godina 16 3 Broj 38 Strana

to, njegovoj ženi (Levijevoj kćeri) Joheved, Mošeu, Aharonu i njegovim sinovima, te Miriam.

Niti jedne osobe s ovog popisa naroda nije bilo na prethodnom popisu, izuzev Kaleva i Jehošue.

na. Ovo se smatra poukom da B-ga

Celofhadove kćeri (ovdje pred-

ne možemo predviđati. On ima

stavljene kao 6. generacija od Josefa, Strana 3

(nastavak s 3. stranice) OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

što je neuobičajeno dug zapis o po-

Muškarca bez djece nasljeđuju nje-

njegov ulazak u zemlju bila opoz-

rijeklu) pristupaju Mošeu, Elazaru

gova braća, a ako nema braće, naj-

vana. Stoga, to što mu je rečeno da

HaKohenu, plemenskim vođama, i

bliža rodbina po očinskoj liniji obi-

pogleda zemlju i pripremi se za

narodu, te zahtijevaju za sebe po-

teljskog stabla.

smrt, dolazi kao bolni podsjetnik da

sjed u Izraelskoj zemlji budući da njihov otac nije imao sinova. One naglašavaju da njihov otac nije sudjelovao u Korahovoj pobuni, već je

umro zbog svojih vlastitih grijeha (Celofhad je vjerojatno bio onaj koji je "sakupljao šiblje" te bio pogubljen zbog skrnavljenja šabata).

Moše apelira na B-ga da donese odluku za njihov slučaj. (Komentari kažu da su dijelovi zakona o naslje-

[Rambam i Hinuh nagurali su sve

je odluka i dalje na snazi.

aspekte naljeđivanja u jednu pozi-

"I Moše progovori B-gu rekavši."

tivnu micvu; drugi koji nabrajaju

Ova jedinstvena varijacija najčešćeg

micve odvajaju neke aspekte, poput

retka u Tori stvara dramatičnu i

b’hora]

napetu atmosferu dok čekamo da

Sljedeće, B-g kaže Mošeu da se popne na Har HaAvarim i promotri Zemlju u koju on (Moše) neće ući.

Moše se potom treba pripremiti za smrt.

vidimo što će on to upitati B-ga.

Hoće li moliti za svoj život? Hoće li tražiti da mu bude dopušteno makar kratko putovanje u voljenu zemlju Izrael? Moše Rabenu moli da se na njegovo mjesto postavi ■podo-

đivanju na čas nestali iz Mošeova

Nakon što je upravo zapovjedio

pamćenja, kao kazna za neprimjere-

podjelu zemlje prema popisu i

svega i više svega brine o onima za

ni komentar koji je izrekao ili da se

ždrijebu, Moše je mogao pomisliti

koje je zadužen. To je dio velike

oda počast ovima koje su toliko vo-

da je odluka kojom je onemogućen

ostavštine Mošea Rabenu.

ljele zemlju Izrael – Celofhadovim kćerima – time da se zakoni o nasljeđivanju iznesu "njima", ili oboje.)

ban vođa. Istinski vođa naroda prije

B-žji odgovor na Mošeov zahtjev dolazi trenutačno. Jehošuu treba

R’vi’i – četvrta alija – 18 p’sukim

predstaviti narodu kao

(27,6-23)

Mošeovog nasljednika

B-žji je odgovor Celofhadovim kćerima pozitivan – one će dobiti kako dio koji pripada njihovu ocu, tako i dio djedovskog dijela (preciz-

nije, dvostruki dio Heferove parcele, Celofhad je bio Heferov prvorođenac. Primijetite da su i Hefer i Ce-

i Moše ima na njega prenijeti dio svog "veličanstva". Elazar je već preuzeo

Aharonovu

ulogu, i upravo će Jehošua i Elazar dovesti narod u Zemlju.

lofhad među onima koji su izašli iz

Hamiši – peta alija –

Egipta).

15 p’sukim (28,1-15)

Dalje, zakoni o nasljeđivanju ovime utvrđuju sljedeće: Sin(ovi) muškarca ga nasljeđuje.

Ako nema sinova, nasljeđuju ga kćeri. (Kada čovjek ima i sinove i

kćeri, njegovi sinovi nasljeđuju i odgovorni su da svime potrebnim snabdijevaju kćeri, makar to značilo da idu i prose od vrata do vrata.)

Strana 4

Čitava ova alija sačinjava čitanje iz Tore na Roš hodeš koji pada tijekom tjedna. Prvi dio sadrži micvu o Dnevnim

žrtvama,

jedna

ujutro i jedna prije večeri. (Sve ostale korbanot – izuzev korban Pe-

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice) OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

saha – prinosile su se između dva

Sukota). Potom, Šavuot – koji se ov-

Svi su hagim predstavljeni ovdje, te

"t’midim".)

dje naziva Jom HaBikurim. Musaf za

prethodno u Emor (osim drugih re-

Šavuot ovdje se ubraja u micve –

ferenci).

Potom Tora govori o "prinosu Musaf" za šabat – dva janjeta. U skladu s tim, mi molimo Musaf na šabat. Musaf na Roš hodeš se sastoji od dva bika, jednog ovna, i sedam jaganjaca. Uz te "olot", treba prinijeti i jarca kao "žrtvu za grijeh". Korbanot su popraćene vinom za lijevanice (različite količine za različite životinje), te smjesom finog brašna i ulja, poznatom kao m’nahot. Šiši – šesta alija – 27 p’sukim (28,16-29,11) Zatim Tora predstavlja musafim za praznike, počevši od Pesaha. Primijetite da je svaki dan Pesaha točna "preslika" prvog dana (za razliku od

Godina 16 5 Broj 38 Strana

micva Pesaha je već ubrojena u parši Emor. Zatim dolazi Roš hašana, ovdje nazvana Jom t’rua. Njezin Musaf također se već otprije ubraja u micve (Emor), no micva puhanja u šofar se

ubraja ovdje. Budući da je Roš hašana također i Roš hodeš tišri, prinose se dvostruki musafim.

Tora ne kaže: Puhat ćeš u šofar.

Ona nam kaže da trebamo imati Jom t’ru’a na prvi tišreja. O tome što to znači, Gemara nas uči koristeći g’zeira šava (paralelno izvođenje) za jovel. Šofar je jedna od nekolicine micvot koje Tora zapovijeda na indi-

rektan način.

Zatim dolazi Musaf Jom kipura.

Š’vi’i – sedma alija – 29 p’sukim (29,12-30,1) Na posljetku, musafim Sukota i Šmini acereta. Broj životinja na

Sukot varira od dana do dana, do ukupnog broja od 70 bikova, koji je simbolički univerzalan broj. Ovi odlomci o musafu za hagim su pojedinačni maftiri za blagdane.

Sedra završava upućivanjem na druge korbanot u Mikdašu. I na samom kraju, sažetak/ pasuk koji razdjeljuje – I Moše ispripovijeda narodu sve što je HaŠem zapovjedio. Posljednjih 6 p’sukim ponovo se čitaju za Maftir. ■

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 400. Posljednji od Celofhada: Obaveza izvršavanja zakona nasljeđivanja ... ako čovjek umre a da iza njega ne ostane nijedan sin ...

(Brojevi 27,8) 401. Dva puta dnevno, svaki dan: Obaveza da se prinese dva janjeta dnevno

Ovo je prinos na vatri koji ćete prinijeti pred B-gom ... (Brojevi 28,3) Narodu je bilo zapovjeđeno da svaki dan prinesu dva janjeta kao korban ola (žrtvu paljenicu), jednog ujutro i jednog poslijepodne. Njih se nazivalo korban tamid, što znači "stalna žrtva", budući da se prinosila svakodnevno, dodatno uz sve žrtve koje su se prinosile za Šabes, Roš hodeš, Pesah, Jom kipur ili bilo koju drugu priliku.

sile u Hramu.

Rambam (Maimonides) smatra obavezu prinošenja obje dnevne žrtve jednom micvom. Ramban (Nahmanides), međutim, smatra jutarnju tamid i poslijepodnevnu tamid zasebnim micvos. Njegov je razlog to što obaveza za te dvije žrtve vrijedi u različito vrijeme, i one nisu međusobno isključive. (To jest, čak i ako nisu prinijeli jutarnju tamid, i dalje će zasebno biti dužni prinijeti popodnevnu tamid.)

Ta se micva primjenjuje u vrijeme kada je hramska služba na snazi. U Talmudu se o tome raspravlja u traktatima Tamid (osobito na str. 30b-31b) i Jomi (15a-b). Kodificirana je u Mišne Tora u Hilhos Temidin U'Musafin. Ova je micva 39. od 248 pozitivnih micvi u Rambamovom Sefer HaMcvosu.

Razlog za tu micvu sličan je onome što smo rekli o žrtvama: svrha im je da nas približe B-gu. Te su žrtve bile prinošene kontinuirano, tako da imamo stalan i trajni odnos s Njim. Ako svakog jutra i večeri pripremamo hranu za svoje tjelesne potrebe, ništa manje ne bismo smjeli učiniti za svoje duhovne potrebe.

402. A onda još: Obaveza prinošenja dva dodatna janjeta na Šabes

Čak i danas, kad nema Hrama, naše svakodnevne molitve odgovaraju tim žrtvama. "Ali," pitate se ", to vrijedi samo za šaharis i minha. Što je s maarivom? "Pa, znate da samo šaharis i minha imaju hazaras hašac, "predmoliteljevo ponavljanje" Šemone Esre? To je stoga što tiha Amida, koja se kazuje u privatnosti, korespondira s osobnim molitvama koje su Abraham, Izak i Jakov kazali u Tori.

Javno ponavljanje radi se samo za šaharis i minha jer one korespondiraju s dvije žrtve zajednice koje su se prino-

I na mlađake... (Brojevi 28,11)

A na dan subotnji... (Brojevi 28,9) 403. Dodatni puni mjesec: Obaveza da se prinesu dodatne žrtve na Roš hodeš

404. Vrlo posebno: Obaveza da se prinese dodatna žrtva na Šavuos Na dan kad donosite svoje prvine, kad donese prinos novog brašna B-gu, vaš Blagdan tjedana ... (Brojevi 28,26) 405. Glasno trubljenje!: Obaveza da se čuje šofar na Roš hašanu

... to će biti dan trubljenja u trube ... (Brojevi 29,1) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativna zapovijedi

jer Pismo dodaje, niti ćeš ga tlačiti (Š'mot 22,

49, 50. Negativna je zapovijed ne tlačiti pravednog

prozelita

(potpunog

konvertita) riječima kao što Pismo kaže, I geru nećeš nanositi štete (Š'mot 22,20).

Isto je tako negativna zapovijed ne nanositi štete pravednom prozelitu u novčanim transakcijama Strana 6

20). Ove su zabrane dodatak na negativne zapovijedi koje nas upozoravaju u vezi ostalih Židova [što se jednako odnosi i na prozelite].

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarca tako i za ženu. ■

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Po čemu je Pinehas tako poseban? Što je to u Pinehasovom ubojstvu Zimrija bilo toliko vrijedno da je zaustavilo B-žanski pomor i dalo mu poseban statusa i B-žansku naklonost?

