4-08 - Divrej Tora - Pinhas 5779

Divrej Tkra Godina 12 Broj 42

Zagreb, šabat 27. srpnja 2019. - 24. tamuza 5779.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Pinhas Jeruzalem 19:00

20:20

Zagreb

20:14

21:14

Rijeka

20:19

21:19

Split

20:05

21:05

Dubrovnik 19:56

20:56

Vinkovci 20:01

21:01

Sarajevo 19:59

20:58

Doboj

20:03

21:02

B. Luka

20:06

21:06

Beograd 19:54

21:03

Novi Sad 19:58

21:07

Subotica 20:01

21:12

Zrenjanin 19:56

21:06

Niš

19:43

20:51

Beč

20:21

21:20

Frankfurt 20:59

21:58

Edison, NJ 20:00

21:08

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb

divrejtora@gmail.com

Paraša Pinhas

(Bamidbar 25,10-30,1) Aronov unuk, Pinhas, dobiva nagra-

Na dan utorak 30.7.2019.

du jer je u svojoj gorljivosti ubio Zim-

Alot Hašahar

3:43

rija (iz plemena Šimon) i Midjansku

Najranije Talit

4:31

princezu: B-g ga nagrađuje savezom

Nec Hahama

5:36

mira i svećeničkim poloţajem.

Najkasnije Š’ma

9:19

Zman Tefila

10:34

Hacot

13:02

Minha Ketana

17:22

Plag Haminha

18:55

Šekia

20:28

Cet Ha-kohavim

21:10



Broj 42

Prema popisu stanovništva pobrojano je 601.730 muškaraca između 20 i 60 godina starosti. Moše dobiva uputu da se zemlja razdijeli izraelskim plemenima i obiteljima pomoću ţdrijeba. Pet Celafhadovih kćeri moli Mošea da im

dodijeli onaj dio zemlje koji pripada njihovu ocu koji je umro bez sinova.

B-g prihvaća njihovu molbu i uvrštava ih u zakone o nasljeđivanju u Tori.

Moše ovlašćuje Jošuu da preuzme od njega vodstvo i da povede narod u zemlju Izrael. Paraša završava podrobnim popisom ţrtava koje se svakodnevno prinose i onima koje se prinose za Šabat, Roš hodeš, Pesah, Roš hašanu, Jom kipur, Sukot i Šemini Aceret. ■ Prijevod: Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ה״ ״ד״ב״ר״מ״ ״ת״ו״ר״ה״ ״מ״ ״מ״ן״״״ו״ע״ו״ר״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 13 p’sukim

Moav je bio partner Midjana i

(25:10-26:4)

treba ga uvrstiti u ovaj osvetnički rat. Neki tumače da je Moav bio

Kada je Pinhas ubio Zimrija i

pošteđen ove bitke zbog zasluga

Kosbi, u narodu je izbila strašna

Rut. (Zapazite da B-g moţe “pripi-

svađa oko toga je li njegov postupak

sati zaslugu“ ne samo za prošla dje-

bio ispravan ili krvoţedan. Ovotjedna sedra započinje time što B-g

la već i za ona koja su tek u budućPojašnjenje… Aharon i njegova

nosti.) Neki komentari objašnjavaju

četiri sina bili su pomazani za koha-

da je između Moava i Midjana

nim. Svi su njihovi potomci kohanim

postojala jedna bitna razlika. Moav

po rođenju. Pinhas nije bio rođen da

je bio u strahu od Izraela. Bojali su

bude kohen, jer je bio rođen prije ne-

se da će oni zauzeti njihovu zemlju.

go što je Elazar bio pomazan. On pr-

I zbog toga su se htjeli boriti protiv

vobitno nije bio uključen u kehunu

nas.

svog djeda, oca, i stričeva. Pinhas je

Moavu vođen vlastitom ţeljom da

postao kohen na jedinstven način –

uništi Ţidovski narod. Oni su otišli

B-ţjim ukazom. Drugim riječima,

tako daleko da su iskoristili svoje

postoje tri načina da se bude kohen.

ţene da navedu Izraelce na nemoral

Većina pisara Tore pišu vav u

Pet je ljudi bilo pomazano kao koha-

i poganske obrede. B-ţja zapovijed

riječi šalom rascijepljeno. Mir koji

nim po B-ţjoj zapovijedi. Jednoj je

o odmazdi usmjerena je na ovaj

nastaje iz nasilja, pa čak i nuţnog

kehunu dao B-g. Svi ostali kohanim

drugi tip neprijatelja.

nasilja, ima manu.

koji su ikada postojali ili će ikada

“posvjedoči” ispravnost onoga što je Pinhas učinio. Prvo, zbog onoga što je Pinhas učinio, zaustavio se pomor. Drugo, Tora nekoliko puta Pinhasa imenuje kao unuka Aharona HaKohena.

Treće, B-g na Pinhasa polaţe svoj znak odobravanja tako što s njime sklapa “savez vječne kehune” i “savez mira”.

Midraš kaţe da je 80 kohanim u pr-

postojati kohanim su zbog toga jer su rođeni od kohena.

(Moguće je biti rođen od kohena, a ne biti kohen – na primjer, sin kohena i razvedene ţene nije kohen, ali nemoguće je biti kohen a da nisi rođen od kohena – osim u slučaju Aharona, Nadava, Avihua, Elazara, Itamara, i Pinhasa.)

Zapažanje… Tora imenuje Zimrija i Kosbi kada na početku paršat Pinhas opisuje taj događaj, dok su na kraju Balaka, kada se događaj stvarno i zbio, oni anonimni.

vom Beit HaMikdašu i 300 u drugom

Zatim, B-g kaţe Mošeu da krene u

Beit HaMikdašu potjecalo od Pinha-

boj protiv Midjana kao čin odmazde

sa. Njemu je dan savez šaloma. Raz-

što su zaveli Izrael na sluţenje Baal

lomljeni vav sličan je judu, što daje

Peoru. (Do bitke ne dolazi sve do

g’matriju za ovu posebnu vrstu

sljedeće sedre, ostatak Pinhasa je

riječi šalom od 380.

neka vrsta digresije.)

Strana 2

Midjan

je

pristao

pomoći

Levi – druga alija – 47 p’sukim (26,5-51) Ovo je najduţa druga alija u Tori, a glavni konkurent joj je Ki Tisa.

Samo 2 druge alijot su duţe.

U sklopu priprema za regrutiranje vojske za bitku s Midjanom, vrši se novi popis stanovništva. Tora nabraja svako pleme, njihove obiteljske podskupine, i broj svih muškaraca doraslih za vojsku.

Kao dodatak ovoj informaciji, zanimljivo je primijetiti materijal “dodatno” spomenut u ovom odjeljku, a to je: Pod Reuvenom, Tora nam govori o Datanu i Aviramu koje je, zajedno s Korahom, progutala zemlja. Tora nam potom ukazuje na to da Korahovi sinovi nisu poginuli. Korah je Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija Ašer: Zapazite rijedak slučaj da se uključuje kćer – Serah bat Ašer. Njoj se pripisuje izuzetna dugovječnost, i smatra je se mostom između Jaakova i njegovih sinova s jedne strane, i novog naroda Izraela koji je iskrsnuo

iz

egipatskog

ropstva.

Serah je ţivjela tijekom čitavog egipatskog iskustva, i još malo više.

Još

jedna

primjedba

u

vezi

početka alije. Reuven se naziva b’hor

Jisrael.

Ovo

je

vrijedno

spomenuti u svjetlu činjenice da je Reuven “izgubio” status provorođenog u korist trojice svoje mlađe braće. Kehuna je otišla Leviju, kraljevstvo

je

bilo

predodređeno

bio iz Levija. Uključivanje Koraho-

njenje broja populacije Efrajima.

vih sinova na ovom mjestu nema

Smatra se da je porast kod Menašea

značaja za popis stanovništva, ali

povezan s činjenicom da je njego-

nas uči o moći tešuve. Korahovi si-

vom plemenu dana zemlja s obje

novi nisu išli putevima svoga oca.

strane Jordana. Oni nisu bili ti koji

Šliši – treća alija – 19 p’sukim

Oni su bili pravedni.

su zatraţili da se nasele na istočnoj

(26,52-27,5)

Šimon: zapazite njihov relativno mali broj. Pripadnici Šimonovog plemena bili su glavne ţrtve pomora koji je izbio nakon Zimrijevog (koji je bio jedan od vođa Šimona) ljubovanja.

Jissahar:

od

Tim će ljudima zemlja biti raspodijeljena. Konkretna podjela zemlje

recimo to tako, da pazi na druga

izvršit će se (boţanskim) ţdrijebom,

dva plemena. Ne bi bilo pošteno

i on će obuhvaćati kako ovaj popis

dati im manji dio Erec Jisraela (zapa-

naroda, tako i onaj odmah nakon

dne strane Jordana). Njihov porast

Izlaska.

gularan” način dio na zapadnoj

sinova se identificira kao Jišuva.

strani uz njihov teritorij na istočnoj

Komentari kaţu da je to Jov, kao što

strani rijeke.

neprikladno ime (bilo je to idolopokloničko ime). Dodatni šin koji je pridodan njegovom imenu simbo-

naziva b’hor Jisraela.

Gad. Menaše je bio poslan s njima,

njegovih

je zabiljeţeno u Vajigaš. Jov je bilo

je Josefu. Pa ipak, Tora Reuvena

strani Jordana – bili su to Reuven i

populacije priskrbio im je na “reJednog

Jehudi, a dvostruki dio b’hora otišao

Tora nadalje u detalje razrađuje obiteljsko stablo Levija (čije pleme nije dobilo zemlju). Posebna se paţnja poklanja Amramovoj obitelji – i

Menaše: tu se upoznajemo s pet

to, njegovoj ţeni (Levijevoj kćeri)

kćeri Celafhada. Uskoro ćemo još

Joheved, Mošeu, Aharonu i njego-

čuti o njima.

vim sinovima, te Miriam.

lički je oduzet od imena njegova oca

Binjamin i Dan: Zapazite da je

Niti jedne osobe s ovog popisa na-

– koje se pisalo sa dva šin no izgo-

Binjaminovih deset sinova tvorilo

roda nije bilo u prethodnom popisu,

varao se samo jedan.

manje pleme od jednog Danovog

izuzev Kaleva i Jehošue.

Primijetite da su Josefovi sinovi spomenuti kao Menaše i Efrajim – tim redom. Također zamijetite velik porast populacije Menašea, a smaGodina 12 3 Broj 42 Strana

sina. Ovo se smatra poukom da ne moţemo predviđati B-ga. On ima plan, mi činimo ono što moramo učiniti, a On “vuče konce”.

Celofhadove kćeri (ovdje predstavljene kao 6. generacija od Josefa, neuobičajeno dug zapis o porijeklu) pristupaju Mošeu, Elazaru HaKoheStrana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

nu, plemenskim vođama, i narodu,

gova braća, a ako nema braće, naj-

pogleda zemlju i pripremi se za

te zahtijevaju za sebe posjed u Izra-

bliţa rodbina po očinskoj liniji obi-

smrt, dolazi kao bolni podsjetnik da

elskoj zemlji budući da njihov otac

teljskog stabla.

je odluka i dalje na snazi.

nije imao sinova. One naglašavaju da njihov otac nije sudjeovao u Korahovoj pobuni, već je umro zbog svojih vlastitih grijeha (Celofhad je vjerojatno bio onaj koji je “sakupljao šiblje” te bio pogubljen zbog skrna-

[Rambam i Hinuh nagurali su sve

“I Moše progovori B-gu rekavši.”

aspekte naljeđivanja u jednu pozi-

Ova jedinstvena varijacija najčešćeg

tivnu micvu; drugi koji nabrajaju

retka u Tori stvara dramatičnu i

micve odvajaju neke aspekte, poput

napetu atmosferu dok čekamo da

b’hora]

vidimo što će on to upitati B-ga.

Sljedeće, B-g kaţe Mošeu da se po-

vljenja šabata).

Moše apelira na B-ga da donese odluku za njihov slučaj. (Komentari kaţu da su dijelovi zakona o nasljeđivanju na čas nestali iz Mošeova

pne na Har HaAvarim i promotri Zemlju u koju on (Moše) neće ući.

Moše se potom treba pripremiti za smrt.

Hoće li moliti za svoj ţivot? Hoće li traţiti da mu bude dopušteno makar kratko putovanje u voljenu zemlju Izrael? Moše Rabenu moli da se na njegovo mjesto postavi pogodan vođa. Istinski vođa naroda

pamćenja, kao kazna za neprimjere-

Nakon što je upravo zapovjedio

prije svega i više svega brine o

ni komentar koji je izrekao ili da se

podjelu zemlje prema popisu i

onima za koje je zaduţen. To je dio

oda počast ovima koje su toliko

ţdrijebu, Moše je mogao pomisliti

velike ostavštine Mošea Rabenu.

voljele zemlju Izrael – Celofhad-

da je odluka kojom je onemogućen

ovim kćerima – time da se zakoni o

njegov ulazak u zemlju bila opoz-

nasljeđivanju iznesu “njima”, ili

vana. Stoga, to što mu je rečeno da

oboje.)

■

B-ţji odgovor na Mošeov zahtjev dolazi trenutačno. Jehošuu treba predstaviti narodu kao Mošeovog nasljednika

R’vi’i – četvrta alija – 18 p’sukim

i Moše ima na njega

(27,6-23)

prenijeti dio svog “ve-

B-ţji je odgovor Celofhadovim kćerima pozitivan – one će dobiti kako dio koji pripada njihovu ocu, tako i dio djedovskog dijela (preciznije, dvostruki dio Heferove parce-

ličanstva”.

