4-08 - Divrej Tora - Pinhas 5782

Divrej Tora Godina 15 Broj 42

Zagreb, šabat 23. srpnja 2022. - 24. tamuza 5782.

http://twitter.com/DivrejTora

Broj 42 divrejtora@gmail.com B’’H

Paraša Pinhas Rabbi Shraga Simmons

Torah Bytes

Pinhas je učinio herojsko djelo, skočio je s kopljem u ruci kako bi spasio židovski narod od pošasti nemorala. .

Kasnije u parši, B-g najavljuje tko će postati Mojsijev nasljednik kao vođa židovskog naroda. Začudo, to nije heroj Pinhas. Niti drugi veliki junak, Kalev, koji je hrabro ustao I prosvjedovao kada su uhode preporučivale da se ne uđe u Zemlju Izrael. .

Umjesto toga, Jošua je izabran da naslijedi Mojsija.

Zašto? .

Talmud objašnjava da je Jošuina veličina bila u tome što je bio uz Mojsija - iz dana u dan. Ne, Jošua nije izveo nikakvo nevjerojatno junaštvo zbog kojeg bi mu ime došlo na naslovnice. Ali na svoj tihi i dosljedan način, Jošua si je za prioritet postavio da se približi B-gu, da upije židovsku mudrost i učini sve što može kako bi drugima pomogao da učine isto. .

Razmislite o ovome: ovakav skroman čin predanja ono je što B-g najviše cijeni, više čak i od dramatičnih demonstracija hrabrosti i junaštva.



(Bamidbar 25,10-30,1) Aronov unuk, Pinhas, dobiva nagra-

du jer je u svojoj gorljivosti ubio Zimrija (iz plemena Šimon) i Midjansku princezu: B-g ga nagrađuje savezom mira i svećeničkim položajem.

Prema popisu stanovništva pobrojano je 601.730 muškaraca između 20 i 60 godina starosti. Moše dobiva uputu da se zemlja razdijeli izraelskim plemenima i obiteljima pomoću ždrijeba. Pet Celafhadovih kćeri moli Mošea da im

dodijeli onaj dio zemlje koji pripada njihovu ocu koji je umro bez sinova.

B-g prihvaća njihovu molbu i uvrštava ih u zakone o nasljeđivanju u Tori.

Moše ovlašćuje Jošuu da preuzme od njega vodstvo i da povede narod u zemlju Izrael. Paraša završava podrobnim popisom žrtava koje se svakodnevno prinose i onima koje se prinose za Šabat, Roš hodeš, Pesah, Roš hašanu, Jom kipur, Sukot i Šemini Aceret. ■ Prijevod: Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 13 p’sukim

neka vrsta digresije.)

(25,10-26,4)

Moav je bio partner Midjana i tre-

Kada je Pinhas ubio Zimrija i Ko-

ba ga uvrstiti u ovaj osvetnički rat.

sbi, u narodu je izbila strašna svađa

Neki tumače da je Moav bio pošte-

oko toga je li njegov postupak bio

đen ove bitke zbog zasluga Rut.

ispravan ili krvožedan. Ovotjedna

(Zapazite da B-g može "pripisati za-

sedra započinje time što B-g "posvjedoči" ispravnost onoga što je Pinhas

učinio. Prvo, zbog onoga što je Pinhas učinio, zaustavio se pomor.

Drugo, Tora nekoliko puta Pinhasa imenuje kao unuka Aharona HaKohena.

Treće, B-g na Pinhasa polaže svoj znak odobravanja tako što s njime sklapa "savez vječne kehune" i "savez mira".

Pojašnjenje… Aharon i njegova če-

tiri sina bili su pomazani za kohanim. Svi su njihovi potomci kohanim po rođenju. Pinhas nije bio rođen da bude kohen, jer je bio rođen prije nego što je Elazar bio pomazan. On prvobitno nije bio uključen u kehunu svog djeda, oca, i stričeva. Pinhas je postao kohen na jedinstven način – B-žjim ukazom. Drugim riječima, postoje tri načina da se bude kohen.

Većina pisara Tore pišu vav u rije-

Pet je ljudi bilo pomazano kao koha-

či šalom rascijepljeno. Mir koji nasta-

nim po B-žjoj zapovijedi. Jednoj je

je iz nasilja, pa čak i nužnog nasilja,

kehunu dao B-g. Svi ostali kohanim

ima manu.

koji su ikada postojali ili će ikada

Midraš kaže da je 80 kohanim u pr-

postojati kohanim su zbog toga jer su rođeni od kohena.

(Moguće je biti rođen od kohena, a ne biti kohen – na primjer, sin kohena i razvedene žene nije kohen, ali nemoguće je biti kohen a da nisi rođen

za ona koja su tek u budućnosti.)

Neki komentari objašnjavaju da je između Moava i Midjana postojala jedna bitna razlika. Moav je bio u strahu od Izraela. Bojali su se da će oni zauzeti njihovu zemlju. I zbog toga su se htjeli boriti protiv nas.

Midjan je pristao pomoći Moavu vođen vlastitom željom da uništi Židovski narod. Oni su otišli tako daleko da su iskoristili svoje žene da navedu Izraelce na nemoral i poganske obrede. B-žja zapovijed o odmazdi usmjerena je na ovaj drugi tip neprijatelja.

Levi – druga alija – 47 p’sukim (26,5-51) Ovo je najduža druga alija u Tori, a glavni konkurent joj je Ki Tisa.

Samo 2 druge alijot su duže.

od kohena – osim u slučaju Aharona,

U sklopu priprema za regrutiranje

Nadava, Avihua, Elazara, Itamara, i

vojske za bitku s Midjanom, vrši se

Pinhasa.)

novi popis stanovništva. Tora na-

Zapažanje… Tora imenuje Zimrija i

braja svako pleme, njihove obitelj-

Kosbi kada na početku paršat Pinhas opisuje taj događaj, dok su na kraju Balaka, kada se događaj stvarno i vom Beit HaMikdašu i 300 u drugom

slugu" ne samo za prošla djela već i

zbio, oni anonimni.

ske podskupine, i broj svih muškaraca doraslih za vojsku.

Kao dodatak ovoj informaciji, zanimljivo je primijetiti materijal "dodatno" spomenut u ovom odjeljku, a

Beit HaMikdašu potjecalo od Pinha-

Zatim, B-g kaže Mošeu da krene u

sa. Njemu je dan savez šaloma. Raz-

boj protiv Midjana kao čin odmazde

lomljeni vav sličan je judu, što daje

što su zaveli Izrael na služenje Baal

Pod Reuvenom, Tora nam govori

g’matriju za ovu posebnu vrstu

Peoru. (Do bitke ne dolazi sve do

o Datanu i Aviramu koje je, zajedno

riječi šalom od 380.

sljedeće sedre, ostatak Pinhasa je

s Korahom, progutala zemlja. Tora

Strana 2

to je:

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija plan, mi činimo ono što moramo učiniti, a On "vuče konce".

Ašer: Zapazite rijedak slučaj da se uključuje kćer – Serah bat Ašer. Njoj se pripisuje izuzetna dugovječnost, i smatra je se mostom između Jaakova i njegovih sinova s jedne strane, i novog naroda Izraela koji je iskrsnuo iz egipatskog ropstva. Serah

je živjela tijekom čitavog egipatskog iskustva, i još malo više.

Još jedna primjedba u vezi početka alije. Reuven se naziva b’hor Jisrael. Ovo je vrijedno spomenuti u svjetlu činjenice da je Reuven "izgubio" status provorođenog u korist nam potom ukazuje na to da Kora-

tim redom. Također zamijetite velik

trojice svoje mlađe braće. Kehuna je

hovi sinovi nisu poginuli. Korah je

porast populacije Menašea, a sma-

otišla Leviju, kraljevstvo je bilo pre-

bio iz Levija. Uključivanje Koraho-

njenje broja populacije Efrajima.

dodređeno Jehudi, a dvostruki dio

vih sinova na ovom mjestu nema

Smatra se da je porast kod Menašea

b’hora otišao je Josefu. Pa ipak, Tora

značaja za popis stanovništva, ali

povezan s činjenicom da je njego-

Reuvena naziva b’hor Jisraela.

nas uči o moći tešuve. Korahovi si-

vom plemenu dana zemlja s obje

Šliši – treća alija – 19 p’sukim

novi nisu išli putevima svoga oca.

strane Jordana. Oni nisu bili ti koji

(26,52-27,5)

Oni su bili pravedni.

su zatražili da se nasele na istočnoj

Šimon: zapazite njihov relativno malen broj. Pripadnici Šimonovog plemena bili su glavne žrtve pomora koji je izbio nakon Zimrijevog (koji je bio jedan od vođa Šimona) ljubovanja.

strani Jordana – bili su to Reuven i Gad. Menaše je bio poslan s njima, recimo to tako, da pazi na druga dva plemena. Ne bi bilo pošteno dati im manji dio Erec Jisraela (zapadne strane Jordana). Njihov porast

Tim će ljudima zemlja biti raspodijeljena. Konkretna podjela zemlje izvršit će se (božanskim) ždrijebom, i on će obuhvaćati kako ovaj popis naroda, tako i onaj odmah nakon Izlaska.

populacije priskrbio im je na "re-

Tora nadalje u detalje razrađuje

Jissahar: Jednog od njegovih sino-

gularan" način dio na zapadnoj

obiteljsko stablo Levija (čije pleme

va se identificira kao Jišuva. Ko-

strani uz njihov teritorij na istočnoj

nije dobilo zemlju). Posebna se pa-

mentari kažu da je to Jov, kao što je

strani rijeke.

žnja poklanja Amramovoj obitelji – i

zabilježeno u Vajigaš. Jov je bilo neprikladno ime (bilo je to idolopokloničko ime). Dodatni šin koji je pridodan njegovom imenu simbolički

Menaše: tu se upoznajemo s pet kćeri Celafhada. Uskoro ćemo još čuti o njima.

je oduzet od imena njegova oca –

Binjamin i Dan: Zapazite da je

koje se pisalo sa dva šin no izgo-

Binjaminovih deset sinova tvorilo

varao se samo jedan.

manje pleme od jednog Danovog

Primijetite da su Josefovi sinovi spomenuti kao Menaše i Efrajim – Godina 15 3 Broj 42 Strana

to, njegovoj ženi (Levijevoj kćeri) Joheved, Mošeu, Aharonu i njegovim sinovima, te Miriam.

Niti jedne osobe s ovog popisa naroda nije bilo na prethodnom popisu, izuzev Kaleva i Jehošue.

sina. Ovo se smatra poukom da ne

Celofhadove kćeri (ovdje pred-

možemo predviđati B-ga. On ima

stavljene kao 6. generacija od Josefa, Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

neuobičajeno dug zapis o porijeklu)

Muškarca bez djece nasljeđuju nje-

njegov ulazak u zemlju bila opoz-

pristupaju Mošeu, Elazaru HaKohe-

gova braća, a ako nema braće, naj-

vana. Stoga, to što mu je rečeno da

nu, plemenskim vođama, i narodu,

bliža rodbina po očinskoj liniji obi-

pogleda zemlju i pripremi se za

te zahtijevaju za sebe posjed u Izra-

teljskog stabla.

smrt, dolazi kao bolni podsjetnik da

elskoj zemlji budući da njihov otac nije imao sinova. One naglašavaju da njihov otac nije sudjelovao u Korahovoj pobuni, već je umro zbog svojih vlastitih grijeha (Celofhad je vjerojatno bio onaj koji je "sakupljao šiblje" te bio pogubljen zbog skrnavljenja šabata).

Moše apelira na B-ga da donese odluku za njihov slučaj. (Komentari kažu da su dijelovi zakona o naslje-

[Rambam i Hinuh nagurali su sve

je odluka i dalje na snazi.

aspekte naljeđivanja u jednu pozi-

"I Moše progovori B-gu rekavši."

tivnu micvu; drugi koji nabrajaju

Ova jedinstvena varijacija najčešćeg

micve odvajaju neke aspekte, poput

retka u Tori stvara dramatičnu i

b’hora]

napetu atmosferu dok čekamo da

Sljedeće, B-g kaže Mošeu da se popne na Har HaAvarim i promotri Zemlju u koju on (Moše) neće ući.

Moše se potom treba pripremiti za smrt.

vidimo što će on to upitati B-ga.

Hoće li moliti za svoj život? Hoće li tražiti da mu bude dopušteno makar kratko putovanje u voljenu zemlju Izrael? Moše Rabenu moli da se na njegovo mjesto postavi ■ po-

đivanju na čas nestali iz Mošeova

Nakon što je upravo zapovjedio

pamćenja, kao kazna za neprimjere-

podjelu zemlje prema popisu i

prije svega i više svega brine o

ni komentar koji je izrekao ili da se

ždrijebu, Moše je mogao pomisliti

onima za koje je zadužen. To je dio

oda počast ovima koje su toliko vo-

da je odluka kojom je onemogućen

velike ostavštine Mošea Rabenu.

ljele zemlju Izrael – Celofhadovim kćerima – time da se zakoni o na-

sljeđivanju iznesu "njima", ili oboje.)

doban vođa. Istinski vođa naroda

B-žji odgovor na Mošeov zahtjev dolazi trenutačno. Jehošuu treba

R’vi’i – četvrta alija – 18 p’sukim

predstaviti narodu kao

(27,6-23)

Mošeovog nasljednika

B-žji je odgovor Celofhadovim kćerima pozitivan – one će dobiti kako dio koji pripada njihovu ocu, tako i dio djedovskog dijela (preciznije, dvostruki dio Heferove parcele, Celofhad je bio Heferov prvorođenac. Primijetite da su i Hefer i

i Moše ima na njega prenijeti dio svog "veličanstva". Elazar je već preuzeo ulogu,

Aharonovu i

upravo

će

Jehošua i Elazar dovesti narod u Zemlju.

