4-09 - Divrej Tora - Matot Mase 5779

Divrej Tkra Godina 12 Broj 43

Zagreb, šabat 3. kolovoza 2019. - 2. ava 5779.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Matot-Masei Jeruzalem 18:55

20:14

Zagreb

20:06

21:05

Rijeka

20:11

21:10

Split

19:58

20:57

Dubrovnik 19:49

20:48

Vinkovci 19:53

20:52

Sarajevo 19:51

20:50

Doboj

19:54

20:54

B. Luka

19:58

20:57

Beograd 19:45

20:53

Novi Sad 19:49

20:57

Subotica 19:52

21:01

Zrenjanin 19:47

20:55

Niš

19:36

20:41

Beč

20:12

21:11

Frankfurt 20:49

21:48

Edison, NJ 19:53

21:00

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan utorak 6.8.2019.

Alot Hašahar

3:56

Najranije Talit

4:41

Nec Hahama

5:44

Najkasnije Š’ma

9:23

Zman Tefila

10:36

Hacot

13:02

Minha Ketana

17:17

Plag Haminha

18:48

Šekia

20:19

Cet Ha-kohavim

21:01



Broj 43 divrejtora@gmail.com

Paraša Matot-Masei

(Bamidbar 30,2-36,13) Moše prenosi plemenskim vođama zakone o poništavanju zavjeta.

Vodi se rat s Midjancima zbog uloge koju su imali u kovanju zavjere koja je trebala dovesti do moralnog uništenja Izraela. Tora podrobno izvještava o ratnom plijenu i kako je raspodijeljen narodu, ratnicima, levitima i Velikom svećeniku.

Plemena R'uven i Gad (kasnije im se priključuje polovica plemena Menaše), radi dobre ispaše, traţe da njihov dio Obećane zemlje bude zemlja na istočnoj obali Jordana. Mošea u početku taj

zahtjev ljuti, ali kasnije pristaje uz uvjet da se prvo priključe osvajanju zemlje zapadno od Jordana.

Nabrajaju se putovi kojima su se kretali i tabori koje su podizali od Izlaska do podizanja šatora na Moabskoj ravni, preko puta Kana'ana. Zacrtavaju se granice Obećane zemlje, određuju gradovi – pribjeţišta kao skloništa za one koji su počinili nehotična umorstva.

Celafhadove kćeri se udaju za članove vlastitog plemena Menaše, pa posjed što su ga naslijedile od oca ne mora prijeći u posjed nekog drugog plemena. ■ Prevela Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ה״ ״ד״ב״ר״י״ ״ת״ו״ר״ה״ ״מ״כ״י״ן״״״ו״ע״ו״ר״ך״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 16+12 p’sukim

ostale kao zarobljenici. Vojnicima je

(30,2-31,12)

bilo rečeno da ostanu van tabora 7 dana zbog svoje obredne nečistote

“Moše se obratio vođama plemena

koja je bila posljedica ratovanja. Ela-

Izraelovih…”

zar HaKohen postavlja zakone o

Prvo načelo ovog predmeta je da

očišćenju posuda. Moge pojedinosti

osoba mora ispuniti odredbe zavjeta i da je zabranjeno ―oskvrnuti danu riječ―. S druge pak strane, u zakone Tore ugrađene su procedure za oslobađanje od zavjeta. Te procedure također čine jednu micvu. Djevojčici (od 12-12½ godina) koja da zavjet otac moţe poništiti zavjet (jedino na dan kada čuje za njega). Slično tako (no s određenim razlikama), suprugine zavjete moţe poništiti njezin muţ. (U ovom slučaju, on moţe poništiti samo neke zavjete, one koji imaju utjecaj na njezina muţa.)

Sljedeće, B-g zapovijeda Mošeu da povede boj protiv Midjana, i da se pripravi za smrt. Moše uvojači po 1000 muškaraca iz svakog plemena za taj zadatak.

o ―košeriranju‖ i ―uranjanju‖ poPinhas je poslan kao ―kapelan‖.

Moćna vojska od 12.000 ljudi s uspjehom pobija sve muške Midjance uključujući petoricu kraljeva i Bil’ama. Ţene, djeca, stoka, i imovina Midjanaca uzeti su kao ratni plijen.

Gradovi i palače su uništeni. Vojska se vraća u Izraelski tabor na Arvot Moav.

Zapazite: u komentarima je pomalo nejasno da li je pleme Levi poslalo svoj kontingent u ovu bitku ili nije. Ukoliko jesu, da li su se Menaše i Efrajim zdruţili kao pleme Josef, i tako ukupan broj zadrţali na 12 000, ili je zapravo bilo 13 000 onih koji su se borili. Sudjelovanje Levija je vjerojatno zbog činjenice

suda izvedene su iz ovoga.

B-g kaţe Mošeu da naredi da se prebroji ratni plijen. Plijen treba jednako podijeliti između vojnika, s jedne strane i naroda, s druge strane. Porez od 1/500 nametnut je vojnicima.

Detaljna

specifikacija

zauzima mnogo p'sukim ovog odlomka.

A onda je specificirana polovica koja je bila dana narodu. Porez od 1/50 (standardni iznos za t’ruma) nametnut je narodu. Ti su porezi bili predani Elazaru HaKohenu.

Detaljna specifikacija zauzima mnogo više p'sukim

Oficiri pristupaju

Mošeu s dodatnim darovima u zlatu iz zahvalnosti B-gu što u ratu

Komentari ističu da se narod ska-

da ovaj rat nije bio u svrhu osvaja-

njivao poslušati jer su znali da će

nja teritorija – da je bio s tom svr-

Moše umrijeti ubrzo nakon što se

hom, Levi ne bi bio izravno uklju-

bitka završi pobjedom. Moše je, s

čen. A ako jest, Menaše i Efrajim su

druge strane, s poletom udovoljio

se vjerojatno borili kao pleme Jose-

B-ţjoj zapovijedi, suprotno svojim

fovo.

tek kasnije pridruţilo i pola pleme-

osobnim interesima.

Levi – druga alija – 12+17+13

na Menaše) bili su jako opterećeni

Chatam Sofer piše da kada B-g zapovijedi boj protiv Midjana, On ga naziva nikmat Bnei Jisrael, osvetom u ime Izraela. Kada Moše poziva narod u boj, on govori o osveti B-ţje časti. Ako se narod bude borio za svoju čast, mogao bi odustati od bitke i tako ne poţuriti Mošeov kraj.

Ali ne osvetiti B-ţju čast, to se ne bi usudili.

Strana 2

p’sukim (31,13-54) Moše, Elazar, i plemenski vođe izišli su ususret vojnicima prilikom njihova povratka. Moše je bio ljutit što su oficiri zadrţali midjanske ţene na ţivotu, budući da su upravo one bile iskorištene kao sredstvo pada Izraela u slučaju s Pe’orom i pomorom koji je uslijedio. Ţene i muška djeca su pobijeni, djevjčice su

nisu izgubili niti jednog čovjeka. Šliši – treća alija – 19 p’sukim (32,1-19) Plemena Reuven i Gad (kojima se

stadima ovaca, pa su zatraţili dopuštenje da se nastane na istočnoj strani rijeke Jordan – zemlji posebno pogodnoj za ispašu (za razliku od Erec Jisraela, gdje je opseţno napasanje problem). Prva Mošeova reakcija je intenzivna ljutnja, jer se pobojao da bi zahtjev dvaju plemena mogao obeshrabriti ţelju naroda Izraela da nastave u Zemlju, ponavljajući iskustvo s ―uhodama‖ od Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

prije gotovo 40 godina. Ključni prigovor koji Moše ima izgleda da je potencijalno negativan efekt na ostatak naroda. Na to, plemena uzvraćaju da će svakako zajedno ići sa svojom braćom u Zmelju Izrael i da se neće vratiti na istočnu obalu sve dok se svi ne nastane u Erec Jisraelu.

Pored glavnog ―ukora‖ kojeg Moše daje Reuvenu i Gadu, ima i jedan suptilniji prijekor u vezi jedne druge teme. Plemena predlaţu da podignu torove za svoja stada i domove za svoju djecu. Kasnije, kada im Moše daje dozvolu da se nastane na istočnoj obali, on im kaţe da sa-

Alija po Alija

red dolazi imovina.

R’vi’i – četvrta alija – 23+10+39 p’sukim (30,2-31,12) Četvrta alija je uvijek premosnica, alija koja dolazi između dvije sedre kada se spajaju. Ovo je najduţa alija u Tori..

Moše odgovara davanjem zakletve (mnoge pojedinosti o valjanoj formi ―uvjeta― izvode se iz ove znamenite zakletve 2½ plemena), prihvaćajući zahtjev da se nastane na istočnoj strani Jordana jedino ukoliko će 2½ plemena ratovati rame uz rame s ostalima.

grade domove za svoju djecu i na-

Tora opisuje gradove koje su 2½

stambe za svoje ţivotinje. Vaša dje-

plemena zasnovala da smjeste svoje

ca dolaze na prvo mjesto. Onda na

obitelji i stada prije njihovog prelaska preko Jordana.

Sedra Mas’ei započinje kratkim popisom 42 mjesta na kojima su taborovali tijekom godina lutanja u pustinji. Većina mjesta je samo spomenuta, za nekolicina se donosi i priča.

Identitet većine tih mjesta danas je sporan.

Ovaj odjeljak obuhvaća Izlazak iz Egipta (iz grada Ra’m’sesa), prolazak kroz More, i trodnevno putovanje koje je narod dovelo do Mare, i ―problema s vodom‖ (te razrješenjem problema). Od tamo se vraćaju do Jam sufa, prije nego li nastave u pustinju..

Opis puta/Putopis Ovo su mjesta na kojima su taborovali i neki komentari…

Od Ra’m’sesa do Sukota, do Eitama, do Pi Hahirota, do Mare, do Eilima, do Jam sufa, do Midbar Sina, do Dafke, do Aluša, do R’fidima, do Midbar Sinai, do Kivrot HaTaava, to Hacerot Ritma, do Rimon Pereca, do Livne, do Rise, do K’heilate, do Har Šefera, do Harade, do Mak’heilota, do Tahata, do Teraha, do Mitke, do Hašmone, do Moserota, do Bnei Jaakana, do HorHaGidgada, do Jotvate, do Avrone, do Ecion Gevera, do Midbar Cina = Kadeša, do Hor HaHara, do Calmone, do Punona, do Ovota, do Ijei HaAvarima, do Divon Gada, do Almon Divlatajme, do Harei HaAvarima, do Arvot Moava.

Numerička vrijednost Raamsesa = 200+70+40+60+60 = 430, broj godina iz izvornog proročanstva Avrahamu Avinu pri brit bein ha’b’tarim

Godina 12 3 Broj 43 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija biti

dana

njegovom

potomstvu

trebala je biti ―od egipatske rijeke do velike rijeke, P’rat‖. Granice navedene u ovotjednoj sedri obuhvaćaju teritorij značajno manji od onoga koji je obećan. Naši nam učenjaci kaţu da izvorno obećanje uključuje teritorij koji će biti pridodan Erec Jisraelu u budućnosti, u vrijeme

Mošijaha.

Rabi

Yaakov

Auerbach z‖l pronašao je ―numerički trag‖ koji podrţava ovo mišljenje. U ovotjednoj sedri se zemlja koja treba postati naša spominje kao do Izlaska (kao u Š’mot 12,40-41).

Numerička vrijednost prve stani-

borovanja u usporedbi s onima koje

Erec Kanaan l’g’vulote’ha, Zemlja

su uslijedile poslije Ritme.

■ Kanaan do njenih granica. G’matrija

ce/odredišta nakon Raamsesa je

Hašmona je bila 25. mjesto počin-

Sukot = 60+20+400 = 480, broj go-

ka naroda. Stoljećima kasnije, desio

dina od Izlaska pa do izgradnje

se počinak (nakon bitke) na 25. (kis-

Prvog Beit HaMikdaša – kada je

leva). Ljudi putem kojih je B-g sko-

narod došao do el hamenuha v’el

vao čudo Hanuke bili su hašmo-

hanahala (D’varim 12,9).

na’im. Ovo se smatra jednim od

Dakle, prva etapa lutanja predstavlja (numerički) veliku prvu (i drugu) etapu puta Ţidovske povijesti.

Midraš kaţe da je u Alušu narod po prvi puta dobio manu i tamo smo proveli svoj prvi šabat. Mana je dana narodu zbog zasluga naše pramajke Sare, koju je Avraham bio zamolio da zamijesi i ispeče pite za

―nagovještaja‖ Hanuke iz Tore.

te fraze je 961, točan broj slova u B’reišit 15 – odjeljka o brit bein hab’tarim.

S gledišta micvi Ramban navodi te p’sukim kao izvorište za micvu u Tori da se stanuje u Izraelu – micva za koju on

Raši napominje da je uz 14 mjesta

kaţe da se primijenjuje i danas, čak i

prije nego li je izdan ukaz o lutanju,

u vrije—me egzila. Ramban ovu

i 8 mjesta u posljednjoj godini, bilo

micvu ubraja među 613 micvot Tore.

svega 20 mjesta do kojih je narod putovao i od njih odlazio u otprilike 38 godina. To nije baš jako puno.

B-g je bio milostiv narodu čak i dok Ga je kaţnjavao.

Međutim, Rambam ne. To ne znači da Rambam nije razmatrao o micvi da se ţivi u Erec Jisraelu. On ponavlja Talmud govoreći ―čovjek bi trebao uvijek odabrati da ţivi u

anđele/goste. Na njezinu poletnu

Hamiši – peta alija – 22 p’sukim

Izraelu, čak i u gradu u kojem su

pripremu hrane za druge B-g joj je

(33,50-34,15)

većina idolopoklonici, umjesto da

uzvratio tako što je On snabdijevao hranom Sarinu djecu više od 400 godina nakon toga. Ime Aluš je igra riječima na pojam ―ja ću zamijesiti‖.

B-g se obraća Mošeu u Arvot Moav i zapovijeda narodu da uđe, pokori, osvoji, i nastani zemlju. U tančine se iznose granice zemlje. Te

Ritma je mjesto s kojega su uhode

su granice sada za 9½ plemena, bu-

bile poslane, pa zbog toga i mjesto

dući da su Reuven, Gad i polovica

na kojem je objavljen ukaz o lutanju

Menašea zatraţili svoj dio na isto-

pustinjom. Moţemo si samo zami-

čnoj obali.

sliti kvalitativnu razliku u mentalnom pristupu tijekom prvih 14 taStrana 4

U

izvornom

ţivi van Izraela, makar i u preteţno Ţidovskom gradu‖. On piše da je čovjek koji ţivi na drugom mjestu poput onoga koji nema B-ga. Neki komentari tumače da budući da je ţivot u Erec Jisraelu nuţna osnova za ispunjenje čitave jedne kategorije micvot, ne bi trebalo ţivot u Izreaelu ubrajati među 613 zapovijedi. Ona

B-ţjem

obećanju

uključuje brojne druge micvot, pa

Avrahamu Avinu, zemlja koja će Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

stoga ne ispunjava poseban kriterij

poznato. Pleme Šimon ne zasluţuje

za ubrajanje u tarjag. No ona je, bez

da ima vođu s titulom nasi zbog

obzira na to, imperativ Tore.

Zimrijeve ljubavne afere. Binjami-

Ramban dodaje da ne samo da micvot ―ovise o zemlji‖, već se sve micvot u potpunosti mogu ispuniti jedino u Erec Jisraelu. Mi moramo vršiti micvot na drugim mjestima prvenstveno kao uvjeţbavanje za pravilno

vršenje

micvot

u

Erec

Jisraelu.

Na koji god način gledali na ţivot u Izraelu, on je vrlo značajna micva koja zahtijeva vrlo ozbiljno promišljanje.

nov vođa bio je Eldad (ovdje nazvan Elidad – prema Baal HaTurim, ovo dodatno jud predstavlja proroštvo, koje ima 10 različitih naziva), čovjek koji je već imao višu titulu proroka.