Elazar

je

već preuzeo Aharonovu ulogu, i upravo će Jehošua i Elazar dovesti narod u Zemlju.

le, Celofhad je bio Heferov prvoro-

Hamiši – peta alija –

đenac. Primijetite da su i Hefer i

15 p’sukim (28,1-15)

Celofhad među onima koji su izašli iz Egipta).

Dalje,

zakoni

njava čitanje iz Tore na o

nasljeđivanju

ovime utvrđuju sljedeće: Sin(ovi) muškarca ga nasljeđuje.

Ako nema sinova, nasljeđuju ga kćeri. (Kada čovjek ima i sinove i kćeri, njegovi sinovi nasljeđuju i odgovorni su da svime potrebnim snabdijevaju kćeri, makar to značilo da idu i prose od vrata do vrata.)

Muškarca bez djece nasljeđuju njeStrana 4

Čitava ova alija sačiRoš hodeš koji pada tijekom tjedna. Prvi dio sadrţi micvu o Dnevnim

ţrtvama,

jedna

ujutro i jedna prije večeri. (Sve ostale korbanot – izuzev korban Pesaha – prinosile su se između dva “t’midim”.)

Potom Tora govori o Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

“prinosu Musaf” za šabat – dva

Svi su hagim predstavljeni ovdje, te

janjeta. U skladu s tim, mi molimo

prethodno u Emor (osim drugih re-

Musaf na šabat. Musaf na Roš hodeš

ferenci).

se sastoji od dva bika, jednog ovna,

Š’vi’i – sedma alija – 29 p’sukim

i sedam jaganjaca. Uz te “olot”, treba

(29,12-30,1)

prinijeti i jarca kao “ţrtvu za grijeh”. Korbanot su popraćene vinom

ovdje nazvana Jom t’rua. Njezin

Na posljetku, musafim Sukota i

za lijevanice (različite količine za

Musaf također se već otprije ubraja

Šmini acereta. Broj ţivotinja na

različite ţivotinje), te smjesom finog

u micve (Emor), no micva puhanja u

Sukot varira od dana do dana, do

brašna i ulja, poznatom kao m’nahot.

šofar se ubraja ovdje. Budući da je

ukupnog broja od 70 bikova, koji je

Roš hašana također i Roš hodeš

simbolički univerzalan broj. Ovi

tišri, prinose se dvostruki musafim.

odlomci o musafu za hagim su

Šiši – šesta alija – 27 p’sukim (28,16-29,11) Zatim Tora predstavlja musafim za praznike, počevši od Pesaha. Primijetite da je svaki dan Pesaha točna “preslika” prvog dana (za razliku od Sukota). Potom, Šavuot – koji se ovdje naziva Jom HaBikurim. Musaf za Šavuot ovdje se ubraja u micve – micva Pesaha je već ubrojena u parši Emor. Zatim dolazi Roš hašana,

Tora ne kaţe: Puhat ćeš u šofar.

Ona nam kaţe da trebamo imati Jom t’ru’a na prvi tišreja. O tome što to znači, Gemara nas uči koristeći g’zeira šava (paralelno izvođenje) za jovel. Šofar je jedna od nekolicine micvot koje Tora zapovijeda na indirektan način.

pojedinačni maftiri za blagdane.

Sedra završava upućivanjem na druge korbanot u Mikdašu. I na samom kraju, saţetak/ pasuk koji razdjeljuje – I Moše ispripovijeda narodu sve što je HaŠem zapovjedio. Posljednjih 6 p’sukim ponovo se čitaju za Maftir. ■

Zatim dolazi Musaf Jom kipura.

■

Godina 12 5 Broj 42 Strana

Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 400. Posljednji od Celofhada: Obaveza izvršavanja zakona nasljeđivanja

sile u Hramu.

Ovo je prinos na vatri koji ćete prinijeti pred B-gom ... (Brojevi 28,3)

Rambam (Maimonides) smatra obavezu prinošenja obje dnevne ţrtve jednom micvom. Ramban (Nahmanides), međutim, smatra jutarnju tamid i poslijepodnevnu tamid zasebnim micvos. Njegov je razlog to što obaveza za te dvije ţrtve vrijedi u različito vrijeme, i one nisu međusobno isključive. (To jest, čak i ako nisu prinijeli jutarnju tamid, i dalje će zasebno biti duţni prinijeti popodnevnu tamid.)

Narodu je bio zapovjeđeno da svaki dan prinesu dva janjeta kao korban ola (ţrtvu paljenicu), jednog ujutro i jednog poslijepodne. Njih se nazivalo korban tamid, što znači "stalna ţrtva", budući da se prinosila svakodnevno, dodatno uz sve ţrtve koje su se prinosile za Šabes, Roš hodeš, Pesah, Jom kipur ili bilo koju drugu priliku.

Ta se micva primjenjuje u vrijeme kada je hramska sluţba na snazi. U Talmudu se o tome raspravlja u traktatima Tamid (osobito na str. 30b-31b) i Jomi (15a-b). Kodificirana je u Mišne Tora u Hilhos Temidin U'Musafin. Ova je micva 39. od 248 pozitivnih micvi u Rambamovom Sefer HaMcvosu.

Razlog za tu micvu sličan je onome što smo rekli o ţrtvama: svrha im je da nas pribliţe B-gu. Te su ţrtve bile prinošene kontinuirano, tako da imamo stalan i trajni odnos s Njim. Ako svakog jutra i večeri pripremamo hranu za svoje tjelesne potrebe, ništa manje ne bismo smjeli učiniti za svoje duhovne potrebe.

402. A onda još: Obaveza prinošenja dva dodatna janjeta na Šabes

Čak i danas, kad nema Hrama, naše svakodnevne molitve odgovaraju tim ţrtvama. "Ali," pitate se ", to vrijedi samo za šaharis i minha. Što je s maarivom? "Pa, znate da samo šaharis i minha imaju hazaras hašac, "predmoliteljevo ponavljanje" Šemone Esre? To je stoga što tiha Amida, koja se kazuje u privatnosti, korespondira s oosobnim molitvama koje su Abraham, Izak i Jakov kazali u Tori.

Javno ponavljanje radi se samo za šaharis i minha jer one korespondiraju s dvije ţrtve zajednice koje su se prino-

I na mlađake... (Brojevi 28,11)

... ako čovjek umre a da iza njega ne ostane nijedan sin ...

(Brojevi 27,8) 401. Dva puta dnevno, svaki dan: Obaveza da se prinese dva janjeta dnevno

A na dan subotnji... (Brojevi 28,9) 403. Dodatni puni mjesec: Obaveza da se prinesu dodatne žrtve na Roš hodeš

404. Vrlo posebno: Obaveza da se prinese dodatna žrtva na Šavuos Na dan kad donosite svoje prvine, kad donese prinos novog brašna B-gu, vaš Blagdan tjedana ... (Brojevi 28,26) 405. Glasno trubljenje!: Obaveza da se čuje šofar na Roš hašanu ... to će biti dan trubljenja u trube ... (Brojevi 29,1) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi

halicu ne poštuje ovu pozitivnu zapovijed.

Postoje muškarci koji odbijaju dati udovi-

46. Pozitivna je zapovijed da jevama

cama svoje braće halica, jer kaţu da će

(udovica bez djece) ima izuti cipelu

kroz to doći do neke opasnosti po njih.

javamu (bratu njenog muža) ako je ovaj ne želi uzeti u leviratski brak

No to je velika pogreška. Putevi Vječnoga

kao što Pismo kaţe, A ako čovjek ne želi

ih neće zadesiti ako ispune svoju vjersku

su pravedni (Hoše'a 14,10), i nikakvo zlo

uzeti udovicu svog brata…onda će ona izuti njegovu cipelu s noge njegove, itd (D'vatim 25,7.9.). Ovaj obred halice (izuvanja cipele) treba obaviti isključivo uz učenog rabina koji je stručnjak za tu stvar. Tkogod ne omogući udovici svog brata Strana 6

obavezu. Baš naprotiv, ako neće htjeti poštivati ovu pozitivnu zapovijed, njihov grijeh je izuzetno velik.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako vrijeme. ■ Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Po čemu je Pinehas tako poseban? Što je to u Pinehasovom ubojstvu Zimrija bilo toliko vrijedno da je zaustavilo B-žanski pomor i dalo mu poseban statusa i B-žansku naklonost?

 Da li je Pinehas svojim činom uzeo zakon u svoje ruke ili je samo slijedio zapovijedi?

Ako je ovo prvo u pitanju, zašto to nije bilo samo dopušteno, nego još i pohvaljeno?

Ako je potonje, po čemu je Pinehasov čin bio jedinstven?

Usporedite pristupe Bavlija i Sifre i poduprite svaku od mogućnosti iz stihova.  Je li Zimrijev grijeh bio blud ili idolopoklonstvo? U kakvoj je to vezi s grijehom naroda?

Kako te različite mogućnosti utječu na vaše shvaćanje Pinehasovog postupka?

Pinehas – čin i nagrada Bemidbar 25 započinje s bludom djece Izraelove sa Moabskim ženama, što je dovelo do njihovog idolo-

Godina 12 7 Broj 42 Strana

poklonstva Baal Peoru i izazvalo B-žanski gnjev. Po Hašemovoj naredbi Moše potom naređuje Izraelskim sucima da pobiju sve koji su iskazali štovanje Baal Peoru, i čitatelj sa strepnjom iščekuje da vidi što će se dalje dogoditi.

Odjednom se Tora prebacuje na nešto drugo. Bez da nam kaže jesu li suci izvršili svoj zadatak, Tora umjesto toga pripovijeda da je čovjek (kasnije identificiran kao Zimri) doveo Midjanku u svoj šator, na očigled Mošea i naroda, da ih je Pinehas oboje usmrtio, i da se zbog toga Hašemov bijes smirio.

Koja je, dakle, veza između Zimrijevog grijeha s Midjankom i prvobitnog grijeha naroda sa Moabskim ţenama, te njihovog štovanja Baal Peora? Da li je Zimrijev čin bio nešto sasvim drugo, ili je to također bio čin obredne prostitucije? Zašto se Pinehas uključio? Je li on bio jedan od prvotnih sudaca koje je Moše zadužio da izvrše smrtnu kaznu ili je postupio na vlastitu inicijativu?

I kako je zapravo Pinehasov čin uklonio Hašemov gnjev i zaustavio

pošast koja je počela zbog prvobitnog grijeha s Peorom?

Savez s Pinehasom Pinehasov čin ne samo da je uspio poštedjeti naciju daljnje katastrofe, već je njemu priskrbio poseban status i B-žansku naklonost:.

Ovi stihovi izazivaju dodatna pitanja: Što je bilo toliko jedinstveno hvalevrijedno u Pinehasovom nasilnom činu što mu je priskrbilo vječni savez mira i svećeništva?

Ako je Pinehas samo slijedio zakone Tore, čime je zaslužio takvu iznimnu nagradu? A ako nije, što mu je dalo za pravo da uzme zakon u svoje ruke, da ne spominjemo da je još bio i nagrađen za krv koju je prolio?

I osim toga, što su ta B-žanska obećanja nadodala onome što je Pinehas već posjedovao na osnovu svog svećeničkog porijekla? ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Tamid i aceret

U ovotjednoj parši (Pinhas) nalazimo opis dnevne ţrtve - ‫ תממד״‬tamid (Bamidbar 28,2). Prošle nedjelje, na 17. tamuza (zapravo 18., budući je 17. pao na šabat), prisjećali smo se prekida kontinuiteta ţrtve tamid. Što znači riječ tamid?

U suvremenom hebrejskom tamid se uglavnom prevodi kao "uvijek". I zapravo, većina prijevoda prevode taj pojam kao "neprekidna ţrtva."

■

Međutim, Jacob Milgrom u JPS-ovom prijevodu Brojeva prevodi ga kao "redovita ţrtva paljenica" pa piše "Tamid znači 'redovito,' ne 'trajno, vječno'." U fusnoti on nastavlja:

odnosi na ţrtvu paljenicu

svakoga dana kako bi se

koja se prinosila dva puta

njime upalila menora.

svakoga dana, dok je eš ta-

Cassuto se također slaţe s Raši-

Upravo kao što se aruhat

mid vatra koja neprestano

tamid (2. Kraljevima 25,29-

gori na ţrtveniku i nikada

30) odnosi na hranu redo-

se ne gasi. Što se tiče ovog

Riječ tamid u sebi nosi dvije mo-

vito posluţivanu na kralje-

slučaja, stih 21 i Lev 24,3

guće interpretacije: ona moţe zna-

voj trpezi, 'anšei tamid (Ezek

izričito navode da su svje-

čiti 'kontinuirano, bez prekida' - to

39,14) znači "redovno zapo-

tiljke trebale gorjeti od ve-

jest, svjetiljke se nikada neće gasiti,

sleni ljudi" (N. H. Snaith,

čeri do jutra. Nadalje, I Sa-

ni danju niti noću; ili moţe značiti

Leviticus and Numbers) a

muelova 3,3 spominje da

'redovito' - to jest da će svjetiljke

ner tamid (Izl. 27,20) se od-

"svijećnjak B-ţji još ne bija-

gorjeti svake noći; niti jedne noći

nosi na redovito paljenje

še ugašen (izašao)" u sveti-

njihovo svjetlo neće izostati – kao u

menore svake večeri.