Celofhad među onima koji su izašli

Hamiši – peta alija –

iz Egipta).

15 p’sukim (28,1-15)

Dalje, zakoni o nasljeđivanju ovime utvrđuju sljedeće: Sin(ovi) muškarca ga nasljeđuje.

Ako nema sinova, nasljeđuju ga kćeri. (Kada čovjek ima i sinove i kćeri, njegovi sinovi nasljeđuju i odgovorni su da svime potrebnim snabdijevaju kćeri, makar to značilo da idu i prose od vrata do vrata.)

Strana 4

Čitava ova alija sačinjava čitanje iz Tore na Roš hodeš koji pada tijekom tjedna. Prvi dio sadrži micvu o Dnevnim

žrtvama,

jedna

ujutro i jedna prije večeri. (Sve ostale korbanot – izuzev korban Pe-

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

saha – prinosile su se između dva

rektan način.

"t’midim".)

Zatim dolazi Musaf Jom kipura.

Potom Tora govori o "prinosu

Svi su hagim predstavljeni ovdje, te

Musaf" za šabat – dva janjeta. U

prethodno u Emor (osim drugih re-

skladu s tim, mi molimo Musaf na

ferenci).

šabat. Musaf na Roš hodeš se sastoji od dva bika, jednog ovna, i sedam jaganjaca. Uz te "olot", treba prinijeti i jarca kao "žrtvu za grijeh". Korba-

not su popraćene vinom za lijevanice (različite količine za različite životinje), te smjesom finog brašna i ulja, poznatom kao m’nahot. Šiši – šesta alija – 27 p’sukim (28,16-29,11) Zatim Tora predstavlja musafim za praznike, počevši od Pesaha. Primijetite da je svaki dan Pesaha točna "preslika" prvog dana (za razliku od Sukota). Potom, Šavuot – koji se ov-

dje naziva Jom HaBikurim. Musaf za

Šavuot ovdje se ubraja u micve –

Š’vi’i – sedma alija – 29 p’sukim

micva Pesaha je već ubrojena u parši

(29,12-30,1)

Emor. Zatim dolazi Roš hašana, ov-

Na posljetku, musafim Sukota i

dje nazvana Jom t’rua. Njezin Musaf

Šmini acereta. Broj životinja na

također se već otprije ubraja u micve

Sukot varira od dana do dana, do

(Emor), no micva puhanja u šofar se

ukupnog broja od 70 bikova, koji je

ubraja ovdje. Budući da je Roš haša-

simbolički univerzalan broj. Ovi

na također i Roš hodeš tišri, prinose

odlomci o musafu za hagim su

se dvostruki musafim.

pojedinačni maftiri za blagdane.

Tora ne kaže: Puhat ćeš u šofar.

Sedra završava upućivanjem na

Ona nam kaže da trebamo imati Jom

druge korbanot u Mikdašu. I na sa-

t’ru’a na prvi tišreja. O tome što to

mom kraju, sažetak/ pasuk koji raz-

znači, Gemara nas uči koristeći g’ze-

djeljuje – I Moše ispripovijeda narodu

ira šava (paralelno izvođenje) za jo-

sve što je HaŠem zapovjedio. Poslje-

vel. Šofar je jedna od nekolicine mi-

dnjih 6 p’sukim ponovo se čitaju za

cvot koje Tora zapovijeda na indi-

Maftir. ■

■

Godina 15 5 Broj 42 Strana

Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 400. Posljednji od Celofhada: Obaveza izvršavanja zakona nasljeđivanja

sile u Hramu.

Ovo je prinos na vatri koji ćete prinijeti pred B-gom ... (Brojevi 28,3)

Rambam (Maimonides) smatra obavezu prinošenja obje dnevne žrtve jednom micvom. Ramban (Nahmanides), međutim, smatra jutarnju tamid i poslijepodnevnu tamid zasebnim micvos. Njegov je razlog to što obaveza za te dvije žrtve vrijedi u različito vrijeme, i one nisu međusobno isključive. (To jest, čak i ako nisu prinijeli jutarnju tamid, i dalje će zasebno biti dužni prinijeti popodnevnu tamid.)

Narodu je bilo zapovjeđeno da svaki dan prinesu dva janjeta kao korban ola (žrtvu paljenicu), jednog ujutro i jednog poslijepodne. Njih se nazivalo korban tamid, što znači "stalna žrtva", budući da se prinosila svakodnevno, dodatno uz sve žrtve koje su se prinosile za Šabes, Roš hodeš, Pesah, Jom kipur ili bilo koju drugu priliku.

Ta se micva primjenjuje u vrijeme kada je hramska služba na snazi. U Talmudu se o tome raspravlja u traktatima Tamid (osobito na str. 30b-31b) i Jomi (15a-b). Kodificirana je u Mišne Tora u Hilhos Temidin U'Musafin. Ova je micva 39. od 248 pozitivnih micvi u Rambamovom Sefer HaMcvosu.

Razlog za tu micvu sličan je onome što smo rekli o žrtvama: svrha im je da nas približe B-gu. Te su žrtve bile prinošene kontinuirano, tako da imamo stalan i trajni odnos s Njim. Ako svakog jutra i večeri pripremamo hranu za svoje tjelesne potrebe, ništa manje ne bismo smjeli učiniti za svoje duhovne potrebe.

402. A onda još: Obaveza prinošenja dva dodatna janjeta na Šabes

Čak i danas, kad nema Hrama, naše svakodnevne molitve odgovaraju tim žrtvama. "Ali," pitate se ", to vrijedi samo za šaharis i minha. Što je s maarivom? "Pa, znate da samo šaharis i minha imaju hazaras hašac, "predmoliteljevo ponavljanje" Šemone Esre? To je stoga što tiha Amida, koja se kazuje u privatnosti, korespondira s osobnim molitvama koje su Abraham, Izak i Jakov kazali u Tori.

Javno ponavljanje radi se samo za šaharis i minha jer one korespondiraju s dvije žrtve zajednice koje su se prino-

I na mlađake... (Brojevi 28,11)

... ako čovjek umre a da iza njega ne ostane nijedan sin ...

(Brojevi 27,8) 401. Dva puta dnevno, svaki dan: Obaveza da se prinese dva janjeta dnevno

A na dan subotnji... (Brojevi 28,9) 403. Dodatni puni mjesec: Obaveza da se prinesu dodatne žrtve na Roš hodeš

404. Vrlo posebno: Obaveza da se prinese dodatna žrtva na Šavuos Na dan kad donosite svoje prvine, kad donese prinos novog brašna B-gu, vaš Blagdan tjedana ... (Brojevi 28,26) 405. Glasno trubljenje!: Obaveza da se čuje šofar na Roš hašanu ... to će biti dan trubljenja u trube ... (Brojevi 29,1) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi

muški potomci imaju prednost nad ocem

73. Pozitivna je zapovijed donijeti presudu o nasljeđu [nasljeđivanju zemljišnom vlasništvu] kao što Pismo kaže: Ako čovjek umre i nema sina,

onda

ćete

prenijeti

njegovo

nasljedstvo na njegovu kćer (Bemidbar 27,3). Međutim, sin ima prednost nad kćeri; a svi nečiji

onoga koji je umro. U ovu zapovijed uključeno je [pravilo] da prvorođeni sin nasljeđuje dvostruki dio nasljeđa. A muž nasljeđuje imovinu svoje žene po zakonu učenjaka, imajući prednost nad svim ostalim u nasljeđu.

Na snazi je svuda, u svako doba. ■

muški potomci imaju prednost nad kćeri. Kći i svi njeni

Strana 6

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Po čemu je Pinehas tako poseban? Što je to u Pinehasovom ubojstvu Zimrija bilo toliko vrijedno da je zaustavilo B-žanski pomor i dalo mu poseban statusa i B-žansku naklonost?

• Da li je Pinehas svojim činom uzeo zakon u svoje ruke ili je samo slijedio zapovijedi?

Ako je ovo prvo u pitanju, zašto to nije bilo samo dopušteno, nego još i pohvaljeno?

Ako je potonje, po čemu je Pinehasov čin bio jedinstven?

Usporedite pristupe Bavlija i Sifre i poduprite svaku od mogućnosti iz stihova.

• Je li Zimrijev grijeh bio blud ili idolopoklonstvo? U kakvoj je to vezi s grijehom naroda?

Kako te različite mogućnosti utječu na vaše shvaćanje Pinehasovog postupka?

Pinehas – čin i nagrada Bemidbar 25 započinje s bludom djece Izraelove sa Moabskim ženama, što je dovelo do njihovog idolo-

Godina 15 7 Broj 42 Strana

poklonstva Baal Peoru i izazvalo B-žanski gnjev. Po Hašemovoj naredbi Moše potom naređuje Izraelskim sucima da pobiju sve koji su iskazali štovanje Baal Peoru, i čitatelj sa strepnjom iščekuje da vidi što će se dalje dogoditi.

Odjednom se Tora prebacuje na nešto drugo. Bez da nam kaže jesu li suci izvršili svoj zadatak, Tora umjesto toga pripovijeda da je čovjek (kasnije identificiran kao Zimri) doveo Midjanku u svoj šator, na očigled Mošea i naroda, da ih je Pinehas oboje usmrtio, i da se zbog toga Hašemov bijes smirio.

Koja je, dakle, veza između Zimrijevog grijeha s Midjankom i prvobitnog grijeha naroda sa Moabskim ženama, te njihovog štovanja Baal Peora? Da li je Zimrijev čin bio nešto sasvim drugo, ili je to također bio čin obredne prostitucije? Zašto se Pinehas uključio? Je li on bio jedan od prvotnih sudaca koje je Moše zadužio da izvrše smrtnu kaznu ili je postupio na vlastitu inicijativu?

I kako je zapravo Pinehasov čin uklonio Hašemov gnjev i zaustavio

pošast koja je počela zbog prvobitnog grijeha s Peorom?

Savez s Pinehasom Pinehasov čin ne samo da je uspio poštedjeti naciju daljnje katastrofe, već je njemu priskrbio poseban status i B-žansku naklonost:.

Ovi stihovi izazivaju dodatna pitanja: Što je bilo toliko jedinstveno hvalevrijedno u Pinehasovom nasilnom činu što mu je priskrbilo vječni savez mira i svećeništva?

Ako je Pinehas samo slijedio zakone Tore, čime je zaslužio takvu iznimnu nagradu? A ako nije, što mu je dalo za pravo da uzme zakon u svoje ruke, da ne spominjemo da je još bio i nagrađen za krv koju je prolio?

I osim toga, što su ta B-žanska obećanja nadodala onome što je Pinehas već posjedovao na osnovu svog svećeničkog porijekla? ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Tamid i aceret

U ovotjednoj parši (Pinhas) nalazimo opis dnevne žrtve - ‫מ ״‬

tamid

(Bamidbar 28,2). Prošle nedjelje, na 17. tamuza (zapravo 18., budući je 17. pao na šabat), prisjećali smo se

prekida kontinuiteta žrtve tamid. Što znači riječ tamid?

U suvremenom hebrejskom tamid se uglavnom prevodi kao "uvijek". I zapravo, većina prijevoda prevode taj pojam kao "neprekidna žrtva."

■

Međutim, Jacob Milgrom u JPS-ovom prijevodu Brojeva prevodi ga kao "redovita žrtva paljenica" pa piše "Tamid znači 'redovito,' ne 'trajno, vječno'." U fusnoti on nastavlja:

odnosi na žrtvu paljenicu

svakoga dana kako bi se

koja se prinosila dva puta

njime upalila menora.

svakoga dana, dok je eš ta-

Cassuto se također slaže s Raši-

Upravo kao što se aruhat

mid vatra koja neprestano

tamid (2. Kraljevima 25,29-30)

gori na žrtveniku i nikada

odnosi na hranu redo-vito

se ne gasi. Što se tiče ovog

Riječ tamid u sebi nosi dvije mo-

posluživanu na kralje-voj

slučaja, stih 21 i Lev 24,3

guće interpretacije: ona može zna-

trpezi,

(Ezek

izričito navode da su svje-

čiti 'kontinuirano, bez prekida' - to

39,14) znači "redovno zapo-

tiljke trebale gorjeti od ve-

jest, svjetiljke se nikada neće gasiti,

sleni ljudi" (N. H. Snaith,

čeri do jutra. Nadalje, I Sa-

ni danju niti noću; ili može značiti

Leviticus and Numbers) a

muelova 3,3

da

'redovito' - to jest da će svjetiljke

ner tamid (Izl. 27,20) se od-

"svijećnjak B-žji još ne bija-

gorjeti svake noći; niti jedne noći

nosi na redovito paljenje

še ugašen (izašao)" u sveti-

njihovo svjetlo neće izostati – kao u

menore svake večeri.

štu u Šilu. Prema tome, kao

izrazu

Međutim, Milgromov kolega iz

što Raši i Ibn Ezra zapaža-

žrtva paljenica']. Prema osnovnom

JPS-ovog kompleta, Nahum Sarna,

ju, ner tamid znači svjetiljka

značenju teksta, drugi je smisao

malo je fleksibilniji u svom komen-

koja se redovito pali svake

vjerojatniji, jer u retku 21 stoji: 'od

taru na ner tamid u JPS-ovoj Knjizi

večeri. Međutim, Josephus,

večeri do jutra'; tako je i u Lev 24,3;

Izlaska. On prevodi ‫מ ״‬

govoreći o Drugom hramu,

usporedite nadalje Izl 30,7-8, te I

piše da je na svjećnjaku

Sam 3,3 'A svjetiljka G-s-podnja još

"svjetlo koje se nikada ne

ne bješe bila ugasla.' Tijekom dana

gasi, ni danju ni noću".

nije bilo potrebe za svjetlom svjeć-

Ramban je mišljenja da je

njaka, jer je dovoljno svjetla izvana

ner tamid

stalno

ulazilo kroz prozor; uostalom, sve-

upaljena svjetionica s koje

ćenici su mogli podignuti prozor i

se uzima svjetlo u sumrak

tako osvijetliti unutrašnjost svetinje.

