4-09 - Divrej Tora - Matot Mase 5782

Divrej Tora Godina 15 Broj 43

Zagreb, šabat 30. srpnja 2022. - 2. ava 5782.

http://twitter.com/DivrejTora

Broj 43 divrejtora@gmail.com B’’H

Paraša Matot-Masei Rabbi Shraga Simmons

Torah Bytes

B-g kaže Mojsiju da krene u bitku protiv Midjanaca - odmah nakon što je saznao da će umrijeti. Za Mojsija ovo je istinska dilema. On zna da će rat protiv Midjana ubrzati ulazak u Izrael, no posljedica će biti njegova smrt. I što čini?

Pogađate – Mojsije bez oklijevanja organizira narod za rat. Kako bi ispunio B-žje želje i pomogao općem dobru, Mojsije je ubrzao svoju smrt.

Pogledajmo sada drugu stranu: kakva je bila reakcija naroda na sve to? Prisjetite se da su se ti isti ljudi gorko žalili na Mojsija zadnjih 40 godina u pustinji - čak su prijetili da će ga kamenovati! No sada, Tora nam govori, ljudi su se odbili boriti protiv Midjanaca - kako ne bi izazvali smrt svog voljenog vođe Mojsija. Odakle ta promjena?

Komentatori objašnjavaju da su ga kritizirali sve te godina samo zato što je narod toliko poštovao Mojsija i od njega imao vrlo visoka očekivanja.

To je kao kada roditelji kritiziraju dijete – oni to čine samo zato što ga jako vole i žele mu sve najbolje. Naravno, metoda je možda pogrešna, ali sam osjećaj je iskren. 

(Bamidbar 30,2-36,13) Moše prenosi plemenskim vođama zakone o poništavanju zavjeta.

Vodi se rat s Midjancima zbog uloge koju su imali u kovanju zavjere koja je trebala dovesti do moralnog uništenja Izraela. Tora podrobno izvještava o ratnom plijenu i kako je raspodijeljen narodu, ratnicima, levitima i Velikom svećeniku.

Plemena R'uven i Gad (kasnije im se priključuje polovica plemena Menaše), radi dobre ispaše, traže da njihov dio Obećane zemlje bude zemlja na istočnoj obali Jordana. Mošea u početku taj

zahtjev ljuti, ali kasnije pristaje uz uvjet da se prvo priključe osvajanju zemlje zapadno od Jordana.

Nabrajaju se putovi kojima su se kretali i tabori koje su podizali od Izlaska do podizanja šatora na Moabskoj ravni, preko puta Kana'ana. Zacrtavaju se granice Obećane zemlje, određuju gradovi – pribježišta kao skloništa za one koji su počinili nehotična umorstva.

Celafhadove kćeri se udaju za članove vlastitog plemena Menaše, pa posjed što su ga naslijedile od oca ne mora prijeći u posjed nekog drugog plemena. ■ Prevela Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 16+12 p’sukim

ostale kao zarobljenici. Vojnicima je

(30,2-31,12)

bilo rečeno da ostanu van tabora 7 dana zbog svoje obredne nečistote

"Moše se obratio vođama plemena

koja je bila posljedica ratovanja. Ela-

Izraelovih…"

zar HaKohen postavlja zakone o

Prvo načelo ovog predmeta je da

očišćenju posuda. Moge pojedinosti

osoba mora ispuniti odredbe zavjeta i da je zabranjeno "oskvrnuti danu riječ". S druge pak strane, u zakone Tore ugrađene su procedure za oslobađanje od zavjeta. Te procedure također čine jednu micvu. Djevojčici (od 12-12½ godina) koja da zavjet otac može poništiti zavjet (jedino na dan kada čuje za njega). Slično tako (no s određenim razlikama), suprugine zavjete može poništiti njezin muž. (U ovom slučaju, on može poništiti samo neke zavjete, one koji imaju utjecaj na njezina muža.)

Sljedeće, B-g zapovijeda Mošeu da povede boj protiv Midjana, i da se pripravi za smrt. Moše uvojači po 1000 muškaraca iz svakog plemena za taj zadatak.

o "košeriranju" i "uranjanju" poPinhas je poslan kao "kapelan".

Moćna vojska od 12.000 ljudi s uspjehom pobija sve muške Midjance uključujući petoricu kraljeva i Bil’ama. Žene, djeca, stoka, i imovina Midjanaca uzeti su kao ratni plijen.

Gradovi i palače su uništeni. Vojska se vraća u Izraelski tabor na Arvot Moav.

Zapazite: u komentarima je pomalo nejasno da li je pleme Levi poslalo svoj kontingent u ovu bitku ili nije. Ukoliko jesu, da li su se Me-

naše i Efrajim združili kao pleme Josef, i tako ukupan broj zadržali na 12 000, ili je zapravo bilo 13 000 onih koji su se borili. Sudjelovanje Levija je vjerojatno zbog činjenice

suda izvedene su iz ovoga.

B-g kaže Mošeu da naredi da se prebroji ratni plijen. Plijen treba jednako podijeliti između vojnika, s jedne strane i naroda, s druge strane. Porez od 1/500 nametnut je vojnicima.

Detaljna

specifikacija

zauzima mnogo p'sukim ovog odlomka.

A onda je specificirana polovica koja je bila dana narodu. Porez od 1/50 (standardni iznos za t’ruma) nametnut je narodu. Ti su porezi bili predani Elazaru HaKohenu.

Detaljna specifikacija zauzima mnogo više p'sukim. Oficiri pristupaju Mošeu s dodatnim darovima u zlatu iz zahvalnosti B-gu što u ratu

Komentari ističu da se narod ska-

da ovaj rat nije bio u svrhu osvaja-

njivao poslušati jer su znali da će

nja teritorija – da je bio s tom svr-

Moše umrijeti ubrzo nakon što se

hom, Levi ne bi bio izravno uklju-

bitka završi pobjedom. Moše je, s

čen. A ako jest, Menaše i Efrajim su

druge strane, s poletom udovoljio

se vjerojatno borili kao pleme Jose-

B-žjoj zapovijedi, suprotno svojim

fovo.

tek kasnije pridružilo i pola pleme-

osobnim interesima.

Levi – druga alija – 12+17+13

na Menaše) bili su jako opterećeni

Chatam Sofer piše da kada B-g

p’sukim (31,13-54)

zapovijedi boj protiv Midjana, On

Moše, Elazar, i plemenski vođe

ga naziva nikmat Bnei Jisrael, osve-

izišli su ususret vojnicima prilikom

tom u ime Izraela. Kada Moše pozi-

njihova povratka. Moše je bio ljutit

va narod u boj, on govori o osveti

što su oficiri zadržali midjanske že-

B-žje časti. Ako se narod bude borio

ne na životu, budući da su upravo

za svoju čast, mogao bi odustati od

one bile iskorištene kao sredstvo pa-

bitke i tako ne požuriti Mošeov kraj.

da Izraela u slučaju s Pe’orom i po-

Ali ne osvetiti B-žju čast, to se ne bi

morom koji je uslijedio. Žene i mu-

usudili.

ška djeca su pobijeni, djevojčice su

Strana 2

nisu izgubili niti jednog čovjeka. Šliši – treća alija – 19 p’sukim (32,1-19) Plemena Reuven i Gad (kojima se

stadima ovaca, pa su zatražili dopuštenje da se nastane na istočnoj strani rijeke Jordan – zemlji posebno pogodnoj za ispašu (za razliku od Erec Jisraela, gdje je opsežno napasanje problem). Prva Mošeova reakcija je intenzivna ljutnja, jer se pobojao da bi zahtjev dvaju plemena mogao obeshrabriti želju naroda Izraela da nastave u Zemlju, ponavljajući iskustvo s "uhodama" od Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

prije gotovo 40 godina. Ključni prigovor koji Moše ima izgleda da je potencijalno negativan efekt na ostatak naroda. Na to, plemena uzvraćaju da će svakako zajedno ići sa svojom braćom u Zemlju Izrael i da se neće vratiti na istočnu obalu sve dok se svi ne nastane u Erec Jisraelu.

Pored glavnog "ukora" kojeg Mo-

še daje Reuvenu i Gadu, ima i jedan suptilniji prijekor u vezi jedne druge teme. Plemena predlažu da podignu torove za svoja stada i domove za svoju djecu. Kasnije, kada im Moše daje dozvolu da se nastane na istočnoj obali, on im kaže da sa-

Alija po Alija

red dolazi imovina.

R’vi’i – četvrta alija – 23+10+39 p’sukim (30,2-31,12) Četvrta alija je uvijek premosnica, alija koja dolazi između dvije sedre kada se spajaju. Ovo je najduža alija u Tori..

Moše odgovara davanjem zakletve (mnoge pojedinosti o valjanoj formi "uvjeta" izvode se iz ove znamenite zakletve 2½ plemena), prihvaćajući zahtjev da se nastane na istočnoj strani Jordana jedino ukoliko će 2½ plemena ratovati rame uz rame s ostalima.

grade domove za svoju djecu i na-

Tora opisuje gradove koje su 2½

stambe za svoje životinje. Vaša dje-

plemena zasnovala da smjeste svoje

ca dolaze na prvo mjesto. Onda na

obitelji i stada prije njihovog prelaska preko Jordana.

Sedra Mas’ei započinje kratkim popisom 42 mjesta na kojima su taborovali tijekom godina lutanja u pustinji. Većina mjesta je samo spomenuta, za nekolicina se donosi i priča.

Identitet većine tih mjesta danas je sporan.

Ovaj odjeljak obuhvaća Izlazak iz Egipta (iz grada Ra’m’sesa), prolazak kroz More, i trodnevno putovanje koje je narod dovelo do Mare, i "problema s vodom" (te razrješenjem problema). Od tamo se vraćaju do Jam sufa, prije nego li nastave u pustinju..

Opis puta/Putopis Ovo su mjesta na kojima su taborovali i neki komentari…

Od Ra’m’sesa do Sukota, do Eitama, do Pi Hahirota, do Mare, do Eilima, do Jam sufa, do Midbar Sina, do Dafke, do Aluša, do R’fidima, do Midbar Sinai, do Kivrot HaTaava, to Hacerot Ritma, do Rimon Pereca, do Livne, do Rise, do K’heilate, do Har Šefera, do Harade, do Mak’heilota, do Tahata, do Teraha, do Mitke, do Hašmone, do Moserota, do Bnei Jaakana, do HorHaGidgada, do Jotvate, do Avrone, do

Ecion Gevera, do Midbar Cina = Kadeša, do Hor HaHara, do Calmone, do Punona, do Ovota, do Ijei HaAvarima, do Divon Gada, do Almon Divlatajme, do Harei HaAvarima, do Arvot Moava.

Numerička vrijednost Raamsesa = 200+70+40+60+60 = 430, broj godina iz izvornog proročanstva Avrahamu Avinu pri brit bein ha’b’tarim Godina 15 3 Broj 43 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija biti

dana

njegovom

potomstvu

trebala je biti "od egipatske rijeke do velike rijeke, P’rat". Granice navedene u ovotjednoj sedri obuhvaćaju teritorij značajno manji od onoga koji je obećan. Naši nam učenjaci kažu da izvorno obećanje uključuje teritorij koji će biti pridodan Erec Jisraelu u budućnosti, u vrijeme Mošijaha. Rabi Yaakov Auerbach z”l pronašao je "numerički trag" koji podržava ovo mišljenje. U ovotjednoj sedri se zemlja koja treba postati naša spominje kao Erec do Izlaska (kao u Š’mot 12,40-41).

Numerička vrijednost prve stani-

borovanja u usporedbi s onima koje

Kanaan

su uslijedile poslije Ritme.

■ Kanaan do njenih granica. G’matrija

ce/odredišta nakon Raamsesa je

Hašmona je bila 25. mjesto počin-

Sukot = 60+20+400 = 480, broj

ka naroda. Stoljećima kasnije, desio

godina od Izlaska pa do izgradnje

se počinak (nakon bitke) na 25. (kis-

Prvog Beit HaMikdaša – kada je

leva). Ljudi putem kojih je B-g sko-

narod došao do el hamenuha v’el

vao čudo Hanuke bili su hašmo-

hanahala (D’varim 12,9).

na’im. Ovo se smatra jednim od

Dakle, prva etapa lutanja predstavlja (numerički) veliku prvu (i drugu) etapu puta Židovske povijesti.

Midraš kaže da je u Alušu narod po prvi puta dobio manu i tamo smo proveli svoj prvi šabat. Mana je dana narodu zbog zasluga naše pramajke Sare, koju je Avraham bio zamolio da zamijesi i ispeče pite za

"nagovještaja" Hanuke iz Tore.

l’g’vulote’ha,

Zemlja

te fraze je 961, točan broj slova u B’reišit 15 – odjeljka o brit bein hab’tarim.

S gledišta micvi Ramban navodi te p’sukim kao

izvorište za micvu u Tori da se stanuje u Izraelu – micva za koju on

Raši napominje da je uz 14 mjesta

kaže da se primijenjuje i danas, čak i

prije nego li je izdan ukaz o lutanju,

u vrijeme egzila. Ramban ovu micvu

i 8 mjesta u posljednjoj godini, bilo

ubraja među 613 micvot Tore.

svega 20 mjesta do kojih je narod putovao i od njih odlazio u otprilike 38 godina. To nije baš jako puno.

B-g je bio milostiv narodu čak i dok Ga je kažnjavao.

Međutim, Rambam ne. To ne znači da Rambam nije razmatrao o micvi da se živi u Erec Jisraelu. On ponavlja Talmud govoreći "čovjek bi trebao uvijek odabrati da živi u

anđele/goste. Na njezinu poletnu

Hamiši – peta alija – 22 p’sukim

Izraelu, čak i u gradu u kojem su

pripremu hrane za druge B-g joj je

(33,50-34,15)

većina idolopoklonici, umjesto da

uzvratio tako što je On snabdijevao hranom Sarinu djecu više od 400 godina nakon toga. Ime Aluš je igra riječima na pojam "ja ću zamijesiti".

B-g se obraća Mošeu u Arvot Moav i zapovijeda narodu da uđe, pokori, osvoji, i nastani zemlju. U tančine se iznose granice zemlje. Te

Ritma je mjesto s kojega su uhode

su granice sada za 9½ plemena, bu-

bile poslane, pa zbog toga i mjesto

dući da su Reuven, Gad i polovica

na kojem je objavljen ukaz o lutanju

Menašea zatražili svoj dio na isto-

pustinjom. Možemo si samo zami-

čnoj obali.

sliti kvalitativnu razliku u mentalnom pristupu tijekom prvih 14 taStrana 4

U

izvornom

živi van Izraela, makar i u pretežno Židovskom gradu". On piše da je čovjek koji živi na drugom mjestu poput onoga koji nema B-ga. Neki komentari tumače da budući da je život u Erec Jisraelu nužna osnova za ispunjenje čitave jedne kategorije micvot, ne bi trebalo život u Izreaelu ubrajati među 613 zapovijedi. Ona

B-žjem

obećanju

uključuje brojne druge micvot, pa

Avrahamu Avinu, zemlja koja će Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

stoga ne ispunjava poseban kriterij

poznato. Pleme Šimon ne zaslužuje

za ubrajanje u tarjag. No ona je, bez

da ima vođu s titulom nasi zbog

obzira na to, imperativ Tore.

Zimrijeve ljubavne afere. Binjami-

Ramban dodaje da ne samo da micvot "ovise o zemlji", već se sve micvot u potpunosti mogu ispuniti jedino u Erec Jisraelu. Mi moramo vršiti micvot na drugim mjestima prvenstveno kao uvježbavanje za

pravilno

vršenje

micvot

u

Erec

Jisraelu.

Na koji god način gledali na život u Izraelu, on je vrlo značajna micva koja zahtijeva vrlo ozbiljno promišljanje.

nov vođa bio je Eldad (ovdje nazvan Elidad – prema Baal HaTurim, ovo dodatno jud predstavlja proroštvo, koje ima 10 različitih naziva), čovjek koji je već imao višu titulu proroka.

Gradovi utočišta (i druga 42 levitska grada, uz neke različitosti) slu-

Nakon generalnog plana podjele zemlje, narodu se nalaže da osiguraju gradove Levi’im, budući da oni (Levijim) ne dobivaju zemlju kao nasljedstvo. Gradova i njihovog šireg područja je 48, što uključuje i 6

že da zaštite čovjeka koji nehotice ubije. Čak i ubojica bježi u grad koji ga štiti do suđenja. Zabranjeno je ubiti ubojicu sve dok ne stane pred sud i sud ga proglasi krivim. Nehotični ubojica je poslan – ili bježi – u grad utočište. Tora daje smjernice za određivanje što je ubojstvo a što nehotično usmrćenje i određuje neke od sudskih postupaka, poput zabrane da svjedok bude i sudac u kaznenom predmetu. Također smo upozoreni da ne dopustimo zamjenu kazni za ubojicu i nehotičnog ubojicu. Strogo pridržavanje svih pravila pravde osigurava nam da i dalje "kvalitetno živimo" u Erec Jisraelu, praćeni božanskom Prisutnošću.