Gradovi utočišta (i druga 42 levitska grada, uz neke različitosti) slu-

Nakon generalnog plana podjele zemlje, narodu se nalaţe da osiguraju gradove Levi’im, budući da oni (Levijim) ne dobivaju zemlju kao nasljedstvo. Gradova i njihovog šireg područja je 48, što uključuje i 6

ţe da zaštite čovjeka koji nehotice ubije. Čak i ubojica bjeţi u grad koji ga štiti do suđenja. Zabranjeno je ubiti ubojicu sve dok ne stane pred sud i sud ga proglasi krivim. Nehotični ubojica je poslan – ili bjeţi – u grad utočište. Tora daje smjernice za određivanje što je ubojstvo a što nehotično usmrćenje i određuje neke od sudskih postupaka, poput zabrane da svjedok bude i sudac u kaznenom predmetu. Također smo upozoreni da ne dopustimo zamjenu kazni za ubojicu i nehotičnog ubojicu. Strogo pridrţavanje svih pravila pravde osigurava nam da i dalje "kvalitetno ţivimo" u Erec Jisraelu, praćeni boţanskom Prisutnošću.

Vođe obitelji Menaše kojoj pripadaju Celofhadove kćeri, pristupaju Mošeu i iznose problem poten-

gradova utočišta. Zapazite da su

cijalnog smanjenja njihovog ple-

mjeru od 2000 amot kao ―granice

menskog dijela ukoliko se Celofha-

grada‖ kasnije posudili učenjaci

dove kćeri udaju izvan svog pleme-

Nadalje, Tora navodi nove vođe

utvrđujući udaljenost od mjesta

na, odnoseći sa sobom svoj posjed.

plemena koji će biti zaduţeni za

prebivanja koje se smije prehodati

Moše izdaje pravilo kojim ih ogra-

―b-ţanski ţdrijeb‖ kojim će zemlja

na šabat, poznato kao t’hum šabat.

ničava na udaju unutar svog ple-

Šiši – šesta alija – 14+8 p’sukim (34,16-35,8)

biti raspodijeljena.

Ti su gradovi, koje su plemena tre-

Primijetite da se kod prva 3 nave-

bala dati Levijim, bili dani propor-

dena plemena ne spominje riječ nasi

cionalno populaciji svakog pleme-

(vođa) – kod svih drugih da. Jedan

na.

komentar sugerira da nije bilo po-

Š’vi’i

trebno Kaleva ben Jefunea identi-

mena. Ovo nije zakon za sva vremena – on se primijenjuje samo u ovom slučaju. Sukladno tome, Mahla, Tirza, Hogla, Milka, i No’a udaju se za Menašeovce. Ovime se za-

–

sedma

alija

p’sukim (35,9-36,13)

–

26+13

vršava BaMidbar. ■

ficrati kao vođu – to je bilo dobro Godina 12 5 Broj 43 Strana

Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 406. Ţaljenje: Obveza da se slijedi postupak za poništavanje zavjeta Ako čovjek učini zavjet ... (Brojevi 30,3) Kad netko da zavjet i kasnije poţali zbog toga, postoji proces kojega je dala Tora za njegovo poništenje; na hebrejskom se jeziku to naziva "hafaras nedarim" (za razliku od poznatijeg pojma "hataras nedarim"). To ne znači da ljudi mogu ili trebaju ići okolo i nasumce davati zavjete, niti čovjek ima obavezu poništiti zavjet koji je učinio. Ali ako je netko učinio zavjet zbog kojeg poţali, postoji izlaz. Beis din sastavljen od tri laika ili jedan učeni učenjak mogu poništiti zavjete. (Neki su zavjeti automatski nevaljani, poput onih koji su greškom izrečeni ili dani pod prisilom. Vidi Talmud Nedarim 21b.) Ţenin zavjet moţe poništiti njezin otac dok je neudana, ili njezin muţ, ako je u braku, iako otac ili suprug to mogu učiniti jedino na dan kada saznaju za zavjet.

Nakon toga, ako su to propustili učiniti, smatra se da su ga prešutno odobrili i zavjet ostaje vaţeći.

Kao što se raspravljalo prije u micvi #30, razlog za ovu micvu je to što se zavjeti pozivaju na B-ţje ime. Bespotrebno davanje zakletve ukazuje na nedostatak poštovanja prema Njemu. I ne samo to, naše riječi imaju moć. Iz tog razloga, kad se obaveţemo da ćemo nešto učiniti, kaţemo "bli neder", što pokazuje da naša iskazana namjera ne predstavlja zavjet, koji bi bio vjerska obveza. Slično tome, govorimo Kol nidrei na početku Jom kipura, izraţavajući da se sve zavjete koje moţemo dati tijekom sljedeće godine ne smije smatrati valjanima. Kao što moţete vidjeti, zavjete se uzima vrlo ozbiljno.

Ova micva vrijedi u sva vremena i na svim mjestima; obaveza poništenja zavjeta koje su dali drugi odnosi se samo na muškarce. Ona je predmet talmudskog traktata Nedarim. Ova je micva kodificirana u Šulhan Aruhu u Jore Deah 228. Ona je 95. od 248 pozitivnih micvos u

Rambamovom Sefer HaMicvosu i 40. od 77 pozitivnih micvos koje se danas mogu ispunjavati u Sefer HaMicvos HaKacar Chofetz Chaima. Ramban (Nachmanides) ovo ne ubraja ovo među 613 micvos.

407. Vaša je riječ vaša obveznica: zabrana kršenja zakletve ili zavjeta ... on neće oskvrnuti svoju riječ ... (Brojevi 30,3) 408. Dobrodošli u Grad levita: Obavezu da se levitima da gradove ... dati će levitima ... gradove da ih nastane ... (Brojevi 35,2) 409. Nema samovoljnog dijeljenja pravde: Zabrana da se ubije ubojica prije nego li mu se sudi ... ubojica ne smije umrijeti prije nego li stane pred skupštinom da mu se sudi. (Brojevi 35,12) 410. Bjeţi iz grada!: Obaveza da se progna ubojicu u grad utočište ... skupština će ga vratiti u njegov grad utočište ... (Brojevi 35,25) 411. Moram se izuzeti: Zabrana da svjedok sluţi kao sudac ... jedan svjedok ne moţe govoriti kako bi se smaknula osoba.

(Brojevi 35,30) 412. Ne mislim tako: Zabranu otkupa zatvorenika osuđenog na smrt Nećete prihvatiti otkupninu za ţivot ubojice koji je osuđen na smrt ... (Brojevi 35,31) 413. Odgovor još uvijek glasi ne: Zabrana otkupljivanja ubojice Nećete prihvatiti otkupninu za nekoga tko je pobjegao u svoj grad utočište ... (Brojevi 35,32) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 47. Pozitivna je zapovijed obrezati svako muško u dobi od osam dana kao što Pismo kaţe, I onaj koji je osam dana star bit će obrezan među vama, svako muško (B'rešit 17,12). To mora izričito biti po danu, kao što Pismo kaţe, A u osmi dan koţica njegova prepucija bit će obrezana (Va-jikra 12,3); a obrezivanje treba učiniti nakon izlaska sunca. Ali ako je netko obrezivanje učinio nakon što je zora svanula, on je ispunio duţnost. Kada su zadovoljeni i duţnost i vrijeme obrezivanja, ono stavlja na stranu šabat [ono se moţe izvršiti na šabat, makar je inače na šabat zabranjeno načiniti ranu iz koje ide krv]. Obrezivanje je pozitivna zapovijed koja [ako se prekrši] za sobom povlači karet [b-gomdani prestanak postojanja], pošto Pismo kaţe, I svako neobrezano muško Strana 6

kojem nije obrezana koţica njegova prepucija, bit će odsječen (B'rešit 17,14). Vjerska je duţnost oca da obreţe svog sina; a ako otac to prekrši i ne da ga obrezati, on krši ovu pozitivnu zapovijed; no njega se ne kaţnjava karetom, jer karet se ne daje nikom drugom do samom neobrezanom čovjeku. Jer ako ga otac ne obreţe, on sam ima obavezu da sebe obreţe kada odraste, i svaki dan koji prođe od trenutka kada postane odrastao, a on se nije obrezao, on krši ovu pozitivnu zapovijed i zavređuje karet ako umre, a da se svojevoljno nije obrezao. Tkogod [na ovaj način] krši savez, čak i ako uči Toru i ima dobra djela sebi u prilog, za njega nema dijela u svijetukoji-će-doći. I kako li je velika ova vjerska obaveza, budući da se trinaest saveza izvršava putem nje.

Ona je na snazi posvuda i u svako doba. ■

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Nesavršeni vođe?

Akeidat Yitzchak i Abarbanel imaju proturječne stavove u vezi Mošeovog postupanja u pogledu molbe dva i pol plemena. Dok Akeidat Yitzchak opravdava Mošeovu ljutitu reakciju kao odgovarajući odgovor na problematični zahtjev, Abarbanel tvrdi da je Moše pretjerao i pogrešno shvatio istinske namjere plemena.



S kim se slažete? Pokrenite raspravu za svojim šabatnim stolom i kao pomoć u raspravi upotrijebite izvore koji se nalaze u zahtjevu dva i pol plemena.



Bez obzira za koju stranu rasprave se opredijelili, što nas naša priča može naučiti o taktici pregovaranja?



Je li problematično kritizirati Mošea i sugerirati da njegove sposobnosti vođe možda nisu bile besprijekorne? Zanimljivo, unatoč njegovom gledištu na ovom mjestu, Abarbanel drugdje oštro kritizira one koji kod Mošea pronalaze mane.

Teškoće sveznajućeg čitatelja Kada govorimo o plemenima koja su pregovarala u vezi naseljavanja istočne obale Jordana, mnogi za tu skupinu koriste naziv "dva i pol plemena", ne praveći razlike između plemena Reuvena, Gada i Menašea.

Budući da čitatelji znaju da se polovica plemena Menašea naselila na Istoku, često se ne primjećuje da tijekom razgovora s Mošeom ulogu imaju samo Reuven i Gad, dok je Menaše upadljivo odsutan.

 Da li je pleme Menašea sudjelovalo u prvobitnom zahtjevu? Ako jest, zašto se ono ne spominje? A ako nije, zašto u konačnici oni nasljeđuju na istočnoj strani Jordana?  Možete li se sjetiti drugih primjera u kojima bi vam to što znate kako je priča završila moglo otežati čitanje u početnoj faza? Evo nekoliko slučajeva koje valja razmotriti:  Jesu li Jaakovljevi sinovi znali da su svi oni izabrani? Ako ne, kako bi to pomoglo objasGodina 12 7 Broj 43 Strana

niti ponašanje Josefa i njegove braće?

 Je li narod unaprijed znao da će Jerihon biti uništen čudom? Kako bi to moglo utjecati na vaše razumijevanje svrhe uhoda u Jehošua 2?  Da li je Jerušalajim bio jedina opcija za "mjesto koje će B-g odabrati"? Kada i zašto je on bio odabran?

Usklađivanje Pšat-a i Draš-a Bemidbar 31 opisuje rat protiv Midjana i zakone koji se bave očišćenjem plijena iz bitke. Međutim nije jasno zašto je taj plijen trebalo očistiti. Dok kontekst ove cjeline i sličnost između tih zakona i onih u Bemidbaru 19 podržavaju mogućnost da se zakoni odnose na očišćenje od onečišćenja od mrtvaca, većina tumačenja slijedi rabinsko gledište koje sugerira da stihovi govore o nečistoći od kuhanja ne-košer hrane.

 Možete li pronaći nešto čime ćete podrţati rabinsko gledište? Slaže li se to s osnovnim smislom stihova?  Općenito uzevši, kada se čini da se "pšat" i "draš" međusobno u sukobu, koje se metode mogu upotrijebiti da ih se uskladi?

Poziv na mir Bemidbar 33 je jedan od nekoliko izvora koji govore o ubijanju stanovnika Kanaana. Mnogi se suvremeni čitatelji čude tom nalogu. Zar zaista nije postojala mogućnost mirnog suživota? I srednjovjekovni su komentatori raspravljali o tom pitanju.

Raši smatra da je bilo zabranjeno pozvati na mir pa je rat bio neizbjeţan, dok Rambam tvrdi da su Izraelci bili dužni iznijeti mirovnu ponudu prije nego li su krenuli u rat protiv Kanaanaca.

 Kako svaka strana u raspravi vidi stihove u Devarima 20 (gdje se nalazi glavni nalog)?

Koji još stihovi mogu podržati svako od gledišta? Na koji način priča o prijevari Gibeonaca u Jehošua 9 rasvjetljava taj problem?  Prema Rašiju, razlog za tu naredbu je vjerske prirode, da narodi ne bi naveli Izrael na idolopoklonstvo. Ponekad je nužna politika nulte tolerancije. Slažete li se? U kojim okolnostima kompromisi nisu opcija?  Prema Rambamu, što bi se dogodilo da su se narodi zaista predali Izraelu? Da li bi zemlja mogla uzdržavati obje populacije? Kako se mogao promijeniti tijek naše povijesti?

Gradovi utočišta ili gradovi progonstva?

Bemidbar 35 govori o podizanju‫ערי״‬ ‫( מקלט‬gradova utočišta) kao mjesta na koje bi nehotični ubojica mogao pobjeći od ‫( גואל״הדם‬krvnog osvetnika).

 Što ovaj zakon sugerira o tome kako Tora gleda na krvnu osvetu? S jedne strane samo postojanje takvih gradova potvrđuje činjenicu da Tora ne želi da nehotični ubojica umre. S druge strane, ova institucija istodobno potvrđuje činjenicu da Tora krvnu osvetu nije stavila van snage.

Ako je ‫ גואל ״הדם‬negativna institucija, zašto ju uopće dopustiti? Ako je legitimna, zašto zaštiti nehotičnog ubojicu od njih?  Druga strana ovog pitanja odnosi se na procjenu Tore nehotičnog ubojice. Koliko ga Tora smatra krivim? Je li on potpuno nevin i poslan u one gradove samo za svoje dobro? Ako je tako, zašto mu je dopušteno da napusti grad samo kad umre veliki svećenika, a ne po vlastitom nahođenju? Sugerira li to moţda da i on isto donekle zaslužuje kaznu i da su ti gradovi neka vrsta prinudnog progonstva, a ne sigurnog utočišta? ■ . .

Prevela Tamar Buchwald Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Ahuz, sakin i hašmonaim

što se doista događa. Vidi

nalazi i njeno ranije korištenje), a

Mišnu, Sanhedrin 7,11).

postotak je oblikovan kao ahuz l'mea

Međutim, postoji jedna izvedenica ahuz Dok smo raspravljali o mahoz, spomenuli smo Kleinovu teoriju da je ona derivat korijena ‫אחז‬. To je zajednički korijen u biblijskom hebrejskom, koji općenito ima značenje "dohvatiti", "drţati" ili "ščepati".

(Steinberg ide dalje i povezuje brojne druge korijene koji počinju sa ‫אח‬ sa značenjem "povezivanje dvije stvari", kao što je ‫ אחד‬- "ujediniti, jedan", i‫ אח ״‬- "brat".) Od ‫ אחז‬dobivamo niz poznatih riječi i fraza:

 ahuza - ‫" אחוזה‬posjed, imovina, imanje, vila"  ma'ahaz - ‫" מאחז‬uporište, ispostava" (neću ulaziti u političke konotacije razlike između dva gore navedena)  beit ahiza - ‫" בית אחיזה‬ručka, drška" (imenica)  ahizat einajim - ‫אחיזת עיניים‬ "obmana, zabluda" (doslovno, "zatvaranje očiju", nedopuštanje gledatelju da vidi

koju je teţe razumjeti - ahuz - ‫אחוז‬ "postotak". Kakve to veze ima s korijenom prema onome što smo do sada vidjeli?

