5_01-DivrejTora-Devarim-5778

Divrej Tkra Godina 11 Broj 40

Zagreb, šabat 21. srpnja 2018. - 9. ava 5778.

Broj 40

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Paraša D’varim

B’’H Šabat Hazon Jeruzalem 19:03

20:24

Zagreb

8:20 PM 21:20

Rijeka

20:25

21:25

Split

20:11

21:10

Dubrovnik 20:02

21:01

Vinkovci 20:07

21:07

Sarajevo 20:04

21:04

Doboj

20:08

21:08

B. Luka

20:12

21:12

Beograd 19:59

21:10

Novi Sad 20:03

21:15

Subotica 20:07

21:19

Zrenjanin 20:01

21:13

Niš

19:49

20:57

Beč

20:28

21:27

Frankfurt 21:06

22:05

Edison, NJ 20:05

21:14

(D’varim 1,1-3,22) Moše 1. švata (37 dana prije smrti) započne ponavljati Toru okupljenom izraelskom narodu. Osvrnuo se na sve

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb

što se dogodilo i na zakone koje su dobili na četrdesetogodišnjem putovanju od Egipta preko Sinaja, pa do

strašnu pustinju; slanja špijuna i prezira naroda prema Obećanoj zemlji, zbog čega je B-g odredio da generacija onih koji su izašli iz Egipta mora umrijeti u pustinji. "I na mene je," reče Moše, "zbog vas B-g bio ljut i rekao: Ni ti nećeš ući tamo."

Na dan, utorak 24.7.2018.

Obećane zemlje. Grdi narod zbog nji-

Moše prepričava i neke skorije do-

Alot Hašahar

3:32

hovih mana i nepravde i zapovjeda im

gađaje: odbijanje naroda Moaba i Amo-

Najranije Talit

4:23

da čuvaju Toru i da se pridrţavaju

na da dopuste Izraelcima prelazak pre-

Nec Hahama

5:30

zapovijedi u zemlji koju im je B-g dao

ko njihove zemlje; ratove s emoričan-

Najkasnije Š’ma

9:16

u trajnu baštinu, a u koju će ući poslije

skim kraljevima Sihonom i Ogom. Mo-

Zman Tefila

10:32

njegove smrti.

še poručuje svome nasljedniku Jošui

Hacot

13:02

Moše se prisjeća imenovanja sudaca i

Minha Ketana

17:26

sudskih vijeća, što mu je olakšalo nositi

Plag Haminha

19:00

se s odmjeravanjem pravde narodu.

Šekia

20:35

Cet Ha-kohavim

21:17

Prisjeća se podučavanja naroda riječi B-ţjoj, putovanja od Sinaja kroz veliku

koji će uvesti narod u Zemlju i povesti ih u bitke za njezino osvajanje: "Ne boj se jer G-spod B-g tvoj, on će se za tebe boriti." ■ Prijevod: Dolores Bettini

Rabbeinu Behaye:

Devarim - uvod Sada kada vidimo da je ova knjiga

ergo, njezin Stvoritelj. Ono što je

Uzroka. Pravedna osoba uspijeva

peta i posljednja od Pet knjiga Tore,

zadesilo ljude o kojima govorimo

ujediniti ove očito različite i hetero-

ţelim vam objasniti razlog zašto je

dokaz je da se On (za razliku od

gene sile kroz svoju poboţnost. Na-

Tora podijeljena u pet zasebnih

slikara koji dovršava svoje djelo)

kon što je ujedinjujuća sila ovih ţr-

Knjiga i zašto je njihov redoslijed

nije opustio i prepustio Svom sve-

tava predočena, sljedi knjiga Bami-

takav kakvog nalazimo pred sobom.

miru da uništi sam sebe, već se p-

dbar Sinaj koja sadrţi priču o Erec

Već ste, iako je na tu činjenicu već

obrinuo da opstane (čak i kada je

ukazano (Midraš na Postanak 1,3 na

dopustio čovjeku slobodnu volju).

Jisraelu. To je logična posljedica

riječi "neka bude svjetlost"), upozna-

Nakon zaključenja knjige Berešit,

ti s time da sve su ove "Knjige" u os-

druga Knjiga Tore koja započinje s

novi blisko međusobno povezane.

imenima Jaakovljevih sinova, logič-

Razlog zbog kojeg je Tora započela

na je posljedica priče o patrijarsima

s knjigom Berešit jest to što je zapis

koji su u svoje potomke usadili vje-

o nastanku svijeta osnovni temelj

ru u B-ga i Njegovu pravednost.

naše vjere. Bez te spoznaje ne bi bilo ideje o B-gu koji nadgleda i zanima se za sve ţivo na Zemlji, i svi bismo sebe smatrali tek "slučajnošću" na zemlji. Nakon što smo utvrdili da je B-g Stvoritelj zainteresiran za ono što je stvorio, a osobito za ljudska bića, slijedi da postoje takve stvari kao "nagrada i kazna". Vidjevši da su ti koncepti ključni za Toru, oni su

Knjige Vajikra, ukazivanje na to da se zakoni o ţrtvama odnose samo na zemlju Izraelovu. Čim su Izraelci primili Tore i zakone o ţrtvama, trebali su nastaviti ravno u zemlju Izraelovu. Da nije došlo do grijeha koji su počinile uhode (i naroda ■ koji

Jednom kad osoba zadobije vjeru

je prihvatio njihovu procjenu situa-

u činjenicu da je B-g bio Stvoritelj,

cije), napredak naroda ne bi bio od-

ostaje tek mali korak do toga da

gođen za 40 godina njihovim luta-

povjeruje da je On Jedinstven i Jedini B-g. Druga Knjiga Tore koja sadrţi tolike primjere Jedinstvenosti Stvoritelja i Njegovu objavu narodu Izraela, prirodan je nastavak knjige Berešit.

njem u pustinji. Nakon zaključenja Knjige Bamidbar i obnove jedinstva naroda s B-gom, dolazimo do pete knjige, ‫אלה הדברים‬. Uviđajući da se obitavanje u Erec Jisraelu kao glavnom mjesta obitavanja ţidovskog

svi postali dijelom Knjige Postanka.

Knjiga Vajikra, Knjiga koja se bavi

naroda ne odnosi na razdoblje u

Knjiga Berešit je stoga morala uklju-

ţrtvenom sluţbom, sljedeća je po

kojem su stajala dva Hrama, već

čiti neke osnovne zapovijedi jer se

redu, budući da ţrtve predstavljaju

ono počinje tek s konačnim izbav-

inače činjenica postojanja sustava

pribliţavanje i ujedinjenje različitih

ljenjem nakon kojega ne slijedi još

nagrađivanja i kaţnjavanja za po-

sila u ovom svemiru sve dok u ko-

jedno razdoblje egzila, Tora je ţe-

slušnost Stvoritelju ne bi mogao

načnici ne dosegnu do Prvobitnog

ljela završiti Knjigom u kojoj se ras-

pokazati. Ove zapovijedi moraju obuhvaćati pozitivne i negativne zapovijedi. Što se tiče nagrade za drţanje zapovijedi, protjerivanje Adama iz Gan Edena ilustrira kaznu na osobnoj razini, dok potop pokazuje kaznu na kolektivnoj razini. Spasenje Noaha pokazuje nagradu na osobnoj razini. Predviđanje kako ovih nagrada tako i kazni pokazuje i ţrtvama i preţivjelima da B-g mora biti Gospodar svemira, tj. prirode, Strana 2

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

Rabbeinu Behaye:

Devarim - uvod

pravlja ili aludira na konačno izbav-

______________

ljenje. To će biti događaj usporediv s

Bahya Ben Asher ibn Halawa (Rabei-

obnovom samog svemira (usporedi-

nu Behaje) bio je španjolski rabin,

ti autorove primjedbe na Pnz. 30,3).

učenjak i biblijski komentator. Bio je

Taj će događaj predstavljati istinsku

učenik Rašbe, a svoj egzegetski stil

svrhu i vrhunac stvaranja svemira,

uobličio prema Rambanovom stilu.

tj. u osnovi drugu (novu) knjigu

On je bio prvi koji je svoj komentar na

Berešit.