Vođe obitelji Menaše kojoj pripadaju Celofhadove kćeri, pristupaju Mošeu i iznose problem poten-

gradova utočišta. Zapazite da su

cijalnog smanjenja njihovog ple-

mjeru od 2000 amot kao "granice

menskog dijela ukoliko se Celofha-

grada" kasnije posudili učenjaci

dove kćeri udaju izvan svog pleme-

Nadalje, Tora navodi nove vođe

utvrđujući udaljenost od mjesta

na, odnoseći sa sobom svoj posjed.

plemena koji će biti zaduženi za

prebivanja koje se smije prehodati

Moše izdaje pravilo kojim ih ogra-

"b-žanski ždrijeb" kojim će zemlja

na šabat, poznato kao t’hum šabat.

ničava na udaju unutar svog ple-

Šiši – šesta alija – 14+8 p’sukim (34,16-35,8)

biti raspodijeljena.

Ti su gradovi, koje su plemena tre-

Primijetite da se kod prva 3 nave-

bala dati Levijim, bili dani propor-

dena plemena ne spominje riječ nasi

cionalno populaciji svakog pleme-

(vođa) – kod svih drugih da. Jedan

na.

komentar sugerira da nije bilo po-

Š’vi’i

trebno Kaleva ben Jefunea identi-

mena. Ovo nije zakon za sva vremena – on se primijenjuje samo u ovom slučaju. Sukladno tome, Mahla, Tirza, Hogla, Milka, i No’a udaju se za Menašeovce. Ovime se za-

–

sedma

alija

p’sukim (35,9-36,13)

–

26+13

vršava BaMidbar. ■

ficrati kao vođu – to je bilo dobro Godina 15 5 Broj 43 Strana

Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 406. Žaljenje: Obveza da se slijedi postupak za poništavanje zavjeta Ako čovjek učini zavjet ... (Brojevi 30,3) Kad netko da zavjet i kasnije požali zbog toga, postoji proces kojega je Tora dala za njegovo poništenje; na hebrejskom jeziku to se naziva "hafaras nedarim" (za razliku od poznatijeg pojma "hataras nedarim"). To ne znači da ljudi mogu ili trebaju ići okolo i nasumce davati zavjete, niti čovjek ima obavezu poništiti zavjet koji je učinio. Ali ako je netko učinio zavjet zbog kojeg požali, postoji izlaz.

Beis din sastavljen od tri laika ili jednog učenog učenjaka može poništiti zavjete. (Neki su zavjeti automatski nevaljani, poput onih koji su greškom izrečeni ili dani pod prisilom. Vidi Talmud Nedarim 21b.) Ženin zavjet može poništiti njezin otac dok je neudana, ili njezin muž, ako je u braku, iako otac ili suprug to mogu učiniti jedino na dan kada saznaju za zavjet. Nakon toga, ako su to propustili učiniti, smatra se da su ga prešutno odobrili i zavjet ostaje važeći.

Kao što se raspravljalo prije u micvi #30, razlog za ovu micvu je to što se zavjeti pozivaju na B-žje ime. Bespotrebno davanje zakletve ukazuje na nedostatak poštovanja prema Njemu. I ne samo to, naše riječi imaju moć. Iz tog razloga, kad se obavežemo da ćemo nešto učiniti, kažemo "bli neder", što pokazuje da naša iskazana namjera ne predstavlja zavjet, koji bi bio vjerska obveza. Slično tome, govorimo Kol nidrei na početku Jom kipura, izražavajući da se sve zavjete koje možemo dati tijekom sljedeće godine ne smije smatrati valjanima. Kao što možete vidjeti, zavjete se uzima vrlo ozbiljno.

Ova micva vrijedi u sva vremena i na svim mjestima; obaveza poništenja zavjeta koje su dali drugi odnosi se samo na muškarce. Ona je predmet talmudskog traktata Nedarim. Ova je micva kodificirana u Šulhan Aruhu u Jore Deah 228. Ona je 95. od 248 pozitivnih micvos u

Rambamovom Sefer HaMicvosu i 40. od 77 pozitivnih micvos koje se danas mogu ispunjavati u Sefer HaMicvos HaKacar Chofetz Chaima. Ramban (Nachmanides) ovo ne ubraja ovo među 613 micvos.

407. Vaša je riječ vaša obveznica: zabrana kršenja zakletve ili zavjeta ... on neće oskvrnuti svoju riječ ... (Brojevi 30,3) 408. Dobrodošli u Grad levita: Obavezu da se levitima da gradove ... dati će levitima ... gradove da ih nastane ... (Brojevi 35,2) 409. Nema samovoljnog dijeljenja pravde: Zabrana da se ubije ubojicu prije nego li mu se sudi ... ubojica ne smije umrijeti prije nego li stane pred skupštinom da mu se sudi. (Brojevi 35,12) 410. Bježi iz grada!: Obaveza da se progna ubojicu u grad utočište ... skupština će ga vratiti u njegov grad utočište ... (Brojevi 35,25) 411. Moram se izuzeti: Zabrana da svjedok služi kao sudac ... jedan svjedok ne može govoriti kako bi se smaknula osoba.

(Brojevi 35,30) 412. Ne mislim tako: Zabranu otkupa zatvorenika osuđenog na smrt Nećete prihvatiti otkupninu za život ubojice koji je osuđen na smrt ... (Brojevi 35,31) 413. Odgovor još uvijek glasi ne: Zabrana otkupljivanja ubojice Nećete prihvatiti otkupninu za nekoga tko je pobjegao u svoj grad utočište ... (Brojevi 35,32) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 185. Negativna je zapovijed da ne odga-

branu, nećete odugovlačiti da ga platite, jer siromašni su svuda oko nas. Ako tamo nema

đamo svoj zavjetovani ili dobrovoljni

osoba u potrebi, neka stavi novac sa strane i

prinos

ostavi ga dok ne nađe siromašne. Ako je,

kao što Pismo kaže, Kad se zavjetujete... nećete

odugovlačiti da ga platite (Dvarim 23,22). Čovjek ne krši ovu zapovijed sve dok za njega ne prođu tri hodočasna blagdana. Dobrotvorni darovi su također u kategoriji "zavjetovanih prinosa": no kod dobro-

međutim, naveo da ga neće dati dok ne pronađe siromašnog čovjeka, ne mora ga ostaviti po strani.

To se odnosi na svako mjesto i vrijeme, kako za muškarca tako i za ženu.■

tvornosti, ako osoba odgađa, ona istog časa krši zaStrana 6

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Nesavršeni vođe?

Akeidat Yitzchak i Abarbanel imaju proturječne stavove u vezi Mošeovog postupanja u pogledu molbe dva i pol plemena. Dok Akeidat Yitzchak opravdava Mošeovu ljutitu reakciju kao odgovarajući odgovor na problematični zahtjev, Abarbanel tvrdi da je Moše pretjerao i pogrešno shvatio istinske namjere plemena.

•

•

•

S kim se slažete? Pokrenite raspravu za svojim šabatnim stolom i kao pomoć u raspravi upotrijebite izvore koji se nalaze u zahtjevu dva i pol plemena.

Bez obzira za koju stranu rasprave se opredijelili, što nas naša priča može naučiti o taktici pregovaranja?

Je li problematično kritizirati Mošea i sugerirati da njegove sposobnosti vođe možda nisu bile besprijekorne? Zanimljivo, unatoč njegovom gledištu na ovom mjestu, Abarbanel drugdje oštro kritizira one koji kod Mošea pronalaze mane.

Teškoće sveznajućeg čitatelja Kada govorimo o plemenima koja su pregovarala u vezi naseljavanja istočne obale Jordana, mnogi za tu skupinu koriste naziv "dva i pol plemena", ne praveći razlike između plemena Reuvena, Gada i Menašea.

Budući da čitatelji znaju da se polovica plemena Menašea naselila na Istoku, često se ne primjećuje da tijekom razgovora s Mošeom ulogu imaju samo Reuven i Gad, dok je Menaše upadljivo odsutan.

• Da li je pleme Menašea sudjelovalo u prvobitnom zahtjevu? Ako jest, zašto se ono ne spominje? A ako nije, zašto u konačnici oni nasljeđuju na istočnoj strani Jordana?

• Možete li se sjetiti drugih primjera u kojima bi vam to što znate kako je priča završila moglo otežati čitanje u početnoj faza? Evo nekoliko slučajeva koje valja razmotriti: • Jesu li Jaakovljevi sinovi znali da su svi oni izabrani? Ako ne, kako bi to pomoglo objasGodina 15 7 Broj 43 Strana

niti ponašnje Josefa i njegove braće?

• Je li narod unaprijed znao da će Jerihon biti uništen čudom? Kako bi to moglo utjecati na vaše razumijevanje svrhe uhoda u Jehošua 2?

• Da li je Jerušalajim bio jedina opcija za "mjesto koje će B-g odabrati"? Kada i zašto je on bio odabran?

Usklađivanje Pšat-a i Draš-a Bemidbar 31 opisuje rat protiv Midjana i zakone koji se bave očišćenjem plijena iz bitke. Međutim nije jasno zašto je taj plijen trebalo očistiti. Dok kontekst ove cjeline i sličnost između tih zakona i onih u Bemidbaru 19 podržavaju mogućnost da se zakoni odnose na očišćenje od onečišćenja od mrtvaca, većina tumačenja slijedi rabinsko gledište koje sugerira da stihovi govore o nečistoći od kuhanja ne-košer hrane.

• Možete li pronaći nešto čime ćete podržati rabinsko gledište? Slaže li se to s osnovnim smislom stihova?

• Općenito uzevši, kada se čini da se "pšat" i "draš" međusobno u sukobu, koje se metode mogu upotrijebiti da ih se uskladi?

Poziv na mir Bemidbar 33 je jedan od nekoliko izvora koji govore o ubijanju stanovnika Kanaana. Mnogi se suvremeni čitatelji čude tom nalogu. Zar zaista nije postojala mogućnost mirnog suživota? I srednjovjekovni su komentatori raspravljali o tom pitanju.

Raši smatra da je bilo zabranjeno pozvati na mir pa je rat bio neizbježan, dok Rambam tvrdi da su Izraelci bili dužni iznijeti mirovnu ponudu prije nego li su krenuli u rat protiv Kanaanaca.

• Kako svaka strana u raspravi vidi stihove u Devarima 20 (gdje se nalazi glavni nalog)?

Koji još stihovi mogu podržati svako od gledišta? Na koji način priča o prijevari Gibeonaca u Jehošua 9 rasvjetljava taj problem?

• Prema Rašiju, razlog za tu naredbu je vjerske prirode, da narodi ne bi naveli Izrael na idolopoklonstvo. Ponekad je nužna politika nulte tolerancije. Slažete li se? U kojim okolnostima kompromisi nisu opcija?

• Prema Rambamu, što bi se dogodilo da su se narodi zaipulacije? Kako se mogao promijeniti tijek naše povijesti?

Gradovi utočišta ili gradovi progonstva?

Bemidbar 35 govori o podizanju‫המ״‬ ‫( קלט‬gradova utočišta) kao mjesta na koje bi nehotični ubojica mogao

• Što ovaj zakon sugerira o tome kako Tora gleda na krvnu osvetu? S jedne strane samo postojanje takvih gradova potvrđuje činjenicu da Tora ne želi da nehotični ubojica umre. S druge strane, ova institucija istodobno potvrđuje činjenicu da Tora krvnu osvetu nije stavila van snage.

Ako je ‫ געאל ״ד ם‬negativna institucija, zašto ju uopće dopustiti? Ako je legitimna, zašto zaštiti nehotičnog ubojicu od njih?

• Druga strana ovog pitanja odnosi se na procjenu Tore u vezi nehotičnog ubojice. Koliko ga Tora smatra krivim? Je li on potpuno nevin i poslan u one gradove samo za svoje dobro? Ako je tako, zašto mu je dopušteno da napusti grad tek kad umre veliki svećenika, a ne po vlastitom nahođenju? Sugerira li to možda da i on isto donekle zaslužuje kaznu i da su ti gradovi neka vrsta prinudnog progonstva, a ne sigurnog utočišta? ■ . .

Prevela Tamar Buchwald Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Ahuz, sakin i hašmonaim

što se doista događa. Vidi

"stopa, omjer" (iako ovaj članak pro-

Mišnu, Sanhedrin 7,11).

nalazi i njeno ranije korištenje), a

Međutim, postoji jedna izvedenica koju je teže razumjeti - ahuz - ‫אחעז‬

ahuz

"postotak". Kakve to veze ima s ko-

Dok smo raspravljali o mahoz, spomenuli smo Kleinovu teoriju da je ona derivat korijena ‫אחז‬. To je zaje-

dnički korijen u biblijskom hebrejskom, koji općenito ima značenje "dohvatiti", "držati" ili "ščepati".

(Steinberg ide dalje i povezuje brojne druge korijene koji počinju sa ‫אח‬ sa značenjem "povezivanje dvije stvari", kao što je

‫ אח‬- "ujediniti, je-

dan", i‫ אח ״‬- "brat".) Od ‫ אחז‬dobivamo niz poznatih riječi i fraza:

• ahuza - ‫" אחעזד‬posjed, imovina, imanje, vila"

rijenom prema onome što smo do sada vidjeli?

raba koju je opisao Ben Yehuda - nisam siguran zašto nisu upotrijebili biblijski "ahuz m ..." ,

‫ אחעז‬nego

"achuz l ...". Kako je vrijeme prolazi-

lo, pretpostavljam s obzirom da se

paraše, iz dijela Matot. Pronašli smo

globalna matematika sve više inte-

opis kako bi se ratni plijen trebao

grirala u izraelsku kulturu, ahuz se

podijeliti, i vojnici i civili uzeli su

počeo koristiti samostalno, sa znače-

po pola, a onda 1/500 plijena od

njem samo "postotak" - 1 od 100.

vojnika odlazi glavnom svećeniku, a

(Zanimljivo, Klein, čiji je rječnik sa-

1/50 dijela za civile ide levitima. Taj

stavljen 1960-ih ili 1970-ih, ne spo-

je porez opisan u Bamidbar 31,30

minje njegovu modernu uporabu,

- ִ ‫״ָאחז ״‬ ֻ ‫״א ָח‬ ֶ ‫״ת ַּקח‬ ִ ‫מִש ָה ֵאל‬ ְּ -‫״בנֵמ‬ ְּ ‫ע ַּמ ֲח ִצ‬ ‫ ַּד ֲח ִֹהמם״‬- ִ ‫ ַּד ָב ָקה״‬- ִ ‫ ָדָא ָ ם״‬- ִ ‫״‬,‫ַּד ֲח ִ ִשמם‬ ‫ ַּד ְּב ֵד ָ ד‬-‫״ ִ ָכל‬-‫ ַּדצֹא ״‬- ִ ‫ּו‬ A od polovice ostalih Izraelaca

uzet ćeš jedan dio plijena (ahuz)

postava" (neću ulaziti u poli-

od svakih pedeset ljudi, kao i

tičke konotacije razlike izme-

stoku, magarce i ovce - sve živo-

đu dva gore navedena)

tinje;

• ahizat einajim - ‫מנממם‬ ‫אחמז‬ "obmana, zabluda" (doslovno, "zatvaranje očiju", nedopuštanje gledatelju da vidi

‫ אחעז ל אד‬- "dio od 100". To je upo-

Riječ zapravo dolazi iz ovotjedne

• ma'ahaz - ‫" אחז‬uporište, is-

• beit ahiza - ‫" במ אחמזד‬ručka, drška" (imenica)

postotak je oblikovan kao ahuz l'mea

■

samo smisao koji je opisao Ben Yehuda.) Članak na Hebrejskoj Wikipediji za ahuz ističe da ahuz treba koristiti

samo za specifični broj (npr. ahuz ehad 1%, ‫אחעז ״אח‬, šeloša ahuzim 3% ‫)שלעשד ״אחעזמם‬. Ali ako netko želi općenito reći postotak, kao npr. "po-

Ista uporaba ahuza pojavljuje se u

stotak učenika koji su prošli test",

Divrej Hajamim I 24,6. Odavdje je

umjesto riječi ahuz trebao bi koristiti

riječ osmišljena u suvremenom he-

riječ šiur ‫שמ עה‬.

brejskom, očigledno od strane rabina i lingvista Zeeva Yavetza, kao

sakin

Već smo raspravljali o brojnim riječima koje imaju korijen

‫ס‬. Jedna

riječ koju moguće da nismo spome-

nuli u toj raspravi je sakin - ‫ס מ‬ "nož". Međutim, iako se ona na taj način piše u rabinskom hebrejskom, a srodna riječ u aramejskom glasi ‫ס מנא‬, u biblijskom hebrejskom se

ona piše sa sin, a ne sa samehom ‫ש מ‬. Pojavljuje se samo jednom, u

knjizi Izreka 23,2.