‫ אחוז למאה‬- "dio od 100". To je uporaba koju je opisao Ben Yehuda - nisam siguran zašto nisu upotrijebili biblijski "ahuz m ..." ,‫ אחוז מן‬nego "achuz l ...". Kako je vrijeme prolazilo, pretpostavljam s obzirom da se

Riječ zapravo dolazi iz ovotjedne

globalna matematika sve više inte-

paraše, iz dijela Matot. Pronašli smo

grirala u izraelsku kulturu, ahuz se

opis kako bi se ratni plijen trebao

počeo koristiti samostalno, sa znače-

podijeliti, i vojnici i civili uzeli su

njem samo "postotak" - 1 od 100.

po pola, a onda 1/500 plijena od

(Zanimljivo, Klein, čiji je rječnik sa-

vojnika odlazi glavnom svećeniku, a

stavljen 1960-ih ili 1970-ih , ne spo-

1/50 dijela za civile ide levitima. Taj

minje njegovu modernu uporabu,

je porez opisan u Bamidbar 31,30

samo smisao koji je opisao Ben Ye-

-‫״מן‬ ִ ‫״ת ַקח ״אֶ ָחד ״ָאחֺ ז‬ ִ ‫י ְִּש ָראֵ ל‬-‫״בנֵי‬ ְּ ‫וממחֲ ִצת‬ ַ ‫הַ חֲ מֹ ִרים״‬-‫ר״מן‬ ִ ‫הַ בָ ָק‬-‫ם״מן‬ ִ ‫ָאד‬ ָ ָ‫ה‬-‫״מן‬,‫ים‬ ִ ‫הַ חֲ ִמ ִש‬ ‫הַ ְּבהֵ ָמה‬-‫״ ִמכָל‬-‫הַ צֹאן״‬-‫ּומן‬ ִ A od polovice ostalih Izraelaca uzet ćeš jedan dio plijena (ahuz) od svakih pedeset ljudi, kao i stoku, magarce i ovce - sve ţivotinje; Ista uporaba ahuza pojavljuje se u Divrej Hajamim I 24,6. Odavdje je riječ osmišljena u suvremenom hebrejskom, očigledno od strane rabi-

■

huda.) Članak na Hebrejskoj Wikipedije za ahuz ističe da ahuz treba koristiti samo za specifični broj (npr. ahuz ehad 1%, ‫אחוז ״אחד‬, šeloša ahuzim 3% ‫)שלושה ״אחוזים‬. Ali ako netko ţeli općenito reći postotak, kao npr. "postotak učenika koji su prošli test", umjesto riječi ahuz trebao bi koristiti riječ šiur ‫שיעור‬. sakin

na i lingvista Zeeva Yavetza, kao

Već smo raspravljali o brojnim ri-

"stopa, omjer" (iako ovaj članak pro-

ječima koje imaju korijen ‫סכן‬. Jedna riječ koju moguće da nismo spomenuli u toj raspravi je sakin - ‫סכין‬ "noţ". Međutim, iako se ona na taj način piše u rabinskom hebrejskom, a srodna riječ u aramejskom glasi ‫סכינא‬, u biblijskom hebrejskom se

ona piše sa sin, a ne sa samehom ‫שכין‬. Pojavljuje se samo jednom, u

knjizi Izreka 23,2.

Klein ističe da ‫ שכין‬proizlazi od osnove ‫שכך‬, za koju on daje definiciju "naglasiti, prikovati" (i nije povezano s homografskim korijenom Strana 8

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik Ahuz,

sakin i hašmonaim

"Asmoneusu, (prema

ili

Asamonaeusu

Josephusu),

pradjedu

Matatjinom" b) Neki ime povezuju s lokacijama Hašmona ‫( חשמונה‬Bamidbar 33,29) ili Hešmon ‫( חשמון‬Jehošua 15,27).

Prema tim teorijama, obitelj je ţivjela u, ili u blizini, jednog od tih mjesta prije nego li se preselila u Modiin. c) Jedna druga teorija povezuje Hašmonaim s hašman ‫חשמן‬. Nije jasno ‫ שכך‬koji ima značenje "pokriti, polo-

trebljavaju u muškom obliku). Bu-

što riječ hašman znači – pojavljuje se

ţiti preko"). Još dvije jedinstvene

dući da riječ "zvuči" muški, nema

svega jednom, u Tehilim 68,32.

biblijske riječi dolaze od ovog kori-

razloga inzistirati da je ona ţenskog

Neka se od tumačenja te riječi ne

jena: seh - ‫" שך‬trn" (pojavljuje se sa-

roda. Međutim, Google još uvijek

uklapaju s povezanošću s Hašmo-

mo u mnoţini, sikim ‫ שכים‬u Bamid-

daje

14,800

naim – na primjer Ehrlich kaţe da

bar 33,55), i suka - ‫" שכה‬bodlja" (u

rezultata za "sakin gedola" ‫סכין גדולה‬

ona moţe značiti konji ili kočije.

Jobu 40,31). S njima povezana je i

naprema samo 2,040 rezultata za

Međutim, Septuaginta je prevodi

postbiblijska sika - ‫" סיכה‬čavao, klin,

"sakin gadol" ‫סכין״גדול‬.

kao "ambasador" a drugi komentari

broš".

podršku

rječnicima:

kao "prinčevi". Prema tome Hašmo-

Hašmonaim

Chaim Rabin, u svom članku ‫מילים‬ ‫"( זרות‬Strane riječi") u Encyclopedia Mikrait, piše da sakin pripada grupi riječi koje su u hebrejski ušle iz azijskih jezika koji nisu bili niti semit-

naim se odnosi na status obitelji, a i

Raspravljali smo i o Makabim/

pisac Maoz Cura uzeo je da je tako -

Makabejcima – sada nas zanima

‫אזי ״בימי ״חשמנים‬. Ovakav pristup pri-

odakle vuče porijeklo ime ‫חשמונאים‬

hvatili su Radak i Meiri, no Amos

Hašmonaim / Hašmonejci?

Chacham u Daat Mikra smatra ga vrlo nategnutim.

ski, niti indo-europski. On ne kaţe

Postoji nekoliko teorija:

odakle je sakin došla, no ističe da u

a) Prema Jewish Encyclopedia,

Hesychiusovom Lexiconu, nalazimo

Wellhausen to je bilo ime Matitya-

συκινη

huova (Matatjinog) djeda. U 1911

grčku riječ

koja

znači

"mač". Međutim, bez ikakvih do-

Encyclopedia

Britannica

piše

o

Iz ovog značenja, riječ hašman razvila se u značenje "vaţne osobe", i naposljetku

postala

prijevod

za

katoličkog "kardinala". ■

datnih podataka, i u svjetlu uvjerljive etimologije koju Klein (a i drugi) donosi, nisam baš sklon prihvatiti tu teoriju.

Mada drugi rječnici ističu da je sakin imenica ţenskog roda, i Avineri (Yad Halashon, 420) i Sivan (Better Hebrew Usage, 232) naglašavaju da u talmudskom hebrejskom nalazimo da se pojavljuje i u muškom i u ţenskom rodu (a Avineri piše da je Raši i Rambam upoGodina 12 9 Broj 43 Strana

Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Držanje svoje riječi Ovotjedna parša započinje nabrajanjem zakona o zavjetima i zakle-

meljeno na savezu između naroda i B-ga. Pravila zakona nisu trebala

ći, niti na osobnom interesu, već na slobodnom voljom prihvaćenoj mo-

tvama. Što to radi ovdje, pred kraj knjige Brojeva, dok se Izraelci pri-

biti osigurana primjenom sile, već na način da ljudi cijene svoje moral-

ralnoj obvezi. Tora je pripovijest o tome kako su Izraelci došli do te

bliţavaju destinaciji svog putovanja – Obećanoj zemlji?

no predanje, svoju dobrovoljnu odluku pred B-gom da će činiti ono što

jedinstvene i radikalne ideje: politike saveza.

je On zapovjedio.

Društvo saveza je društvo u kojem

Ironično, jedan od najvećih kritičara judaizma, Friedrich Nietzsche,

da će se nešto učiniti ili da će se suzdrţati od nečega. Zavjet, neder, ut-

su riječi svete, neponištive. To je princip koji je u srcu judaizma kao

imao je spoznaju da je kapacitet da se obaveţemo svojim riječima osno-

ječe na status objekta. Mogu se za-

temelj kolektivne slobode, konsti-

va morala i ljudske slobode. To je

vjetovati da neću jesti nešto. To nešto je sada, za mene, zabranjena hra-

tucije slobode.

izrekao u svojoj knjizi, O podrijetlu morala:

Zavjeti i zakletve su obveze stvorene riječima. To su obećanja o tome

na. Zakletva, ševua, utječe na osobu, a ne na objekt. Ono što je sada zabranjeno nije hrana, već čin jedenja hrane. Oba čina obavezuju: to je primarno značenje riječi isar.

Slobodno društvo ovisi o povjerenju.

Povjerenje ovisi o držanju naše riječi

Tolika je svetost takvih prisega da postoje zahtjevna pravila koja treba ispuniti ako ih se ţeli poništiti. Ne

To zahtijeva objašnjenje. Svako društvo treba zakone. Bez toga, ono

moţeš to učiniti sam: parša postavlja neka od temeljnih pravila, koja su

propada prema anarhiji. Postoje tri razloga zašto su ljudi poslušni zako-

dopunjena usmenom tradicijom. Judaizam toliko ozbiljno tretira ver-

nima. Prvi je to što će biti kaţnjeni ako to ne budu. To je društvo ute-

balne prisege da jedan čin njihova

meljeno na moći. Drugi je to što

poništenja, Kol Nidre, započinje na najsvetiji dan u godini, Jom Kipur.

imaju koristi od toga. To je društvo utemeljeno na osobnom interesu.

Površni razlog zbog kojeg se

Obje vrste imaju nedostatke. Moć

zakoni o zavjetima ovdje pojavljuju

dovodi do korupcije. Isto to pone-

jest to što se prethodni odjeljak Tore bavio zajedničkim ţrtvama. Poje-

kad čini i potraga za osobnim interesom. Kad je moć potkupljena, do-

dinci su također donosili ţrtve, ponekad zato što su bili obvezni to

lazi do gubitka slobode. Kada prevlada osobni interes, dolazi do gu-

učiniti, a u drugim slučajevima stoga što su dobrovoljno izabrali to

bitka društvene kohezije. Kada ljudi brinu o sebi, ali ne i o drugima, us-

učiniti. Zato postoje zakoni o dobrovoljnim prisegama.

pješni napreduju, dok ostali pate.

Pravda i suosjećanje predaju mjesto

Ali za to postoji i dublji razlog.

Izraelci su se pribliţavali zemlji. Na

pohlepi i izrabljivanju.

Tora postavlja treći način, u kojem

njima je bilo da izgrade društvo različito od bilo kojeg drugog. To je

su ljudi poslušni zakonu jer su to dobrovoljno odlučili učiniti. To je

trebalo biti slobodno društvo ute-

društvo koje nije utemeljeno na mo-

Strana 10

Upariti ţivotinju s povlasticom ■ da daje obećanje – nije li upravo to paradoksalni zadatak koji je priroda postavila sebi u vezi ljudske vrste? Nije li to pravi problem ljudske vrste?

Homo sapiens se razlikuje od ostalih stvorenja zbog upotrebe jezika.

To je dobro poznato. Međutim, ono što je Nietzsche vidio, jest da se jezik moţe koristiti na mnogo različitih načina. Mi ga koristimo kako bismo opisali, komunicirali, kategorizirali i objasnili. Jezik je u tom smislu vrsta slike stvarnosti, prijevod onoga što jest u niz znakova, simbola i slika.

No, jezik moţemo također koristiti i na drugi način – ne kako bismo opisali nešto što postoji, već kako bismo obvezali sebe na neku vrstu ponašanja u budućnosti.

Tako na primjer, kada mladoţenja kaţe svojoj mladoj pod hupom, „Ovime si zaručena za mene…― on ne opisuje brak. On ulazi u brak. On preuzima na sebe niz obveza prema ţeni koju je odabrao da bude njegova supruga.

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Držanje

svoje riječi znači smatrati riječi svetima, zavjete i zakletve neponištivima. Jedino pod vrlo posebnim i precizno formuliranim okolnostima čovjek moţe biti oslobođen svojih prisega. Zato su se Izraelci, dok su se pribliţavali svetoj zemlji u kojoj su trebali stvoriti slobodno društvo, morali podsjetiti svete naravi zavjeta i zakletvi.

Kušnja da prekršimo svoju riječ kada je to na našu korist ponekad nas moţe nadvladati. Zato je vjera u

Kada obvezujemo sebe svojim riječima, mi koristimo jezik ne kako

riječi stvaraju jer su riječi svete: to znači, one obvezuju. Kada riječi

bismo opisali, već kako bismo stvorili – stvorili budućnost reda iz ka-

obvezuju, one proizvode povjerenje. Povjerenje je za društvo ono

osa ljudskih instinkata i ţelja. Ono

što je predvidljivost za prirodu: te-

što ljude čini jedinstvenima nije samo korištenje jezika. I druga stvore-

melj reda u suprotnosti sa kaosom.

nas to zvuči čudno, otac tolerancije i liberalizma, John Locke (Engleska,

Društvene institucije u slobodnom društvu ovise o povjerenju, a povje-

17.st.) smatrao je da se građanstvo ne smije dati ateistima, koji ne vje-

renje znači da drţimo svoju riječ.

ruju u B-ga, jer se njima ne moţe

Činimo ono što kaţemo da ćemo učiniti. Ako učinimo zavjet, zakle-

vjerovati da drţe do svoje riječi.

nja koriste oblike jezika. Dupini to čine. Tako i primati. Čak i pčele imaju kompleksne plesove kojima prenose informacije drugim pčelama.

Ono što je jedinstveno nama ljudima jest to što koristimo jezik da bismo se obvezali na svoje buduće ponašanje te kako bismo mogli stvoriti veze zajedništva i povjerenja s drugim ljudskim bićima. Jedna takva veza je obećanje. Druga je brak.

Treća – jedinstvena za judaizam –

tvu, obećanje, verbalnu prisegu, tada time obavezujemo sebe. To znači da ćemo zaista ispuniti svoje obećanje osim ako utvrdimo da smo, zbog okolnosti koje u tom vremenu nismo mogli predvidjeti, nesposobni to učiniti.

Ako se povjerenje slomi, slamaju

jest društvo saveza, niz uzajamnih obvezujućih obećanja između ţi-

se društveni odnosi, a tada društvo ovisi o ustanovama koje provode

dovskog naroda i B-ga.

zakon ili nekom drugom obliku upotrebe sile. Kada se sila koristi

Kada na takav način koristimo jezik, ne kako bismo opisali nešto već postojeće, već kako bismo stvorili nešto što prije nije postojalo, on nas povezuje s B-gom. B-g koristi riječi kako bi svijet doveo u postojanje: „I reče B-g… i bilo je.― Mi koristimo riječi kako bismo društveni svijet doveli u postojanje.

Ono što nam Tora govori jest da Godina 12 11 Broj 43 Strana

naširoko, društvo više nije slobo-

B-ga – B-ga koji nadgleda sve što mi mislimo, govorimo i činimo, i koji nas drţi odgovornima za naše prisege – toliko temeljna. Iako nama da-

Tako, pojavljivanje zakona o zavjetima i zakletvama na kraju knjige Bamidbar, dok su se Izraelci pribliţavali svetoj zemlji, nije slučajno, i pouka je i danas relevantna. Slobodno društvo ovisi o povjerenju. Povjerenje ovisi o drţanju naše riječi.

Tako ljudi imitiraju B-ga koristeći jezik za stvaranje.

Riječi stvaraju moralne obveze, a moralne obveze, ako se prema njima vlada odgovorno i vjerno, stvaraju mogućnost slobodnog društva.

dno. Jedini način na koji ljudi mogu uspostaviti kolaborativne i koopera-

Tako – uvijek učinite ono što ste rekli da ćete učiniti. Ako propusti-

tivne odnose bez primjene sile jest pomoću verbalnih prisega kojih se

mo drţati svoju riječ, na kraju ćemo izgubiti svoju slobodu.

drţe oni koji ih daju.

Za slobodu je potrebno povjerenje; za povjerenje su potrebni ljudi koji drţe svoju riječ; a drţati svoju riječ

Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar

Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Teške odluke Uzduţ i poprijeko čitave Tore čini se sasvim jasnim da Ţidovski narod treba zadrţati sustav razdvojenih plemena sa zasebnim vođama. Na prvi pogled djeluje kao da će ovaj sustav odvojenih plemena uvijek biti jamac snaţnog elementa nejedinstva unutar Ţidovskog naroda.

Ne bi li bilo bolje odbaciti izvorni plemenski sustav doma Jakovljevog i umjesto toga izgraditi jednu jedinstveniju zajednicu?

Isto tako, kada su se Ţidovi naselili i nastanili u zemlji Izrael u vrijeme Jošue, ona je bila razdijeljena na plemenske oblasti, u skladu s pravilima Tore. Sljedećih nekoliko stoljeća, kao što nam biljeţi sama Biblija u knjizi Sudaca, nejedinstvo, ako ne i kaos, vladalo je u Ţidovskoj zajednici. Svako je pleme na sebe gledalo kao na zaseban i različit entitet s minimumom odgovornost ili veze prema široj Ţidovskoj zajednici.