štu u Šilu. Prema tome, kao

izrazu ‫ עלת ״תממד‬olat tamid ['trajna

Međutim, Milgromov kolega iz

što Raši i Ibn Ezra zapaţa-

ţrtva paljenica']. Prema osnovnom

JPS-ovog kompleta, Nahum Sarna,

ju, ner tamid znači svjetiljka

značenju teksta, drugi je smisao

malo je fleksibilniji u svom komen-

koja se redovito pali svake

vjerojatniji, jer u retku 21 stoji: 'od

taru na ner tamid u JPS-ovoj Knjizi

večeri. Međutim, Josephus,

večeri do jutra'; tako je i u Lev 24,3;

Izlaska. On prevodi ‫להעלות״נר״תממד״‬

govoreći o Drugom hramu,

usporedite nadalje Izl 30,7-8, te I

kao "za redovitu potpalu svjetiljki",

piše da je na svjećnjaku

Sam 3,3 'A svjetiljka G-s-podnja još

te u svom komentaru piše:

"svjetlo koje se nikada ne

ne bješe bila ugasla.' Tijekom dana

gasi, ni danju ni noću".

nije bilo potrebe za svjetlom svjeć-

Ramban je mišljenja da je

njaka, jer je dovoljno svjetla izvana

ner tamid

stalno

ulazilo kroz prozor; uostalom, sve-

upaljena svjetionica s koje

ćenici su mogli podignuti prozor i

se uzima svjetlo u sumrak

tako osvijetliti unutrašnjost svetinje.

Hebrejski značiti

"s

pravilnošću"

tamid

moţe

nepogrešivom ili

"nepre-

stano." Tako se olat tamid Strana 8

uistinu

jem. Na Šmot 27,20 on piše:

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik Tamid

Baš kao što postoji neslaganje o značenju tamida, postoji i određen broj mišljenja o njegovom etimološkom porijeklu. Klein navodi nekoliko:

niz mišljenja: a) Skupština, okupljanje: U Ješajahu 1,13, nalazimo riječ acara ‫עצרה״‬ koja ima ovo značenje. Onkelos tu riječ prevodi kao ‫ נמש‬keniš - "okup-

Vjerojatno potječe od osnove ‫מוד‬,

ljanje", što je povezano s riječju ‫במת״‬

koja je povezana s arap. madda (= on

‫ ה נסת‬- beit hakneset, doslovno "kuća okupljanja".

je protegnuo, proširio; on je produţio, učinio da nastavi dalje), dosl.: "on je odmjerio" (= heb. ‫' מדד‬on je odmjerio'). Prema Hommelu, ‫ תממד‬je povezano s arap. ta'mid (=učvršćivanje, uspostava), inf. od 'ammada (= on je učvrstio, postavio). Geiger i

b) Obustava rada: Gemara daje ovo tumačenje u Hagiga 9a i 18a: " -‫״עצור״מעשממת״מלא ה״‬-‫ עצרת״‬aceret – prestani vršiti posao". Ovo je mišljenje Ibn Ezre i Sforna.

Perles vide u ‫ תממד״‬skraćeni oblik

c) Odgoda: Ovo je Rašijevo tuma-

‫תעממד‬, od ‫=( עמד‬stajati.) Driver ga izvodi iz osnove ‫ מוד‬koja se pojavljuje u arap. mada (=on je povećao).

čenje, temeljeno na Midrašu, gdje

aceret

nas B-g traţi da ostanemo s njime jedan dan dulje. Radak u Sefer Ha-

i aceret

povezana je s riječju "exodus".) Bula u Daat Mikra Vajikra kaţe da se to značenje moţe dobro primijeniti na posljednji dan Pesaha i Šavuota – koji zaključuje razdoblje Omera.

Jastrow taj pojam definira kao "svečano okupljanje na završetku sezone blagdana, završna gozba".

Od današnjih jezičnih stručnjaka, Steinberg i Klein se slaţu s "obustavom rada", dok Kaddari nudi "okupljanje".

Ideja da aceret ima više od jednog tumačenja moţe nam pomoći da razumijemo različitost u tekstu molitve Jaale v'javo. Kada spominje Šmini Aceret, nusah aškenaz kaţe:

šorašim zauzima sličan pristup, i

‫במום״השממנמ״חג״העצרת״הזה‬

kaţe da su oni koji su došli u Jeru-

dok nusah sefard veli:

Nakon Sukota dolazi ‫שמיני עצרת‬

zalem za Sukot bili tamo zadrţani

Šemini Aceret. Taj pojam prvi puta

jedan dan dulje. Rav David Tzvi

nalazimo u Bamidbar 29,35:

Hoffman piše da dok su ranija zna-

Verzija nusah aškenaza odnosi se na

‫״ת ְּׁהמֶה״ ָל ֶם‬,‫ת‬ ִ ‫עֲ צֶ ֶר‬--‫״הַּ ְּׁ׃ש ִממנִ מ‬,‫בַּ ּיוֹם‬

čenja bila pronađena u drugim knji-

hag aceret – samostalni blagdan, što

gama Biblije, u Tori ‫ עצר״‬znači jedi-

odgovara definiciji "okupljanja" ili

no "odgoditi, zadrţati". Suvremeni

"obustave rada".

"Osmog dana imat ćete aceret" Isto tako ga nalazimo spomenutog u Vajikra 23,36:

‫״‬...‫קֹדֶ ׁש ״מ ְִּׁהמֶה ״ ָל ֶם ״‬-‫״מ ְּׁק ָרא‬ ִ ‫בַּ ּיוֹם ״הַּ ְּׁ׃ש ִממנִ מ‬ ‫״ֹלא״תעֲ ׂשּו‬,‫ה‬ ַּ ‫ ְּׁמלֶא ֶת״עֲ ב ָֹד‬-‫כָל‬--‫ת״״הוא‬ ִ ‫עֲ צֶ ֶר‬

hebrejski glagol ‫ לעצור‬- "uhapsiti, pritvoriti" povezan je s ovim značenjem.

‫במום״השממנמ״העצרת״החג״הזה‬

Verzija u nusah sefard, međutim, navodi "aceret haga", u kojem izgleda da se hag odnosi na Sukot. Stoga bi

d) Završetak, okončanje: Na taj

spomenuti aceret bio ili završetak

"Osmoga dana neka vam je sveta

način Septuaginta prevodi tu riječ

Sukota, ili jedna dodatna odgoda

prigoda ... to je aceret, nećete raditi

na grčki: exodion, što znači "finale" (i

nakon sedam dana Sukota. ■

na svojim poslovima" Posljednji dan Pesaha nazvan je aceret u Devarim 16,8:

‫״עֲ צֶ ֶרת‬,‫מעמ‬ ִ ‫ּובַּ ּיוֹם״הַּ ְּׁ׃ש ִב‬ "Na sedmi dan, aceret " Osim toga, u rabinskom je hebrejskom, praznik Šavuota poznat kao Aceret. Što je aceret? Vjerojatno vas neće iznenaditi kada pročitate da postoji Godina 12 9 Broj 42 Strana

Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Kruna koju svi mogu nositi I Mojsije zamoli G-spoda: G-spod, B-g svega životnog daha u svakom tijelu, neka bi postavio nad zajednicom čovjeka, koji će pred njima odlaziti i dolaziti, koji će ih izvoditi i uvoditi, da zajednica G-spodnja ne bude kao ovce, koje nemaju pastira."(Br 27,15-17) Mojsije je vidio anđela smrti. Miriam je umrla. Aron također. I B-g je rekao Mojsiju, „i ti ćeš biti pribran svome narodu, kao što je bio i tvoj brat Aron.“ (Br 27,12-13), tako da je on znao da mu nije suđeno da ţivi dovoljno dugo kako bi prešao Jordan i ušao u zemlju. Tko će biti njegov nasljednik? Je li on razmišljao o tome?

Sa dubokom pozornošću, mudraci su primijetili odjeljak koji prethodi ovome. Riječ je o priči o Celafhadovim kćerima, koje su smatrale da imaju pravo na nasljeđivanje u zemlji, unatoč činjenici da je nasljedstvo išlo muškom linijom, a njihov otac nije iza sebe ostavio sinove.

Mojsije je njihov zahtjev iznio pred B-ga, i On je odgovorio da im to ima biti dano.

S time u pozadini, midraš tumači Mojsijeve misli kad iznosi svoj vlastiti zahtjev pred B-ga, da bude postavljen nasljednik: Što je Mojsiju dalo povoda da iznese svoj zahtjev nakon što je proglasio red o nasljeđivanju? Upravo to što su Celafhadove kćeri dobile nasljedstvo svog oca, Mojsiju je dalo da misli: Ovo je pravo vrijeme da iznesem svoj zahtjev. Ako kćeri nasljeđuju, tada je sigurno ispravno da moji sinovi naslijede moju slavu.

Sveti, da je blagoslovljen, mu je rekao, „Onaj tko čuva smokvu, jest će od njenog ploda“ (Izr 27,18). Tvoji sinovi dokono su sjedili i nisu učili Toru. Jošua ti je vjerno služio i iskazao ti veliku čast. On je ustajao rano ujuStrana 10

tro i do kasno u noć ostajao u Šatoru Sastanka. On je uređivao klupe i širio prostirke. Budući da ti je služio svom svojom snagom, on je zaslužio da služi Izrael, jer neće izgubiti svoju nagradu.

To je neizrečena drama ovog poglavlja. Ne samo da Mojsiju nije bilo suđeno da uđe u zemlju, već je također bilo određeno da gleda svoje sinove kako su izuzeti od nasljedstva.

To je bila njegova druga osobna tragedija.

Ali upravo ovdje po prvi puta nalazimo jednu od najmoćnijih tvrdnji judaizma. Biblijski Izrael imao je svoje dinastije. I svećenstvo, i kasnije kraljevstvo, prelazilo je s oca na sina. Ipak, od samog početka postojala je čvrsta linija jednakosti u judaizmu. Ironično, ona je najmoćnije izraţena kroz usta pobunjenika, Koraha: „Sva je zajednica sveta i G-spod je u njenoj sredini. Zašto se onda ti (Mojsije) postavljaš iznad zajednice?“ (Br 16,3).

No, nije samo Korah dao glas takvom osjećaju. Čujemo to i u riječima samog Mojsija: „Kada bi sav narod G-spodnji bio sastavljen od proroka i kad bi B-g svima dao Svog duha“ (Br 11,29). Čujemo to ponovo i u Haninim riječima, kada zahvaljuje za rođenje svog sina: G-spod daje siromaštvo i bogatstvo; On ponizuje i On uzvisuje.

On siromaha diže iz praha i podiže potrebitog iz pepela; On im daje da s velikašima sjede i u nasljedstvo im daje prijestolje časti. .

(1 Sam 2,7-8) To je uključeno i u veliku zapovijed o svetosti: „G-spod reče Mojsiju, 'Govori cijeloj izraelskoj zajednici i reci im: Budite sveti, jer sam Ja, G-spod vaš B-g, svet'“ (Lev 19,2).

To nije poziv prorocima ili svećenicima – svetoj eliti – već cijelom narodu. Unutar judaizma postoji duboki instinkt jednakosti: koncept

naroda sastavljenog od pojedinaca od kojih svaki sa jednakim dostojanstvom stoji u B-ţjoj prisutnosti.

Korah je manje bio u krivu u tome što je rekao, nego u tome zašto je to rekao. On je bio demagog koji je pokušavao dosegnuti moć. Ali uvukao se u dubok rezervoar popularnog osjećaja i religioznog principa. Ţidove nikad nije bilo lako voditi jer je svaki od njih pozvan da bude vođa.

Ono što je Korah zaboravio jest da biti vođa također znači biti i sljedbenik. Vodstvo podrazumijeva učeništvo. To je ono što je Jošua znao i što ga je dovelo do toga da bude izabran kao Mojsijev nasljednik.

■ Ta tradicija saţeta je u poznatom Majmonidesovom proglasu: Izrael je okrunjen s tri krune – krunom Tore, krunom svećeništva i krunom kraljevstva. Kruna svećeništva dodijeljena je Aronu i njegovim potomcima. Kruna kraljevstva predana je Davidu i njegovim potomcima.

Ali kruna Tore je za cijeli Izrael. Tko god želi, neka dođe i uzme. Nemojte misliti da su ostale dvije krune veće od krune Tore… kruna Tore je veća od preostalih dviju kruna.

To je imalo značajne društvene i političke posljedice. Kroz većinu biblijskih era, sve tri krune bile su na snazi. Uz proroke, Izrael je imao kraljeve i aktivno svećenstvo koje je sluţilo u Hramu. Princip dinastije – vodstva koje je prelazilo s oca na sina – još uvijek je dominiralo dvjema od triju uloga. Ali nakon uništenja Drugog Hrama, kraljevstvo i funkcionalno svećenstvo je nestalo.

Vodstvo je prešlo na mudrace koji su sebe vidjeli kao nasljednike proroka.

Rabini sebe vide kao nasljednike proroka, prije nego kao nasljednike svećenika. U biblijskom Izraelu, svećenici su bili primarni čuvari i učitelji Tore. Zašto se rabini nisu vidjeli kao nasljednici Arona i sveDivrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Kruna

ćenstva? Odgovor bi mogao biti ovaj: Svećenstvo je bila dinastija. Za razliku od toga, proročko vodstvo nikad nije bilo unaprijed predviđeno. Dokaz je Mojsije. Sama činjenica da ga njegova djeca nisu uspjela naslijediti kao vođe naroda moţda je bila velika ţalost za njega, ali je bila velika utjeha za sve ostale. To je značilo da svatko, učenjem i posvećenjem, moţe dosegnuti rabinsko vodstvo i krunu Tore.

Stoga u izvorima nalazimo paradoks. S jedne strane, Tora je opisana kao nasljeđe: „Mojsije nam je dao Toru kao nasljeđe (moraša) Jakovljeve zajednice“ (Pnz 33,4). S druge strane, mudraci su inzistirali na tome da Tora nije nasljeđe: „R. Jose je rekao: Pripremite se na učenje Tore, jer vam ona nije dana kao nasljedstvo (jeruša)“ (Mišna Avot 2,12).