'anšei tamid

‫לד לע ״נה״‬ kao "za redovitu potpalu svjetiljki", te u svom komentaru piše: Hebrejski značiti

"s

pravilnošću"

tamid

može

nepogrešivom ili

"nepre-

stano." Tako se olat tamid Strana 8

spominje

uistinu

jem. Na Šmot 27,20 on piše:

‫מ‬

‫ ל ״‬olat tamid ['trajna

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik Tamid

Baš kao što postoji neslaganje o značenju tamida, postoji i određen broj mišljenja o njegovom etimološkom porijeklu. Klein navodi nekoliko:

niz mišljenja: a) Skupština, okupljanje: U Ješajahu 1,13, nalazimo riječ acara ‫צהד״‬ koja ima ovo značenje. Onkelos tu riječ prevodi kao ‫ נמש‬keniš - "okup-

Vjerojatno potječe od osnove ‫ ע‬,

ljanje", što je povezano s riječju ‫במ ״‬

koja je povezana s arap. madda (= on

‫ ד נס‬- beit hakneset, doslovno "kuća okupljanja".

je protegnuo, proširio; on je produžio, učinio da nastavi dalje), dosl.:

"on je odmjerio" (= heb.

'on je

odmjerio'). Prema Hommelu, ‫מ‬

je

povezano s arap. ta'mid (=učvršćivanje, uspostava), inf. od 'ammada (= on je učvrstio, postavio). Geiger i

b) Obustava rada: Gemara daje

ovo tumačenje u Hagiga 9a i 18a:

‫ ״ צעה״‬-‫ צה ״‬aceret – prestani vršiti posao". Ovo je mišljenje Ibn Ezre i Sforna.

"-‫שממ ״ לא ד״‬

skraćeni oblik

c) Odgoda: Ovo je Rašijevo tuma-

‫מ‬ , od (=stajati.) Driver ga izvodi iz osnove ‫ ע‬koja se pojavljuje u arap. mada (=on je povećao).

čenje, temeljeno na Midrašu, gdje

Perles vide u ‫מ ״‬

nas B-g traži da ostanemo s njime jedan dan dulje. Radak u Sefer Hašorašim zauzima sličan pristup, i

aceret

kaže da su oni koji su došli u Jeru-

i aceret

povezana je s riječju "exodus".) Bula u Daat Mikra Vajikra kaže da se to značenje može dobro primijeniti na posljednji dan Pesaha i Šavuota – koji zaključuje razdoblje Omera.

Jastrow taj pojam definira kao "svečano okupljanje na završetku sezone blagdana, završna gozba".

Od današnjih jezičnih stručnjaka,

Steinberg i Klein se slažu s "obustavom rada", dok Kaddari nudi "okupljanje".

Ideja da aceret ima više od jednog tumačenja može nam pomoći da razumijemo različitost u tekstu molitve Jaale v'javo. Kada spominje Šmini Aceret, nusah aškenaz kaže:

‫במעם״דש מנמ״חג״ד צה ״דזד‬ dok nusah sefard veli:

Nakon Sukota dolazi ‫שמיני עצרת‬

zalem za Sukot bili tamo zadržani

Šemini Aceret. Taj pojam prvi puta

jedan dan dulje. Rav David Tzvi

nalazimo u Bamidbar 29,35:

Hoffman piše da dok su ranija zna-

Verzija nusah aškenaza odnosi se na

čenja bila pronađena u drugim knji-

hag aceret – samostalni blagdan, što

gama Biblije, u Tori ‫ צה״‬znači jedi-

odgovara definiciji "okupljanja" ili

no "odgoditi, zadržati". Suvremeni

"obustave rada".

‫ֶד״ל ֶ ם‬ ָ ‫״ת ְּׁדמ‬, ִ ‫ ֲ ֶצ ֶה‬--‫״ד ְּׁש ִ ִמנמ‬,‫ּיֹום‬ ַּ ‫ַּב‬ "Osmog dana imat ćete aceret" Isto tako ga nalazimo spomenutog

hebrejski glagol ‫" – ל צעה‬uhapsiti, pritvoriti" povezan je s ovim zna-

u Vajikra 23,36:

‫״‬...‫ֶד״ל ֶם״‬ ָ ‫קֹ ֶ ׁש״מ ְִּׁדמ‬-‫ּיֹום״ד ְּׁש ִ ִמנמ״ ִ ְּׁק ָהא‬ ַּ ‫ַּב‬ ‫״לֹא״ ַּ ֲ ׂשּו‬,‫ ְּׁ ֶלא ֶ ״ ֲ בֹ ָ ד‬-‫ ָכל‬--‫״״דעא‬ ִ ‫ֲ ֶצ ֶה‬

čenjem.

‫במעם״דש מנמ״ד צה ״דחג״דזד‬

Verzija u nusah sefard, međutim, navodi "aceret haga", u kojem izgleda da se hag odnosi na Sukot. Stoga bi

d) Završetak, okončanje: Na taj

spomenuti aceret bio ili završetak

"Osmoga dana neka vam je sveta

način Septuaginta prevodi tu riječ

Sukota, ili jedna dodatna odgoda

prigoda ... to je aceret, nećete raditi

na grčki: exodion, što znači "finale" (i

nakon sedam dana Sukota. ■

na svojim poslovima" Posljednji dan Pesaha nazvan je aceret u Devarim 16,8:

‫״ ֲ ֶצ ֶה‬,‫ּיֹום״ד ְּׁש ִבמ ִ מ‬ ַּ ‫ּוב‬ ַּ "Na sedmi dan, aceret" Osim toga, u rabinskom je hebrejskom, praznik Šavuota poznat kao Aceret. Što je aceret? Vjerojatno vas neće iznenaditi kada pročitate da postoji Godina 15 9 Broj 42 Strana

Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Kruna koju svi mogu nositi I Mojsije zamoli G-spoda: G-spod, B-g svega životnog daha u svakom tijelu, neka bi postavio nad zajednicom čovjeka, koji će pred njima odlaziti i dolaziti, koji će ih izvoditi i uvoditi, da zajednica G-spodnja ne bude kao ovce koje nemaju pastira."(Br 27,15-17) Mojsije je vidio anđela smrti. Miriam je umrla. Aron također. I B-g je rekao Mojsiju, "i ti ćeš biti pribran svome narodu, kao što je bio i tvoj brat Aron." (Br 27,12-13), tako da je on znao da mu nije suđeno da živi dovoljno dugo da bi prešao Jordan i ušao u zemlju. Tko će biti njegov nasljednik? Je li on razmišljao o tome?

Sa dubokom pozornošću, mudraci su primijetili odjeljak koji prethodi ovome. Riječ je o priči o Celafhadovim kćerima, koje su smatrale da imaju pravo na nasljeđivanje u zemlji, unatoč činjenici da je nasljedstvo išlo muškom linijom, a njihov otac nije iza sebe ostavio sinove.

Mojsije je njihov zahtjev iznio pred B-ga, i On je odgovorio da im to ima biti dano.

S time u pozadini, midraš tumači Mojsijeve misli kad iznosi svoj vlastiti zahtjev pred B-ga, da bude postavljen nasljednik: Što je Mojsiju dalo povoda da iznese svoj zahtjev nakon što je proglasio red o nasljeđivanju? Upravo to što su Celafhadove kćeri dobile nasljedstvo svog oca, Mojsiju je dalo da misli: Ovo je pravo vrijeme da iznesem svoj zahtjev. Ako kćeri nasljeđuju, tada je sigurno ispravno da moji sinovi naslijede moju slavu.

Sveti, da je blagoslovljen, mu je rekao, "Onaj tko čuva smokvu, jest će od njenog ploda" (Izr 27,18). Tvoji sinovi dokono su sjedili i nisu učili Toru. Jošua ti je vjerno služio i iskazao ti veliku čast. On je ustajao rano ujuStrana 10

tro i do kasno u noć ostajao u Šatoru Sastanka. On je uređivao klupe i širio prostirke. Budući da ti je služio svom svojom snagom, on je zaslužio da služi Izrael, jer neće izgubiti svoju nagradu.

To je neizrečena drama ovog poglavlja. Ne samo da Mojsiju nije bilo suđeno da uđe u zemlju, već je također bilo određeno da gleda svoje sinove kako su izuzeti od nasljedstva.

To je bila njegova druga osobna tragedija.

Ali upravo ovdje po prvi puta nalazimo jednu od najmoćnijih tvrdnji judaizma. Biblijski Izrael imao je svoje dinastije. I svećenstvo, i kasnije kraljevstvo, prelazilo je s oca na sina. Ipak, od samog početka postojala je čvrsta linija jednakosti u judaizmu. Ironično, ona je najmoćnije izražena kroz usta pobunjenika, Koraha: "Sva je zajednica sveta i G-spod je u njenoj sredini. Zašto se onda ti (Mojsije) postavljaš iznad zajednice?" (Br 16,3).

No, nije samo Korah dao glas takvom osjećaju. Čujemo to i u riječima samog Mojsija: "Kada bi sav narod G-spodnji bio sastavljen od proroka i kad bi B-g svima dao Svog duha" (Br 11,29). Čujemo to ponovo i u Haninim riječima, kada zahvaljuje za rođenje svog sina: G-spod daje siromaštvo i bogatstvo; On ponizuje i On uzvisuje.

On siromaha diže iz praha i podiže potrebitog iz pepela; On im daje da s velikašima sjede i u nasljedstvo im daje prijestolje časti. .

(1 Sam 2,7-8) To je uključeno i u veliku zapovijed o svetosti: "G-spod reče Mojsiju, 'Govori cijeloj izraelskoj zajednici i reci im: Budite sveti, jer sam Ja, G-spod vaš B-g, svet'" (Lev 19,2).

To nije poziv prorocima ili svećenicima – svetoj eliti – već cijelom narodu. Unutar judaizma postoji duboki instinkt jednakosti: koncept

naroda sastavljenog od pojedinaca od kojih svaki sa jednakim dostojanstvom stoji u B-žjoj prisutnosti.

Korah je manje bio u krivu u tome što je rekao, nego u tome zašto je to rekao. On je bio demagog koji je pokušavao dosegnuti moć. Ali uvukao se u dubok rezervoar popularnog osjećaja i religioznog principa. Židove nikad nije bilo lako voditi jer je svaki od njih pozvan da bude vođa.

Ono što je Korah zaboravio jest da biti vođa također znači biti i sljedbenik. Vodstvo podrazumijeva učeništvo. To je ono što je Jošua znao i što ga je dovelo do toga da bude izabran kao Mojsijev nasljednik.

■ Ta tradicija sažeta je u poznatom Majmonidesovom proglasu: Izrael je okrunjen s tri krune – krunom Tore, krunom svećeništva i krunom kraljevstva. Kruna svećeništva dodijeljena je Aronu i njegovim potomcima. Kruna kraljevstva predana je Davidu i njegovim potomcima.

Ali kruna Tore je za cijeli Izrael. Tko god želi, neka dođe i uzme. Nemojte misliti da su ostale dvije krune veće od krune Tore… kruna Tore je veća od preostalih dviju kruna.

To je imalo značajne društvene i političke posljedice. Kroz većinu biblijskih era, sve tri krune bile su na snazi. Uz proroke, Izrael je imao kraljeve i aktivno svećenstvo koje je služilo u Hramu. Princip dinastije – vodstva koje je prelazilo s oca na sina – još uvijek je dominiralo dvjema od triju uloga. Ali nakon uništenja Drugog Hrama, kraljevstvo i funkcionalno svećenstvo je nestalo.

Vodstvo je prešlo na mudrace koji su sebe vidjeli kao nasljednike proroka.

Rabini sebe vide kao nasljednike proroka, prije nego kao nasljednike svećenika. U biblijskom Izraelu, svećenici su bili primarni čuvari i učitelji Tore. Zašto se rabini nisu vidjeli kao nasljednici Arona i sveDivrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Kruna

ćenstva? Odgovor bi mogao biti ovaj: Svećenstvo je bilo dinastija. Za razliku od toga, proročko vodstvo nikad nije bilo unaprijed predviđeno. Dokaz je Mojsije. Sama činjenica da ga njegova djeca nisu uspjela naslijediti kao vođe naroda možda je bila velika žalost za njega, ali je bila velika utjeha za sve ostale. To je značilo da svatko, učenjem i posvećenjem, može dosegnuti rabinsko vodstvo i krunu Tore.

Stoga u izvorima nalazimo paradoks. S jedne strane, Tora je opisana kao nasljeđe: "Mojsije nam je dao Toru kao nasljeđe (moraša) Jakovljeve zajednice" (Pnz 33,4). S druge strane, mudraci su inzistirali na tome da Tora nije nasljeđe: "R. Jose je rekao: Pripremite se na učenje Tore, jer vam ona nije dana kao nasljedstvo (jeruša)" (Mišna Avot 2,12).