Toru

Moramo razumjeti zašto ova knjiga otpočinje riječima ‫אלה הדברים‬, [tradicionalno izraz kojim se ono što slijedi odvaja od prethodno navedenog. ed.] Umjesto ‫ואלה הדברים‬, baš kao što je knjiga Šemot započela riječima ‫ואלה שמות‬kako bi pokazala da je logičan nastavak knjige Berešit. Razlog tome je da, iako je peta knjiga nastavak niza od pet Knjiga, ona je ujedno i nešto jedinstveno, baš kao što je i etrog, iako dio četiriju vrsta nad kojima izgovoramo blagoslove na blagdan Sjenica, klasa za sebe, i stoga nisu vezan zajedno s ostale tri biljke, lulavom, hadasom i aravom.

Drugo slovo

na

četiri

načela

kaţnjavanjem Izraela za sedam kon-

Remez, Druš, Sod", ili 1) čisti tekst,

kretnih grijeha. U našem slučaju,

2) dublji, filozofskiji pristup tekstu,

knjiga Devarim, peta knjiga Tore,

3)

poznatija je kao " ,‫משנה תורה‬druga"

4) mistična kabalistička interpretacija

verzija, ponavljanje, Tore. Zbog

teksta. Glavno Bahjino djelo upravo je

toga Mojsije započinje s teškim ri-

njegov komentar Petoknjiţja, za čije je

ječima ukora, prisjećajući se sedam grijeha koje je narod počinio dok ga je on vodio. Tih sedam grijeha su: nezadovoljstvo u pustinji, grijeh Baal Peora, pobuna na Trstikovom moru, grijeh uhoda, omalovaţavanje nebeske hrane, mane; Korahova pobuna i grijeh sa zlatnim teletom.

"Tofel i Lavan", dvije su reference na isti grijeh. Na sedam grijeha se također aludira u Tohaha u Levit-

‫ה‬u tetragramu, tj.

skom zakoniku 26,18: "Zato ću vas

Imenu ‫ה‬-‫ו‬-‫ה‬-‫י‬, mada je dio tog ime-

kazniti još sedam puta više za vaše

na, ipak nije u potpunosti sastavni

grijehe". Imajući to na umu, otkrit

dio imena koje u osnovi predstavlja

ćete da Mojsije, umjesto da govori u

atribut milosrđa, budući da samo to

ime Hašema, kao što je uglavnom

slovo ‫ה‬na tom mjestu predstavlja

činio u ostalim Knjigama, koristi

element Pravde. Mnogo puta smo

atribut ,‫הינו‬-‫ה' אלו‬tj. hotimičnu kom-

objašnjavali da se nitio jedan atribut

binaciju atributa Milosrđa i atributa

nikad ne pojavljuje u čistom obliku,

Pravde kada govori o onome što je

tj. atribut Pravde uvijek prati barem

B-g zapovjedio u ovoj knjizi. Najis-

mali dio atributa Milosrđa, i obrnu-

taknutiji primjer toga jest Devarim

to, atribut Milosrđa uvijek prati

4,24: ,‫ל קנא‬-‫היך אש אכלה הוא א‬-‫כי ה' אלו‬

mali udio atributa Pravde. Slovo ‫ה‬

"jer je G-spod vaš B-g, On je plamen

na kraju tetragrama predstavlja taj

koji guta, ljubomorni B-g." Ovo je

dio atributa Pravde. Kabalisti su ga

podsjetnik na manifestaciju B-ţje

opisali "slabim", tj. razrijeđenim

Prisutnosti koju je narod doţivio na

oblikom atributa Pravde. Smatra se

brdu Sinaj.

Godina 11 3 Broj 40 Strana

izgradio

denotirana slovima PaRDeS: "Pešat,

homiletski

pristup

tekstu,

i

pripreme temeljito istraţivao djela nekadašnjih biblijskih egzegeta. Iz forme kojom

je napisan,

Bahjin

komentar odiše jednim posebnim šarmom. Ispred svake paraše, ili tjedne

pouke,

dolazi

uvod

koji

priprema čitatelja za temeljne ideje o kojima će se raspravljati. I taj uvod ima moto u obliku jednog retka odabranog iz knjige Izreka. Nadalje, često postavljanim pitanjima čitatelj je prisiljen sudjelovati u mentalnim procesima pisca, čime se uklanja opasnost od monotonije. ■

■

Strana 3

OU Israel's Torah Tidbits

Alija po alija

Kohen - prva aljia - 11 p’sukim (1,1

1). Ovo se odnosi na prve tri sedre u

-11)

kojima imamo kratak, ali prepun

Početni p’sukim D’varima jasno određuje vrijeme i mjesto. Cijela se knjiga odvija u Arvot Moav (posljednje taborište prije ulaska u Erec Jisrael) i započinje na Roš hodeš sivan posljednje godine lutanja.

Nekoliko mjesta koja se spominju u ovim p’sukim komentari ne smatraju stvarnim lokacijama, već aluzijama na događaje koji su se dogodili tijekom prethodnih 40 godina. Ti događaji obuhvaćaju Zlatno tele, Korahovu bunu, i nezadovoljstvo u vezi mane. Oni, te otvorena rasprava o “grijehu uhoda”, dio su Mošeovog prijekora i upozorenja narodu.

Moše narodu govori također i o pobjedama nad Emorejcima i Hešbonom. Ovo stoga da im pruţi samopouzdanje pred poteškoćama s kojma će se suočiti prilikom ulaska u zemlju. Izrečena je prva od mnogih napomena o svrsi postojanja

zbivanjima

i

značenjem,

opći

pregled povijesti naroda do danas.

Uz to, ove sedre sadrţe i ponovni iskaz načela judaizma u obliku AseretHaDibrot i prva dva dijela Šma. U početnom odjeljku D’varim

Moše kaţe narodu da je bio došao

iskazana je također i integralna veza

do trenutka kada mu je bilo previše

između naroda i zemlje Izraela. Te

zamorno da sam vodi narod, te da

sedre sadrţe relativno manji broj

je on (na B-ţju zapovijed) odredio

micvot – one su “osnove ţidovstva”,

vođe plemena za suce narodu. Suce

koje

treba odabirati prema njihovom

se

razmatra

sa

“čitavim

poznavanju Tore i drugim odgova-

Izraelom”.

Naredne

■

tri

sedre

sadrţe

170

micvot, najveći broj micvot na bilo kojem

mjestu

u

Tori.“…Moše

govoraše Bnei Jisrael o svemu što im B-g zapovijedi” (pasuk 3). Nakon što je postavio osnove judaizma, Moše iznosi suštinu svakodnevnog ţivota Ţidova – svakovrsne micvot, između Ţidova i B-ga, micvot o međuljudskim odnosima, micvot vezane uz Zemlju, opće micvot.