Najjednostavnije rješenje proturječnosti jest u tome da postoje dvije vrste nasljeđa. Biblijski hebrejski sadrţi dvije različite riječi za ono što prevodimo kao nasljedstvo: jeruša/ moraša i nahala. Nahala je vezana uz riječ nahal, „rijeka.“ Ona označava nešto što se automatski prenosi s generacije na generaciju, kao što rijeka teče nizvodno, jednostavno i prirodno. Jeruša dolazi iz korijena jaraš, što znači „uzeti u posjed.“ Ona je vezana uz nešto na što imaš legitimno pravo, ali za što ti je potrebna pozitivna akcija kako bi to stekao.

Nasljedna uloga, poput vojvode ili grofa, prenosi se s oca na sina. Isto je i sa obiteljskim poslom. Razlika je u tome što prvo ne zahtjeva nikakav trud od nasljednika, ali drugo zahtijeva teţak rad kako bi posao i nadalje zadrţao svoju vrijednost.

Tora je poput posla, a ne poput uloge. Ona se mora zasluţiti ako je se ţeli odrţati.

Mudraci su to lijepo izrazili: „'Mojsije nam je dao Toru kao nasljeđe (moraša) Jakovljeve zajednice' – ne čitaj 'nasljeđe (moraša)', nego 'zaručnicu (meorasa)'“ (Berahot 57a).

Jednostavnom promjenom izgovora

Godina 12 11 Broj 42 Strana

koju svi mogu nositi

– pretvaranjem šina u sin, „nasljeđa“ u „zaručnicu“ – rabini upućuju na to da, istina, postoji odnos nasljeđivanja između Tore i Ţidova, ali ovo prvo moraš voljeti ako ţeliš to zasluţiti. Moraš voljeti Toru ako ju ţeliš naslijediti.

Mudraci su bili potpuno svjesni društvenih implikacija R. Joseovog proglasa da Tora „nije dana kao nasljedstvo.“ To je značilo da pismenost i učenje nikada ne smije postati sačuvano samo za elitu: Zašto nije uobičajeno da se od učenjaka rode sinovi koji su učenjaci?

Josef je rekao: Tako da se ne bi moglo reći da je Tora njihovo nasljeđe. (Nedarim 81a) Mudraci su stalno budno pazili na elitističke stavove prema Tori. Jednakost nikada nije očuvana bez opreza – a uistinu su postojale suprotne tendencije. To vidimo u jednoj od debata između škola Hilela i Šamaja: „Podigni mnogo učenika“ – Šamajeva škola kaže: Treba poučavati samo onoga tko je mudar, ponizan, dobrih osobina i bogat.

No Hilelova škola kaže: Treba poučavati svakoga. Jer postojali su mnogi prijestupnici u Izraelu koje je privuklo učenje Tore i od njih su proizašli pravedni, pobožni, vrijedni muškarci. Sa čime se to može usporediti? „Sa ženom koja stavlja kokoš da sjedi na jajima – od mnogo jaja, možda će se izleći samo nekoliko, ali od nekoliko (jaja), neće se izleći ništa.“ Nitko ne moţe predvidjeti tko će postići veličinu. Zato svakoga treba poučavati Tori. Kasnija epizoda ilustrira vrlinu poučavanja sviju: Jednom je Rav došao na neko mjesto na kojem, iako je on dao proglas da se posti (za kišu), kiša nije pala.

Netko je na kraju istupio pred Rava i pred aron te se pomolio, „Koji uzrokuje da

vjetar puše“ – i vjetar je zapuhao. Zatim je molio, „Koji čini da kiša pada“ – i kiša je pala.

Rav ga je upitao: Čime se ti baviš (tj. koja je tvoja posebna vrlina koja čini da B-g odgovara na tvoje molitve)?

On je odgovorio: Ja sam učitelj male djece. Poučavam Tori djecu siromašnih, kao i djecu bogatih. Od onih koji si to ne mogu priuštiti, ne uzimam plaću. Uz to, imam ribnjak, pa nudim ribu svakom dječaku koji ne želi učiti, tako da dođe učiti.

(Ta'anit 24a) Bilo bi krivo pretpostaviti da su ti stavovi prevladavali na svim mjestima u svim vremenima. Nijedan narod ne postiţe savršenstvo. Stav učenja nije jednako proširen unutar neke skupine. Uvijek postoji tendencija da se oni najinteligentniji i učeniji smatraju nadarenijima od ostalih te da bogati pokušavaju kupiti bolje obrazovanje za svoju djecu, nego siromasi. Ipak, do impresivne – čak značajne – razine, Ţidovi su pazili na to da osiguraju da nitko ne bude isključen iz obrazovanja te da škole i učitelji budu plaćeni iz javnih fondova. Kroz mnogo stoljeća, čak milenija, Ţidovi su bili prvi koji su demokratizirali obrazovanje. Kruna Tore uistinu je dostupna svima.

Mojsijeva tragedija bila je utjeha Izraelu. „Tora je njihovo nasljeđe.“ Činjenica da njegov nasljednik nije bio njegov sin, već Jošua, njegov učenik, značila je da jedan oblik vodstva – povijesno i duhovno najznačajniji od triju kruna – moţe postići svatko. Dostojanstvo nije privilegija koja se stječe rođenjem. Čast ne pripada onima koji imaju prave roditelje. U svijetu koji je definiran i stvoren Torom, svatko ima potencijal vođe. Svi moţemo zasluţiti pravo da nosimo krunu. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Živi narod Do prebrajanja Ţidovskog naroda

bolest. Jer, na koncu, ţivot je kom-

o kojem se govori u ovotjednom

pliciran i natovaren nerješivim pro-

čita-nju Tore dolazi nakon dugog

blemima i pitanjima. Mnogo nam je

niza neugodnih događaja i tragedija

lakše komemorirati mrtve nego

u ovom razdoblju samog kraja nji-

nadahnuti i posvetiti se ţivima.

hovog putovanja po Sinajskoj pustinji. Običan način razumijevanja tog niza događaja, te popisa stanovništva koji slijedi, jest da je Moše, nakon što su toliki pomrli u pustinji, morao imati točan broj Ţidovskog naroda prije nego li uđu u Zemlju Izrael.

čao u pustinji, i koji će osvojiti i na-

nastajanju da na neki način obnove i

slijediti svoju obećanu domovinu,

revitaliziraju same sebe, kako bi

unatoč svim teškoćama i brojnim

rastjerali oblake pesimizma koja su

neprijateljima. To je razlog zbog ko-

se nadnijeli nad nas, te Ţidovskom

jega Moše sada, nakon svih nevolja

narodu uliju duh „moţe se“ koji će

u pustinji, prebraja Ţidovski narod

ih ponijeti naprijed.

poruku koja je vrlo relevantna za

koprcati se u nedaćama prošlosti.

naše vrijeme i naše okolnosti. Lako –

postanu

obeshrabreni nakon što dođe do niza preokreta i tragedija u ţivotu.

Kod

n jih

se

javl ja

osjeća j

Lako je i gotovo razumljivo da ljudi postanu obeshrabreni nakon što dođe do niza preokreta i tragedija u životu

bespomoćnosti, frustacije i na koncu se prepuste neţeljenoj stvarnosti koja ih okruţuje…. i nastavlja ih okruţivati. Ima jedan unutarnji glas u čovjeku koji neprestano šapuće: “Kakve ima koristi da nastaviš dalje, da se i dalje boriš ili čak, da ţiviš?”

pustinji, oporavljali od tragedije i razaranja koji su nas okruţivali. Poput njih, i mi smo plakali: "Zar nema kraja našem umiranju?" No, računajući

na

volju

onih

među

Izraelom koji su preţivjeli - svakoga koji se broji i ubraja - raspoloţenje se promijenilo i naša je budućnost

Ţidovski je narod, a zapravo i

bismo to ikada prije mogli i zami-

mnogi narodi svijeta, uloţio veliki

sliti. To je duboka pouka kojoj nas

napor u komemoriranje holokausta

Tora uči u ovotjednoj parši.

i njegovih ţrtava. No, čak i nedavno preminuli veliki komemorator holokausta, Elie Wiesel, rekao mi je prije pedeset godina u Miami Beachu da će holokaust i sjećanja na njega, mu-

hom. Naţalost, nije slučajnost što je

zeji, literatura i akademske discipl-

u

svijetu

ine biti od koristi jedino ako će po-

depresija toliko raširena klinička

moći izgraditi snaţniji, vitalniji i

zapadnom

■ Mi smo se, poput naših predaka u

postala daleko svjetlija nego što

Malodušnost caruje ljudskom psidanašnjem

va u budućnosti. Nakon holokausta spori i Ţidovske drţave Izraela u

koncentrirati se na budućnost, a ne

pojedinci

ćanje neće zajamčiti opstanak Ţidozadatak je Ţidovskog naroda u dija-

će je zamijetiti jednu suptilniju

i

svakako jest vrlo vaţno – samo sje-

Tora se još jednom koncentrira na

kako bi im dokazao da je zadatak

narodi

Koliko god sjećanje bilo vaţno - a

broj ţivih, na naraštaj koji nije skon-

No, dubljim promišljanjem, mogu-

je, gotovo razumljivo, da ljudi –

posvećeniji Ţidovski narod.

Jedna od vrlo aktualnih stvari u današnjem Ţidovskom svijetu je pitanje

rabinske

odgovornosti.

Budući da je mit o rabinskoj nepogrešivosti postao ukorijenjen, pretjeran i netočan koliko god to moţe biti, on je nehotice izazvao i mnoge druge teške posljedice. Budući da rabini nekim čudom nisu u stanju prepoznati budućnost i biti svjesni pravih motiva i obrazaca ponašanja onih članova općine i stranaca koji se koriste rabinskim uslugama, rabine se smatra odgovornima za ponašanje tih ljudi u njihovom budućem ţivotu desetljećima kasnije.

Strana 12

Divrej Tora

Rabbi Berel Wein:

(nastavak s 12. stranice)

Živi narod

Sjećam se da sam se kao mladi

u Ţidovskoj tradiciji, i jedino u vrlo

rabin ponosio činjenicom da se za

teškim okolnostima. Danas poseg-

prvih dvadeset godina moje rabin-

nuti za time iz sumnjivih razloga za

ske karijere niti jedan par kojem

nas je vrlo upitan i nesretan podsjet-

sam ja obavio obred vjenčanja nije

nik na nemoć rabinskog vodstva

razveo. Počeo sam vjerovati da po-

našeg vremena.

sjedujem neku vrstu nebeske magi-

Pripisivati proročke i psihičke

čne moći i da je jednostavno sam

moći vjerskim vođama često puta

moj čin na obredu vjenčanja sam po sebi garancija da će par ţivjeti zajedno sretno do kraja ţivota.

da se tu konverziju ne moţe i ne

Ova moja arogantna i neosnovana pomisao o sebi samome u posljednjih se nekoliko desetljeća teško obrušila na mene, kada se, naţalost velik broj parova - koji su nesumnjivo voljeli jedno drugo i planirali ţivjeti zajedno za cijeli ţivot razveo,

ponekad

i

uz

mnogo

gorčine i ţuči. Često sam se pitao snosim li ja raspad braka. Moj me racionalni ja potpuno razriješio odgovornosti. Ja nisam prorok i svoju sam duţnost izvršio vjerno prema ţidovskoj halahi i tradiciji. Činjenica da je par godinama kasnije odlučio okončati svoj brak nije moja krivica i ni na koji način ne poništava obred vjenčanja koji sam učinio. Ţelim stoga ovu ideju i ovaj stav primijeniti na trenutni sporu u vezi konverzije na judaizam, izvršen u dobroj vjeri i prema slovu halahe.

Ako desetljećima kasnije nakon obreda konverzije, pa čak ukoliko do toga dođe i relativno brzo nakon konverzije, preobraćenik se iz bilo razloga

prestane

strogo

pridrţavati Ţidovskog zakona ili običaja, da li to poništava sam prethodni obred konverzije?

Godina 12 13 Broj 42 Strana

smije poništiti, niti se rabinski sud koji je izvršio konverziju smije drţati odgovornim za kasnije odstupanje od pridrţavanja propisa toga preobraćenika. Rabinski sud koji vrši konverziju moţe se povoditi samo za onime što vidi u trenutku konverzije.

Ako je uvjeren da će potencijalni

kakvu odgovornost za ovaj kasni

kojeg

Čini mi se da je samo po sebi jasno

preobraćenik voditi Ţidovski ţivot i drţati se Tore, onda je ispunio svoju obvezu. On ne moţe zaviriti u budućnost i sa sigurnošću znati kako će se preobraćenik ponašati kasnije u ţivotu. On moţe samo učiniti prosudbu, a ona je uvijek podloţna greškama koje prate svaku ljudsku prosudbu, o tome koliko je iskren i predan potencijalni obraćenik koji u tom času stoji pred njima.

U najvećem broju slučajeva, većina obraćenika ostaju iskreni i angaţirani Ţidovi. No, uvijek će biti iznimnih slučajeva kada postaje očito da je obraćenik nekako promijenio mišljenje ili barem svoj način ponašanja. Krajnje je nategnuto pokušati obezvrijediti valjani halahički proces konverzije zbog kasnijeg ponašanja obraćenika.

Retroaktivno poništenje konverzije rijetko je kada bivalo dopušteno

rezultira još većom tragedijom. Ţidovska nam tradicija govori da među nama nema proroka, budući da je proroštvo nestalo sa Ţidovske scena prije nekoliko tisućljeća. Oni koji se drţe sveznajućima riskiraju da ih se kasnije smatra odgovornima za ponašanje njihovih učenika, članova zajednice i javnosti kojoj se obraćaju i na nju vrše utjecaj.

Još davno smo bili upozoreni da "mudri ljudi trebaju oprezno baratati svojim riječima," a naravno i svojim djelima. Nema tog rabina na svijetu koji nije, u ovom ili onom trenutku, napravio pogrešku u prosudbi, govoru ili obavljanju vjerskih obreda. Pogrešivost ljudskih bića čak i najvećih među ljudskim bićima - je dobro ustanovljen princip s brojnim za nas zabiljeţenim primjerima u Bibliji i u Talmudu.