Najjednostavnije rješenje proturječnosti jest u tome da postoje dvije vrste nasljeđa. Biblijski hebrejski sadrži dvije različite riječi za ono što prevodimo kao nasljedstvo: jeruša/ moraša i nahala. Nahala je vezana uz riječ nahal, "rijeka." Ona označava nešto što se automatski prenosi s generacije na generaciju, kao što rijeka teče nizvodno, jednostavno i prirodno. Jeruša dolazi iz korijena jaraš, što znači "uzeti u posjed." Ona je vezana uz nešto na što imaš legitimno pravo, ali za što ti je potrebna pozitivna akcija kako bi to stekao.

Nasljedna uloga, poput vojvode ili grofa, prenosi se s oca na sina. Isto je i sa obiteljskim poslom. Razlika je u tome što prvo ne zahtjeva nikakav trud od nasljednika, ali drugo zahtijeva težak rad kako bi posao i nadalje zadržao svoju vrijednost.

Tora je poput posla, a ne poput uloge. Ona se mora zaslužiti ako je se želi održati.

Mudraci su to lijepo izrazili: "'Mojsije nam je dao Toru kao nasljeđe (moraša) Jakovljeve zajednice' – ne čitaj 'nasljeđe (moraša)', nego 'zaručnicu (meorasa)'" (Berahot 57a).

Jednostavnom promjenom izgovora

Godina 15 11Broj 42 Strana

koju svi mogu nositi

– pretvaranjem šina u sin, "nasljeđa" u "zaručnicu" – rabini upućuju na to da, istina, postoji odnos nasljeđivanja između Tore i Židova, ali ovo prvo moraš voljeti ako želiš to zaslužiti. Moraš voljeti Toru ako ju želiš naslijediti.

Mudraci su bili potpuno svjesni društvenih implikacija R. Joseovog proglasa da Tora "nije dana kao nasljedstvo." To je značilo da pismenost i učenje nikada ne smije postati sačuvano samo za elitu: Zašto nije uobičajeno da se od učenjaka rode sinovi koji su učenjaci?

Josef je rekao: Tako da se ne bi moglo reći da je Tora njihovo nasljeđe. (Nedarim 81a) Mudraci su stalno budno pazili na elitističke stavove prema Tori. Jednakost nikada nije očuvana bez opreza – a uistinu su postojale suprotne tendencije. To vidimo u jednoj od debata između škola Hilela i Šamaja: "Podigni mnogo učenika" – Šamajeva škola kaže: Treba poučavati samo onoga tko je mudar, ponizan, dobrih osobina i bogat.

No Hilelova škola kaže: Treba poučavati svakoga. Jer postojali su mnogi prijestupnici u Izraelu koje je privuklo učenje Tore i od njih su proizašli pravedni, pobožni, vrijedni muškarci. Sa čime se to može usporediti? "Sa ženom koja stavlja kokoš da sjedi na jajima – od mnogo jaja, možda će se izleći samo nekoliko, ali od nekoliko (jaja), neće se izleći ništa."

Nitko ne može predvidjeti tko će postići veličinu. Zato svakoga treba poučavati Tori. Kasnija epizoda ilustrira vrlinu poučavanja sviju: Jednom je Rav došao na neko mjesto na kojem, iako je on dao proglas da se posti (za kišu), kiša nije pala.

Netko je na kraju istupio pred Rava i pred aron te se pomolio, "Koji uzrokuje da

vjetar puše" – i vjetar je zapuhao. Zatim je molio, "Koji čini da kiša pada" – i kiša je pala.

Rav ga je upitao: Čime se ti baviš (tj. koja je tvoja posebna vrlina koja čini da B-g odgovara na tvoje molitve)?

On je odgovorio: Ja sam učitelj male djece. Poučavam Tori djecu siromašnih, kao i djecu bogatih. Od onih koji si to ne mogu priuštiti, ne uzimam plaću. Uz to, imam ribnjak, pa nudim ribu svakom dječaku koji ne želi učiti, tako da dođe učiti.

(Ta'anit 24a) Bilo bi krivo pretpostaviti da su ti stavovi prevladavali na svim mjestima u svim vremenima. Nijedan narod ne postiže savršenstvo. Stav učenja nije jednako proširen unutar neke skupine. Uvijek postoji tendencija da se oni najinteligentniji i učeniji smatraju nadarenijima od ostalih te da bogati pokušavaju kupiti bolje obrazovanje za svoju djecu, nego siromasi. Ipak, do impresivne – čak značajne – razine, Židovi su pazili na to da osiguraju da nitko ne bude isključen iz obrazovanja te da škole i učitelji budu plaćeni iz javnih fondova. Kroz mnogo stoljeća, čak milenija, Židovi su bili prvi koji su demokratizirali obrazovanje. Kruna Tore uistinu je dostupna svima.

Mojsijeva tragedija bila je utjeha Izraelu. "Tora je njihovo nasljeđe." Činjenica da njegov nasljednik nije bio njegov sin, već Jošua, njegov učenik, značila je da jedan oblik vodstva – povijesno i duhovno najznačajniji od triju kruna – može postići svatko. Dostojanstvo nije privilegija koja se stječe rođenjem. Čast ne pripada onima koji imaju prave roditelje. U svijetu koji je definiran i stvoren Torom, svatko ima potencijal vođe. Svi možemo zaslužiti pravo da nosimo krunu. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Živi narod Do prebrajanja Židovskog naroda

pliciran i natovaren nerješivim pro-

Koliko god sjećanje bilo važno - a

o kojem se govori u ovotjednom

blemima i pitanjima. Mnogo nam je

svakako jest vrlo važno – samo sje-

čitanju Tore dolazi nakon dugog

lakše komemorirati mrtve nego

ćanje neće zajamčiti opstanak Žido-

niza neugodnih događaja i tragedija

nadahnuti i posvetiti se živima.

va u budućnosti. Nakon holokausta

u ovom razdoblju samog kraja njihovog putovanja po Sinajskoj pustinji. Običan način razumijevanja tog niza događaja, te popisa stanov-

ništva koji slijedi, jest da je Moše, nakon što su toliki pomrli u pustinji, morao imati točan broj Židovskog naroda prije nego li uđu u Zemlju Izrael.

No, dubljim promišljanjem, moguće je zamijetiti jednu suptilniju

Tora se još jednom koncentrira na broj živih, na naraštaj koji nije skončao u pustinji, i koji će osvojiti i naslijediti svoju obećanu domovinu,

unatoč svim teškoćama i brojnim neprijateljima. To je razlog zbog kojega Moše sada, nakon svih nevolja u pustinji, prebraja Židovski narod

je, gotovo razumljivo, da ljudi – narodi

i

pojedinci

–

postanu

kve ima koristi da nastaviš dalje, da se i dalje boriš ili čak, da živiš?"

narodu uliju duh "može se" koji će ih ponijeti naprijed.

razaranja koji su nas okruživali. Poput njih, i mi smo plakali: "Zar ne-

Lako je i gotovo razumljivo da ljudi postanu obeshrabreni

Kod njih se javlja osjećaj bespo-

vjeku koji neprestano šapuće: "Ka-

se nadnijeli nad nas, te Židovskom

koprcati se u nedaćama prošlosti.

preokreta i tragedija u životu

vati. Ima jedan unutarnji glas u čo-

rastjerali oblake pesimizma koja su

pustinji, oporavljali od tragedije i ■

niza preokreta i tragedija u životu.

ih okružuje…. i nastavlja ih okruži-

revitaliziraju same sebe, kako bi

koncentrirati se na budućnost, a ne

nakon što dođe do niza

prepuste neželjenoj stvarnosti koja

nastajanju da na neki način obnove i

Mi smo se, poput naših predaka u

obeshrabreni nakon što dođe do

moćnosti, frustacije i na koncu se

spori i Židovske države Izraela u

kako bi im dokazao da je zadatak

poruku koja je vrlo relevantna za naše vrijeme i naše okolnosti. Lako

zadatak je Židovskog naroda u dija-

ma kraja našem umiranju?" No, računajući

na

volju

onih

među

Izraelom koji su preživjeli - svakoga koji se broji i ubraja - raspoloženje

se promijenilo i naša je budućnost postala daleko svjetlija nego što

Židovski je narod, a zapravo i mnogi narodi svijeta, uložio veliki napor u komemoriranje holokausta

bismo

to

ikada

prije

mogli

i

zamisliti. To je duboka pouka kojoj nas Tora uči u ovotjednoj parši.

i njegovih žrtava. No, čak i nedavno

Jedna od vrlo aktualnih stvari u

preminuli veliki komemorator holo-

današnjem Židovskom svijetu je

kausta, Elie Wiesel, rekao mi je prije

pitanje

pedeset godina u Miami Beachu da

Budući da je mit o rabinskoj nepo-

rabinske

odgovornosti.

Malodušnost caruje ljudskom psi-

će holokaust i sjećanja na njega, mu-

grešivosti postao ukorijenjen, pre-

hom. Nažalost, nije slučajnost što je

zeji, literatura i akademske discipl-

tjeran i netočan koliko god to može

u

svijetu

ine biti od koristi jedino ako će po-

biti, on je nehotice izazvao i mnoge

depresija toliko raširena klinička

moći izgraditi snažniji, vitalniji i

druge teške posljedice. Budući da

bolest. Jer, na koncu, život je kom-

posvećeniji Židovski narod.

rabini nekim čudom nisu u stanju

današnjem

zapadnom

prepoznati budućnost i biti svjesni pravih motiva i obrazaca ponašanja onih članova općine i stranaca koji se koriste rabinskim uslugama, rabine se smatra odgovornima za ponašanje tih ljudi u njihovom budućem životu desetljećima kasnije.

Sjećam se da sam se kao mladi Strana 12

Divrej Tora

Rabbi Berel Wein:

(nastavak s 12. stranice)

Živi narod

rabin ponosio činjenicom da se za

teškim okolnostima. Danas poseg-

prvih dvadeset godina moje rabin-

nuti za time iz sumnjivih razloga za

ske karijere niti jedan par kojem

nas je vrlo upitan i nesretan podsjet-

sam ja obavio obred vjenčanja nije

nik na nemoć rabinskog vodstva

razveo. Počeo sam vjerovati da po-

našeg vremena.

sjedujem neku vrstu nebeske magi-

Pripisivati proročke i psihičke

čne moći i da je jednostavno moj čin

moći vjerskim vođama često puta

na obredu vjenčanja sam po sebi

rezultira još većom tragedijom. Ži-

garancija da će par živjeti zajedno sretno do kraja života.

da se tu konverziju ne može i ne

Ova moja arogantna i neosnovana pomisao o samome sebi u posljednjih se nekoliko desetljeća teško obrušila na mene, kada se, nažalost velik broj parova - koji su nesumnjivo voljeli jedno drugo i planirali živjeti zajedno za cijeli život razveo,

ponekad

i

uz

mnogo

gorčine i žuči.

kakvu odgovornost za ovaj kasni

raspad braka. Moj me racionalni ja potpuno razriješio odgovornosti. Ja nisam prorok i svoju sam dužnost izvršio vjerno prema židovskoj halahi i tradiciji. Činjenica da je par godinama kasnije odlučio okončati svoj brak nije moja krivica i ni na koji način ne poništava obred vjenčanja koji sam učinio. Želim stoga ovu ideju i ovaj stav primijeniti na trenutni spor u vezi konverzije na judaizam, izvršen u dobroj vjeri i prema slovu halahe.

Ako desetljećima kasnije nakon obreda konverzije, pa čak ukoliko do toga dođe i relativno brzo nakon konverzije, preobraćenik se iz bilo razloga

prestane

strogo

pridržavati Židovskog zakona ili običaja, da li to poništava sam prethodni obred konverzije? Čini mi se da je samo po sebi jasno Godina 15 13Broj 42 Strana

koji je izvršio konverziju smije držati odgovornim za kasnije odstupanje od pridržavanja propisa toga preobraćenika. Rabinski sud koji vrši konverziju može se povoditi samo za onime što vidi u trenutku konverzije.

Ako je uvjeren da će potencijalni

Često sam se pitao snosim li ja

kojeg

smije poništiti, niti se rabinski sud

preobraćenik voditi Židovski život i držati se Tore, onda je ispunio svoju

obvezu. On ne može zaviriti u budućnost i sa sigurnošću znati kako će se preobraćenik ponašati kasnije u životu. On može samo učiniti prosudbu, a ona je uvijek podložna greškama koje prate svaku ljudsku prosudbu, o tome koliko je iskren i predan potencijalni obraćenik koji u tom času stoji pred njima.

U najvećem broju slučajeva, većina obraćenika ostaju iskreni i angažirani Židovi. No, uvijek će biti iz-

nimnih slučajeva kada postaje očito da je obraćenik nekako promijenio mišljenje ili barem svoj način ponašanja. Krajnje je nategnuto pokušati obezvrijediti valjani halahički proces konverzije zbog kasnijeg ponašanja obraćenika.

Retroaktivno poništenje konverzije rijetko je kada bivalo dopušteno u Židovskoj tradiciji, i jedino u vrlo

dovska nam tradicija govori da

među nama nema proroka, budući da je proroštvo nestalo sa Židovske scene prije nekoliko tisućljeća. Oni koji se drže sveznajućima riskiraju da ih se kasnije smatra odgovornima za ponašanje njihovih učenika, članova zajednice i javnosti kojoj se obraćaju i na nju vrše utjecaj.

Još davno smo bili upozoreni da "mudri ljudi trebaju oprezno baratati svojim riječima," a naravno i svojim djelima. Nema tog rabina na

svijetu koji nije, u ovom ili onom trenutku, napravio pogrešku u prosudbi, govoru ili obavljanju vjerskih obreda. Pogrešivost ljudskih bića čak i najvećih među ljudskim bićima - je dobro ustanovljen princip s brojnim za nas zabilježenim primjerima u Bibliji i u Talmudu.

Svi smo mi odgovorni za posljedice

svojih

grešaka.