• Da li je Pinehas svojim činom uzeo zakon u svoje ruke ili je samo slijedio zapovijedi?

Ako je ovo prvo u pitanju, zašto to nije bilo samo dopušteno, nego još i pohvaljeno?

Ako je potonje, po čemu je Pinehasov čin bio jedinstven?

Usporedite pristupe Bavlija i Sifre i poduprite svaku od mogućnosti iz stihova.

• Je li Zimrijev grijeh bio blud ili idolopoklonstvo? U kakvoj je to vezi s grijehom naroda?

Kako te različite mogućnosti utječu na vaše shvaćanje Pinehasovog postupka?

Pinehas – čin i nagrada Bemidbar 25 započinje s bludom djece Izraelove sa Moabskim ženama, što je dovelo do njihovog idolo-

Godina 16 7 Broj 38 Strana

poklonstva Baal Peoru i izazvalo B-žanski gnjev. Po Hašemovoj naredbi Moše potom naređuje Izraelskim sucima da pobiju sve koji su iskazali štovanje Baal Peoru, i čitatelj sa strepnjom iščekuje da vidi što će se dalje dogoditi.

Odjednom se Tora prebacuje na nešto drugo. Bez da nam kaže jesu li suci izvršili svoj zadatak, Tora umjesto toga pripovijeda da je čovjek (kasnije identificiran kao Zimri) doveo Midjanku u svoj šator, na očigled Mošea i naroda, da ih je Pinehas oboje usmrtio, i da se zbog toga Hašemov bijes smirio.

Koja je, dakle, veza između Zimrijevog grijeha s Midjankom i prvobitnog grijeha naroda sa Moabskim ženama, te njihovog štovanja Baal Peora? Da li je Zimrijev čin bio nešto sasvim drugo, ili je to također bio čin obredne prostitucije? Zašto se Pinehas uključio? Je li on bio jedan od prvotnih sudaca koje je Moše zadužio da izvrše smrtnu kaznu ili je postupio na vlastitu inicijativu?

I kako je zapravo Pinehasov čin uklonio Hašemov gnjev i zaustavio

pošast koja je počela zbog prvobitnog grijeha s Peorom?

Savez s Pinehasom Pinehasov čin ne samo da je uspio poštedjeti naciju daljnje katastrofe, već je njemu priskrbio poseban status i B-žansku naklonost:.

Ovi stihovi izazivaju dodatna pitanja: Što je bilo toliko jedinstveno hvalevrijedno u Pinehasovom nasilnom činu što mu je priskrbilo vječni savez mira i svećeništva?

Ako je Pinehas samo slijedio zakone Tore, čime je zaslužio takvu iznimnu nagradu? A ako nije, što mu je dalo za pravo da uzme zakon u svoje ruke, da ne spominjemo da je još bio i nagrađen za krv koju je prolio?

I osim toga, što su ta B-žanska obećanja nadodala onome što je Pinehas već posjedovao na osnovu svog svećeničkog porijekla? ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 7

Rav Kook:

Revnost za B-ga Pinhasovo rodoslovlje Kada je Pinhas vidio princa iz Šimonova plemena kako javno čini blud s midjanskom princezom, on je uzeo zakon u svoje ruke. Svojim je kopljem ubio njih oboje. B-g ga je za taj čin revnosti nagradio svećeništvom.

"Pinhas, sin Elazara, sina svećenika Aharona, bio je onaj koji se revno zauzeo za Moj slučaj među Izraelcima i odvratio Moj gnjev od njih."

(Bamidbar 25,11) Zašto Tora ovdje ističe Pinhasovo rodoslovlje? Ovo je osobito zagonetno ako uzmemo u obzir da nas je Tora već upoznala s Pinhasom nekoliko stihova ranije (25,7).

Midraš (Sanhedrin 82b) objašnjava da su se vođe plemena rugali Pinhasu: 'Njegov je djed s majčine strane (Jitro) gojio telad za idolopokloničke žrtve – a on je imao smjelosti ubiti izraelskog princa!' Stoga, Tora ističe Pinhasovo rodoslovlje s očeve strane, sa strane velikog svećenika Aharona.

Ovaj Midraš zahtijeva objašnjenje.

Zašto je bilo toliko važno odgovoriti na ove podcjenjivačke komentare?

Nadalje, na koji način Pinhasu pomaže činjenica da je jedan od njegovih djedova bio veliki svećenik kada

Strana 8

to ne mijenja činjenicu da mu je drugi djed bio prijašnji idolopoklonik?! Čisti motivi Rav Kook objašnjava da Tora inače ne odobrava ovakva djela revnosti. Ona su odobrena jedino ako je čovjek to učinio samo za B-žju svrhu.

Promatrači bi mogli posumnjati da je Pinhas gajio neke druge motive. Možda je htio iskazati svoju vjernost Izraelu i monoteističkoj vjeri, unatoč njegovom djedu koji je bio obraćenik sa poganske religije. Zato je B-g posvjedočio da se Pinhas ponio kao Aharonov unuk. Koje su bile Aharonove kvalitete? Mudraci pišu: "Budite Aharonovi učenici, volite mir i težite za njime, volite sve ljude i približavajte ih Tori" .(Avot 1,12). Aharon je bio poznat po svojoj težnji za time da uvijek pronađe put mira i pomirenja te se nikad nije sumnjalo u njegove prikrivene motive.

Pinhasovo djelo, kaže Tora, bilo je dostojno njegovog djeda. On se ponio onako kako priliči unuku Aharona, sa nesebičnim motivima i čistim srcem.

Iskrena revnost

"Pinhas se revno zauzeo za Moj slučaj među Izraelcima… Stoga, reci mu da sam mu dao Svoj savez mi-

ra." (Bamidbar 25,11-12) Zašto B-g predstavlja Pinhasa, arhetipskog zelota, slikom saveza mira? Koja je bila priroda tog saveza?

Molitva Šmuela HaKatana

Talmud (Berahot 28b) se prisjeća kako je Raban Gamliel, koji je predvodio Sanhedrin u Javneu nakon uništenja Jeruzalema, uvidio potrebu za dodavanjem jedne dnevne molitve. Židovskom narodu trebala je zaštita od heretika i klevetnika.

No Raban Gamliel mučio se s time ■ da pronađe učenjaka koji bi sastavio takvu molitvu.

Na kraju je Šmuel HaKatan ('skromni Samuel') pristao da formulira tu molitvu zvanu Birkat HaMinim.

Zašto je bilo toliko teško pronaći nekoga tko će biti autor te molitve? I što je Šmuela HaKatana kvalificiralo za taj zadatak?

Po svojoj prirodi, molitva je medij harmonije i razumijevanja, puna dobrote i ljubavi. Svaki učenjak koji je na nekoj prikladnoj duhovnoj razini može napisati molitvu za dobrobit svetog i mudrog naroda.

Međutim, molitva koja proziva klevetnike i heretike dotiče moćne emocije neprijateljstva i ljutnje. Mi

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice) Rav Kook:

Revnost za B-ga Koje je značenje ovih četiriju opisa: žrtve, kruha, vatre i mirisa?

prirodno osjećamo mržnju prema našim neprijateljima i neprijateljima našeg naroda. Kako bi sastavio molitvu protiv neprijatelja, čovjek mora biti potpuno čist i svet, očišćen od sve mržnje i gorčine svog srca. Kako bi takva molitva bila čista, njena jedina svrha mora biti da ograniči štetu i teži ispravljanju zla nanesenom od strane zlih ljudi budući da to ometa duhovni i etički rast svijeta.

Iz tih čistih, nesebičnih pobuda, mi molimo B-ga da ukloni zlikovce i osujeti njihove zle planove. Čak i ako su nečiji motivi čisti, ako je on podložan i najmanjem osjećaju animoziteta koji se obično javlja u trenucima kad se čovjek osjeća napadnutim, njegove će misli biti pod utjecajem osobne mržnje, a njegova će se molitva udaljiti od prave namjere. Jedino je Šmuel HaKatan bio prikladan kandidat za sastavljanje ove teške molitve. Njegov životni moto bio je "Ne raduj se padu svog neprijatelja" (Avot 4,24). Šmuel je uspio u tome da ukloni sve osjećaje mržnje i gorčine iz svog srca, čak i one prema svojim osobnim neprijateljima. Jedino je taj sveti učenjak bio sposoban sastaviti molitvu protiv klevetnika koja će izraziti osjećaje čistog srca i unutarnje težnje duše za potpunim univerzalnim dobrom.

Profinjena revnost Vidimo da za Šmuela HaKatana revnost nije bila jednostavna stvar.

Revan čovjek mora pažljivo ispitati svoje motive kako bi bio siguran da su oni samo za B-žju svrhu. Kao što je Rav Kook objasnio u Orot HaKodeš (3.sv., str.244): "Moramo razjasniti karakteristiku revnosti kako bi ona, kada uđe u područje svetog, bila čista revnost za B-ga. Budući da revnost često u sebi sadrži mali utjecaj ljudskih po-

Godina 16 9 Broj 38 Strana

Četiri karakteristike Ti opisi odgovaraju četirima osnovnim karakteristikama koje su zajedničke svim hramskim prinosima.

Ipak, osobito su relevantne za žrtvu tamid, budući da ta zajednička žrtva teži ugrađivanju svetosti u svakodnevni život naroda.

grešaka, naša moć samoispitivanja mora odrediti njen primarni motiv.

Moramo biti sigurni da revnost nije utemeljena na našoj osobnoj ljubomori koja uzrokuje trulež u kostima, već da je ona čista revnost za B-ga, koji donosi savez mira."

Kada je B-g dao Pinhasu savez mira, On je potvrdio da je Pinhasov čin revnosti – kojim je obranio židovski narod od utjecaja idolatrije – bio učinjen s čistim motivima. Samo B-g je mogao posvjedočiti o čistoći Pinhasove revnosti te da je djelovao isključivo za B-žju svrhu bez da su u to bile umiješane njegove osobne emocije mržnje i gorčine. Pinhasova revnost bila je rezultat njegove strastvene ljubavi prema B-gu, izraz njegove želje da donese istinski mir (šalom) i savršenstvo (šlemut) svijetu.

Prinosi od kruha, vatre i mirisa Tora koristi seriju gotovo poetskih metafora kako bi opisala dnevnu žrtvu (tamid):

"Pazite da prinesete Moju žrtvu – Moj kruh, Moju vatru, Moj ugodni miris – u određeno vrijeme." (Bamidbar 28,2)

"Moja žrtva" Na hebrejskom, korbani. Riječ korban dolazi od korijena karov, što znači 'blizu'. Hramske žrtve su izraz unutarnjih težnji duše da se približi B-gu u svim aspektima života. Žrtva tamid, predstavljajući cijeli narod, izražava te težnje duše.