Svi smo mi odgovorni za posljedice

svojih

grešaka.

Međutim,

Talmud nas jasno uči da "sudac moţe donijeti odluku samo na osnovu onoga što vidi u trenutku kada donosi svoju odluku." Nebesa na kraju mogu ispraviti sve pogreške, ali neće se sve pogreške pojaviti u kartoteci onoga koji nije mogao predvidjeti budućnost. Ta je sposobnost

zanimljiva

samo

samim

nebesima. Šabat šalom ■ Strana 13

Rabbi Dovid Goldwasser:

Iskreno vaš

"Sklapam s njim Savez mira ... i savez vječnoga svećeništva" (Bamidbar 25,12-13) Za razliku od bilo kojeg drugog zakona u Tori, čin zelotizma je reguliran

drugačijim

mjerilima.

Talmud (Sanhedrin 82a) navodi da zelota, ako zatraţi savjet da li da kazni prekršitelje, ne treba uputiti da to učini.

Ranije smo doznali da Zimrijev drski čin Moše nije kaznio jer je taj

■

zakon od njega i starješina bio skriven.

Pinhas

se,

međutim,

prisjetio onoga što je naučio od

Jesod Ha'Avoda kaţe da je jedino

znao pravi razlog?

osoba sama zna djeluje li s pravim

Hasam Sofer objašnjava: da je

namjerama ili ne. Aijn HaNitzchi

Pinhas djelovao potaknut osvetom

dodaje da nitko drugi ne moţe

ili krvnom osvetom, ne bi uspio

razlučiti vode li osobu doista iskreni

preusmjeriti

motivi. Zbog toga je Moše Rabeinu

Zelotizam koji potječe iz nekog

rekao Pinhasu da osobno mora

skrivenog motiva, samo bi pojačao

je

ispitati svoje namjere kako bi se

Hašemov gnjev.

hvaljen i idealiziran na početku ove

utvrdilo djeluje li isključivo u svrhu

Or HaHaim ističe da, u stvari,

parše, a on je nagrađen savezom

zaštite Hašemove časti. Zato Tal-

Tora potvrđuje Pinhasovu iskre-

mira i savezom vječne kehuna

mud navodi da se zelotu koji traţi

nost, da je njegov čin zelotizma bio

(svećeništva).

savjet,

posve u čast Hašema, kada kaţe

Mošea, da zakon Tore daje dozvolu "zelotu da ga ubije." Zato mu je Moše rekao, kao što Raši navodi: "Neka onaj tko čita slovo, bude onaj koji će ga izvršiti."

Doista,

Pinhasov

zelotizam

Unatoč

nečijem

osobnom ţaru ili sklonosti, nije svatko na račun svoje predanosti, ovlašten djelovati kao zelot. Samo osoba koja je dosegla najvišu razinu svetosti

i

pravednosti,

čije

su

namjere isključivo u korist Nebesa, bez ikakvih skrivenih motiva, ima dozvolu nastaviti na taj način. Svaki nečisti

motiv,

ljubomora

ili

netrpeljivost diskvalificiraju ga da postane zelot.

Strana 14

ne

moţe

savjetovati da

nastavi.

Zimri je bio princ iz plemena

Hašemovu

ljutnju.

(25,11): "Njegov zelotizam Me je osvetio."

Šimon. Bilo je mnogo onih koji su

Raši komentira Pinhasove pretke,

ţudjeli za njegovim poloţajem i

unatrag do Aharona HaKohena, što

moţda bili čak prikladniji. Bilo je

se citira u pasuku, te navodi da su

onih koji su ga prezirali, koji ga nisu

druga plemena bacala ljagu na

voljeli ili su jednostavno bili lju-

Pinhasa, govoreći da mu je djed po

bomorni na ono što je imao. To je

majci tovio telad za avoda zara, a

bio pogodan trenutak za takve

baš on, od svih ljudi, ima smjelosti

pojedince da djeluju iz mrţnje, a

ubiti Zimrija, koji je nasi. Slonim u

navodno, u korist Nebesa. Tko bi

Divrei Šmuel to obrazlaţe baš u Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Iskreno vaš

ovom kontekstu. Zar ševatim ne

Rov je paţljivo pročitao pismo i

znaju da je Zimri zasluţio smrt zbog

odbio ga potpisati. Objasnio da će

svog besramnog čina? Međutim,

predsjednik izraelske vlade uskoro

kaţe Divrei Šmuel, oni pokušavaju

otići u sluţbeni posjet u Vatikanu.

nametnuti mišljenje da Pinhasove

Sigurno će imati ovo pismo u ruci i

namjere baš nisu sasvim jasne.

pokazati ga Papi kako bi mu se

Prokazali su ga zato što je potomak

dodvorio. Tim pismom bi jasno

obitelji mesara, što sigurno ukazuje

pokazao da, iako su američki rabini

na

snaţno

prirodnu

sklonost

ubijanju.

prosvjedovali

izraelskoj

Tvrdili su da, baš kao što je Zimri

vladi, i unatoč činjenici da je Drţava

zalutao u nemoral, Pinhas je po-

Izrael ţidovska drţava, njegova

srnuo u ubojstvo. Upravo zato nam

vlada ipak od srca omogućava

je pasuk morao reći da Pinhas po-

vjerske slobode i slobodu izraţava-

tječe od Aharona HaKohena, koji je

nja drugima.

volio mir i teţio mu.

Veliki

roš ješiva,

Hutner,

donosi

shvaćanja

■

"To će biti ozbiljno oskvrnuće rabin

Jichak

Hašemovog imena," zaključio je

svjedočanstvo

Satmar rebe, "i ja ne ţelim u tome

i predviđanja

Satmar

rebea, rabina Joela Teitelbauma.

sudjelovati."

Zeloti su osjećali da ih je Rov

Jednom su dva glasnika, kana'ima

jednostavno odgurnuo i da pismo

(zelota) poslani iz Erec Jisroela raz-

ne ţeli potpisati iz drugih, osobnih,

motriti problem (katoličkih) misi-

razloga. Nikad im nije palo na

onara s gedolima u Americi. Mi-

pamet da je Satmarovo predosje-

sionari su postali veoma jaki u

ćanje bilo oštroumno.

Svetoj zemlji i putovali su uzduţ i popreko kako bi indoktrinirali druge svojom dogmom. Rabanim iz Erec Jisroela predloţili su rabanima u Americi da napišu premijeru pismo u kojem se protive aktivnostima misionara.

U pismu se izraţavalo ţestoko

Nekoliko tjedana kasnije stvari su se odigrale upravo kao što je Satmar rebe predvidio. Došlo je do susreta između Pape i članova izraelske v l a de .

Jav n o

je

ob jav lje n o

prosvjedno pismo koje su potpisali članovi američkog Rabinata. Ekstremisti su tad bili zahvalni na

protivljenje radu misionara među

Satmarovom

građanima Erec Jisroela. Odlučeno

vrijeme za zelotizam i vrijeme za

je da se među potpisnike ovog

suzdrţanost; sve mora biti pod

povijesnog pisma uključi i Satmar

vodstvom Tore. ■

Rebea. U njegov dom je poslano izaslanstvo da zatraţi njegov potpis.

Godina 12 15 Broj 42 Strana

oštroumlju.

Postoji

■ ■

Prevela Doolores Bettini Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Ne morate mi zahvaljivati Pinhas je nagrađen za svoju odva-

ca tog vremena, šalje poruku Elijahu

ţnost iz prethodne parše time što je

– sutra ću te ubiti i nitko neće

postao svećenik.

pruţiti ruku da ti pomogne. Što je sa zahvalnošću? Do sutra će nestati.

B-g zapovijeda Mojsiju da napadne Midjance kao osvetu za njihov

Sjećam se da mi je moj rabi, Rabbi

uspješan pokušaj da zavedu ţidov-

Weinberg z“l, govorio da mu je, pri-

ski narod u štovanje idola i druga

je 60 godina, kada je odlazio iz

odvratna ponašanja.

Amerike u Izrael, njegov rabin dao tri savjeta. Jedan od njih bio je da ne

Raspravlja se o podjeli zemlje

očekuje zahvalnost za ono što čini.

Izrael među plemenima.

Ja pokušavam ţivjeti prema tom

Pet kćeri Celafhada – čovjeka koji

savjetu i kada to činim, nisam razo-

je umro u pustinji, a nije imao sino-

čaran! I ponekad sam čak ugodno ■

va – dolaze pred Mojsija kako bi

iznenađen. ALI – i to je vrlo vaţno

traţile od njega pravo na nasljed-

za mene – samo zato što ne primam

stvo. One vjeruju da je Mojsije učinio pogrešku i Mojsije pita B-ga o

Bio sam pomalo zapanjen time.

tome, a B-g odgovara u njihovu ko-

Naravno da primarna hvala ide

rist. Kćeri mogu primati nasljedstvo

B-gu – i to vrijedi za sve. Ali uopće

kao i sinovi. Odjeljak završava sa

ne zahvaliti čovjeku? Ne dati mu

ţrtvama za svaki blagdan.

nikakvo priznanje za ono što je

Jednom sam vodio zanimljivu ra-

učinio? Bio sam iznenađen.

zahvalnost, to nije razlog da ju ja sam ne iskazujem. To nije ovisno jedno o drugome. Kada netko učini nešto za mene, ja sam zahvalan – bez ako, bez ali, bez promišljanja.

Zahvalnost nije uvijek laka. Ona zahtijeva poniznost, a mi ljudi ni-

spravu. Jedan mi je čovjek rekao da

smo uvijek baš najbolji u poniznosti.

je njegov brat imao transplantaciju

Kada je moj rabin odlazio iz

koštane srţi u kojoj se koristila ko-

Amerike u Izrael, njegov mu

ka za to da ne budemo zahvalni. On

je rabin dao tri savjeta.

je to učinio za sebe. On bi to ionako

štana srţ donatora. Donator je trebao doći iz Engleske u Ameriku i njegova je koštana srţ izvađena pod

Jedan od njih bio je da

anestezijom. Ne znam kako vama,

ne očekuje zahvalnost

ali meni to zvuči kao ogromna stvar

za ono što čini.

koju netko moţe učiniti za stranca. Čovjek mi je rekao kako je svom bratu kazao da je to što je taj čovjek učinio nevjerojatno i da mu treba dati veliku, veliku zahvalu. Na to je njegov brat odgovorio da nije tako, jer treba zahvaliti B-gu koji mu je poslao tog čovjeka, a ne samom čovjeku.

Strana 16

Zato nam nije potrebna velika ispri-

učinio. To je bilo jučer. Trebam biti zahvalan B-gu, a ne njemu.

Ostavit ću vas sa jednom mišlju o zahvalnosti: moţete pogriješiti ako niste zahvalni kada biste trebali biti.

U haftari, čitanju iz proroka, od

Ali nikako ne moţete pogriješiti ako

ovoga tjedna čitamo priču iz vreme-

ste zahvalni kada za to nema potre-

na kada je Elijahu vratio ţidovski

be. Tako, ako ćete pogriješiti, učinite

narod natag na pravi uski put

to radije na strani zahvalnosti.

nakon što su ih zaveli Baalovi pro-

Šabat šalom ■

roci. Narod je prepoznao B-ga i bio vrlo zahvalan Elijahu. Sada, u od-

Prevela Anja Grabar

jeljku koji čitamo, Jezebel, zla kraljiDivrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Zajedništvo Duha Mojsije je zatraţio Vječnog da imenuje vođu koji će ga naslijediti, "osobu koja moţe razumjeti i povezati se sa svakim pojedincem" (Brojevi 27,16, Raši).

Vječni je odgovorio: "Uzmi si Jošuu, čovjeka u kojem ima duha". Kako odgovor Vječnoga udovoljava Mojsijevom zahtjevu?

Ljudsko biće je kompleksno stvorenje koje se sastoji od tijela i duha.

Duh je sila koja odvraća osobu od udovoljavanja samom sebi, kako bi se posvetila višem cilju.

Osoba koja je zaokupljena zadovoljavanjem svojih vlastitih ţelja ne moţe u potpunosti suosjećati s drugima. Sposobnost povezivanja i razumijevanja svakog pojedinca zahtijeva iznimnu empatiju. Takva je empatija moguća samo kod osobe koja je duhu podredila porive za zadovoljavanjem samog sebe.

U sefardskom, siduru, u jutarnjoj molitvi piše: "Nema nadmoći čovjeka nad ţivotinjama, osim čiste duše." Mi se moţemo ponositi što smo dostojanstvena ljudska bića jedino ako našim ponašanjem upravlja duh, a ne ţivotinjsko tijelo.

Adam - jedinstvena osoba Pri stvaranju Vječni je dao da zemlja iz sebe dâ brojna stvorenja, i bilo ih je mnogo od svake vrste.

Adam je, međutim, stvoren kao jedna jedinka. Midraš pita: "Zašto je čovjek stvoren kao jedna jedina osoba?" i daje nekoliko razloga.

Moţda je još jedan razlog zbog kojeg je čovjek stvoren kao jedna jedina osoba bio to što je Vječni imao namjeru da svaka osoba bude Godina 12 17 Broj 42 Strana

jedinstvena. "Onako kako su njihova lica jedinstvena, tako su i njihovi umovi jedinstveni" (Tanhuma Pinhas 10). Barem je tako trebalo biti.

Sjećam se ljudi koje sam poznavao 1930-ih godina. Bili su to ljudi koji su emigrirali iz istočne Europe početkom dvadesetog stoljeća, i bili su strašno jedinstveni. Mnogi od njih su bili poznati po nadimcima. Shimon je bio krasan talmid haham koji je bio poznat kao "der krumer tzaddik" (izobličeni cadik). Mordechai je bio poznat kao "Jom hašiši". Bila su dva Chaima: Chaim S. je bio "Chaim fun America" a Chaim F. je bio "Chaim fun Canada". Eliezer jedva da je poznao Humaš, a kada su uo-

Koji je moj cilj u životu? Što smatram srećom?