Klein ističe da ‫ ש מ‬proizlazi od osnove

Strana 8

‫ש‬, za koju on daje defini-

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik Ahuz,

sakin i hašmonaim

Encyclopedia

Britannica

"Asmoneusu,

ili

piše

o

Asamonaeusu

(prema Josephusu), pradjedu Matatjinom" b) Neki ime povezuju s lokacijama Hašmona ‫( חש ענד‬Bamidbar 33,29) ili Hešmon ‫( חש ע‬Jehošua 15,27).

Prema tim teorijama, obitelj je živjela u, ili u blizini, jednog od tih

mjesta prije nego li se preselila u Modiin. c) Jedna druga teorija povezuje ciju "naglasiti, prikovati" (i nije po-

neri piše da je Raši i Rambam upo-

Hašmonaim s hašman

vezano s homografskim korijenom

trebljavaju u muškom obliku). Bu-

što riječ hašman znači – pojavljuje se

‫ שכך‬koji ima značenje "pokriti, polo-

dući da riječ "zvuči" muški, nema

svega jednom, u Tehilim 68,32.

žiti preko"). Još dvije jedinstvene

razloga inzistirati da je ona ženskog

Neka se od tumačenja te riječi ne

biblijske riječi dolaze od ovog kori-

roda. Međutim, Google još uvijek

uklapaju s povezanošću s Hašmo-

jena: seh - ‫" ש‬trn" (pojavljuje se sa-

daje

14,800

naim – na primjer Ehrlich kaže da

mo u množini, sikim ‫ ש מם‬u Bamid-

rezultata za "sakin gedola" ‫ס מ ג עלד‬

ona može značiti konji ili kočije.

bar 33,55), i suka - ‫" ש ד‬bodlja" (u

naprema samo 2,040 rezultata za

Međutim, Septuaginta je prevodi

Jobu 40,31). S njima povezana je i

"sakin gadol" ‫ס מ ״ג על‬.

kao "ambasador" a drugi komentari

postbiblijska sika - ‫" סמ ד‬čavao, klin, broš".

Chaim Rabin, u svom članku ‫מלמם‬ ‫"( זהע‬Strane riječi") u Encyclopedia Mikrait, piše da sakin pripada grupi riječi koje su u hebrejski ušle iz azij-

podršku

rječnicima:

Hašmonaim

kao "prinčevi". Prema tome Hašmonaim se odnosi na status obitelji, a i

Raspravljali smo i o Makabim/

pisac Maoz Cura uzeo je da je tako -

Makabejcima – sada nas zanima

‫אזמ ״במ מ ״חש נמם‬. Ovakav pristup pri-

odakle vuče porijeklo ime‫חש ענאמם״‬

hvatili su Radak i Meiri, no Amos

Hašmonaim / Hašmonejci?

Chacham u Daat Mikra smatra ga

skih jezika koji nisu bili niti semit-

Postoji nekoliko teorija:

ski, niti indo-europski. On ne kaže

a) Prema Jewish Encyclopedia,

odakle je sakin došla, no ističe da u

Wellhausen to je bilo ime Matitya-

Hesychiusovom Lexiconu, nalazimo

huova (Matatjinog) djeda. U 1911

grčku riječ συκινη koja znači "mač".

‫חש‬. Nije jasno

vrlo nategnutim.

Iz ovog značenja, riječ hašman razvila se u značenje "važne osobe", i naposljetku

postala

prijevod

za

katoličkog "kardinala". ■

Međutim, bez ikakvih dodatnih podataka, i u svjetlu uvjerljive etimologije koju Klein (a i drugi) donosi, nisam baš sklon prihvatiti tu teoriju.

Mada drugi rječnici ističu da je sakin imenica ženskog roda, i Avineri (Yad Halashon, 420) i Sivan (Better Hebrew Usage, 232) naglašavaju da u talmudskom hebrejskom nalazimo da se pojavljuje i u muškom i u ženskom rodu (a AviGodina 15 9 Broj 43 Strana

Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Držanje svoje riječi Ovotjedna parša započinje nabrajanjem zakona o zavjetima i zakle-

meljeno na savezu između naroda i B-ga. Pravila zakona nisu trebala

društvo koje nije utemeljeno na moći, niti na osobnom interesu, već na

tvama. Što to radi ovdje, pred kraj knjige Brojeva, dok se Izraelci pri-

biti osigurana primjenom sile, već na način da ljudi cijene svoje moral-

slobodnom voljom prihvaćenoj moralnoj obvezi. Tora je pripovijest o

bližavaju destinaciji svog putovanja – Obećanoj zemlji?

no predanje, svoju dobrovoljnu odluku pred B-gom da će činiti ono što

tome kako su Izraelci došli do te jedinstvene i radikalne ideje: politi-

je On zapovijedio.

ke saveza.

Zavjeti i zakletve su obveze stvorene riječima. To su obećanja o tome

Društvo saveza je društvo u kojem

Ironično, jedan od najvećih kritiča-

da će se nešto učiniti ili da će se suzdržati od nečega. Zavjet, neder, ut-

su riječi svete, neponištive. To je princip koji je u srcu judaizma kao

ra judaizma, Friedrich Nietzsche, imao je spoznaju da je kapacitet da

ječe na status objekta. Mogu se za-

temelj kolektivne slobode, konsti-

se obavežemo svojim riječima osno-

vjetovati da neću jesti nešto. To nešto je sada, za mene, zabranjena hra-

tucije slobode.

va morala i ljudske slobode. To je izrekao u svojoj knjizi, O podrijetlu

na. Zakletva, ševua, utječe na osobu, a ne na objekt. Ono što je sada za-

Slobodno društvo ovisi o povjerenju.

branjeno nije hrana, već čin jedenja hrane. Oba čina obavezuju: to je primarno značenje riječi isar.

Povjerenje ovisi o držanju naše riječi.

Tolika je svetost takvih prisega da postoje zahtjevna pravila koja treba ispuniti ako ih se želi poništiti. Ne

To zahtijeva objašnjenje. Svako društvo treba zakone. Bez toga, ono

možeš to učiniti sam: parša postavlja neka od temeljnih pravila, koja su

se urušava prema anarhiji. Postoje tri razloga zašto su ljudi poslušni

dopunjena usmenom tradicijom. Judaizam toliko ozbiljno tretira ver-

zakonima. Prvi je to što će biti kažnjeni ako ne budu poslušni. To je

balne prisege da jedan čin njihova

društvo utemeljeno na moći. Drugi

poništenja, Kol Nidre, započinje na najsvetiji dan u godini, Jom Kipur.

je to što imaju koristi od toga. To je društvo utemeljeno na osobnom

Površni razlog zbog kojeg se

interesu.

zakoni o zavjetima ovdje pojavljuju

Obje vrste imaju nedostatke. Moć

jest to što se prethodni odjeljak Tore bavio zajedničkim žrtvama. Poje-

dovodi do korupcije. Isto to ponekad čini i potraga za osobnim inte-

dinci su također donosili žrtve, ponekad zato što su bili obvezni to

resom. Kad je moć potkupljena, dolazi do gubitka slobode. Kada pre-

učiniti, a u drugim slučajevima stoga što su dobrovoljno izabrali to

vlada osobni interes, dolazi do gubitka društvene kohezije. Kada ljudi

učiniti. Zato postoje zakoni o dobrovoljnim prisegama.

brinu o sebi, ali ne i o drugima, uspješni napreduju, dok ostali pate.

Ali za to postoji i dublji razlog.

Izraelci su se približavali zemlji. Na

Pravda i suosjećanje predaju mjesto pohlepi i izrabljivanju.

njima je bilo da izgrade društvo različito od bilo kojeg drugog. To je

Tora postavlja treći način, u kojem su ljudi poslušni zakonu jer su to

trebalo biti slobodno društvo ute-

dobrovoljno odlučili činiti. To je

Strana 10

morala:

■

Upariti životinju s povlasticom da daje obećanje – nije li upravo to paradoksalni zadatak koji je priroda postavila sebi u vezi ljudske vrste? Nije li to pravi problem ljudske vrste?

Homo sapiens se razlikuje od ostalih stvorenja zbog upotrebe jezika.

To je dobro poznato. Međutim, ono što je Nietzsche vidio, jest da se jezik može koristiti na mnogo različitih načina. Mi ga koristimo kako bismo opisali, komunicirali, kategorizirali i objasnili. Jezik je u tom smislu vrsta slike stvarnosti, prijevod onoga što jest u niz znakova, simbola i slika.

No, jezik možemo također koristiti i na drugi način – ne kako bismo opisali nešto što postoji, već kako bismo obvezali sebe na neku vrstu ponašanja u budućnosti.

Tako na primjer, kada mladoženja kaže svojoj mladoj pod hupom, "Ovime si zaručena za mene…" on ne opisuje brak. On ulazi u brak. On preuzima na sebe niz obveza prema ženi koju je odabrao da bude njegova supruga.

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Držanje

svoje riječi znači smatrati riječi svetima, zavjete i zakletve neponištivima. Jedino pod vrlo posebnim i precizno formuliranim okolnostima čovjek može biti oslobođen svojih prisega. Zato su se Izraelci, dok su se približavali svetoj zemlji u kojoj su trebali stvoriti slobodno društvo, morali podsjetiti svete naravi zavjeta i zakletvi.

Kušnja da prekršimo svoju riječ kada je to na našu korist ponekad nas može nadvladati. Zato je vjera u

Kada obvezujemo sebe svojim riječima, mi koristimo jezik ne kako

riječi stvaraju jer su riječi svete: to znači, one obvezuju. Kada riječi

bismo opisali, već kako bismo stvorili – stvorili budućnost reda iz ka-

obvezuju, one proizvode povjerenje. Povjerenje je za društvo ono

osa ljudskih instinkata i želja. Ono

što je predvidljivost za prirodu: te-

što ljude čini jedinstvenima nije samo korištenje jezika. I druga stvore-

melj reda u suprotnosti sa kaosom.

nas to zvuči čudno, otac tolerancije i liberalizma, John Locke (Engleska,

Društvene institucije u slobodnom društvu ovise o povjerenju, a povje-

17.st.) smatrao je da se građanstvo ne smije dati ateistima, koji ne vje-

renje znači da držimo svoju riječ.

ruju u B-ga, jer se njima ne može

Činimo ono što kažemo da ćemo učiniti. Ako učinimo zavjet, zakle-

vjerovati da drže do svoje riječi.

nja koriste oblike jezika. Dupini to čine. Tako i primati. Čak i pčele imaju kompleksne plesove kojima prenose informacije drugim pčelama.

Ono što je jedinstveno nama ljudima jest to što koristimo jezik da bismo se obvezali na svoje buduće ponašanje te kako bismo mogli stvoriti veze zajedništva i povjerenja s drugim ljudskim bićima. Jedna takva veza je obećanje. Druga je brak.

Treća – jedinstvena za judaizam –

tvu, obećanje, verbalnu prisegu, tada time obavezujemo sebe. To znači da ćemo zaista ispuniti svoje obećanje osim ako utvrdimo da smo, zbog okolnosti koje u tom vremenu nismo mogli predvidjeti, nesposobni to učiniti.

Ako se povjerenje slomi, slamaju

jest društvo saveza, niz uzajamnih obvezujućih obećanja između ži-

se društveni odnosi, a tada društvo ovisi o ustanovama koje provode

dovskog naroda i B-ga.

zakon ili nekom drugom obliku upotrebe sile. Kada se sila koristi

Kada na takav način koristimo jezik, ne kako bismo opisali nešto već postojeće, već kako bismo stvorili nešto što prije nije postojalo, on nas povezuje s B-gom. B-g koristi riječi kako bi svijet doveo u postojanje: "I reče B-g… i bilo je." Mi koristimo riječi kako bismo društveni svijet doveli u postojanje.

Ono što nam Tora govori jest da Godina 15 11Broj 43 Strana

naširoko, društvo više nije slobo-

B-ga – B-ga koji nadgleda sve što mi mislimo, govorimo i činimo, i koji nas drži odgovornima za naše prisege – toliko temeljna. Iako nama da-

Tako, pojavljivanje zakona o zavjetima i zakletvama na kraju knjige Bamidbar, dok su se Izraelci približavali svetoj zemlji, nije slučajno, i pouka je i danas relevantna. Slobodno društvo ovisi o povjerenju. Povjerenje ovisi o držanju naše riječi.

Tako ljudi imitiraju B-ga koristeći jezik za stvaranje.

Riječi stvaraju moralne obveze, a moralne obveze, ako se prema nji-

ma vlada odgovorno i vjerno, stvaraju mogućnost slobodnog društva.

dno. Jedini način na koji ljudi mogu uspostaviti kolaborativne i koopera-

Tako – uvijek učinite ono što ste rekli da ćete učiniti. Ako propusti-

tivne odnose bez primjene sile jest pomoću verbalnih prisega kojih se

mo držati svoju riječ, na kraju ćemo izgubiti svoju slobodu.

drže oni koji ih daju.

Za slobodu je potrebno povjerenje; za povjerenje su potrebni ljudi koji drže svoju riječ; a držati svoju riječ

Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar

Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Teške odluke Uzduž i poprijeko čitave Tore čini se sasvim jasnim da Židovski narod treba zadržati sustav razdvojenih plemena sa zasebnim vođama. Na prvi pogled djeluje kao da će ovaj sustav odvojenih plemena uvijek biti jamac snažnog elementa nejedinstva unutar Židovskog naroda.

Ne bi li bilo bolje odbaciti izvorni plemenski sustav doma Jakovljevog i umjesto toga izgraditi jednu jedinstveniju zajednicu?

i njegovih vođa. Tori navodi konkretna imena pojedinih vođa plemena i zasebno jednog od drugoga broji stanovništvo svakog plemena.

Iako se komentatori Tore rijetko izravno bave ovim pitanjem, ono stoji u pozadini većine njhovih zapažanja i stajališta o židovskoj priči biblijskih vremena.

odgojena u istoj kući i koja su rezultat istog genetskog ustrojstva, značajno međusobno razlikuju po temperamentu, ponašanju i nazorima. Te razlike često predstavljaju problem u obitelji i društvu. Ipak, Tora je voljna pozabaviti se tim problemima, umjesto da provodi strogi konformizam nad židovskim svijetom.

Mi se neprestano suočavamo s

Isto tako, kada su se Židovi naselili i nastanili u zemlji Izrael u vrijeme Jošue, ona je bila razdijeljena na plemenske oblasti, u skladu s pravilima Tore. Sljedećih nekoliko stoljeća, kao što nam bilježi sama Biblija u knjizi Sudaca, nejedinstvo, ako ne i kaos, vladalo je u Židovskoj zajednici. Svako je pleme na sebe gledalo kao na zaseban i različit entitet s minimumom odgovornost ili veze prema široj Židovskoj zajednici.

odluke bez da smo, u stvari,

Sila ujedinjenja u judaizmu i Židovskom društvu je sama Tora.

Svaki Židov ima u njoj udio i ima obvezu da poštuje, izučava, pridržava se i živi u skladu s njenim ■ vrijednostima. Ali to jedinstvo, kao što je vidljivo već i iz letimičnog promatranja Židovskog svijeta današnjice, a zapravo i čitave prošlosti židovske povijesti, nikada ne zagovara međusobno usklađeno, konformističko, društvo.

Na kraju će se pojaviti i žalosna činjenica da su plemena u određenim fazama biblijske povijesti, čak i međusobno podizala građanske ratove. Tora je očito bila svjesna ove opasnosti, no i dalje je naglašavala plemensku narav Židovskog naroda

Strana 12

time da moramo donositi teške u mogućnosti odrediti kakav će biti krajnji ishod naših odluka i izbora Čini mi se da Tora ovdje naglašava važnu, ali često nezamjećenu razliku između jedinstva i usklađenosti. Svako od plemena, a zasigurno svaki od vođa tih plemena, donosi nešto različito i drugačije na društvenu trpezu. Talmud nas uči da jednako kako se fizička obilježja ljudskih bića međusobno razlikuju, tako se razlikuju i njihova mišljenja, misaoni procesi i svjetonazori.

Usklađenost, konformizam, među ljudima protivi se našoj naravi.