"Moj kruh" Na hebrejskom, lahmi. Hramska služba otkriva unutarnju harmoniju između materijalnih i duhovnih sfera naroda. Zašto Tora koristi metaforu kruha? Kruh ima primjetnu sposobnost da poveže dušu sa tijelom i fizičkom snagom. Hebrejski korijen lehem znači također i 'zalemiti', spojiti skupa. Žrtve su poput b-žanskog 'kruha', njeguju povezanost fizičkih i duhovnih kvaliteta naroda.

"Moja vatra." Na hebrejskom, iši. Vatra je izvor ogromne energije koja može zapaliti i aktivirati fizičku stvarnost. Žrtve su odraz temeljne istine da b-žanski aspekt duše naroda nije ograničen na intelektualne i emotivne sfere, već je izražen i u fizičkoj stvarnosti.

"Moj ugodni miris." Na hebrejskom, re'ah nihohi. Hramske žrtve sadrže osjećaj ugode i slatkoće, kako za pojedinca, tako i za narod u cjelini. Ta slatkoća je rezultat posebne povezanosti Izraela sa B-gom te ži■ votnog stila naroda koji je ispunjen svetošću i smislom. ■ Prevela Anja Grabar Strana 9

Rabbi Berel Wein:

Obitelj i asmilacija Judaizam neprestano naglašava važnost i vrijednost pojedinca. Iako na našoj planeti žive milijarde ljudi, vrijednost tog pojedinca ne bi se trebala umanjivati zbog ove činjenice.

U čitanju Tore od ovog tjedna, G-spod obavještava Mošea da je akcija jednog pojedinca - Pinhasa spasila stotine tisuća, ako ne i milijune Židova od uništenja. Hrabar i smion čin jednog pojedinca imao je moć i sposobnost da u trenutku krize, da tako kažemo, odvrati B-žji gnjev od židovskog naroda.

Pozitivni postupci pojedinaca koji su odvažni i drugačiji obično ne rezultiraju općim odobravanjem. Za-

pravo, javnost mnogo puta oštro kritizira te pojedince i njihovo se ponašanje smatra neodgovarajućim, ako ne i nemoralnim. Ipak, nakon

vrijednost društvu.

Tora

nam

donosi

tvoji djedovi i tvoji unuci ponose genealogiju

Pinhasa, tog istinskog fanatika s opravdanjem u Židovskoj povijesti.

je vjerojatno i Nebeska presuda za tebe povoljna."

Mnogo je razloga izneseno u vezi

Naša ideja besmrtnosti temelji se

toga zašto se Tora osjetila ponuka-

na naraštajima naše obitelji, kako

nom da nam iznese imena njegovog

prethodnih pokoljenja, tako i poto-

oca i djeda. Mnogi su komentatori u

njih. Mi nalazimo opravdanje svog

ovo vidjeli kao objašnjenje da se op-

života i nastojanja u uspjesima onih

ravda Pinhasov postupak, dok dru-

koji dolaze poslije nas i nastavljaju

gi naglašavaju da to objašnjava Pin-

naše vrijednosti i vjeru. Mi ne može-

hasovu nagradu, B-g mu daje blago-

mo kontrolirati ono što će djeca i

slov mira.

unuci učiniti, s kim će stupiti u brak

No, osim tih spoznaja postoji još jedna općenitija poruka koju za nas bilježi Tora. A to je da ponašanje osobe utječe na sve članove njezine

i kakav će život voditi. Ali u sebi ■ osjećamo da smo povezani s razvijanjem njihovih života i onoga što će poduzeti.

obitelji, čak i na one iz prethodnih

Tora nam ističe da se Pinhasov fa-

generacija, koji se više ne mogu

natizam nije pojavio ni iz čega. Tora

ubrojati među žive.

svakome dopušta slobodu volje i

što prođe neko vrijeme i situacija se

Veliki čin posvećenja B-žjeg ime-

može odvagnuti i sagledati u svjetlu

na, poput onoga koji je učinio Pin-

kasnijih događaja i okolnosti, može

has podiže i ugled i status pretho-

postati očito da kritizirano djelova-

dnih generacija. Moj je rebe u ješivi

nje pojedinca ne samo da je bilo is-

sažeo ovu lekciju na svoj uobičajeno

pravno, već je donijelo i ogromnu

koncizan i jezgrovit način: "Ako se i

Strana 10

tobom i onime što si postigao onda

ponašanja. Ni dobro ni zlo ponašanje nikada nisu predodređeni.

Ipak, kao što nam je medicina pokazala, u fizičkom svijetu postoji element fizičke predodređenosti u našoj DNK. A ta DNK utječe i na naše moralno ponašanje.

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice) Rabbi Berel Wein:

Obitelj i asmilacija

Judaizam je uvijek sebe doživlja-

vnom prebrojavanju Izraela.

vao ne samo kao univerzalnu vjeru, već i kao osobitu obitelj. U našoj svakodnevnoj molitvi mi se neprestance prisjećamo tko su bili naši preci koji su postavili osnove svega.

Svojoj djeci dajemo imena u spomen onih koji su bili prije nas. Mi uzdi-

žemo osjećaj za obitelj i odanost do vrijednosti do kojih naše obitelji dr-

Podjednako je zabrinjavajuća činjenica da je tijekom desetljeća izraelskog boravka u pustinji došlo do bitne promjene u broju. Čini se da nas je Tora vrlo rano željela obavijestiti o tome da će malobrojnost biti značajka Židovskog naroda kroz njezinu tisućljetnu povijest.

že.

prikupljenog i utrošenog na izgradnju Miškana i predmeta u njemu, te svećeničke odore, u Tori ne nalazimo drugog detaljnog obračuna novca i bogatstva. Ljudi su najvažnije stavke u Židovskom životu. Pa čak i ljude se nikada ne broji izravno samo neizravno, putem novca, ova-

ca, itd – jer koji broj doista može obuhvatiti vrijednost i kvalitetu pojedine osobe.

Jedan od najdestruktivnijih tren-

U svijetu postoji tendencija da se

dova suvremenog društva je erozija

broji bogatstvo, da se na bogatstvo

osjećaja za obitelj, u svijetu, a pose-

gleda kao na najvažniju robu u ži-

bno među Židovima. Asimilacija

votu naroda ili pojedinca. Sjećam se

znači napuštanje obitelji, a napušta-

toga kao rabin u Miami Beachu, pri-

nje obitelji svakako pridonosi pojačanoj asimilaciji i gubitku Židovskih

osjećaja i identiteta. Ironično je da u vremenu poput našeg, kada većina djece ima privilegiju da poznaje djedove i bake, pa čak i pradjedove i prabake, odnosi između generacija u mnogim Židovskim obiteljima su potrošeni i nejaki.

Židovski narod, tijekom posljednjih osamdeset godina, tek treba na-

doknaditi brojčanost koju je izgubio tijekom holokausta. Prebrajanje u ovotjednoj parši ilustrira borbu Židovskog naroda da demografski

je više desetljeća, kako sam svojim očima vidio stotine umirovljenika

kako u redovima čekaju ispred lokalnih banaka, četiri puta godišnje, da bi im se kamate upisale u njihove štedne knjižice.

opstane. B-g nam je obećao da ćemo

Kao što je uobičajeno, bilo je ljudi

biti najmanji po broju od svih naro-

koji su se gurali i naguravali i po-

da, a u isto vrijeme nam je odredio

kušavali probiti na početak reda.

Pinhas stoga dolazi da pojača ovaj

da izgrađujemo obitelji i demograf-

Ljudi su bili potrošna roba tim gu-

koncept zajedničkog povezivanja

ski osiguramo svoje postojanje iz

rateljima - fizičko brojanje novca,

generacija - prošlih, sadašnjih i bu-

generacije u generaciju.

što je njihova štedna knjižica njima

dućih. Važno je za nas da poznaje-

mo Pinhasovu genealogiju, jer inače nemamo pojma tko je bio Pinhas i zašto je postupio kako je postupio u tim danim okolnostima.

Najdragocjenija roba U ovotjednoj parši zabilježeno nam je još jedno brojanje židovskog naroda. Iako se brojevi podudaraju gotovo sasvim precizno s brojevima koji su izneseni na početku knjige

Bamidbar, Tora ipak kroz njih ponovno prolazi vrlo detaljno i pe-

Niska stopa nataliteta, a visok broj mješovitih brakova u mnogim segmentima Židovskog društva štetni

novniju ljudsku pažnju jednih prema drugima.

su po naš daljnji opstanak. Ipak, vi-

Nije tako u očima Tore. Za nas lju-

soka stopa nataliteta i demografski

di vrijede najviše. Iz ponovljenog

rast unutar religioznih židovskih

prebrojavanja židovskog naroda u

zajednica u Izraelu i diljem svijeta

Tori, postaje nam jasno da su za nas

odškrinuli su nam vrata nade i op-

ljudi uistinu najdragocjenija roba. S

timizma. Jednostavna je istina da

time na umu svakako trebamo na-

judaizam ne može opstati bez da

stojati djelovati u skladu s time, na

bude Židova. Naš je zadatak osigu-

temelju vrijednosti koje je Tora usa-

rati one potrebne Židove pojedince

dila u Židovski narod tijekom sto-

Židovskom narodu u cjelini.

ljeća.

dantno. Svi komentatori Tore borili

Tora broji ljude. Osim za potrebe

su se pronaći smisao u tom pono-

javnog svođenja računa bogatstva

Godina 16 11Broj 38 Strana

predstavljala, nadvladalo je najos-

Šabat šalom. ■

Strana 11

Rabbi Yissocher Frand:

Osveta talmid hohoma mora biti poput zmije Parša započinje riječima: "Hašem se obratio Mošeu i rekao mu: Pinhas, sin Elazara, sina svećenika Aharona, odvratio je Moj gnjev od Izraelaca kada se revno zauzeo za Moju osvetu među njima, tako da nisam istrijebio djecu Izraelovu u svom gnjevu." (Bamidbar 25,10-11) Raši smatra neobičnim da Tora ponavlja Pinhasovo rodoslovlje, iako nas je s njime upoznala nekoliko stihova ranije, na kraju parše Balak.

Raši objašnjava: "To je zato što su se Pinhasu plemena rugala, govoreći 'Jeste li vidjeli onoga čiji je djed s majčine strane gojio telad za idolopokloničke prakse, a on se ipak usudio ubiti princa izraelskog plemena!' Stoga Tora naglašava njegovo rodoslovlje sa Aharonove strane." Mrmljači i kritizeri unutar naroda, korili su Pinhasa zbog njegove 'neumjerene hucpe'. Usudio se ubiti princa Šimonovog plemena, iako je on sam bio potomak Jitra koji je prethodno bio poganski svećenik.

Stoga, Tora na ovaj način ponavlja

Pinhasovo rodoslovlje, ali sa strane njegovog oca pa do svećenika Aharona (a ne po majčinoj strani do Jitra).