Kakav način života želim? čili da gleda u Zohar, od tada je bio poznat kao "Zohar hakadoš". Moshe W. je prepričavao ono što je čitao u nastavcima u Morgen Journalu o kraljici od Šebe, što mu je priskrbilo naziv "Malka Šeba". Moshe W. mora da je učinio nešto što mu je zajamčilo da ga se nazove Elifaz ben Esau.

Nadimci su simptomatično govorili o njihovoj jedinstvenosti. (Pogrdni nadimci su ţaljenja vrijedni i krše halahu, no svejedno pokazuju jedinstvenost pojedine osobe.)

Umove tih ljudi nisu oblikovali masovni mediji ili odgojno-obrazovne ustanove, stoga je osobnost svakoga od njih bila jedinstvena jednako kao i njihovi otisci prstiju i DNK. Svaka je osoba mislila za sebe samu, a ipak je bilo iznenađujuće malo razjedinjenosti.

Mi danas blokovski glasamo i blokovski razmišljamo. Na nas utječu masovni mediji, velike korporacije i čelnici obrazovnih institucija. Štoviše, odgojno-obrazovni sustav se kritizira jer tjera sve učenike u središte krivulje, što rezultira osrednjošću i uniformiranošću. Prepuštamo se svakom prohtjevu koji prevlada. Naše umove formiraju svi osim nas samih.

Doista postoje pravila i principi kojih se svi moramo pridrţavati, ali unutar tih parametara postoji dovoljno prostora da budemo ■svoji.

Koji je moj cilj u ţivotu? Što smatram srećom? Koje su moje jedinstvene sposobnosti koje bih trebao razvijati? Kakav način ţivota ţelim?

Poslušajte riječi Rav Shlomoa Wolbea. "Svaki je pojedinac, poput Adama, čitav svijet. Postojanje milijardi ljudi ne umanjuje jedinstvenosti svakog pojedinca. Svaki je pojedinac neponovljivi fenomen.

Svaka osoba bi trebala znati: "Ja, sa svojim snagama i talentima, crtama lica i karakternim osobinama, jedinstven/a sam na svijetu. Među svim onima koji danas ţive i koji su ţivjeli u svim prošlim naraštajima, nije postojao niti će do kraja vremena ikada postojati itko poput mene. Vječni me poslao na svijet s jedinstvenom misijom koju ne moţe ispuniti nitko drugi, jedino ja u mom jednokratnom ţivotu "(Alei Shur vol.2, str.71) Moţda je lakše i jednostavnije slijediti instinkt krda. To će nas poštedjeti potrebe da razmišljamo sami za sebe. Međutim, ako je sreća rezultat samoostvarenja, moţda mi radi komfora ţrtvujemo svoju vlastitu sreću. ■ Strana 17

Rabbi Shlomo Carlebach:

Pripovjedač Smiri svoj um (Likutei Moharan Tinyono 10) Ma šehaolam rehokim meHašem jitbarah veainam mitkarvim eilav jitbarah.

Hu rak mehamas šeain lahem jišuv hadaas.

Zašto je svijet tako daleko od B-ga? Oni nemaju jišuv hadaat, nemaju vremena za razmišljanje. Jišuv znači sjesti, a daat znači um. Kada ţelite razmisliti o nečemu, sjednete, tako da vam um bude opušteniji.

Ljudi nikada ne daju svom umu da sjedne. Zašto to ne čine?

Vehaekar – lehishtadel lejašev acmo hejtejv: Ma hatacihlit umikol hataavot umikol injanei haolam haze?

Zato što kad bi sjeli i dali svom umu priliku da razmisli, zapitali bi se, "Što imam od sveg svojeg svjetovnog tru-da?"

Postoje određene vrste ţelja koje imaju veze s mojim tijelom, a postoje i ţelje koje su izvan mene, poput časti i uspjeha, koji nisu fizički povezani sa mnom, ali su svejedno povezani sa mnom. I što ja imam od svega toga?

Kada bi ljudi razmislili o tome, shvatili bi da ništa ne dobivaju od stvari koje ţele. I onda bi se najvjerojatnije pribliţili B-gu.

Rabi Nahman kaţe…Ah da, šeal Jidei mara šehora ei efšar lehanhig et hamoah kircono, veal ken koše lo lejašev dato. Zašto gubite kontrolu nad svojim umom? Zato što ste tuţni.

Prema Baal Shem Tovu, prema hasidusu (hasidizmu), najveći grijeh na svijetu je biti tuţan. Pa Rebe Nahman kaţe, Što ima tako loše u tome da se bude ţalostan? To, što onda kada ste ţalosni nemate kontrolu Strana 18

nad svojim umom, a ako nemate kontrole nad svojim umom, onda ne moţete navesti svoj um da sjedne i jasno razmišlja.

Rak al jedei hasimha juhal lehanhig hamoah kircono, vejuhal lejašev dato.

Tek kada ste sretni, kad ste ispunjeni radošću, moţete kontrolirati svoj um i navesti ga da sjedne i jasno razmišlja. I stoga je rečeno, „Ki b'simha teceu (Izaija 55) "U radosti ćete izaći iz izgnanstva."

Spoji radost sa svojim umom Nije dovoljno biti sretan. Radost morate povezati sa svojim umom.

Moguće je da svaki vaš dio bude radostan, a vaš um još uvijek moţe biti u izgnanstvu, još uvijek moţe biti tuţan. Zato morate uzeti svoj um i povezati ga s radošću.

Drugim riječima, slobodan čovjek je onaj koji je gospodar svoga uma, onaj koji moţe uhvatiti svoj vlastiti um, onaj koji razmišlja: “Što mi se događa? Koja je svrha mog ţivota?“ Rob je onaj koji nije gospodar svog uma, koji ne moţe uhvatiti svoj um.

Stoga je radost jedini način da se izvučemo iz ropstva.

Kako postati sretan?

Ali kako dolazite do radosti? Što radite kada ste puni tuge?

Vlavo lesimha hu al Jidei ma šemoce biacmo eize nekuda tova.

Jedini način da postanete sretni je ako iznenada pogledate sebe i shvatite: „Ja zapravo nisam baš toliko loš/a kao što mi se činilo.“ Ono što nas čini tako tuţnim je da promatramo sebe same i odustanemo od sebe. Kad bismo barem počeli razmišljati, “Gevalt“ (sjajno, op.pr.), pa nisam baš tako loš/a kao što sam mislio/la, u stvari ja činim puno dobrih stvari.“

Rebe Nahman kaţe da ne moţe biti da u svom cijelom ţivotu nikada nikomu niste učinili uslugu. Pa vi ste učinili uslugu jednoj osobi!

Nije li to dovoljan razlog da cijelog ţivota plešete svim ulicama svijeta!?

Samo uzviknite: “Gevalt“, ja sam nekome učinio uslugu! To je najveća stvar na svijetu!“ Jer tko ste vi? Vi ste samo sićušno ljudsko biće, od mesa i krvi, a pomogli ste nekome drugom!? Gevalt, jedanput u svom ţivotu nekome ste učinili uslugu!

Rabi Nahman kaţe da je nemoguće da u cijelom svom ţivot niste bar jednim molili. Pa molili ste bar jednom! Jednom ste razgovarali s B-gom! Što vam više treba?

I onda Rebe Nahman kaţe, nije li dovoljno to što ste unuk Abrahama, Jichaka i Jakova? Nije li to najveća čast na svijetu? Čak i ako se osjećate turobno i loše do srţi, vi imate tako velikog djeda!

I onda on kaţe, bez obzira na to koliko ste loši vi ste stajali podno gore Sinaj. Bili ste kod gore Sinaj! Pa zašto se ne radujete tome? Koliko god da ste loši, vi ste bili kod gore Sinaj. Čuli ste B-ţji glas! To je najveća stvar na svijetu!

Na ovaj ili onaj način, u jednom trenutku u ţivotu vaše duše, ili čak u fizičkom ţivotu, morali ste učiniti nešto dobro. To je dovoljno da vas učini sretnima, i da odatle počnete postajati gospodarom nad svojim vlastitim umom.

Potom on kaţe, postoji jedna vrlo posebna stvar u Gemari koja se naziva bediha daata, um koji se smije.

Ne samo da trebate biti sretni, vi morate čuti svoj vlastiti um kako se smije. Kaţete si: “Ja sam tako loš“, a vaš um gleda dolje na vas i smije se: „Što, jesi li ti lud? Jedanput si nekome pomogao, to je izuzetno velika Divrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Smiri

pomoć! Schmendrik, (budalo, op.pr.) zbog čega ti krechting (jadikuješ, op. pr.)?“ Ti bi morao biti u takvom veselju da čuješ svoj vlastiti um kako se smije.

I ako čujete svoj um da se smije, onda ste na razini na kojoj stvarno moţete pritisnuti svoj um i reći mu: “Slušaj, ako sam samo jednom napravio nešto dobro, zbog toga te pitam što da radim sada sa sobom?

Ako sam toliko sretan što sam unuk Abrahama, Jichaka i Jakova, pa dobro, što da radim sa sobom?

Zašto ne mogu kontrolirati svoj um kad sam žalostan?

Ako vas potpuno obuzme ţalost, ako pogledate na sebe i odustanete, onda jednostavno ne moţete prodrijeti u svoju glavu.

Rebe Nahman kaţe da se nalazimo daleko od B-ga jer nikada ne nalazimo vremena da stvarno razmislimo, “Što ja to radim sa svojim ţivotom?“ I tako dugo dok sam ţalostan, ja naprosto ne mogu uhvatiti i navesti svoj um, da sjedne, i da mu kaţem, „Dobro, kaţi mi točno što ti to radiš?“ Ukratko Rebe Nahman kaţe da su ljudi daleko od B-ga jer ne daju svom umu da sjedne – oni nemaju jišuv hadaat (staloţen um). Njihov um ne

svoj um

sjedi, on uvijek stoji, uvijek je u ţurbi.

Dok god ste ţalosni, vi niste u stanju kontrolirati svoj um. Zato, da biste bili u stanju kontrolirati svoj um, morate biti sretni.

Pa, kako da postanete sretni? Morate shvatiti i pamtiti da ste jednom u svom ţivotu morali napraviti nešto dobro. Pa čak i ako niste napravili ništa dobro, vaš djed Abraham je napravio nešto dobro. A čak ako i to ne pomaţe, vi sami ste u jednom trenutku stajali podno gore Sinaj.

Tako ste na ovaj ili onaj način u jednom trenutku u ţivotu vaše duše, ili vašeg fizičkog ţivota, morali napraviti nešto dobro. Doista, to je dovoljno da vas učini sretnima. Od toga se počinje. Tada vi postajete gazda, gospodar nad svojim vlastitim umom.

I onda, vaš um ne samo da mora biti slobodan, on vam se mora i smiješiti. Znate li što znači smijeh? To je nešto vrlo lagano, potpuno slobodno, bez opterećenja.

Ovako ja na to gledam …da bi um mogao razmišljati on mora otići na neka mjesta. Ako na sebi nosi previše tereta, on ne moţe nigdje otići, preteţak je. Tuga je vrlo teška. Kada se smijete tada ste slobodni, nema teţine. Pa Rabi Nahman kaţe, tako

dugo dok je teret na vašem umu jako velik, vaš um ne moţe nigdje ići. Ali onog časa kada rasteretite svoj um do te mjere da se on smije, onda ste u stanju otići bilo gdje, moţete otići na Nebo. Moţete se vratiti B-gu.

Moliti u polju (Likutei Moharan Tyniono 11) Da kešeadam mitpalel basode, azai kol hoasavim kulam ba'in betoh hatfila, umisajin lo, venotnin lo koah betefilato.Veze behinat šenikret hatfilo siha.

Rebe Nahman kaţe… Ţelim da znate da kada molite u polju, svaka vlat trave dolazi, pomaţe vam i daje vam snage da molite. I, zbog toga se, kaţe on, molitva naziva siha. Mala travka u polju se naziva siah hasade, a i molitva se također naziva siha. Stoga se, kaţe on, molitva zapravo naziva 'mala travka s polja.'

O Jichaku se kaţe, “Vajece Jichak Iesuah besade“ (Jichak je izašao van da moli u polju). Ili da moli sa poljem, kako bi mu sva trava polja pomogla moliti.

Stoga se kaţe u Devarim (Ponovljenom zakonu), a mi to kaţemo u Šema, “Vehoadomo lo titen et jivula (Ako vi skrenete s B-ţjeg puta, onda zemlja neće davati svoj urod.“ Šta to znači? Rebe Nahman kaţe da to znači da vam se zemlja neće pridruţiti kad se molite. Jer, on kaţe, čak iako niste zaista na polju, bez obzira na to, budući da trebate zemlju za svoju hranu, a sve dolazi s polja, polje je stalno s vama, i pomaţe vam da molite. Zbog toga, on kaţe, riječ 'Jivul' ima slova koja su početna slova od Vajece Jichak lesuah basade.

To znači da je izraz 'plodovi polja', 'Jivul', sastavljen od istih slova kao 'Jichak je izašao van da moli u polju.' ■ Prevela Tamar Buchwald

Godina 12 19 Broj 42 Strana

Strana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: PINHAS

Paraša (priča) Pinhas priča je o liječenju. Ona je jedna od parašot u mjesecu tamuzu – znaku Raka i ovo je ono što nam je u ovom trenutku potrebno: Tajne izliječenja. Ova paraša govori o najvaţnijoj od svih tajni – kako stvoriti i sačuvati zdravlje.