Zbog toga se često djeca koja su

Diktatori i tirani od pamtivijeka su pokušavali nametnuti konformizam svojim podređenima i građanstvu.

Na kraju svi takvi pokušaji propadaju jednostavno zato što su u suprotnosti s ljudskom prirodom.

Zadatak starog i modernog Izraela i Židovskog naroda u cjelini, je da stvore jedinstvo duha i predanosti koje predstavlja Tora, bez da padnu

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Teške odluke

u zamku tiranskog konformizma.

sada biti poveden. Problem s teškim izborima koje smo uvijek prisiljeni u životu donositi je da nikada nismo u potpunosti sigurni da je izbor koji smo donijeli uistinu ispravan u smislu našeg nasljeđa i poslanja.

Život se sastoji od konstantnog niza teških odluka koje je čovjek prisiljen donositi – to vrijedi jednako za narode, kao i za pojedince.

I većina problema u životu uzrokovani su činjenicom da te odluke gotovo nikada nisu situacija u kojoj su svi na dobitku, već su to odluke u kojima su obje opcije loše. Talmud nam skrušeno savjetuje da kada smo prisiljeni donijeti takve odluke izaberemo manje lošu alternativu.

To je stoga što mnoga od pitanja o kojima smo prisiljeni donijeti odluku i između kojih napraviti izbor zapravo nemaju trajno rješenje ili u sebi ugrađene ispravne odgovore. U stvari mi se uvijek susrećemo sa situacijama u kojima, bez obzira kakav bio naš izbor, svaki puta postoje sumnje i nezadovoljstva koje ih prate.

Povjesničari, akademici, političari i novinski kolumnisti, koji su uvijek blagoslovljeni savršenim vremenskim odmakom, mogu nam ukazati na naše prijašnje pogreške u prosudbi i pogrešnu politiku. Međutim, u trenutku kada je te odluke trebalo donijeti, u nedostatku proročkog dara, nitko nije sa sigurnošću mogao potvrditi da je zapravo donesen pravi izbor. Prema tome, Talmud nam je opet dao perspektivu na to, iako ne baš utješnu, ustvrdivši: "Sudac može donijeti odluku jedino na temelju činjenica kojma su njegove oči posvjedočile i vidjele."

Savršene, nepogrešivo i potpuno točne odluke i izbori, nažalost, nisu na raspolaganju smrtnim ljudima. Život je svima nama vrlo zapetljan.

Mi se neprestano suočavamo s time da moramo donositi teške odluke bez da smo u stvari u mogućnosti

odrediti kakav će biti krajnji ishod naših odluka i izbora.

Talmud nam govori da kada je veliki rabin i vođa Izraela, Johanan ben Zakai, osjetio da se približava smrt, zabrinuo se i zaplakao. Njegovi učenici koji su bili okupljeni oko njegovog kreveta pokušali su ga utješiti ističući njegovu veliku zaslugu kao vođe Izraela tijekom strašnog perioda uništenja Drugog Hrama. On je pak odvratio: "Ne znam kojim putem će me povesti – putem prema vječnom životu ili ne." Johanan ben Zakai donio je jednu od najsudbonosnijih odluka u židovskoj povijesti kada mu je rimski general, i budući car Vespazijan dao da iznese želje koje će general ispuniti.

Veliki i sveti rabin Johanan izabrao je očuvanje i zaštitu akademije Tore koja se nalazila u gradu Javneu. Ovaj izbor, kako se pokazalo tijekom tisućljeća židovskog života, dokazao se kao mudar i konačan spas židovskog naroda. Međutim, rabin Johanan to nije mogao znati odmah nakon toga, pred samu svoju smrt. On je uvijek bio u nedoumici, ne znajući kojim putem će

Svijet općenito, a posebice Židovski narod, sada su suočeni s time da moraju donijeti niz teških odluka.

Američki izbori, previranja na Bliskom istoku, porast antisemitizma i protu-izraelska stanovišta i postupci, budućnosti ovdje, ako ih uopće bude, diplomatskih napora u vezi Palestinaca, reakcija tradicionalnog židovstva u svim njegovim različitim frakcijama i more promjena u vrijednostima i načinu života koje nas sada zahvaća - sve to i mnoga druga pitanja stavljaju nas pred vrlo teške odluke.

Dakako, svima nama je jasno da izbori u osnovi nisu situacije u kojima su svi na dobitku. Zbog toga, svakako moramo tiho i oprezno pokušati izabrati politiku i ljude koji će najmanje naštetiti nama i našoj stvari. Budući da je priroda Židovskog naroda da bude mesijanski i utopijski, nama se uvijek čini da smo u potrazi za krajnjim idealnim rješenjem i izborom. Zbog toga smo često razočarani kada nam ostaju samo pragmatični i osrednji rezultati.

Mi smo osuđeni da moramo nastaviti živjeti s našim dvojbenim odlukama i nekako shvatiti da je to najbolje što možemo učiniti u trenutnim okolnostima i s našim ograničenim znanjem. Trebamo biti oprezni prema onima koji obećavaju jednostavna rješenja i savršenu politiku. Budućnost će jedino jamčiti da će biti teških odluka u našim životima. Šabat šalom ■

Godina 15 13Broj 43 Strana

Strana 13

Rabbi Dovid Goldwasser:

Obnova

"Odluči Hašem razrušiti zidine kćeri

gu. Razlog je taj da se osigura da ne

tio Hram sve dok nije izmjerio i

cionske. Potegne On uže i ne povuče

bude propusta u zamjeni rastavlje-

započeo izgradnju novog Hrama.

ruku Svoju od uništenja. Učini On

nog zdanja, odnosno da se spriječi

Prije nego što je prvi Bais HaMikdaš

uistinu da bedem i zidine oplakuju;

prekidanje bogoslužja jer u među-

uništen, na Nebesima su već bile u

zajedno su se urušili" (Eiha 2,8).

vremenu neće biti mjesta za okup-

tijeku pripreme za drugi Bais HaMi-

ljanje vjernika.

kdaš. Isto tako, prije uništenja dru-

Citiranjem

ovog

pasuka

Imrei

gog Bais HaMikdaša, Hašem je već

Emes daje vrlo zanimljivo zapaža-

Imrei Emes ističe da nam Medraš

nje. On napominje da, iako prorok

govori kako sȃm HaKadoš Baruh

Jirmijahu

uništenje

Hu ispunjava sve zapovijedi u Tori.

Hrama, on koristi izraz kojeg se

Ako je halaha da je zabranjeno ru-

To je ono što Jirmijahu ovdje go-

koristi u izgradnji, odnosno: "On

šenje bogomolja dok druga nije

vori: U vrijeme kada je Hašem od-

potegne uže," kao što koristi u Je-

izgrađena, HaKadoš Baruh Hu se

lučio uništiti Hram, već je uzimao

šaja (44,13): "Drvodjelja potegne uže i

treba ponašati u skladu s time. Pa

mjeru za materijale koji će biti po-

označi drvo ... ", čime se opisuje

kako onda Bais HaMikdaš može biti

trebni za sljedeći Hram. Tek tada je ■

mjerenje drva i kamena za gradnju.

uništen prije nego se drugi izgradi

nastavio s uništavanjem Hrama.

predskazuje

Talmud uči (Bava Basara 3b) da

na njegovom mjestu?

postavio temelje za treći Bais Ha-

Mikdaš.

Rav Meir Šapiro iz Lublina dodaje

bogomolju ne bi trebalo srušiti prije

Moramo zaključiti, kaže Imrei

da Talmud (Bava Basra 3b) navodi

nego što se umjesto nje izgradi dru-

Emes, da u stvari Hašem nije uniš-

da se prema zakonu takvi zahtjevi

Strana 14

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Obnova

ne odnose se na vladara, jer kralj ne

blago, na skrovita mjesta po cijeloj

krši svoju riječ. Ako vladar želi

kući. Samo manji broj pojedinaca je

uništiti bogomolju, on to može

bio upoznat s tim planom. Rekao je

učiniti čak i ako druga nije podig-

samo prisnim osobama da osiguraju

nuta umjesto nje jer nas ne brine da

da sin ne sazna za ta skrivena blaga.

neće održati obećanje koje je dao.

Čovjek je vjerovao da će na kraju

Ako je tako, tvrdi rabin Meir Šapiro, onda svakako nema sumnje da će HaKadoš Baruh Hu, kralj

svijeta, obnoviti sveti Hram.

Međutim, prorok tvrdi da je Hašem uvijek prilagođava svoje ponašanje tako da ga uskladi s našim razumijevanjem. Dakle, on nije pokrenuo razaranje svetog Hrama, a da nije izradio nacrt za novu građevinu.

Koho M'Jaakov nam govori da Hašem i anđeli na Nebesima neprestano oplakuju uništenje Bais Ha-

Mikdaša i progonstvo židovskog naroda. On citira pasuk u Jirmijahu (13,17): "Duša će moja plakati u njezinim skrovitim odajama zbog tvoje oholosti," a Talmud navodi (Hagiga 5b) da i anđeli mira plaču.

Zašto je njihova tuga tako velika, čak i veća od naše?

Jedan jako bogat čovjek imao je

doći vrijeme kad sinu neće ništa ostati, pa će po cijeloj kući tragati za nekim dragocjenostima. Možda će tada početi cijeniti važnost novca i neće ga proigrati.

Sve je bilo dobro, dok jedne noći nije buknuo požar i progutao kuću do temelja. Odjednom, sve je nestalo. Svi svjedoci tog strašnog razanamještaja, imetka. No, oni koji su znali što je drugo bilo izgubljeno u tom razornom požaru, plakali su najviše.

Tako i mi tugujemo zbog uništenja Bais HaMikdaša na različitim razinama. Narodi svijeta "vrte glavom ... može li to biti grad koji je nazivan savršenim u ljepoti ..." (Eiha 2,15). Židovski narod na to uzvikuje: "Gledaj i vidi, ima li bola kao što je bol koji me zadesio ...", jer oni mogu bolje procijeniti razmjere svog gubitka.

sina koji je bio razuzdani rasipnik i

Međutim, Hašem doživljava naj-

družio se s grupom delinkvenata.

dublju bol zbog pada Svetog Hrama

Znajući da će bogatstvo na kraju

i nakon toga i progonstva svog lju-

naslijediti sin, otac je bio zabrinut i

bljenog naroda. Jer Hašem je jedini

tražio načine kako bi zaštitio imo-

koji zna za neizmjerne blagoslove

vinu.

kojima će obdariti židovski narod

Otac je unajmio radnike da za sina

na kraju dana, kao što kaže (Ješaja

izgrade prekrasnu kuću. Bila je

64,3): "Ljudi nikada nisu čuli ... niti su

potpuno namještena i puna pogod-

ikad vidjeli boga - osim tebe - koji čini

nosti i raskoši. Otac je zatim po-

za one koji vjeruju u Njega."■

hranio svoju najvredniju imovinu, uključujući zlato, srebro, nakit i

Godina 15 15Broj 43 Strana

■

ranja pustili su suzu, zbog zgrade,

Prevela Dolores Bettini

■ ■

Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Zašto ovoga puta nije toliko boljelo Matot uključuje zakone o davanju

nas ljude, korištenje naše slobodne

i poništavanju zavjeta i zahtjev Ru-

volje ne samo da donosi zadovolj-

benovog i Gadovog plemena za nji-

stvo, već donosi duboko zadovolj-

hov dio zemlje na istočnoj strani

stvo. Zapravo, B-g nas je stvorio na

Jordana. Maasej uključuje komple-

takav način da je jedina stvar koja

tnu listu putovanja pustinjom, B-žje

nas zapravo ispunja zadovoljstvom

upute za podjelu zemlje nacionaln-

u ovom svijetu biranje.

im sistemom ždrijeba. B-g postavlja

Uspjeh u našim vanjskim ciljevi-

granice zemlje Izrael. Postavljeno

ma donosi nam privremen i povr-

je novo vodstvo. Dani su zakoni o

šan osjećaj postignuća. Ali to ne tra-

ubojstvu.

je. Trajan osjećaj dobra utemeljen je

Prošle godine Engleska je ispala u

na trudu koji u nešto ulažemo. Ko-

polufinalu Svjetskog nogometnog

liko ulažemo, koliko se trudimo, ko-

prvenstva, no, nakon godina i godina konstantnog razočaranja, ovog

liko izazova prevladavamo? ■To je ono što donosi zadovoljstvo. Tko se

puta nije toliko boljelo. Imao sam

osjeća zadovoljniji? Čovjek kojeg je

neka razmišljanja o tome zašto je to bilo tako.

Proteklih godina, fanovi Engleske imali su jedno od dva iskustva na važnim natjecanjima. Ili je vrlo obećavajuća ekipa podbacila, ili su igrali vrlo dobro, pa ispali na penale.

U svakom slučaju, bilo je to duboko nezadovoljstvo.

Međutim, ove godine osjećaj je bio drugačiji. Imali smo dobru, ali ne i sjajnu ekipu. Ali oni su dali svoje srce i dušu u natjecanje, pobijedili na penale po prvi puta u povijesti engleskog svjetskog kupa, i tada

dar – sama svrha našeg postojanja na ovom svijetu. Mi moramo birati svoj vlastiti put u životu.

Na prijašnjim natjecanjima, postojao je osjećaj da ekipa Engleske nije dovoljno marila ili nije uložila dovoljno truda. A ne biranje donosi nezadovoljstvo, dok biranje donosi

Pored principa o postojanju B-ga, najtemeljniji židovski princip je – princip slobodne volje

đer uzrokuje nezadovoljstvo jer u

nim židovskim principom – osim

tome nema donošenja izbora. To je

postojanja B-ga, najtemeljnijim ži-

većinom stvar sreće, pogađanja sa

dovskim principom – principom

golmanove strane.

Prošle godine, ekipa Engleske bila je daleko od najbolje. Ali oni su izabrali, uložili ogroman trud i kao rezultat toga došli daleko u natjecanju. Kad prođe početno razočaranje porazom, oni će gledati unazad sa osjećajem postignuća i zadovoljstva.

Jer kada prihvatimo dar izbora nema ničeg, ali baš ničeg, što nama ljudima daje pruža zadovoljstva. Šabat šalom ■

Ali kada u nešto uložiš sve od

Židovsko razumijevanje jest da su

sebe i ne uspiješ, imaš zadovoljstvo

ljudska bića obdarena sposobnošću

zato što si pokušao, zato što si upo-

da biraju. To je, do sada, naš najveći

trijebio svoju slobodnu volju. A za

Strana 16

maše iz helikoptera na vrhu?

zadovoljstvo. Pucanje penala tako-

Mislim da to ima veze sa temelj-

slobodne volje.

vrhunca Everesta – ili onaj koji mu

Prevela Anja Grabar

jednostavno izgubili od bolje ekipe.

To ne zvuči toliko loše, zar ne?

mećava zaustavila 100 metara prije

Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Program strogih iskrenosti Tora kaže, ako netko učini zavjet: "On neće obeščastiti svoju riječ - što god da je izašlo iz njegovih usta on će učiniti."

Tora stavlja snažan naglasak na istinitost. Prekršiti i jednu riječ "obeščašćenje" je riječi. Životinje, vjerojatno, međusobno komuniciraju, ali one nemaju sofisticirani jezik koji posjeduje čovjek.

Govor je sveti dar, a laganje je obeščašćenje.

Ovisnost i laganje su nerazdvojni.

Ovisnik gubi sveukupno povjerenje, a sve dok čovjek ponovno ne stekne povjerenje, ne mogu postojati smisleni odnosi.

Posvemašnja predanost istinitosti ugaoni je kamen oporavka.

Prihvati istinu, ma tko je govorio (Rambam, Uvod u Avot 19) Neki krajnje izbirljivi ljudi prihvatiti će savjet ili poduku samo od priznatih autoriteta, jer smatraju da je prihvaćanje bilo čega od nekoga tko im nije ravan ponižavajući udarac za njihov ego.

Među mojim kolegama liječnicima, promatrao sam taj fenomen kad pacijenti zatraže da se konzultiraju.

Onim liječnicima koji posjeduju samopoštovanje i znaju da su kompetentni nije problem prihvatiti konzultaciju, međutim oni koji imaju manje samopouzdanja taj zahtjev mogu protumačiti kao neizravnu aluziju da nisu dovoljno dobri. Takav zahtjev ih može uvrijediti, te ako se stvarno i slože s njime, kao konzultanta će prihvatiti jedino šefa katedre medicinskog fakulteta ili neku drugu osobu s renomeom.

Svaki drugi konzultant izravni je napad na njihov ego, dopuštenje da Godina 15 17Broj 43 Strana

"on možda zna više od mene."

