4-09 - Divrej Tora - Matot Mase 5780

Divrej Tora Godina 13 Broj 39

Zagreb, šabat 18. srpnja 2020. - 26. tamuza 5780.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Matot-Masei Jeruzalem 19:09

20:25

Zagreb

20:22

21:22

Rijeka

20:27

21:27

Split

20:13

21:13

Dubrovnik 20:03

21:03

Vinkovci 20:09

21:09

Sarajevo 20:06

21:06

Doboj

20:10

21:10

B. Luka

20:14

21:14

Beograd 20:01

21:12

Novi Sad 20:05

21:17

Subotica 20:09

21:22

Zrenjanin 20:04

21:16

Niš

19:51

21:00

Beč

20:30

21:30

Frankfurt 21:09

22:08

Edison, NJ 20:07

21:16

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb utorak, 21.7.2020.

Alot Hašahar

3:28

Najranije Talit

4:20

Nec Hahama

5:27

Najkasnije Š’ma

9:15

Zman Tefila

10:31

Hacot

13:02

Minha Ketana

17:28

Plag Haminha

19:02

Šekia

20:37

Cet Ha-kohavim

21:19



Broj 39 divrejtora@gmail.com

Paraša Matot-Masei

(Bamidbar 30,2-36,13) Moše prenosi plemenskim vođama zakone o poništavanju zavjeta.

Vodi se rat s Midjancima zbog uloge koju su imali u kovanju zavjere koja je trebala dovesti do moralnog uništenja Izraela. Tora podrobno izvještava o ratnom plijenu i kako je raspodijeljen narodu, ratnicima, levitima i Velikom svećeniku.

Plemena R'uven i Gad (kasnije im se priključuje polovica plemena Menaše), radi dobre ispaše, traže da njihov dio Obećane zemlje bude zemlja na istočnoj obali Jordana. Mošea u početku taj

zahtjev ljuti, ali kasnije pristaje uz uvjet da se prvo priključe osvajanju zemlje zapadno od Jordana.

Nabrajaju se putovi kojima su se kretali i tabori koje su podizali od Izlaska do podizanja šatora na Moabskoj ravni, preko puta Kana'ana. Zacrtavaju se granice Obećane zemlje, određuju gradovi – pribježišta kao skloništa za one koji su počinili nehotična umorstva.

Celafhadove kćeri se udaju za članove vlastitog plemena Menaše, pa posjed što su ga naslijedile od oca ne mora prijeći u posjed nekog drugog plemena. ■ Prevela Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 16+12 p’sukim

ostale kao zarobljenici. Vojnicima je

(30,2-31,12)

bilo rečeno da ostanu van tabora 7 dana zbog svoje obredne nečistote

"Moše se obratio vođama plemena

koja je bila posljedica ratovanja. Ela-

Izraelovih…"

zar HaKohen postavlja zakone o

Prvo načelo ovog predmeta je da

očišćenju posuda. Moge pojedinosti

osoba mora ispuniti odredbe zavjeta i da je zabranjeno "oskvrnuti danu riječ". S druge pak strane, u zakone Tore ugrađene su procedure za oslobađanje od zavjeta. Te procedure također čine jednu micvu. Djevojčici (od 12-12½ godina) koja da zavjet otac može poništiti zavjet (jedino na dan kada čuje za njega). Slično tako (no s određenim razlikama), suprugine zavjete može poništiti njezin muž. (U ovom slučaju, on može poništiti samo neke zavjete, one koji imaju utjecaj na njezina muža.)

Sljedeće, B-g zapovijeda Mošeu da povede boj protiv Midjana, i da se pripravi za smrt. Moše uvojači po 1000 muškaraca iz svakog plemena za taj zadatak.

o "košeriranju" i "uranjanju" poPinhas je poslan kao "kapelan".

Moćna vojska od 12.000 ljudi s uspjehom pobija sve muške Midjance uključujući petoricu kraljeva i Bil’ama. Žene, djeca, stoka, i imovina Midjanaca uzeti su kao ratni plijen.

Gradovi i palače su uništeni. Vojska se vraća u Izraelski tabor na Arvot Moav.

Zapazite: u komentarima je pomalo nejasno da li je pleme Levi poslalo svoj kontingent u ovu bitku ili nije. Ukoliko jesu, da li su se Me-

naše i Efrajim združili kao pleme Josef, i tako ukupan broj zadržali na 12 000, ili je zapravo bilo 13 000 onih koji su se borili. Sudjelovanje Levija je vjerojatno zbog činjenice

suda izvedene su iz ovoga.

B-g kaže Mošeu da naredi da se prebroji ratni plijen. Plijen treba jednako podijeliti između vojnika, s jedne strane i naroda, s druge strane. Porez od 1/500 nametnut je vojnicima.

Detaljna

specifikacija ■

zauzima mnogo p'sukim ovog odlomka.

A onda je specificirana polovica koja je bila dana narodu. Porez od 1/50 (standardni iznos za t’ruma) nametnut je narodu. Ti su porezi bili predani Elazaru HaKohenu.

Detaljna specifikacija zauzima mnogo više p'sukim

Oficiri pristupaju

Mošeu s dodatnim darovima u zlatu iz zahvalnosti B-gu što u ratu

Komentari ističu da se narod ska-

da ovaj rat nije bio u svrhu osvaja-

njivao poslušati jer su znali da će

nja teritorija – da je bio s tom svr-

Moše umrijeti ubrzo nakon što se

hom, Levi ne bi bio izravno uklju-

bitka završi pobjedom. Moše je, s

čen. A ako jest, Menaše i Efrajim su

druge strane, s poletom udovoljio

se vjerojatno borili kao pleme Jose-

B-žjoj zapovijedi, suprotno svojim

fovo.

tek kasnije pridružilo i pola pleme-

osobnim interesima.

Levi – druga alija – 12+17+13

na Menaše) bili su jako opterećeni

Chatam Sofer piše da kada B-g

p’sukim (31,13-54)

zapovijedi boj protiv Midjana, On

Moše, Elazar, i plemenski vođe

ga naziva nikmat Bnei Jisrael, osve-

izišli su ususret vojnicima prilikom

tom u ime Izraela. Kada Moše pozi-

njihova povratka. Moše je bio ljutit

va narod u boj, on govori o osveti

što su oficiri zadržali midjanske že-

B-žje časti. Ako se narod bude borio

ne na životu, budući da su upravo

za svoju čast, mogao bi odustati od

one bile iskorištene kao sredstvo pa-

bitke i tako ne požuriti Mošeov kraj.

da Izraela u slučaju s Pe’orom i po-

Ali ne osvetiti B-žju čast, to se ne bi

morom koji je uslijedio. Žene i mu-

usudili.

ška djeca su pobijeni, djevjčice su

Strana 2

nisu izgubili niti jednog čovjeka. Šliši – treća alija – 19 p’sukim (32,1-19) Plemena Reuven i Gad (kojima se

stadima ovaca, pa su zatražili dopuštenje da se nastane na istočnoj strani rijeke Jordan – zemlji posebno pogodnoj za ispašu (za razliku od Erec Jisraela, gdje je opsežno napasanje problem). Prva Mošeova reakcija je intenzivna ljutnja, jer se pobojao da bi zahtjev dvaju plemena mogao obeshrabriti želju naroda Izraela da nastave putovanje u Zemlju,

ponavljajući

iskustvo

s

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

"uhodama" od prije gotovo 40

stambe za svoje životinje. Vaša dje-

Tora opisuje gradove koje su 2 ½

godina. Ključni prigovor koji Moše

ca dolaze na prvo mjesto. Onda na

plemena zasnovala da smjeste svoje

ima

red dolazi imovina.

obitelji i stada prije njihovog prela-

izgleda da je

potencijalno

negativan efekt na ostatak naroda.

Na to, plemena uzvraćaju da će svakako ići zajedno sa svojom braćom u Zemlju Izrael i da se neće vratiti na istočnu obalu sve dok se svi ne nastane u Erec Jisraelu.

Pored glavnog "ukora" kojeg Moše daje Reuvenu i Gadu, ima i jedan suptilniji prijekor u vezi jedne druge teme. Plemena predlažu da podignu torove za svoja stada i domove za svoju djecu. Kasnije, kada im Moše daje dozvolu da se nastane na istočnoj obali, on im kaže da sagrade domove za svoju djecu i na-

R’vi’i – četvrta alija – 23+10+39 p’sukim (30,2-31,12) Četvrta alija je uvijek premosnica, alija koja dolazi između dvije sedre kada se spajaju. Ovo je najduža alija u Tori.

Moše odgovara davanjem zakletve (mnoge pojedinosti o valjanoj formi "uvjeta" izvode se iz ove znamenite zakletve 2 ½ plemena), prihvaćajući zahtjev da se nastane na istočnoj strani Jordana jedino ukoliko će 2 ½ plemena ratovati rame uz rame s ostalima.

ska preko Jordana.

Sedra Mas’ei započinje kratkim popisom 42 mjesta na kojima su taborovali tijekom godina lutanja u pustinji. Većina mjesta je samo spomenuta, za nekolicinu se donosi i priča.

Identitet većine tih mjesta danas je sporan.

Ovaj odjeljak obuhvaća Izlazak iz Egipta (iz grada Ra’m’sesa), prolazak kroz More, i trodnevno putovanje koje je narod dovelo do Mare, i "problema s vodom" (te razrješenjem problema). Od tamo se vraćaju do Jam sufa, prije nego li nastave u pustinju.

Opis puta

Ovo su mjesta na kojima su taborovali i neki komentari…

Od Ra’m’sesa do Sukota, do Eitama, do Pi Hahirota, do Mare, do Eilima, do Jam sufa, do Midbar Sina, do Dafke, do Aluša, do R’fidima, do Midbar Sinai, do Kivrot HaTaava, do Hacerot Ritma, do Rimon Pereca, do Livne, do Rise, do K’heilate, do Har Šefera, do Harade, do Mak’heilota, do Tahata, do Teraha, do Mitke, do Hašmone, do Mosero-

ta, do Bnei Jaakana, do HorHaGidgada, do Jotvate, do Avrone, do Ecion Gevera, do Midbar Cina = Kadeša, do Hor HaHara, do Calmone, do Punona, do Ovota, do Ijei HaAvarima, do Divon Gada, do Almon Divlatajme, do Harei HaAvarima, do Arvot Moava.

Numerička vrijednost Raamsesa = 200+70+40+60+60 = 430, broj godina Godina 13 3 Broj 39 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija U izvornom B-žjem obećanju Avrahamu Avinu, zemlja koja će biti dana njegovom potomstvu trebala je biti "od egipatske rijeke do velike rijeke, P’rat". Granice navedene u ovotjednoj sedri obuhvaćaju teritorij značajno manji od onoga koji je obećan. Naši nam učenjaci kažu da izvorno obećanje uključuje teritorij koji će biti pridodan Erec Jisraelu u budućnosti, u vrijeme Mošijaha. Rabi Yaakov Auerbach z”l pronašao je "numerički trag" koji podržava ovo mišlje-nje. U ovotjednoj sedri se ze-

iz izvornog proročanstva Avraha-

sliti kvalitativnu razliku u mental-

mlja koja treba postati naša spomi-

mu Avinu pri brit bein ha’b’tarim

nom pristupu tijekom prvih 14 ta-

■ nje kao Erec Kanaan l’g’vulote’ha,

do Izlaska (kao u Š’mot 12,40-41).

borovanja u usporedbi s onima koja

Zemlja Kanaan do njenih granica.

su uslijedila poslije Ritme.

G’matrija te fraze je 961, točan broj

Numerička vrijednost prve stanice/odredišta nakon Raamsesa je

Hašmona je bila 25. mjesto počin-

Sukot = 60+20+400 = 480, broj go-

ka naroda. Stoljećima kasnije, desio

dina od Izlaska pa do izgradnje

se počinak (nakon bitke) na 25. (kis-

Prvog Beit HaMikdaša – kada je

leva). Ljudi putem kojih je B-g sko-

narod došao do el hamenuha v’el

vao čudo Hanuke bili su hašmo-

hanahala (D’varim 12,9).

na’im. Ovo se smatra jednim od

Dakle, prva etapa lutanja predstavlja (numerički) veliku prvu (i drugu) etapu puta Židovske povijesti.

Midraš kaže da je u Alušu narod po prvi puta dobio manu i tamo smo proveli svoj prvi šabat. Mana je dana narodu zbog zasluga naše pramajke Sare, koju je Avraham bio zamolio da zamijesi i ispeče pite za

"nagovještaja" Hanuke iz Tore.

Raši napominje da je uz 14 mjesta prije nego li je izdan ukaz o lutanju, i 8 mjesta u posljednjoj godini, bilo svega 20 mjesta do kojih je narod putovao i od njih odlazio u otprilike 38 godina. To nije baš jako puno.

B-g je bio milostiv narodu čak i dok Ga je kažnjavao.

slova u B’reišit 15 – odjeljka o brit bein hab’tarim.

S gledišta micvi

Ramban navodi te p’sukim kao izvorište za micvu u Tori da se stanuje u Izraelu – micva za koju on kaže da se primijenjuje i danas, čak i u vrijeme egzila. Ramban ovu micvu ubraja među 613 micvot Tore.