Međutim,

Talmud nas jasno uči da "sudac može donijeti odluku samo na osnovu onoga što vidi u trenutku kada donosi svoju odluku." Nebesa na

kraju

mogu

ispraviti

sve

pogreške, ali neće se sve pogreške pojaviti u kartoteci onoga koji nije mogao predvidjeti budućnost. Ta je sposobnost zanimljiva samo samim nebesima. Šabat šalom ■

Strana 13

Rabbi Dovid Goldwasser:

Iskreno vaš

"Sklapam s njim Savez mira ... i savez vječnoga svećeništva" (Bamidbar 25,12-13) Za razliku od bilo kojeg drugog zakona u Tori, čin zelotizma je reguliran

drugačijim

mjerilima.

Talmud (Sanhedrin 82a) navodi da

zelota, ako zatraži savjet da li da kazni prekršitelje, ne treba uputiti da to učini.

Ranije smo doznali da Zimrijev drski čin Moše nije kaznio jer je taj

■

zakon od njega i starješina bio skriven.

Pinhas

se,

međutim,

prisjetio onoga što je naučio od

Jesod Ha'Avoda kaže da jedino

znao pravi razlog?

osoba sama zna djeluje li s pravim

Hasam Sofer objašnjava: da je

namjerama ili ne. Aijn HaNitzchi

Pinhas djelovao potaknut odma-

dodaje da nitko drugi ne može

zdom ili krvnom osvetom, ne bi us-

razlučiti vode li osobu doista iskreni

pio preusmjeriti Hašemovu ljutnju.

motivi. Zbog toga je Moše Rabeinu

Zelotizam koji potječe iz nekog

rekao Pinhasu da osobno mora

skrivenog motiva, samo bi pojačao

je

ispitati svoje namjere kako bi se

Hašemov gnjev.

hvaljen i idealiziran na početku ove

utvrdilo djeluje li isključivo u svrhu

parše, a on je nagrađen savezom

zaštite

Zato

Tora potvrđuje Pinhasovu iskre-

mira i savezom vječne kehune

Talmud navodi da se zelotu koji

nost, da je njegov čin zelotizma bio

(svećeništva).

traži savjet, ne može savjetovati da

posve u čast Hašema, kada kaže

nastavi.

(25,11): "Njegov zelotizam Me je

Mošea, da zakon Tore daje dozvolu "zelotu da ga ubije." Zato mu je

Moše rekao, kao što Raši navodi: "Neka onaj tko čita slovo, bude onaj koji će ga izvršiti."

Doista,

Pinhasov

zelotizam

Unatoč

nečijem

osobnom žaru ili sklonosti, nije svatko na račun svoje predanosti,

ovlašten djelovati kao zelot. Samo osoba koja je dosegla najvišu razinu svetosti

i

pravednosti,

čije

su

namjere isključivo u korist Nebesa, bez ikakvih skrivenih motiva, ima dozvolu nastaviti na taj način. Svaki nečisti

motiv,

ljubomora

ili

netrpeljivost diskvalificiraju ga da postane zelot.

Strana 14

Hašemove

časti.

Zimri je bio princ iz plemena

Or HaHaim ističe da, u stvari,

osvetio."

Šimon. Bilo je mnogo onih koji su

Raši komentira Pinhasove pretke,

žudjeli za njegovim položajem i

unatrag do Aharona HaKohena, što

možda bili čak prikladniji. Bilo je

se citira u pasuku, te navodi da su

onih koji su ga prezirali, koji ga nisu

druga plemena bacala ljagu na

voljeli ili su jednostavno bili lju-

Pinhasa, govoreći da mu je djed po

bomorni na ono što je imao. To je

majci tovio telad za avoda zara, a

bio pogodan trenutak za takve

baš on, od svih ljudi, ima smjelosti

pojedince da djeluju iz mržnje, a

ubiti Zimrija, koji je nasi. Slonim u

navodno, u korist Nebesa. Tko bi

Divrei Šmuel to obrazlaže baš u Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Iskreno vaš

ovom kontekstu. Zar ševatim ne

Rov je pažljivo pročitao pismo i

znaju da je Zimri zaslužio smrt zbog

odbio ga potpisati. Objasnio da će

svog besramnog čina? Međutim,

predsjednik izraelske vlade uskoro

kaže Divrei Šmuel, oni pokušavaju

otići u službeni posjet Vatikanu.

nametnuti mišljenje da Pinhasove

Sigurno će imati ovo pismo u ruci i

namjere baš nisu sasvim jasne.

pokazati ga Papi kako bi mu se

Prokazali su ga zato što je potomak

dodvorio. Tim pismom bi jasno

obitelji mesara, što sigurno ukazuje

pokazao da, iako su američki rabini

na

snažno

prirodnu

sklonost

ubijanju.

prosvjedovali

izraelskoj

Tvrdili su da, baš kao što je Zimri

vladi, i unatoč činjenici da je Država

zalutao

je

Izrael židovska država, njegova

posrnuo u ubojstvo. Upravo zato

vlada ipak od srca omogućava

nam je pasuk morao reći da Pinhas

vjerske slobode i slobodu izraža-

potječe od Aharona HaKohena, koji

vanja drugima.

u

nemoral,

Pinhas

je volio mir i težio mu.

Veliki

roš ješiva,

"To će biti ozbiljno oskvrnuće Jichak

Hašemovog imena," zaključio je

Hutner, donosi svjedočanstvo shva-

Satmar Rebe, "i ja ne želim u tome

ćanja i predviđanja Satmar Rebea,

sudjelovati."

rabin

rabina Joela Teitelbauma.

Zeloti su osjećali da ih je Rov

Jednom su dva glasnika, kana'ima

jednostavno odgurnuo i da pismo

(zelota) poslani iz Erec Jisroela raz-

ne želi potpisati iz drugih, osobnih,

motriti problem (katoličkih) misi-

razloga. Nikad im nije palo na

onara s gedolima u Americi. Mi-

pamet da je Satmarovo predosje-

sionari su postali veoma jaki u

ćanje bilo oštroumno.

Svetoj zemlji i putovali su uzduž i popreko

kako

bi

indoktrinirali

druge svojom dogmom. Rabanim iz Erec Jisroela predložili su rabanima u Americi da napišu premijeru pismo

u

kojem

■

se

protive

aktivnostima misionara.

Nekoliko tjedana kasnije stvari su se odigrale upravo kao što je Satmar Rebe predvidio. Došlo je do susreta između Pape i članova izraelske

vlade. Javno je objavljeno prosvjedno pismo koje su potpisali članovi američkog Rabinata. Ekstremisti su

U pismu se izražavalo žestoko

tad bili zahvalni na Satmarovom

protivljenje radu misionara među

oštroumlju. Postoji vrijeme za zelo-

građanima Erec Jisroela. Odlučeno

tizam i vrijeme za suzdržanost; sve

je da se među potpisnike ovog

mora biti pod vodstvom Tore. ■

povijesnog pisma uključi i Satmar Rebea. U njegov dom je poslano

Prevela Doolores Bettini

■ ■

izaslanstvo da zatraži njegov potpis.

Godina 15 15Broj 42 Strana

Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Ne morate mi zahvaljivati Pinhas je nagrađen za svoju odva-

– sutra ću te ubiti i nitko neće

žnost iz prethodne parše time što je

pružiti ruku da ti pomogne. Što je

postao svećenik.

sa zahvalnošću? Do sutra će nestati.

B-g zapovijeda Mojsiju da napa-

Sjećam se da mi je moj rabi, Rabbi

dne Midjance kao osvetu za njihov

Weinberg z“l, govorio da mu je, pri-

uspješan pokušaj da zavedu židov-

je 60 godina, kada je odlazio iz

ski narod u štovanje idola i druga

Amerike u Izrael, njegov rabin dao

odvratna ponašanja.

tri savjeta. Jedan od njih bio je da ne očekuje zahvalnost za ono što čini.

Raspravlja se o podjeli zemlje

Ja pokušavam živjeti prema tom

Izrael među plemenima.

savjetu i kada to činim, nisam razo-

Pet kćeri Celafhada – čovjeka koji

čaran! I ponekad sam čak ugodno

je umro u pustinji, a nije imao sino-

iznenađen. ALI – i to je vrlo važno ■

va – dolaze pred Mojsija kako bi

za mene – samo zato što ne primam

tražile od njega pravo na nasljed-

zahvalnost, to nije razlog da ju ja

stvo. One vjeruju da je Mojsije učinio pogrešku i Mojsije pita B-ga o

Bio sam pomalo zapanjen time.

tome, a B-g odgovara u njihovu ko-

Naravno da primarna hvala ide

rist. Kćeri mogu primati nasljedstvo

B-gu – i to vrijedi za sve. Ali uopće

kao i sinovi. Odjeljak završava sa

ne zahvaliti čovjeku? Ne dati mu

žrtvama za svaki blagdan.

nikakvo priznanje za ono što je

Jednom sam vodio zanimljivu raspravu. Jedan mi je čovjek rekao da je njegov brat imao transplantaciju koštane srži u kojoj se koristila koštana srž donatora. Donator je tre-

učinio? Bio sam iznenađen.

Kada je moj rabin odlazio iz Amerike u Izrael, njegov mu je rabin dao tri savjeta.

Jedan od njih bio je da

njegova je koštana srž izvađena pod

ne očekuje zahvalnost

anestezijom. Ne znam kako vama,

za ono što čini.

bratu kazao da je to što je taj čovjek učinio nevjerojatno i da mu treba dati veliku, veliku zahvalu. Na to je njegov brat odgovorio da nije tako, jer treba zahvaliti B-gu koji mu je poslao tog čovjeka, a ne samom čovjeku.

Strana 16

nešto za mene, ja sam zahvalan –

bez ako, bez ali, bez promišljanja.

Zahvalnost nije uvijek laka. Ona zahtijeva poniznost, a mi ljudi niZato nam nije potrebna velika isprika za to da ne budemo zahvalni. On je to učinio za sebe. On bi to ionako učinio. To je bilo jučer. Trebam biti zahvalan B-gu, a ne njemu.

Ostavit ću vas sa jednom mišlju o zahvalnosti: možete pogriješiti ako

ali meni to zvuči kao ogromna stvar

Čovjek mi je rekao kako je svom

jedno o drugome. Kada netko učini

smo uvijek baš najbolji u poniznosti.

bao doći iz Engleske u Ameriku i

koju netko može učiniti za stranca.

sam ne iskazujem. To nije ovisno

U haftari, čitanju iz proroka, od

niste zahvalni kada biste trebali biti.

ovoga tjedna čitamo priču iz vreme-

Ali nikako ne možete pogriješiti ako

na kada je Elijahu vratio židovski

ste zahvalni kada za to nema potre-

narod natrag na pravi uski put

be. Tako, ako ćete pogriješiti, učinite

nakon što su ih zaveli Baalovi pro-

to radije na strani zahvalnosti.

roci. Narod je prepoznao B-ga i bio

Šabat šalom ■

vrlo zahvalan Elijahu. Sada, u odjeljku koji čitamo, Jezebel, zla kralji-

Prevela Anja Grabar

ca tog vremena, šalje poruku Elijahu

Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Zajedništvo Duha Mojsije je zatražio Vječnog da imenuje vođu koji će ga naslijediti, "osobu koja može razumjeti i povezati se sa svakim pojedincem" (Brojevi 27,16, Raši).

Vječni je odgovorio: "Uzmi si Jošuu, čovjeka u kojem ima duha". Kako odgovor Vječnoga udovoljava Mojsijevom zahtjevu?

Ljudsko biće je kompleksno stvorenje koje se sastoji od tijela i duha.

Duh je sila koja odvraća osobu od udovoljavanja samom sebi, kako bi se posvetila višem cilju.

Osoba koja je zaokupljena zadovoljavanjem svojih vlastitih želja ne može u potpunosti suosjećati s drugima. Sposobnost povezivanja i razumijevanja svakog pojedinca zahtijeva iznimnu empatiju. Takva je empatija moguća samo kod osobe koja je duhu podredila porive za zadovoljavanjem samog sebe.

U sefardskom, siduru, u jutarnjoj molitvi piše: "Nema nadmoći čovjeka nad životinjama, osim čiste duše." Mi se možemo ponositi što smo dostojanstvena ljudska bića jedino ako našim ponašanjem upravlja duh, a ne životinjsko tijelo.

Adam - jedinstvena osoba

Pri stvaranju Vječni je dao da zemlja iz sebe dâ brojna stvorenja, i bilo ih je mnogo od svake vrste.

Adam je, međutim, stvoren kao jedna jedinka. Midraš pita: "Zašto je čovjek stvoren kao jedna jedina osoba?" i daje nekoliko razloga.

Možda je još jedan razlog zbog kojeg je čovjek stvoren kao jedna jedina osoba bio to što je Vječni imao namjeru da svaka osoba bude Godina 15 17Broj 42 Strana

jedinstvena. "Onako kako su njihova lica jedinstvena, tako su i njihovi umovi jedinstveni" (Tanhuma Pinhas 10). Barem je tako trebalo biti.

Sjećam se ljudi koje sam poznavao 1930-ih godina. Bili su to ljudi koji su početkom dvadesetog stoljeća emigrirali iz istočne Europe i oni su bili strašno jedinstveni. Mnogi su od njih bili poznati po nadimcima. Shimon je bio krasan talmid haham koji je bio poznat kao "der krumer tzaddik" (izobličeni cadik). Mordechai je bio poznat kao "Jom hašiši". Bila su dva Chaima: Chaim S. je bio "Chaim fun America" a Chaim F. je bio "Chaim fun Canada". Eliezer jedva da je poznao Humaš, a kada su uo-

Koji je moj cilj u životu? Što smatram srećom?