Na kraju će se pojaviti i ţalosna činjenica da su plemena u određenim fazama biblijske povijesti, čak i međusobno podizala građanske ratove. Tora je očito bila svjesna ove opasnosti, no i dalje je naglašavala plemensku narav Ţidovskog naroda

Strana 12

i njegovih vođa. Tori navodi konkretna imena pojedinih vođa plemena i zasebno jednog od drugoga broji stanovništvo svakog plemena.

Iako se komentatori Tore rijetko izravno bave ovim pitanjem, ono stoji u pozadini većine njhovih zapaţanja i stajališta o ţidovskoj priči biblijskih vremena.

odgojena u istoj kući i koja su rezultat istog genetskog ustrojstva, značajno međusobno razlikuju po temperamentu, ponašanju i nazorima. Te razlike često predstavljaju problem u obitelji i društvu. Ipak, Tora je voljna pozabaviti se tim problemima, umjesto da provodi strogi konformizam nad ţidovskim svijetom.

Mi se neprestano suočavamo s

Sila ujedinjenja u judaizmu i Ţidovskom društvu je sama Tora.

Svaki Ţidov ima u njoj udio i ima obvezu da poštuje, izučava, pridrţava se i ţivi u skladu s njenim ■ vrijednostima. Ali to jedinstvo, kao što je vidljivo već i iz letimičnog promatranja Ţidovskog svijeta današnjice, a zapravo i čitave prošlosti ţidovske povijesti, nikada ne zagovara međusobno usklađeno, konformističko, društvo.

time da moramo donositi teške odluke bez da smo, u stvari, u mogućnosti odrediti kakav će biti krajnji ishod naših odluka Čini mi se da Tora ovdje naglašava vaţnu, ali često nezamjećenu razliku između jedinstva i usklađenosti. Svako od plemena, a zasigurno svaki od vođa tih plemena, donosi nešto različito i drugačije na društvenu trpezu. Talmud nas uči da jednako kako se fizička obiljeţja ljudskih bića međusobno razlikuju, tako se razlikuju i njihova mišljenja, misaoni procesi i svjetonazori.

Usklađenost, konformizam, među ljudima protivi se našoj naravi.

Zbog toga se često djeca koja su

Diktatori i tirani od pamtivijeka su pokušavali nametnuti konformizam svojim podređenima i građanstvu.

Na kraju svi takvi pokušaji propadaju jednostavno zato što su u suprotnosti s ljudskom prirodom.

Zadatak starog i modernog Izraela i Ţidovskog naroda u cjelini, je da stvore jedinstvo duha i predanosti koje predstavlja Tora, bez da padnu

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Teške odluke

u zamku tiranskog konformizma.

sada biti poveden. Problem s teškim izborima koje smo uvijek prisiljeni u ţivotu donijeti je da nikada nismo u potpunosti sigurni da je izbor koji smo donijeli uistinu ispravan u smislu našeg nasljeđa i poslanja.

Ţivot se sastoji od konstantnog niza teških odluka koje je čovjek prisiljen donositi – to vrijedi jednako za narode, kao i za pojedince.

I većina problema u ţivotu uzrokovani su činjenicom da te odluke gotovo nikada nisu situacija u kojoj su svi na dobitku, već su to odluke u kojima su obje opcije loša. Talmud nam skrušeno savjetuje da kada smo prisiljeni donijeti takve odluke izaberemo manje lošu alternativu.

To je stoga što mnoga od pitanja o kojima smo prisiljeni donijeti odluku i između kojih napraviti izbor zapravo nemaju trajno rješenje ili u sebi ugrađene ispravne odgovore. U stvari mi se uvijek susrećemo sa situacijama u kojima, bez obzira kakav bio naš izbor, svaki puta postoje sumnja i nezadovoljstva koje ih prate.

Povjesničari, akademici, političari i novinski kolumnisti, koji su uvijek blagoslovljeni savršenim vremenskim odmakom, mogu nam ukazati na naše prijašnje pogreške u prosudbi i pogrešnu politiku. Međutim, u trenutku kada je te odluke trebalo donijeti, u nedostatku proročkog dara, nitko nije sa sigurnošću mogao potvrditi da je zapravo donesen pravi izbor. Prema tome, Talmud nam je opet dao perspektivu na to, iako ne baš utješnu, ustvrdivši: "Sudac moţe donijeti odluku jedino na temelju činjenica kojma su njegove oči posvjedočile i vidjele."

Savršene, nepogrešivo i potpuno točne odluke i izbori, naţalost, nisu na raspolaganju smrtnim ljudima. Ţivot je svima nama vrlo zapetljan.

Mi se neprestano suočavamo s time da moramo donositi teške odluke bez da smo u stvari u mogućnosti

Godina 12 13 Broj 43 Strana

odrediti kakav će biti krajnji ishod naših odluka i izbora.

Talmud nam govori da kada je veliki rabin i vođa Izraela, Johanan ben Zakai, osjetio da se pribliţava smrt, zabrinuo se i zaplakao. Njegovi učenici koji su bili okupljeni oko njegovog kreveta pokušali su ga utješiti ističući njegovu veliku zaslugu kao vođe Izraela tijekom strašnog perioda uništenja Drugog Hrama. On je pak odvratio: "Ne znam kojim putem će me povesti – putem prema vječnom ţivotu ili ne." Johanan ben Zakai donio je jednu od najsudbonosnijih odluka u ţidovskoj povijesti kada mu je rimski general, i budući car Vespazijan dao da iznese ţelje koje će general ispuniti.

Veliki i sveti rabin Johanan izabrao je očuvanje i zaštitu akademije Tore koja se nalazila u gradu Javneu. Ovaj izbor, kako se pokazalo tijekom tisućljeća ţidovskog ţivota, dokazao se kao mudar i konačan spas ţidovskog naroda. Međutim, rabin Johanan to nije mogao znati odmah nakon toga, pred samu svoju smrt. On je uvijek bio u nedoumici, ne znajući kojim putem će

Svijet općenito, a posebice Ţidovski narod, sada su suočeni s time da moraju donijeti niz teških odluka.

Američki izbori, previranja na Bliskom istoku, porast antisemitizma i protu-izraelska stanovišta i postupci, budućnosti ovdje, ako ih uopće bude, diplomatskih napora u vezi Palestinaca, reakcija tradicionalnog ţidovstva u svim njegovim različitim frakcijama i more promjena u vrijednostima i načinu ţivota koje nas sada zahvaća - sve to i mnoga druga pitanja stavljaju nas pred vrlo teške odluke.

Dakako, svima nama je jasno da izbori u osnovi nisu situacije u kojima su svi na dobitku. Zbog toga, svakako moramo tiho i oprezno pokušati izabrati politiku i ljude koji će najmanje naštetiti nama i našoj stvari. Budući da je priroda Ţidovskog naroda da bude mesijanski i utopijski, nama se uvijek čini da smo u potrazi za krajnjim idealnim rješenjem i izborom. Zbog toga smo često razočarani kada nam ostaju samo pragmatični i osrednji rezultati.

Mi smo osuđeni da moramo nastaviti ţivjeti s našim dvojbenim odlukama i nekako shvatiti da je to najbolje što moţemo učiniti u trenutnim okolnostima i s našim ograničenim znanjem. Trebamo biti oprezni prema onima koji obećavaju jednostavna rješenja i savršenu politiku. Budućnost će jedino jamčiti da će biti teških odluka u našim ţivotima. Šabat šalom ■ Strana 13

Rabbi Dovid Goldwasser:

Obnova

„Odluči Hašem razrušiti zidine kćeri

gu. Razlog je taj da se osigura da ne

tio Hram sve dok nije izmjerio i

cionske. Potegne On uţe i ne povuče

bude propusta u zamjeni rastavlje-

započeo izgradnju novog Hrama.

ruku Svoju od uništenja. Učini On

nog zdanja, odnosno da se spriječi

Prije nego što je prvi Bais HaMikdaš

uistinu da bedem i zidine oplakuju;

prekidanje bogosluţja jer u među-

uništen, na Nebesima su već bile u

zajedno su se urušili“ (Eiha 2:8).

vremenu neće biti mjesta za okup-

tijeku pripreme za drugi Bais HaMi-

ljanje vjernika.

kdaš. Isto tako, prije uništenja dru-

Citiranjem

ovog

pasuka

Imrei

gog Bais HaMikdaša, Hašem je već

Emes daje vrlo zanimljivo zapaţa-

Imrei Emes ističe da nam Medraš

nje. On napominje da, iako prorok

govori kako sȃm HaKadoš Baruh

Jirmijahu

predskazuje uništenje

Hu ispunjava sve zapovijedi u Tori.

Hrama, on koristi izraz kojeg se

Ako je halaha da je zabranjeno ru-

To je ono što Jirmijahu ovdje go-

koristi u izgradnji, odnosno: "On

šenje bogomolja dok druga nije

vori: U vrijeme kada je Hašem od-

potegne uţe," kao što koristi i Je-

izgrađena, HaKadoš Baruh Hu se

lučio uništiti Hram, već je uzimao

šajah (44,13): "Drvodjelja potegne uţe i

treba ponašati u skladu s time. Pa

mjeru za materijale koji će biti po-

označi drvo ... ", čime se opisuje

kako onda Bais HaMikdaš moţe biti

trebni za sljedeći Hram. Tek tada ■ je

mjerenje drva i kamena za gradnju.

uništen prije nego se drugi izgradi

nastavio s uništavanjem Hrama.

Talmud uči (Bava Basara 3b) da

na njegovom mjestu?

postavio temelje za treći Bais HaMikdaš.

Rav Meir Šapiro iz Lublina dodaje

bogomolju ne bi trebalo srušiti prije

Moramo zaključiti, kaţe Imrei

da Talmud (Bava Basra 3b) navodi

nego što se umjesto nje izgradi dru-

Emes, da u stvari Hašem nije uniš-

da se prema zakonu takvi zahtjevi

Strana 14

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Obnova

Rabbi Dovid Goldwasser:

ne odnose se na vladara, jer kralj ne

blago, na skrovita mjesta po cijeloj

krši svoju riječ. Ako vladar ţeli

kući. Samo manji broj pojedinaca je

uništiti bogomolju, on to moţe

bio upoznat s tim planom. Rekao je

učiniti čak i ako druga nije podig-

samo prisnim osobama da osiguraju

nuta umjesto nje jer nas ne brine da

da sin ne sazna za ta skrivena blaga.

neće odrţati obećanje koje je dao.

Čovjek je vjerovao da će na kraju

Ako je tako, tvrdi rabin Meir Šapiro, onda svakako nema sumnje da će HaKadoš Baruh Hu, kralj svijeta, obnoviti sveti Hram.

doći vrijeme kad sinu neće ništa ostati, pa će po cijeloj kući tragati za nekim dragocjenostima. Moţda će tada početi cijeniti vaţnost novca i neće ga proigrati.

Međutim, prorok tvrdi da je Hašem uvijek prilagođava svoje ponašanje tako da ga uskladi s našim razumijevanjem. Dakle, on nije pokrenuo razaranje svetog Hrama, a da nije izradio nacrt za nove građevinu.

Sve je bilo dobro, dok jedne noći nije buknuo poţar i progutao kuću do temelja. Odjednom, sve je nestalo.

Svi

svjedoci

tog

strašnog

■

razaranja pustili su suzu, zbog zgrade, namještaja, imetka. No, oni koji su znali što je drugo bilo izgu-

Koho M'Jaakov nam govori da Hašem i anđeli na Nebesima neprestano oplakuju uništenje Bais HaMikdaša i progonstvo ţidovskog naroda. On citira pasuk u Jirmijahu (13,17): "Duša će moja plakati u njezinim skrovitim odajama zbog tvoje oholosti," a Talmud navodi (Hagiga 5b) da i anđeli mira plaču.

bljeno u tom razornom poţaru, plakali su najviše.

Tako i mi tugujemo zbog uništenja Bais HaMikdaša na različitim razinama. Narodi svijeta "vrte glavom ... moţe li to biti grad koji je nazivan savršenim u ljepoti ..." (Eiha 2,15). Ţidovski narod na to uzvikuje: "Gledaj i vidi, ima li bola kao što je bol

Zašto je njihova tuga tako velika, čak i veća od naše?

koji me zadesio ...", jer oni mogu bolje

Jedan jako bogat čovjek imao je sina koji je bio razuzdani rasipnik i

procijeniti

razmjere

svog

gubitka.

Međutim,

Hašem

doţivljava

druţio se s grupom delinkvenata.

najdublju bol zbog pada Svetog

Znajući da će bogatstvo na kraju

Hrama i nakon toga i progonstva

naslijediti sin, otac je bio zabrinut i

svog ljubljenog naroda. Jer Hašem

traţio

je jedini koji zna za neizmjerne bla-

načine

kako

bi

zaštitio

imovinu.

goslove kojima će obdariti ţidovski

Otac je unajmio radnike da za sina

narod na kraju dana, kao što kaţe

izgrade prekrasnu kuću. Bila je

(Ješaja 64,3): "Ljudi nikada nisu čuli ...

potpuno namještena i puna pogod-

niti su ikad vidjeli boga - osim tebe -

nosti i raskoši. Otac je zatim po-

koji čini za one koji vjeruju u Njega." ■

hranio svoju najvredniju imovinu,

Prevela Dolores Bettini

uključujući zlato, srebro, nakit i

Godina 12 15 Broj 43 Strana

■ ■

Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Zašto ovoga puta nije toliko boljelo Matot uključuje zakone o davanju

trijebio svoju slobodnu volju. A za

i poništavanju zavjeta i zahtjev Ru-

nas ljude, korištenje naše slobodne

benovog i Gadovog plemena za nji-

volje ne samo da donosi zadovolj-

hov dio zemlje na istočnoj strani

stvo, već donosi duboko zadovolj-

Jordana. Maasej uključuje komple-

stvo. Zapravo, B-g nas je stvorio na

tnu listu putovanja pustinjom, B-ţje

takav način da je jedina stvar koja

upute za podjelu zemlje nacionaln-

nas zapravo ispunja zadovoljstvom

im sistemom ţdrijeba. B-g postavlja

u ovom svijetu biranje.

granice zemlje Izrael. Postavljeno

Uspjeh u našim vanjskim ciljevi-

je novo vodstvo. Dani su zakoni o

ma donosi nam privremen i povr-

ubojstvu.

šan osjećaj postignuća. Ali to ne tra-

Prošle godine Engleska je ispala u

je. Trajan osjećaj dobra utemeljen je

polufinalu Svjetskog nogometnog

na trudu koji u nešto ulaţemo. Ko-

prvenstva, no, nakon godina i godi-

liko ulaţemo, koliko se trudimo, ■ ko-

na konstantnog razočaranja, ovog

liko izazova prevladavamo? To je

puta nije toliko boljelo. Imao sam

ono što donosi zadovoljstvo. Tko se

neka razmišljanja o tome zašto je to bilo tako.

Proteklih godina, fanovi Engleske imali su jedno od dva iskustva na vaţnim natjecanjima. Ili je vrlo obećavajuća ekipa podbacila, ili su igrali vrlo dobro, pa ispali na penale.

U svakom slučaju, bilo je to duboko nezadovoljstvo.

Međutim, ove godine osjećaj je bio

dar – sama svrha našeg postojanja na ovom svijetu. Mi moramo birati svoj vlastiti put u ţivotu.

Na prijašnjim natjecanjima, postojao je osjećaj da ekipa Engleske nije dovoljno marila ili nije uloţila dovoljno truda. A ne biranje donosi

Pored principa o

osjeća zadovoljniji? Čovjek kojeg je mećava zaustavila 100 metara prije vrhunca Everesta – ili onaj koji mu maše iz helikoptera na vrhu?

Prošle godine, ekipa Engleske bila je daleko od najbolje. Ali oni su izabrali, uloţili ogroman trud i kao rezultat toga došli daleko u natjecanju. Kad prođe početno razočaranje porazom, oni će gledati unazad sa

postojanju B-ga,

osjećajem postignuća i zadovoljstva.

sjajnu ekipu. Ali oni su dali svoje

najtemeljniji je

Jer kada prihvatimo dar izbora ne-

srce i dušu u natjecanje, pobijedili

židovski princip –

drugačiji. Imali smo dobru, ali ne i

na penale po prvi puta u povijesti engleskog svjetskog kupa, i tada

princip slobodne volje

jednostavno izgubili od bolje ekipe.