Liječnici nisu jedini koji nose ovu krivnju; stručnjaci i zanatlije svih vrsta jednako tako mogu pokazati manjak samopouzdanja iskazivanjem intelektualnog snobizma.

Talmud kaže da istinski mudri ljudi mogu učiti od svake osobe, čak i od ljudi koji su daleko ispod njih.

Ograničavati sebe na učenje samo od vanrednih stručnjaka ne samo da je uzaludno, nego i uvelike limitira naše obrazovanje. Skromnost je neophodna kod učenja, a istinu trebamo prihvatiti zbog toga što je istina, bez obzira tko je govorio.

Odlazak "prema" cilju.

(Pnz, 33,1.2)

.

Brojni komentari nastoje objasniti promjenu u izrazu i očito obrnuti redoslijed riječi: "Mojsije zapisa njihove odlaske prema njihovim putovanjima...a ovo su njihova putovanja prema njihovim odlascima."

R. Samson Raphael Hirsch kaže da kada god je B-g naložio Izraelcima da raspreme tabor, svrha je uvijek bila da dosegnu novi cilj. Svako putovanje bilo je napredovanje prema cilju. Ali ljudima je to bilo obrnuto. Oni su uglavnom bili nezadovoljni gdje god da su boravili. Oni su samo željeli otići. Nije bilo bitno kuda dalje idu. Stoga, za B-ga je to bilo "njihovi odlasci prema njihovim putovanjima," dok su za Izraelce to bila njihova "putovanja prema njihovim odlascima."

Magid iz Dubnowa prosvjetljuje nas jednom usporedbom.

Neki je mladić doživljavao puno zlostavljanja od svoje maćehe, i željno je iščekivao dan kada će moći otići i napustiti dom. Kada je dorastao, otac

mu je organizirao šiduh (vjenčanje) s dragom mladom ženom iz dobre obitelji iz drugog grada. Kao što je tada bio običaj, mladić se nije susreo sa svojom budućom suprugom prije vjenčanja.

Dok su putovali na vjenčanje, mladić je stalno napominjao koliko su daleko otišli od doma. Otac je, s druge strane, stalno govorio koliko su bliže svom odredištu.

Mladić, kaže Magid, nije znao što ga čeka, pa ■je bio zadovoljniji udaljenošću između sebe i maćehe koja ga je zlostavljala. S druge strane, otac, koji je upoznao mladu ženu i njezinu obitelj, znao je da će ga oni primiti srdačno i s ljubavlju.

Tako je bilo i s Izraelcima, veli Magid. Oni nisu poznavali pojam keduše (svetosti) Obećane zemlje. Jedino što ih je veselilo bilo je da su se udaljili od okrutnog ropstva u Egiptu, stoga je za njih naglasak bio na njihovim "putovanjima prema njihovim odlascima." Iz B-žje perspektive, međutim, cilj ulaska u Obećanu zemlju bio je primarni, i stoga "njihovi odlasci prema njihovim putovanjima."

Kada s nečime nismo zadovoljni, možemo pokušati "geografsku terapiju", bez da ozbiljno razmislimo zašto bi stvari trebale biti drugačije na novom odredištu. Ako se naši problemi nalaze u nama, mi ih nosimo sa sobom gdje god otišli.

Puno je bolje razmotriti moguće prednosti nove lokacije i vidjeti postoji li zaista valjan razlog zašto bi promjena trebala olakšati naše probleme.■ Strana 17

Rabbi Shlomo Carlebach:

Olam Haba Baal Šem Tova Midraš kaže da se David HaMeleh, sveti kralj David budio svake noći u ponoć. Podigao bi pogled Nebu i molio: "B-že na Nebu, ja imam samo jednu molbu – da čujem iskrenu molitvu koja dolazi iz srca…duše tvog svetog naroda, Am Jisraela (naroda Izraela)."

Zbog toga bi Ribono Šel Olam (Gospodar svijeta) odveo kralja Davida do vrlo visokog mjesta, gdje je mogao čuti sav plač Židovskog naroda i svih na ovom svijetu. David HaMeleh bi stajao tamo, slušajući sve te molitve, sve te vapaje, i tada je pisao riječi Tehilima, Knjige psalma.

Znate, većina ljudi misli da je cadik, sveta osoba onaj koji pažljivo vrši sve micvos ("zapovijedi"). Ali ako on ne čuje vapaj drugih ljudi, možda je najveći dio njega svet, ali njegove uši? One definitivno nisu…

Istina je da je veličina Židovskog narod "Š'ma Jisraael – Čuj, Izraele." Najdublja svetost nas Yidden (Židova) je da možemo čuti da netko plače, iako je jako daleko…

Znate, kada putujemo, svoj automobil vozimo (ili kao u dobra stara vremena, usmjeravamo svoje konje) prema nekom mjestu na koje želimo doći. Ali kod svetog Baal Šem Tova situacija je bila potpuno drugačija. Njegov kočijaš Alexi sjedio bi leđima okrenut konjima, gledajući svetog Baal Šema - a konji bi, automatski, kao da njima upravlja Nebeska sila – odveli REBEA DO MJESTA NA KOJEM JE TREBAO BITI. Tako hasidim (hasidi) često nisu imali pojma kuda idu. A ponekad niti sam sveti Baal Šem Tov nije znao kuda ide…čak nije bio siguran ni zbog koje je svete svrhe bio poslan na tu određenu destinaciju.

Jednog četvrtka poslijepodne, sveti Baal Šem Tov je rekao svojim učenicima, "Dovedite kočiju…Odlazimo odavde za Šabos."

Hasidim su znali da im je bolje da ne postavljaju pitanja. Upregnuli su konje, popeli se na kočiju s Rebeom i krenuli, a Alexi je kao i obično gledao prema svetom Baal Šemu. Putovali su cijelu noć, a rano u petak Strana 18

ujutro konji su počeli usporavati.

Hasidim su pred sobom ugledali lijepu palaču i pomislili da je to mjesto na koje idu. No, konji su prošli pored palače i zaustavili se nedaleko nje, ispred jedne razrušene kolibe.

Hasidim su gledali Bešta, čekajući upute. Ali, činilo se da je Rebe nesiguran, čak neodlučan, kao da nije znao što da učini. Iznenada su se otvorila vrata kolibe i iz nje se išuljao ogroman čovjek koji je djelovao divlje. Njegova je odjeća bila prljava, njegova kosa divlja i raščupana.

A izgled njegova lica! Hasidim su se povukli u strahu. Bili su sigurni da je čovjek gangster ili lopov, možda čak i ubojica. Zastrašujući stranac je divovskim koracima došao skroz do kočije i bezobraznim glasom upitao, "Što radite ovdje?!"

Baal Šem je, gotovo bojažljivo, odgovorio. "Molim vas gospodine, da li bismo eventualno mogli ostati kod vas za Šabos?"

"Ni slučajno, prijatelju!" veliki Yiddele (Židov) je gotovo vikao.

"Znam ja sve o takvima kao što ste vi. Vaša molitva traje satima, onda sati za Kiduš. Dok vi sjednete da večerate, već je tri sata ujutro. Meni treba pet minuta da molim, još jedna minuta da kažem Kiduš. Onda brzo pojedem obrok i sručim se u krevet. Ludi ste ako mislite da ću gubiti svoje vrijeme čekajući na vas."

"Molim vas gospodine. Nemamo gdje drugdje otići. Obećavam vam da vas nećemo gnjaviti…"

"Pa,…" čovjek je razmišljao jednu minutu, i onda se činilo da je donio odluku. "U redu, ovako ćemo. Dozvolit ću vam da ostanete, ali samo pod jednim uvjetom.

Morate sve raditi točno onako kako ja radim ili ću vas izbaciti, makar to bilo i usred noći. I jednu stvar morate znati odmah na početku. Ja mamash (stvarno) ne volim ljude poput vas!" Odjednom je čovjek počeo vrijeđati Baal Šem Tova, vičući na njega, vrijeđajući ga riječima koji nije prikladno ponoviti.

I kroz sve ovo je Bešt, još uvijek izgledao zbunjen – samo je sjedio u kočiji bez da je rekao ijednu riječ.

Kada je gangster Yiddele prestao vikati i psovati odveo je Rebea i

njegove sljedbenike u kolibu. Hasidim su s gađenjem gledali oko sebe.

Mjesto je mamash bilo užasno prljavo. Prljavo suđe na stolu je izgledalo kao da nije bilo oprano tjedan dana. I tu su oni trebali provesti Sveti Šabos? Opet su pogledali svog Rebea, sigurni da će on prigovoriti, ili čak otići. Ali Baal Šem, rezigniranog izgleda, sjedio je tiho na prašnjavoj, potrganoj stolici.

Cijeli Šabos Sveti Bešt je bio mamash očajan. Jedva je mogao daven (moliti) – dok je on završio jedan blagoslov sa svojom uobičajenom koncentracijom, Yiddele je bio spreman da jede. On nije mogao napraviti svoj naročiti Kiduš, ili svojim učenicima reći nešto iz Tore. Nije mogao napraviti baš ništa da proslavi Šabat. Surovi Yid uglavnom je ignorirao i njegove sljedbenike, udostojavši se govoriti im samo da ih požuruje ili natovari s više zlostavljanja i psovki. A Baal Šem je prihvaćao sve to tiho, još uvijek ne govoreći ništa. Hasidim nisu mogli shvatiti zašto je njihov Rebe tako postupao.

Poslije Havdale (obreda koji označava kraj Šabata i praznika) gangster je nestao. Hasidim nisu mogli dočekati da odu od tamo, ali opet se činilo da je sveti Baal Šem zbunjen, kao da nije bio siguran zašto je došao, ili što sada treba napraviti.

Polagano je poveo svoje sljedbenike prema njihovoj kočiji kada su se iznenada otvorila vrata palače odmah do kolibe, i prema njima je krenula lijepa mlada žena. Hasidim su rekli da izgleda poput kraljice – ili kao jedna od naše četiri svete majke – sa svojim kraljevskim držanjem i savršeno spokojnim licem. I primijetili su da ju je Rebe neobično gledao. Žena je došla do Baal Šem Tova i rekla, "Sveti učitelju, pozivam vas da podijelite gozbu kralja Davida – četvrti obrok Šabosa – sa mojim mužem i samnom." I onda je njega i sve njegove učenike povela prema palači.

Unutra je bio stol postavljen s najfinijim posuđem i posvuda su gorjele male svijeće. Hasidim su bili oduševljeni ljepotom prizora, ali se činilo da sveti Baal Šem Tov nije mogao odvojiti oči od te žene.

Konačno je ona uhvatila njegov Divrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Olam

pogled i tiho rekla, "Sveti Rebe, Heilige ('Sveti') Baal Šem Tov, zar ne znate tko sam ja?"

A Bešt je odgovorio, "Mislio sam …da, to SI ti. Ti si Feigele, djevojčica bez roditelja koja je radila u našoj kuhinji prije mnogo godina. Nisi mogla imati više od devet godina u to vrijeme. A vidi te sada! Ne razumijem…"

Feigele ga je prekinula, a oči su joj se napunile suzama. Rekla je, "Sveti učitelju, ne mogu vam reći koliko mi znači to što ste me prepoznali.

Jer ja mamash vama tako puno dugujem. Ja sam bila tek siromašno dijete bez roditelja, potpuno sama na svijetu, dok me vi i vaša supruga niste uzeli u svoju kuću. Obadvoje ste bili tako dobri prema meni, tako dobro ste se brinuli o meni. I u pravu ste, ja sam pomagala vašoj svetoj Rebecin (Rebeovoj ženi) u kuhinji."

"Znate, bila sam tako sretna u vašoj kući. Ali onda se nešto dogodilo:" Jednog dana dok sam živjela s vama dobila sam uši u kosi. I Rebecin je trebala iščešljati uši i sva jajašca iz moje kose. Ne znam li je to ona radila pregrubo, ili sam ja možda bila vrlo osjetljiva. Ali to je mamash bilo tako bolno, da sam počela plakati, "Rebecin, molim vas prestanite. To me jako boli!"

A vaša je žena odgovorila, nimalo neljubazno, "Molim te, Feigele, budi mirna. Imaj malo strpljenja. Znaš da se to mora napraviti."

Haba Baal Šem Tova

Lutala sam naokolo neko vrijeme, ne znajući kuda da odem i što da radim. A onda sam, nekoliko godina kasnije srela mog svetog muža…

Feigele je zastala, kao da nešto čeka. Iznenada su se otvorila vrata palače i u sobu je ušao muškarac.

Baal Šem Tov i svi hasidim zurili su u njega. Nisu mogli vjerovati svojim očima. Bio je to njihov domaćin ovog Šabosa, ali izgledao je toliko drugačije. Ako je ranije njegova odjeća bila potrgana i prljava, i ponašao se kao gangster ili lopov, sada je nosio dugu bijelu odoru i mamash je sijao svjetlošću. Beštu i svim njegovim sljedbenicima bilo je jasno da su bili u prisutnosti vrlo svetog čovjeka. Puni strahopoštovanja promatrali su dok je cadik koračao do Feigele i mirno stao pored nje.

"Helige Baal Šem Tov, želim vam predstaviti svog supruga, vođu lamed-vav cadikim, trideset šest skrivenih svetih ljudi," rekla je Feigele. I onda je započela svoju priču…

Ubrzo nakon što smo se moj sveti muž i ja vjenčali, on mi je rekao, "Najdraža moja ženo, nešto ti moram reći. Ja znam koliko mnogo ti je sveti Baal Šem Tov pomogao dok si bila mlada. Ali upravo sam saznao da je zbog tebe izgubio svoj udio u Svijetu koji će doći. Jer dok je šutke stajao uz tebe dok si ti plakala kada je njegova žena raščešljavala tvoju kosu, Glas na Nebu je najavio: 'Budući da Baal Šem Tov nije čuo bol mlade djevojke, za njega nema mjesta u Olam Haba…'"

Ali ona je samo nastavila češljati. A vi, sveti Rebe, stajali ste tu cijelo vrijeme i promatrali – šutke. Vidjeli ste, čuli ste da sam plakala. Ali ništa niste učinili da mi pomognete, da me utješite. Niste izustili niti jednu jedinu riječ.

Rebe, ja nisam mogla vjerovati što moj muž govori. To me je jako rastužilo, srce mi je mamash bilo slomljeno! Ja vas tako jako volim, i nisam mogla podnijeti pomisao da bi vi zbog mene patili i to tako užasnom kaznom. Molila sam svog muža, "Ti si tako svet, ti imaš Gore veliki utjecaj. Molim te, postoji li neki način kojim možeš ispraviti situaciju za svetog Baal Šem Tova? Možeš li navesti Nebo da mu vrati njegov udio u Svijetu koji će doći?"

Nedugo nakon toga ja sam napustila vašu svetu kuću.

Moj je muž razmišljao nekoliko trenutaka, i onda re-

Ali ja nisam mogla prestati plakati. "Rebecin", zajecala sam. "Molim vas onda da to bar činite nježnije. Ovo je previše za mene. Ja ne mogu podnijeti svu ovu bol!"

Godina 15 19Broj 43 Strana

kao, "Mislim da možda postoji način…"

Naravno da vi znate, Rebe – postoji jedna stvar u ovom svijetu koja je na nivou Gan Edena, rajskog vrta. Šabos! Šabos je "mei'ein Olam Haba," okus Svijeta koji će doći.

Stoga je moj muž rekao Nebeskom Sudu: "Vi znate da osim ove jedne pogreške – ja priznajem da je ona velika ali ipak – Baal Šem Tov je stvarno vrlo svet čovjek, vjerojatno najsvetiji živući čovjek. Ne čini mi se ispravno da ga se tako strogo kazni. Pa imam jednu ideju. Pretpostavimo da na jedan Šabos on ne dobije ništa od svjetla Šabosa.

Ako njemu taj Šabos bude gorak kao dan posta – više kao Tiša B'Av nego Šabos – ako on apsolutno ne osjeti ni trag Gan Edena…da li bi to moglo izmijeniti njegovu kaznu gubitka udjela u raju?"

Nakon puno razmatranja, Nebo se suglasilo da bi to bilo dovoljno. Ali je vođa Nebeskog suda imao jedno pitanje: Kako će se točno dogoditi da vi, Rebe, iskusite takav Šabos?