Paraša Pinhas Površinski gledano činilo bi se da paraša Pinhas ni po čemu nije osobito posebna ili drugačija od ostalih paršot. Ipak, ona je poznata po tome što joj se pripisuju jedinstvena svojstva zaštite i izliječenja. U Zoharu postoji cijeli tom u kojem je do detalja razrađena struktura ljudskog tijela, funkcije dijelova anatomije, i uzroci raznih bolesti koje je moderna medicina tek nedavno otkrila.

Koja je tajna i snaga ove paraše?

U raspravi o ovoj paraši, Zohar počinje s uplitanjem Pinhasovih postupaka, a on ne samo da je ubio dvoje ljudi, već je za to bio nagrađen i dobio svećeništvo.

Kao što već znamo iz završetka prethodne paraše, Izraelci su podlegli iskušenju Midijanki i Moapki, našto je izbio pomor koji je bio zaustavljen tek nakon što je Pinhas ubio Zimrija i Kozbi. Zohar objašnjava da Pinhas nije postupio iz ljutnje ili fanatizma, nego iz mjesta ljubavi. Na to aludira oruţje koje je koristio - "... i uzeo je koplje u svoje ruke". Zohar pojašnjava: kada se slova riječi "RoMaH" (koplje) drugačije porazmjeste, dobivamo riječ "RaHeM", tj. djelo milosrđa, ljubavi.

Ta se ista slova nalaze u riječi "ReHeM", maternica, u kojoj se fetus hrani ţivotnom energijom, ljubavlju, toplinom i zaštitom.

Strana 20

Prema Zoharu, 248 organa ljudskog tijela podudaraju se s 248 organa duše, i svrha je svakog organa da stvara ţivotne cikluse. To znači da on nije samo ''posuda'' koja prima, već posuda koja vrši utjecaj i daje drugima. Kvaliteta heseda, kada djeluje na naše okruţenje, nama i našim organima daruje zaštitu od bolesti. Od vremena kad sazrijemo i nismo zaštićeni u maternici, naša je sudbina u našim vlastitim rukama.

Veliki svećenik predstavlja silu heseda i Pinhas postaje svećenik kao rezultat njegovog čina. Doista, Pinhas ubija Zimrija, jednog od vođa plemena Šimona koji je bio poznat po svom temperamentu. Pinhas je svjestan da zbog svog čina on neće ostati ţiv, no on svejedno ide dalje i čini to, jer njegov je cilj spasiti Izraelce. U judaizmu je obavezno da osoba radije riskira svoj ţivot nego da počini bilo koji od ova tri prekršaja: ubojstvo, incest ili štovanje idola; ona radije treba umrijeti nego prouzročiti veliku muku drugoj duši.

Tumači objašnjavaju da je Pinhas djelovao iz mjesta "voli svog bliţnjeg kao sebe samog" (Levitski Zakonik 19,18), i da je svojim postup-

kom zapravo počinio samoubojstvo; on je toliko snaţno suosjećao ■ i poistovjetio se sa Zimrijem da je zapravo mogao shvatiti što Zimri radi sebi. Zohar također ukazuje na čin "mesirut nefeš" (poţrtvovnosti, ţrtvovanja samoga sebe) u postupku Pinhasa, i na čin posvećenja B-ga, za što je postigao svećeništvo.

Sebičan ţivot izvor je bolesti, a naša je svrha da ţivimo svoje ţivote u mesirut nefešu za ideal, i da ne dopustimo da ţivot samo prođe pored nas, inače će se naši organi jedan za drugim početi otkazivati. Najmoćnije izlječenje se događa kada obnovimo energije iz majčine utrobe, kroz energije nesebične ljubavi i darivanja, predanosti i poţrtvovnosti. Paraša Pinhas se čita tijekom mjeseca tamuza, koji je vodeni znak i simbolizira moć heseda, ljubavi i dubokih emocija. Negativni osjećaji glavni su razlog bolesti i smrti.

Pozitivna energija je jedini moćan način za izliječenje bolesti i za pobijeđivanje smrti; ovo je načelo osnova za ozdravljenje koje se nalazi ispod površinskog dijela paraše Pinhas. ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Eli Mansour

Mi nikada ne gubimo vršenjem misve Parašat Pinhas počinje s B-ţjim

učinak oblikovanja naših karaktera.

obećanjem velike nagrade Pinhasu,

Tako, na primjer, Rambam piše da

koji je zaustavio pošast koja je ubila

je poţeljnije svaki dan dati malu ko-

na tisuće ljudi među Bene Jisrael

ličinu dobrotvornog davanja, nego

zbog njihovih grijeha. Ljudi su po-

dati neki paušalni iznos u rijetkim

čeli griješiti s moavskim ţenama, a

prilikama, jer čin davanja utječe na

zatim je istaknuti član naroda, Zim-

karakter osobe i čini je nesebičnijom

ri, koji je bio vođa plemena Šimon,

i velikodušnijom. Sam čin uzimanja

nio. Budući da je ovo imalo obiljeţje

uzeo ţenu iz Midjana kako bi poči-

novčića iz vlastitog dţepa i stavlja-

rijetke, izvanredne prigode kada je

nio zabranjeni akt. Pinhas je smjesta

nja u kutiju za dobrotvorne priloge

ubojstvo predstavljalo misvu, nasilni

ustao i ubio i Zimrija i ţenu, i to je

ima utjecaj i čini osobu dobroduš-

čin neće imati utjecaja na Pinhasovu

okončalo pošast. B-g je rekao Mošeu

nijom.

prirodu, i on će i nadalje biti mirna,

da će nagraditi Pinhasa za spašavanje Bene Jisrael, jer da on to nije učinio, B-g bi uništio narod. Nagrada koju je Pinhas primio bila je "Beriti Šalom" - B-ţji "savez mira". Što je točno taj "savez mira"?

Nesiv (Rav Naftali Sevi Yehuda Berlin, Volozhin, 1816-1893) ponudio je objašnjenje koje se temelji na konceptu da se ljudska priroda nalazi pod utjecajem postupaka te osobe. Odrastajući naviknuti na određeni način postupanja to ima

Stoga, s obzirom na učinak koji

ljubazna i blaga osoba.

■

naši postupci imaju na naše karak-

Ovaj uvid primjer je šireg konce-

tere, Pinhas se moţda bojao da će

pta da mi nikada ne gubimo vrše-

njegov hrabar čin ubijanja dvaju

njem misve. Ponekad se roditelji

grešnika negativno utjecati na nje-

osjećaju nelagodno kad postavljaju

govu prirodu, i učiniti ga nasilnom

pravila i smjernice za svoju djecu,

osobom, ili će ga učiniti manje osjet-

bojeći se da bi mogli postati zli ljudi.

ljivim i ljubaznim prema drugim

Ali ako su pravila i smjernice pri-

ljudima. Da bi ublaţio te zabrinu-

mjereni, i uspostavljaju se radi is-

tosti, B-g je obećao Pinhasu svoj

pravne edukacije njihove djece, on-

"savez mira", jamčeći da će ostati

da se nemaju čega plašiti. Poduzet-

miroljubiva, srdačna osoba unatoč

nici se često boje popodne odvojiti

nasilnom činu koji je upravo poči-

vremena od svog rada da kaţu Minha, jer su zauzeti klijentima i upravljanjem svojim poduzećem. Mnogi ljudi nerado odvajaju vrijeme za učenje Tore zbog svog prepunog rasporeda. Moramo se sjetiti da vršenjem misvot nikada ne gubimo.

Uzimanjem vremena od posla za misvu moţe nam samo koristiti. Čak i kada se čini da se ţrtvujemo vršenjem misve, mi zapravo činimo najbolje što moţemo učiniti za sebe, nešto što donosi neizmjerne nagrade i koristi za svu vječnost. ■

Godina 12 21 Broj 42 Strana

Strana 21

Biseri hasidske mudrosti N

Ljubi bližnjega svoga

eki hasid kojega je pratio glas da čitav Talmud nosi u malom prstu, na što je on bio neizmjerno ponosan, dođe jednog dana do reba Avrahama iz Stretina kako bi se malo našalio s njime: “Priča se da ljudima daješ čudnovate lijekove koji dobro i brzo djeluju. Moţeš li i meni dati neki magični pripravak da na brzinu postanem bogobojazan?”

Shvativši što je hasid naumio, reb Avraham mu mirno odgovori: “Koliko je meni poznato, ne postoji takav lijek. Ali, ako ţeliš, mogu ti dati lijek za ljubav prema Stvoritelju.”

“Pa to je još bolje!” uzviknu hasid. “Ne mogu dočekati da isprobam taj čudnovati lijek.”

Reb Avraham se slatko nasmija, pa zaključi razgovor: “Nema tu nekih čudnovatih lijekova; najstariji i najbolji lijek je ljubav prema bliţnjemu svome.” ■

U našoj okolini moţemo pronaći bezbroj primjera jedinstva. Naše je tijelo, na primjer, jedinstvena cjelina

sastavljena od milijuna različitih elemenata – gena, stanica, organa i sustava – a sve njih odrţava različita hrana, tekućine, vitamini, minerali i nevidljive snage koje tek počinjemo razumijevati.

Izazov jedinstva je u spoznaji snage tih različitih elemenata i njihovom zdruţivanju, pazeći pri tome da ne uništimo njihovu individualnost. Razmislite o ljubavi između dva ljudska bića: svaka se strana mora biti spremna vezati i uvaţavati individualne potrebe i kvalitete drugog bića.

Isto vrijedi i u našem odnosu s B-gom. Mi ljudi moramo postići jedinstvo s boţanskim, a da pri to me ne kompromitiramo sebe, niti B-ga. Ali kako integrirati našu neovisnu, zemaljsku realnost s B-ţjom sveobuhvatnom, apsolutnom realnošću, a da pri tom ne uništimo jednu ili drugu? Nije li B-ţansko jedinstvo u potpunoj suprotnosti sa svekolikom raznolikošću našeg fizičkog svijeta?

Taj prividni paradoks je upravo ono što je B-g namjeravao. On je opremio našu zemaljsku realnost s prividno neovisnim postojanjem, koje kao da prikriva B-ţju apsolutnu realnost, s jasnom namjerom da mi na posljetku upotrijebimo svoju slobodnu volju, kako bismo osvijestili duboku ţelju da se ujedinimo s B-ţanskim.

Kako naše oči, srce i um uče sve više o našoj fizičkoj realnosti, mi počinjemo uviđati, poput inţenjera i znanstvenika, da uistinu postoji neupitno, B-ţansko jedinstvo, koje daje smisao svemu što činimo.

R. Menachem Mendel Schneerson ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana 22

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi. sa daje se siromašnima. U prvoj,

Dio II: Jore De'a Poglavlje 28 - Prinosi od usjeva i stada Prinos od ljetine (teruma) i desetina (maasros) moraju se odvojiti, kako je niţe navedeno (331,19-21.24.27 -28.66-67.76-77), od usjeva koje jedu ljudi (331,13.15.74.79). U zemlji Izrael zabranjeno je jesti usjeve prije nego se ne stavi na stranu te prinose, ali ako netko jede od njih, ne mora isplatiti

njihovu

protuvrijednost

kohenu ili Levitu (331,70). Usjevi od kojih nije odvojeno nazivaju se tevel; u vezi ograničenja uporabe tevela vidi 331,115-119. Dopušteno je povreme-no jesti tevel dok se njegova obrada ne završi; vidi 331,82-114.130.

Danas, budući da smo svi nečisti, teruma se ne smije jesti, pa se samo neznatnu količinu stavlja na stranu.

Svatko moţe iz nje izvući nedestruktivnu korist, ali ona se mora predati kohenu koji je mora spaliti i moţe izvući korist iz nje kada se spali. Prva desetina (1/10) se zatim

drugoj, četvrtoj i petoj godini vlasnik je čuva i (u današnje vrijeme) otkupljuje za simboličan iznos koji uništava; to se mora učiniti izvan Jeruzalema, i prvo se izgovara blagoslov “… Koji nam je zapovjedio o otkupljivanju druge desetine”; vidi 331,132-139. Za ţito i povrće, godina počinje prvog tišreja; za drveće, 15. ševata (331,125-127).

331,124.

Teruma i desetinu na stranu moraju staviti vlasnik ili njegov zastupnik; vidi 331,29-44.73.129. Na stranu ih stavlja čak i kohen, koji ih onda čuva; vidi 331,68-69.122-123.

Osoba koja ih stavlja na stranu prvo izgovara blagoslov “… Koji nam je ■ (ili: zapovjedio da odvojimo teruma

maaser)” (311,78). Na posljednji dan Pesaha u četvrtoj i sedmoj godini,

Zapovijedi o teruma i desetinama

nakon što su propisno dane sve de-

primjenjuju se na usjeve koji su ba-

setine od prošlogodišnjih usjeva,

rem djelomično u vlasništvu Ţido-

kaţe se "priznanje u vezi desetina";

va; vidi 331,3-9.11.121. Ne primje-

vidi 331,140-146.

njuju se u subotnjoj godini jer su tada usjevi bez vlasnika (331,13.1617.19). Primjenjuju se samo u zemlji Izrael i obliţnjim zemljama; vidi 331,1-2.12.14.131. Teruma i desetine trebaju biti dobre kvalitete i iste vrste kao i usjevi od kojih su uzeti;

Dobili smo zapovijed da izdvojimo dijelove ţetve (ono ispušteno, zaboravljeno i ono što je na rubu) za siromašne, ali danas to nije uobičajeno činiti jer je vjerojatno da ih siromašni neće moći uzeti (332,1).

vidi 331,52-65; 71-72,75. U vezi mje-

Osoba koja striţe pet ili više ovaca

šavina, kombinacije i dvojbenih slu-

od kojih svaka proizvodi dovoljnu

čajeva vidi 331,10.18.22.23.25.26.19.

količinu vune (vidi 333,9-10.12) tre-

80-81.120.128; u vezi namjere vidi

ba dati nešto vune (po mogućnosti

331,45-51; u vezi pouzdanosti vidi

prvi dio; vidi 333,6.11.13) jednom ili više muškaraca ili ţena kohanim;

stavlja na stranu i daje kohenu ili

tada je moţe koristiti bilo tko (333,5.