Rav Jisrael Grossman napisao je jedan članak u kojem dodaje još neke komentare na Rašija. On piše da je Rav Haim Soloveitchik imao jedno pitanje koje nikada nije razriješio. To je bilo sljedeće pitanje: Kada čovjek ustane u šulu kako bi čitao Toru i kada učini pogrešku pri čitanju pa svi 'skoče' na njega – kako protumačiti taj scenarij? Je li to zato što smo svi mi bili na "ma'amad har Sinai" (objavljivanju Tore na Sinaju) i čuli smo Toru od Svemogućeg savršeno jasno pa smo postali toliko revni za time da naš duhovni DNK čuje Toru ispravno te stoga svaka pogreška u čitanju dotiče našu duhovnu srž? Je li to razlog tome što mi (primjerice) glasno protestiramo "Ne, pročitao si riječ bez da si izgovorio točkicu u slovu he na kraju riječi!" Je li to razlog zbog kojeg to

činimo?

Ili ćemo takvo ponašanje pripisati nekim drugim razlozima? Možda nam se jednostavno ne sviđa baal kore (onaj koji čita – možda čita prebrzo, presporo ili nam se ne sviđa njegov glas…), ili možda želimo pokazati koliko smo brzi (u hvatanju tuđih pogrešaka), ili koliko smo pametni, ili jednostavno želimo 'pobijediti'. Nijedan od razloga sa ove liste nije dobar.

Ukratko – činimo li to stoga što ne možemo trpjeti da se Tora čita po■ grešno (baš kao što glazbenik perfekcionist ne može slušati violinu koja svira falš), ili je to zbog naše mržnje, ljubomore, ili bilo kojeg drugog pogrešnog motiva? Rav Jisrael Grossman piše da je upravo to ono što se dogodilo u Tori u Pinhasovom slučaju.

Pinhas je ustao i ubio Zimrija. On je bio revan, borio je 'B-žju bitku'.

Međutim, ljudi su postali cinični.

"Ah! To nije 'B-žja bitka'. To ne dolazi od B-ga. Pinhas je ubojica. On ima negativne crte u svojim genima jer je njegov djed bio obožavatelj idola. Ovo je bila njegova prilika da ubije nekoga iz 'pravog razloga'."

B-g je odgovorio, "Ja mogu vidjeti skrivene ljudske misli. Ja znam da je čovjek koji je ubio Zimrija Pinhas, sin Elazara, sina svećenika Aharona.

Njegova revnost bila je u potpunosti za Moju stvar. Geni koji su bili aktivni u tom činu revnosti bili su geni njegovog djeda Aharona koji je bio ljubitelj mira i uvijek je težio za mirom. Želja za prolijevanjem krvi uopće nije u njegovom DNK! Bili smo svjedoci njegove vjernosti i revnosti za Mene."

Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice) Rabbi Yissocher Frand:

Osveta talmid hohoma mora biti poput zmije

Rav Grossman potkrepljuje ovu poantu sa Gemarom (Joma 23a) "Svaki talmid hohom koji ne traži osvetu poput zmije, nije talmid hohom."

Ovo zahtijeva objašnjenje, no iz jednostavnog čitanja možemo zaključiti da postoje situacije u kojima talmid hohom mora preuzeti osvetu u svoje ruke. Tu ne govorimo o nevažnim stvarima. No, ponekad čak i talmid hohom mora učiniti čin osvete.

Vrijedno je primijetiti da Gemara koristi usporedbu sa zmijom. Što to predstavlja? Zašto ne kaže "Svaki talmid hohom koji ne traži osvetu poput lava…?" Rav Grossman daje prekrasan uvid u to. Gemara (Arahin 15b) kaže da su sve životinje došle zmiji i raspravljale s njom: "Razumijemo zašto lav ubija – ubija da bi jeo. Razumijemo zašto vuk ubija – ubija da bi jeo. Gotovo sve životinje grabljivice ubijaju kako bi zadovoljile svoju glad. No, kakvo zadovoljstvo imaš ti, zmijo, od toga što ujedaš nekoga?"

Iz te Gemare vidimo da zmija ne ujeda zbog vlastitog zadovoljstva.

Zmija time ne ispunjava svoju potrebu. To je značenje ove Gemare.

Svaki talmid hohom koji ne traži osvetu poput zmije, nije pravi talmid hohom. Kada talmid hohom ispunjava osvetu, to nije zbog njegovog zadovoljstva. On mora biti poput zmije, altruističan. Baš kao što zmija nema zadovoljstva u tome da ujeda, tako i osveta talmid hohoma mora biti takva da on u njoj neće imati nikakvog zadovoljstva niti dobrobiti. On smije tražiti samo takvu vrstu osvete.

Takva je bila Pinhasova revnost.

Ona nije bila rezultat loših karakternih osobina, već je bila samo za B-žju svrhu.

Godina 16 13Broj 38 Strana

ju vlastitu filozofiju. Njima je potreban vođa koji će se moći obratiti svakoj pojedinoj osobi i svakoj vrsti pogleda na život." Zato se Moše obratio B-gu kao Elokai ha-Ruhosu. Ti, koji znaš duh svake osobe i znaš koliko su različiti, molim Te, postavi vođu koji će se moći nositi sa različitim duhovima ljudi.

Normalno je da ljudi razmišljaju različito Kasnije u parši, Moše moli Hašema da postavi prikladnog nasljednika: "Neka bi Hašem, B-g životnog duha u svakom tijelu, postavio čovjeka nad ovim zborom…" (Bamidbar 27,16). Raši povezuje to sa Midraš Tanhuma koji komentira, "Kao što nema dva jednaka lica među ljudima, tako su i misli čovječje različite – svatko ima svoj um." Medraš se pita zašto se Moše obraća Svemogućem kao "B-gu životnih duhova" (Elokai haRuhos). To je vrlo rijedak način oslovljavanja Gospodara svijeta. Što to znači?

Medraš objašnjava: Moše se, kako se bližilo vrijeme njegove smrti, obratio Svemogućem i rekao: "Gospodaru svemira, Tebi je znano i otkriveno da svatko ima svoj um sa različitim željama i potrebama. Židovskom narodu potreban je novi vođa, ali Ti dobro znaš, kao što znadem i ja, da su oni tvrd narod. Prepuni su različitih mišljenja i svatko ima svo-

Medraš započinje riječima "Baš kao što njihova lica nisu jednaka (tako ni njihova mišljenja nisu jednaka)." Reb Bunim Eiger pita – zašto Medraš započinje tako? Svi znamo da nema dvoje izgledom jednakih ljudi. Zašto ne bismo odmah prešli na stvar: "Ljudska su mišljenja različita jedno od drugog; njihove su filozofije različite." Zašto trebamo uvod "Baš kao što njihova lica nisu jednaka…?"

Reb Bunim Eiger odgovara pitanjem: "Je li vas ikad smetalo što čovjek pored vas ne izgleda isto kao vi?" Pogledajte oko sebe. Nema dvoje istih ljudi. Smeta li to ikome?

Gemara kaže da je jedno od čuda stvaranja upravo to da među milijardama ljudi rođenih od početka vremena, nema dvoje ljudi koji bi izgledali potpuno jednako. I to nikome ni najmanje ne smeta.

Medraš kaže "Nikome ne smeta (i ne bi mu trebalo smetati) što njegovo lice nije jednako drugim licima, pa zašto nas onda toliko smeta kada ljudi razmišljaju drugačije i gledaju na život drugačije od nas?" Zašto ponekad mislimo 'Ako ne vidiš stvari na moj način, ti si idiot?' Medraš nas uči da nam ne bi trebalo smetati što ljudi razmišljaju različito. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 13

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Zašto se loše stvari ne događaju dobrim ljudima Pinhas je nagrađen za svoju hra-

moglo nazvati bebom zebrom. To je

kažemo da je imati djecu dobro, a

brost u prošlotjednoj parši time što

neutralni ciklus života koji se doga-

da je loše kada ih netko ne može

postaje svećenik. B-g zapovijeda

đa u cijelom svijetu.

imati. Imati brdo novaca je dobro.

Mošeu da napadne Midjance kao odmazdu zbog njihovog uspjelog

pokušaja da zavedu židovski narod na služenje idolima i druga nepri-

I sada, mi ljudi dolazimo i počinje-

Izgubiti sve i biti siromašan je loše.

mo žaliti bebu zebru koju je pojeo

Ali, kako mi to zaključujemo?

krokodil (iako čak ni ne znamo žali

Prema čijim standardima? Odakle je došlo mjerilo po kojem mi mjerimo?

mjerena ponašanja. Razmatra se

Odavde ću skočiti na zaključak,

podjela zemlje Izrael među pleme-

tako da ako želite više objašnjenja,

nima. Pet kćeri Celafhada - čovjeka

morat ćete pročitati knjigu!

koji je umro u pustinji i nije imao sinova – dolaze Mošeu kako bi se

Po mom mišljenju, jedino isprav-

izborile za svoje pravo na nasljed-

no mjerilo je odnos s B-gom. Ono

stvo. One vjeruju da je Moše pogri-

što nas približava istini i mudrosti,

ješio, a Moše pita B-ga koji odgo-

bezobličnoj energiji koja tvori struk-

vara u njihovu korist. Kćeri mogu

turu svemira, jest 'dobro'. Ono što

primati nasljedstvo jednako kao i

nas od toga udaljava jest 'loše'. Pre-

sinovi. Parša završava uputama za

ma tome, izvlačenje značenja iz

blagdanske žrtve.

stvari kao što su zdravlje, bogatstvo ili djeca, potpuno je neosnovano.

Jednu od mojih knjiga koje sam

Ono što mi radimo po pitanju tih

napisao nazvao sam Zašto se loše

stvari, ili pak kod njihovog nedo-

stvari NE događaju dobrim ljudima jer

statka, je ono što će odlučiti hoće li

je to zaista nešto u što vjerujem.

one biti dobre ili loše za nas.

Ustvari, ja zapravo ne vjerujem da se 'loše' stvari uopće događaju. Do-

li zebra sebe) i time dajemo značenje

Mi smo potpuno slobodni da iza-

zvolite mi da objasnim.

događaju. Mi dodajemo našu prosu-

biremo u ovom životu. Ako biramo

dbu 'dobrog' i 'lošeg'. Isto to činimo

dobro, onda će okolnosti, bez obzira

i u vlastitim životima i u životima

na njihov oblik i pojedinosti, biti

drugih. Ne govorim o 'dobrom' i 'lo-

dobre. Ako biramo loše, onda će

šem' u moralnom smislu. Govorim

vrijediti suprotno.

Vja vidim naš svijet kao jednu od neutralnih okolnosti. Jedino ljudska svijest ga čini većim od toga. Atomske čestice poprimaju oblik, na primjer, bebe zebre. Te čestice se potom transformiraju (sasvim čudes-

o 'lošem' po pitanju zašto se 'loše' stvari događaju.

no, ako tako smatrate) u stanice kro-

Pa, zašto se onda 'loše' stvari do-

kodila. S vremenom se te iste čestice

gađaju? Samo iz jednog jedinog ra-

prebacuju u hranjive tvari na dnu

zloga – zbog toga što ih ljudi vide

rijeke te u biljni život koji se zatim

kao loše. Mi sebi kažemo da je biti

mijenja u nešto što bi se još jednom

bolestan loše, a biti zdrav dobro. Mi

Strana 14

Prema tome…'loše' stvari se nikada ne 'događaju'. Srećom po nas, mi možemo birati. Šabat šalom ■ Prevela Pavla Grabar

Divrej Tora

Rabbi Shlomo Riskin:

Kad je bitno jedino ja Zašto je Pinhas ubio Kozbi? Je li to bilo zbog njenog nemoralnog seksualnog zavođenja jednog Izraelca, Zimrija ben Salua ili zbog toga što su ona i njen klan Midjanaca obožavali idola Pe'ora? Raši je svjestan nedorečenosti stiha i sugerira da je krajnji cilj Midjanca i razlog zbog kojeg su poslali svoje kćeri da namame izraelske muškarce, bio da pridobiju Izraelce na obožavanje Peora.