"Ah", odgovorio je moj sveti muž "Samo mi ga dovedite na jedan Šabos. Ja ću se pobrinuti za ostalo…"

Zato vas je Nebo dovelo ovamo na jedan Šabos. A moj se muž pretvarao da je sirovina od čovjeka kad ste se prvi puta sreli. Ometao je vašu molitvu, sprečavao vas da učite. Psovao vas je i zlostavljao. On vam je mamash oduzeo bit Šabosa, i spriječio vas da okusite i najmanji djelić raja…

Ovdje je Feigele pogledala svog muža. On je klimnuo glavom. "I tako sam sretan što vam mogu reći, sveti Rebe, da je to bilo dovoljno da izmijeni ukaz protiv vas. Vaša patnja na ovaj Šabos bila je dovoljna da popravi vašu dušu. Jer je moj sveti muž upravo čuo drugi Nebeski Glas koji je objavio: ‘Mi ovime vraćamo udio svetom Baal Šem Tovu u Olam Haba'" ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 19

Rabbi Eli Mansour

Četiri egzila Parašat Mase započinje navođenjem svih putovanja koje su Bene Jisrael proputovali na svom putu kroz pustinju, od Egipta do Erec Jisraela. Uvodni stih paraše uvodi ovaj popis navodeći: "Ele Mase Bene Jisrael" - "Ovo su putovanja Djece Izraelove."

Pogledamo li ove riječi pomnije, otkriva nam se njihovo dublje značenje. Prva slova ovih riječi su "alef", "mem", "bet" i "jod", koje označavaju imena četiriju naroda: Edom, Madai, Babel i Javan. Ta imena predstavljaju četiri egzila koje je naš narod doživio od prvog i arhetipskog progonstva, egzila u Egiptu. Prvi egzil nakon egzodusa bilo je 70-godišnje babilonsko progonstvo koji je uslijedio nakon uništenja Prvog hrama od strane babilonskog cara Nebuhadnesara. Babel je ubrzo nadvladalo carstvo Perzije i Madaija, pod čijom su vladavinom Bene Jisrael živjeli sve dok to carstvo nije palo pod Grcima - Javanom. Četvrti i posljednji egzil je Edom, kojeg se identificira kao Rim, koji je uništio Drugi hram i odveo nas u izgnanstvo u kojem se nalazimo i dan danas. I tako, kada Tora kaže, "Ele Mase Bene Jisrael", ona aludira na četiri teška "putovanja" koja ćemo biti prisiljena proputovati tijekom naše povijesti, kao što ukazuju prva slova ovih riječi.

Kasnije nam je u Tanahu pokazano kako da se izbavimo iz tih egzila i zaradimo iskupljenje. U haftari od sljedećeg tjedna čitamo slavno proročanstvo Ješajahua, "Sijon Be'mišpat Tipade Ve'šaveha Bi'sdaka" "Sion će biti otkupljen pravdom, i obnovit će se kroz dobročinstva".

Naše otkupljenje od izgnanstva zaGodina 15 20Broj 43 Strana

■

rađujemo kroz Mišpat - čestitost, poštenje i ophođenjem s ljudima na ispravan način - i kroz sedaka – dobrotvornim davanjem. I tako nas kralj Šelomo uči u Mišle (29,4), "Meleh Ba'mišpat Ja'amid Arec" "Kralj utvrđuje zemlju kroz pravdu." Prva slova ove četiri riječi su ista ona četiri slova koja su gore navedena - "mem", "bet," "jod" i "alef" - i na taj način označavaju četiri egzila. Ovaj stih nam govori da Kralj - Svemogući - privodi kraju egzil Njegovog naroda i vraća ga u njegovu zemlju "Ba'mišpat", kroz pravdu. Isto tako, ranije u Mišle (21,14) čitamo: "Matan Ba'seter Jihpe Af" - "Skriveni dar [dobročinstva] preokreće ljutnju." Još jednom, prva slova ovih riječi predstavljaju četiri egzila, a Šelomo nas ovdje uči da je dobročinstvo, poput Mišpata, način na koji izbjegavamo b-žanski gnjev i stječemo naše nacionalno izbavljenje.

Svete knjige bilježe da ova četiri egzila odgovaraju četirima slovima božanskog imena "Havaja" ("jod",

"he", "vav" i "he"). Svaki egzil, nazovimo to tako, utječe na podudarno B-žje ime, koje je stoga nepotpuno dok se ne postigne potpuno iskupljenje. Naš četvrti i posljednji egzil prirodno se podudara s četvrtim i posljednjim slovom - drugim "he" - i B-žje ime ostaje nepotpuno sve dok ne stigne konačna ge'ula (otkupljenje). Stoga mi tri puta na dan u molitvi Amida kažemo da B-g "Mebi Go'el Lema'an Šemo Be'ahaba" - On donosi iskupljenje "zbog Imena svog". Budući da je Njegovo ime nepotpuno za vrijeme našeg izgnanstva, On će nas izbaviti "Lema'an Šemo", kako bi kompletirao svoje Ime. To je učinjeno "Be'ahaba" ("s ljubavlju"), što se može pročitati kao "Dvaput 'Ahaba'."

Brojčana vrijednost riječi "Ahaba" je 13, a dvaput "Ahaba" je 26, brojčana vrijednost imena "Havaja". B-g će uskoro donijeti otkupljenje kako bi Njegovo Ime bilo cjelovito, tako da ponovno dosegne ukupan broj 26, kada posljednje slovo bude obnovljeno kroz izbavljenje naše nacije, brzo i u naše dane, Amen.■ Strana 20

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR:

Paraše (priče) Matot-Masei (dvije parašot zajedno) su priče o kontroli naše sudbine i o tome što stvarno treba poduzeti kako bi promijenili smjer. One su parašot u tamuzu Raku, i evo što nam je potrebno u ovom trenutku: Tajne izlječenja.

Paraše Matot, Masej i Devarim - se dešavaju tijekom razdoblja "Bein HaMecarim" (u tjesnacu), tri tjedna između 17. tamuza i 9. ava.

Tradicionalno se ovaj vremenski period smatra vremenom žalosti,

U paraši Pinhas, Zohar objašnjava

■ odprošlih godina, možemo ga se

mada je micva da se uvijek bude

značenje molitve "Kol Nidrei" (Svi

reći i promijeniti, pogotovo u ovom

radostan. Kako onda pomiriti ovo?

zavjeti) koja se govori na Jom Kipur.

razdoblju. Način da postignemo

Prema mudrosti kabale ova su tri tjedna nabijena vrlo snažnom energijom pa moramo biti na oprezu; ovo žalovanje nije tuga i patnja, nego ono što nam daje poticaj da uđemo unutar toga i spriječimo situacije koje bi mogle dovesti do samouni-tenja.

Većina nas skloni smo pogrešno vjerovati da je svrha ove molitve da poništi one zavjete koje smo napra-

vili u prošlosti. Međutim, prema Židovskoj tradiciji, mi smo već poništili zavjete uoči Roš hašane. Koja je onda svrha "Kol Nidrei"? Zohar razjašnjava da je svrha molitve "Kol

"Mituk HaDinim" (ublažavanje presude) je da budemo svjesni i promišljeni, da pazimo da sva naša

djela proizlaze iz namjere ljubavi, tolerancije

i

darivanja,

a

ne

osuđivanja i kritike. Na taj način možemo promijeniti i preusmjeriti tijek sudbine, i u ovom vremenu imamo to priliku učiniti.

Paraša Matot počinje riječima: "A

Nidrei" da poništiti zavjet iz gornjih

Mojsije reče glavarima plemena" u

svjetova. "Neder" (zavjet) je zakon

vezi s pitanjem "nedarim" (zavjeta).

uzroka

smo

spodari svoga tijela i duše, i da

Tora pripovijeda da je to pitanje

prouzročili bol i patnju u svemiru,

imamo pravo ne dopustiti ulaz

različito za muškarce i žene, u smis-

to će nam se vratiti, i svrha je

emocijama koje ne služe nama ili

lu da muškarac mora postupati pre-

molitve "Kol Nidrei" da te zavjete

našoj namjeri i cilju. Moramo se

ma svom zavjetu, dok otac neudane

izbriše. Paraša Matot daruje nas

držati uvjerenja i znanja da imamo

žene ili ženin muž mogu poništiti

snagom "Kol Nidrei".

moć preusmjeriti našu sudbinu, jer

njezin zavjet. Tumači se muče s pitanjem "glavara plemena". Riječ "mate" (pleme) potječe od riječi "hataja", što znači preusmjeravanje ili odbijanje, a po pitanju zavjeta, to navodi na pitanje - što mi to zapravo preusmjeravamo? I zašto je tu spolna diskriminacija?

Strana 21

i

posljedice.

Ako

Po pitanju zavjeta, žena predstavlja materijalni svijet, ''posudu'' koja prima;

u

skrenemo

nama ili

leži

moć

da

preusmjerimo,

te

kontroliramo svoju sudbinu. Otac ili muž predstavljaju element davanja u nama. Ako nosimo zavjet nevolje iz

prethodnih

reinkarnacija

ili

Često zaboravljamo da smo go-

je alternativa da budemo "bnei belija'al" (počinitelji zla, bez savjesti), lišeni sposobnosti da se izdignemo iznad emocija, misli i jada koji nas zahvate. Ova se paraša također bavi ratom protiv Midjanaca, koji simboliziraju

presude

stvorene

u

prošlosti i negativne energije koje se

Divrej Tora

(nastavak s 21. stranice)

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Tjedni

Zohar: Matot-Masej

mogu vratiti i naštetiti nam. Ti-

usvaja ju Potifar, svećenik Ona, koji

jekom mjeseca tamuza možemo si

ju je podigao kao svoju. Kad je odra-

naškoditi osjećajima oštrog osuđi-

sla, Josef je do tada već postao princ

vanja i kritike, i iz tog razloga je te-

u Egiptu, a rečeno je da je on bio je-

ma rata protiv Midjanaca sadržana

dan od sedam najljepših muškaraca

u parašot Balak, Pinhas i Matot, jer

na svijetu, i kad god se vozio u svo-

ovo je vrijeme, tijekom tri tjedna, da

jim kolima djevojke su ga gledale sa

se borimo protiv ovih negativnih

svojih krovova i bacale dragulje na

sila s tolerancijom, otvorenim srcem

njega da privuku njegovu pozor-

i bezuvjetnom ljubavi. Na taj način

nost. Kad je Josef prošao pored kuće

mi

mijenjamo

presude,

netoler-

anciju i neutemeljenu mržnju koje su uzrokovale toliko razaranja i katastrofa tisuća

u

posljednjih

godina,

razdoblju

u

nekoliko

vremenskom

poznatom

kao

"Bein

HaMecarim".

500 godina kasnije pleme Rubena

Asenat, ona je osjetila da joj je on is-

nije moglo ući u zemlju Izrael.

tinski namijenjen kao srodna duša

Sličan se događaj zbio s Gadom.

Budući da je već imala četiri sina i više nije mogla zatrudnjeti, Lea je namjestila svoju sluškinju Zilpu da zauzme njezino mjesto kod Jakova,

Da bi nam se pokazalo kako može

bez da on to nije znao. Kad se rodio

biti opasno kad nas naše emocije

sin, Lea izgovori riječi "Ba Gad"

kontroliraju, paraša nadalje opisuje

(stigla je sreća, jer je bio dječak), ali

naseljavanje plemena Ruben, Gad i

je u Tori slovo "alef," koje sim-

polovine plemena Menaše istočno

bolizira svjetlost, bilo izostavljeno, i

od rijeke Jordan, na teritorij koji nije

riječ postaje "Bagad" ( izdao).

uključen u zemlju koja je obećana Abrahamu, Izaku i Jakovu.

Ari objašnjava zašto ta plemena

Kad je na amajliji ugledao sveto ime na hebrejskom Josef je znao■da je ona iz kuće njegovog oca i da je to njegova davno izgubljena nećakinja.

Josef i Asenat su se vjenčali i rodila su im se dva sina—Menaše i Efrajim. Kad je Josef doveo dječake da prime blagoslov od Jakova prije nje-

gove smrti, on stavlja starijeg, Menašea s Jakovljeve desne strane, a Efrajima s njegove lijeve strane, ali

Slično je i u vezi s Menašeom. To-

Jakov prekriži ruke, tako da je nje-

ra pripovjeda priču o Dini, Leinoj

gova desna ruka bude iznad Efraji-

nisu ušla u Zemlju, i vodi nas

Tajna i pouka u paraši

natrag do dana začeća trojice vođa:

Matot je da mi posjedujemo

Jakov je prišao Lei u noći svog

(bešert) i bacila je zlatnu amajliju.

snagu da preusmjerimo

move glave, a njegova lijeva ruka na Menašeu. Zašto je on to učinio? Zohar objašnjava da je Menašeova majka bila začeta u silovanju, i time

sudbinu tako da

su misli i emocije bile pobrkane.

usmjerimo naše osjećaje

Ova negativna namjera se prvo po-

je namjera bila da na svijet dovede

iz osjećaja odvojenosti

javila u njenom prvorođenom Me-

dušu Josefa. Međutim, Ruben je bio

od drugih i od Stvoritelja,

našeu, što ga je učinilo tek polo-

taj koji je došao na svijet. Jer je Ja-

prema jedinstvu

vično cjelovitim (od svog oca, Jose-

vjenčanja vjerujući da je s Rahel, a tijekom njihovog sjedinjenja njegova

kovljevo

razmišljanje

bilo

neis-

pravno. Puno godina kasnije, pri blagoslovu svojih sinova, rekao je Rubenu: "Pahaz kamajim al totar", pojavio si se nekontrolirano kao voda, i moje namjere se ne manifestiraju u tebi. Rezultat je bio da

Godina 15 22Broj 43 Strana

fa), a polovično manjkavim, zbog kćeri, koju je oteo i silovao Šhem sin

čega polovina plemena Menaše nije

Hamora te je ona rodila kćer Ase-

ušla u zemlju.

nat. Jakov je sakrio dijete ispod "sneh" (grma, otuda njezino ime), i dao joj zlatnu amajliju s ugraviranim svetim imenima da je štiti. Asenat nestaje, pojavljuje se u Egiptu i

Tora priča priču o tri plemena koja nisu ušla u zemlju, kao rezultat nedostatka kontrole nad emocijama i mislima u trenutku kada ih je najStrana 22

(nastavak s 22. stranice)

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Tjedni Zohar: Matot-Masej

teže prevladati, pri spolnom odnosu i tjelesnoj želji - požudi. To nam pokazuje koliko je sudbonosan svaki trenutak u našim životima, i kolika je važnost namjere, misli i prakse kontrole

nad

našim

emocijama.

Tajna i pouka u paraši Matot je da mi imamo snagu da preusmjerimo sudbinu tako da usmjerimo naše

osjećaje iz osjećaja odvojenosti od drugih i od Stvoritelja, prema jedinstvu. Vrhunac tri tjedna je Deveti ava, kada se dogodilo uništenje

Kabalisti objašnjavaju da se nakon

Hrama kao posljedica razdvajanja i

nada osvijestimo i shvatimo da po-

grijeha Adam raspao u mnogo iskri

neutemeljene mržnje. Lekcija paraše

stoji nešto veće od ropstva, da smo

koje su međusobno odvojene, i da

Matot - Masej je naša obveza da pre-

podložni vanjskim, nepoznatim si-

smo sada na putovanju u potrazi za

usmjerimo naše osjećaje i vratimo ih

lama, u potrazi za ljubavlju i potvr-

njima da ih vratimo kući. Ovo

u jedinstvo i da se povežemo na

đivanjem od drugih, strahu od dru-

putovanje je počelo pri izlasku iz

Svjetlost Stvoritelja radi kontrole

gih, financijskoj sigurnosti, zdravlju,

Egipta, kada je pogonska sila bilo

prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

itd. Mi smo radije zaokupirani

"Ime od 42 slova" (poznato kao

izvanjskim nego našim rastom i

"Ana BeKoah"). To je kombinacija

kada shvatimo, barem što se drugih

42 slova koja ima moć da nas pro-

tiče, da je put bezuvjetne ljubavi je-

budi, da nas podigne kada se god u

dini način da se povežemo s energi-

životu osjećamo da smo na lošem

jom Stvoritelja - Einsofa (Beskraja) i s

mjestu, i podigne gore naše iskre.

Paraša Masei se događa u okviru vremena "Bein HaMecarim", i jedna je od rijetkih parašot u Tori za koju nema komentara u Zoharu. Međutim, tajna i energija na kojoj se temelji ova paraša vrlo je moćna. Ova

"Ec HaHajim" (Drva života).