Međutim, Rambam ne. To ne znači da Rambam nije razmatrao o micvi da se živi u Erec Jisraelu. On ponavlja Talmud govoreći "čovjek bi trebao uvijek odabrati da živi u Izraelu, čak i u gradu u kojem su

anđele/goste. Na njezinu poletnu

Hamiši – peta alija – 22 p’sukim

većina idolopoklonici, umjesto da

pripremu hrane za druge B-g joj je

(33,50-34,15)

živi van Izraela, makar i u pretežno

uzvratio tako što je On snabdijevao hranom Sarinu djecu više od 400 godina nakon toga. Ime Aluš je igra

B-g se obraća Mošeu u Arvot Moav i zapovijeda narodu da uđe,

Židovskom gradu". On piše da je čovjek koji živi na drugom mjestu

pokori, osvoji, i nastani zemlju. U

poput onoga koji nema B-ga. Neki

tančine se iznose granice zemlje. Te

komentari tumače da budući da je

Ritma je mjesto s kojega su uhode

su granice sada za 9 ½ plemena, bu-

život u Erec Jisraelu nužna osnova

bile poslane, pa zbog toga i mjesto

dući da su Reuven, Gad i polovica

za ispunjenje čitave jedne kategorije

na kojem je objavljen ukaz o lutanju

Menašea zatražili svoj dio na isto-

micvot, ne bi trebalo život u Izreaelu

pustinjom. Možemo si samo zami-

čnoj obali.

ubrajati među 613 zapovijedi. Ona

riječima na pojam "ja ću zamijesiti".

Strana 4

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

uključuje brojne druge micvot, pa

trebno Kaleva ben Jefunea identi-

stoga ne ispunjava poseban kriterij

ficrati kao vođu – to je bilo dobro

za ubrajanje u tarjag. No ona je, bez

poznato. Pleme Šimon ne zaslužuje

obzira na to, imperativ Tore.

da ima vođu s titulom nasi zbog

Ramban dodaje da ne samo da micvot "ovise o zemlji", već se sve micvot u potpunosti mogu ispuniti jedino u Erec Jisraelu. Mi moramo vršiti micvot na drugim mjestima

prvenstveno kao uvježbavanje za pravilno

vršenje

micvot

u

Erec

Jisraelu.

Na koji god način gledali na život u Izraelu, on je vrlo značajna micva

Zimrijeve ljubavne afere. Binjaminov vođa bio je Eldad (ovdje nazvan Elidad – prema Baal HaTurim, ovo dodatno jud predstavlja proroštvo, koje ima 10 različitih naziva), čovjek koji je već imao višu titulu proroka.

Nakon generalnog plana podjele zemlje, narodu se nalaže da osiguraju gradove Levi’im, budući da oni

Š’vi’i – sedma alija p’sukim (35,9-36,13)

–

26+13

Gradovi utočišta (i druga 42 levitska grada, uz neke različitosti) služe da zaštite čovjeka koji nehotice ubije. Čak i ubojica bježi u grad koji ga štiti do suđenja. Zabranjeno je ubiti ubojicu sve dok ne stane pred sud i sud ga proglasi krivim. Nehotični ubojica je poslan – ili bježi – u grad utočište. Tora daje smjernice za određivanje što je ubojstvo a što nehotično usmrćenje i određuje neke od sudskih postupaka, poput zabrane da svjedok bude i sudac u kaz-

nenom predmetu. Također smo upozoreni da ne dopustimo zamjenu kazni za ubojicu i nehotičnog ubojicu. Strogo pridržavanje svih pravila pravde osigurava nam da i dalje "kvalitetno živimo" u Erec Jisraelu, praćeni b-žanskom Prisutnošću.

Vođe obitelji Menaše kojoj pripa-

(Levijim) ne dobivaju zemlju kao

daju Celofhadove kćeri, pristupaju

nasljedstvo. Gradova i njihovog

Mošeu i iznose problem potencijal-

šireg područja je 48, što uključuje i 6

nog smanjenja njihovog plemen-

gradova utočišta. Zapazite da su

skog dijela ukoliko se Celofhadove

mjeru od 2000 amot kao "granice

kćeri udaju izvan svog plemena, od-

Nadalje, Tora navodi nove vođe

grada" kasnije posudili učenjaci

noseći sa sobom svoj posjed. Moše

plemena koji će biti zaduženi za

utvrđujući udaljenost od mjesta

izdaje pravilo kojim ih ograničava

"b-žanski ždrijeb" kojim će zemlja

prebivanja koje se smije prehodati

na udaju unutar svog plemena. Ovo

biti raspodijeljena.

na šabat, poznato kao t’hum šabat.

nije zakon za sva vremena – on se

koja zahtijeva vrlo ozbiljno promišljanje.

Šiši – šesta alija – 14+8 p’sukim (34,16-35,8)

Primijetite da se kod prva 3 nave-

Ti su gradovi, koje su plemena tre-

dena plemena ne spominje riječ nasi

bala dati Levijim, bili dani propor-

(vođa) – kod svih drugih da. Jedan

cionalno populaciji svakog pleme-

komentar sugerira da nije bilo po-

na.

Godina 13 5 Broj 39 Strana

primijenjuje samo u ovom slučaju.

Sukladno tome, Mahla, Tirza, Hogla, Milka, i No’a udaju se za Menašeovce. Ovime se završava knjiga BaMidbar. ■ Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 406. Žaljenje: Obveza da se slijedi postupak za poništavanje zavjeta Ako čovjek učini zavjet ... (Brojevi 30,3) Kad netko da zavjet i kasnije požali zbog toga, postoji proces kojega je dala Tora za njegovo poništenje; na hebrejskom se jeziku to naziva "hafaras nedarim" (za razliku od poznatijeg pojma "hataras nedarim"). To ne znači da ljudi mogu ili trebaju ići okolo i nasumce davati zavjete, niti čovjek ima obavezu poništiti zavjet koji je učinio. Ali ako je netko učinio zavjet zbog kojeg požali, postoji izlaz. Beis din sastavljen od tri laika ili jedan učeni učenjak mogu poništiti zavjete. (Neki su zavjeti automatski nevaljani, poput onih koji su greškom izrečeni ili dani pod prisilom. Vidi Talmud Nedarim 21b.) Ženin zavjet može poništiti njezin otac dok je neudana, ili njezin muž, ako je u braku, iako otac ili suprug to mogu učiniti jedino na dan kada saznaju za zavjet. Nakon toga, ako su to propustili učiniti, smatra se da su ga prešutno odobrili i zavjet ostaje važeći.

Kao što se raspravljalo prije u micvi #30, razlog za ovu micvu je to što se zavjeti pozivaju na B-žje ime. Bespotrebno davanje zakletve ukazuje na nedostatak poštovanja prema Njemu. I ne samo to, naše riječi imaju moć. Iz tog razloga, kad se obavežemo da ćemo nešto učiniti, kažemo "bli neder", što pokazuje da naša iskazana namjera ne predstavlja zavjet, koji bi bio vjerska obveza. Slično tome, govorimo Kol nidrei na početku Jom kipura, izražavajući da se sve zavjete koje možemo dati tijekom sljedeće godine ne smije smatrati valjanima. Kao što možete vidjeti, zavjete se uzima vrlo ozbiljno.

Ova micva vrijedi u sva vremena i na svim mjestima; obaveza poništenja zavjeta koje su dali drugi odnosi se samo na muškarce. Ona je predmet talmudskog traktata Nedarim. Ova je micva kodificirana u Šulhan Aruhu u Jore Deah 228. Ona je 95. od 248 pozitivnih micvos u

Rambamovom Sefer HaMicvosu i 40. od 77 pozitivnih micvos koje se danas mogu ispunjavati u Sefer HaMicvos HaKacar Chofetz Chaima. Ramban (Nachmanides) ovo ne ubraja među 613 micvos.

407. Vaša je riječ vaša obveznica: zabrana kršenja zakletve ili zavjeta ... on neće oskvrnuti svoju riječ ... (Brojevi 30,3) 408. Dobrodošli u Grad levita: Obaveza da se levitima da gradove ... dati će levitima ... gradove da ih nastane ... (Brojevi 35,2)

409. Nema samovoljnog dijeljenja pravde: Zabrana da se ubije ubojica prije nego li mu se sudi ... ubojica ne smije umrijeti prije nego li stane pred skupštinom da mu se sudi. (Brojevi 35,12) 410. Bježi iz grada!: Obaveza da se progna ubojicu u grad utočište ... skupština će ga vratiti u njegov grad utočište ... (Brojevi 35,25) 411. Moram se izuzeti: Zabrana da svjedok služi kao sudac ... jedan svjedok ne može govoriti kako bi se smaknula osoba.

(Brojevi 35,30) 412. Ne mislim tako: Zabrana otkupa zatvorenika osuđenog na smrt

Nećete prihvatiti otkupninu za život ubojice koji je osuđen na smrt ... (Brojevi 35,31) 413. Odgovor još uvijek glasi ne: Zabrana otkupljivanja ubojice Nećete prihvatiti otkupninu za nekoga tko je pobjegao u svoj grad utočište ... (Brojevi 35,32) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 21. Pozitivna je zapovijed biti sretan na blagdane kao što Pismo kaže, i radovat ćeš se na svoje blagdane (D'varim 16,14). Dok je Svetište još postojalo, radost je bila da se prinosila dodatna š'lamim (mirotvorna žrtva) uz blagdansku š'lamim; i to se nazivalo š'lamim radovanja; i žene su također imale obavezu prema ovom veselju. U današnje vrijeme, međutim, sreća se ostvaruje jedino kroz meso i vino. Onda čovjek ima dužnost da usreći svoju suprugu lijepom odjećom, i da podijeli slastice članovima svog doma; a također ima dužnost da usreći i siromašne. Tko ne donese sreću nikome od siromašnih, njegova radost nije radost u micvi, već samo radost njegovog želuca; a Strana 6

takvo veselje je za njega sramota; kao što Pismo kaže, i blato ću vam sasuti u lice, blato svetkovina vaših (Malahi 2,3).

Dakle, makar je uzimanje jela i pića na vjerske blagdane dio pozitivne zapovijedi, ne treba se provoditi puno vremena uz vino, zabavu i neozbiljnost, jer to je neobuzdana ludost i neozbiljno ponašanje, dok je nama zapovijeđeno jedino u vezi radosti koja u sebi sadrži služenje blagoslovenom B-gu; a nemoguće je služiti Vječnom usred neobuzdane zabave, neozbiljnosti ili pijanstva, već samo u sreći zbog micve.

Sreća koju ta osoba doživljava dok vrši micvu je divan oblik služenja B-gu.

Na snazi je na svakom mjestu, u svako doba. ■

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Nesavršeni vođe?

Akeidat Yitzchak i Abarbanel imaju proturječne stavove u vezi Mošeovog postupanja u pogledu molbe dva i pol plemena. Dok Akeidat Yitzchak opravdava Mošeovu ljutitu reakciju kao odgovarajući odgovor na problematični zahtjev, Abarbanel tvrdi da je Moše pretjerao i pogrešno shvatio istinske namjere plemena.

•

•

•

S kim se slažete? Pokrenite raspravu za svojim šabatnim stolom i kao pomoć u raspravi upotrijebite izvore koji se nalaze u zahtjevu dva i pol plemena.

Bez obzira za koju stranu rasprave se opredijelili, što nas naša priča može naučiti o taktici pregovaranja?

Je li problematično kritizirati Mošea i sugerirati da njegove sposobnosti vođe možda nisu bile besprijekorne? Zanimljivo, unatoč njegovom gledištu na ovom mjestu, Abarbanel drugdje oštro kritizira one koji kod Mošea pronalaze mane.

Teškoće sveznajućeg čitatelja Kada govorimo o plemenima koja su pregovarala u vezi naseljavanja istočne obale Jordana, mnogi za tu skupinu koriste naziv "dva i pol plemena", ne praveći razlike između plemena Reuvena, Gada i Menašea.

Budući da čitatelji znaju da se polovica plemena Menašea naselila na Istoku, često se ne primjećuje da tijekom razgovora s Mošeom ulogu imaju samo Reuven i Gad, dok je Menaše upadljivo odsutan.

• Da li je pleme Menašea sudjelovalo u prvobitnom zahtjevu? Ako jest, zašto se ono ne spominje? A ako nije, zašto u konačnici oni nasljeđuju na istočnoj strani Jordana?

• Možete li se sjetiti drugih primjera u kojima bi vam to što znate kako je priča završila moglo otežati čitanje u početnoj faza? Evo nekoliko slučajeva koje valja razmotriti: • Jesu li Jaakovljevi sinovi znali da su svi oni izabrani? Ako ne, kako bi to pomoglo objasGodina 13 7 Broj 39 Strana

niti ponašanje Josefa i njegove braće?

• Je li narod unaprijed znao da će Jerihon biti uništen čudom? Kako bi to moglo utjecati na vaše razumijevanje svrhe uhoda u Jehošua 2?

• Da li je Jerušalajim bio jedina opcija za "mjesto koje će B-g odabrati"? Kada i zašto je on bio odabran?

Usklađivanje Pšat-a i Draš-a Bemidbar 31 opisuje rat protiv Midjana i zakone koji se bave očišćenjem plijena iz bitke. Međutim nije jasno zašto je taj plijen trebalo očistiti. Dok kontekst ove cjeline i sličnost između tih zakona i onih u Bemidbaru 19 podržavaju mogućnost da se zakoni odnose na očišćenje od onečišćenja od mrtvaca, većina tumačenja slijedi rabinsko gledište koje sugerira da stihovi govore o nečistoći od kuhanja ne-košer hrane.

• Možete li pronaći nešto čime ćete podržati rabinsko gledište? Slaže li se to s osnovnim smislom stihova?

• Općenito uzevši, kada se čini da se "pšat" i "draš" međusobno u sukobu, koje se metode mogu upotrijebiti da ih se uskladi?

Poziv na mir Bemidbar 33 je jedan od nekoliko izvora koji govore o ubijanju stanovnika Kanaana. Mnogi se suvremeni čitatelji čude tom nalogu. Zar zaista nije postojala mogućnost mirnog suživota? I srednjovjekovni su komentatori raspravljali o tom pitanju.