I, zapravo, čini se da postoji snažna povezanost između velikog seksualnog nemorala između Židova i ne-Židovke, i štovanja Pe'ora kao majke svih idolopoklonika. Ali koja je zapravo glavna priroda prijestupa ovdje prisutna? Seksualni nemoral između Židova i ne-Židovke, ili idolopoklonstvo Pe'oru?

Smatram da pažljivim čitanjem o Pinhasovom činu biva jasno naglašen spoj dvaju isprepletenih prijestupa. U prošlotjednoj paraši Tore uvod u ovu priču o seksualnom nemoralu pred očima javnosti započinje ovako: "Izraelci su boravili u Šitimu i počeli bluditi s moabskim kćerima. I dogodilo se da je izraelski narod služio njihovim idolima ... i Izrael se pridružio Ba'al Pe'oru; gnjev B-žji se rasplamsao protiv Izraela" [ibid., stihovi 1-3]. Što je bio njihov grijeh? Je li to bio blud ili idolopoklonstvo Pe'oru?

Jasno je, bilo je to oboje zajedno! Ta ideja združivanja grijeha pojavljuje se u našim rabinskim komentarima.

Bil'am je označen kao "ben Beor". (ibid., 22,5) što se može poistovjetiti s Pe'orom, sin idola Pe'ora. I kako priča nastavlja opisivanje kako je "Balak odveo Bil'ama na vrh gore Pe'or" (ibid., 23,28), Raši komentira, "Balak je bio veliki mag i on je vidio da će Izraelci naposljetku biti kažnjeni zbog Pe'ora", što se očito odnosi na idolopoklonstvo.

Godina 16 15Broj 38 Strana

Međutim, kad Talmud opisuje zle savjete koje je Bil'am ponudio narodima koji su željeli savladati Izrael, slika koja se predstavlja je slika seksualnog zavođenja od strane mladih ne-židovskih žena [Sanhedrin 106a]. Izgleda da je grijeh bio idolopoklonstvo povezano sa seksualnom razuzdanošću, oba prijestupa međusobno spojena.

Da bismo to stvarno shvatili, kao i da bismo razumjeli idolopokloničku narav našeg vlastitog današnjeg društva, moramo pokušati razumjeti prirodu idolopoklonstva Pe'oru.

Mišna [Sanhedrin 7,6] podučava da se Pe'ora štovalo pražnjenjem crijeva pred njegovim isklesanim likom, onom vrstom "privlačnog" vjerskog kulta za koji bi se teško moglo pomisliti da može privući mase sljedbenika.

Pa ipak, Pe'or je očito bio vrlo popularan, barem za Midjance i Moabce. Da, vršenje nužde je sasvim normalna ljudska radnja, a pojedinac koji se olakša stvarno se osjeća rasterećen! Stoga, kaže ova misao, upravo na taj način se treba služiti bogu! "Činite sve što je prirodno činiti, činite sve ono što čini da se osjećate dobro".

Zar to nije samo kulturološki predskazatelj suvremenijeg, postmodernističkog, egocentričnog, hedonističkog razmišljanja o životu?!

Discipliniranost i dosljednost postali su "bauk sitnih umova", a izraža-

vanje vlastite osobnosti ima prednost pred obavezama prema obitelji, zemlji i idealima. To je mentalitet koji pojedincima daje pravo ne samo na vlastito mišljenje, već i na izmišljanje vlastitih činjenica.

Ovo je potpuna antiteza biblijskom nalogu (na samom početku ljudske povijesti u Edenskom vrtu) za samokontrolom i samoograničavanjem - ne jesti zabranjeno voće i definirati dobro i zlo na temelju B-žje objektivne B-žanske volje, a ne na nečijim subjektivnim, instinktivnim željama.

Pe'or negira apsolutni moral. Za Pe'ora, čovjek se ne razlikuje od životinje; on je nagonsko biće, koje nuždu može vršiti javno upravo onako kao što životinje javno vrše nuždu, i u njemu nema urođene odgovornosti - čak ni pred B-gom. Što je bio veći zločin, obožavanje Pe'ora ili javno upuštanje u blud?

Doista, oni su jedno te isto. Pe'or podučava da ako nekome dođe da se poželi upustiti u blud, on se upusti u blud onda kada i s kim to poželi učiniti. Na kraju krajeva, seks nema nikakve veze s ljubavlju i svetošću, ali je itekako povezan s prirodnim fizičkim porivima, puno više usporediv s vršenjem nužde nego sa svetim sjedinjenjem.

Rabinski glasovi poput Menachema Meirija (Španjolska, 13. stoljeće) bili su potpuno u pravu: idolopoklonstvo ima malo veze s teologijom, no itekako je vezano uz "odvratne, nemoralne prakse" onih koji slijede učenja onih istovjetnih s Pe'orom. Zimri ben Salu nije tek izražavao svoju žudnju; on se pobunio protiv Mojsija, protiv B-ga i protiv samih osnova Tore. Šabat šalom ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 15

Ozer Bergman, Breslov Research Institute:

Što je istina?

"Stoga, proglasite: Evo! Ja [B-g] dajem (Pinhasu) Svoj savez: Mir" (Brojevi 25,12).

Znamo da B-g djeluje po principu mjera za mjeru. Kako je onda moguće da "zelot" (kakva li je to bremenita riječ) koji sa sobom uvijek nosi koplje i koji ubija glavara plemena bude nagrađen B-žjim savezom mira?

Ovakvo pitanje govori nam da moramo preispitati naše definicije i pretpostavke.

Lakše se nositi s jednim protivnikom nego s mnogima. Stoga je onome, tko je optužen za sumnjivo ponašanje, bolje da ga napadne čuvar nego svjetina. Tome kako bi mu svjetina presudila ne bi se mogao othrvati. Zbog toga čuvar osumnjičeniku čini veliku uslugu time što će svojim napadom umiriti svjetinu.

To se dogodilo u epizodi Pinhasa i Zimri. "Pinhas ... je odvratio Moj gnjev od sinova Izraelovih, kad Me osvetio ... i nisam ih uništio" (Brojevi 25,11). Pinhas je, uzevši donošenje presude u svoje ruke, ubio grešnika Zimrija.

Da nije to učinio, Židovi bi, ne daj B-že, bili uništeni. Ali zato što je Pinhas uzeo B-žju osvetu u svoje ruke, optužba protiv Židova bila je ušutkana.

Dakle, iako vaš protivnik – a i vi možda to ne shvaćate, njegov bi vas napad mogao spasiti od nečeg goreg. Isto vrijedi i za narod. Prosvjedi koje organizira jedan dio naše predivne nacije, možda će nas spasiti od tko zna kakve tragedije. Ne daj B-že!

Ali čekajte malo! Tko kaže da "onaj drugi" ili "oni" nisu u pravu?

Možda su oni u pravu, a onaj koji Strana 16

■

protestira nije? Jao! To je još jedan razlog zašto je toliko strašan ovaj dugi, gorki galut (izgnanstvo) – svatko tvrdi da posjeduje istinu. "S B-gom i/ili Torom na našoj strani" (a ne na njihovoj) - to je refren koji se podrazumijeva, a možda i čuje, u mnogim religioznim četvrtima. I bilo to na bolje ili na gore, Bezbožnik uporno niže tvrdnje o drugim istinama, sa sigurnošću koja se takmiči s vjerskim zanosom. Što da učini onaj koji traga?

Reb Noson piše da nekako, na zadivljujući način, unatoč stalnim, svakodnevnim napadima, B-g štiti i čuva suštinu istine da ne postane iskrivljena ili izopačena. Navodi Rebe Nahmana: "Gott firt tamid ois — B-g neprestano dovršava" Svoje djelo usavršavanja svijeta. Onaj tko traži istinu čak i nakon što misli da

ju je pronašao, nastavit će ju tražiti.

On će promatrati učinak svog davanja u dobrotvorne svrhe. Pogrešno darivanje će dovesti do nesuglasica; košer davanja u dobrotvorne svrhe dovest će do šaloma (mira).

Ali, upozorava Reb Noson, mir nije apatija, bezvoljnost! Pustiti da se prijestupi nastave, jer čovjek ne želi biti onaj koji stvara probleme, ili je zadovoljan s time kako živi, je dodvoravanje i laž, a ne šalom. Pravu se istinu ne može ukloniti, i ona neće biti ušutkana. Šalom se može uspostaviti samo kad se laži predaju i podvrgnu istini.

Neka Onaj, koji čini šalom gore, učini pravi mir među nama i među cijelim Izraelom. Amen! agutn Shabbos! Šabat šalom ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Daniel Travis:

B-žja istina "I B-g je spasio imovinu tvoga oca i

Jakovljeve plaće bile "spašene" od

dade mi je." (Berešit 31,9)

Lavana.

s Jakovom.

Ljudi koji pokušavaju steći bogat-

Od koga je B-g "spasio" Lavanovu

Jakov je kasnije spomenuo ovaj

stvo prijevarom i lopovlukom ne bi

imovinu? Jakov je šest godina vjer-

incident kada je rekao: "Ja sam po-

se trebali iznenaditi ako otkriju da

no radio, a Lavan mu je na to uz-

nizan zbog svake dobrote, blagona-

njihova bogatstva nestaju u rukama

vratio mijenjajući njegovu plaću sto

klonosti i istine koje si učinio za me-

drugih, kao što stih kaže: "Imovina

puta. Da bi se suprotstavio tom ne-

ne." Atribut b-žanske ljubavi je ja-

je uništena bez suda". B-žanski ukor

poštenom, prijevarnom ponašanju,

san, na koji način je bila izražena

je mjera za mjeru i kao što je njihovo

B-g je poslao Jakovu b-žansko na-

B-žja "istina"? Ponekad, ako čovjek

bogatstvo došlo na štetu drugih,

dahnuće da napravi sporazum s La-

bude prevaren, B-g mu nadokna-

tako će ga i oni sami izgubiti na

vanom prema kojem bi Jakov dobio

đuje štetu slanjem drugog novca.

sličan način. Alternativno, B-g im

sve životinje koje su kad su se oko-

Iako to svakako može tješiti i olak-

može uzrokovati dodatne troškove.

tile na sebi su imale određene neo-

šavati situaciju žrtvi zločina, to nije

Kada plate za te neuobičajene tro-

bične oznake. Da su stvari išle pri-

potpuna utjeha. To je samo poka-

škove, oni mogu s ponosom gledati

rodnim putem samo bi mali posto-

zatelj "dobrote" jer da nije izgubio

na svoja postignuća, misleći da su

tak trebao imati oznake koje bi ih

svoj vlastititi novac bi bio još bogati-

uspjeli pokriti sve troškove zbog

učinile Jakovljevom imovinom. Ču-

ji, a čovjek koji ga je prevario još

svoje prijevarnih poslovnih poteza.

desna intervencija uzrokovala je da

uvijek kod sebe ima njegov novac.