Kakav način života želim? čili da gleda u Zohar, od tada je bio poznat kao "Zohar hakadoš". Moshe W. je prepričavao ono što je čitao u nastavcima u Morgen Journalu o kraljici od Šebe, što mu je priskrbilo naziv "Malka Šeba". Moshe W. mora da je učinio nešto što mu je zajamčilo da ga se nazove Elifaz ben Esau.

Nadimci su simptomatično govorili o njihovoj jedinstvenosti. (Pogrdni nadimci su žaljenja vrijedni i krše halahu, no svejedno pokazuju jedinstvenost pojedine osobe.)

Umove tih ljudi nisu oblikovali masovni mediji ili odgojno-obrazovne ustanove, stoga je osobnost svakoga od njih bila jedinstvena jednako kao i njihovi otisci prstiju i DNK. Svaka je osoba mislila za sebe samu, a ipak je bilo iznenađujuće malo razjedinjenosti.

Mi danas blokovski glasamo i blokovski razmišljamo. Na nas utječu masovni mediji, velike korporacije i čelnici obrazovnih institucija. Štoviše, odgojno-obrazovni sustav se kritizira jer tjera sve učenike u središte krivulje, što rezultira osrednjošću i uniformiranošću. Prepuštamo se svakom prohtjevu koji prevlada. Naše umove formiraju svi osim nas samih.

Doista postoje pravila i principi kojih se svi moramo pridržavati, ali unutar tih parametara postoji dovoljno prostora da budemo ■svoji.

Koji je moj cilj u životu? Što smatram srećom? Koje su moje jedinstvene sposobnosti koje bih trebao razvijati? Kakav način života želim?

Poslušajte riječi Rav Shlomoa Wolbea. "Svaki je pojedinac, poput Adama, čitav svijet. Postojanje milijardi ljudi ne umanjuje jedinstvenosti svakog pojedinca. Svaki je pojedinac neponovljivi fenomen.

Svaka osoba bi trebala znati: 'Ja, sa svojim snagama i talentima, crtama lica i karakternim osobinama, jedinstven/a sam na svijetu. Među svim onima koji danas žive i koji su živjeli u svim prošlim naraštajima, nije postojao niti će do kraja vremena ikada postojati itko poput mene. Vječni me poslao na svijet s jedinstvenom misijom koju ne može ispuniti nitko drugi, jedino ja u mom jednokratnom životu'" (Alei Shur vol.2, str.71) Možda je lakše i jednostavnije slijediti instinkt krda. To će nas poštedjeti potrebe da razmišljamo sami za sebe. Međutim, ako je sreća rezultat samoostvarenja, možda mi radi komfora žrtvujemo svoju vlastitu sreću.■ Strana 17

Rabbi Shlomo Carlebach:

Pripovjedač Smiri svoj um (Likutei Moharan Tinyono 10) Ma šehaolam rehokim meHašem jitbarah veainam mitkarvim eilav jitbarah.

Hu rak mehamas šeain lahem jišuv hadaas.

Zašto je svijet tako daleko od B-ga? Oni nemaju jišuv hadaat, nemaju vremena za razmišljanje. Jišuv znači sjesti, a daat znači um. Kada želite razmisliti o nečemu, sjednete, tako da vam um bude opušteniji.

Ljudi nikada ne daju svom umu da sjedne. Zašto to ne čine?

Vehaekar – lehištadel lejašev acmo hejtejv: Ma hatacihlit umikol hataavot umikol injanei haolam haze?

Zato što kad bi sjeli i dali svom umu priliku da razmisli, zapitali bi se, "Što imam od sveg svojeg svjetovnog truda?"

Postoje određene vrste želja koje imaju veze s mojim tijelom, a postoje i želje koje su izvan mene, poput časti i uspjeha, koji sa mnom nisu povezani fizički, ali su svejedno povezani sa mnom. I što ja imam od svega toga?

Kad bi ljudi razmislili o tome, shvatili bi da ništa ne dobivaju od stvari koje žele. I onda bi se najvjerojatnije približili B-gu.

Rabi Nahman kaže…Ah da, šeal Jidei mara šehora ei efšar lehanhig et hamoah kircono, veal ken koše lo lejašev dato. Zašto gubite kontrolu nad svojim umom? Zato što ste tužni.

Prema Baal Shem Tovu, prema hasidusu (hasidizmu), najveći grijeh na svijetu je biti tužan. Pa Rebe Nahman kaže, Što ima tako loše u tome da se bude žalostan? To, što onda kada ste žalosni nemate kontrolu Strana 18

nad svojim umom, a ako nemate kontrole nad svojim umom, onda ne možete navesti svoj um da sjedne i jasno razmišlja.

Rak al jedei hasimha juhal lehanhig hamoah kircono, vejuhal lejašev dato.

Tek kada ste sretni, kad ste ispunjeni radošću, možete kontrolirati svoj um i navesti ga da sjedne i jasno razmišlja. I stoga je rečeno, "Ki b'simha teceu (Izaija 55) "U radosti ćete izaći iz izgnanstva."

Spoji radost sa svojim umom Nije dovoljno biti sretan. Radost morate povezati sa svojim umom.

Moguće je da svaki vaš dio bude radostan, a vaš um još uvijek može biti u izgnanstvu, još uvijek može biti tužan. Zato morate uzeti svoj um i povezati ga s radošću.

Drugim riječima, slobodan čovjek je onaj koji je gospodar svoga uma, onaj koji može uhvatiti svoj vlastiti um, onaj koji razmišlja: "Što mi se događa? Koja je svrha mog života?"

Rob je onaj koji nije gospodar svog uma, koji ne može uhvatiti svoj um.

Stoga je radost jedini način da se izvučemo iz ropstva.

Kako postati sretan?

Ali kako dolazite do radosti? Što radite kada ste puni tuge?

Vlavo lesimha hu al jidei ma šemoce biacmo eize nekuda tova.

Jedini način da postanete sretni je ako iznenada pogledate sebe i shvatite: "Ja zapravo nisam baš toliko loš/a kao što mi se činilo." Ono što nas čini tako tužnim je da promatramo sebe same i odustanemo od sebe. Kad bismo barem počeli razmišljati, "'Gevalt' (sjajno, op.pr.), pa nisam baš tako loš/a kao što sam mislio/la, u stvari ja činim puno dobrih stvari."

Rebe Nahman kaže da ne može biti da za čitavog svog života nikada nikomu niste učinili uslugu. Pa učinili ste uslugu barem jednoj osobi! Nije li to dovoljan razlog da cijelog života plešete svim ulicama svijeta!? Samo uzviknite: "'Gevalt', ja sam nekome učinio uslugu! To je najveća stvar na svijetu!" Jer tko ste vi? Vi ste samo neznatno ljudsko biće, od mesa i krvi, a pomogli ste nekome drugom!? Gevalt, jedanput u svom životu nekome ste učinili uslugu!

Rabi Nahman kaže da je nemoguće da u cijelom svom život niste bar jednom molili. Pa molili ste barem jednom! Jednom ste razgovarali s B-g-om! Što vam više treba?

I onda Rebe Nahman kaže, nije li dovoljno to što ste unuk Abrahama, Jichaka i Jakova? Nije li to najveća čast na svijetu? Čak i ako se osjećate turobno i loše do srži, vi imate tako velikog djeda!

I onda on kaže, bez obzira na to koliko ste loši vi ste stajali podno gore Sinaj. Bili ste kod gore Sinaj! Pa zašto se ne radujete tome? Koliko god da ste loši, vi ste bili kod gore Sinaj. Čuli ste B-žji glas! To je najveća stvar na svijetu!

Na ovaj ili onaj način, u jednom trenutku u životu vaše duše, ili čak u fizičkom životu, morali ste učiniti nešto dobro. To je dovoljno da vas učini sretnima, i da odatle počnete postajati gospodarom nad svojim vlastitim umom.

Potom on kaže, postoji jedna vrlo posebna stvar u Gemari koja se naziva bediha daata, um koji se smije.

Ne samo da trebate biti sretni, vi morate čuti svoj vlastiti um kako se smije. Kažete si: "Ja sam tako loš", a vaš um gleda dolje na vas i smije se: "Što, jesi li ti lud? Jedanput si nekoDivrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Smiri

me pomogao, to je izuzetno velika pomoć! Schmendrik, (budalo, op.pr.) zbog čega ti krečaš (jadikuješ, op. pr.)?" Ti bi morao biti u takvom veselju da čuješ svoj vlastiti um kako se smije.

I ako čujete svoj um da se smije, onda ste na razini na kojoj stvarno možete pritisnuti svoj um i reći mu: "Slušaj, ako sam samo jednom napravio nešto dobro, zbog toga te pitam što da radim sada sa sobom?

Ako sam toliko sretan što sam unuk Abrahama, Jichaka i Jakova, pa dobro, što da radim sa sobom?"

Zašto ne mogu kontrolirati svoj um kad sam žalostan?

Ako vas potpuno obuzme žalost, ako pogledate na sebe i odustanete, onda jednostavno ne možete prodrijeti u svoju glavu.

Rebe Nahman kaže da se nalazimo daleko od B-ga jer nikada ne nalazimo vremena da stvarno razmislimo, "Što to činim sa svojim životom?" I tako dugo dok sam žalostan, ja naprosto ne mogu uhvatiti i navesti svoj um, da sjedne, i da mu kažem, "Dobro, kaži mi točno što ti to radiš?"

Ukratko Rebe Nahman kaže da su ljudi daleko od B-ga jer ne daju svom umu da sjedne – oni nemaju jišuv

svoj um

hadaat (staložen um). Njihov um ne sjedi, on uvijek stoji, uvijek je u žurbi.

Dok god ste žalosni, vi niste u stanju kontrolirati svoj um. Zato, da biste bili u stanju kontrolirati svoj um, morate biti sretni.

Pa, kako da postanete sretni? Morate shvatiti i pamtiti da ste jednom u svom životu morali napraviti nešto dobro. Pa čak i ako niste napravili ništa dobro, vaš djed Abraham je napravio nešto dobro. A čak ako i to ne pomaže, vi sami ste u jednom trenutku stajali podno gore Sinaj.

Tako ste na ovaj ili onaj način u jednom trenutku u životu vaše duše, ili vašeg fizičkog života, morali napraviti nešto dobro. Doista, to je dovoljno da vas učini sretnima. Od toga se počinje. Tada vi postajete gazda, gospodar nad svojim vlastitim umom.

I onda, vaš um ne samo da mora biti slobodan, on vam se mora i smiješiti. Znate li što znači smijeh? To je nešto vrlo lagano, potpuno slobodno, bez opterećenja.

Ovako ja na to gledam …da bi um mogao razmišljati on mora otići na neka mjesta. Ako na sebi nosi previše tereta, on ne može nigdje otići, pretežak je. Tuga je vrlo teška. Kada se smijete tada ste slobodni, nema težine. Pa Rabi Nahman kaže, tako

dugo dok je teret na vašem umu jako velik, vaš um ne može nigdje ići. Ali onog časa kada rasteretite svoj um do te mjere da se on smije, onda ste u stanju otići bilo gdje, možete otići na Nebo. Možete se vratiti B-gu.

Moliti u polju (Likutei Moharan Tyniono 11) Da kešeadam mitpalel basode, azai kol hoasavim kulam ba'in betoh hatfila, umisajin lo, venotnin lo koah betefilato. Veze behinat šenikret hatfilo siha.

Rebe Nahman kaže… Želim da znate da kada molite u polju, svaka vlat trave dolazi vam u pomoć i daje vam snage da molite. I, zbog toga se, kaže on, molitva naziva siha. Mala travka u polju se naziva siah hasade, a i molitva se također naziva siha. Stoga se, kaže on, molitva zapravo naziva 'malom travkom s polja.'

O Jichaku se kaže, "Vajece Jichak Iesuah besade" (Jichak je izašao van da moli u polju). Ili da moli sa poljem, kako bi mu sva trava polja pomogla moliti.

Stoga se kaže u Devarim (Ponovljenom zakonu), a mi to kažemo u Šema, "Vehoadomo lo titen et jivula (Ako vi skrenete s B-žjeg puta, onda zemlja neće davati svoj urod." Šta to znači? Rebe Nahman kaže da to znači da vam se zemlja neće pridružiti kad se molite. Jer, on kaže, čak iako niste zaista na polju, bez obzira na to, budući da trebate zemlju za svoju hranu, a sve dolazi s polja, polje je stalno s vama, i pomaže vam da molite. Zbog toga, on kaže, riječ 'Jivul' ima slova koja su početna slova od Vajece Jichak lesuah basade.

To znači da je izraz 'plodovi polja', 'Jivul', sastavljen od istih slova kao 'Jichak je izašao van da moli u polju.'■ Prevela Tamar Buchwald

Godina 15 19Broj 42 Strana

Strana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR:

Paraša (priča) Pinhas priča je o liječenju. Ona je jedna od parašot u mjesecu tamuzu, znaku Raka, i ovo je ono što nam je u ovom trenutku potrebno: Tajna izliječenja. Ova paraša govori o najvažnijoj od svih tajni – kako stvoriti i sačuvati zdravlje.

Paraša Pinhas Površinski gledano činilo bi se da paraša Pinhas ni po čemu nije osobito posebna ili drugačija od ostalih paršot. Ipak, ona je poznata po tome što joj se pripisuju jedinstvena svojstva zaštite i izliječenja. U Zoharu postoji cijeli tom u kojem je do detalja razrađena struktura ljudskog tijela, funkcije dijelova anatomije, i uzroci raznih bolesti koje je moderna medicina tek nedavno otkrila.

Koja je tajna i snaga ove paraše?