To ne zvuči toliko loše, zar ne?

nezadovoljstvo, dok biranje donosi

Mislim da to ima veze sa temelj-

zadovoljstvo. Pucanje penala tako-

nim ţidovskim principom – osim

đer uzrokuje nezadovoljstvo jer u

postojanja B-ga, najtemeljnijim ţi-

tome nema donošenja izbora. To je

dovskim principom – principom

većinom stvar sreće, pogađanja sa

slobodne volje.

golmanove strane.

Ţidovsko razumijevanje jest da su

Ali kada u nešto uloţiš sve od

ljudska bića obdarena sposobnošću

sebe i ne uspiješ, imaš zadovoljstvo

da biraju. To je, do sada, naš najveći

zato što si pokušao, zato što si upo-

Strana 16

ma ničeg, ali baš ničeg, što nama ljudima daje pruţa zadovoljstva. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar

Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Program strogih iskrenosti Tora kaţe, ako netko učini zavjet: "On neće obeščastiti svoju riječ - što god da je izašlo iz njegovih usta on će učiniti."

Tora stavlja snaţan naglasak na istinitost. Prekršiti i jednu riječ "obeščašćenje" je riječi. Ţivotinje, vjerojatno, međusobno komuniciraju, ali one nemaju sofisticirani jezik koji posjeduje čovjek.

Govor je sveti dar, a laganje je obeščašćenje.

Ovisnost i laganje su nerazdvojni.

Ovisnik gubi sveukupno povjerenje, a sve dok čovjek ponovno ne stekne povjerenje, ne mogu postojati smisleni odnosi.

Posvemašnja predanost istinitosti ugaoni je kamen oporavka.

Prihvati istinu, ma tko je govorio (Rambam, Uvod u Avot 19) Neki krajnje izbirljivi ljudi prihvatiti će savjet ili poduku samo od priznatih autoriteta, jer smatraju da je prihvaćanje bilo čega od nekoga tko im nije ravan poniţavajući udarac za njihov ego.

Među mojim kolegama liječnicima, promatrao sam taj fenomen kad pacijenti zatraţe da se konzultiraju.

Onim liječnicima koji posjeduju samopoštovanje i znaju da su kompetentni nije problem prihvatiti konzultaciju, međutim oni koji imaju manje samopouzdanja taj zahtjev mogu protumačiti kao neizravnu aluziju da nisu dovoljno dobri. Takav zahtjev ih moţe uvrijediti, te ako se stvarno i sloţe s njime, kao konzultanta će prihvatiti jedino šefa katedre medicinskog fakulteta ili neku drugu osobu s renomeom.

Svaki drugi konzultant izravni je napad na njihov ego, dopuštenje da Godina 12 17 Broj 43 Strana

„on moţda zna više od mene.― Liječnici nisu jedini koji nose ovu krivnju; stručnjaci i zanatlije svih vrsta jednako tako mogu pokazati manjak samopouzdanja iskazivanjem intelektualnog snobizma.

Talmud kaţe da istinski mudri ljudi mogu učiti od svake osobe, čak i od ljudi koji su daleko ispod njih.

Ograničavati sebe na učenje samo od vanrednih stručnjaka ne samo da je uzaludno, nego i uvelike limitira naše obrazovanje. Skromnost je neophodna kod učenja, a istinu trebamo prihvatiti zbog toga što je istina, bez obzira tko je govorio.

Odlazak “prema” cilju.

(Pnz, 33,1.2)

.

Brojni komentari nastoje objasniti promjenu u izrazu i očito obrnuti redoslijed riječi: ―Mojsije zapisa njihove odlaske prema njihovim putovanjima...a ovo su njihova putovanja prema njihovim odlascima.‖ R. Samson Raphael Hirsch kaţe da kada god je B-g naloţio Izraelcima da raspreme tabor, svrha je uvijek bila da dosegnu novi cilj. Svako putovanje bilo je napredovanje prema cilju. Ali ljudima je to bilo obrnuto. Oni su uglavnom bili nezadovoljni gdje god da su boravili. Oni su samo ţeljeli otići. Nije bilo bitno kuda dalje idu. Stoga, za B-ga je to bilo ―njihovi odlasci prema njihovim putovanjima,‖ dok su za Izraelce to bila njihova ―putovanja prema njihovim odlascima.‖ Magid iz Dubnowa prosvjetljuje nas jednom usporedbom.

Neki je mladić doţivljavao puno zlostavljanja od svoje maćehe, i sa ţeljom je čekao dan kada će moći otići napustiti dom.

Kada je dorastao, otac mu je

organizirao šiduh (vjenčanje) s dragom mladom ţenom iz dobre obitelji iz drugog grada.

Kao što je tada bio običaj, mladić se nije susreo sa svojom budućom suprugom prije vjenčanja.

Dok su putovali na vjenčanje, mladić je stalno napominjao koliko su daleko otišli od doma. Otac je, s druge strane, stalno govorio koliko su bliţe svom odredištu.

Mladić, kaţe Magid, nije znao što ga čeka, pa ■je bio zadovoljniji udaljenošću između sebe i maćehe koja ga je zlostavljala. S druge strane, otac, koji je upoznao mladu ţenu i njezinu obitelj, znao je da će ga oni primiti srdačno i s ljubavlju.

Tako je bilo i s Izraelcima, veli Magid. Oni nisu poznavali pojam keduše (svetosti) Obećane zemlje. Jedino što ih je veselilo bilo je da su se udaljili od okrutnog ropstva u Egiptu, stoga je za njih naglasak bio na njihovim ―putovanjima prema njihovim odlascima.‖ Iz B-ţje perspektive, međutim, cilj ulaska u Obećanu zemlju bio je primarni, i stoga ―njihovi odlasci prema njihovim putovanjima.‖ Kada s nečime nismo zadovoljni, moţemo pokušati ―geografsku terapiju‖, bez da ozbiljno razmislimo zašto bi stvari trebale biti drugačije na novom odredištu. Ako se naši problemi nalaze u nama, mi ih nosimo sa sobom gdje god otišli.

Puno je bolje razmotriti moguće prednosti nove lokacije i vidjeti postoji li zaista valjan razlog zašto bi promjena trebala olakšati naše probleme. ■ Strana 17

Rabbi Shlomo Carlebach:

Olam Haba Baal Šem Tova Midraš kaţe da se David HaMeleh, sveti kralj David budio svake noći u ponoć. Podigao bi pogled Nebu i molio: “B-ţe na Nebu, ja imam samo jednu molbu – da čujem iskrenu molitvu koja dolazi iz srca…duše tvog svetog naroda, Am Jisraela (naroda Izraela).― Zbog toga bi Ribono Šel Olam (Gospodar svijeta) odveo kralja Davida do vrlo visokog mjesta, gdje je mogao čuti sav plač Ţidovskog naroda i svih na ovom svijetu. David HaMeleh bi stajao tamo, slušajući sve te molitve, sve te vapaje, i tada je pisao riječi Tehilima, Knjige psalma.

Znate, većina ljudi misli da je cadik, sveta osoba onaj koji paţljivo vrši sve micvos („zapovijedi―). Ali ako on ne čuje vapaj drugih ljudi, moţda je najveći dio njega svet, ali njegove uši? One definitivno nisu…

Istina je da je veličina Ţidovskog narod ―Š'ma Jisraael – Čuj, Izraele.― Najdublja svetost nas Yidden (Ţidova) je da moţemo čuti da netko plače, iako je jako daleko…

Znate, kada putujemo, mi vozimo svoj automobil (ili kao u dobra stara vremena, usmjeravamo svoje konje) prema nekom mjestu u koje ţelimo doći. Ali kod svetog Baal Šem Tova situacija je bila potpuno drugačija.

Njegov kočijaš Alexi sjedio bi leđima okrenut konjima, gledajući svetog Baal Šema - a konji bi, automatski, kao da njima upravlja Nebeska sila – odveli REBEA DO MJESTA NA KOJEM JE TREBAO BITI. Tako hasidim (hasidi) često nisu imali pojma kuda idu. A pone-kada niti sam sveti Baal Šem Tov nije znao niti kuda ide…čak nije bio siguran ni zbog koje je svete svrhe bio poslan na tu određenu destinaciju.

Jednog četvrtka poslijepodne, sveti Baal Šem Tov je rekao svojim učenicima, ―Dovedite kočiju…Odlazimo odavde za Šabos.― Hasidim su znali da im je bolje da ne postavljaju pitanja. Upregnuli su konje, popeli se na kočiju s Rebeom i krenuli, a Alexi je kao i obično gledao prema svetom Baal Šemu. Putovali su cijelu noć, a rano u petak Strana 18

ujutro konji su počeli usporavati.

Hasidim su pred sobom ugledali lijepu palaču i pomislili da je to mjesto na koje idu. No, konji su prošli pored palače i zaustavili se nedaleko nje, ispred jedne razrušene kolibe.

Hasidim su gledali Bešta, čekajući upute. Ali, činilo se da je Rebe nesiguran, čak neodlučan, kao da nije znao što da radi. Iznenada su se otvorila vrata kolibe i iz nje se išuljao ogroman čovjek koji je djelovao divlje. Njegova je odjeća bila prljava, njegova kosa divlja i raščupana.

A izgled njegova lica! Hasidim su se povukli u strahu. Bili su sigurni da je čovjek gangster ili lopov, moţda čak i ubojica. Zastrašujući stranac je divovskim koracima došao skroz do kočije i bezobraznim glasom upitao, ―Što radite ovdje?!― Baal Šem je , gotovo bojaţljivo, odgovorio. ―Molim vas gospodine, da li bismo eventualno mogli ostati kod vas za Šabos?― ―Ni slučajno, prijatelju!― veliki Yiddele (Ţidov) je gotovo vikao. ―Znam ja sve o takvima kao što ste vi. Vaša molitva traje satima, onda sati za Kiduš. Dok vi sjedne da večerate, već je tri sata ujutro. Meni treba pet minuta da molim, još jedna minuta da kaţem Kiduš. Onda brzo pojedem obrok i sručim se u krevet. Ludi ste ako mislite da ću gubiti svoje vrijeme čekajući na vas― ―Molim vas gospodine. Nemamo nigdje drugdje otići. Obećavam vam da vas nećemo gnjaviti…― ―Pa…―Čovjek je razmišljao jednu minutu, onda se činilo da je donio odluku. ―U redu, ovako ćemo. Dozvolit ću vam da ostanete, ali samo pod jednim uvjetom.

Morate sve raditi točno onako kako ja radim ili ću vas izbaciti, makar to bilo i usred noći. I jednu stvar morate znati odmah na početku. Ja mamash (stvarno) ne volim ljude poput vas!― Odjednom je čovjek počeo vrijeđati Baal Šem Tova, vičući na njega, vrijeđajući ga riječima koji nije prikladno ponoviti.

I kroz sve ovo je Bešt, još uvijek izgledao zbunjen – samo je sjedio u kočiji bez da je rekao ijednu riječ.

Kada je gangster Yiddele prestao vikati i psovati odveo je Rebea i njegove sljedbenike u kolibu. Hasi-

dim su s gađenjem gledali oko sebe.

Mjesto je mamash bilo uţasno prljavo. Prljavo suđe na stolu je izgledalo kao da nije bilo oprano tjedan dana. I tu su oni trebali provesti Sveti Šabos? Opet su pogledali svog Rebea, sigurni da će on prigovoriti, ili čak otići. Ali Baal Šem, rezigniranog izgleda, sjedio je tiho na prašnjavoj, potrganoj stolici.

Cijeli Šabos je Sveti Bešt bio mamash očajan. Jedva je mogao daven (moliti) – dok je on završio jedan blagoslov sa svojom uobičajenom koncentracijom, Yiddele je bio spreman da jede. On nije mogao napraviti svoj naročiti Kiduš, ili svojim učenicima reći nešto iz Tore. Nije mogao napraviti baš ništa da proslavi Šabat. Surovi Yid uglavnom je ignorirao i njegove sljedbenike, udostojavši se govoriti im samo da ih poţuruje ili natovari s više zlostavljanja i psovki. A Baal Šem je prihvaćao sve to tiho, još uvijek ne govoreći ništa. Hasidim nisu mogli shvatiti zašto je njihov Rebe tako postupao.

Poslije Havdale (obreda koji označava kraj Šabata i praznika) gangster je nestao. Hasidim nisu mogli dočekati da odu od tamo, ali opet se činilo da je sveti Baal Šem zbunjen, kao da nije bio siguran zašto je došao, ili što sada treba napraviti.

Polagano je poveo svoje sljedbenike prema njihovoj kočiji kada su se iznenada otvorila vrata palače odmah do kolibe, i prema njima je krenula lijepa mlada ţena. Hasidim su rekli da izgleda poput kraljice – ili kao jedna od naše četiri svete majke – s njenim kraljevskim drţanjem i njenim savršeno spokojnim licem. I primijetili su da ju je Rebe neobično gledao. Ţena je došla do Baal Šem Tova i rekla, ―Sveti učitelju, pozivam vas da podijelite gozbu kralja Davida – četvrti obrok Šabosa – sa mojim muţem i samnom.― I onda je njega i sve njegove učenike povela prema palači.

Unutra je bio stol postavljen s najfinijim posuđem i posvuda su gorjele male svijeće. Hasidim su bili oduševljeni ljepotom prizora, ali se činilo da sveti Baal Šem Tov nije mogao odvojiti oči od te ţene. Konačno je ona uhvatila njegov pogled i tiho rekla, Divrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Olam

―Sveti Rebe, Heilige (―Sveti―) Baal Šem Tov, zar ne znate tko sam ja?

A Bešt je odgovorio, ―Mislio sam …da, to SI ti. Ti si Feigele, djevojčica bez roditelja koja je radila u našoj kuhinji prije mnogo godina. Nisi mogla imati više od devet godina u to vrijeme. A vidi te sada! Ne razumijem…― Feigele ga je prekinula, a oči su joj se napunile suzama. Rekla je, ―Sveti učitelju, ne mogu vam reći koliko mi znači to što ste me prepoznali.

Jer ja mamash vama tako puno dugujem. Ja sam bila tek siromašno dijete bez roditelja, potpuno sama na svijetu, dok me vi i vaša supruga niste uzeli u svoju kuću. Obadvoje ste bili tako dobri prema meni, tako dobro ste se brinuli o meni. I u pravu ste, ja sam pomagala vašoj svetoj Rebecin (Rebeovoj ţeni) u kuhinji. ―Znate, bila sam tako sretna u vašoj kući. Ali onda se nešto dogodilo:― Jednog dana dok sam ţivjela s vama dobila sam uši u kosi. I Rebecin je trebala iščešljati uši i sva jajašca iz moje kose. Ne znam li je to ona radila pregrubo, ili sam ja moţda bila vrlo osjetljiva. Ali to je mamash bilo tako bolno, da sam počela plakati, „Rebecin, molim vas prestanite. To me jako boli!― A vaša je ţena odgovorila, nimalo neljubazno, ―Molim te, Feigele, budi mirna. Imaj malo strpljenja. Znaš da se to mora napraviti.―

Haba Baal Šem Tova

odem i što da radim. A onda sam, nekoliko godina kasnije srela mog svetog muţa…

Feigele je zastala, kao da nešto čeka. Iznenada su se otvorila vrata palače i u sobu je ušao muškarac.

Baal Šem Tov i svi hasidim zurili su u njega. Nisu mogli vjerovati svojim očima. Bio je to njihov domaćin ovog Šabosa, ali izgledao je toliko drugačije. Ako je ranije njegova odjeća bila potrgana i prljava, i ponašao se kao gangster ili lopov, sada je nosio dugu bijelu odoru i mamash je sijao svjetlošću. Beštu i svim njegovim sljedbenicima bilo je jasno da su bili u prisutnosti vrlo svetog čovjeka. Puni strahopoštovanja promatrali su dok je cadik koračao do Feigele i mirno stao pored nje. ―Helige Baal Šem Tov, ţelim vam predstaviti svog supruga, vođu lamed-vav cadikim, trideset šest skrivenih svetih ljudi,― rekla je Feigele. I onda je započela svoju priču…

Ubrzo nakon što smo se moj sveti muţ i ja vjenčali, on mi je rekao, ―Najdraţa moja ţeno, nešto ti moram reći. Ja znam koliko mnogo ti je sveti Baal Šem Tov pomogao dok si bila mlada. Ali upravo sam saznao da je zbog tebe izgubio svoj udio u Svijetu koji će doći. Jer dok je šutke stajao uz tebe dok si ti plakala kada je njegova ţena raščešljavala tvoju kosu, Glas na Nebu je najavio: 'Budući da Baal Šem Tov nije čuo bol mlade djevojke, za njega nema mjesta u Olam Haba…'―

Ali ona je samo nastavila češljati. A vi, sveti Rebe, stajali ste tu cijelo vrijeme i promatrali – šutke. Vidjeli ste, čuli ste da sam plakala. Ali ništa niste učinili da mi pomognete, da me utješite. Niste izustili niti jednu jedinu riječ.