Raši smatra da je bilo zabranjeno pozvati na mir pa je rat bio neizbježan, dok Rambam tvrdi da su Izraelci bili dužni iznijeti mirovnu ponudu prije nego li su krenuli u rat protiv Kanaanaca.

• Kako svaka strana u raspravi vidi stihove u Devarima 20 (gdje se nalazi glavni nalog)?

Koji još stihovi mogu podržati svako od gledišta? Na koji način priča o prijevari Gibeonaca u Jehošua 9 rasvjetljava taj problem?

• Prema Rašiju, razlog za tu naredbu je vjerske prirode, da narodi ne bi naveli Izrael na idolopoklonstvo. Ponekad je nužna politika nulte tolerancije. Slažete li se? U kojim okolnostima kompromisi nisu opcija?

• Prema Rambamu, što bi se dogodilo da su se narodi zaipulacije? Kako se mogao promijeniti tijek naše povijesti?

Gradovi utočišta ili gradovi progonstva?

Bemidbar 35 govori o podizanju‫המ״‬ ‫( קלט‬gradova utočišta) kao mjesta na koje bi nehotični ubojica mogao

• Što ovaj zakon sugerira o tome kako Tora gleda na krvnu osvetu? S jedne strane samo postojanje takvih gradova potvrđuje činjenicu da Tora ne želi da nehotični ubojica umre. S druge strane, ova institucija istodobno potvrđuje činjenicu da Tora krvnu osvetu nije stavila van snage.

Ako je ‫ געאל ״ד ם‬negativna institucija, zašto ju uopće dopustiti? Ako je legitimna, zašto zaštiti nehotičnog ubojicu od njih?

• Druga strana ovog pitanja odnosi se na Torinu procjenu nehotičnog ubojice. Koliko ga Tora smatra krivim? Je li on potpuno nevin i poslan u one gradove samo za svoje dobro? Ako je tako, zašto mu je dopušteno da napusti grad samo kad umre veliki svećenika, a ne po vlastitom nahođenju? Sugerira li to možda da i on isto donekle zaslužuje kaznu i da su ti gradovi neka vrsta prinudnog progonstva, a ne sigurnog utočišta? ■ . .

Prevela Tamar Buchwald Strana 7

Rav Kook:

Lijepo zlo Prinos od midjanskog nakita Nakon ponovljenog napada na Midjan, izraelski vojnici donijeli su neobičnu donaciju za Šator sastanka: zlatni nakit koji su zaplijenili od midjanskih žena.

"Prinesimo žrtvu B-gu. Svatko neka prinese ono što je našao, predmete od zlata – lančiće koji se nose oko gležnja, narukvice, prstenje, naušnice i drugi ženski nakit – kako bismo izvršili obred očišćenja za naše duše pred B-gom." .(Bamidbar 31,50) Zašto su vojnici donijeli taj neobični prinos u Šator sastanka? Talmud (Šabat 64a) objašnjava da su oni osjećali potrebu za očišćenjem – ne zbog svojih grešnih djela – već zbog svojih grešnih misli kada su došli u kontakt sa midjanskim ženama.

Ipak, zašto nisu donijeli neku uobičajenu žrtvu? I zašto Tora nabraja sve te vrste midjanskog nakita?

Neke vrste nakita, poput prstenja i narukvica, bile su normalne vrste nakita koji je u potpunosti vidljiv.

Međutim, neki komadi nakita bili su intimnije prirode i nosili su se ispod odjeće (takav je, primjerice, bio kumaz, ukras za tijelo). Iz toga što Tora razlikuje običan nakit od

Strana 8

intimnih ukrasa, Talmud izvlači moralnu pouku da je "promatrati ženin mali prst (iz užitka) jednako kao da ju promatraš razodjevenu."

svojih njedara izvukla kip Pe'ora i zatražila: 'Najprije se pokloni pred ovim!'" (Sifrei 25,1; Raši na Bamidbar 25,2)

Što je toliko strašno u uživanju u ženinoj prirodnoj estetskoj ljepoti?

Taj fenomen obuhvaća čak i jednu veću zamku. Već i sam čin promatranja onoga što je zabranjeno potkopava zdrav osjećaj duše za moralnom čestitošću i čistoćom. Kada smo privučeni onime što je moralno odvratno, mi postajemo neosjetljivi na ružnoću grijeha. Izvanjska ljepota ne samo da sakriva unutarnju odvratnost, već i umanjuje naše gađenje prema tome.

Zamka izvanjske ljepote

Sama po sebi, ljepota ima unutarnju vrijednost i može imati pozitivan utjecaj na dušu. Duša postiže krasan osjećaj širenja kada ima iskustvo čistih estetskih zadovoljstava.

Međutim, ako ljepota prikriva ono što je etički odbojno, ta atraktivnost postaje duhovna opasnost. Izvanjski šarm je samo zamka koja one koji se u nju uhvate zarobljava u svoju unutarnju ružnoću. U osnovi, mi padamo na ono što je moralno ogavno samo kada je to zaogrnuto u izvanjsku ljepotu.

Upravo je to bio povod za rat protiv Midjana. Mlade djevojke iz Moaba i Midjana zavele su izraelske muškarce svojom izvanjskom ljepotom te ih navele na idolopokloničku praksu štovanja Pe'ora. Midraš opisuje njihovu metodu: "Kada bi izraelske muškarce nadvladala požuda i kada su tražili od žene da im se prepusti, ona bi iz

■

Čak i ako duša nije dovoljno iskvarena da bi upala u zamku nemorala, njena je čistoća svejedno umrljana privlačnošću onoga što je zabranjeno. Iz tog su razloga, izraelski vojnici koji su se borili protiv Midjanaca, zahtijevali očišćenje.

Kao odštetu za svoje duhovno zastranjenje, donijeli su osobito prikladan prinos: zlatni nakit, čiji je sjaj i vanjska privlačnost sakrila unutarnju iskvarenu srž. Vojnici su donijeli nakit koji se nosio izvana, ali i onaj koji se nosio ispod odjeće. Oni su prepoznali da obje vrste nakita imaju potencijal učiniti dušu neosjetljivom na grijeh i uništiti njen integritet.

Divrej Tora Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rav Kook:

Lijepo zlo

Zasluga za izgradnju zemlje Izrael Ramban (Nahmanides, 1194-1270) shvatio je ovaj stih kao biblijski izvor za micvu nastanjivanja i izgradnje zemlje Izrael: "Zauzmite tu zemlju i nastanite ju jer sam ju dao vama u posjed" (Bamidbar 33,53) Sljedeću priču ispričao je Jigal GalEzer, čovjek koji je radio kao zamjenik državnog revizora Države Izrael. U svojim mlađim danima, GalEzer je često posjećivao Rav Kooka kako bi se nadahnuo njegovom svetom prisutnošću.

Jemenski posjetilac Tijekom jednog od mojih posjeta, našao sam rabija zadubljenog u učenje kompleksne talmudske teme.

Odjednom sam začuo tiho kucanje na vratima. Vrata su se polako odškrinula, a u sobu je ušao jemenski Židov – mršav, s bijelom bradom i dugim pejot.

Talmuda i blago rekao, "Priđi bliže, sinko." Nježnim glasom, rabi je pokušao uliti povjerenje posjetiocu.

Sporim koracima, čovjek se približio rabinovom stolu. Ostao je stajati, spuštene glave. "Što te muči, sine?"

"Poštovani rabine," rekao je ovaj jemenski Židov. "Došao sam upitati jedno važno pitanje."

"Pitaj, sine, pitaj."

"Već dvadeset i pet godina radim težak posao od jutra do večeri. Čistio sam zemlju od korova kako bi se mogli zasaditi voćnjaci. Sadio sam mlada stabla, iskapao kamenje iz polja, kopao temelje za gradnju u Erec Jisraelu. Svu sam svoju snagu utrošio u naporan rad. Pa ipak, imam jedva dovoljno da uzdržim svoju obitelj."

Posramljen, čovjek je spustio glas. "Želio sam pitati: je li dozvoljeno da imigriram u Ameriku? Možda bi mi se tamo sreća osmjehnula i možda bih bio u mogućnosti dobro se pobrinuti za svoju obitelj…" Posjetilac je završio svoj kratki govor i ostao stajati u tišini.

Nekoliko minuta, Rav Kook je sjedio duboko zamišljen. Odjednom je ustao, pokazao na svoj stolac i naredio čovjeku, "Sjedni."

Posjetilac je postao ispunjen strahom. "Poštovani rabine," promucao je. "Nedostojno je da stranac sjedne na tvoju stolicu."“ Jemenski graditelji, Jeruzalem 1922

Gost je zatvorio vrata za sobom i stao leđima okrenut prema vratima spuštene glave, bojeći se pogledati direktno u rabija.

Rav Kook je podigao pogled sa Godina 13 9 Broj 39 Strana

"Sjedni," ponovio je rabi.

Neodlučnim koracima, čovjek je obišao stol i polako sjeo u rabinovu stolicu.

San

na stol i zaspao je dubokim snom.

Ubrzo potom, probudio se drhteći. "Što se dogodilo dok si spavao?" upitao je Rav. "Sanjao sam da sam prešao na drugi svijet," rekao je. "Moja je duša došla u nebo. Kada sam došao do nebeskih vrata, pored njih je stajao anđeo koji me uputio na nebeski sud. Tamo sam vidio vagu – vagu pravde."

Jemenski radnik nastavio je svoju priču. "Odjednom su pored mene projurile kočije s konjima. Kočije su bile pune kutija. Neke od kutija bile su male, neke srednje veličine, a neke velike. Anđeli su počeli stavljati kutije na jednu stranu vage. Ta se strana sve više naginjala od težine, sve dok nije gotovo dosegnula do zemlje.

"Koje je značenje ovih kutija?" upitao sam anđela koji je stajao preda mnom.

"To su, smrtniče, tvoji grijesi i prijestupi koje si učinio za vremena provedenog na zemlji. Sve je ubrojano," odgovorio je anđeo. Moj se duh slomio.

Zatim su stigle druge kočije. Ove su bile pune zemlje, kamenja i pijeska.

Anđeli su sav taj sadržaj počeli stavljati na drugu stranu vage i ona je polako počela odizati onu drugu stranu – stranu grijeha i prijestupa.

"Koje je značenje ovih gomila zemlje?" upitao sam.

"To su pijesak, zemlja i kamenje koje si svojim rukama micao sa Svete Zemlje. Oni su došli govoriti u tvoju obranu jer si bio dio micve jišuv ha'arec, nastanjivanja zemlje Izrael." ■ ■

Prevela Anja Grabar

Čim je sjeo, njegova je glava klonula Strana 9

Rabbi Berel Wein:

Držati svoju riječ Ovotjedna parša se koncentrira na

vo nemoguće da se izvuku iz zaple-

savršenog prijevoda ovog hebrej-

veliku obavezu koju stvaraju izgo-

tene mreže laži koju su sami ispleli.

skog pojma na engleski) – pojavljuje

vorene riječi. U engleskom običajnom pravu, i u većini pravnih sustava u svijetu, dogovori koji nisu stavljeni na papir i potpisani od obje strane, malo vrijede.

Što sam rekao to sam dužan i učiniti, slogan je poštenih ljudi u svim poslovnim poduhvatima. Postoje

se u seder Našim – tomu Mišne i Talmuda koji se bavi brakom, razvodom i odnosima u domu.

mnoga područja ekonomskih podu-

To što je on smješten u tom dijelu

hvata u kojima ovaj moto još uvijek

želi nam naglasiti da su nužne pri-

Iako se parša koncentrira na pra-

ima pravni učinak i izrečena riječ je

vrženost i poštenje, koje su osnovica

vnu važnost zavjeta i zakletvi u Ži-

obavezujući čin da se nešto kupi ili

odnosa u braku i obitelji. Zavjeti i

dovskom pravu i životu, glavna po-

proda, ili utvrdi cijena za neku

obaveze koje muž i žena daju jedno

ruka koju ona prenosi je jasna – iz-

stvar.

drugome u Židovskom životu i pra-

govorena riječ obavezuje čovjeka na ono što je rekao i izjavio. Dio je opće strukture Tore da kruto nameće vrijednost istine i da upozorava čovjeka na opasnosti od dvoličnosti i laži u osobnim odnosima. Konačna kazna varalice je da na kraju on prevari samoga sebe.

Današnja financijska tržišta preplavljena su olupinama takvih laži i prevara. Ironično je da većina od njih nije započela s kriminalnom namjerom. Ali jednom kada je laž ušla u to, ljudi su se našli uhvaćenima u klopku i postalo im je goto-

Strana 10

Židovska rabinska responsa stoljećima obiluje primjerima zakonski provedivih verbalnih obaveza. Nije nevažno niti to da su nas rabini upozoravali da mudri ljudi trebaju

vu smatraju se nepovredivima. Tek kada shvati ozbiljnost zavjeta osoba ■

može sebe uvježbati u iskrenom govoru i istinskoj emocionalnoj privrženosti obiteljskom životu.

biti pažljivi u vezi onoga što govore.

Traktat Šavuot – koji se bavi da-

Izreći je isto što i potpisati – ono je

nim zakletvama (ponovo nema to-

obavezujuće i veže čovjeka.