Ţidovske nacije – da ţive po B-ţjim

Posljednji dio u D’varim, zadnjih 5

zakonima u zemlji koju je B-g obe-

sedri, sadrţe relativno manji broj

ćao njihovim precima.

micvot, no sadrţi temelj razumijeva-

Na šabat se prva alija završava jedan pasuk ranije, te taj pasuk postaje prvim pasukom sljedeće alije, kako bi se izbjeglo da drugi odjeljak započne riječju “Eiha”.

U

prvih

pet

p’sukim

knjige

D’varim, dolazi do svojevrsnog ponavljanja, kada se kaţe da je Moše govorio narodu. Gaon iz Vilne i drugi uka-zuju da se knjiga D’varim moţe podijeliti u 3 dijela: “Ovo su stvari koje je Moše govorio čitavom Izraelu…” (pasuk Strana 4

nja toga što znači biti Ţidov. U ovim sedrama imamo opomenu protiv na-

rajućim kvalitetama. Zabranjeno je postaviti suca iz “pogrešnih razloga” (bogatstva, karizme, veza, zastrašivanja).

Suci

moraju

biti

pravedni i nepristrani i ne smiju se bojati donošenja ispravnih presuda.

Moše je zadrţao ulogu konačnog autoriteta u teškim pitanjima. Još jednom je Erec Jisrael prikazan kao glavni fokus i narod je ohrabren da se ne boji onoga što je pred njim.

U vezi fraze u 1,16 – Čuje među vašom braćom i sudi pošteno – Gemara nas uči da sudac ne smije saslušati jednu stranu dok druga nije prisutna.

puštanja Tore, ideje o slobodnoj vo-

U istom pasuku, spominjanje obra-

lji, t’šuva, lanac tradicije. “…Moše

ćenika u kontekstu suđenja uči nas

započe tumačiti ovu Toru rekav-

da preobraćenje na judaizam mora

ši:”(pasuk 5).

izvršiti beit din. Gemara kaţe da ako

Ova tri izraza – govorio, govoraše, tumačiti – moţemo sagledati kao naznaku prakse razmatranja Tore “dva puta tekst i jednom targum (prijevod, parafraza)”.

Levi – druga alija – 10 p’sukim (1,12-21)

neţidov odluči sam za sebe da je Ţidov, to se ne smatra preobraćenjem. Obavezan je beit din. Čini se da je dobra ideja suzdrţati se (ili barem smanjiti unos) kave nekoliko dana prije posta. To će smanjiti ţudnju našeg tijela i olakšati post. Uzmite si to na razmatraDivrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

nje. Š’liši – treća alija -17 p’sukim (1,2238) Moše potom za novi naraštaj prepričava epizodu o uhodama.

Teško je pretpostaviti da je ciljano tako organizirano da se D’varim čita na šabat pred Tiš’a b’av, ali nije moguće zanemariti koliko je primjerena u toj ulozi. Često se male Nicavim i Vajeleh razdvajaju, a velike Matot i Mas’ei kombiniraju kako bi “osigurale” da D’varim bude prije Tiš’a b’ava. Ne moţe (a i ne smije) promaći našoj paţnji, da čitamo o grijehu uhoda u Paršat D’varim.

Mišna kaţe da je jedna od tragedija koja je obiljeţila Tiš’a b’av proglas na štetu (punoljetnih muškaraca) “naraštaja pustinje”. Sedra sluţi kao ukor zbog našeg lošeg stava prema Zemlji i ponedostatka naše opredijeljenosti za nju. Ovo je kao da nam B-g govori: “Ne nastavljajte putem tog naraštaja. Poništite učinak te strašne kazne slijedeći poziv Kaleva i Jehošue.” Kada mi, Ţidovski narod današnjeg vremena, uspijemo “popraviti” negativne stavove i djela naraštaja uhoda, naraštaja čiji su grijesi doveli do uništenja Prvog Hrama, naraštaja čiji su neopravdana mrţnja i lašon hara doveli do uništenja Drugog Hrama, tada ćemo biti počašćeni time da se radujemo izgradnji Trećeg Hrama, povratka Ţidova širom svijeta u ovu Zemlju i širenju vrednota Tore i privrţenosti micvot. D’varim i njena poruka o značaju Erec Jisraela, te podsjećanje na B-ţji strahoviti gnjev protiv onih koji ocrnjuju zemlju Izraelovu “savršen” je uvod u Tiš’a b’av. Zapanjujuće je, zar ne, koliko je ova poGodina 11 5 Broj 40 Strana

Alija po alija

ruka danas relevantna. “Evo, posta-

dlog da se uhode pošalju. On objaš-

vio sam Zemlju pred tebe; uđi i

njava što se dogodilo kao posljedica

zaposjedni Zemlju…” Neka bismo

izvještaja uhoda. Argumenti koje je

zasluţili (a čak i ako ne zasluţuje-

iznio Moše (i Kalev i Jehošua) nisu

mo) da ţivimo u miru u čitavoj Ze-

uspjeli smiriti paniku u narodu. Kao

mlju Izraelovoj, zajedno sa cijelim

rezultat toga, B-g je donio odredbu

narodom Izraelskim, prema Tori

da niti jedan punoljetni muškarac

Izraela.

(izuzev Kaleva i Jehošue) neće ući u

D’varim stalno iznova ponavljaju da su meraglim bili u krivu. Oni su vjerovali da je čudesno okruţenje

Zemlju. Moše im kaţe da je i njemu zabranjen ulaz u Zemlju. Jehošua će biti taj koji će od sada voditi narod.

pustinje bilo savršeni ambijent za

Čini se kao da Moše kaţe da je i

način ţivota po Tori. Nije bilo tako.

on bio kaţnjen zabranom ulaska u

Moše nam više puta govori da je

Ze-mlju zbog grijeha uhoda. Ali mi

Erec Jisrael “stvarno” mjesto za na-

znamo da je “udaranje stijene umje-

rod Izraelski.

sto da joj progovori“ bilo ono zbog

Zapazite također da su druga doga-đanja iz prvih 40 godina na koje se tek podsjeća frazom – Di Zahav,

spomenutom

u

prvom

pasuku D’varim ukor nam za grijeh sa Zlatnim teletom. To je ono kako Raši kaţe. Moše je ukazao na to, ali nije objašnjavao. Grijeh uhoda je drugačiji. Mi dobijamo kompletno izlaganje. (Ako usporedimo s Mošeovim

zapisom

iz

čega je kaţnjen. Jedan komentar sugerira sljedeće: zbog bezosjećajne povike naraštaja iz pustinje, Hram je bio predodređen da bude uništen.

Da je Moše Rabeinu ušao u Zemlju, Hram nikada ne bi bio razoren. Stoga je on zadrţan van Zemlje tako da se moţe izvršiti puna mjera B-ţje kazne za grijeh uhoda.

Također moţemo vidjeti posebne

originalnog

osobine pravog vođe Ţidovskog

teksta u pokazat će nam neke zani-

naroda. Moše Rabeinu nije prepu-

mljive razlike.) Sasvim je jasno da je

stio krivicu za grijeh uhoda narodu.

prvobitna svrha slanja ljudi u Ze-

On je preuzeo odgovornost.

mlju bila da odrede koji je najbolji način da uđu u nju i koje bi gradove na granici bilo najbolje napasti. Isto

Kratki dvar Tora iz Rašija (čiji je 912. jarcajt bio u nedjelju)

je tako jasno da svrha nije bila da se

Moše Rabeinu nam kaţe da mu se

odluči da li da se ide ili ne. Ovo je

svidjela ideja da se pošalju meraglim.

vaţan element grijeha uhoda i re-

Ovdje se podrazumijeva da se zami-

akcije naroda na njihove riječi. Moše

sao nije svidjela B-gu. To je također

preuzima na sebe dio krivice uhoda,

i zaključak komentara iz izvornog

te izjavljuje da je on prihvatio prije-

odjeljka o meraglim – Šlah l’ha anašim. Vi pošaljite ljude, ako je to ono što ţelite. Meni se ne dopada (da tako kaţemo) ta zamisao. Pa zašto je onda B-g dopustio Mošeu i narodu da pošalju meraglim?