Rebe, ja nisam mogla vjerovati što moj muţ govori. To me je jako rastuţilo, srce mi je mamash bilo slomljeno! Ja vas tako jako volim, i nisam mogla podnijeti pomisao da bi vi zbog mene patili i to tako uţasnom kaznom. Molila sam svog muţa, ―Ti si tako svet, ti imaš Gore veliki utjecaj. Molim te, postoji li neki način kojim moţeš ispraviti situaciju za svetog Baal Šem Tova? Moţeš li navesti Nebo da mu vrati njegov udio u Svijetu koji će doći?―

Nedugo nakon toga ja sam napustila vašu svetu kuću.

Lutala sam naokolo neko vrijeme, ne znajući kuda da

Moj je muţ razmišljao nekoliko trenutaka, i onda rekao, ―Mislim da moţda postoji način…―

Ali ja nisam mogla prestati plakati. ―Rebecin“, zajecala sam. Molim vas onda da to bar činite njeţnije. Ovo je previše za mene. Ja ne mogu podnijeti svu ovu bol!―

Godina 12 19 Broj 43 Strana

Naravno da vi znate, Rebe – postoji jedna stvar u ovom svijetu koja je na nivou Gan Edena, rajskog vrta. Šabos! Šabos je „mei'ein Olam Haba,― okus Svijeta koji će doći.

Stoga je moj muţ rekao Nebeskom Sudu: ―Vi znate da osim ove jedne pogreške – ja priznajem da je ona velika ali ipak – Baal Šem Tov je stvarno vrlo svet čovjek, vjerojatno najsvetiji ţivući čovjek. Ne čini mi se ispravno da ga se tako strogo kazni. Pa imam jednu ideju. Pretpostavimo da na jedan Šabos on ne dobije ništa od svjetla Šabosa.

Ako njemu taj Šabos bude gorak kao dan posta – više kao Tiša B'Av nego Šabos – ako on apsolutno ne osjeti ni trag Gan Edena…da li bi to moglo izmijeniti njegovu kaznu gubitka udjela u raju?― Nakon puno razmatranja, Nebo se suglasilo da bi to bilo dovoljno. Ali je vođa Nebeskog suda imao jedno pitanje: Kako će se točno dogoditi da vi, Rebe, iskusite takav Šabos? ―Ah―, odgovorio je moj sveti muţ „Samo mi ga dovedite na jedan Šabos. Ja ću se pobrinuti za ostalo…― Zato vas je Nebo dovelo ovamo za jedan Šabos. A moj se muţ pretvarao da je sirovina od čovjeka kad ste se prvi puta sreli. Ometao je vašu molitvu, sprečavao vas da učite. Psovao vas je i zlostavljao. On vam je mamash oduzeo bit Šabosa, i spriječio vas da okusite i najmanji djelić raja…

Ovdje je Feigele pogledala svog muţa. On je klimnuo glavom. ―I tako sam sretan što vam mogu reći, sveti Rebe, da je to bilo dovoljno da izmijeni ukaz protiv vas. Vaša patnja na ovaj Šabos bila je dovoljna da popravi vašu dušu. Jer je moj sveti muţ upravo čuo drug Nebeski Glas koji je objavio: '''Mi ovime vraćamo udio svetom Baal Šem Tovu u Olam Haba''' ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 19

Rabbi Eli Mansour

Četiri egzila Parašat Mase započinje navođenjem svih putovanja koje su Bene Jisrael proputovali na svom putu kroz pustinju, od Egipta do Erec Jisraela. Uvodni stih paraše uvodi ovaj popis navodeći: "Ele Mase Bene Jisrael" - "Ovo su putovanja Djece Izraelove."

Pogledamo li ove riječi pomnije, otkriva nam se njihovo dublje značenje. Prva slova ovih riječi su "alef", "mem", "bet" i "jod", koje označavaju imena četiriju naroda: Edom, Madai, Babel i Javan. Ta imena predstavljaju četiri egzila koje je naš narod doţivio od prvog i arhetipskog progonstva, egzila u Egiptu. Prvi egzil nakon egzodusa bilo je 70-godišnje babilonsko progonstvo koji je uslijedio nakon uništenja Prvog hrama od strane babilonskog cara Nebuhadnesara. Babel je ubrzo nadvladalo carstvo Perzije i Madaija, pod čijom su vladavinom Bene Jisrael ţivjeli sve dok to carstvo nije palo pod Grcima - Javanom. Četvrti i posljednji egzil je Edom, kojeg se identificira kao Rim, koji je uništio Drugi hram i odveo nas u izgnanstvo u kojem se nalazimo i dan danas. I tako, kada Tora kaţe, "Ele Mase Bene Jisrael", ona aludira na četiri teška "putovanja" koja ćemo biti prisiljena proputovati tijekom naše povijesti, kao što ukazuju prva slova ovih riječi.

Kasnije nam je u Tanahu pokazano kako da se izbavimo iz tih egzila i zaradimo iskupljenje. U haftari od sljedećeg tjedna čitamo slavno proročanstvo Ješajahua, "Sijon Be'mišpat Tipade Ve'šaveha Bi'sdaka" "Sion će biti otkupljen pravdom, i obnovit će se kroz dobročinstva".

Godina 12 20 Broj 43 Strana

■

Naše otkupljenje od izgnanstva zarađujemo kroz Mišpat - čestitost, poštenje i ophođenjem s ljudima na ispravan način - i kroz sedaka – dobrotvornim davanjem. I tako nas kralj Šelomo uči u Mišle (29,4), "Meleh Ba'mišpat Ja'amid Arec" "Kralj utvrđuje zemlju kroz pravdu." Prva slova ove četiri riječi su ista ona četiri slova koja su gore navedena - "mem", "bet," "jod" i "alef" - i na taj način označavaju četiri egzila. Ovaj stih nam govori da Kralj - Svemogući - privodi kraju egzil Njegovog naroda i vraća ga u njegovu zemlju "Ba'mišpat", kroz pravdu. Isto tako, ranije u Mišle (21,14) čitamo: "Matan Ba'seter Jihpe Af" - "Skriveni dar [dobročinstva] preokreće ljutnju." Još jednom, prva slova ovih riječi predstavljaju četiri egzila, a Šelomo nas ovdje uči da je dobročinstvo, poput Mišpata, način na koji izbjegavamo b-ţanski gnjev i stječemo naše nacionalno izbavljenje.

Svete knjige biljeţe da ova četiri egzila odgovaraju četirima slovima boţanskog imena "Havaja" ("jod",

"he", "vav" i "he"). Svaki egzil, nazovimo to tako, utječe na podudarno B-ţje ime, koje je stoga nepotpuno dok se ne postigne potpuno iskupljenje. Naš četvrti i posljednji egzil prirodno se podudara s četvrtim i posljednjim slovom - drugim "he" - i B-ţje ime ostaje nepotpuno sve dok ne stigne konačna ge'ula (otkupljenje). Stoga mi tri puta na dan u molitvi Amida kaţemo da B-g "Mebi Go'el Lema'an Šemo Be'ahaba" - On donosi iskupljenje "zbog Imena svog". Budući da je Njegovo ime nepotpuno za vrijeme našeg izgnanstva, On će nas izbaviti "Lema'an Šemo", kako bi kompletirao svoje Ime. To je učinjeno "Be'ahaba" ("s ljubavlju"), što se moţe pročitati kao "Dvaput 'Ahaba'."

Brojčana vrijednost riječi "Ahaba" je 13, a dvaput "Ahaba" je 26, brojčana vrijednost imena "Havaja". B-g će uskoro donijeti otkupljenje kako bi Njegovo Ime bilo cjelovito, tako da ponovno dosegne ukupan broj 26, kada posljednje slovo bude obnovljeno kroz izbavljenje naše nacije, brzo i u naše dane, Amen. ■ Strana 20

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: MATOT-MASEJ Paraše (priče) Matot-Masei (dvije parašot zajedno) su priče o kontroli naše sudbine i o tome što stvarno treba poduzeti kako bi promijenili smjer. One su parašot u tamuzu Raku, i evo što nam je potrebno u ovom trenutku: Tajne izlječenja.

Paraše Matot, Masej i Devarim - se dešavaju tijekom razdoblja "Bein HaMecarim" (u tjesnacu), tri tjedna između 17. tamuza i 9. ava.

Tradicionalno se ovaj vremenski period smatra vremenom žalosti,

U paraši Pinhas, Zohar objašnjava

■ poţemo ga se odreći i promijeniti,

mada je micva da se uvijek bude

značenje molitve "Kol Nidrei" (Svi

gotovo u ovom razdoblju. Način da

radostan. Kako onda pomiriti ovo?

zavjeti) koja se govori na Jom Kipur.

postignemo "Mituk HaDinim" (ubla-

Prema mudrosti kabale ova su tri tjedna nabijena vrlo snažnom energijom pa moramo biti oprezni; ovo ţalovanje nije tuga i patnja, nego ono što nam daje poticaj da uđemo unutar toga i spriječimo situacije koje bi mogle dovesti do samouništenja.

Većina nas pogrešno smo skloni vjerovati da je svrha ove molitve da poništi one zavjete koje smo napravili u prošlosti. Međutim, prema Ţidovskoj tradiciji, mi smo već poništili zavjete uoči Roš hašane. Koja je onda svrha "Kol Nidrei"? Zohar razjašnjava da je svrha molitve "Kol

ţavanje presude) je da budemo svjesni i promišljeni, da pazimo da sva naša djela proizlaze iz namjere ljubavi, tolerancije i darivanja, a ne osuđivanja i kritike. Na taj način možemo promijeniti i preusmjeriti tijek sudbine, i u ovom vremenu imamo priliku da to učinimo.

Paraša Matot počinje riječima: "A

Nidrei" da poništiti zavjet iz gornjih

Često zaboravljamo da smo go-

Mojsije reče glavarima plemena" u

svjetova. "Neder" (zavjet) je zakon

spodari svoga tijela i duše, i da

vezi s pitanjem "nedarim" (zavjeta).

uzroka i posljedice. Ako smo uzro-

imamo pravo ne dopustiti ulaz

Tora pripovijeda da je to pitanje

kovalo bol i patnju u svemiru, to će

emocijama koje ne služe nama ili

različito za muškarce i žene, u smis-

nam se vratiti, i svrha je molitve

našoj namjeri i cilju. Moramo se

lu da čovjek mora postupati prema

"Kol Nidrei" da te zavjete izbriše.

držati uvjerenja i znanja da imamo

svom zavjetu, dok otac neudane

Paraša Matot nas daruje snagom

moć preusmjeriti našu sudbinu, jer

ţene ili ţenin muţ mogu poništiti

"Kol Nidrei".

je alternativa da budemo "bnei beli-

njezin zavjet. Tumači se muče s pitanjem

"glavari

plemena".

Riječ

"mate" (pleme) potječe od riječi "hataja", što znači preusmjeravanje ili odbijanje, a po pitanju zavjeta, to navodi na pitanje - što mi to zapravo preusmjeravamo? I zašto je tu spolna diskriminacija?

Strana 21

Po pitanju zavjeta, žena predstavlja svijet tvari, ''posudu'' koja prima; u nama leži moć da skrenemo ili preusmjerimo, te kontroliramo svoju sudbinu. Otac ili muž predstavlja element davanja u nama. Ako nosimo zavjet nevolje iz prethodnih reinkarnacija ili prošlih godina, mo-

ja'al" (počinitelji zla, bez savjesti), lišeni sposobnosti da se izdignemo iznad emocija, misli i jada koji nas zahvate. Ova se paraša također bavi ratom protiv Midjanaca, koji simboliziraju

presude

stvorene

u

prošlosti i negativne energije koje se mogu vratiti i naštetiti nam. Ti-

Divrej Tora

(nastavak s 13. stranice)

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Tjedni

Zohar: Matot-Masej

jekom mjeseca Ta-muza možemo si

ju Potifar, svećenik On-a, koji ju je

n a šk odit i

ošt rog

podigao kao svoju. Kad je odrasla,

osuđivanja i kritike, i zbog tog

Josef je već do tada postao princ u

razloga je tema rata protiv Midjana-

Egiptu, a rečeno je da je on bio

ca sadržana u parašot Balak, Pinhas

jedan od sedam najljepših muš-

i Matot, jer ovo je vrijeme, tijekom

karaca na svijetu, da kad god se vo-

tri tjedna, da se borimo protiv ovih

zio u svojim kolima djevojke su ga

negativnih snaga s toleran-cijom,

gledale sa svojih krovova i bacale

otvorenim srcem i bezuvjet-nom

dragulje na njega da privuku nje-

osje ća ji m a

ljubavi. Na taj način mi mijenjamo presude, netoleranciju i neutemel-

nije moglo ući u zemlju Izrael.

govu pozornost. Kad je Josef prošao pored kuću Asenat, ona je osjetila

jenu mržnju koje su uzrokovale toli-

Sličan se događaj dogodio s Ga-

da joj je on istinski namijenjen kao

ko razaranja i katastrofa u po-

dom. Budući da je već imala četiri

srodna duša (bešert) i bacila je zlatnu

sljednjih nekoliko tisuća godina, u

sina i više nije mogla zatrudnjeti,

amajliju. Kad je na amajliji ugledao

vremenskom razdoblju poznatom

Lea je namjestila svoju sluškinju

sveto ime na hebrejskom Josef je ■

kao "Bein HaMecarim".

Zilpu da zauzme njezino mjesto kod

znao da je ona iz kuće njegovog oca

Jakova, a da on to nije znao. Kad se

i da je to njegova davno izgubljena

sin rodio, Lea izgovori riječi "Ba

nećakinja. Josef i Asenat su se vjen-

Gad" (stigla je sreća, jer je bio dje-

čali i rodila su im se dva sina—Me-

čak), ali je u Tori slovo "alef," koje

naše i Efrajim. Kad je Josef doveo

simbolizira svjetlost, bilo izostav-

dječake da od Jakova prime bla-

od rijeke Jordan, na teritoriju koji

ljeno, i riječ postaje "Bagad" ( izdao).

goslov prije njegove smrti, on sta-

nije uključen u zemlju koja je obe-

Slično je i u vezi Menašeom, Tora

Da bi nam se pokazalo kako može biti opasno kada nas naše emocije kontroliraju, paraša nadalje opisuje naseljavanje plemena Ruben, Gad i polovine plemena Menaše istočno

ćana Abrahamu, Izaku i Jakovu.

Ari objašnjava zašto ta plemena

pripovjeda priču o Dini, Leinoj kćeri, koju je oteo i silovao Šhem sin

nisu ušla u zemlju, i vodi nas natrag do dana začeća trojice vođa:

Tajna i pouka u paraši

vlja starijeg, Menašea na Jakovljevu desnu stranu, a Efrajima na njegovu lijevu stranu, ali Jakov prekriži ruke, tako da je njegova desna ruka iznad Efrajimove glave, a njegova lijeva ruka na Menašeu. Zašto je on

Matot je da mi imamo snagu

to učinio? Zohar objašnjava da je

vjenčanja vjerujući da je s Rahel, a

da preusmjerimo sudbinu

Menašeova majka bila začeta u silo-

tijekom njihovog sjedinjenja njegova

tako da usmjerimo naše

Jakov je prišao Lei u noći svog

je namjera bila da u svijet dovede dušu Josefa. Međutim, Ruben je bio

osjećaje iz osjećaja odvojenosti

vanju, i time su misli i emocije bile pobrkane. Ova negativna namjera se prvo pojavila u njenom prvoro-

taj koji je došao na svijet. Jer je Ja-

od drugih i od Stvoritelja,

đenom Menašeu, što ga je učinilo

kov-ljevo razmišljanje bilo neis-

prema jedinstvu

tek polovično cjelovitim (od svog

pravno, puno godina kasnije, pri blagoslovu svojih sinova, rekao je Rubenu: "Pa-haz kamajim al totar", pojavio si se nekontrolirano kao voda, i moje namjere se ne manifestiraju u tebi. Rezultat je bio da je 500 godina kasnije pleme Rubena

Godina 12 22 Broj 43 Strana

Hamora i ona je rodila kćer Asenat.