čnog prijevoda za ovu hebrejsku ri-

Postoje dva traktata Mišne i Talmuda – oba pozamašne veličine i složenosti – koja se bave ovom materijom pravnih i duhovnih posljedica izgovorene riječi:

Nedarim –

traktat koji se bavi zavjetima (nema

ječ u engleskom) – nalazi se u tomu Nezikin (delikti, sudovi i poslovna pitanja) u Mišni i Talmudu. Poštenje i iskrenost u svijetu financija i trgovine, ovise o tome drži li se čovjek svoje riječi. Prekrši li svoju riječ, to nanosi štetu svima koji su uključe-

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Držati svoju riječ pogrešne odluke. Na to je Raši mislio kada je iznio primjer roditelja i djeteta koji se prisjećaju njihovog davnašnjeg izleta – "Ovdje si ozlijedio glavu, ovdje si se spotakao i pao, itd." Roditelj govori djetetu da pazi u godinama koje dolaze, i da u budućnosti ne bude tako nepažljiv. Čitav taj pritisak da znamo Ži-

dovsku povijest te shvatimo i cijensnimaju fotografije kako bi se, kada

ni.

Mnogo je ljudi bilo uništeno zbog svoje nesposobnosti da se odupru iskušenju da prekrše svoju riječ za

se vrate kući, mogli sjećati mjesta koje su posjetili i događaja koji su se dogodili na tim mjestima.

imo svoju povijest ovdje je zato da usmjeri naše stavove i ponašanje u sadašnjosti i budućnosti, kako ne bismo bespotrebno ponavljali prijašnje greške i propuste. Pojedinac

financijske

U nama postoji unutarnji poriv za

ili narod koji zna malo ili gotovo

dobitke. Budući da je to iskušenje

sjećanjem na ono što smo posjetili i

nimalo o svojoj povijesti ne može

sveprisutno i vrlo uvjerljivo, Tora

gdje smo bili u životu. U stvari, to je

realno očekivati da će u sadašnjosti

nadugačko naglašava važnost da se

osnova svih memoara i autobiogra-

ili bliskoj budućnosti donositi mu-

svoju riječ održi pod svaku cijenu.

fija. Mi ne želimo zaboraviti što

dre odluke.

To nam ponovo potvrđuje poslovi-

nam se dogodilo na našem živo-

cu da "i život i smrt ovise o izgo-

tnom putu, a ne želimo niti da to

vorenoj riječi."

bude zaboravljeno od onih koji

naizgled

kratkotrajne

Uči iz svoje prošlosti!

dolaze nakon nas.

Židovski narod ima tako dugu, sadržajnu i bogatu prošlost. Mi smo živjeli na svakom mjestu na ovoj planeti i proživjeli svaku vrstu vla-

Tora je za nas zapisala sva putova-

Taj poriv da pamtimo i sjećamo se

sti koju čovječanstvo poznaje. Naša

nja Židovskog naroda u pustinji Si-

i onda prepričavamo svoju priču

putovanja, nazovimo to tako, treba-

naj tijekom njihovog četrdesetogo-

vrlo je snažan. Ako je sva politika u

ju nas osposobiti da sadašnje pro-

dišnjeg putovanja po njoj. Sva mjes-

osnovi lokalna, onda je sva povijest

bleme prosuđujemo u svjetlu pro-

ta na kojima su se zaustavili i spore-

osobna i individualna. Stoga pona-

šlih događaja. No ta sposobnost ovi-

dna zastajanja su spomenuta. Raši

vljanje u ovotjednoj parši svih mjes-

si o tome da li na neki način pamti-

objašnjava da je to isto kao kada

ta na kojima su stali i svih lokacija u

mo i prisjećamo se događaja iz pro-

roditelj daje odraslom djetetu pre-

pustinji do kojih je Židovski narod

šlosti.

gled dugačkog obiteljskog putova-

došao i posjetio ih, u sebi nosi pose-

nja na koji su bili otišli prije mnogo

bno i pronicljivo značenje. Ono go-

godina, pa se prisjeća kako je tada

vori našim ljudskim emocijama, a

malo dijete reagiralo na situacije na

ne samo umu i osjećaju za prošlost.

svakoj od lokacija.

Golemo neznanje velikog dijela Židovskog naroda o toj našoj dugoj povijesti pridonijelo dobrom dijelu nesuglasica u našem današnjem

Dio prednosti da razmatramo pro-

Židovskom svijetu. Trebali bismo

Svima nam je poznat kliše (može

šle događaje i mjesta na kojima su

uzeti u ruke svoj stari album s foto-

se činiti banalan, no svjedno je isti-

se oni zbili je da nas osposobi da

grafijama i proučiti ga.

nit) da je sam život putovanje. Kada

učimo iz tih iskustava, a ne da samo

ljudi putuju od mjesta do mjesta oni

glupo ponavljamo prošle greške i

Godina 13 11Broj 39 Strana

Šabat šalom ■

Strana 11

Rabbi Yissocher Frand:

Slušaj musar I Moše reče plemenima Gada i Rube-

Sefas Emes ostao je potpuno tih.

ih ne šalje preko Jordana, Moše Ra-

na, "Zar da vaša braća idu u rat, a vi da

Nije ponudio očigledno opravdanje

beinu je navalio na njih. Optužio ih

ostanete ovdje?" (Bamidbar 32,6)

da je čitavu noć učio. Njegov 'hav-

je da su kukavice, da se odbijaju

rusa' (prijatelj), koji je bio s njim i

boriti, da ponavljaju grijeh uhoda, i

znao što se dogodilo, upitao ga je,

tako dalje. Potim su oni objasnili

''Zašto nisi jednostavno rekao svom

svoje motive. No, u međuvremenu,

djedu da si učio čitavu noć?''

sjedili su i slušali Mošeove optužbe.

Prvi Gerrer Rebe bio je Hidušej HaRim. Drugi Gerrer Rebe, Sfas Emes, nije bio njegov sin, nego njegov unuk. Otac Sfas Emesa umro je

dok je ovaj još bio dijete pa ga je

Sefas Emes je odgovorio, ''Čuti

podizao njegov djed. On je bio 'iluj',

musar (ukor, etičku pouku) velikog

genijalac, djed ga je čuvao poput

čovjeka divno je iskustvo. Bilo je

zjenice svog oka. Jednom, dok je još

vrijedno čuti ukor i opomene mog

bio malen dječak, ostao je budan

djeda, iako sam 100% nevin.''

gotovo cijelu noć učeći Toru sa svojim prijateljem.

Zaspao je taman prije jutarnje

Kada smo u pravu i netko nas lažno optuži, odmah skačemo kako bismo ispravili

šej HaRim prišao mu je nakon mo-

Emes htio je čuti opomenu.

litve i rekao mu: ''Ako Rebeov unuk

kasni na molitvu, kakav će to dojam ostaviti na ostale?'' Rekao je da je to što je učinio hula na B-žje ime. Nastavio je tim tonom, 'sjeckajući' dječaka svojim riječima.

pogrešan

dojam.

dojam koji je njihov zahtjev ostavio, strpljivo su prihvatili musar koji im je bio dan.

Vrijedno je čuti musar od velikog

Nama je teško prihvatiti tu ideju.

molitve i zakasnio na šaharit. Hidu-

Prije no što su ispravili pogrešan

Sefas

Sefas Emes je dokazao da je nje-

gov stav ispravan (slušati tiho ne-

učitelja. Vrijedno je biti kritiziran ■ od strane velikog pojedinca… čak i ako kritika nije točna. Sefas Emes objasnio je da je bilo vrijedno čuti musar njegovog djeda, bez obzira na to je li bio u prekršaju ili ne.

Bolna degradacija

pravedan ukor velikog čovjeka)

"Među onima koje su ubili bili su i

stavom koji su imala plemena Gada

midjanski kraljevi: Evi, Rekem, Zur,

i Rubena.

Hur i Reba, pet midjanskih kraljeva; i

Kada su došli Mošeu i molili ga da

ubili su mačem Bilaama, Beorovog sina." (Bamidbar 31,8) U stihu Tore koji govori o pobjedi Klal Jisraela nad midjanskom vojskom, čitamo ime koje nam je pomalo poznato: Zur.

Prvo pojavljivanje Zura u Tori bilo je na kraju parše Hukat gdje se spominje kao otac midjanke Kozbi s kojom je Zimri javno zgriješio.

Midraš Tanhuma kaže nam da je Zur bio najveći od petorice midjanskih kraljeva, ali je degradiran i pojavljuje se treći na listi midjanskih kraljeva koju nam daje Tora, budući da je tako spremno pustio svoju Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Slušaj musar

kćerku da počini nemoralno djelo u

olam haba (svijet koji ima doći) iz-

javnosti.

gleda nam tako daleko da fizički

Kada čitamo taj midraš, moramo se zapitati: je li Zuru stalo do toga?

svijet smatramo realnošću, a duhovni svijet fantazijom.

Smeta li njemu uopće što ga Tora

U fizičkom svijetu, čovjek može u

stavlja na treće, umjesto na prvo

potpunosti ignorirati ili slegnuti

mjesto među midjanskim kralje-

ramenima čak i na najveću uvredu.

vima?

Međutim, u svijetu koji dolazi, sve

Slično pitanje postavljamo i kada

čitamo midraš u parši Haje Sara. U jednom od redaka koji opisuju Avrahamovu kupnju pećine Makpela, Efronovo je ime napisano bez slova 'vav'. Midraš nam kaže da je Efron taj 'vav' izgubio zbog sumnjivih radnji tijekom prodaje pećine Makpela.

Ponovno se pitamo: je li Efronu stalo do toga? Kada čitamo parašu, prilično je očigledno da je Efron

osobito pohlepan čovjek koji mnogo

iluzije 'stvarnog svijeta' bit će razotkrivene. Svaki čovjek, čak i onaj

koji nije imao nikakvih duhovnih vrijednosti u ovome svijetu, odjednom će shvatiti da je duhovnost jedino što je važno. Tora, izvor svake duhovnosti, jedini je entitet o kojem će duše u Nebu brinuti.

Dok su bili na ovoj zemlji, Zur i Efron vjerojatno bi se nasmijali kada bi im netko rekao da su kažnjeni na način da su u Tori spomenuti s prezirom.

više brine o svoti novaca koju će

Međutim, kada gledaju odozgo –

dobiti od Avrahama, nego o broju

ili odozdo, što bi mogao biti slučaj –

slova koja će zaslužiti u Tori.

sa svog pravedno zasluženog mjes-

Istina je da ta pitanja izviru iz lažne percepcije koju svi mi do neke mjere posjedujemo.

Sve dok smo ovdje u olam haze,

ta u svijetu koji dolazi, Zur i Efron podnose

veliku

bol

zbog

te

degradacije. ■ Prevela Anja Grabar

fizički svijet nam izgleda stvaran, a

Godina 13 13Broj 39 Strana

Strana 13

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Obveze? Ne hvala. Ili… Matot uključuje zakone o davanju

zato odvjetnici zarađuju mnogo

tko uzbudljivih, no u krajnosti ne-

i poništavanju zavjeta te zahtjev ple-

novaca. Ta vrsta obvezivanja nam je

zadovoljavajućih veza za koje ljudi

mena Rubena i Gada za nasljed-

dugoročno na korist, makar pretrp-

nastoje sami sebe uvjeriti da su se

stvom sa istočne obale Jordana.

jeli poraz na pokojem manjem po-

isplatile. .

U paraši Masej nalazi se kompletna lista putovanja po pustinji te

B-žje upute da se razdijeli zemlja nacionalnom lutrijom – isplata baš nije bila kao na Lotu, no svatko je dobio solidan dio zemlje. B-g je us-

sliću. S brakom je ista stvar. Ako smatram da moj bračni partner može otići kada mu/joj dojadi, naći neku uzbudljiviju vezu ili krenuti nekim drugim putem u životu, zbog čega bih davao sve od sebe u toj

To me dovodi do pitanja što se nalazi u pozadini naše potrebe da se

obvezujemo: jednostavno to da smo ljudska bića. Svaka stvar koju poželimo postići u životu na početku izgleda fantastično, no jednom kada

postavio granice zemlje Izraela. Po-

krenemo i početno uzbuđenje mine,

stavljeno je novo vodstvo. Određeni

postane teško. I najvjerojatnije ćemo

su gradovi Levita i gradovi-utočišta

se migoljiti kada postane teško i gle-

(u kojima nehotični ubojica može

dati kako da se izvučemo. Znamo

potražiti azil). Izdani su zakoni u

da je to ispravno, znamo da je do-

vezi ubojstva bez predumišljaja i u

bro, znamo da to moramo učiniti.

vezi teškog ubojstva.

Ali ignoriramo važnost ulaganja truda i posižemo za jednostavnijim

Bio sam rekao da život u stvarno-

rješenjem. Jednostavna rješenja uvi-

sti započinje tek s obvezama. Zašto

jek će biti i manje ispunjavajuća.

kažem da su obveze jedini način da

Jedini način da idemo putem smi-

se smisleno živi?

slenih uspjeha je da se obvežemo u

Na prvi pogled, kome uopće tre-

trenutku kada su nam stvari jasne –

baju obveze? Zbog čega bih se želio

kako bismo sebe spriječili od povla-

vezati? Svakako da je mnogo razbo-

čenja onda kada nisu. Ponekad po-

ritiji način života ostati otvoren za

stoji ispravan razlog za povlačenje i

nove prilike tako da se, kada mi

Tora je vrlo realna u vezi toga, no

nešto ne odgovara, mogu prebaciti

najčešće nam se samo ukoče noge

na nešto drugo?

Razmotrimo za trenutak naše odnose s drugima. Razmjena među ljudima, neophodna za osnovno funkcioniranje

ljudskog

društva,

počiva na povjerenju – a povjerenje počiva na obvezivanju. Ako ne mogu biti siguran da će onaj drugi ispoštivati dogovor do kraja, neću s njime niti raditi. Posao nedvosmisleno traži obvezivanje – i upravo

Strana 14

vezi? Ukoliko želimo da naši partneri investiraju u našu vezu, moramo im se potpuno obvezati – dati obećanje da njihovo vrijeme, energija i ljubav neće otići u nepovrat samo zato što sam počeo osjećati drugačije. Duboki, trajni odnosi jednostavno nisu mogući bez obvezivanja. Nema sumnje, to iziskuje žrtve, no bez muke nema nauke.