Levitu; moţe je pojesti svatko. De-

13.14). Ova se zapovijed primijenju-

setina prve desetine (1/100) također

je samo u zemlji Izrael (vidi 333, 1)

se mora odvojiti (vidi 331,24); tretira

na ovce u vlasništvu Ţidova (vidi

je se kao teruma. Druga desetina

333,7-8), i samo na neobojenu vunu

(1/10 ostatka) se zatim odvaja; u

(333,3) visoke kvalitete (333,2) ošiša-

trećoj i šestoj godini šabatnog ciklu-

nu sa ţive ovce (333,4). ■

Godina 12 23 Broj 42 Strana

Strana 23

Alan Freishtat, Orthodox Union:

Vježbanje: Tajno oružje u borbi protiv anksioznosti Danas je tjeskoba najčešća mental-

dvije godine. Iako

na bolest u Sjedinjenim Američkim

je manje teţak od

Drţavama. Prema Nacionalnom in-

velike

stitutu za mentalno zdravlje, ona u

on uključuje iste

Sjedinjenim Američkim Drţavama

simptome kao i

pogađa 40 milijuna odraslih osoba

velika

starijih od 18 godina, odnosno 18%

uglavnom

stanovništva. Anksiozni poremećaji

nivo energije, slab

su vrlo izlječivi, no svega oko jedna

apetit ili prejeda-

trećina oboljelih prima tretman. I

nje, te nesanicu ili

anksioznost košta SAD više od 42

prekomjerno spa-

milijarde $ godišnje, što je gotovo

vanje. On se mo-

trećina ukupno utrošenog novca za

ţe

mentalno zdravlja zemlje u iznosu

kao

od 148 milijardi dolara. Osobe s an-

draţljivost, i bla-

ksioznim poremećajem tri do pet

ga anhedonija, što

puta češće odlaze liječniku i šest

je

puta je veća vjerojatnost da će biti

da se doţivi za-

hospitalizirane u bolnici za psihija-

dovoljstvo u ve-

trijske bolesti od onih koji ne pate

ćini aktivnosti. Osobe s PDP moţe

je imao GAP, generalizirani anksi-

od anksioznih poremećaja. Anksi-

se smatrati kao osobe za koje je čaša

ozni poremećaj i PDP. Dudi je ţelio

ozni poremećaj se razvija iz sloţe-

uvijek napola prazna.

biti u potpunosti izliječen i nije tra-

nog skupa rizičnih faktora, koji uključuju

genetiku,

biokemijske

procese u mozgu, osobnost i događaje u ţivotu. Također je vrlo uobičajeno za one koji pate od tjeskobe da pate i od nekog oblika depresije.

depresije,

depresija, niski

manifestirati stres,

raz-

nemogućnost

Mnogi ljudi imaju i tjeskobu i depresiju. To je bio slučaj s Dudijem (41) koji se doselio u Izrael kada mu je bilo 35 godina. On se odrekao stalnog i sigurnog posla da bi došao u Izrael i bilo mu je vrlo teško pri-

Depresija se moţe pojaviti kao

lagoditi se novim realnostima. Iako

Veliki depresijski poremećaj, odn.

je imao određeni financijski komfor,

teška depresija. To znači da netko,

brinuo ga je dugotrajni nedostatak

tijekom dva tjedna, ima najmanje

prihoda, a ni njegova prilagodba

pet simptoma depresije. Epizoda

novoj kulturi nije išla lako. Osim to-

onesposobljava osobu i ometati će

ga, njegov dan nije bio strukturi-

njenu sposobnost za rad, učenje, jelo

ran. Poveţite sve ovo s problemima

i spavanje. Velike depresivne epizo-

koje je ostatak njegove obitelji imao

de mogu se javiti jednom ili dva

tijekom tog razdoblja prilagodbe, i

puta u ţivotu, ili se mogu pojavlji-

rezultat je bio da je Dudi doista

vati učestalo. Depresija se moţe po-

patio od depresije i anksioznosti.

javiti i kao Postojani depresivni poremećaj ili PDP. To je oblik depresije koji obično traje najmanje Strana 24

■

ţio instant rješenja ili flastere. On je psihijatru jasno rekao da je bio spreman naporno raditi kako bi se izvukao iz svog stanja depresije. Preporučeno je da Dudi počne uzimati dva lijeka i potraţi dobrog kognitivno-bihevioralnog psihologa, i psihijatar ga je uvjerio da bi se uz primjereni

trud,

vjerojatno

mogao

skinuti s lijekova. Bio je zabrinut jer su neke od uobičajenih nuspojava bile umor, mučnina, uznemirenost, pospanost, debljanje, proljev, nesanica, nervoza, glavobolja, suha usta, pojačano znojenje, i još mnogo toga.

Dudi je započeo s time i bio je suglasan sa svojim tjednim posjetima svom terapeutu, kao i uzima-

Dudijev liječnik poslao ga je psi-

njem lijekova. Iako je nakon mjesec

hijatru kako bi dobio procjenu i di-

dana došlo do određenog poboljša-

jagnozu. Taj mu je liječnik rekao da Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Freishtat, OU: Vježbanje:

Tajno oružje u borbi protiv anksioznosti

nja, osjećao je posljedice nekih nuspojava, poput dobivanja na teţini od lijekova, a još uvijek je bila prisutna i stalna blaga razina depresije.

Dudi je naţalost tipičan primjer u svojoj reakciji na liječenje. Poboljšanje? Da! Izliječenje? Ne. Dr. Martin Seligman, osnivač Pokreta pozitivne psihologije i bivši predsjednik Američkog psihološkog društva, kaţe da je kombinirano istraţivanje pokazuje izvan svake sumnje da lijekovi i klinička psihologija u svom tipičnom obliku ne liječe. Za razliku od antibiotskih lijekova, koji vas mogu izliječiti od bakterijske infekcije, psihijatrijski lijekovi samo potiskuju simptome i osobu oslobađaju njezine bijede. Oni ne liječe. Ni psihote-

svakog pacijenta. On smatra 65%

sve dobro u svojem ţivotu, počeo je

maksimalnim brojem.

manje gunđati o svojoj situaciji. Njegov poboljšan stav prenio se i na

rapija nije puno bolja. To je ono što

Što da učinimo kako bi poboljšali

mi zovemo palijativna skrb. To zna-

ovaj neupečatljiv rezultat? Moţemo

či da ona ublaţava bol, ali ne rješa-

li početi traţiti lijek umjesto privre-

Istina je da postoje neki ljudi koji

va osnovni problem. Palijativna

menog olakšanja? Ovo je tvrd orah,

će dugoročno morati biti na lijeko-

skrb zasigurno ima svoje mjesto i

ali evo što smo učinili s Dudijem.

vima, i da moţe potrajati dok se ne

često puta je neophodna. No, Selig-

Prvo smo ga stavili na reţim vjeţba-

riješite lijekova za tjeskobu i depre-

man kaţe da krajnji učinak liječenja

nja uz osobni trening. Iako trener

siju. Mnogo toga ovisi o stupnju

nikada ne donosi više od od 65%

moţda neće biti potreban, htjeli smo

poremećaja. No, umjesto da liječite

olašanja. Osim toga, postoji vrlo

sustavni program kojim će Dudi

samo simptome, baš kao u fiziolo-

visok placebo efekt kod ovih lije-

moći napredovati u svim područji-

škoj bolesti, moramo se pozabaviti

kova. Seligman ističe da je placebo

ma vjeţbanja, osobito u svom tre-

stvarnim problemom i namjeravati

efekt kod nekih od tih lijekova to-

ningu snage. To će mu pomoći da:

ga izliječiti. Dudi će vjerojatno imati

liko visok da je FDA, Federal Drug

1) aktivira sve dobre hormone u

sklonost ka depresije do kraja svog

Administration, prilikom ispitivanja

mozgu kako bi ga izveli iz depresije,

ţivota. Čini se da je to u obitelji, ali

učinkovitosti antidepresiva ustano-

i 2) izgradi svoje samopoštovanje i

on sada bolje upravlja svojim ţivo-

vila da u mnogo slučajeva, postoji

samoefikasnost i učini da stvarno

tom, i već je smanjio dozu svojih

tek mala razlika između lijeka i

vjeruje da bi mogao uspjeti u bilo

lijekova. On se silno trudi i cilj mu je

placeba. Na temelju čitavog ovog

kojem području. Već u 6 tjedana

da se riješi svojih lijekova i svih

istraţivanja, dr Seligman je otkrio

došlo je do osjetne promjene. U isto

nuspojava koje s njima dolaze.

barijeru 65%, što znači dvije stvari.

vrijeme smo radili na poštovanju i

Jedna, da samo 65% ljudi koji uzi-

zahvalnosti i snaţno se koncentri-

maju tu vrstu lijekova doţive olak-

rali na pomaganje drugima koje u

šanje simptoma i ugrubo samo oko

konačnici pomaţe nama. Jednom

65% simptoma moţe se olakšati kod

kada se Dudi počeo fokusirati na

Godina 12 25 Broj 42 Strana

njegovu obitelj.

Pravilno liječenje anksioznosti i depresije usmjereno na izliječenje, a ne brzinsko zaliječivanje moţe "dodati sate vašem danu, dane vašim godinama i godine vašem životu.".■ Strana 25

iska

ćeg t doma

MADJARSKA

Pronašli staro židovsko blago u podrumu, mjesecima pokušavaju odgonetnuti tajnu Iz

Index, 21.7.2019.

objašnjava arheolog i numizmatičar Ferenc Redo.

DREVNO blago traži svog vlasnika: otkriće tisuća zlatnih i srebrnih kovanica u

Ugravirani nakit pronađen u staklenkama mogao bi povje-

podrumu starog židovskog geta u Mađarskoj mjeseci-

sničarima pomoći u identifikaciji vlasnika i kolekcionara i

ma je prava zagonetka za

trenutno misle da bi se moglo

povjesničare.

raditi o jednoj poljskoj obitelji, židovskim trgovcima koji su u

Prizor je dostojan pravog ro-

taj grad došli prije rata.

mana - radnja se događa u veljači u podrumu kuće u Keszthelyju, gradiću na obali Balatona.

"Polako smo iskopali oko pet staklenih posuda, brižljivo zatvorenih, i jedna je pokazala nevjerojatan prikaz, kao u bajci: tisuće kovanica", prepričavaju stanovnici kuće s blagom. Željeli su ostati anonimni, ali su svoje otkriće ispričali u pismu poslanom AFP-u. Sveukupno su otkrili 2800 kovanica, iz vremena antike do 20. stoljeća.

"Nadamo se da će se jednog dana blago vratiti onima kojima i pripada", napisali su u pismu.

Gotovo svi Židovi iz tog gradiU međuvremenu, blago je da-

bila sakrivena u kući koja je

ća, u kojem su predstavljali 15 posto stanovništva, skončali su

no na brigu lokalnom muzeju,

nekada bila unutar geta u

u

gdje će biti izloženo do kraja ljeta, u nadi da će pobuditi

kojem su od svibnja 1944. bili zatočeni tamošnji Židovi.

skom logoru Auschwitzu. Od 829 deportiranih samo je pre-

sjećanja i svjedočanstva među stanovnicima Keszthelyja.

Novčiće su zasigurno sakrili židovski vlasnici prije ne-

nacističkom

koncentracij-

živjelo njih 64. Sada u Keszthelyiju živi tek 10 Židova.

"Radi se o kolekciji neprocjenjive vrijednosti, jedinstvene u

go su započele deportacije Židova u logore, uvjeren je

U nacističkim logorima je pogubljeno oko 600.000 ma-

svojoj raznolikosti i količini.

Može nam pomoći da proširimo

Havasi.

đarskih Židova. Od tog broja, u samo dva mjeseca njih

naše znanje o holokaustu", kazao je povjesničar i direktor muzeja Balint Havasi.

Polovica kovanica iskovana je u rimskom razdoblju, a druga polovica su kovanice iz cijelog svijeta, iz Francuske prije i po-

450.000

je

deportirano

u

Auschwitz uz pomoć mađarskih milicija.

Povijest blaga, objašnjava Havasi, usko je povezana s

slije revolucije 1789., carske Rusije, ali i Južne Amerike,

Ukoliko se ne javi nitko tko bi položio pravo na to blago, pri-

turbulentnim razdobljima mađarske povijesti: kolekcija je

Afrike, Azije i britanske Indije,

past će mađarskoj državi. ■

U NJEMAČKOJ

Zbog negiranja holokausta zaradio optužnicu Večernji list 24.7.2019. „Optuženom se predbacuje širenje nacionalne mržnje i omalovažavanje preminulih“, reklo je nadležno tužilaštvo dnevniku Hannoversche Allgemeine Zeitung.

Državno odvjetništvo u Hildesheimu podiglo je u srijedu optužnicu protiv 96-godišnjeg bivšeg pripadnika postrojbi SS zbog negiranja holokausta i relativiziranja broja pogubljenih

Page 26 Strana 26

Židova tijekom Drugog svjetskog rata.

SS je izvršio pokolj u znak odmazde za napad francuskog pokreta otpora na prugu prilikom kojeg nitko nije ozlijeđen. Prema vlastitim tvrdnjama Karl M. nije sudjelovao u strijeljanju nego je žrtve odvodio iz njihovih domova na stratište.

smrt. Glavno odvjetništvo savezne pokrajine Donje Saske je stoga došlo do zaključka da mu

se za isto djelo ne može dva puta suditi. ■

Karla M. je 1949. francuski sud u odsutnosti već osudio na

Divrej Tora

Godina 12

Broj 42