Strana 5

(nastavak s 5. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

Raši nam daje usporedbu. Osoba

jednom mjestu, Kadešu. Stvarno

se. Ova fraza iz D’varim te pasuk u

A ţeli prodati svog magarca osobi

lutanje je trajalo mnogo kraće od 40

Ki Tavo imaju istu g’matriju, 1879,

B. B upita moţe li obaviti “probnu

godina. S druge strane, bilo je mje-

koja je “slučajno” broj godina vla-

vo-ţnju”. Svakako, kaţe A. Pita B

sta na kojima je narod proveo dan-

davine stranaca u Erec Jisraelu. Od

moţe li odvesti magarca u brda i

dva.

godine uništenja drugog Beit Ha-

tamo testirati njegove performanse?

Na-ravno, kaţe A. Svaki upit osobe B naišao je na potpuno slaganje osobe A. Zašto? Zato da B shvati da A ništa ne skriva, da je magarac u dobrom stanju, i da bi B trebao

Hamiši – peta alija – 29 p’sukim (2,2-30) Narod se potom zaputio sjeverno i dobio upozorenje da ne ulaze u sukob s narodom Esava, jer njihova

Mikdaša do posljednje godine britanskog mandata bilo je 1879. godina. Šiši – šesta alija -21 p’sukim (2,313,14)

njima ta zemlja pripada kao naslje-

Moše nastavlja svoje iznošenje

đe. Jedino je dopuštena kupnja hra-

pojedinostima pobjede nad Siho-

ne i vode tijekom putovanja kroz

nom i njegovom zemljom. Og, kralj

Esavov teritorij. Moavov teritorij

Bašana, također je poraţen od Iz-

također im je bio zabranjen jer je on

raela. Moše opisuje osvojene zemlje

nije potrebno.

nasljeđe potomaka Lotovih. Razli-

koje su bile obećane plemenima

R’vi’i – četvrta alija – 9 p’sukim (1,39-2:1)

čiti narodi su imenovani za različite

Reuvena, Gada, i polovici Menašea.

zemlje u tom području. Lutanje je

prihvatiti ponudu bez da se gnjavi testiranjem magarca. Tako se isto, kaţe Raši, B-g sloţio sa zahtjevom da se pošalju meraglim, nadajući se da će narod sam shvatiti kako to

Dok

Moše

Rabeinu

trajalo 38 godina, sve dok B-g nije

novoj

naloţio narodu da prijeđe na teri-

generaciji priča što se dogodilo, on

torij Amona i Moava, ali bez rato-

ih nepre-stano upozorava da ne

vanja tamo. I Edom i Amon/Moav

ponavljaju pogreške svojih pret-

ratovali su za svoju zemlju kao što

hodnika. Upravo su ti ljudi, ta nova

će i Izrael uskoro.

generacija, oni za koje je prethodna bila zabrinuta. Uzvikivali su da će njihova djeca biti siročad. Ta ista djeca sada su oni koje će ući u Zemlju. Moše im također govori o

■

Pobjede na istočnoj obali Jordana pomogle su izgraditi samopouzdanje Izraela prije teških vremena koja će nastupiti nakon prelaska Jordana u Erec Jisrael. Ovom novom naraštaju, djeci robova, bila je nuţna višestruka priprema koju su im dale

Sihonu je ponuđen mir, no on je to

godine lutanja, kako bi mogli us-

odbio, te time otvorio put Izraelu da

pjeti u osvajanju i naseljavanju

osvoji njegovu zemlju.

Zemlje.

Navodi o nasljeđivanju potomaka

Š’vi’i – sedma alija – 8 p’sukim (3,15-22)

pokušaja

Esava i Lota u ovom odjeljku izvor

naroda da uđu u Zemlju protivno

su Talmudu za koncept koji omo-

B-ţjim ţeljama. Bez B-ţje pomoći

gućuje neţidovu da nasljeđuje od

neće ići – a uz Njegovu pomoć ne

svog oca.

moţe neuspjeti. To je pouka od prije

G’matrija iz L’ora Shel Torah R.

teritorija. Tek nakon uspješnog os-

Yaakova Auerbacha z”l

vajanja i nastanjivanja Zemlje Izrael,

tragičnim

posljedicama

više od 3000 godina i to je pouka za danas.

Moše uspoređuje Emorejce s pčelama. Raši objašnjava da isto kao što pčela napadne i ubode, i to prouzroči njenu smrt, tako je i s nekima od naših neprijatelja.

U D’varim 2,25, rečeno nam je da će kao rezultat “početnih” pobjeda nad Emorejcima, drugi narodi čuti za njih i pobojati se naroda Izraela.

Ta se ideja ponavlja u 28,10, točno prije Tohaha u Ki Tavo, gdje nam B-g

Nastavlja se opis “Istočne obale” Zemlje. Moše ponavlja upute za 2½ plemena za nastanjivanje njihovog

tim će ljudima biti dopušteno da se vrate svojim obiteljima i gradovima.

Moše je zapovijedio Jehošui da dobro upamti pobjede do današnjeg dana te da se ne plaši onoga što će se događati na drugoj strani rijeke.

Raši je zabiljeţio tradiciju da je na-

kaţe da ako ćemo ići Njegovim pu-

Posljednja 3 p’sukim ponovo se

rod Izraela proveo 19 godina – po-

tevima, onda će narodi vidjeti da se

čitaju za Maftir. Ta se čast obično

lovicu vremena svog lutanja – na

zovemo B-ţjim Imenom i bojati nas

daje rabinu šula ili istaknutom članu

Strana 6

zajednice. ■ Divrej Tora

Haftara za Šabat Hazon Šabat pred Tiša be'av se naziva Šabat cHazon – Šabat predskazanja – pošto čitamo odlomak haftare iz proročanstva Izaije (1,1-27), kao posljednjeg od „tri tuţna“ čitanja.

Rabi Mendel Hirsch ističe da prorok ne oplakuje zbog toga što je Bet Ha-Mikdaš (Hram u Jeruzalemu) bio uništen; on plače zbog uzroka koji su u osnovi doveli do njegovog uništenja. . .

Ova godišnja pouka mora posluţiti da usmjeri naše nacionalno ţalovanje za Tiša be'av ne ka prošlosti, već k sadašnjosti. .

Nije dovoljno plakati nad ogromnim gubitkom koji je naš narod pretrpio uništenjem naše Zemlje, našeg Svetog grada, i našeg Svetog Hrama. Mi moramo iskoristiti svoje ţalovanje da ono bude način kojim ćemo potaknuti preispitivanje naših današnjih osjećaja, misli i djela . Što smo učinili da uklonimo stavove i običaje koji su prije više tisuća godina otposlali naše pretke u egzil – ne jednom, već dvaput? .

Na koji način smo popravili naš pristup boţanskoj sluţbi kao načinu ţivota, ţivota posvećenog duţnosti, a ne njezinom nadomjestku? .

Jesu li naše verbalne ţrtve, poput ţivotinjskih ţrtava koje opisuje prorok, tek površni rituali, nikada istinski proţivljene, nikada izgovorene iz srca, već samo našim usnama i od nas tek prema van?