Oni uopće nisu svjesni da, u prvom

sve ovce imaju te oznake. Kao re-

B-žja istina vidi se samo onda kada

redu, sve te troškove ne bi niti imali

zultat toga, Jakov je dobio svoju

štetu žrtvi izravno nadoknadi poči-

da su postupali pošteno. ■

pravednu plaću, za koju ga je Lavan

nitelj zločina, kao što je to bio slučaj

pokušao prevariti. Na taj su način

Godina 16 17Broj 38 Strana

Prevela Tamar Buchwald

Strana 17

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR:

Paraša (priča) Pinhas je priča o liječenju. Ona je jedna od parašot u mjesecu tamuzu, znaku Raka, i ovo je ono što nam je u ovom trenutku potrebno: Tajna izliječenja. Ova paraša govori o najvažnijoj od svih tajni – kako stvoriti i sačuvati zdravlje.

Paraša Pinhas Plošno gledano činilo bi se da paraša Pinhas ni po čemu nije osobito posebna ili drugačija od ostalih paršot. Ipak, ona je poznata po tome što joj se pripisuju jedinstvena svojstva zaštite i izliječenja. U Zoharu postoji cijeli tom u kojem je do detalja razrađena struktura ljudskog tijela, funkcije dijelova anatomije, i uzroci raznih bolesti koje je moderna medicina tek nedavno otkrila.

Koja je tajna i snaga ove paraše?

U raspravi o ovoj paraši, Zohar počinje s uplitanjem Pinhasovih postupaka, a on ne samo da je ubio dvoje ljudi, već je za to bio nagrađen i dobio svećeništvo.

Kao što već znamo iz završetka prethodne paraše, Izraelci su podlegli iskušenju Midijanki i Moapki, našto je izbio pomor koji je bio zaustavljen tek nakon što je Pinhas ubio Zimrija i Kozbi. Zohar objašnjava da Pinhas nije postupio iz ljutnje ili fanatizma, nego iz ljubavi.

Na to aludira oružje koje je koristio - "... i uzeo je koplje u svoje ruke".

Zohar pojašnjava: kada se slova riječi "RoMaH" (koplje) drugačije porazmjeste, dobivamo riječ "RaHeM", tj. djelo milosrđa, ljubavi.

Ta se ista slova nalaze u riječi "ReHeM", maternica, u kojoj se fetus hrani životnom energijom, ljubavlju, toplinom i zaštitom.

Strana 18

Prema Zoharu, 248 organa ljudskog tijela podudaraju se s 248 organa duše, i svrha je svakog organa da stvara životne cikluse. To znači da on nije samo ''posuda'' koja prima, već posuda koja vrši utjecaj i daje drugima. Kvaliteta heseda, kada djeluje na naše okruženje, nama i našim organima daruje zaštitu od bolesti. Od vremena kad sazrijemo i nismo zaštićeni u maternici, naša je sudbina u našim vlastitim rukama.

Veliki svećenik predstavlja silu heseda i Pinhas postaje svećenik kao rezultat njegovog čina. Doista, Pinhas ubija Zimrija, jednog od vođa plemena Šimona koji je bio poznat po svom temperamentu. Pinhas je svjestan da zbog svog čina neće ostati živ, no on svejedno ide dalje i čini to, jer njegov je cilj spasiti Izraelce. U judaizmu je obavezno da osoba radije riskira svoj život nego da počini bilo koji od ova tri prekršaja: ubojstvo, incest ili štovanje idola; ona radije treba umrijeti nego li prouzročiti veliku muku drugoj duši.

Tumači objašnjavaju da je Pinhas djelovao iz poriva "voli svog bližnjeg kao sebe samog" (Levitski Zakonik 19,18), i da je svojim postupkom

zapravo počinio samoubojstvo; on je toliko snažno suosjećao i■ poistovjetio se sa Zimrijem da je zapravo mogao shvatiti što Zimri čini samom sebi. Zohar također ukazuje na čin "mesirut nefeš" (požrtvovnosti, žrtvovanja samoga sebe) u postupku Pinhasa, i na čin posvećenja B-ga, za što je postigao svećeništvo.

Sebičan život izvor je bolesti, a naša je svrha da živimo svoje živote u mesirut nefešu za ideal, i da ne dopustimo da život samo prođe pored nas, inače će naši organi jedan za drugim početi otkazivati. Najmoćnije izlječenje se događa kada obnovimo energije iz majčine utrobe, kroz energije nesebične ljubavi i darivanja, predanosti i požrtvovnosti. Paraša Pinhas se čita tijekom mjeseca tamuza, koji je vodeni znak i simbolizira moć heseda, ljubavi i dubokih emocija. Negativni osjećaji glavni su razlog bolesti i smrti. Pozitivna energija je jedini moćan način za izliječenje bolesti i za pobijeđivanje smrti; ovo je načelo osnova za ozdravljenje koje se nalazi ispod površinskog dijela paraše Pinhas. ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti O tac i sin

Ž enska je energija ono što vi jeste, a muška je energija

ono što činite. To znači da je uvjet cjelovitosti muškarca i žene da svatko od njih posjeduje obje energije. Najuzvišenije vrijednosti i ideje ostaju beznačajne, sve dok nisu ostvarene. Isto je tako beznačajna akcija koju ne diktira unutrašnji glas istine.

Uopćeno govoreći, primarna uloga muškarca je da iskoristi svoju agresivnu mušku energiju kako bi pročistio materijalni svijet, dok je ženska primarna uloga da iskoristi svoju profinjenu žensku energiju kako bi pokazala urođeno b-žansko porijeklo svega što postoji.

Muškarac se u potrazi za b-žanskim "okreće prema van"; žena apsorbira b-žansko. Da bi stvorio život, muškarac daje sjeme; žena donosi život. Muškarac uči svoju djecu kako da žive; žena je život. Muškarac daje ljubav; žena je ljubav.

Jedan od hasida cadika iz Kobrina radio je kao državni službenik. Jednoga dana bio je jako zabrinut i nije znao što učiniti. Odlučio je da sve ostavi i otputuje u Kobrin. Otišao je ravno u kuću cadika. Doručak je stajao na stolu i cadik je upravo završavao blagoslov nad hranom: "...čijom voljom postoje sve stvari."

Cadik ga nije niti pogledao, pa je čovjek ostao stajati, čekajući da on završi svoj obrok, kako bi mogao podijeliti s njime svoje brige. Konačno ga cadik pogleda i reče mu: "Zalman, mislio sam da si sličan svome ocu, ali sada vidim da se razlikujete. Tako je i tvoj otac jednom došao do mene s gomilom problema. Upravo u tom trenutku sam, kao i danas, sjedio za doručkom i završavao blagoslov. Okrenuo sam glavu i shvatio da se tvoj otac priprema otići. Upitao sam ga: "Avramel, nisi li zbog nečega došao?"

"Ne," odgovorio je i otišao.

"Razumiješ li? Kada moj učenik čuje ovaj blagoslov, on nema više pitanja. To je odgovor na sva njegova pitanja i brige."

I dok je tako govorio, cadik ispruži ruku za pozdrav. Hasid je neko vrijeme nepomično stajao, potom se zahvalio učitelju i potpuno mirno se vratio na svoj posao. ■

I ma stvari koje svijetu donose veliku štetu.

Teško je shvatiti zašto su one uopće stvorene.

Znaj da u njima sigurno postoji nešto dobro.

R. Nahman iz Breslova ■

R. Menachem Mendel Schneerson ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 16 19Broj 38 Strana

Strana 19

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život Potrebe adolescenata

Postoji velika javna rasprava o "rizičnoj djeci." Toliko se priča o tome, da čovjek može izgubiti iz vida činjenicu da se velika većina adolescenata dobro prilagođava i prolazi kroz tu fazu bez značajnih problema. Procjenjuje se da 90 posto adolescenata ima dobar odnos sa svojim roditeljima i ne stvara nikakve probleme.

Ali čak i ako je samo 10 posto njih problematično, to znači da postoje mnogi mladi ljudi koji mogu imati ozbiljne probleme u ponašanju koje ne smijemo previdjeti. Slučajevi navedeni u narednim poglavljima su indikacije vrsta problema koji se pojavljuju među tom manjinom te se ne bi trebali tumačiti kao karakteristike većine adolescenata.

Iako su potrebe adolescenata umnogome drugačije od onih mlađe djece budući da oni ne trebaju jednaku razinu fizičke brige, oni mogu zahtijevati barem jednako toliko pažnje, a vrste problema koje adolescenti mogu imati, mogu biti mnogo više stresne nego kod mlađe djece.

Adolescencija može biti izazov i za roditelje i za dijete. Naravno, djeca od 5 ili 6 godina mogu predstavljati problem, ali vrlo često predadolescentne godine mogu teći ne samo glatko, već i biti ugodne. Roditelji su vrlo sretni kada novorođenče uspije držati svoju glavicu, okrenuti se, sjesti, stajati bez držanja i kada radi svoje prve korake. Dijete je krenulo u školu i dobro se ponašalo. Ako je bilo nekih manjih problema, prešlo se preko toga. Dijete je bilo na radost.

Bez mnogo upozorenja, pubertet dolazi, i to je iznenađenje za dijete Strana 20

nose sa roditeljima, mnogo bliskiji sa djedom i bakom. Međutim, može se dogoditi da djedovi i bake nemaju mnogo strpljenja slušati i pokušati razumjeti. Ako adolescenti osjećaju da ih stariji iskreno pokušavaju razumjeti, oni se mogu mnogo više potruditi da razumiju gledište starijih.

kao i za roditelje. Roditelji mogu imati teškoća u razumijevanju svog adolescenta jer u vrijeme njihove adolescencije mnogi od današnjih problema nisu postojali. U domovima u kojima su imali televiziju, većina programa bili su obiteljski programi, prikladni za sve dobne skupine. Svi su učili jednostavnu matematiku i mladi ljudi su čitali knjige. Studenti i učitelji nisu ulazili u školsku zgradu kroz vrata opremljena detektorima metala. Današnji televizijski programi pršte nemoralom i nasiljem. Kalkulatori su zamijenili potrebu znanja matematike, a video je uvelike zamijenio knjige. Često se mladi ljudi zabavljaju video igricama, od kojih su mnoge pune čistog nasilja.

Ako djedovi i bake žive u istoj kući, jaz generacija je mnogo vidljivije.

Djed i baka mogu na ponašanje adolescenta gledati kao na nešto neprihvatljivo. Pa ipak najveća je potreba adolescenta da ga razumiju roditelji, pa čak i djedovi i bake.