Mi smo sada na vrhuncu dana

paraša posljednja je paraša u knjizi

"Ohev Yisrael" objašnjava da je

"Bein HaMecarim", koji se smatra

BaMidbar i Tori, i kulminacija je

svaka emocija koju imamo i sve što

jednim od najtežih razdoblja u go-

priče o Mošeu i narodu Izraela.

se događa dobro, a dolazi iz izvora

dini, ali baš nas te okolnosti proži-

koji je dobar, iako prekriven mno-

maju snagom putovanja, kao što je

gim slojevima negativnosti. Na na-

u paraši Masei dana moći Imena od

ma je da oplemenimo tu moć i podi-

42 slova, čija je uloga da nam po-

gnemo je te ponovno priključimo na

mogne na našem osobnom putova-

gornje svjetove, na njezin izvor, na

nju, da skupimo naše izgubljene is-

dobro. To znači da je sav materijali-

kre i uzdignemo ih sve dok ne dose-

zam u ovom svijetu naslijeđe duho-

gnemo neko drugo mjesto gdje po-

"Ohev Yisrael" (Apta rav) napisao je dugačak ogled o paraši Masei,

ilustrirajući da ona predstavlja sažetak četrdeset i dva putovanja Izraelaca od vremena kad su napustili Egipat pa sve dok nisu ušli u zemlju Izrael.

vnih energija koje su se spustile

činje novi put. Sve je to putovanje

Članak počinje duhovnim buđe-

odozgo. Svaki put kad se pitamo,

života, a onda kada nikuda ne

njem i razumijevanjem naše svrhe u

što radimo ovdje, zašto smo zapeli

idemo, postajemo osobe pod stre-

životu; onih trenutaka kada se pita-

u ovom poslu, u ovoj vezi, itd, to

mo zašto smo ovdje i što je naša

som zbog u svojih ograničenja.■

nam je znak da postoje iskre koje

svrha; onih trenutaka kada se izne-

smo dužni podići.

Strana 23

Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti Z

nak ludila Neki kralj imao dobroga prijatelja koji je, isto tako, bio i njegov prvi savjetnik.

Jednom mu kralj reče: "Pročitao sam u zvijezdama da će svi ljudi koji budu jeli kruh od ovogodišnje žetve poludjeti. Savjetuj me, zato, što da radimo?"

Savjetnik mu odgovori: "Najbolje je da izdaš naredbu da za nas pripreme zalihu od prošlogodišnje žetve, kako ne bismo morali jesti od ovogodišnjeg uroda."

Nezadovoljan odgovorom, kralj nastavi: "Mudri prijatelju, kakvo dobro donosi tvoj savjet? Što vrijedi naše zdravlje usred sveopćeg ludila? Oni će reći da su oni zdravi, a mi ludi. Ako savjetuješ da i za druge spremimo od prošlogodišnje žetve, neće biti dovoljno za sve nas." "Što nam je, onda, činiti?"

"Meni se čini da mi nemamo izbora, već moramo jesti od iste žetve i poludjeti kao i svi ostali. Ali moja je namjera da se nas dvojica barem razlikujemo od ostalih ljudi po tome što ćemo mi znati da smo ludi, a ostali neće biti toga svjesni."

"A kako ćemo to postići?"

"Ja ću urediti da nam ucrtaju na čelu znak ludila. vaka sitnica na ovoj zemlji je vrijedna naše pažnje i Svaki puta kad ja pogledam u tebe i ti pogledaš u mene, znat ćemo da smo ludi."■ poštovanja, a svaka osoba je poput dijamanta. Premda dija-

S

mant može biti izvana zaprljan, ispod površine leži ljepota i ukras koji se ne može s ničim usporediti. On je vrijedan bez obzira na to kako izgleda izvana, bez obzira na okruženje.

U skladu s ovime moramo se ponašati prema svakoj osobi koju sretnemo. Mi moramo poštivati njenu unutrašnju vrijednost i u potpunosti se posvetiti tome da joj pomognemo kako god da je potrebno. Ako je njena vanjština uprljana, moramo ju ohrabriti da se očisti. Ako osoba nije dovoljno profinjena, moramo joj pomoći da se obrazuje i osnažiti

je da se dotjera, kako bi mogla doprijeti do svoje skrivene

D anas osjećaš da si ispunjen i sretan.

Ne dozvoli prošlosti i budućnosti da utječu na tvoje raspoloženje. ■ ~ R. Nahman iz Breslova

snage. ■ ~ R. Simon Jacobson

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana 24

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi.

Dio II: Jore De'a Poglavlje 29 - Zabrana Osobu koja namjerno krši neku

zabranu treba staviti pod zabranu (nidui); zabrana se također izriče (nakon tri upozorenja) osobi koja se ne povinuje sudskom nalogu (334, 1). Zabrana traje sedam dana (vidi 334,3) i može je se ponovo izreći (vidi 334,6); ako se osoba i nakon toga ne pokaje, stavlja je se u status herema (vidi 334,2.4.7.13.22.27-28.30-

31). Rabin može izreći sankcije (ne-

moraju izbjegavati bliske kontakte s

zifa) osobi koja ga ne poštuje; vidi

njom; vidi 334,5 i 377,2. Nju se ne

334, 12.14-16.18-19.21.40-41.45.47. U

smije ubrajati u bilo koji vjerski

vezi stavljanju učenjaka Tore pod

kvorum i zabranjeno joj je šišati

zabranu vidi 334,42. U vezi nameta-

kosu, prati odjeću ili nositi cipele.

nja i ukidanja zabrane vidi 334,17.

Ako je pod heremom, također joj je

20.23-26.29.32-339,46; u vezi primje-

zabranjeno

ra kaznenih djela koja zahtijevaju

poslovati, ali joj je dopušteno učiti

zabranu, vidi 334,37-38,43-44; u vezi

Toru i zaraditi dovoljno za ■svoje

pritiska vlasti da se zabrana ukloni

potrebe te je dopušteno razgovarati

vidi 334,48.

s njom kada je to potrebno (334,2.

Kada je osoba pod zabranom, svi osim članova njezinog kućanstva

Godina 15 25Broj 43 Strana

podučavati

Toru

ili

11). Sud, ako želi, može izreći i dodatna ograničenja (334,6.8-10). ■

Strana 25

B. Wahrhaftig:

Motiv i prilika "Znaj zašto želiš ono što želiš".

zašto želite ono što želite" doista me

pitao nije li izbjegavanje javnog

Ovo me učenje rabi Menachema

naveo na razmišljanje. Pitao sam se

obećanja zapravo bio moj lukav

Mendela Morgenszterna iz Kotzka,

zašto želim ono što želim. Istraživa-

način da smanjim iznos. Potom bih

Kotzker Rebbea, progonilo. On je

nje mojih vlastitih motiva postalo

odlučio izjednačiti, ne, nadmašiti,

bio poznat po svojoj izuzetnoj

mi je navika i preraslo u razonodu

iznos koji bih rekao naglas tijekom

učenosti, ljubavi prema bližnjemu i

koja je graničila s opsesijom.

poziva. Slijedilo bi pitanje jesam li

mnogim drugim pohvalnim osobinama. Međutim, ja sam bio fasciniran

nekim

drugim

aspektima

Kotzkerovog načina razmišljanja.

Problem kod samospoznaje je čin samozavaravanja. Bacio sam se u

prekapanje po svojim postupcima, razotkrivao prijevare i trikove i

stvarno želio dati bez javnog priznanja kako bih se mogao prepustiti osjećaju superiornosti. Činilo se da nema dna tom logičkom kaosu.

Biografija koju mi je susjed posu-

shvatio svoje istinske namjere. Sve

Drugi izvori samo su pogoršali

dio prikazivala je Kotzkera kao

je bilo u redu dok mi sljedeći dan

moju zbunjenost. Mišna citira uče-

osobu koja nema tolerancije za

nije pokazao da su to samo bolje

nje Jehošue ben Perahije da se sva-

moralni kompromis. Pročitao sam

laži, ostavljajući moje nove spoznaje

da se posljednjih dvadeset godina

u dronjcima. Proces me podsjetio na

koga sudi njemu u korist (Pirkei ■ Avos 1,6). Talmud spominje da će

života osamio te prije smrti spalio

otvaranje glavice luka, a razvijao je i

svakome koji drugima naklono sudi

svoje

među

nevjerojatno neugodan miris. Svaki

biti naklono suđeno na nebu (Šabos

kabalistima s početka 19. stoljeća to

rukopise.

Čak

i

rez otkrivao je dublju verziju, ali

127b). Dakle, ako naklono sudim

se može smatrati osobitim.

kako da budem siguran da sam

drugima, i ja ću steći privilegiju na

otkrio suštinu? Činilo mi se da se

sumnju, zar ne?

Principi Kotzker Rebbea bili su

izravni i fundamentalni. U životima Kotzkera i njegovih sljedbenika nije

nikada ne mogu pouzdati u svoje srce i svoj um.

Svakako, ali ne bi trebale postojati sumnje od kojih ću imati koristi. Ka-

bilo tri stvari: ukrasa, pretvaranja i

Jedan bliski prijatelj mi je rekao da

da sudim drugima, njihove najdu-

novca. Njihovo siromaštvo je bilo

bih bio mnogo sretniji da ne razmi-

blje misli i motivi nisu mi poznati.

legendarno. Listovi kupusa služili

šljam toliko. Možda je to istina, ali

Mogu zaključivati iz njihovih riječi

su im kao pokrivala za glavu. Bez

moguće je sreća precijenjena. Znaj

ili djela, ali nikad ne mogu znati

mnogo toga što bi im fizički odvra-

zašto želiš ono što želiš. Bio je to je-

istinu. Nebeski sud je svevideći i

ćalo pažnju, duhovnost i ozbiljnost

dnostavan savjet, ali činilo se da ga

sveznajući. Ako nema tajne, ne

prožimali su njihov svijet.

je nemoguće ostvariti.

može biti ni sumnje. Nije moguće

Knjiga je bila ispunjena pričama

Tijekom javnog poziva na davanje

koje su se protezale od onih s poan-

u dobrotvorne svrhe, ja bih se

tom do zapanjujućih. Mnogi citati

oglušio. Anonimna donacija sigurno

bili su oštri do boli. Savjet da "znate

je bila prikladnija. Kasnije bih se

Strana 26

vidjeti sve u mom srcu, a ne znati zašto se ponašam onako kako se ponašam.

Jednostavno

nisam

mogao pomiriti te ideje, i to me mučilo.

Divrej Tora

(nastavak s 26. stranice)

B. Wahrhaftig: Motiv

i prilika gledamo ishod kako bismo prosudili namjeru. Ako je rezultat pozitivan, motiv je također pozitivan.

Ako ne, onda, jel' ...

Sada su stvari jasnije. Još uvijek sam stvorenje navike i prepuštam se analizi ishoda, a time i motiva. Je li to uistinu bio dobar ishod? Uvjeram li samo samog sebe u to? Ma dobro,

možda je bilo dovoljno toga za ovaj život. Biti svjestan svojih motiva je pohvalno, ali svakog dana trošiti cijeli dan razmišljajući o tome je pretjerano. Što se tiče motiva druJedne večeri spomenuo sam ta pitanja svom prijatelju Yitzchaku

gih, ja sam fanatično za uzimanje u kamili".

obzir čak i dalekih mogućnosti objašnjenja za bilo koji uočeni nedosta-

Aharonu. On je redaktor znanstve-

Parafrazirao je komentare Rav

nih radova. Ja imam iskaznicu za

Chaima Leiba Shmuelevitza, Rosh

knjižnicu. Nalazimo se na suprot-

Yeshive iz Mira. Događaji u životu

nim krajevima spektra tiskane mu-

čovjeka, objasnio je, slični su slučaju

Svi mi pokušavamo učiniti pravu

drosti. Nije oklijevao. Naravno, nje-

s ovom klupom. Činiš stvari s mje-

stvar iz pravih razloga. Nadam se

gov je odgovor bio talmudski.

šovitim motivima, ne uvijek i jedino

da ćemo i uspjeti. Gledanje vjeroja-

dobrima. Jedan od razloga može biti

tnog ishoda može osvijetliti naše

određen kao odlučujući uzrok. Ako

stvarne motive i pružiti nam priliku

drugima pružite povlasticu sumnje,

da donesemo odluku prije nego što

vašim boljim namjerama je dopu-

djelujemo. Za svaki slučaj, gleda-

šteno da se pojave kao primarna

njem na druge s više naklonosti dat

motivacija vaših vlastitih postupa-

će nam malo sigurnosti u slučajevi-

ka. Dvojakost vaše vlastite motiva-

ma koji nisu jasni. Pouka koju sam

cije rješava se u vašu korist.

naučio je - sudi druge s naklonošću,

Upitao me je li mi poznat slučaj petorice muškaraca koji su sjedili na klupi, kojima se pridružio šesti muškarac, što je dovelo do pucanja klupe (Bava Kama 10b). Čudom, to mi je bilo poznato. Rasprava se vrti oko toga tko je odgovoran, oni koji su sjedili, ili samo posljednji koji je došao, ili svi podjednako. Naveo je

Raspravljajući o tom odgovoru s

objašnjenje koje odgovornost stavlja

jednim drugim starim prijateljem,

na onoga koji je neposredni uzro-

istim onim koji mi je rekao da pre-

čnik, "slamka koja je slomila kičmu

više razmišljam, on je spomenuo savjet Lubavitcher Rebbea da po-

Godina 15 27Broj 43 Strana

tak. Kao onaj koji ih opravdava, ja sam poseban.

ali pokušaj da ne razmišljaš previše o cijeloj toj stvari. To nije zdravo.

Usredotočite se na nastojanje da do-

bijete dobre rezultate. Ne marite za sitnice.■

Strana 27

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Prema tradiciji je bilo određeno,

Tako, proučavajući prirodu Lavo-

ma koliko to čudno zvučalo, da će 9.

va, vidimo da su oni izrazito voljni

dan ava (Lav), dan žalosti i posta,

davati i imaju snažne liderske spo-

biti za čovječanstvo dan rođenja

sobnosti. Kombinacija tih dviju oso-

Mešijaha i kraj sve boli, patnje i tje-

bina čine Lava vrlo moćnim zna-

skobe. Što znači da će od tog trenu-

kom.

tka nadalje, 9. ava (Lava) postati je-

Snage unutar mjeseca Lava (ava)

dini praznik u hebrejskom kalenda-

Kao što je navedeno u prethodnim

ru. Pa što je tako posebno u mjesecu

člancima, Sefer Jecira (Knjiga stvara-

Lava (avu) da to treba biti mjesec u kojem bi se Mešijah trebao roditi?

nja) koja se pripisuje praocu Abra-

Koje su to posebne sile koje se nala-

hamu - kaže nam da su 22 hebrejska

ze u svemiru u to doba?

slova gradbeni blokovi Svemira. Što znači da ona predstavljaju duhovne

Kako bi odgovorili na ova pitanja,

■ svefrekvencije koje su stvorile naš

prvo moramo znati karakteristike

mir. Slično tome, 80-ih godina 20.

znaka Lava i jedinstvenu snagu ko-

stoljeća objavljena je teorija o su-

ju on mora probuditi u svima nama,

pravodljivosti koja tvrdi da je svijet

neke određene energije i osjećaje,

izgrađen od 22 temeljne frekvencije.

koje su dostupne samo tijekom mjeseca Lava.

Problem je, međutim, što suvremeni

mitova kabale je Merkava (B-žja kola

fizičari ne znaju kako te frekven-

u Ezekijelu pogl. 1). Tamo su četiri

cije/provodnici o kojima se tako

Lavovi su poznati kao osobe s do-

svete zvijeri: lav, bik, orao i čovjek.

mnogo govori, utječu na naš život.

brim držanjem. Dobar primjer za to

Lav predstavlja sefiru Hesed, koja je

Sefer Jecira nas uči da su 22 frek-

je Ari (svjetski glasoviti kabalist).

svjetlo - moć dijeljenja, davanja i

vencije, koje predstavljaju hebrejska

Ne samo da "Ari" znači Lav,

bezuvjetne ljubavi. Lav je po gema-

slova, alati korišteni za prijenos du-

astrološki znak svetog kabaliste ta-

triji (brojčana vrijednost hebrejskih

hovnog bogatstva. Prema kabali

kođer je Lav. Čini se da su ljudi nje-

slova) 216 što je ista brojčana vri-

svaki mjesec kontroliraju dva he-

gova vremena prepoznali njegovu

jednost kao kod riječi "gevura" -

brejska slova; jedno kontrolira zvi-

veličinu, do te mjere da su ga zvali

snaga suda (din), primanja, pozna-

jezdu koja vlada tim mjesecom a

"Ha'Elo-hi" (božanstveni). Imajte na

tija kao energije lijeve kolone. Što

drugo kontrolira astrološki znak

umu da Mošeu, jednom od najpo-

znači da Lavovi imaju vlast nad

mjeseca.

znatijih vođa svih vremena, nije

obadvoje: hesedom (Svjetlom), i gevu-

nadjenut takav uzvišen nadimak.

rom (presudom). Snaga heseda (Svje-

Međutim, važno je zapamtiti da s

tlosti) također je povezana s ele-

druge strane Lavovi također imaju

mentom vode koja dominira ljetnim

sposobnost

astrološkim znakovima, i karakteri-

Lave, tko si ti?

da

djeluje

na

vrlo

neugodan način.