I, kako Rabi Hirsch kaţe, "da li je naša suvremena Ţidovska svakodnevnica toliko snaţno proţeta Ţidovskim duhom, tako ispunjena Ţidovskim načinom razmišljanja, poznavanjem sveobuhvatnih i dubokih sadrţaja Tore da moţe stvoriti dostojno okruţenje da se B-ţji hram podigne u našoj sredini? Ne zjapi li jaz između Izraela i njegovog B-ga moţda jače nego ikada?" ■

Godina 11 7 Broj 40 Strana

(Izaija 1,1-27) Izaija prenosi Ţidovima b-ţansku viziju koju je imao, kaţnjavanje stanovnika Jude i Jeruzalema jer su se pobunili protiv B-ga.

Predbacuje im što ponavljaju greške i ne odriču se svojih grešnih puteva čak i nakon što su ukoreni i kaţnjeni. "Jao grešnome narodu, ljudima punim nepravednosti, zla sjemena, iskvarene djece. Odrekli su se B-ga; izazvali Svetog Jedinog."

Koristeći se teškim riječima, uspoređuje ţidovske vođe s vladarima Sodome i Gomore. B-g pokazuje svoje nezadovoljstvo prema ţrtvama koje mu prinose jer odišu poganskim običajima. "Kako je po-

stala bludnica, utvrda vjernih; nekada puna pravde i pravednici su je nastanjivali, a sad je grad ubojica ..."

Izaija zatim blaţim riječima hrabri narod da se iskreno pokaje i da se odnosi pravedno i blagonaklono prema siromašnima, siročadi i udovicama. Za njihovu poslušnost obećaje im najbolju zemlju. "Pokažu li se tvoji grijesi grimiznima, postat će bijeli kao snijeg; pocrvene li kao grimiz, postat će kao runo." Haftara završava obećanjem da će B-g naposljetku opet postaviti suce i vođe Izraela kad se "Cion iskupi pravdom, a okajnici pravednošću." ■ .

Prevela Dolores Bettini Strana 7

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 414. Pao na pravosudnom ispitu tri puta: Zabrana imenovanja neprikladnih sudaca Nećeš činiti usluge čovjeku kojemu se sudi ... (Ponovljeni zakon 1,17) Čovjek moţe biti imenovana u Sanhedrin jedino ako je znalac Tore. Dobar izgled, fizička snaga i osobno bogatstvo nisu dovoljne kvalitete koje bi opravdale takvo naimenovanje. To vrijedi čak i u slučaju kada se radi o vrlo učenom čovjeku u drugim područjima poput matematike, prirodnih znanosti ili filozofije.

Pored znanja Tore, član Sanhedrina mora biti besprijekornog karaktera. On ne bi imao nikakav autoritet ako bi bio blisko upoznat sa zakonima Tore, ali se ne bi po njima vladao. Ako bi sudac imao neki upadljivi nedostatak, oni koje bi ispravljao jednostavno bi mu odgovorili neka se najprije pogleda u ogledalo.

Talmud u Sanhedrin (7b) uspoređuje postavljanje neprikladnog suca s postavljanjem idola da ga se štuje.

Jeruzalemski Talmud kaţe da ako je sudac kupio svoje imenovanje, nije dopušteno iskazivati mu poštovanje (kako je kodificirano u Mišne Tora Hilhos Sanhedrin 3,9).

Razlog za tu micvu jest da naočit, bogati fizičar moţe biti pametan i moţe biti dobronamjeran, ali ako nije učen u Tori, nedostaje mu neophodno oruđe da sudi narodu.

On moţe iznijeti ono što se po njegovom osobnom mišljenju čini pravednim prosudbama, ali bez potpunog razumijevanja sudske prakse koju je B-g dao, on će neizbjeţno u svojim presudama činiti pogreške.

Ova micva vrijedi u sva vremena i na svim mjestima. U

Talmudu se o njoj raspravlja u traktatima Sanhedrin (7b) i Avoda Zara (52a). Ova je micva kodificiran u Šulhan Aruhu u Hošen Mišpat 8. Ona je 284. od 365 negativnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvosu i 64. od 194 negativnih micvos koje se danas mogu poštivati u Sefer HaMicvos HaKacar Chofetz Chaima.

415. Zastrašivanje: Zabrana prijetnji sucu tijekom suđenja ... nećete drhtati zbog bilo koje osobe ... (Ponovljeni zakon 1,17) Od suca se traţilo da sve slučajeve sudi pravedno. U cilju toga, nije mu bilo dopušteno da poklekne pred zastrašivanjem. Ako zli, nasilni optuţenik prijeti sucu tjelesnom povredom ili financijskom štetom, sucu nije dopušteno da se pokoleba u svojoj presudi.

Sucu je dopušteno da se povuče iz predmeta prije no što sasluša svjedočenje parničnih strana. Jednom kad ih je čuo, duţan je obaviti svoju duţnost do kraja.

Razlog za tu micvu istovjetan je onome što smo prethodno rekli u vezi potrebe za poštenim pravnim sustavom kako bi se civilno društvo moglo odrţati. Baš kao što se sudac ne smije odvratiti primanjem mita (micva #83), on isto tako ne smije popustiti pred iznudom.

Ova micva vrijedi u sva vremena i na svim mjestima. U Talmudu se o njoj raspravlja u traktatu Sanhedrin (6b, et al.). Ova je micva kodificiran u Šulhan Aruhu u Hošen Mišpat 12. Ona je 276, od 365 negativnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvosu i 72. od 194 negativnih micvos koje se danas mogu poštivati u Sefer HaMicvos HaKacar Chofetz Chaima. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 126. Negativna je zapovijed ne biti spolno intiman sa ženom vlastitog brata, bio on brat od istog oca ili iste majke, pa čak i [brat] putem nemoralnih odnosa [roditelja] jer Pismo kaţe, Golotinju žene svoga brata nećeš otkriti (Va-jikra 18,16). Ako je netko spolno intiman s njom za ţivota svoga brata, oboje treba pogubiti davljenjem, ako se nije [prethodno] od nje razveo, budući je ona udana ţena. Ako se njegov brat od nje razveo, ili je s njom bio spolno intiman nakon bratove smrti, no ne u situaciji koja zahtijeva leviratski brak: ako je to počinjeno hotimično, on zasluţuje karet [bogomdani prestanak postojanja]; ukoliko je bilo nehotično, obavezan je hatat. Ako je ona jevama, bratova udovica bez djeteta, kojoj je dao halica [obred koji ga Strana 8

oslobađa od obaveze da se njom oţeni], to ne zasluţuje karet, već je to samo kršenje zabrane, on neće graditi kuće svoga brata (D'varim 25,9).

Ovo je na snazi posvuda i uvijek.

127. Negativna je zapovijed ne biti spolno intiman sa svojom sestrom, bila ona od istog oca ili iste majke, ili čak i iz nemoralne veze jer Pismo kaţe, Golotinju svoje sestre, kćeri svoga oca ili kćeri svoje majke, bilo da je rođena u kući ili van nje, nećeš otkriti (Va-jikra 18,9). Ako je to počinjeno svjesno, on zasluţuje karet; a ako je bilo nehotično, obavezan je hatat. Ukoliko je ona i kćer očeve ţene, on ima obavezu prinijeti dvije ţrtve za grijeh (jer mu je ona sestra, i zbog toga što je ona kćer očeve ţene [§128]).