U raspravi o ovoj paraši, Zohar počinje s uplitanjem Pinhasovih postupaka, a on ne samo da je ubio dvoje ljudi, već je za to bio nagrađen i dobio svećeništvo.

Kao što već znamo iz završetka prethodne paraše, Izraelci su podlegli iskušenju Midijanki i Moapki, našto je izbio pomor koji je bio zaustavljen tek nakon što je Pinhas ubio Zimrija i Kozbi. Zohar objašnjava da Pinhas nije postupio iz ljutnje ili fanatizma, nego iz ljubavi.

Na to aludira oružje koje je koristio - "... i uzeo je koplje u svoje ruke".

Zohar pojašnjava: kada se slova riječi "RoMaH" (koplje) drugačije porazmjeste, dobivamo riječ "RaHeM", tj. djelo milosrđa, ljubavi.

Ta se ista slova nalaze u riječi "ReHeM", maternica, u kojoj se fetus hrani životnom energijom, ljubavlju, toplinom i zaštitom.

Strana 20

Prema Zoharu, 248 organa ljudskog tijela podudaraju se s 248 organa duše, i svrha je svakog organa da stvara životne cikluse. To znači da on nije samo ''posuda'' koja prima, već posuda koja vrši utjecaj i daje drugima. Kvaliteta heseda, kada djeluje na naše okruženje, nama i našim organima daruje zaštitu od bolesti. Od vremena kad sazrijemo i nismo zaštićeni u maternici, naša je sudbina u našim vlastitim rukama.

Veliki svećenik predstavlja silu heseda i Pinhas postaje svećenik kao rezultat njegovog čina. Doista, Pinhas ubija Zimrija, jednog od vođa plemena Šimona koji je bio poznat po svom temperamentu. Pinhas je svjestan da zbog svog čina on neće ostati živ, no on svejedno ide dalje i čini to, jer njegov je cilj spasiti Izraelce. U judaizmu je obavezno da osoba radije riskira svoj život nego da počini bilo koji od ova tri prekršaja: ubojstvo, incest ili štovanje idola; ona radije treba umrijeti nego prouzročiti veliku muku drugoj duši.

Tumači objašnjavaju da je Pinhas djelovao iz poriva "voli svog bližnjeg kao sebe samog" (Levitski Zakonik 19,18), i da je svojim postup-

kom zapravo počinio samoubojstvo; on je toliko snažno suosjećao ■ i poistovjetio se sa Zimrijem da je zapravo mogao shvatiti što Zimri čini samom sebi. Zohar također ukazuje na čin "mesirut nefeš" (požrtvovnosti, žrtvovanja samoga sebe) u postupku Pinhasa, i na čin posvećenja B-ga, za što je postigao svećeništvo.

Sebičan život izvor je bolesti, a naša je svrha da živimo svoje živote u mesirut nefešu za ideal, i da ne dopustimo da život samo prođe pored nas, inače će naši organi jedan za drugim početi otkazivati. Najmoćnije izlječenje se događa kada obnovimo energije iz majčine utrobe, kroz energije nesebične ljubavi i darivanja, predanosti i požrtvovnosti. Paraša Pinhas se čita tijekom mjeseca tamuza, koji je vodeni znak i simbolizira moć heseda, ljubavi i dubokih emocija. Negativni osjećaji glavni su razlog bolesti i smrti.

Pozitivna energija je jedini moćan način za izliječenje bolesti i za pobijeđivanje smrti; ovo je načelo osnova za ozdravljenje koje se nalazi ispod površinskog dijela paraše Pinhas. ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Eli Mansour

Mi nikada ne gubimo vršenjem misve Parašat

Pinhas

počinje

B-žjim

učinak oblikovanja naših karaktera.

obećanjem velike nagrade Pinhasu,

Tako, na primjer, Rambam piše da

koji je zaustavio pošast koja je ubila

je poželjnije svaki dan dati malu ko-

na tisuće ljudi među Bene Jisrael

ličinu dobrotvornog davanja, nego

zbog njihovih grijeha. Ljudi su po-

li dati neki paušalni iznos u rijetkim

čeli griješiti s moavskim ženama, a

prilikama, jer čin davanja utječe na

zatim je istaknuti član naroda, Zim-

karakter osobe i čini je nesebičnijom

ri, koji je bio vođa plemena Šimon,

i velikodušnijom. Sam čin uzimanja

nio. Budući da je ovo imalo obilježje

uzeo ženu iz Midjana kako bi poči-

novčića iz vlastitog džepa i stavlja-

rijetke, izvanredne prigode kada je

nio zabranjeni akt. Pinhas je smjesta

nja u kutiju za dobrotvorne priloge

ubojstvo predstavljalo misvu, nasilni

ustao i ubio i Zimrija i ženu, i to je

ima utjecaj i čini osobu dobroduš-

čin neće imati utjecaja na Pinhasovu

okončalo pošast. B-g je rekao Mošeu

nijom.

prirodu, i on će i nadalje biti mirna,

da će nagraditi Pinhasa za spašavanje Bene Jisrael, jer da on to nije učinio, B-g bi uništio narod. Nagrada koju je Pinhas primio bila je "Beriti Šalom" - B-žji "savez mira". Što je točno taj "savez mira"?

Nesiv (Rav Naftali Sevi Yehuda Berlin, Voložin, 1816-1893) ponudio je objašnjenje koje se temelji na konceptu da se ljudska priroda nalazi pod utjecajem postupaka te osobe. Odrastajući naviknuti na određeni način postupanja to ima

Stoga, s obzirom na učinak koji

ljubazna i blaga osoba.

■

naši postupci imaju na naše karak-

Ovaj uvid primjer je šireg konce-

tere, Pinhas se možda bojao da će

pta da mi nikada ne gubimo vrše-

njegov hrabar čin ubijanja dvaju

njem misve. Ponekad se roditelji

grešnika negativno utjecati na nje-

osjećaju nelagodno kad postavljaju

govu prirodu, i učiniti ga nasilnom

pravila i smjernice za svoju djecu,

osobom, ili će ga učiniti manje osjet-

bojeći se da bi mogli postati zli ljudi.

ljivim i ljubaznim prema drugim

Ali ako su pravila i smjernice pri-

ljudima. Da bi ublažio te zabrinu-

mjereni, i uspostavljaju se radi is-

tosti, B-g je obećao Pinhasu svoj

pravne edukacije njihove djece, on-

"savez mira", jamčeći da će ostati

da se nemaju čega plašiti. Poduzet-

miroljubiva, srdačna osoba unatoč

nici se često boje popodne odvojiti

nasilnom činu koji je upravo poči-

vremena od svog rada da kažu Minha, jer su zauzeti klijentima i upravljanjem svojim poduzećem. Mnogi ljudi nerado odvajaju vrijeme za učenje Tore zbog svog prepunog rasporeda. Moramo se sjetiti da vršenjem misvot nikada ne gubimo.

Uzimanjem vremena od posla za misvu može nam samo koristiti. Čak i kada se čini da se žrtvujemo vršenjem misve, mi zapravo činimo najbolje što možemo učiniti za sebe, nešto što donosi neizmjerne nagrade i koristi za svu vječnost.■

Godina 15 21Broj 42 Strana

Strana 21

Biseri hasidske mudrosti M enora s greškom Bio jednom jedan mladić koji je napustio svoj dom da bi nekoliko godina lutao svijetom. Po povratku se hvalio svome ocu kako je postao majstor za izradu uljanica i menora. Zamolio je oca da sazove sve uvažene majstore toga zanata, kako bi oni pred svima mogli potvrdili njegovu iznimnu vještinu.

I otac je pristao, pozvao je sve majstore da ocijene njegovo djelo. Na očevu žalost, nisu oni pronašli previše riječi pohvale. Nesretni je otac obilazio od jednog do drugog majstora i zahtijevao da mu iskreno priznaju u čemu je problem. Na kraju je svaki od njih objasnio da je pronašao neku nedopustivu pogrešku pri izradi.

I tako je otac morao izvijestiti sina da je u njegovom djelu svaki majstor pronašao grešku.

Sin je tada zahtijevao da svaki od njih potanko opiše tu grešku. Ispostavilo se da je svaki od njih pronašao neku drugu grešku i, što je još zanimljivije, da je jedan kudio isto ono što drugi hvali. Na kraju se nikako nisu mogli složiti što je u este li ikada doživjeli istinski sveti trenutak, kad ste, usprkos tom djelu dobro, a što loše. neprekidnom metežu svakodnevnog života, doživjeli duboki osjećaj Tek tada sin objasni svome ocu: "Upravo sam time strahopoštovanja i pripadanja. To je također glas vaše duše, koji dokazao svoje vrhunsko umijeće. Svakome od njih izražava duboko zadovoljstvo istinskom povezanošću sa snagama sam otkrio upravo onu grešku koja se krije u njemu samome. Sve sam te greške prvo namjerno duhovnosti.

Mi neprestano i u različitim okruženjima koristimo riječi tijelo i duša. umijesio u svoju kreaciju, a tek sada počinjem s Ipak, znamo li što one uistinu znače? Kakva je priroda duše? Kako se popravkom."■ ona odnosi prema tijelu?

Duša izražava sam razlog našeg postojanja; ona je dio našeg bića koji direktno izražava našu povezanost s B-gom, našim Stvoriteljem.

Premda je nedodirljiva i skrivena u tijelu, duša je samo tkanje onoga što mi jesmo. Dok tijelo obuhvaća materijalnu stranu naših života, duša obuhvaća duhovnu. Tijelo je prije svega usmjereno zadovoljenju fizičkih potreba. To ne znači da je tijelo samo po sebi loše. Nije, B-g ga je stvorio i ono je u početku neutralno, s velikim najsvjetlija noć – još uvijek je noć. ■ potencijalom za dobro. Ali duša je ta koja daje energiju tijelu, usmjerava ga da čini dobra djela i povezuje se s božanskim. Duša je ~ R. Šalom Dov Ber iz Lubaviča po svojoj prirodi transcendentalna, jer "B-žji plamen je duša čovjeka."

J

I

Zbog toga postoji duboki razdor između opipljive prirode tijela i transcendentne prirode duše. Pogledajte pažljivo svijeću i vidjet ćete približan model svoje duše – plamen koji, upijajući zrak, stremi prema gore kao da se uspinje prema B-gu. U isto vrijeme, vosak je vuče prema zemlji. Slično tome, vaša duša neprestano seže prema gore, dok je tijelo vuče natrag, svojim upornim zahtjevima za tjelesnom okrepom i zadovoljenjem. Pred svakim od nas je dvojba, hoćemo li izabrati da budemo poput plamena koji se uzdiže prema gore, ili poput voska koji nas vuče prema dolje.■ ~ R. Simon Jacobson Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana 22

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi. sa daje se siromašnima. U prvoj,

Dio II: Jore De'a Poglavlje 28 - Prinosi od usjeva i stada

Prinos od ljetine (teruma) i desetina (maasros) moraju se odvojiti, kako je niže navedeno (331,19-21.24.27 -28.66-67.76-77), od usjeva koje jedu ljudi (331,13.15.74.79). U zemlji Izrael zabranjeno je jesti usjeve prije nego se te prinose stavi na stranu, ali ako netko jede od njih, ne mora isplatiti

njihovu

protuvrijednost

kohenu ili Levitu (331,70). Usjevi od kojih nije odvojeno nazivaju se

tevel; u vezi ograničenja uporabe tevela vidi 331,115-119. Dopušteno je povremeno jesti tevel dok se njegova obrada ne završi; vidi 331,82-114.130.

Danas, budući da smo svi nečisti, teruma se ne smije jesti, pa se samo neznatnu količinu stavlja na stranu.

Svatko može iz nje izvući nedestruktivnu korist, ali ona se mora predati kohenu koji je mora spaliti i može izvući korist iz nje kada se spali. Prva desetina (1/10) se zatim

drugoj, četvrtoj i petoj godini vlasnik je čuva i (u današnje vrijeme) otkupljuje za simboličan iznos koji uništava; to se mora učiniti izvan Jeruzalema, i prvo se izgovara blagoslov "… Koji nam je zapovjedio o otkupljivanju druge desetine"; vidi 331,132-139. Za žito i povrće, godina počinje prvog tišreja; za drveće, 15. ševata (331,125-127).

331,124.

Teruma i desetinu na stranu moraju staviti vlasnik ili njegov zastu-

pnik; vidi 331,29-44.73.129. Na stranu ih stavlja čak i kohen, koji ih onda čuva; vidi 331,68-69.122-123.

Osoba koja ih stavlja na stranu prvo izgovara blagoslov "… Koji nam je ■ (ili: zapovjedio da odvojimo teruma

maaser)" (311,78). Na posljednji dan Pesaha u četvrtoj i sedmoj godini,

Zapovijedi o teruma i desetinama

nakon što su propisno dane sve de-

primjenjuju se na usjeve koji su ba-

setine od prošlogodišnjih usjeva,

rem djelomično u vlasništvu Žido-

kaže se "priznanje u vezi desetina";

va; vidi 331,3-9.11.121. Ne primje-

vidi 331,140-146.

njuju se u subotnjoj godini jer su tada usjevi bez vlasnika (331,13.1617.19). Primjenjuju se samo u zemlji Izrael i obližnjim zemljama; vidi 331,1-2.12.14.131. Teruma i desetine trebaju biti dobre kvalitete i iste vrste kao i usjevi od kojih su uzeti;

Dobili smo zapovijed da izdvojimo dijelove žetve (ono ispušteno, zaboravljeno i ono što je na rubu) za siromašne, ali danas to nije uobičajeno činiti jer je vjerojatno da ih siromašni neće moći uzeti (332,1).

vidi 331,52-65; 71-72,75. U vezi mje-

Osoba koja striže pet ili više ovaca

šavina, kombinacije i dvojbenih slu-

od kojih svaka proizvodi dovoljnu

čajeva vidi 331,10.18.22.23.25.26.19.

količinu vune (vidi 333,9-10.12) tre-

80-81.120.128; u vezi namjere vidi

ba dati nešto vune (po mogućnosti

331,45-51; u vezi pouzdanosti vidi

prvi dio; vidi 333,6.11.13) jednom ili više muškaraca ili žena kohanim;

stavlja na stranu i daje kohenu ili

tada je može koristiti bilo tko (333,5.