Jakov je sakrio dijete ispod "sneh"

oca, Josefa), a polovično manjkavim, zbog

čega

polovina

plemena

Menaše nije ušla u zemlju.

(grma, otuda njezino ime), i dao joj

Tora priča priču o tri plemena koja

zlatnu amajliju s ugraviranim svet-

nisu ušla u zemlju, kao rezultat ne-

im imenima da je štiti. Asenat nes-

dostatka kontrole nad emocijama i

taje, pojavljuje se u Egiptu i usvaja

mislima u trenutku kada ih je Strana 22

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Tjedni Zohar: Matot-Masej

najteže prevladati, pri spolnom odnosu i tjelesnoj želji - požudi. To nam pokazuje koliko je sudbonosan svaki trenutak u našim životima, i kolika je važnost namjere, misli i prakse kontrole nad našim emocijama. Tajna i pouka u paraši Matot je da mi imamo snagu da preusmjerimo sudbinu tako da usmjerimo naše osjećaje iz osjećaja odvojenosti od drugih i od Stvoritelja, prema jedinstvu. Vrhunac tri tjedna je Deveti ava, kada se dogodilo razaranje Hrama kao posljedica razdvajanja i

nada osvijestimo i shvatimo da po-

Kabalisti objašnjavaju da se nakon

neutemeljene mržnje. Lekcija paraše

stoji nešto veće od ropstva, da smo

grijeha Adam raspao u mnogo iskri

Matot - Masej je naša obveza da pre-

podložni vanjskim, nepoznatim si-

koje su međusobno odvojene, i da

usmjerimo naše osjećaje i vratimo ih

lama, u potrazi za ljubavlju i potvr-

smo sada na putovanju u potrazi za

u jedinstvo i da se spojimo na Svje-

đivanjem od drugih, strahu od dru-

njima da ih vratimo kući. Ovo

tlost Stvoritelja radi kontrole pro-

gih, financijskoj sigurnosti, zdravlju,

putovanje je počelo pri izlasku iz

šlosti, sadašnjosti i budućnosti.

itd. Mi smo radije zaokupirani

Egipta, kada je pogonska sila bilo

izvanjskim nego našim rastom i

"Ime od 42 slova" (poznato kao

kada shvatimo, barem što se drugih

"Ana BeKoah"). To je kombinacija

tiče, da je put bezuvjetne ljubavi je-

42 slova koja ima moć da nas pro-

dini način da se povežemo s energi-

budi, da nas podigne kada se god u

jom Stvoritelja - Einsofa (Beskraja) i s

ţivotu osjećamo da smo na lošem

"Ec HaHajim" (Drva života).

mjestu, i podigne gore naše iskre.

Paraša Masei se događa u okviru vremena "Bein HaMecarim", i jedna je od rijetkih parašot u Tori za koju nema komentara u Zoharu. Međutim, tajna i energija na kojoj se temelji ova paraša vrlo je moćna. Ova paraša posljednja je paraša u knjizi

"Ohev Yisrael" objašnjava da je

Mi smo sada na vrhuncu dana

BaMidbar i Tori, i kulminacija je

svaka emocija koju imamo i sve što

"Bein HaMecarim", koji se smatra

priče o Mošeu i narodu Izraela.

se događa dobro, a dolazi iz izvora

jednim od najtežih razdoblja u go-

koji je dobar, iako prekriven mno-

dini, ali baš nas te okolnosti proži-

gim slojevima negativnosti. Na na-

maju snagom putovanja, kao što je

ma je da oplemenimo tu moć i podi-

u paraši Masei dana moći Imena od

gnemo je te ponovno priključimo na

42 slova, čija je uloga da nam po-

gornje svjetove, na njezin izvor, na

mogne na našem osobnom putova-

dobro. To znači da je sav materijali-

nju, da skupimo naše izgubljene is-

zam u ovom svijetu naslijeđe duho-

kre i uzdignemo ih sve dok ne dose-

"Ohev Yisrael" (Apta rav) napisao je dugačak ogled o paraši Masei, ilustrirajući da ona predstavlja sažetak četrdeset i dva putovanja Izraelaca od vremena kad su napustili Egipat pa sve dok nisu ušli u zemlju Izrael.

vnih energija koje su se spustile

gnemo neko drugo mjesto gdje po-

Članak počinje duhovnim buđe-

odozgo. Svaki put kad se pitamo,

činje novi put. Sve je to putovanje

njem i razumijevanjem naše svrhe u

što radimo ovdje, zašto smo zapeli

ţivota, a onda kada ne idemo niku-

ţivotu; onih trenutaka kada se pita-

u ovom poslu, u ovoj vezi, itd, to

da, mi postajemo osobe u stresu

mo zašto smo ovdje i što je naša

nam je znak da postoje iskre koje

zbog u svojih ograničenja. ■

svrha; onih trenutaka kada se izne-

smo dužni podići.

Strana 23

Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti Dva brata

P rije mnogo godina ţivjela u Jeruzalemu dva brata. Stariji je brat imao

ţenu i djecu, a mlađi je bio neoţenjen. Svakoga su dana zajedno obrađivali

polje koje im je otac ostavio u nasljeđe, a kad je došlo vrijeme ţetve, podijelili bi urod na dva jednaka dijela.

Kad je pala noć mlađi brat nikako nije mogao oka sklopiti. Gledao je u nebo i razmišljao: ―Moj stariji brat ima ţenu i djecu i treba puno novaca za sve njihove potrebe. Nije pravedno da urod dijelimo na dva jednaka dijela.‖ Ustao je iz kreveta i krenuo prenijeti dio ţetve sa svog štaglja na bratov.

Njegov se stariji brat u isto vrijeme prevrtao u krevetu i razmišljao: ―Moj mlađi brat je neoţenjen. On ţivi sam, a bogat urod je sve što ima na svijetu. Nije pravedno da dijelimo ţetvu na dva jednaka dijela.‖ I stariji brat je ustao iz kreveta, pa je krenuo prenijeti dio svog ţita na bratov štagalj. Kada je izašao van, sreo je mlađeg brata kako istim poslom dolazi njemu u susret. Kad su braća shvatila što se dogodilo, potrčali su raširenih ruku jedan drugome u zagrljaj. Ţidovska legenda kaţe da, kad je Stvoritelj vidio što se dogodilo, odlučio je na tome mjestu podignuti Hram. ■

I

deja jedinstva mnogo je više od koncepta o postojanju samo jednog B-ga; ona, isto tako, isključuje bilo kakvo postojanje mimo Njega. Sve što mi moţemo znati, vidjeti, ili osjećati proistječe iz tog jedinstva.

Zato što B-g ţeli naše sjedinjenje, a ne samo našu podloţnost, On nas je osposobio za postizanje istinskog jedinstva s našim izvorom. I dozvolio nam je da razmišljamo o toj strašnoj dinamici. Da, mi ţivimo u konačnom svijetu, koji po definiciji i svojoj prirodi unaprijed isključuje kontakt s bilo čime što je uistinu beskonačno i transcendentalno. Ali, u procesu stvaranja, B-g nas je proţeo sviješću koja nam dozvoljava da prodremo kroz vanjske, nepovezane slojeve našeg fizičkog svijeta, "spremnika," i zavirimo u čistu bit objedinjavajućeg svjetla u nama. Kako je B-g odlučio objaviti to svjetlo?

Razmislite o odnosu učitelja i njegovog učenika. Učitelj zna da učenik i on nisu na istom nivou. Ako počne objašnjavati u skladu sa svojim razumijevanjem, učenik će se samo zbuniti. U namjeri da mu pribliţi novu ideju, on je saţima, koristi se metaforama i parabolama, kako bi je pribliţio učeniku.

R. Menachem Mendel Schneerson ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana 24

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi.

Dio II: Jore De'a Poglavlje 29 - Zabrana Osobu koja namjerno krši neku zabranu treba staviti pod zabranu (nidui); zabrana se također izriče (nakon tri upozorenja) osobi koja se ne povinuje sudskom nalogu (334, 1). Zabrana traje sedam dana (vidi 334,3) i moţe je se ponovo izreći (vidi 334,6); ako se osoba i nakon toga ne pokaje, stavlja je se u status herema (vidi 334,2.4.7.13.22.27-28.30-

31). Rabin moţe izreći sankcije (ne-

moraju izbjegavati bliske kontakte s

zifa) osobi koja ga ne poštuje; vidi

njom; vidi 334,5 i 377,2. Nju se ne

334, 12.14-16.18-19.21.40-41.45.47. U

smije ubrajati u bilo koji vjerski

vezi stavljanju učenjaka Tore pod

kvorum i zabranjeno joj je šišati

zabranu vidi 334,42. U vezi nameta-

kosu, prati odjeću ili nositi cipele.

nja i ukidanja zabrane vidi 334,17.

Ako je pod heremom, također joj je

20.23-26.29.32-339,46; u vezi primje-

zabranjeno

ra kaznenih djela koja zahtijevaju

poslovati, ali joj je dopušteno učiti

zabranu, vidi 334,37-38,43-44; u vezi

Toru i zaraditi dovoljno za ■svoje

pritiska vlasti da se zabrana ukloni

potrebe te je dopušteno razgovarati

vidi 334,48.

s njom kada je to potrebno (334,2.

Kada je osoba pod zabranom, svi osim članova njezinog kućanstva

Godina 12 25 Broj 43 Strana

podučavati

Toru

ili

11). Sud, ako ţeli, moţe izreći i dodatna ograničenja (334,6.8-10). ■

Strana 25

B. Wahrhaftig:

Motiv i prilika "Znaj zašto ţeliš ono što ţeliš".

naveo na razmišljanje. Pitao sam se

smanjim iznos. Potom bih odlučio

Ovo učenje rabi Menachema Men-

zašto ţelim ono što ţelim. Istraţiva-

izjednačiti, ne, nadmašiti, iznos koji

dela

Kotzka,

nje mojih vlastitih motiva postalo

bih rekao naglas tijekom poziva.

Kotzker Rebbea, progonilo me. On

mi je navika i preraslo u razonodu

Slijedilo bi pitanje jesam li stvarno

je bio poznat po svojoj izuzetnoj

koja je graničila s opsesijom.

ţelio dati bez javnog priznanja ka-

Morgenszterna

iz

učenosti, ljubavi prema bliţnjemu i mnogim drugim pohvalnim osobinama. Međutim, ja sam bio fasciniran

nekim

drugim

aspektima

Problem kod samospoznaje je čin samozavaravanja. Bacio sam se u prekapanje svojih postupaka, razo-

ko bih se mogao prepustiti osjećaju superiornosti. Činilo se da nema dna tom logičkom kaosu.

tkrivao prijevare i trikove i shvatio

Drugi izvori samo su pogoršali

svoje istinske namjere. Sve je bilo u

moju zbunjenost. Mišna citira uče-

redu dok mi sljedeći dan nije poka-

nje Jehošue ben Perahije da se sva-

je Kotzkera kao

zao da su to samo bolje laţi, ostav-

koga

osobu koja nema tolerancije za

ljajući moje novo shvaćanje u dronj-

Avos 1,6). Talmud spominje da će

moralni kompromis. Pročitao sam

cima. Proces me podsjetio na otva-

da se posljednjih dvadeset godina

ranje glavice luka, a razvijao je i ne-

svakome koji drugima naklono sudi ■

ţivota osamio te prije smrti spalio

vjerojatno neugodan miris. Svaki

127b). Dakle, ako naklono sudim

svoje rukopise. Čak i među kabali-

rez otkrivao je dublju verziju, ali

drugima, i ja ću steći privilegiju na

stima s početka 19. stoljeća to se mo-

kako da budem siguran da sam

sumnju, zar ne?

ţe smatrati osobitim.

otkrio suštinu? Činilo mi se da se

Kotzkerovog načina razmišljanja.

Biografija koju mi je susjed posudio prikazivala

Principi Kotzker Rebbea bili su izravni i fundamentalni. U ţivotu

nikada ne mogu pouzdati u svoje srce i svoj um.

sudi njemu u korist (Pirkei

biti naklono suđeno na nebu (Šabos

Svakako, ali ne bi trebale postojati sumnje od kojih ću imati koristi. Kada sudim drugima, njihove najdu-

Kotzkera i njegovih sljedbenika nije

Jedan bliski prijatelj mi je rekao da

blje misli i motivi nisu mi poznati.

bilo tri stvari: ukrasa, pretvaranja i

bih bio mnogo sretniji da ne razmi-

Mogu zaključivati iz njihovih riječi

novca. Njihovo siromaštvo je bilo

šljam toliko. Moţda je to istina, ali

ili djela, ali nikad ne mogu znati

legendarno. Listovi kupusa sluţili

moguće je sreća precjenjena. Znaj

istinu. Nebeski sud je svevideći i

su im kao pokrivala za glavu. Bez

zašto ţeliš ono što ţeliš. Bio je to je-

sveznajući. Ako nema tajne, ne

mnogo toga što bi im fizički odvra-

dnostavan savjet, ali činilo se da je

moţe biti ni sumnje. Nije moguće

ćalo paţnju, duhovnost i ozbiljnost

to nemoguće ostvariti.

vidjeti sve u mom srcu, a ne znati

proţimali su njihov svijet.

Tijekom javnog poziva na davanje

zašto se ponašam onako kako se ponašam. Jednostavno nisam mo-

Knjiga je bila ispunjena pričama

u dobrotvorne svrhe, ja bih se og-

koje su se protezale od onih s poan-

lušio. Anonimna donacija sigurno je

tom do zapanjujućih. Mnogi citati

bila prikladnija. Kasnije bih se pitao

Jedne večeri spomenuo sam ta

bili su oštri do boli. Savjet da "znate

nije li izbjegavanje javnog obećanja

pitanja svom prijatelju Yitzchaku

zašto ţelite ono što ţelite" doista me

zapravo bio moj lukav način da

Aharonu. On je urednik znanstve-

Strana 26

gao pomiriti te ideje, i to me mučilo.

Divrej Tora

(nastavak s 26. stranice)

B. Wahrhaftig: Motiv

i prilika Sada su stvari jasnije. Još uvijek sam stvorenje navike i prepuštam se analizi ishoda, a time i motiva. Je li to uistinu bio dobar ishod? Uvjeram li samo samog sebe u to? Ma dobro, moţda je bilo dovoljno toga za ovaj ţivot. Biti svjestan svojih motiva je pohvalno, ali svakog dana trošiti cijeli dan razmišljajući o tome je pretjerano. Što se tiče motiva drugih, ja sam fanatično za uzimanje u obzir čak i dalekih mogućnosti objašnjenja za bilo koji uočeni nedostatak. Kao onaj koji ih opravdava, ja sam poseban.

nih radova. Ja imam iskaznicu za

Yeshive iz Mira. Događaji u ţivotu

knjiţnicu. Nalazimo se na suprot-

čovjeka, objasnio je, slični su slučaju

nim krajevima spektra tiskane mu-

s ovom klupom. Činiš stvari s mje-

drosti.

šovitim motivima, ne uvijek i samo

Nije

oklijevao.

Naravno,

njegov je odgovor bio talmudski.

Upitao me je li mi poznat slučaj petorice muškaraca koji su sjedili na klupi, kojima se pridruţio šesti muškarac, što je dovelo do pucanja klupe (Bava Kama 10b). Čudom, to mi je bilo poznato. Rasprava se vrti oko toga tko je odgovoran, oni koji

dobrima. Jedan od razloga moţe biti određen kao odlučujući uzrok. Ako drugima pruţite povlasticu sumnje, vašim boljim namjerama je dopušteno da se pojave kao primarna motivacija vaših vlastitih postupaka. Dvojakost vaše vlastite motivacije rješava se u vašu korist.