Ovo je na snazi posvuda i uvijek. ■ Divrej Tora

Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook:

Šulhan Aruh

Unutarnja crta dobrote

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi.

Dio I: Orah hajim Poglavlje 37 - Specifične vrste rada Zapaljivi materijali mogu se koristiti za gorivo jedino ako je prethodno postojala namjena da ih se koristi na blagdan; vidi 501,1-7. Gorivo se moţe pripremiti (vidi 514,45.8-10.) i pripaliti s postojećeg plamena, ali nova se vatra ne smije zapaliti niti se vatra smije ugasiti (vidi 502,1; 514,1), a gorivo se ne smije uzimati s vatre (vidi 502,2; 514,2). U vezi neizravnog gašenja vatre vidi 514,3; u vezi ostataka vatre vidi 514,4. Drvo ne bi trebalo koristiti u druge svrhe osim kao gorivo; vidi 502,3 i 507,3. Vatra se smije paliti čak i za potrebe grijanja (511, 1), ali ne bez ikakvog razloga (514,5). Voda se moţe zagrijavati za pranje, ali ne i za kupanje (511,2); međutim, obredno uranjanje je dopušteno (vidi 509,7; 511,3). Zabranjeno je koristiti tamjan osim da poboljša miris hrane; vidi 511,4.

Predmete koji se mogu koristiti (vidi 516,3; 518,1) i materijale koji se mogu koristiti za pripremu hrane (vidi 516,1) moţe se premještati s jednog područja u drugo, čak i ako se to moglo napraviti prije blagdana (vidi 504,2); ali se ne smiju koristiti ţivotinje za nošenje tereta (495,3; 510,10), velike količine treba nositi samo na nekonvencionalan način (510,8-11; 516,2; 521,1), a nepotrebne stvari ne smije se nositi (vidi 522,14). Zakoni o šabatnim granicama vrijede i na blagdane (528,1).

Godina 11 9 Broj 40 Strana

Ţivotinje se moţe uzimati i klati ih ukoliko to ne zahtijeva hvatanje (497,1. 3-9.15.), pod uvjetom da je prethodno postojala namjera da ih se uzme na blagdan (vidi 497,10-14; 498,3-5). Uhvaćene ţivotinje moţe se hraniti (vidi 497, 2.7.; 512,3) i brinuti se za njih (vidi 523, 1.3-4.), ali ne i štaviti koţu (523,2). Zaklanu ţivotinju moţe se oderati (vidi 497,16;

no samo na nekonvencionalan način; vidi 510,1-2.6-7. Umijesiti tijesto i ispeći ga je dopušteno (vidi 506,57); u vezi odvajanju prinosa tijesta vidi 506,3-4. Zabranjeno je mijesiti nejestive tvari, ali moţe se načiniti meko tijesto i iskoristiti ga za zatvaranje posuda za kuhanje; vidi 507,7 i 512,3. Kuhanje, čak i velikih količina, je dopušteno; vidi 507,1.6. Izra-

498,6; 499,1), ali se koţu ili ostale nejestive dijelovi ne smije obrađivati (vidi 499,2-4). U vezi priprema za klanje vidi 498,1-2.10-13; u vezi ţivotinja za koje je potreban pregled, vidi 498,5-6.8-9; u vezi davanja dijelova zaklane ţivotinje Kohenu vidi 506,9. U vezi prenošenja zaklane ţivotinje vidi 498,7; u vezi pokrivanja njezine krvi vidi 498,14-20. Meso se moţe rezati (vidi 499,5), očistiti (vidi 500,4.6.), i usoliti (500,5). U vezi kupnje, prodaje, vaganja i označavanja mesa pogledajte 497,17 i 500,1-3. Muţnja je dopuštena samo ako se mlijeko izravno miješa s hranom; vidi 505,1. Zabranjeno je kiseljenje mlijeka i izrada maslaca ili sira (510, 5).

vno kuhanje na vatri je dopušteno ■ čak i ako to dovodi do toga da se dio vatre ugasi (507,4), a također se moţe i ugasiti vatra kako bi se spriječilo da hrana izgori (vidi 514,1). Čišćenje peći u svrhu kuhanja dopušteno je (vidi 507,4-5). U vezi soljenja hrane pogledajte 510,7.

Mljevenje i prosijavanje brašna je zabranjeno (vidi 495,1; 506,2), i kvasno se smije raditi samo na nekonvencionalan način (506,8). Začine ili drugu hranu treba mljeti na nestandardan način, ili ih treba samljeti prije blagdana, ako se time ne utječe na njihov ukus (504,1.3.). Tekućine treba procjeđivati na nestandardan način; vidi 510,3-4. Odvajanje nejestive tvari od hrane treba biti učinje-

Graditi se moţe samo na nestandardan način; vidi 502,1. U vezi vrata i roleta vidi 519,1; u vezi otvaranja spremnika vidi 519,3; u vezi brisanja vidi 520,1. Izrada ili popravak pribora, čak i za uporabu u pripremi hrane, zabranjeno je (vidi 502,4; 507,5; 508,1; 509,1-2.5-7; 514,710; 519,2.4- 5); u vezi čišćenja posuđa vidi 509,7. U vezi kidanja i rezanja vidi 508,2; 509,4; 526,11; u vezi šivanja vidi 509,3. Zabranjeno je penjati se ili koristiti stablo (vidi 514, 6), jahati na ţivotinji, plivati, plesati, vjenčavati se ili razvesti (osim na smrtnoj postelji, 524,2), suditi, posvetiti ili odvojiti prinose (524,1). U ■ vidi vezi stjecanja stvari od Ţidova 517,3; u vezi zajmova i prikupljanja dobrotvornih priloga vidi 525,1-2; u vezi mjerenja vidi 504,4; 506,1; 517, 4. ■

Strana 9

Pitanja za samostalno učenje:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Izvorna "Posljednja poduka" Većina ljudi prolazi kroz ţivot ne znajući kada će umrijeti. Međutim, Moše je imao tu sreću i nesreću da posjeduje to predznanje, i iskoristio ga je da pripremi narod kojeg napušta.

 U Mošeovom prvom govoru (Devarim 1-3), on se osvrće na neke dijelove povijesti naroda. S kojom to svrhom on čini? Da ih opomene, kako tvrdi Ramban, ili da ih ohrabri, kako daje naslutiti R. Hirsch?  Mošeov glavni govor je, za razliku od prethodnog (Devarim 4-26), pravne prirode.

Jesu li to bili novi zakoni koje je on po prvi puta uveo u toj četrdesetoj godini, ili su već bili prethodno dani i sada ih je samo osvjeţio? Zašto su upravo ti zakoni odabrani da ih se sada iznese? Usporedite Rašbama i Ibn Ezru.  Koliki dio Mošeovog govora čine njegove vlastite riječi, a koliko riječi Hašema? Govorenje u prvom licu sugerira da je Moše napisao Sefer Devarim "‫"מפי עצמו‬. Je li to teološki problematično predloţiti? Postoji li moţda razlika između povijesnih i pravnih dijelova Mošeovih riječi?  Konačno, koliko je dugo trajao period u kojem je Moše iznosio svoj oproštajni govor? Knjiga započinje na prvi ševata, ali je nejasno kada je Moše umro. Dok većina prihvaća da je umro 7. adara, drugi sugeriraju da se njegova smrt dogodila pa moţda i čitav mjeseca ranije. Koji dokazi postoje za bilo koje od ovih stajališta? Kako bi to moglo promijeniti naš gledanje na Mošeov govor (ili na druge biblijske priče)? Pogledajte raspravu u Radakovom komentaru na Jehošuu.