Alternativa je niz površnih, zakra-

radi teškoća. I ako živimo tako da se

povučemo svaki puta kada je teško, na koncu ćemo pogledati unatrag i osjetiti da nismo postigli ništa. Obvezivanje nas drži na površini u tegobnom i zahtjevnom svijetu – i osigurava, kada to okolnosti dozvole, da uvijek postignemo smislene ciljeve koje smo si postavili. Bez njih, igramo se života s novcem iz Monopolyja. ■

Divrej Tora

Rabbi Shlomo Riskin:

Najveća pustolovina Ovotjedna dvostruka paraša bilježi da su Židovi napokon prešli rijeku Jordan na svom putu osvajanja Obećane zemlje. Plemena Gada, Reuvena i pola Menaševog plemena posjeduju vrlo mnogo stoke, a "raj" za stoku je dobra ispaša, koju su, eto, slučajno ova dva i pol plemena otkrila na mjestu gdje se trenutno nalaze, u Transjordaniji. Tada su Mojsiju uputili poseban zahtjev.

"Ako bi nam učinio uslugu, neka nam se ta zemlja dâ u naše trajno vlasništvo, i nemoj nas voditi preko Jordana." (Brojevi 32,5) Mojsijev odgovor je oštar. "Zašto bi se vaša braća išla boriti dok vi ostajete ovdje? Zašto pokušavate obeshrabriti Izraelce da prijeđu u zemlju koju im je dao B-g? To je isto što su i očevi vaši učinili kada sam ih poslao iz Kadeš Barnee da vide zemlju" (Brojevi 32,6-8). Mojsijeva aluzija je posebno jaka kritika: baš kao što su uhode odlučili ostati u pustinji, jer im je nedostajalo hrabrosti i volje da se bore za Obećanu zemlju, vi se sa svojom željom da ostanete tamo gdje jeste ponašate poput njih, hoćete se poštediti mučnog iskustva ratovanja. I iznosi tu usporedbu iako se Transjordanija smatra dijelom svete zemlje (1 Mišna Kelim,10). Što je potaknulo ta dva i pol plemena da ostanu u Transjordaniji?

Prema Rabbi Simcha Zisselu iz Kelma, oni su zatražili da ne prelaze Jordan zbog svoje stoke, što izražava određenu razinu materijalne pohlepe; ne treba nam bujna mašta da bismo vidjeli podudarnost između stoke i zemlje za ispašu u one dane s ekonomskim mogućnostima na radnom mjestu danas. Zašto Židovi i dalje žive izvan Izraela, što je dalje od druge strane Jordana, čak s druge strane Atlantika? Jer su pronašli dobre pašnjake za svoju stoku i šteta je odustati od toga, pogotovo jer naši današnji potomci Gada i Menašea rijetko postavljaju pitanje suvremenim rabinskim autoritetima o svom izboru. Da su to učinili, on bi vrlo vjerojatno ponovio Mojsijevu poruku " Godina 13 15Broj 39 Strana

Uostalom, Židovski je svijet svakako imao koristi od države Izrael, od njenog osnutka pa sve do danas.

Nakon holokausta, koji je završio tragičnim gubitkom 1/3 našeg naroda i 4/5 naših vjerskih, intelektualnih i kulturnih vođa, činilo se kao da je judaizam konačno iščezao sa svjetske pozornice održivih "naroda", nacija i religija. Poznati povjesničar Alfred Toynbee Židove je nazvao "fosilima" u svojoj povijesti koju je objavio 1946. godine. Glavni rabin Rima je prešao na kršćanstvo, a preobraćenja na svakom kampusu u Americi odmah nakon holokausta bila su vrlo raširena. Ne samo da je Židovski svijet doživio čudesnu renesansu nakon Proglašenja Izraelske Države - a potom opet 1967. godine oslobađanjem Jeruzalema nakon Šestodnevnog rata - nego Izrael sada Židovskim zajednicama u cijelom svijetu daje najveći broj vjerskih i obrazovnih vođa, a ujedno je i najučinkovitiji izvor inspiracije asimiliranim Židovima u njihovoj potrazi i muci, kojima su životi značajno transformirani kroz programe poput Birthright Israel. Sve uspješne Židovske zajednice u dijaspori danas svoj razvoj u velikoj mjeri duguju Židovskoj državi.

Rabbi Yitzchak Arama, daje ponešto drugačiju interpretaciju. Autor Akedat Yitzchak opisuje plemena Gada i Reuvena kao praktične materijaliste koji se ipak planiraju pridružiti svojoj braći i sestrama u samom Izraelu. Ali tek na kraju, ne sada. U ovom času osobne potrebe obitelji i plemena moraju biti na prvom mjestu - sve dok vođa obitelji može sakupiti dovoljno materijalnih dobara kako bi veliki korak preseljenja na Bliski istok bio manje rizičan pothvat. Njihove osobne potrebe - a ne povijesne nacionalne potrebe Izraela - moraju biti na prvom mjestu.

Zbog toga ih je Mojsije kritizirao.

Ohr Hachayim pristupa situaciji najjednostavnijim, "najreligioznijim" terminima: on sugerira da su dva i pol plemena svoj argument izgra-

dila oko B-žanske intervencije: "Zemlja koju je B-g osvojio u ime Izraelske zajednice je zemlja za stoku, a tvoje sluge imaju stoku." (32, 41).

Drugim riječima, ovo je zemlja koju je B-g osvojio za nas i zato je ovo zemlja u kojoj želimo ostati. Ako nas B-g želi negdje drugdje, neka nas On odvede tamo, neka On osvoji i tu zemlju. Do tada ćemo mi ovdje ostati i naša će stoka ovdje ostati. To je dobro za našu stoku i zato je dobro i za nas.

Na mnogo načina, Ohr Hachayimovo gledanje vidi dva i pol plemena kao dvojnike onih privrženih Natura Karta. Oni čekaju da ih sam B-g dovede u Izrael - a ako ne B-g, onda barem Njegov Mesija! Kad B-g bude htio u potpunosti izbaviti Izrael, On će to učiniti u Svoje vrijeme.

Sve ovisi o B-gu i mi ćemo rado do tada pričekati na svom ugodnom pašnjaku ….

Istina je da su Gad i Reuven zaboravili svoju povijest. Ne mogu oni počivati na svojim pašnjacima-lovorikama, dok se ostatak nacije za njih bori u ratovima. Kad su Izraelci stigli do Crvenog mora, a egipatske horde ih progonile, oni su molili Mojsija da se moli B-gu. "Zašto vičeš Meni?", kaže B-g Mojsiju. "Govori s (Izlazak 14,15). More se ne razdvaja sve dok Nahšon ben Aminadav i Kaleb ben Jefune ne skoče u more.

Isto tako, kada Mojsije kaže Gadu i Reuvenu da oni moraju ponijeti oružje i boriti se, on zapravo naglašava da je B-žje obećanje Izraelu da svi moraju biti partneri – B-g s nacijom, a narod jedni s drugima, uzajamno dijeleći odgovornost i privilegiju. Na kraju krajeva, ako se naša mlada država pokaže još osjetljivijom nego li se čini, na manjak ljudstva u ratu i manjem broju stanovništva nego što je potrebno, Židovi će moći kriviti samo sebe za to što nisu odgovorili na izazov koji im je ponudila najveća Židovska pustolovina u proteklih 2000 godina. Šabat šalom ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 15

Ozer Bergman, Breslov Research Institute:

Podigni glavu

"Podignite glavu" (Brojevi 31,26).

meno se aktivno hranimo učenjem

jebite tu mudrost. Prestanite o tome

Raši to komentira: Zbrojite stvari

dobrim starinskim načinom. Otva-

razmišljati kao o nekoj "košer zaba-

kod sebe.

ramo sefer, knjigu Tore, i učimo

vi" i uposlite ju. Podignite pogled sa

sami.

ove stranice i zapitajte se: "Što me to

Gotovo svatko tko je čuo za Rebe

poučava o mom životu? Kako to

Nahmana zna da je on često isticao

Sigurno da su svaki trenutak i sva-

primjenu hitbodeduta, svakodnevnog

ki novčić koje smo utrošili da une-

odvajanja vremena da bismo svo-

semo mudrost Tore u naše glave

jim vlastitim riječima razgovarali s

vrijedni. Ali što se događa s tom

Ti židovski mudraci o kojima ste

B-gom o svemu o čemu je potrebno

mudrošću? Da li ju gomilamo, kao

proučavali nude vam priliku da ži-

razgovarati u svom životu.

impulsivno kupljene stvari jer su

vite dostojanstvenijim i, plemeniti-

bile na rasprodaji, koje zatim dono-

jim životom. Izvrstan prvi korak je

simo kući da sakupljaju prašinu? Ili

da iskoristite svoje vrijeme da na-

ju koristimo da bismo svoje živote

učite što oni imaju za reći. Ali mo-

učinili više Židovskima?

rate biti proaktivni. Morate preispi-

Dio toga o čemu treba govoriti jeste: "Kako ja živim? Idem li u pravom smjeru? Donosim li inteligentne odluke? " Da bismo odgovorili na ova pitanja potrebna nam je mudrost. Moramo ju tražiti i onda je - ne zanemariti! Svi mi učimo Toru: primamo

e-mail Divrej Tore, predavanja na youtube i facebooku, emisije koje idu putem interneta i twitove. (Jesam li nešto izostavio? Da.) Povre-

Strana 16

Stih "Podigni glavu" odnosi se na ratni plijen. U svojoj bitci da živite što više Židovski život uspjeli ste ugrabiti nešto Židovske mudrosti.

Sada, hajde, podignite svoju glavu!

Zbrojite stvari kod sebe! Ugurali ste nešto Tore u svoj um. Nemoj se tu zaustaviti! Podignite glavu i upotri-

mogu upotrijebiti da sebe učinim više Židovskim?"

■

tati, provjeriti, da budete sigurni da je vaš život organiziran na mudar način, tako da vaše vrijeme i okolina pulsiraju s Torom. Morate odvojiti vrijeme za hitbodedut.

agutn Shabbos! Šabat šalom ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Daniel Travis:

Zakletve

I sklopit ću s vama svoj Savez; nikada više neće biti uništeno svako tijelo vodama potopa. Nikada više neće biti potopa da uništi zemlju. (Berešit 9,11) Prorok Ješaja je govorio s b-žanskim nadahnućem kada je rekao: "Jer sam se zakleo kao što sam se zakleo u vezi s vodama Noaha." Međutim, Tora ne spominje izričito zakletvu kad je B-g obećao da više nikad neće potopiti zemlju. Iz riječi proroka Rav Eliezer zaključuje da čak i ako netko kaže samo "da" ili "ne", to se smatra zakletvom. Rav tvrdi da se zakletvom smatra jedino "ako se riječi ponove dva puta [npr. "da, da" ili "ne, ne"]."

Koliko doslovno bi to trebalo shvatiti ? Je li istina da se svaki put kada netko kaže "da" ili "ne" on nalazi pod obvezom zakletve? Halaha je da čovjeka obvezuje zakletva samo ako se izričito namjeravao zakleti kad je rekao "da" ili "ne".

Iako čovjek može prekršiti zabranu danu zakletvom samo ako on to kaže, izuzetno pravedni smatraju čak i najmanji znak suglasnosti či-

nom davanja zavjeta, kao što je prikazano u sljedećoj priči.

Rav iz Byalistoka jednom je pitao Rav Akivu Eigera da li bi odgovorio na sva njegova halahička pitanja putem pošte. Bio je to pothvat koji je oduzimao jako puno vremena, a raspored, program obaveza i dužnosti Rava Akive Eigera, koji je bio Rav u Posenu, bio je više nego is-

punjen. Unatoč tome, on je odgovorio na svako pismo koje mu je poslao Rav iz Byalistoka. Kada su ga pitali zašto je posvetio toliko vremena da odgovori na ta pisma koja su mu bila veliki teret, odgovorio je da kada je Rav iz Byalistoka postavio svoj zahtjev, Rav Akiva Eiger je klimnuo glavom u znak suglasnosti. On se pribojavao da se time obvezao zakletvom, pa ju je bio odlučan ispuniti, bez obzira koliko to bilo teško. Rav Akiva Eiger nije rekao: "Da, da"; nije čak ni rekao riječ "da", već je samo kimnuo glavom. Pa ipak, budući da je pokazao da je pristao na Ravov zahtjev, premda to nije učinio verbalno nego samo govorom tijela, osjećao se obveznim zbog svog zavjeta. Sukladno njegovoj vrlo visokoj razini pravednosti, da nije odgovorio na Ravova pisma, bio bi odgovoran za šeker (prijevaru, laž) kao i za lažno zaklinjanje. ■ Prevela Tamar Buchwald

Godina 13 17Broj 39 Strana

Strana 17

Biseri hasidske mudrosti O tac i sin

Ž enska je energija ono što vi jeste, a muška je energija

ono što činite. To znači da je uvjet cjelovitosti muškarca i žene da svatko od njih posjeduje obje energije. Najuzvišenije vrijednosti i ideje ostaju beznačajne, sve dok nisu ostvarene. Isto je tako beznačajna akcija koju ne diktira unutrašnji glas istine.