Svi mi pokušavamo učiniti pravu stvar iz pravih razloga. Nadam se da ćemo i uspjeti. Gledanje vjerojatnog ishoda moţe osvijetliti naše stvarne motive i pruţiti nam priliku da donesemo odluku prije nego što djelujemo. Za svaki slučaj, gledanjem na druge s više naklonosti dat će nam malo sigurnosti u slučajevima koji nisu jasni. Pouka koju sam naučio je - sudi druge s naklonošću, ali pokušaj da ne razmišljaš previše

su sjedili, ili samo posljednji koji je

Raspravljajući o tom odgovoru s

o cijeloj toj stvari. To nije zdravo.

došao, ili svi podjednako. Naveo je

jednim drugim starim prijateljem,

Usredotočite se na nastojanje da do-

objašnjenje koje odgovornost stavlja

istim onim koji mi je rekao da pre-

bijete dobre rezultate. Ne marite za

na onoga koji je neposredni uzro-

više razmišljam, on je spomenuo

sitnice. ■

čnik, "slamka koja je slomila kičmu

savjet Lubavitcher Rebbea da po-

kamili".

gledamo ishod kako bismo prosu-

Parafrazirao je komentare Rav Chaima Leiba Shmuelevitza, Rosh

Godina 12 27 Broj 43 Strana

dili namjeru. Ako je rezultat pozitivan, motiv je također pozitivan.

Ako ne, onda, jel' ...

Strana 27

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

MJESEČNI ZOHAR: MJESEC AV - LAV Tako

Prema tradiciji je bilo određeno,

proučavajući

prirodu

ma koliko to čudno zvučalo, da će 9.

Lavova, vidimo da su oni izrazito

dan ava (Lav), dan ţalosti i posta,

voljni davati i imaju snaţne liderske

biti za čovječanstvo dan rođenja

sposobnosti. Kombinacija tih dviju

Mešijaha i kraj sve boli, patnje i tjes-

osobina čine Lava vrlo moćnim

kobe. Što znači da će od tog trenut-

znakom.

ka nadalje, 9. ava (Lava) postati je-

Snage unutar mjeseca Lava (ava)

dini praznik u hebrejskom kalen-

Kao što je navedeno u prethodnim

daru. Pa što je tako posebno u mje-

člancima, Sefer Jecira (Knjiga stva-

secu Lava (avu) da to treba biti

ranja) koja se pripisuje praocu Ab-

mjesec u kojem bi se Mešijah trebao

rahamu - kaţe nam da su 22 hebrej-

roditi? Koje su to posebne sile koje

ska slova gradbeni blokovi Svemira.

se nalaze u svemiru u to doba?

Što znači da ona predstavljaju du-

Kako bi odgovorili na ova pitanja,

■ hovne frekvencije koje su stvorile

prvo moramo znati karakteristike

naš svemir. Slično tome,

znaka Lava i jedinstvenu snagu

godina 20. stoljeća objavljena je

koju on mora probuditi u svima

teorija super ţica koja tvrdi da je

nama, neke određene energije i

svijet

osjećaje, koje su dostupne samo

izgrađen

od 22 temeljne

frekvencije. Problem je, međutim,

tijekom mjeseca Lava.

Lave, tko si ti?

80-ih

da suvremeni fizičari ne znaju kako u Ezekijelu pogl. 1). Tamo su četiri

te frekvencije/ţice o kojima se tako mnogo govori, utječu na naš ţivot.

Lavovi su poznati kao osobe s do-

svete zvijeri: lav, bik, orao i čovjek.

brim drţanjem. Dobar primjer za to

Lav predstavlja sefiru Hesed, koja je

Sefer Jecira nas uči da su 22 frek-

je Ari (svjetski glasoviti kabalist).

svjetlo - moć dijeljenja, davanja i

vencije, koje predstavljaju hebrejska

Ne samo da "Ari" znači Lav, astrolo-

bezuvjetne ljubavi. Lav je po gema-

slova, alati korišteni za prijenos du-

ški znak svetog kabaliste također je

triji (brojčana vrijednost hebrejskih

hovnog bogatstva. Prema kabali

Lav. Čini se da su ljudi njegova vre-

slova) 216 što je ista brojčana vri-

svaki mjesec kontroliraju dva he-

mena prepoznali njegovu veličinu,

jednost kao kod riječi "gevura" -

brejska slova; jedno kontrolira zvi-

do te mjere da su ga zvali "Ha'Elo-

snaga

primanja,

jezdu koja vlada tim mjesecom a

hi" (boţanstveni). Imajte na umu da

poznatija kao energije lijeve kolone.

drugo kontrolira astrološki znak

Mošeu, jednom od najpoznatijih

Što znači da Lavovi imaju vlast nad

mjeseca.

vođa svih vremena, nije nadjenut

obadvoje:

takav uzvišen nadimak. Međutim,

gevurom (presudom). Snaga heseda

vaţno je zapamtiti da s druge strane

(Svjetlosti) također je povezana s

Lavovi također imaju sposobnost da

elementom

djeluje na vrlo neugodan način.

ljetnim astrološkim znakovima, i

Hebrejska slova za "Lav" (arje) ista su kao slova riječi "viđenje" (reija) to ukazuje na sposobnost Lavova da vide Svjetlo, da vide ono što drugi ne mogu. Jedan od najpoznatijih mitova kabale je Merkava (B-ţja kola Strana 28

suda

(din),

hesedom (Svjetlom),

vode

koja

i

dominira

karakterizira ju energija davanja.

Svaki znak zodijaka ima svoje određene

karakteristike.

Lavovi

imaju sposobnost da dati savjet, jer oni mogu vidjeti, "reija", stvari koje drugi ne vide.

Mjesec

Lava

(av)

kontroliraju

slova ‫( כ‬kaf) i ( ‫) ט‬tet). Slovo ‫כ‬ kontrolira Sunce, koje je zvijezda koja dominira Lavom, a slovo ‫ט‬ kontrolira astrološki znak Lava.

Pa što je tako posebno u tim slovima?

Slovo ‫ ט‬ima oblik gotovo potpunog kruga s nastavkom koji se krije unutar slova. Zohar taj nastavak Divrej Tora

(nastavak s 28. stranice)

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Mjesečni

Zohar: Mjesec av - Lav

naziva "skriveno dobro". Običnim

odraţava u njihovoj urođenoj spo-

javljuju se opet i opet, jer nismo

jezikom rečeno, on je nagovještaj

sobnosti da vode i stoje na usluzi

riješili ono što je davno prije bilo

ogromne snage i skrivene Svjetlosti

drugima.

potrebno riješiti.

za svijet koji dolazi, i također ga se naziva "Or Ha'Ganuz" (skriveno svjetlo). To je Svjetlo koje je bilo stvoreno prvog dana stvaranja svijeta ("I reče Bog: neka bude svjetlost i bi svjetlost" - Postanak 1,3). To je ogromna snaga koja postoji u svemiru tijekom mjeseca Lava (ava), energija Stvaranja.

Vaţno je razumjeti da u onom

Kako mudraci kaţu, Treći hram će

trenutku kad mjesec av započine,

sići s neba u vatri - vatra koja je

biti će moguće osjetiti kako se moć

uništavala sada će graditi i otkrivati

Lava pojavila unutar nas samih i u

u svakom od nas slovo -‫( ט ״‬tet)

Svemiru. S obzirom da je Lav vatre-

skriveno dobro, skriveno Svjetlo.

ni znak; također bi trebali biti svjesni burne naravi ovog mjeseca. Isto tako nije slučajno da je 9. ava, kada je Prvi hram bio uništen, on bio spa-

Slovo ‫ כ‬pripada suncu koje kon-

ljen vatrom. Prema tradiciji Hram je

trolira mjesec av. Kao što znamo,

bio uništen zbog "bezrazloţne mr-

sve planete okruţuju sunce. To nam

ţnje''.

također daje naznake o naravi Lava.

To će se dogoditi čim shvatimo da smo ovdje da bismo sluţili jedni drugima, baš kao što sunce sluţi i daje

ţivot

i

podršku

svim

planetama oko sebe. Ako ţelimo da nas ljudi cijene, ako ţelimo voditi i stvarati

i

pronaći

način

da

Na početku pobune protiv Rim-

surađujemo s drugima, trebamo

ljana (66. n.e.), čelnici Jeruzalema su

imati svijest o moći Lava. Razumjeti

otkrili da su stanovnici Jeruzalema

da svatko od nas ima drugačiju

imali dovoljno zaliha da pod opsa-

viziju

dom unutar utvrđenih zidina grada

stvari, i da se razlikujemo jedni od

provedu dvadeset godina. Oni su se

drugih, a to znači da mi, svatko od

nadali da će se negdje u okviru tog

nas,

Što se tiče vanjske strane, onoga

vremena, rimski proračun potrošiti i

jedinstveno.

što drugi vide, poznato je da Lavovi

da će Rimljani otići kući. Naţalost

sebe vide kao vođe i kao onog tko

ubrzo su iskrsnule svađe i sporovi

najbolje zna, a također vole predsta-

jer je jedan mislio da zna bolje od

ve i dramatiziranje. Ako prigovorite

svojih bliţnjih kako se nositi s

njihovom vodstvu oni će vam od-

Rimljanima. Ovaj je sukob kulmi-

mah dati po prstima. Njihovo vod-

nirao tako što su ljudi jedni drugi-

stvo moţe biti vruće i stvarati opek-

ma spaljivali skladišta sve dok nisu

line za njihovu okolinu, u slučaju

ostali bez zaliha. Nije slučajno da je

diktatorskog načina vodstva. U vezi

ovaj čin negativnosti – bez među-

toga, njih je lako smiriti dodvora-

sobnog poštivanja i postupanje bez

Ako ispravno odaberemo, onda

vanjem i pohvalama jer njihov po-

tolerancije jednog prema drugome,

ćemo u sebi otkriti skrivenu Svje-

nos je njihova osjetljiva točka.

brat se tukao sa svojim bratom – bio

tlost i imati sreću da vidimo dola-

proveden vatrom. Od tada, svake

zak Mešijaha; što znači da bismo

godine, sile svađe i netolerancije po-

doista mogli slaviti Tu B'av (15.

Lavovi vole biti u središtu pozornosti. Sunce ima dva uobičajena naziva na hebrejskom - ‫( שמש ״‬šemeš) i ‫( חמה‬hama = vruće). Šemeš pred-

stavlja unutarnju, duhovniju strana Lava, a hama vanjsku stranu.

Hebrejska riječ šemeš (sunce) predstavlja našu nutrinu, skriveniji dio nas samih. Također se sa hebrejskog moţe pročitati kao Šamaš, što znači pomagač ili pruţanje usluga, što je osnovna uloga svakog vođe - sluţiti svom narodu. Dakle, još jednom, vidimo da se pozitivna snaga Lava

Godina 12 29 Broj 43 Strana

i drugačije

moţe

razumijevanje

doprinijeti

nešto

Pitanje je kakav svijet ţelimo stvoriti i kojim oblikom vodstva ćemo se posluţiti? Hoćemo li voditi vatrom, hoćemo ili paliti poput sunca, ili ćemo našu snagu uzeti od najmoćnijeg

izvora,

skrivene

Svjetlosti, i voditi sa suosjećanjem, ljubavlju i poniznosti.

ava), blagdan ljubavi, koja je sposobnost da se sjedinimo s drugim ljudskim bićem, bez ponosa i netolerancije te u stanju jedinstva, mira i zajedništva. ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 29

iska

Iz

ćeg t doma

.

IZRAELSKI PREDSJEDNIK U JERUZALEMU PRIMIO GRABAR-KITAROVIĆ

'Hvala vam što se suprotstavljate mržnji . prema Izraelu'

Jutarnji list, 29.7.2019.

JERUZALEM - Izraelski predsjednik Reuven Rivlin dočekao je u ponedjeljak u svojoj rezi-

"odraz toplog prijateljstva i veza koje sve više jačaju između naših država".

odnosi Hrvatske i izraela čvrsti.

ručio da "zajedno moramo raditi na čuvanju sjećanja i poučavanju o holokaustu".

Ocijenio je da će Hrvatska, ko-

Prošle je godine propala hrvatska nabava modificiranih

denciji u Jeruzalemu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović i

ja u siječnju 2020. preuzima predsjedanje EU-om, imati još

borbenih zrakoplova F-16 izraleskog zrakoplovstva zbog

poziv predsjednici za sudjelovanjem na sastanku svjetskih

istaknuo da se pod njezinim

utjecajniju ulogu u regionalnoj

američkih ograničenja.

čelnika u Jeruzalemu 23. sije-

vodstvom Hrvatska pokazala kao snažan saveznik Izraela u

i globalnoj sigurnosti, te pozvao EU da se pobrine da Iran

"Vjerujem da naše prijateljstvo

čnja 2020. u povodu 75. godišnjice oslobođenja koncen-

Europskoj uniji, UN-u i multilateralnim organizacijama.

ne dođe u posjed nuklearnog oružja.

"Pod vašim vodstvom, Hrvatska je snažan saveznik Izraela

"Pozivam također EU da se pobrine da Iran više ne trans-

du, obranu, kibernetičku sigurnost i znanost kao područja

"Nadam se da ćete nam se pridružiti kao predsjednica dr-

u Europskoj uniji, UN-u i osta-

ferira oružje i projektile tero-

od zajedničkog interesa.

žave, predsjedateljice Vijećem

lim multilateralnim formatima", kazao je Rivlin u obraćanju

rističkim organizacijama i nastavi destabilizirati Bliski istok.

Također, dodao je, možemo

EU-a", zaključio je Rivlin što je prihvaćeno.

ocijenivši da "diskriminacija protiv Izraela u Ujedinjenim

Iran je opasnost ne samo za Izrael već za cijeli svijet", ocije-

ktoru i investicijama.

narodima traje desetljećima, ali to nikada ne smijemo prihvatiti

nio je Rivlin.

Nije zaboravio spomenuti i ra-

Suočavama se s s istim prijet-

zorne požare koji su bili pogodili Izrael i Hrvatsku koja je br-

kao normu i mora prestati".

"Hvala vam što se suprotsta-

njama, nastavio je, "i stoga moramo zajedno na njima

vljate mržnji prema Izraelu",

raditi".

dodao je izraelski šef države.

možemo pretvoriti u strateško partnerstvo, rekao je Rivlin i naveo energetiku, poljoprivre-

više učiniti i u turističkom se-

zo pritekla u pomoć te istaknuo da se "istinsko prijateljstvo iskazuje u teškim trenucima".

Govoreći o međusobnoj sura-

Podsjetio je da je ovo njihov

dnji, izrazio je žaljenje što se

treći susret te da je u međuvremenu održano više sasta-

prošle godine nije realizirala "važna i složena suradnja",

naka visokih državnih dužnosnika, što je, kako se izrazio,

ponovivši,

međutim,

da

su

"Nikada vam to nećemo zaboraviti", rekao je Rivlin.

Prisjetio se svog prošlogodišnjeg državnog posjeta Hrvatsku i obilaska Jasenovca i po-

Izraelski predsjednik uputio je

tracijskog Birkenau.

logora

Auschwitz-

Predsjednica Kolinda GrabarKitarović ocijenila je da su brojni susreti na visokoj razini između dviju zemalja ne samo jasan pokazatelj da se naši odnosi razvijaju već i da se pretvaraju u strateško partnerstvo i to je naš prvi i glavni cilj, uz jasnu poruku da "Hrvatska jest i biti će postojan prijatelj Izraela u UN-u, NATO-u i EU". ■

GRABAR-KITAROVIĆ U MEMORIJALNOM MUZEJU YAD VASHEM

'Holokaust se nikad neće i ne smije zaboraviti' Jutarnji list, 29.7.2019.

Državno Izražavajući duboku tugu zbog žrtava holokausta u Hrvatskoj, Europi i svijetu predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u ponedjeljak je u Memorijalnom muzeju Yad Vashem rekla kako se "shoa" - tragedija židovskog naroda - "nikad neće i ne smije zaboraviti".

- Izražavam svoju duboku tugu zbog žrtava holokausta u Hrvatskoj, Europi i cijelome svijetu i

Page 30 Strana 30

duboko suosjećanje s obiteljima žrtava i njihovim potomcima. Upravo ovdje, još jednom naglašavam da se holokaust nikad neće i ne smije zaboraviti - izjavila je predsjednica nakon što je u Memorijalnoj dvorani zapalila vječni plamen u spomen šest milijuna Židova ubijenih u nacističkim pogromima i logorima u Drugom svjetskom ratu te položila vijenac na ploču ispod koje je pepeo ubijenih. ■

Divrej Tora

Godina 12

Broj 43