Kontradiktorni zapisi U Sefer Devarim Moše prepričava nekoliko epizoda opisanih u prethodnim knjigama Tore. Često se ti Strana 10

opisi razlikuju u ključnim točkama.

U nekim slučajevima oni se čak doimaju proturječni jedni drugima.

Kako da razumijemo te varijacije?

 Usporedite zapise priče o špijunima kako su ispripovjedani u paraši Šelah i u paraši Devarim. Koje razlike zapaţate? Koji su najproblematičnije? Kako biste ih mogli objasniti? Učinite isto za opis pobjede nad Sihonom i Ogom u paraši Hukat i paraši Devarim.  Koji su opći ciljevi i poruke Mošeovog povijesnog govora u početnim poglavljima Sefer Devarim i kako to moţe utjecati na način na koji on prepričava ranije priče?  Je li problematično reći da Moše namjerno preinačuje povijest kako bi podupro nešto što planira?

Put kojim su išle uhode i kleveta Jesu li špijuni stvarno putovali iz pustinje Zin sve do sjeverne granice Izraela, procjenjujući glavne gradove, utvrde te zemlje i izvore vode na putu, a zatim se vratili u Mošeu, sve u roku od četrdeset dana?

Dok Raši tvrdi da je posebna B-ţanska providnoste ubrzala brzinu hoda uhoda i omogućila im da istraţe cijelu zemlju, Netziv tvrdi da su špijuni izviđali u parovima podijelivši zemlju između sebe. S druge strane neki suvremeni znanstvenici sugeriraju da su špijuni izviđali samo juţnu regiju zemlje, jer ona je bila predviđena kao njihova ulazna točka u zemlju i prva faza njezina osvajanja.

 Koji stihovi podrţavaju svako gledište? Koje od njih je teško za razumjeti?  Kako različita gledišta ras-

vjetljavaju grupnu prirodu grijeha uhoda? Kako bi se naša procjena uhoda mogla biti drugačija ako je Hevron bio jedini grad koji su razgledali, a ne samo jedno od mjesta na kojima su bili? Kakve bi posljedice moglo imati ako su samo jedan ili dva špijuna susreli divove, odnosno ako su ih svi susreli?

Mošeovi pomoćnici Prvi događaj koji Moše odabire da o njemu priča u svom govoru u Devarim 1 je njegovo angaţiranje vođa da mu pomognu u "nošenju tereta" nacije. Međutim, nije jasno o kojoj epizodi Moše govori. Da li je to primjena Jitrovog savjeta u Šemot 18, imenovanje starješina u Bemidbaru 11 ili neka kombinacija.

 Kakav je odnos između imenovanja u Šemot i Bemidbaru? Da li ovi opisi opisuju dva različita događaja ili govore o jednom događaju iz različitih perspektiva? Ako je Moše već imenovao suradnike u Šemot, zašto bi mu trebali drugi u Bemidbar? Naposljetku, koji aspekti Mošeovog prepričavanja u Devarim odgovaraju svakom od događaja?  Ono što Jitro, u Šemot, sugerira su potrebne kvalifikacije za suce? O kojim kvalifikacijama Moše govori u Devarim? Kakve veze imaju jedne s drugima? Koliko bi im bio sličan vaš vlastiti popis? Je li Moše uspio pronaći ljude sa svim tim kvalitetama?  Što su "vladari nad tisućama, ■ stotinama, pedesetoro i desetoro"? Radi li se o broju ljudi nad kojima bi svaka grupa sudaca trebala vladati? Ako je tako, matematički će izračuni dati brojku od 78.600 sudaca za populaciju od samo 600.000 ljudi, što bi stvorilo vrlo obimnu birokraciju.

Postoje li drugi načini na koje ovi pojmovi mogu razumjeti?■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Potreba ili ţelja?

Ove nedjelje je Tiša B'Av, deveti dan mjeseca ava. To je jedan od 25 ţidovskih dana kad se posti; dan u koji se Ţidovi povezuju sa boli iz ţidovske povijesti. Sjećam se, u doba kad sam imao oko 20 godina, osjetio sam duboku ţelju da posjetim logore smrti u Poljskoj. Osjećao sam da je to povijest mog naroda i da ja također trebam osjetiti da sam dio toga. To je bilo 80-ih i Poljska je u to vrijeme još bila prilično komunistička zemlja. Budući da nisam uspio naći nikog dovoljnog ludog poput mene, išao sam sam. Bilo je to, u najmanju ruku, putovanje prepuno doţivljaja. Jedno od mojih najţivljih sjećanja jest pokušaj da kupim kartu za vlak na varšavskom kolodvoru. Tisuće ljudi oko mene, no nijedan od njih, čak ni u internacionalnom uredu, nije govorio ni riječi engleskog. Sjećam se da sam već potonuo u osjećaj, 'Nikad se neću vratiti kući'… no moje najţivlje sjećanje je ono iz Birkenaua. Bio sam potpuno sam u tihom logoru gdje je ubijeno više od milijun ljudskih bića. Leţao sam na zemlji, gledao u nebo i satima samo plakao, plakao i plakao. I to je bio predivan osjećaj. To je osjećaj Tiša B'Ava Čuo sam ovaj tjedan citat koji me oduševio, citat za sve vas koji (poput mene) ponekad volite uţivati u osjećaju da svijet leţi na vašim ramenima. 'Groblje je prepuno nezamjenjivih ljudi!'

Ovog tjedna počinjemo s posljednjom od Pet knjiga Mojsijevih. Ponovljeni zakon (Deuteronomy), što je grčki naziv za Devarim, a čije je hebrejsko značenje 'riječi' (iako 'deutoronomy' ne znači 'riječi'!) je Mojsijev govor prije njegove smrti. Mojsije ponavlja povijest 40godišnjeg lutanja pustinjom i daje ukor ţidovskom narodu kako bi učili iz vlastitih pogrešaka. Rabini kaţu da je dobro da čovjek daje ukor onima do kojih mu je stalo prije no što umre. Oni se tada ne osjećaju napadnutima i bit će spremniji prihvatiti ono što je rečeno.

Ponekad se ţalim na to koliko često ljudi koriste riječ 'trebam'; osobito moja djeca. 'Trebam' nove cipele; 'trebam' odijelo; 'trebam' svoju sobu.

Godina 11 11 Broj 40 Strana

noteţe u Njegovom svijetu

Kaţem svojoj djeci da ako ţele reći da im treba voda, kisik, toplina… s time se mogu sloţiti. Ali treba ti odijelo, a već ih imaš tri? Moţda ţeliš odijelo, moţda bi htio imati odijelo, ali nikako ne moţeš reći da ti 'treba'!

Nije stvar samo u tome da sam pedantan. Riječi imaju snagu i kada kaţem da mi nešto 'treba', to utječe na moje razmišljanje o tome – i tada moţe postati proroštvo koje samo sebe ispunjava. Sada mi to 'treba' zato što sam toliko dugo mislio da mi treba.