Levitu; može je pojesti svatko. De-

13.14). Ova se zapovijed primjenju-

setina prve desetine (1/100) također

je samo u zemlji Izrael (vidi 333, 1)

se mora odvojiti (vidi 331,24); tretira

na ovce u vlasništvu Židova (vidi

je se kao teruma. Druga desetina

333,7-8), i samo na neobojenu vunu

(1/10 ostatka) se zatim odvaja; u

(333,3)

trećoj i šestoj godini šabatnog ciklu-

ostriženu sa žive ovce (333,4). ■

Godina 15 23Broj 42 Strana

visoke

kvalitete

(333,2)

Strana 23

Alan Freishtat, Orthodox Union:

Vježbanje: Tajno oružje u borbi protiv anksioznosti Danas je tjeskoba najčešća mental-

presije koji obično

na bolest u Sjedinjenim Američkim

traje

Državama. Prema Nacionalnom in-

dvije godine. Iako

stitutu za mentalno zdravlje, ona u

je manje težak od

Sjedinjenim Američkim Državama

velike

pogađa 40 milijuna odraslih osoba

on uključuje iste

starijih od 18 godina, odnosno 18%

simptome kao i

stanovništva. Anksiozni poremećaji

velika

vrlo su izlječivi, no svega oko jedna

uglavnom

trećina oboljelih prima tretman. I

nivo energije, slab

anksioznost košta SAD više od 42

apetit ili prejeda-

milijarde $ godišnje, što čini gotovo

nje, te nesanicu ili

trećinu ukupno utrošenog novca za

prekomjerno spa-

mentalno zdravlja zemlje u iznosu

vanje. On se mo-

od 148 milijardi dolara. Osobe s an-

že

ksioznim poremećajem tri do pet

kao

puta češće odlaze liječniku i šest

dražljivost, i bla-

puta je veća vjerojatnost da će biti

ga anhedonija, što

hospitalizirane u bolnici za psihija-

je

trijske bolesti od onih koji ne pate

da se doživi zadovoljstvo u većini

jagnozu. Taj mu je liječnik rekao da

od anksioznih poremećaja. Anksi-

aktivnosti. Osobe s PDP-om može

je imao GAP, generalizirani anksi-

ozni poremećaj se razvija iz slože-

se smatrati kao osobe za koje je čaša

ozni poremećaj i PDP. Dudi je želio

nog skupa rizičnih faktora, koji

uvijek napola prazna.

biti u potpunosti izliječen i nije tra-

uključuju procese

genetiku, u

mozgu,

biokemijske osobnost

i

događaje u životu. Također je vrlo uobičajeno za one koji pate od tjeskobe da pate i od nekog oblika depresije.

najmanje

depresije,

depresija,

niski

manifestirati stres,

raz-

nemogućnost

Mnogi ljudi imaju i tjeskobu i depresiju. To je bio slučaj s Dudijem (41) koji se doselio u Izrael kada mu je bilo 35 godina. On se odrekao stalnog i sigurnog posla da bi došao u Izrael i bilo mu je vrlo teško pri-

Depresija se može pojaviti kao

lagoditi se novim realnostima. Iako

Veliki depresijski poremećaj, odn.

je imao određeni financijski komfor,

teška depresija. To znači da netko,

brinuo ga je dugotrajni nedostatak

tijekom dva tjedna, ima najmanje

prihoda, a ni njegova prilagodba

pet simptoma depresije. Epizoda

novoj kulturi nije išla lako. Osim to-

onesposobljava osobu i ometat će

ga, njegov dan nije bio strukturi-

njenu sposobnost za rad, učenje, jelo

ran. Povežite sve ovo s problemima

i spavanje. Velike depresivne epizo-

koje je ostatak njegove obitelji imao

de mogu se javiti jednom ili dva

tijekom tog razdoblja prilagodbe, i

puta u životu, ili se mogu pojavlji-

rezultat je bio da je Dudi doista

vati učestalo. Depresija se može po-

patio od depresije i anksioznosti.

javiti i kao Postojani depresivni poremećaj ili PDP. To je oblik de-

Strana 24

■

žio instant rješenja ili flastere. On je psihijatru jasno rekao da je bio spreman naporno raditi kako bi se izvukao iz svog stanja depresije. Preporučeno je da Dudi počne uzimati dva lijeka i potraži dobrog kognitivno-bihevioralnog psihologa, i psihijatar ga je uvjerio da bi se uz primjereni trud, vjerojatno mogao ski-

nuti s lijekova. Bio je zabrinut jer su neke od uobičajenih nuspojava bile umor, mučnina, uznemirenost, pospanost, debljanje, proljev, nesanica, nervoza, glavobolja, suha usta, pojačano znojenje, i još mnogo toga. Dudi je započeo s time i bio je suglasan sa svojim tjednim posjetima svom terapeutu, kao i uzimanjem lijekova.

Dudijev liječnik poslao ga je psi-

Iako je nakon mjesec dana došlo do

hijatru kako bi dobio procjenu i di-

stanovitog poboljšanja, osjećao je Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Freishtat, OU: Vježbanje:

Tajno oružje u borbi protiv anksioznosti

posljedice nekih nuspojava, poput dobivanja na težini od lijekova, a još uvijek je bila prisutna i stalna blaga razina depresije.

Dudi i njegova reakcija na liječenje nažalost tipičan su primjer. Poboljšanje? Da! Izliječenje? Ne. Dr. Martin Seligman, osnivač Pokreta pozitivne psihologije i bivši predsjednik

Američkog

psihološkog

društva,

kaže da kombinirano istraživanje pokazuje izvan svake sumnje da lijekovi i klinička psihologija u svom tipičnom obliku ne liječe. Za razliku od antibiotskih lijekova, koji vas mogu izliječiti od bakterijske infekcije, psihijatrijski lijekovi samo potiskuju simptome i osobu oslobađaju njezine bijede. Oni ne liječe. Ni

kog pacijenta. On smatra 65% ma-

sve dobro u svojem životu, počeo je

ksimalnim brojem.

manje gunđati o svojoj situaciji. Njegov poboljšan stav prenio se i na

psihoterapija nije puno bolja. To je

Što da učinimo kako bi poboljšali

ono što mi zovemo palijativna skrb.

ovaj neupečatljiv rezultat? Možemo

To znači da ona ublažava bol, ali ne

li početi tražiti lijek umjesto privre-

Istina je da postoje neki ljudi koji

rješava osnovni problem. Palijativna

menog olakšanja? Ovo je tvrd orah,

će dugoročno morati biti na lijeko-

skrb zasigurno ima svoje mjesto i

ali evo što smo učinili s Dudijem.

vima, i da može potrajati dok se ne

često puta je neophodna. No, Seli-

Prvo smo ga stavili na režim vježba-

riješite lijekova za tjeskobu i depre-

gman kaže da krajnji učinak lije-

nja uz osobnog trenera. Iako trener

siju. Mnogo toga ovisi o stupnju

čenja nikada ne donosi više od od

možda neće biti potreban, htjeli smo

poremećaja. No, umjesto da liječite

65% olašanja. Osim toga, postoji vr-

sustavni program kojim će Dudi

samo simptome, baš kao u fiziolo-

lo visok placebo efekt kod ovih lije-

moći napredovati u svim područji-

škoj bolesti, moramo se pozabaviti

kova. Seligman ističe da je placebo

ma vježbanja, osobito u svom tre-

stvarnim problemom i namjeravati

efekt kod nekih od tih lijekova to-

ningu snage. To će mu pomoći da:

ga izliječiti. Dudi će vjerojatno imati

liko visok da je FDA, Federal Drug

1) aktivira sve dobre hormone u

sklonost ka depresiji do kraja svog

Administration, prilikom ispitivanja

mozgu kako bi ga izveli iz depresije,

života. Čini se da je to u obitelji, ali

učinkovitosti antidepresiva ustano-

i 2) izgradi svoje samopoštovanje i

on sada bolje upravlja svojim živo-

vila da u mnogo slučajeva, postoji

samoefikasnost i učini da stvarno

tom, i već je smanjio dozu lijekova

tek mala razlika između lijeka i pla-

vjeruje da bi mogao uspjeti u bilo

koje uzima. On se silno trudi i cilj

ceba. Na temelju čitavog ovog istra-

kojem području. Već u 6 tjedana

mu je da se riješi lijekova i svih

živanja, dr Seligman je otkrio bari-

došlo je do osjetne promjene. U isto

nuspojava koje s njima dolaze.

jeru 65%, što znači dvije stvari. Je-

vrijeme smo radili na poštovanju i

dna, da samo 65% ljudi koji uzimaju

zahvalnosti i snažno se koncentri-

tu vrstu lijekova dožive olakšanje

rali na pomaganje drugima koje u

simptoma i ugrubo samo oko 65%

konačnici pomaže nama. Jednom

simptoma može se olakšati kod sva-

kada se Dudi počeo fokusirati na

Godina 15 25Broj 42 Strana

njegovu obitelj.

Pravilno liječenje anksioznosti i depresije usmjereno na izliječenje, a ne brzinsko zaliječivanje može "dodati sate vašem danu, dane vašim godinama i godine vašem životu.".■ Strana 25

SRAMOTA

U Trilju kod hotela u kojem su židovska djeca osvanuo kukasti križ. Komunalni redar: ‘Meni to i ne sliči na svastiku‘ Jutarnji list, 18.7.2022.

Navodno su djeca i prije dolazila u Trilj, svidjelo im se, i otad se redovito vraćaju.

Pitanje je hoće li i sada...

Triljem se u ponedjeljak proširila vijest da je ispred jednog hotela u kojemu je smještena skupina od 60-ak djece iz Francuske, redom pripadnika židovske zajednice, na tlu iscrtan kukasti križ, nacistički simbol, piše Slobodna Dalmacija.

Provjerili smo i utvrdili da je u jednom triljskom hotelu doista smještena skupina spomenute djece. Oni su već dolazili u Trilj i svidjelo im se pa se redovito vraćaju. Od vlasnika hotela smo saznali da nikakav kukasti križ nije iscrtan ispred samog

hotela niti na prostoru koji je u njegovu sastavu. Vlasnik nam je rekao kako je čuo da je na nedalekoj javno-prometnoj površini bila nekakva "škrabotina", iscrtana pod okriljem noći.

O čemu se radi upitali smo gradonačelnika Trilja Ivana Bugarina koji nam je rekao da je cijeli dan odsutan iz Trilja i da o inkrimiranom događaju nema nikakvu informaciju.

Informaciju je imao Ante Budić, triljski komunalni redar.

- Kada smo dobili informaciju odmah smo izišli na lice mjesta. To (ne)djelo bilo je iscrtano na šetnici uz rijeku Cetinu, stotinjak metara nizvodno od mosta, prije hotela. Pozvana je policija čiji

su službenici napravili očevid, a mi smo boju ostrugali. Ja ne bih mogao ustvrditi da je to što je iscrtano na šetnici bio kukasti križ.

Sprejem je bio označen ne baš najpravilniji kvadrat, a unutar njega bio je križ.

Neslužbeno sam čuo da je jedna osoba vidjela tko je to sprejem crtao na šetnici i da ga je prepoznala.

Kažu da je informaciju o tomu dobila je i policija - kazao nam je Ante Budić. ■

U NJEMAČKOJ

Macron: Nužno je boriti se protiv antisemitizma Index, 18.7.2022.

FRANCUSKI predsjednik Emmanuel Macron istaknuo je važnost borbe protiv antisemitizma na komemoraciji u povodu 80. godišnjice najvećega masovnog uhićenja Židova u Francuskoj tijekom Drugoga svjetskog rata.

Macron je u nedjelju na komemoraciji u Pithiviersu rekao da su događaji u prošlosti bili motivirani mržnjom, antisemitizmom koji je postao opće mjesto.

Iako bismo mogli doći u kušnju i pomisliti da se sve to dogodilo u prošlosti, antisemitizam još postoji, rekao je Macron.

Francuska je policija 16. i 17. srpnja 1942. godine u ime njemačkih okupatora uhitila oko 13.000 Židova, među kojima 4000 djece, koji su nakon toga deportirani u koncentracijske logore.

desetljećima se nije govorilo, sve dok se 1995. godine predsjednik Jacques Chirac nije ispričao.

"Osamdeset godina poslije još je nužno, možda važnije nego ikad, prisjećati se povijesti kako bismo spriječili da se ponovi, istražiti mržnju u našoj prošlosti kako bismo je bolje ispitali u našoj sadašnjosti", rekao je Macron.

Francuska premijerka Élisabeth Borne na drugoj je komemoraciji rekla: "Borba protiv antisemitizma nikad ne prestaje."

Macron je otvorio novi spomenik u Pithiviersu, osamdesetak kilometara južno od Pariza. Između 1941. i 1943. tisuće su Židova bile zatočene u logorima na tom području, a tisuće su deportirane u koncentracijske logore u vlakovima koji su kretali iz stanice u Pithiviersu. ■

O upletenosti francuskih vlasti

Page 26 Strana 26

Divrej Tora

Godina 15

Broj 42