Uopćeno govoreći, primarna uloga muškarca je da iskoristi svoju agresivnu mušku energiju kako bi pročistio materijalni svijet, dok je ženska primarna uloga da iskoristi svoju profinjenu žensku energiju kako bi pokazala urođeno b-žansko porijeklo svega što postoji.

Muškarac se u potrazi za b-žanskim "okreće prema van"; žena apsorbira b-žansko. Da bi stvorio život, muškarac daje sjeme; žena donosi život. Muškarac uči svoju djecu kako da žive; žena je život. Muškarac daje ljubav; žena je ljubav.

Jedan od hasida cadika iz Kobrina radio je kao državni službenik. Jednoga dana bio je jako zabrinut i nije znao što učiniti. Odlučio je da sve ostavi i otputuje u Kobrin. Otišao je ravno u kuću cadika. Doručak je stajao na stolu i cadik je upravo završavao blagoslov nad hranom: "...čijom voljom postoje sve stvari."

Cadik ga nije niti pogledao, pa je čovjek ostao stajati, čekajući da on završi svoj obrok, kako bi mogao podijeliti s njime svoje brige. Konačno ga cadik pogleda i reče mu: "Zalman, mislio sam da si sličan svome ocu, ali sada vidim da se razlikujete. Tako je i tvoj otac jednom došao do mene s gomilom problema. Upravo u tom trenutku sam, kao i danas, sjedio za doručkom i završavao blagoslov. Okrenuo sam glavu i shvatio da se tvoj otac priprema otići. Upitao sam ga: "Avramel, nisi li zbog nečega došao?"

"Ne," odgovorio je i otišao.

"Razumiješ li? Kada moj učenik čuje ovaj blagoslov, on nema više pitanja. To je odgovor na sva njegova pitanja i brige."

I dok je tako govorio, cadik ispruži ruku za pozdrav. Hasid je neko vrijeme nepomično stajao, potom se zahvalio učitelju i potpuno mirno se vratio na svoj posao. ■

I ma stvari koje svijetu donose veliku štetu.

Teško je shvatiti zašto su one uopće stvorene.

Znaj da u njima sigurno postoji nešto dobro.

R. Nahman iz Breslova ■

R. Menachem Mendel Schneerson ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Strana 18

Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

ZOHAR:

Paraše (priče) Matot-Masei (dvije parašot zajedno) su priče o kontroli naše sudbine i o tome što stvarno treba poduzeti kako bi promijenili smjer. One su parašot u tamuzu Raku, i evo što nam je potrebno u ovom trenutku: Tajne izlječenja.

Paraše Matot, Masej i Devarim - se dešavaju tijekom razdoblja "Bein HaMecarim" (u tjesnacu), tri tjedna između 17. tamuza i 9. ava.

Tradicionalno se ovaj vremenski ■

period smatra vremenom žalosti,

U paraši Pinhas, Zohar objašnjava

reinkarnacija ili prošlih godina, mo-

mada je micva da se uvijek bude

značenje molitve "Kol Nidrei" (Svi

žemo ga se odreći i promijeniti, po-

radostan. Kako onda pomiriti ovo?

zavjeti) koja se govori na Jom Kipur.

gotovo u ovom razdoblju. Način da

Prema mudrosti kabale ova su tri tjedna nabijena vrlo snažnom energijom pa moramo biti oprezni; ovo

žalovanje nije tuga i patnja, nego ono što nam daje poticaj da uđemo unutar toga i spriječimo situacije koje bi mogle dovesti do samouništenja.

Većina nas pogrešno smo skloni vjerovati kako je svrha ove molitve

da poništi one zavjete koje smo napravili u prošlosti. Međutim, prema Židovskoj tradiciji, mi smo zavjete već poništili uoči Roš hašane. Koja je onda svrha "Kol Nidrei"? Zohar razjašnjava da je svrha molitve "Kol

postignemo "Mituk HaDinim" (ublažavanje presude) je da budemo svjesni i promišljeni, da pazimo da sva naša djela proizlaze iz namjere ljubavi, tolerancije i darivanja, a ne osuđivanja i kritike. Na taj način možemo promijeniti i preusmjeriti tijek sudbine, i u ovom vremenu imamo priliku to učiniti.

Paraša Matot počinje riječima: "A

Nidrei" da poništi zavjet iz gornjih

Mojsije reče glavarima plemena" u

svjetova. "Neder" (zavjet) je zakon

Često zaboravljamo da smo go-

vezi s pitanjem "nedarim" (zavjeta).

uzroka i posljedice. Ako smo pro-

spodari svoga tijela i duše, i da ima-

Tora pripovijeda da je to pitanje

uzročili bol i patnju u svemiru, to će

mo pravo ne dopustiti ulaz emocija-

različito za muškarce i žene, u smis-

nam se vratiti, i svrha je molitve

ma koje ne služe nama ili našoj na-

lu da čovjek mora postupati prema

"Kol Nidrei" da te zavjete izbriše.

mjeri i cilju. Moramo se držati uvje-

svom zavjetu, dok otac neudane

Paraša Matot nas daruje snagom

renja i znanja da imamo moć preus-

žene ili ženin muž mogu poništi-

"Kol Nidrei".

mjeriti našu sudbinu, jer je alternati-

ti njezin zavjet. Tumači se muče s pitanjem "glavari plemena". Riječ "mate" (pleme) potječe od riječi "hataja", što znači preusmjeravanje ili odbijanje, a po pitanju zavjeta, to navodi na pitanje - što mi to zapravo preusmjeravamo? I zašto je tu prisutna spolna diskriminacija?

Godina 13 19Broj 39 Strana

Po pitanju zavjeta, žena predstavlja svijet tvari, "posudu" koja prima; u nama leži moć da skrenemo ili preusmjerimo, te kontroliramo svoju sudbinu. Otac ili muž predstavlja element davanja u nama. Ako nosimo zavjet nevolje iz prethodnih

va da budemo "bnei belija'al" (počinitelji zla, bez savjesti), lišeni sposobnosti da se izdignemo iznad emocija, misli i jada koji nas zahvate.

Ova se paraša također bavi ratom protiv Midjanaca, koji simboliziraju presude stvorene u prošlosti i nega-

Strana 19

(nastavak s 19. stranice)

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Tjedni

Zohar: Matot-Masej

tivne energije koje se mogu vratiti i

zio u svojim kolima djevojke su ga

naštetiti nam. Tijekom mjeseca ta-

gledale sa svojih krovova i bacale

muza možemo si naškoditi osjećaji-

dragulje na njega da privuku nje-

ma oštrog osuđivanja i kritike, i

govu pozornost. Kad je Josef prošao

zbog tog razloga je tema rata protiv

pored kuću Asenat, ona je osjetila

Midjanaca sadržana u parašot Ba-

da joj je on istinski namijenjen kao

lak, Pinhas i Matot, jer ovo je vri-

srodna duša (bešert) i bacila je zlatnu

jeme, tijekom tri tjedna, da se bori-

amajliju. Kad je na amajliji ugledao

mo protiv ovih negativnih snaga s

sveto ime na hebrejskom Josef je

tolerancijom, otvorenim srcem i be-

znao da je ona iz kuće njegovog oca

zuvjetnom ljubavi. Na taj način mi

i da je to njegova davno izgubljena

mijenjamo presude, netoleranciju i

Rezultat je bio da je 500 godina kas-

nećakinja. Josef i Asenat su se vjen-

neutemeljenu mržnju koje su uzro-

nije pleme Rubena nije moglo ući u

čali i rodila su im se dva sina—Me-

kovale toliko razaranja i katastrofa

zemlju Izrael.

naše i Efrajim. Kad je Josef doveo

u posljednjih nekoliko tisuća godina, u vremenskom razdoblju poznatom kao "Bein HaMecarim".

Sličan se događaj dogodio s Gadom. Budući da je već imala četiri sina i više nije mogla zatrudnjeti,

Da bi nam se pokazalo kako može

Lea je namjestila svoju sluškinju Zil-

biti opasno kada nas naše emocije

pu da zauzme njezino mjesto kod

kontroliraju, paraša nadalje opisuje

Jakova, a da on to nije znao. Kad se

naseljavanje plemena Ruben, Gad i

rodio sin, Lea je izgovorila riječi "Ba

polovine plemena Menaše istočno

Gad" (stigla je sreća, jer je bio dje-

od rijeke Jordan, na teritoriju koji

čak), ali je u Tori slovo "alef," koje

nije uključen u zemlju koja je obe-

simbolizira svjetlost, bilo izostavlje-

ćana Abrahamu, Izaku i Jakovu.

no, i riječ postaje "Bagad" ( izdao).

dječake da od Jakova prime ■blagoslov prije njegove smrti, on stavlja starijeg, Menašea na Jakovljevu desnu stranu, a Efrajima na njegovu lijevu stranu, ali Jakov prekriži ruke, tako da je njegova desna ruka iznad

Efrajimove glave, a njegova lijeva ruka na Menašeu. Zašto je to učinio? Zohar objašnjava da je Menašeova majka bila začeta u silovanju, i time su misli i emocije bile pobrkane. Ova negativna namjera se

Ari objašnjava zašto ta plemena

Slično je i u vezi Menašeom, Tora

prvo pojavila u njenom prvorođe-

nisu ušla u zemlju, i vodi nas natrag

pripovjeda priču o Dini, Leinoj

nom Menašeu, što ga je učinilo tek

do dana začeća trojice vođa:

kćeri, koju je oteo i silovao Šhem sin

polovično cjelovitim (od svog oca,

Hamora i ona je rodila kćer Asenat.

Josefa), a polovično manjkavim,

Jakov je sakrio dijete ispod "sneh"

zbog čega polovina plemena Mena-

(grma, otuda njezino ime), i dao joj

še nije ušla u zemlju.

Jakov je prišao Lei u noći svog vjenčanja vjerujući da je s Rahel, a

tijekom njihovog sjedinjenja njegova je namjera bila da u svijet dovede dušu Josefa. Međutim, Ruben je bio taj koji je došao na svijet. Jer je Jakovljevo razmišljanje bilo neispravno. Puno godina kasnije, pri blagoslovu svojih sinova, rekao je Rubenu: "Pahaz kamajim al totar", pojavio si se nekontrolirano kao voda, i moje namjere se ne manifestiraju u tebi.

Strana 20

zlatnu amajliju s ugraviranim svetim imenima da je štiti. Asenat nestaje, pojavljuje se u Egiptu i usvaja ju Potifar, svećenik On-a, koji ju je podigao kao svoju. Kad je odrasla, Josef je već do tada postao princ u Egiptu, a rečeno je da je on bio jedan od sedam najljepših muškaraca na svijetu, da kad god se vo-

Tora priča priču o tri plemena koja nisu ušla u zemlju, kao rezultat nedostatka kontrole nad emocijama i mislima u trenutku kada ih je najteže prevladati, pri spolnom odnosu i tjelesnoj želji - požudi. To nam pokazuje koliko je sudbonosan svaki trenutak u našim životima, i kolika je važnost namjere, misli i prakse Divrej Tora

(nastavak s 20. stranice) kontrole

nad

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

našim

Tjedni Zohar: Matot-Masej

emocijama.

Tajna i pouka u paraši Matot je da mi posjedujemo snagu da preusmjerimo sudbinu tako da usmjerimo naše osjećaje iz osjećaja odvojenosti od drugih i od Stvoritelja, prema jedinstvu. Vrhunac tri tjedna je Deveti ava, kada se dogodilo razaranje Hrama kao posljedica raz-

dvajanja i neutemeljene mržnje.

Lekcija paraše Matot - Masej je naša obveza da preusmjerimo naše osjećaje i vratimo ih u jedinstvo i da se

lama, u potrazi za ljubavlju i potvr-

koje su međusobno odvojene, i da

spojimo na Svjetlost Stvoritelja radi

đivanjem od drugih, strahu od dru-

smo sada na putovanju u potrazi za

kontrole

gih, financijskoj sigurnosti, zdravlju,

njima da ih vratimo kući. Ovo pu-

itd. Mi smo radije zaokupirani iz-

tovanje je počelo pri izlasku iz Egip-

vanjskim nego našim rastom i kada

ta, kada je pogonska sila bilo "Ime

shvatimo, barem što se drugih tiče,

od 42 slova" (poznato kao "Ana Be-

da je put bezuvjetne ljubavi jedini

Koah"). To je kombinacija 42 slova

način da se povežemo s energijom

koja ima moć da nas probudi, da

Stvoritelja - Einsofa (Beskraja) i s "Ec

nas podigne kada se god u životu

HaHajim" (Drva života).

osjećamo da smo loše, i da podigne

prošlosti,

sadašnjosti

i

budućnosti.