Hebrejska slova za "Lav" (arje) ista su kao slova riječi "viđenje" (reija) to ukazuje na sposobnost Lavova da vide Svjetlo, da vide ono što drugi ne mogu. Jedan od najpoznatijih Strana 28

zira ju energija davanja. Svaki znak zodijaka

ima

svoje

specifične

karakteristike. Lavovi imaju sposobnost da daju savjet, jer oni mogu vidjeti, "reija", stvari koje drugi ne vide.

Mjesec slova

Lava

(av)

kontroliraju

(kaf) i ‫) ט‬tet). Slovo

kontrolira Sunce, koje je zvijezda koja dominira Lavom, a slovo ‫ט‬ kontrolira astrološki znak Lava.

Pa što je tako posebno u tim slovima?

Slovo ‫ ט‬ima oblik gotovo potpunog kruga s nastavkom koji se krije unutar slova. Zohar taj nastavak Divrej Tora

(nastavak s 28. stranice)

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Mjesečni

Zohar: Mjesec av - Lav

naziva "skriveno dobro". Običnim

odražava u njihovoj urođenoj spo-

godine, sile svađe i netolerancije po-

jezikom rečeno, on je nagovještaj

sobnosti da vode i stoje na usluzi

javljuju se opet i opet, jer nismo rije-

ogromne snage i skrivene Svjetlosti

drugima.

šili ono što je davno prije bilo po-

za svijet koji dolazi, i također ga se naziva "Or Ha'Ganuz" (skriveno svjetlo). To je Svjetlo koje je bilo stvoreno prvog dana stvaranja svijeta ("I reče B-g: neka bude svjetlost i bi svjetlost" - Postanak 1,3). To je ogromna snaga koja postoji u svemiru tijekom mjeseca Lava (ava), energija Stvaranja.

Slovo

Važno je razumjeti da će u onom trenutku kad započne mjesec av biti

Kako mudraci kažu, Treći hram će

moguće osjetiti kako se moć Lava

sići s neba u vatri - vatra koja je

pojavila unutar nas samih i u Sve-

uništavala sada će graditi i otkrivati

miru. S obzirom da je Lav vatreni

u svakom od nas slovo -‫( ט ״‬tet)

znak, također bi trebali biti svjesni

skriveno dobro, skriveno Svjetlo.

burne naravi ovog mjeseca. Isto tako, nije slučajno da je 9. ava, kada je Prvi hram bio uništen, on bio spa-

pripada suncu koje kon-

ljen vatrom. Prema tradiciji Hram je

trolira mjesec av. Kao što znamo,

bio uništen zbog "bezrazložne mr-

sve planete okružuju sunce. To nam

žnje''.

također daje naznake o naravi Lava.

trebno riješiti.

To će se dogoditi čim shvatimo da smo ovdje da bismo služili jedni drugima, baš kao što sunce služi i daje život i podršku svim planetama oko sebe. Ako želimo da nas ljudi cijene, ako želimo voditi i stva-

Na početku pobune protiv Rim-

rati i pronaći način da surađujemo s

ljana (66. n.e.), čelnici Jeruzalema su

drugima, trebamo imati svijest o

otkrili da su stanovnici Jeruzalema

moći Lava. Razumjeti da svatko od

imali dovoljno zaliha da pod opsa-

nas ima drugačiju viziju i drugačije

dom unutar utvrđenih zidina grada

razumijevanje stvari, i da se razli-

provedu dvadeset godina. Oni su se

kujemo jedni od drugih, a to znači

nadali da će se negdje u okviru tog

da mi, svatko od nas, može dopri-

Što se tiče vanjske strane, onoga

vremena, rimski proračun potrošiti i

nijeti nešto jedinstveno.

što drugi vide, poznato je da Lavovi

da će Rimljani otići kući. Nažalost

sebe vide kao vođe i kao onog tko

ubrzo su iskrsnule svađe i sporovi

najbolje zna, a također vole predsta-

jer bi jedan mislio da bolje od svojih

ve i dramatiziranja. Ako prigovorite

bližnjih zna kako se nositi s Rim-

njihovom vodstvu oni će vam od-

ljanima. Ovaj je sukob kulminirao

mah dati po prstima. Njihovo vod-

tako što su ljudi jedni drugima spa-

stvo može biti vruće i stvarati opek-

ljivali skladišta sve dok nisu ostali

line za njihovu okolinu, u slučaju

bez zaliha. Nije slučajno da je ovaj

diktatorskog načina vodstva. U vezi

čin negativnosti – bez međusobnog

toga, njih je lako smiriti dodvora-

poštivanja i postupanje bez toleran-

Ako ispravno odaberemo, onda

vanjem i pohvalama jer njihov po-

cije jednog prema drugome, brat se

ćemo u sebi otkriti skrivenu Svje-

nos je njihova osjetljiva točka.

sukobljavao sa svojim bratom – bio

tlost i imati sreću da vidimo dola-

proveden vatrom. Od tada, svake

zak Mešijaha; što znači da bismo

Lavovi vole biti u središtu pozornosti. Sunce ima dva uobičajena naziva na hebrejskom - ‫( ש ש‬šemeš) i ‫ח ד‬ (hama = vruće). Šemeš predstavlja unutarnju, duhovniju strana Lava, a

hama vanjsku stranu.

Hebrejska riječ šemeš (sunce) predstavlja našu nutrinu, skriveniji dio nas samih. Također se sa hebrejskog može pročitati kao šamaš, što znači pomagač ili pružanje usluga, što je osnovna uloga svakog vođe - služiti svom narodu. Dakle, još jednom, vidimo da se pozitivna snaga Lava

Godina 15 29Broj 43 Strana

Pitanje je kakav svijet želimo stvoriti i kojim oblikom vodstva ćemo se poslužiti? Hoćemo li voditi vatrom, hoćemo ili paliti poput sunca, ili ćemo našu snagu uzeti od najmoćnijeg izvora, skrivene Svjetlosti, i voditi sa suosjećanjem, ljubavlju i poniznosti.

doista mogli slaviti Tu B'av (15. ava), blagdan ljubavi, koja je sposobnost da se sjedinimo s drugim ljudskim bićem, bez ponosa i netolerancije te u stanju jedinstva, mira i zajedništva. ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 29

80 godina od početka istrebljenja varšavskih Židova HOLOKAUST

Deutsche Welle , 22.7.2022.

U srpnju 1942. njemački SS počeo je provoditi sustavno istrebljenje Židova u Varšavi. I ove godine se održava marš sjećanja na žrtve Varšavskog geta, na uništavanje najveće židovske zajednice u Europi. Život Židova u poljskoj prijestolnici Varšavi prije 80 godina bio je pakao. Od njemačke invazije na Poljsku u rujnu 1939. bili su izvrgnuti stalnom progonu njemačkih okupatora. A od studenoga 1940. bili su zatvoreni u Varšavskom getu u sjeverozapadnom dijelu grada.

Oko 450.000 muškaraca, žena i djece živjelo je ovdje u skučenim prostorijama iza visokih zidova. Desetkovani su glađu, kugom i pogubljenjima. Život je izgubilo oko 100.000 ljudi.

Napuštanje geta bez dozvole kažnjavano je smrću, kao i svaka pomoć ́ njegovim stanovnicima. Stražari su pucali i na malu djecu koja su krijumčarila hranu ili ugljen u geto. Leševi izgladnjelih ljudi na pločnicima bili su svakodnevna slika.

SS-ovac Hermann Höfle daje nalog za ubojstva 22. srpnja 1942. bio je tragična prekretnica u povijesti varšavskih Židova, koji su prije rata činili skoro trećinu stanovništva poljskog glavnog grada i vijekovima oblikovali imidž grada na Visli. „U 10 sati ujutro major Höfle se pojavio sa svojom pratnjom", zabilježio je u svom dnevniku Adam Czerniakow, predsjednik Židovskog vijeća koje su osnovali nacisti. „Rekli su nam da – uz određene izuzetke – Židove treba preseliti na istok, bez obzira na spol i godine." Poljsko-židovski inženjer i političar Czerniakow je, kao predsjednik Židovskog vijeća, pod prisilom okupatora izvršavao njihova naređenja: trebalo je svakog dana pripre-

miti 6.000 ljudi iz geta za deportaciju. SS je ubrzo povećao tu brojku na 10.000. „Tražili su od mene da svojim rukama ubijam djecu vlastitog naroda", napisao je Czerniakow u oproštajnom pismu svojoj supruzi 23. srpnja 1942., dan nakon što su deportacije počele. „Ne preostaje mi ništa drugo osim smrti." Svoj život je okončao kapsulom cijanida. Ali on svojom smrću nije mogao zaustaviti akciju istrebljenja.

Odredište - plinska komora Treblinka

Deportacije su provođene brutalno, kako bi se ugušio svaki otpor. Ljudi su transportirani u vagonima za stoku u koncentracijski logor Treblinka, gdje su ih najčešće već istog dana ubijali u plinskim komorama.

Nijemci su „Veliku akciju" predstavili kao „preseljenje na istok", ali su ubrzo mnogi shvatili da ih na kraju puta čeka smrt.

Ljudi koji su uspjeli pobjeći iz vlaka upozorili su druge. Unatoč tome, mnogi - iz očaja ili iz odgovornosti za svoje rođake nisu vidjeli mogućnost da izbjegnu smrt.

Kasnije, kada se sve više progonjenih pokušavalo sakriti, izgladnjele ljude su mamili obećanjima da će dobiti više hrane: ako se dobrovoljno prijave dobit će kilogram kruha i kilogram marmelade.

Janusz Korczak umire sa svojom djecom Direktor sirotišta Janusz Korczak, ugledni liječnik i pedagog, imao je priliku za bijeg iz geta, ali nije želio napustiti povjerenu mu djecu. Da bi ih smirio, rekao im je da "odlaze na selo" i pratio ih do smrti.

Njegova kolegica Stefania Wilczynska umrla je zajedno s Korczakom i siročadi. Medicinska sestra Adina Blady-Szwajgier izabrala je drugačiji put.

Svojim mladim pacijentima je davala morfij i ubijala ih prije nego što su Nijemci stigli do njih.

Prema njemačkim izvorima, u roku od dva mjeseca je više od 250.000 Židova deportirano u Treblinku. Židovski izvori govore o skoro 300.000 žrtava. Na židovskom groblju u Varšavi streljano je nekoliko tisuća bolesnih i starih ljudi, koji nisu mogli putovati.

Preživjelo je oko 35.000 Židova koji su radili u tvornicama.

20.000 do 25.000 ljudi izbjeglo je deportaciju i nastavilo živjeti ilegalno u onome što je ostalo od geta. Kada su i oni trebali biti deportirani u travnju 1943. godine, izbio je ustanak u Varšavskom getu. Tada je ubijeno 13.000 Židova, a preživjeli su otpremljeni u Treblinku i druge logore. „Židovska Varšava je prestala postojati", navodi se u bilješci jednog svjedoka vremena. Uništena je najveća židovska zajednica u Europi. Đavolji plan Globocnika Ubijanje varšavskih Židova bilo je samo dio općeg plana za istrebljenje svih Židova u Poljskoj pod njemačkom okupacijom, poznatog pod kodnim nazivom „Operacija Reinhardt".

Već 13. listopada 1941. je Heinrich Himmler naredio vođi SSa i policije u okrugu Lublin Odilu Globocniku da ubije sve Židove na svom području.

Ovaj je odmah počeo graditi prvi logor smrti – Belzec. Kasnije su osnovana još dva logora ovog tipa, Sobibor i Treblinka, u kojima su žrtve odmah po dolasku ubijane u plinskim komorama. Od 1943. godine Majdanek kod Lublina služio je i kao stratište.Globocnik je za svoj zločinački projekt regrutirao muškarce s iskustvom iz takozvanog programa eutanazije. Do kolovoza 1941. u Njemačkoj je u okviru takozvane „Akcije-T4", uglavnom pli-

nom, ubijeno oko 70.000 pacijenata psihijatrijskih bolnica.

Christian Wirth, koji je postavljen za šefa svih logora u sklopu „Operacije Reinhardt", ranije je bio inspektor svih institucija uključenih u program eutanazije.

U noći sa 16. na 17. ožujka 1942. godine počelo je istrebljenje Židova u Lublinu. Ubijanje je postupno prošireno na čitavo područje okupirane Poljske i potrajalo do studenoga 1943. godine, kada su logori zatvoreni i posljednji zatvorenici streljani. Istraživač Holokausta Stephan Lehnstaedt procjenjuje ukupan broj žrtava „Operacije Reinhardt" na najmanje 1,8 milijuna, možda čak i dva milijuna. U svojoj knjizi „Jezgro Holokausta" ovaj povjesničar govori o „najznačajnijem zločinačkom kompleksu Holokausta".

Istrebljenje europskih Židova nastavljeno je i nakon toga.

Ukupno je ubijeno šest milijuna Židova, a stotine tisuća Sinta i Roma su također žrtve genocida.

Zaboravljena mjesta Belzec, Sobibor i Treblinku je preživjelo svega oko 150 ljudi.

Nekadašnji njemački logori za istrebljenje dugo su bili gotovo zaboravljeni. Logor Auschwitz postao je simbol Holokausta.

Memorijalna mjesta „Operacije Reinhardt" tek polako ponovo postaju dio društvene svijesti.

Obnavljanju sjećanja na ovo strašno poglavlje povijesti doprinosi i memorijalni marš u Varšavi, koji se održava godinama. Područje geta u Varšavi Nijemci su sravnili sa zemljom.

Poslije rata tu je izgrađeno novo stambeno naselje. U glavnom gradu Poljske skoro više ni nema tragova židovskog stanovništva. Tek 1988. godine podignuto je spomen obilježje na mjestu na kojem su Židovi bili okupljani radi deportacije. ■

Rusija želi zatvoriti Jevrejsku agenciju Al Jazeera Balkans, 22.7.2022.

Potez protiv agencije, koja je najveća jevrejska neprofitna organizacija na svijetu, uslijedio je nakon kritika Izraela na račun ruskog rata u Ukrajini.

Ministarstvo pravde Rusije zatražilo je gašenje ruskog ogranka Jevrejske agencije, neprofitne organizacije koja promovira imigraciju u Izrael, saopćio je sud iz Moskve.

Na internet stranici suda okruga Basmani se navodi kako je Ministarstvo predalo zahtjev 15. jula i kako će se o raspravljati 28. jula.

“Sud je dobio administrativnu žalbu iz glavnog ureda Mini-

Page 30 Strana 30

starstva u kojem se traži raspuštanje organizacije ‘Podrška vezama sa jevrejskom dijasporom, Jevrejska agencija Sokhnut'”, navela je glasnogovornca suda Ekaterina Buravcova, prenijele su ruske agencije.

Buravcova je kazala kako je zahtjev podnesen nakon pravnih prekršaja, ali nije dala više detalja, navodi agencija Interfax.

Oštra reakcija Prošle sedmice je Ministarstvo pravde Rusije za državnu agenciju RIA Novosti navelo kako je izvršilo “provjere dokumenata” neprofitne organizacije od 30. maja do 27. juna, ali nije dalo više detalja o rezultatima provjera.

Potez protiv agencije, kojoj je sjedište u Jerusalemu i koja je najveća jevrejska neprofitna organizacija na svijetu, uslijedio je nakon kritika Izraela na račun ruske invazije na Ukrajinu, te nakon što je u aprilu tadašnji ministar vanjskih poslova Izraela Yair Lapid optužio Rusiju za ratne zločine.

“Ruski Jevreji neće biti taoci rata u Ukrajini. Pokušaj da se kazni Jevrejska agencija zbog izraelskog stava o ratu je žalostan i uvredljiv”, kazao je izraelski ministar za dijasporu Nachman Shai nakon objave suda.

Gotovo 7.000 Jevreja je prošle godine preselilo iz Rusije u Izrael, pokazuju podaci izraelske Vlade.

Divrej Tora

Uvreda sa Hitlerom

Iako Izrael nije poslao vojnu pomoć Ukrajini, osudio je rusku invaziju na susjeda.

Tradicionalno dobri odnosi sa Moskvom su propali u maju nakon što je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kazao kako je Adolf Hitler imao jevrejsko porijeklo, što je izazvalo ljutnju Izraela.

Agencija, osnovana 1929. godine, odigrala je ključnu ulogu u stvaranju države Izrael 1948. godine. U Rusiji je počela djelovati 1989, dvije godine prije raspada SSSR-a nakon kojeg su stotine hiljada Jevreja, sa područja cijele nekadašnje sovjetske države, prebjegli u Izrael.■

Godina 15

Broj 43