Neki djedovi i bake mogu pružiti vrijedne savjete i unučad se može ugledati na njih. Postoje slučajevi kada je adolescent koji ima loše od-

Put do zrelosti je često grbav. Ponekad to znači dva koraka naprijed i jedan korak unatrag. Adolescent je rastrgan između dvije suprotne strane: želje da zadrži djetinjstvo i želje da postane odrastao. Ako ■ mu roditelji pruže sigurnost stabilnog doma, uz ljubav, prihvaćanje, i svakako, poštovanje prema djetetu koje odrasta, adolescent može dostići do zrelosti uz manje anksioznosti i stresa.

Očigledno, adolescentski problemi mogu biti vrlo frustrirajući i zahtijevati mnogo vremena i energije od roditelja. Ako u takvim situacijama roditelji također trebaju posvetiti svoje vrijeme i energiju da brinu o svojim roditeljima, pritisci mogu biti izuzetno stresni, pa ipak oni moraju pronaći adekvatno vrijeme za odnos sa svojim djetetom.

Svaki adolescent zahtijeva velik dio roditeljske pažnje, i ono što se traži od roditelja mnogostruko se uvećava u slučaju bilo kakvih problema. Očigledno je da briga o adolescentima može biti vrlo zahtjevna, i ako se to preklapa sa brigom o starijim roditeljima, "sendvič" roditelji mogu biti pod velikim pritiskom.

Druga strana jednadžbe Vrlo je bolno kad se roditelji moraju oslanjati na svoju djecu. Nikada neću zaboraviti osjećaj kad sam praDivrej Tora

(nastavak s 20. stranice) Rabbi dr. Abraham J Twerski: tio svog oca na njegove kemoterapije. Kad se naslonio na mene, bilo je kao da se čitav svijet odjednom okrenuo naopako. Bilo je normalno da se ja oslanjam na njega; ali da se on oslanja na mene – to je bilo čudno.

Ponekad možemo čuti izraz, "Biti roditelj svojem roditelju." Iako može biti nužno brinuti o svom roditelju, koncept "zamjene uloga" je pogrešan. Roditelj uvijek ostaje roditelj, a dijete je uvijek dijete. Razmišljati o svom roditelju kao o svom djetetu je prepuno opasnosti. Poštivanje roditelja kad su oni slabi jednako je dužnost kao i njihovo poštivanje kada su zdravi.

Raspravi o odnosu između djece i roditelja – bilo koje dobi – mora prethoditi iznošenje proglasa iz Deset zapovijedi, "Poštuj svog oca i svoju majku." Ogromna važnost ove micve može se vidjeti i iz talmudskih citata: "Tora izjednačava poštivanje roditelja sa poštivanjem B-ga, i čašćenje roditelja sa čašćenjem B-ga" (Kidušin 30b).

"Micva o poštivanju roditelja je najozbiljnija od svih ozbiljnih micvos" (Devarim Raba 6,2).

"Ako čovjek ne poštuje svoje roditelje, B-g kaže, 'Dobro je da ne prebivam s njim. Ne mogu to tolerirati'" (Kidušin 31a). "Čovjek ne bi smio reći, 'Posvetit ću se onim micvos koje su između mene i B-ga i stavit ću sa strane odanost svojim roditeljima,' jer B-g više traži poštivanje roditelja nego poštivanje Sebe" (Tanna D'Vei Eliyahu Raba 26).

To što se micva o kibud av v'em naGodina 16 21Broj 38 Strana

Učinkovit život

lazi nakon micve o držanju šabata upućuje na to da su one od jednake važnosti (Zohar 3,81b). Ipak, dok se mnogi ljudi konzultiraju sa rabinom oko toga što je dozvoljeno na šabat, samo nekolicina se konzultira sa rabinom oko toga u čemu se sastoji halahičko ponašanje prema roditeljima. Stoga je važno da se upoznamo barem sa osnovnim halahos vezanim uz naše roditelje. Trebali bismo zapravo učiti sve halahos vezane uz tu micvu jer nemamo uvijek priliku konzultirati rabina ili Šulhan Aruh kad se pojavi potreba.

Iako je potpuno logično da čovjek treba poštivati svoje roditelje, to nije razlog za držanje ove micve. Umjesto toga, čovjek bi trebao činiti tako samo zato što je B-g tako rekao. Poštivanje roditelja iz razloga što to smatramo ispravnim ostavlja mogućnost da netko može koristiti vlastito razumijevanje o tome u čemu se sastoji poštovanje i čast te može racionalizirati i opravdavati ponašanje koje možda on smatra prihvatljivim, ali nije u skladu sa halaha.

Stoga, čovjek treba znati da je to b-žanski proglas koji se mora držati u skladu sa halahom.

Iako halaha propisuje ponašanje, a ne osjećaje, čovjek bi trebao pokušati nadvladati sve negativne osjećaje i razviti osjećaj da njegovi roditelji zaslužuju biti poštovani.

Ako su roditelji bez novaca, micva je da djeca osiguraju da su njihove potrebe zadovoljene. Do koje mjere dijete treba davati od svog prihoda kako bi podržalo svoje roditelje je nešto što mora odrediti posek (halahički autoritet).

Ako se roditelj i dijete ne slažu, može biti najbolje da se razdvoje kako dijete ne bi sagriješilo kršeći micvu o kibud av (Sefer Hasidim 343).

Ako dijete živi daleko od svojih roditelja, micva je da bude u kontaktu sa njima i da ih informira o svom stanju kako bi ih oslobodilo toga da brinu radi njega (Komentar na Sefer Hasidim 575). Čovjek je dužan iskazivati čast i poštovanje također i prema svojim djedovima i bakama, iako dužnost prema njegovim roditeljima ima prednost. Čovjek je također dužan iskazivati čast i poštovanje roditeljima svog supružnika (Yoreh Deah 240). R' Shlomo Eiger napisao je svom sinu, "Pazi da poštuješ svog punca i punicu. Osim što je to pristojno i primjereno, to je također i zahtjev Tore. Ako se ne slažeš s njima i misliš da si u pravu, trebaš staviti svoje mišljenje po strani. Budi pažljiv kada im izražavaš svoje mišljenje, uz najveće poštovanje prema njima."

Halahičke tvrdnje i tvrdnje musara o kibud av v'em uvijek bi trebalo davati sa najvećom mogućom pažnjom. One su osobito važne kad je riječ o starijim roditeljima, naročito kad djeca također trebaju brinuti o potrebama svoje djece.

Do vrlo ozbiljne i izazovne konfrontacija između djeteta i roditelja dolazi kada roditelj odbija priznati da nema adekvatnu kontrolu pri vožnji automobila. On može potpuno nijekati svoja ograničenja i odlučno odbijati da proda auto i da preda ključeve. Problem je, naravno, što on može povrijediti ili ubiti sebe ili druge. Postaje potrebno oduzeti mu automobil protiv njegove volje. Dijete se treba konzultirati s rabinom i sa specijalistom gerijatrije o tome kako najbolje riješiti ovaj najteži slučaj. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 21

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu musarsko učenje kako transformirati svoj život Ljubav prema

obaveza su mog duhovnog života."

ispravnosti

da pomažem drugima na praktične

Moj vlastiti duševni put zahtijeva načine. Ipak, metoda kojom se sada

Ohev ha'mešarim

bavimo ne kaže nam da "promatra-

Cedek, cedek tirdof - pravednosti ćete

mo" ili se "pridržavamo" pa čak niti

svakako težiti.

da "težimo za" pravednosti, već kaže: "Ljubi pravednost." Da bismo

—Pnz 16,20

maksimalno iskoristili duhovni utjecaj, moramo u potpunosti uložiti OKO OVE osobine na popisu u

naša srca u naša djelovanja za oz-

Pirkei Avot postoje određene nesu-

dravljenje svijeta. To je pitanje opre-

glasice. Kod nekih na ovom mjestu

djeljenja, a ne osjećaja. Pravednost

stoji ohev et ha'cedakot, dok kod dru-

B-ga, ni u Toru! Moliš se samo zato

time postaje moralni temelj ■našeg

gih, uključujući Rašija, Gaona iz Vil-

što se molio i tvoj otac. Da si doista

života; i na kraju, putem djela koja

ne i Midrash Shmuela, stoji samo

vjerovao da je Tora B-žji glas koji ti

činimo da pomognemo drugima,

ohev et ha'mešarim (ljubav prema is-

zapovijeda, kako bi se usudio igno-

naša se srca ispravljaju, a mi i naš

pravnosti).

rirati zakone Tore koji zabranjuju

svijet postajemo prožeti svetošću.

Riječ Ha'Mešarim, "ispravnost, čestitost," dolazi od korijena jašar, koji

ugnjetavanje udovice i pogodovanje istaknutim ljudima na sudu?"

Ova načela dolaze na vidjelo u pogledu

dobrotvornog

davanja.

znači "ravno, pravo, ispravno." Ova

Ukor Rav Salantera temelji se na

Hebrejska riječ za dobročinstvo je

metoda transformacije usmjerava

židovskim načelima socijalne pra-

cedaka, izvedena iz korijena cedek,

nas da zavolimo raditi ispravne

vde. Određeni oblici društvenog

što

stvari, čak i stvari koje sežu preko

djelovanja (poput dobročinstva i

davanja potrebitima ne kao dobro-

onoga što smo dužni činiti. Voljeti

brige za siromašne i potrebite) su

namjerno dobročinstvo, već kao pi-

pravednost traži iskrenu predanost

zapovijeđeni, dok su drugi (poput

tanje pravde određuje da je poma-

poštenju, pravdi, pomaganju slabi-

ugnjetavanja udovica, siročadi i

ganje siromašnima društvena oba-

ma i potlačenima i istinsku spre-

stranaca među nama) zabranjeni.

veza. Dobročinstvo (ili milostinja,

mnost da pružimo ruku drugima

Težnja za pravednošću na židovski

kako se zna nazivati) tada nije znak

zbog tih razloga.

način nije ono zbog čega ćemo se os-

velikodušnosti, već postupanje koje

jećati dobro, pa da krenemo u akciju

proizlazi iz razumijevanja onoga što

kad nam srce bude potaknuto. Naša

je dužnost prema siromašnima. Ce-

je dužnost da se pobrinemo da pra-

daka je više iskaz mudrosti nego

vda bude izvršena i da drugi budu

dobročinstva, jer se temelji na razu-

zbrinuti, bez obzira kako se u tom

mijevanju svijeta, toga kako on fun-

trenutku osjećali.

kcionira i odgovornosti koje u nje-

Način na koji je Rabbi Yisrael Salanter težio za pravdom bio je musar na djelu. Jednom prilikom saznao je da je jedan bogati čovjek potkupio lokalne vlasti kako bi u vojsku

regrutirali

sina

udovice

znači

"pravda".

Definiranje

mu imamo mi i drugi.

umjesto njegova sina. Rabbi Salan-

Težnja za socijalnom pravdom od

ter je otišao u tu sinagogu, i kada je

presudne je važnosti za duhovni

Osjećaj odgovornosti i djelovanje

bogati čovjek ustao da predvodi

život. Rabbi Salanter dobro je to

na osnovu tog osjećaja obaveze za

molitvu, Rav Yisrael je povikao:

izrazio rekavši da je "duhovno su-

srce su transformirajući katalizator.