Paraša Masei se događa u okviru vremena "Bein HaMecarim", i jedna je od rijetkih parašot u Tori za koju nema komentara u Zoharu. Međutim, tajna i energija na kojoj se temelji ova paraša vrlo je moćna. Ova

gore naše iskre.

paraša posljednja je paraša u knjizi

"Ohev Yisrael" objašnjava da je

BaMidbar i Tori, i kulminacija je

svaka emocija koju imamo i sve što

Mi smo sada na vrhuncu dana

priče o Mošeu i narodu Izraela.

se događa dobro, a dolazi iz izvora

"Bein HaMecarim", koji se smatra

koji je dobar, iako prekriven mno-

jednim od najtežih razdoblja u go-

gim slojevima negativnosti. Na na-

dini, ali baš nas te okolnosti proži-

ma je da oplemenimo tu moć i podi-

maju snagom putovanja, kao što je

gnemo je te ponovno priključimo na

u paraši Masei dana moć Imena od

gornje svjetove, na njezin izvor, na

42 slova, čija je uloga da nam pomo-

dobro. To znači da je sav materijali-

gne na našem osobnom putovanju,

zam u ovom svijetu naslijeđe duho-

da skupimo naše izgubljene iskre i

"Ohev Yisrael" (Apta rav) napisao je dugačak ogled o paraši Masei, ilustrirajući da ona predstavlja sažetak četrdeset i dva putovanja Izraelaca od vremena kad su napustili Egipat pa sve dok nisu ušli u zemlju Izrael.

vnih energija koje su se spustile

uzdignemo ih sve dok ne dosegne-

Članak počinje duhovnim buđe-

odozgo. Svaki put kad se pitamo,

mo neko drugo mjesto gdje počinje

njem i razumijevanjem naše svrhe u

što radimo ovdje, zašto smo zapeli

novi put. Sve je to putovanje života,

životu, onih trenutaka kada se pita-

u ovom poslu, u ovoj vezi, itd, to

a onda kada ne idemo nikuda, mi

mo zašto smo ovdje i što je naša

nam je znak da postoje iskre koje

postajemo osobe u stresu zbog u

svrha; onih trenutaka kada se izne-

smo dužni podići.

svojih ograničenja. ■

nada osvijestimo i shvatimo da postoji nešto veće od ropstva, da smo podložni vanjskim, nepoznatim siGodina 13 21Broj 39 Strana

Kabalisti objašnjavaju da se nakon

Prevela Tamar Buchwald

grijeha Adam raspao u mnogo iskri

Strana 21

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

Druga strana jednadžbe (nastavak)

štvenog osiguranja nije dovoljan da pokrije njihove troškove. Zdravstvena pomoć ponekad može biti od koristi, ali nije neobično za starije ljude da se ponosno pouzdaju u samodostatnost te se odbiju prijaviti za zdravstvenu pomoć. Nadalje, djeca koja pokušaju prijaviti svoje roditelje za tu pomoć mogu se suočiti sa frustrirajućom birokracijom. Djeca koja pokušavaju pomoći svojim roditeljima, osobito kada imaju obveze prema svojoj vlastitoj djeci, mogu se naći u financijskom škripcu.

Naglasili smo važnost kibud av v'em, ali važno je također realistično procijeniti vlastitu energiju. Privrženi sin ili kćer mogu reći, "Moj otac/majka me trebaju. Ne mogu sada misliti o sebi." To je zaista vrlo plemenito, ali prije no što avion poleti, član posade upozorava putnike da će u slučaju pada tlaka u kabini iz gornjeg odjeljka ispasti maske s kisikom, te im daje upute, "Ako putujete sa djetetom, najprije stavite svoju masku, a zatim dajte masku djetetu."

Netko može upitati, "Kako bi majka mogla staviti svoje vlastite potrebe ispred potreba svog djeteta?" Odgovor je da ako ona pokuša staviti masku djetetu dok je sama lišena kisika, u svojoj zbunjenosti može staviti masku djetetu preko uha umjesto preko nosa i usta. Poruka je jasna: Ako želite biti od pomoći drugima, morate sebe održavati u optimalnoj kondiciji. Ako se iscrpite u procesu pokušaja da pomognete drugima, možete završiti kolabirani i tako nećete biti od pomoći nikome.

To je istina čak i ako su ti "drugi" vaši roditelji. Ako se ne brinete adekvatno za sebe, nećete biti sposobni brinuti o svojim roditeljima.

Djeca mogu patiti od krivnje, osjećaja da ne čine dovoljno za svoje roditelje. Važno je da se ispune potrebe roditelja i da se za njih prikladno brine, ali to ne znači da vi sve to trebate napraviti sami. U većini zajednica postoje dodatni izvori pomoći.

To su službe koje dostavljaju obroke u kuće i medicinske sestre ili njegovatelji koji pružaju osobnu njegu.

Budući da osjećaji krivnje mogu utjecati na čovjekovo prosuđivanje, savjetuje se da se konzultirate sa stručnim i kompetentnim mentorom za vodstvo u tome kako najbolje brinuti za svoje roditelje. Vi ste jedini koji im mogu dati ljubav i priStrana 22

vrženost. Postoje drugi koji mogu pomoći u pružanju svakodnevne brige.

Braća ili sestre koja žive udaljeno trebala bi razumjeti da oni koji su bliže roditelja općenito imaju bolju uvid u situaciju. Ponekad dijete koje je neko vrijeme provelo udaljeno od roditelja i sjeća se roditelja kao mentalno bistrog, ne može prihvatiti da je on mentalno oštećen. Saznanje o tome može biti pravi šok.

Ako ste od onih koji pružaju brigu svojim roditeljima, savršeno je legitimno pozvati njegovatelja kako biste uzeli godišnji odmor. Možete misliti, Kako mogu ostaviti svoju majku samo zato što želim ići na godišnji?

Sjetite se uputa člana avionske posade. Morate biti optimalnog fizičkog i emocionalnog zdravlja kako biste brinuli o svom roditelju. Ako ne uzmete odmor koji vam je potreban, vaše pružanje brige će patiti.

Dijete koje pruža brigu roditelju može postati iscrpljeno, frustrirano i depresivno, što ponekad može ugroziti njegov/njezin brak, budućnost ili karijeru. Vodstvo autoriziranog savjetnika, kao što je rabin ili čovjek koji se bavi gerijatrijom, je preporučljivo.

Neki ljudi mogu nadživjeti svoju ušteđevinu, a njihov prihod od dru-

Iako bi čovjek trebao učiniti za svoje roditelje sve što je razumno, on se ne bi trebao oslanjati na■to da će mu oni biti cjeloživotno društvo, jer roditelji ne mogu to ispuniti.

Djeca bi trebala nadživjeti roditelje i roditelji ne mogu praviti društvo cijeli ostatak djetetova života.

Kad je jedan roditelj dobro, a drugi posustaje, uobičajeno se zdravi supružnik brine o bolesnome. U tom slučaju, razlika u rodu ne igra veliku ulogu. Muž je sposoban brinuti o bolesnoj ženi baš kao što bi žena brinula o bolesnom mužu. U takvim slučajevima, izuzetno je važno fokusirati se na potrebe zdravog roditelja, koji će vjerojatno postati iscrpljen od brige za bolesnog supružnika. Zdravi roditelj mora imati snage da dobro obavlja svoj posao.

Sendvič generacija je nova realnost, a biti rastegnut na dvije suprotne strane vrlo je stresno. Ali ako slijedimo upute Tore i konzultiramo stručnjake kada se pojavi problem, možemo imati divan osjećaj ispunjavanja velike micve kibud av v'em te uživati mnogo nahasa od naše djece.

Realnost je da način na koji se ljudi suočavaju sa ovom fazom svojih života umnogome ovisi o njihovom stavu. A taj stav ne ovisi nužno o tome kako si se slagao sa svojim, sada starim roditeljima, kad si bio Divrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

mlad. Kao što sam upravo spomenuo, sendvič generacija je nova realnost i čovjek se mora nositi sa realnošću onakvom kakva ona jest, a ne onakvom kakvom bismo željeli da bude.

osjećate. Poslat ću vas neurologu za detaljniju procjenu. Nadajmo se da može biti nešto što se može liječiti. U ovom trenutku, ne postoji mnogo što možemo učiniti kad je riječ o Alzheimeru."

Preuzeti brigu za starog roditelja je veliki zehus, i ako na to gledamo tako, to može učiniti ogromnu razliku u nečijoj sposobnosti da se nosi sa nadodanom odgovornošću.

Nitko ne umanjuje činjenicu da u pretjerano ispunjenom danu, ubaciti još više obveza može biti prepuno problema. Ali moramo se nositi sa "realnošću."

Drevni egipatski filozof je rekao ovo prije 2500 godina:

Kada dijete gleda na tu odgovornost u pravom svjetlu i ne preopterećuje se do točke u kojoj se osjeća kao mučenik, dijete će uvidjeti da je taj zadatak više nego moguće izvršiti te da će njegova/njezina djeca zauzvrat osjetiti pozitivnu energiju i rado priskočiti u pomoć. Kada je njegovatelj ispunjen ogorčenjem i osjeća se pod pritiskom, tad se ta poruka odašilje i zehus se pretvara u teret.

Pomaganje roditelju mora biti učinjeno na častan način. Nitko ne voli biti na onom kraju koji prima, osobito roditelj od djeteta. Ali bilo da je riječ o posjetu jednom tjedno ili o tome da se roditelj useli u vašu kuću (kakva blagodat za oboje od vas!), ključna stvar je pristup.

Problemi starenja Ovo su možda najstrašnije riječi u engleskom jeziku: Alzheimerova bolest.

Prijatelj mi je rekao, "Kada se ponašanje mog oca počelo mijenjati, odveo sam ga doktoru. Nakon što ga je pregledao, doktor mi je rekao, 'To je vjerojatno Alzheimerova bolest.' Rekao sam, 'Ne, ne može biti! On je briljantan čovjek koji je razvio i vodio uspješan posao, čije su savjete tražili mnogi ljudi, koji je s ljubavlju podizao obitelj. Mora biti nešto drugo.'

Doktor je rekao, 'Razumijem kako se Godina 13 23Broj 39 Strana

Kako su teški i bolni posljednji dani starog čovjeka! Postaje slabiji svaki dan; njegove oči postaju mutne, njegove uši gluhe, njegova snaga kopni, njegovo srce više ne nalazi mir; njegova usta postaju nijema i ne govori ni riječi. Snaga njegovog uma se smanjuje i danas se ne može sjetiti što je bilo jučer. Sve njegove kosti bole.

Stvari koje su nekoć bile užitak sada su bolne, i okus nestaje. Stara dob je najgora nesreća koja može zadesiti čovjeka.

Mi se molimo da doživimo staru dob, ali naša žarka molitva, "Ne odbaci me kad ostarim," upućuje na to da smo prestrašeni u vezi starosti.

Na sreću, većina starih ljudi nema velike psihološke probleme. Postoje mnogi 80-godišnjaci koji funkcioniraju vrlo dobro. Nažalost, značajna manjina ima probleme. Pretpostavlja se da 15 posto ljudi starijih od 70 godina ima psiholoških problema, i to je skupina koja zahtijeva naše razumijevanje.

Temelj dobrog odnosa je empatija.

Empatija je sposobnost da vidite stvari iz tuđe perspektive. Mnogo ljudi može gledati isti objekt ili scenu, pa ipak ni dvoje od njih neće imati jednak dojam ili opažanje. Postoje psihološki razlozi zašto vidimo stvari na način na koji ih vidimo.

Moramo razumjeti da drugi ljudi možda ne vide stvari na način na koji ih mi vidimo te da je, iz njihove perspektive njihovo ponašanje prikladno, iako možda iz naše perspektive nije.

Postoji mnogo stvari koje moramo razumjeti o starim osobama. Velik dio naših života utemeljen je na iš-

čekivanju budućnosti. Mi stalno čekamo vrijeme kada će stvari biti bolje ili ugodnije. Čekamo godišnje odmore, veće plaće, napredovanje u znanju, simahos naše djece, itd. Kada dostignemo staru dob, mi shvaćamo, svjesno ili nesvjesno, da je naša budućnost mnogo kraća. Možda se ne fokusiramo na našu smrtnost, ali koliko god to pokušavamo zanijekati, mi znamo da je većina našeg života iza nas i da je pred nama još relativno kratko vrijeme. Mlađi ljudi nemaju to iskustvo; stoga oni možda ne mogu razumjeti dio ponašanja starijih.

Stariji ljudi su možda izgubili svog supružnika. Mnogo njihovih prijatelja je umrlo. Oni mogu biti vrlo usamljeni. Nemaju interes u poslu. Mogu se osjećati kao da nisu korisni. Baš suprotno, oni se mogu osjećati kao da su na teret obitelji.

Ne mogu se mnogo kretati uokolo.

Njima se vanjski svijet smanjio.

Kada nečija pozornost ne ide prema van, vjerojatno će ići prema unutra i oni mogu postati vrlo zaokupljeni svojim zdravljem.

Unatoč progresu medicine, postoje bolesti u starijoj dobi za koje nema lijeka. Artritis i ograničena pokretljivost su uobičajeni. Problemi s disanjem, osobito kod ljudi koji su pušili, su česti. Oštrina vida i sluha može značajno opadati. Stariji možda nisu sposobni mnogo čitati i mogu biti u nemogućnosti da slušaju radio ili televiziju. Oni mogu postati vrlo sitničavi u pogledu hrane i zaokupljeni probavnim problemima. Dok mlađi ljudi mogu razmišljati o načinima da uvećaju svoj prihod, stariji ljudi nemaju takvih aspiracija. Oni mogu imati fiksni dohodak i mogu stajati pored prozora čekajući dostavu prihoda od socijalnog osiguranja. Ako on kasni zbog kašnjenja u dostavnoj službi, oni mogu postati vrlo nervozni. ■ Prevela Anja Grabar Strana 23

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu musarsko učenje kako transformirati svoj život da objedujem s njom i kraljem ponovo sutra!"

Držanje podalje od časti Mitrahek min ha’kavod

Da li mu je sve ovo što je nabrojao donijelo zadovoljstvo? Sljedeći stih je bombastičan: "Ali sve to mi ništa ne znači sve dok gledam Mordehaja Židova kako sjedi tamo na vratima palače."

Rabi Elazar Hakapar reče: "Zavist, pohlepa i častoljublje uništavaju čovjeka (odvode čovjeka sa svijeta)."

—Pirke avot 4,21

U DOBI OD 11 godina Yakov Yisrael Kanievsky (1899-1985) stupio je u ješivu da uči pod Rabi Yosefom Yozelom Horowitzem (1847-1919), utemeljiteljem Novarodokske škole musara. Mladi je dječak na koncu postao poznati Steipler, jedno od čijih učenja se ticalo diktatora Heroda koji je svoju papigu naučio da viče: "Meleh! Meleh!" ("Kralj! Kralj!") svaki puta kad bi prošao pored nje.