"Zabranjeno ti je da nas vodiš u mo-

periornije u odnosu na materijalno.

Rabbi Chaim Shmulevitz (1902–79),

litvi, jer ti si heretik. Ne vjeruješ ni u

Ali materijalne potrebe drugoga

roš ješiva iz Mirske Yeshive u Polj-

Strana 22

Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice) Alan Morinis:

Srce smješteno u umu

skoj, Šangaju i Jeruzalemu, piše da

Nasuprot podsmjevačima, laskav-

Čitavo "ja" sirove i banalne oso-

osoba postiže veličinu prihvaćanjem

cima, lažljivcima i klevetnicima na-

be ograničeno je samo na njenu

odgovornosti. "Marljiva osoba čijim

lazi se osoba koja se drži svojih na-

suštinu i tijelo. Stupanj iznad nje

životom upravljaju trud i samokon-

čela unatoč potencijalnoj šteti koju

se nalazi onaj koji osjeća da je

trola uzdignuta je do visina koje

takva odanost može prouzročiti.

njegovo "ja" sinteza tijela i duše.

graniče s b-žanskim." Što više od-

Pojam mesirat nefeš doslovno znači

A iznad njega je onaj koji u svoje

govornosti preuzima za druge lju-

"prepustiti dušu" i odnosi se na ono-

"ja" može uključiti sav svoj dom i

de, to ta osoba postaje veća. Preuzi-

ga koji se svojevoljno žrtvuje zbog

obitelj. Kod onoga koji ide pute-

manje odgovornosti za druge može

višeg dobra. Žrtvovati se za neki cilj

vima Tore, njegovo "ja" uključuje

biti put ka veličini, bez obzira na to

može biti ekonomske prirode ili

čitav Židovski narod, jer istina je

je li ta odgovornost rezultat obaveza

može ići tako daleko da osobu košta

da je svaki Židov ponaosob tek

ili je preuzeta dobrovoljno.

njenog života. Nikad se ništa veliko-

poput jednog uda tijela koje čini

ga na svijetu nije dogodilo a da ne-

narod Izraela. A ima i daljnjih

tko nije stavio viši cilj ispred svog

razina.

Kada se prisjetimo da je ovdje osnovna ideja ispravnost, lako je prepoznati brojne različite načine na

osobnog interesa.

Kada im se pristupi na ovaj način,

koje smo podložni skretanju i vrlu-

Kada duša dođe na svijet njeno

ispravnost i odgovornost nisu pita-

danju s pravog puta. Vrhunac ži-

područje interesa i djelovanja je vrlo

nja umanjivanja vlastitog ega ili po-

dovskog duhovnog iskustva je ku-

maleno. Većina truda u odgajanju

stiskivanja vlastitih interesa. Zapra-

pati se u svjetlu Šehine, b-žanske

djeteta ulaže se u usmjeravanje dje-

vo, pokazali smo da mi imamo po-

prisutnosti, a Talmud navodi četiri

teta da bude manje sebično, da više

tencijal da proširimo granice u ko-

vrste ljudi pred kojima se Šehina ne

uključi druge u svoja razmišljanja i

jima živimo i preko svojega "ja".

pojavljuje. To su oni koji se izru-

postupke. Dok roditelji u drugi plan

Širenje na takav način je korak pre-

guju, laskavci, lažljivci i klevetnici.

stavljaju svoju potrebu za snom,

ma ostvarenju potencijala vlastite

Svaka od ovih sklonosti predstavlja

hranom i zadovoljstvima zbog po-

duše, ili, kako bismo mogli reći,

odstupanje od pravog puta. Svaki

treba njihovog djeteta, oni su uklju-

stjecanja Tore.

od njih riječi koristi kako bi pokušao

čeni u rast s onu stranu vlastitih in-

izokrenuti situaciju u pravcu oso-

teresa. Iz perspektive duše, život

bnog interesa.

treba biti putovanje koje će širiti

Budite obazrivi i senzibilni u tome

granice svojega ja tako da obuhvati

kako se koristite riječima. Idu li vaše

obitelj, prijatelje, supružnika, zaje-

riječi pravo poput strijele ili skreću i

dnicu i šire od toga, ovisno o naravi

vijugaju kako bi se dodvorili? Pose-

i potencijalu te duše.

bno budite osjetljivi prema motiva-

Uzmite

npr.

laskavce

(hanifa).

Skloni smo laskati ljudima koji ima-

ju utjecaj ili moć za koje vjerujemo da bi nam mogli pomoći u postizanju nekog od naših ciljeva. Naše la-

Što se osoba više identificira s oso-

skave riječi nisu vjerne istini ili ra-

bnim "ja" to je manji svijet kojeg na-

vnopravnosti, pa njihovo izgovara-

stanjuje, i manje je motivacije da bu-

nje šteti našem unutarnjem osjećaju

de ispravna u ophođenju s drugi-

za pravdu i poštenje. Kada laskamo

ma. Što je šira svijest o tome tko je

mi žrtvujemo ispravnost sredstava

sve uključen u definiranje "ja", to je

kako bismo polučili željeni rezultat i

očitije i prirodnije odnositi se prema

zatim plaćamo visoku cijenu za to

svakome unutar tih širih granica s

postajući plitki i patvoreni. Foliranti

pravednošću.

ne zaslužuju istinska duhovna iskustva poput onoga da Šehina počiva na njima.

Godina 16 23Broj 38 Strana

Ovo je učenje Rabbi Shimona Shkopa, u njegovoj knjizi The Gates of Uprightness (Vrata čestitosti):

PRAKSA

ciji koja vas pokreće da nekoga hvalite. Je li razgovor uistinu bio tako koristan? Da li je jelo stvarno bilo tako ukusno? Je li dar bio uistinu tako velikodušan? Ili možete zamijetiti želju za preuveličavanjem i iskrivljavanjem istine kako biste postigli neki sebičan cilj?

Budite na oprezu prema porivu za

laskanjem, bilo da ga iskazujete debelo premazano (kao u jidišu, gdje se čin laskanja naziva shmeeren, premazano) ili na suptilan način. ■ Strana 23

JADOVNO

Obilježen dan sjećanja na žrtve prvog ustaškog logora: "U 55 dana pobijeno 24.000" Index, 25.6.2023.

SRPSKO narodno vijeće (SNV) s Koordinacijom židovskih općina Hrvatske, eparhijom Gornjokarlovačkom Srpske pravoslavne crkve i Savezom antifašističkih boraca i antifašista (SABA) Hrvatske organiziralo je obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno 1941. Dan sjećanja obilježen je na Jadovnom, centralnom velebitskom dijelu ustaškog logora smrti Gospić Jadovno - Pag, koji je prethodio užasima Jasenovca, te u uvali Slana na otoku Pagu.

Komemorativni program počeo je na lokalitetu Šaranova jama, kod Gospića, a riječ je o jednoj od 19 bezdanih velebitskih jama u kojima su život izgubili brojni zatočenici i žrtve ustaškog režima.

Pored centralnog spomenika na Jadovnu vijence su položili potpredsjednica vlade Anja Šimpraga, državni tajnik Ivica Poljičak, savjetnica premijera Sara Lustig, predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, predsjednik SABA-e Franjo Habulin, glavni rabin Hrvatske Luciano Moše Prelević, bivši predsjednik Saveza Roma "Kali Sara" Veljko Kajtazi te ravnatelj Javne ustanove Spomen područja (JUSP) Jasenovac Ivo Pejaković. Žrtvama su počast odali polaganjem vijenaca i predstavnici

splitske VeDRA-e te veleposlanstva Austrije i Njemačke. Šimpraga je izjavila da vlada ima dužnost i obavezu dolaziti i govoriti istinu o logoru Jadovno i zločinima koje je tamo počinio ustaški fašistički režim.

"Kompleks Gospić-Jadovno-Pag prvi je logor smrti na prostoru NDH, a progoni i ubojstva u ovom kraju počeli su 11. travnja 1941., samo dan nakon uspostave NDH", istaknula je.

"U 55 dana pobijeno je 24.000 ljudi" O kompleksu Logora Jadovno zna se gotovo sve. "Iako je sam logor bio otvoren tek 55 dana, Slavko Goldštajn procijenio je kako je pobijeno oko 24.000 muškaraca, žena i djece, u najvećem broju Srba, Židova i Hrvata, a povjesničar Đuro Zatezalo procjenjuje i preko 40.000 ubijenih" rekla je Šimpraga.

"Sjećanje na žrtve napola, zaboravlja se više od pola" Poručila je kako je tužno što nekima sva istraživanja i svjedočanstva nisu dovoljna, već konstantno negiraju smrti i stradanja koja su se dogodila na tim mjestima.

Habulin je izrazio nadu da će hrvatsko društvo smoći snage da se na pravi način suoči s

istinom o Drugom svjetskom ratu.

"Ako mi i danas, 78 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, raspravljamo o ustaškom pozdravu 'Za dom spremni', ako isticanje simbola ustaškog pokreta i dalje, usprkos povišenim kaznama, tretiramo kao prekršaj, onda je jasno da na branik istine trebaju stati svi kojima je stalo do Hrvatske i njene budućnosti", kazao je Habulin.

"Sjećamo li se dovoljno? Znamo li dovoljno? Sigurno ne.

Poštujemo li ovo stradanje dovoljno? Sigurno ne. Da je tako, Habulin ne bi spominjao 'Za dom spremni'. Da je tako,

nikad nigdje ni u kojoj situaciji u Hrvatskoj za taj pozdrav ne bi bilo mjesta. Sjećamo se napola, a zaboravljamo više od pola", rekao je Pupovac.

Podsjetio je da su komemoraciji žrtvama Jadovna 2010. prisustvovali predsjednik Srbije Boris Tadić i potpredsjednica vlade Vesna Pusić, a 2011. je na Jadovnom bio predsjednik Ivo Josipović.

"Sjećanja koja smo imali prije nepunih deset godina, nepunih trideset godina, dok smo bili na putu prema Europi bili smo više Europljani nego što smo danas. Tada smo bili mnogo bliži sjećanju na žrtvu nego što smo danas", poručio je. ■

Dogodilo se na današnji datum, 20. jun Nezavisne, 20.6.2023.

1819. - Rođen francuski kompozitor, porijeklom njemački Jevrejin - Jakob Eberst, poznat kao Žak Ofenbah, tvorac francuske operete. Kroz njegovu pristupačnu i vedru muziku zabavnog karaktera najčešće je provijavala satira društvenih odnosa u francuskom Drugom carstvu. Napisao je stotinjak

Page 24 Strana 24

opereta. Djela: operete "Lijepa Jelena", "Orfej u paklu", "Plavobradi", "Pariski život", "Velika vojvotkinja od Žerostajna", opera "Hofmanove priče", putopis "Ofenbah u Americi", autobiografska studija. ■

Divrej Tora

Godina 16

Broj 38