Steipler nas podsjeća da je Herod bio rođen kao rob, te da je prigrabio moć da bi postao kralj. Bilo mu je potrebno da ga se podsjeća da više nije rob, častohleplje rođeno iz nesigurnosti.

To je narav častoljublja (kavoda).

Ljudi traže čast nadajući se da će ispuniti unutarnju prazninu. To nikada ne uspije. Koliko god časti

netko nakupio, ona neće ispuniti taj unutarnji vakuum. Umjesto toga ona našu životnu energiju pogrešno usmjerava od vrijednih nastojanja.

Ako tražite čast nećete steći Toru, jer ćete biti beskonačno zaokupljeni egoističnim samouzvisivanjem, a ne stvarnim potrebama svog duhovnog života.

Haman, zlikovac iz purimske priče, predstavlja arhetip onoga koji Strana 24

traži čast. On se u perzijskom društvu uzdigao toliko da je samo kralj bio veći od njega po moći i prestižu.

Imao je bogatstvo i položaj i sve ostale povlastice koje je ta pozicija nosila. Ali njegovo častoljublje nije poznavalo granice, i stoga ga je, kad je zahtijevao da mu se pokloni svatko u kraljevstvu a jedna osoba je to odbila, to uništilo: Tog dana Haman izađe sretan, veselog srca, ali kada Haman ugleda Mordehaja na kraljevim vratima, da nije ustao ili zadrhtao pred njim, Haman se ispuni srdžbom na Mordehaja.

Haman se svladao, no međutim, otišao je svojoj kući i poslao po svoje prijatelje i Zereš, ženu svoju. Tada im je Haman nabrajao slavu svojih bogatstava i brojnost svojih sinova i svaku priliku kada ga je kralj veličao te kako ga je promaknuo iznad prinčeva i kraljevih slugu.

Haman nastavlja dalje: "I to nije sve: kraljica Ester pozvala je samo mene i kralja osobno na gozbu koju je pripremila za nas. I pozvala me

Njegov nezasitni apetit za častoljubljem pokazao se kao uzrok njegove propasti i priča završava time kako on i njegovih deset sinova vise na vješalima.

■

Ljubav prema časti samo po sebi nije negativna osobina ......sve dok je dajemo drugima. Za dvadeset i četiri tisuće učenika Rabi Akive koji su pomrli u tjednima između Pesaha i Šavuota kaže se da su pomrli zbog toga što se nisu međusobno poštivali. Doista, umjesto traženja časti, davanje časti drugima je način na koji čovjek stječe čast za sebe: "Ben Zoma reče: ‘Tko je čašćen? Tko druge ljude časti’."

Ovaj lijek zvuči vrlo jednostavno – udaljiti se od misli i aktivnosti kroz koje nastojite sebe proslaviti – no zapravo vrlo se teško osloboditi od želje za primanjem čast. Neki je čovjek jednom upitao hasidskog učitelja Rabi Simchu Bunima iz Pešisha (1765-1827): "Rebe, ja bježim od časti, no ona me ipak ne progoni.

Gdje je ta istina iz tvrdnje mudraca da ‘Onoga koji bježi od časti, ona progoni’?" Rebe mu je odgovorio: "Iz tvog pitanja mogu vidjeti da kada bježiš od časti ti se osvrćeš preko ramena da vidiš slijedi li te.

To se ne smatra bježanjem od časti."

Svatko ima ego, svatko je podloDivrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Alan Morinis:

žan častoljublju. Mogli biste misliti da ljudi koji su u životu malo postigli nemaju na osnovu čega tražiti čast, ali to što im manjka briljantnih zasluga može biti upravo ono što ih podstiče da jure za pohvalama i priznanjima. Što se tiče onih koji su stekli obilje (bilo mudrosti, bogatstva ili dobara) što više su stekli u životu, uključujući duhovnost, to će više biti u iskušenju da traže potvrdu svog dostojanstva u mislima i riječima drugih.

Rabi Chaim Shmulevitz (19021979) često je pričao pripovijesti koje su otkrivale njegovu borbu sa njegovom vlastitom glađu za časti.

Dok je bio mlad i zvijezda u usponu u ješivi u Grodnom, njegov učitelj, Rabi Shimon Shkop (1860-1939) držao bi predavanja u kojima bi navodio stvari koje je čuo od "Rav Chaima". Mada su svi znali da Rav Shimon govori o svom vlastitom učitelju Rav Chaimu Soloveitchiku, Rav Chaim Shmulevitz je kasnije priznao da se potajno nadao da će možda neki neinformirani student pomisliti da Rav Shimon govori o njemu.

Duboka transformacija koju mi nazivamo stjecanjem Tore traži istinsku poniznost. Čovjek koji je puno toga postigao, a ostao ponizan i ne traži čast je vrsta anava (ponizne

Srce smješteno u umu osobe) koja je najviše vrijedna divljenja. Talmud kaže da kada je Rabi Jehuda Hanasi preminuo sa svijeta je nestala istinska poniznost.

On je postigao veličinu u materijalnom bogatstvu, političkoj moći i mudrosti Tore. Nitko nije više od njega imao na čemu biti ponosan.

Ali njegova istinska veličina sjala je kroz njegovu krajnju poniznost.

Jednako tako Rabi Shlomo Wolbe na svojim predavanjima iz musara studentima nije dozvoljavao da ustanu kada je ulazio u učionicu ili kada bi prilazio govornici da održi govor. On je objasnio da je bilo važno, kada je govorio u ješivi, da studenti ustanu kada ulazi jer su trebali naučiti odati čast Tori i njenim učiteljima. U kući musara, međutim, bilo je drugačije. Tamo je izbjegavao odavanje časti jer on je

bio samo "jedan od njih" i nije bio dostojan nikakvog posebnog priznanja. Kada bi drugi stajali, rekao je on, to bi učinilo da se osjećam previše važnim.

Veliki kabalist iz 16. stoljeća Rabi Chaim Vital slaže se s kasnim učiteljima musara da težnja za čašću reflektira unutarnju prazninu. On nudi drugačiji način da se bori s tim osećajem nepotpunosti, a to je biti svjestan da si maleno i ograničeno

stvorenje čiji je život prilika da služi Višem biću. Oni koji žive ovu vrstu života sačuvani su opasnosti uobraženosti i oholosti jer oni to unutarnje ja ispunjavaju stvarnim sadržajem i ne moraju tražiti izvanjsku potvrdu.

PRAKSA Bježanje od časti nije pasivna radnja. Vi morate aktivno tražiti načine da izbjegnete da vam se iskaže čast. Trebate težiti poniznosti i uvježbavati izbjegavanje situacija u kojima će vjerojatno doći do odavanja časti. Postoji presedan: U Talmudu Rabi Šimon ben Elazar uči da učenjak treba putovati onime putem koji će potaknuti najmanji broj ljudi da ustanu njemu u počast.

Kao prvi korak u toj praksi, identificirajte područje života u kojem imate stvarna postignuća, na kojem god polju to bilo, od sporta i roditeljstva, do akademskih uspjeha i stvaralaštva. Jeste li dobar posrednik ili vrijedno molite? Postoji li neko profesionalno područje kojim suvereno vladate ili praksa koju ste razvili do visoke razine?

Sada prepoznajte načine na koje vam ljudi odaju čast ili bi vam mogli odavati čast za taj uspjeh.

Na kraju, odlučite izbjegavati situ-

acije u kojima bi ta čast mogla biti pružena. Budite konkretni kada odlučujete kako ćete to učiniti.

Cilj ove vježbe je da priznate istinu o vašim uspjesima i da smislite strategiju koja će spriječiti svaku sklonost ka traženju časti zbog njih, jer to slabi vašu motivaciju za duhovnim rastom, a upravo to želimo izbjeći. ■

Godina 13 25Broj 39 Strana

Strana 25

POLITIKA

„EU mora činiti više za vjerske slobode“ Deutsche Welle, 7.7.2020.

Europska komisija pod vodstvom Ursule von der Leyen ukinula je dužnost posebnog povjerenika za vjerske slobode. Predstavnici vjerskih zajednica u razgovoru za DW izražavaju masivne kritike zbog te odluke.

"U vrijeme kada su Židovi i druge vjerske manjine sve više izloženi ekstremizmima na društvenim mrežama i izvan njih, a vjerske slobode torpediranju, to je upravo za Europu pogrešan signal", kaže glavni moskovski rabin Pinchas Goldschmidt, predsjednik Europske rabinske konferencije. On uvi-

jek iznova upozorava na ograničavanja vjerskih sloboda u Europi. U razgovoru za Deutsche Welle rabin izražava nerazumijevanje za odluku Europske komisije da ne imenuje novog posebnog povjerenika EU-a za vjerske slobode izvan Europske unije.

Sredinom lipnja objavljeno je da na novi povjerenik više neće biti imenovan. Tu je dužnost do sada obavljao Slovak Jan Figel. Nekadašnji predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker utemeljio je položaj posebnog povjerenika za vjerske slobode 2016. godine, kada je papa Franjo u Aachenu primio nagradu Karla Velikog.

Juncker je sada prošlost, a njegova nasljednica Ursula von der Leyen odlučila se za ukidanje te dužnosti. Umjesto toga za vjerske slobode izvan EU-a brinut će se potpredsjednik Komisije Margaritis Schinas i posebni povjerenik za ljudska prava i demokraciju Eamon Gilmore.

"Ima li Europa religijom?"

problem

s

Glavni moskovski rabin Goldschmidt taj postupak promatra

u širem kontekstu i kao simbolički znak. "Ima li Europa problem s religijom?", pita on.

Kaže da se to pitanje to više postavlja "kada se ovdje vjerski obredi i tradicije ne samo dovode u pitanje, već i zabranjuju". Vjerska sloboda "je pri tome europska vrijednost".... ■

Ovaj leteći auto dolazi iz Izraela, evo što može Index, 11.7.2020.

O IDEJI letećeg automobila sanjamo već desetljećima, a sada nam dolazi primjer koji ideju čini stvarnom.

Očekivano, koncept letećeg auta dolazi iz Izraela, a svojim mogućnostima stoji na granici radnog stroja ograničene vojne namjene. Zanemarimo li sve to reći ćemo kako ga je razvila tvrtka Urban Aeronautics.

Ime mu je CityHawk i načelno spada u red klasičnih VTOL (vertical take-off and landing aircraft) letjelica. Međutim,

ovdje postoji jedna novina u pogledu pogona. Nakon partnerstva s tvrtkom HyPoint ova je letjelica dobila pogon na gorive ćelije.

I sad stvari postaju jako zanimljive. Osim što može letjeti brzinom od 200 km/h, ova letjelica ima doseg od 160 km.

A to za ovaj koncept zračnog prometala nije malo. Leteći taksi i radne letjelice ne trebaju ništa više. Podsjetimo, ova letjelica može prevesti do pet osoba, a pritom ne traži ništa više od svoje tlocrtne površine za sletjeti ili uzletjeti.

CityHawk ima dva spremnika vodika, a oni putem klasične fuel cell tehnologije električnom energijom snabdijevaju dva elektromotora, svaki snage čak 952 KS. Oni pokreću tzv. interne rotore u okviru tehnologije "Fancraft technology", a koji načinom strujanja zraka osiguravaju odlična manevarska svojstva. Životni I sada jedna loša vijest. Autor projekta Rafi Yoeli očekuje da

će CityHawk biti spreman za komercijalizaciju tek potkraj desetljeća. Kaže kako je ideju helikoptera s internim rotorima krenuo razvijati 2001. godine, a 2015. godine je poletio prvi funkcionalni prototip. ■

Tisuće Izraelaca na ulicama: Prosvjeduju protiv ekonomske politike u koronakrizi Jutarnji list, 12.7.2020.

Tisuće Izraelaca izašlo je na ulice Tel Aviva kako bi prosvjedovalo protiv ekonomske politike premijera Benjamina Netanyahua u pogledu koronavirusa, prenose mediji u nedjelju.

Više od 10 tisuća ljudi okupilo se na središnjem Trgu Rabin u subotu navečer kako bi skrenuli pozornost na financijske poteškoće koje je donijela koronakriza, pogotovo kod samozaposlenih. Oni optužuju vladu da se ne brine dovoljno za potrebe građana.

Policijski glasnogovornik u ne-

Page 26 Strana 26

djelju je objavio da je uhićeno dvanaestoro prosvjednika. Neki su se navodno sukobili s policijom nakon što su pokušali blokirati središnje ulice u Tel Avivu. Trojica policajaca zadobila su lakše ozljede nakon što su prosvjednici bacili suzavac na njih.

Netanyahu je u četvrtak predstavio paket ekonomske pomoći za koronakrizu. Njegov cilj je stvoriti zaštitnu mrežu za zaposlene, samozaposlene i tvrtke do idućeg lipnja, rekao je premijer.

Ministar financija Israel Katz objavio je da je cijeli paket vrijedan oko 23 milijarde

dolara.

Restrikcije uvedene zbog koronavirusa zadale su težak udarac izraelskoj ekonomiji.

Broj nezaposlenih nedavno je narastao na više od 20 posto.

Raste i broj novozaraženih, zbog čega prijete nove restrikcije i daljnje kritike upućene Netanyahuovoj vlasti.

Divrej Tora

Prema podacima izraelskog ministarstva zdravlja, u Izraelu se koronavirusom zarazilo više od 37,4 tisuća ljudi, a preminulo ih je 354. ■

Godina 13

Broj 39