B-g neprestano 'žonglira' s ravnotežom u svijetu kako bi osigurao da svatko od nas ima točno ono što treba i to točno onda kada mu treba Tora, govoreći ovaj tjedan sucima, kaţe da ne budu nepravedni jer je 'presuda od B-ga'. Raši, srednjevjekovni komentator, objašnjava da se B-g brine za to da svaki čovjek ima točno ono što mu je potrebno. Tako, ako ti kao sudac nešto nepravedno oduzmeš čovjeku, onda će se B-g pobrinuti da se toj osobi to već nekako vrati. Tvoja nepravednost u ulozi suca zadaje B-gu, da tako kaţemo, teţi posao u odrţavanju rav-

Smatram da je to prekrasna ideja u ţidovskoj filozofiji. B-g nepresta-no 'ţonglira' s ravnoteţom u svijetu kako bi osigurao da svatko od nas ima točno ono što treba i to točno onda kada mu treba. Moţda postoje stvari koje nemamo, a ţeljeli bismo imati, stvari koje nam se sviđaju, koje bi obogatile naš ţivot i dodale mu vrijednost. Ali ono što nam treba, uvijek imamo. U mom svijetu kakav jest, u svakom trenutku, moje 'patkice' su sve poredane tako da mi ţivot bude točno onakav kakav treba biti. Ne 'treba' mi ništa više od onoga što imam sada ■

Sjajno je gledati svijet na taj način jer to znači da, umjesto da se stalno borimo da ostanemo plutati u ţivotu, moţemo početi plivati prema cilju. Maslow bi nam rekao, kada mislimo da nam nedostaje previše 'potrebnog', teško je usredotočiti se na nešto drugo. Mi smo zauzeti gašenjem poţara umjesto izgradnjom i rastom. Međutim, kada znamo da je ono što imamo sada upravo ono što nam treba, moţemo se usredotočiti na pravi posao – partnerstvo s B-gom u stvaranju boljeg svijeta.

Baš kao što je slučaj sa mojom djecom, mnogo toga što nam 'treba' samo je preuveličavanje našeg razmišljanja. Sigurno je da nam uvijek treba mnogo manje no što mislimo.

A ako, poput mene, ţelite ići onoliko daleko koliko ide judaizam, znat ćete da nam zapravo ne treba ništa – jer će naše potrebe uvijek biti ispunjene. Čak i ako drugi daju sve od sebe da to ometu, B-g će brzo ponovno uspostaviti ravnoteţu u našem svijetu. Za mene, znati da će moje potrebe uvijek biti ispunjene znači da mogu misliti dalje od sebe samog i umjesto toga razmišljati o tome na koji način mogu bolje doprinijeti ţivotima drugih ljudi. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 11

Rabbi David Stav:

Zašto ne ulazimo u Izrael Ovog šabata, započinjemo s no-

u prvom poglavlju knjige Devarim.

i tvoje svađe?“ Moše se muči sa

vom knjigom Humaša, knjigom

Knjiga sadrţi više dugačkih mono-

svim zahtjevima koje ljudi donose

Devarim (Ponovljeni zakon). Ovom

loga koje je Moše odrţao pred na-

pred njega, a od kojih su neki po-

šabatu koji prethodi postu Tiša B'-

rodom prije no što je napustio fizi-

svema naporni.

Ava, dat je poseban naziv – šabat

čki svijet, te ulazak ostatka naroda u

hazon, što je povezano sa prvom

zemlju Izrael.

haftarom na knjigu Devarim, koja započinje riječima: „Hazon (vizija) Izaije, Amosovog sina, koju je vidio vezano uz Judu i Jeruzalem, u danima Uzije, Jotama, Ahaza i Hezekije, Judinih kraljeva“ (Izaija 1,1). Činjenica da nakon njega slijedi Tiša B'Av, daje ovom šabatu jednu tuţnu atmosferu: mnoge zajednice

Sve započinje s našim

dina lutanja pustinjom. Sumnjivo je

načinom govora,

što ovdje nije spomenut grijeh sa

kvalitetom komunikacije među ljudima i vrstama riječi koje ljudi koriste kako bi opisali štogod se

Leha Dodi tom prigodom pjevaju sa

dešava oko njih

koja se koristi za kinot (elegije). O-

U prvom dijelu njegovog govora

sim toga, tugaljiva melodija iz Eiha,

naglasak je na dva događaja koji su

svitka Tuţaljki, čuje se kada čitanje

zakopani u kutku nacionalnog ko-

Tore na šabatno jutro dođe do stiha

lektivnog sjećanja. Prvi je postavlja-

koji kaţe, „Kako (eiha) mogu sam

nje sudaca niţih sudova, nakon ko-

nositi tvoje nevolje, tvoje terete i

jeg Moše upozorava suce da se pra-

tvoje svađe?“ (Devarim 1,12), kao i

vedno odnose prema narodu te da

tokom većina haftare.

ne daju prednost ni slabom, ni ja-

nja Hrama je djelomično otkrivena

zlatnim teletom (koji će biti spomenut nekoliko poglavlja kasnije), iako je on zapravo prethodio grijehu uhoda i naizgled je bio mnogo veći ■ grijeh, budući da se na grijeh uhoda

gleda kao na jednokratnu pogrešku desetorice uhoda koji nisu imali vjere u sposobnost naroda da osvoji zemlju.

posebnom, ţalobnom melodijom,

tjednog biblijskog odjeljka i unište-

sjeća je grijeh uhoda zbog kojeg je narod bio osuđen na četrdeset go-

imaju tradiciju da liturgijsku poemu

Nadalje, poveznica između našeg

Drugi događaj kojeg se Moše pri-

kom. Moše to čini u svjetlu teškoće koju predviđa: „Kako (eiha) mogu sam nositi tvoje nevolje, tvoje terete

Zašto Moše naglašava baš tu određenu pogrešku, a drugu izostavlja?

Moše koristi vrlo neuobičajen stil kada govori o uhodama: „…Zemlja koju nam daje G-spod naš B-g je dobra. Ali vi niste htjeli poći gore…“ (Devarim 1,25-26).

Je li to doista ono što se dogodilo?

Nisu li uhode vidjeli da je zemlja uistinu dobra, ali da je se ne moţe naslijediti zbog njenih strašnih stanovnika, te da bi ju bilo nemoguće osvojiti? Zašto je Moše u ovom govoru promijenio stvar iz temelja?

Moţda Mošea nije zanimala teološka povijest naroda kada je davao svoje posljednje upute pa stoga ne ide u detalje oko afere sa uhodama i ne bavi se točnim okolnostima koje su dovele do odluke naroda da ne

Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi David Stav:

Zašto ne ulazimo u Izrael

ţele ući u zemlju. To nije bila svrha

viti ovaj dan kao dan suza za gene-

njegovog govora. Moše je vrlo jasno

racije.“

povukao liniju između tereta koje je morao nositi i svađa unutar naroda, koje su dovele do potrebe za time da se uvede još jedna razina vodstva – te problema oko ulaska u zemlju.

Pretpostavlja se da je ova toboţnja povijesna odluka povezana s duhovnim uvidom, prema kojem izvor nevolja s kojima se naš narod suočava cijelo vrijeme svog postojanja leţi u našem ponašanju u danima koji

Riječi i stil govora nisu samo stvari koje opisuju neku situaciju:

su prethodili ulasku u zemlju Izrael.

Narod i njegovi vođe postali su izuzetno melankolični dok su se pripremali za prelazak preko Jorda-

one imaju moć

na, a gorčina i ţalbe ispunili su

da oblikuju stvarnost

zrak. Ako je to bila atmosfera koja je

„Vi niste ţeljeli ući u zemlju i traţili ste dobru ispriku za to,“ kaţe on. „Uhode su moţda imale vaţan utjecaj na vaš stav, ali to nije vaţno jer to nije bilo ništa više od isprike kojom ste ţeljeli opravdati nepre-

prevladavala, i ako narod nije bio sposoban vidjeti svjetlo na kraju tunela, to je svakako utrlo put za duh unutarnjeg propadanja da se uvuče u tabor i bilo je samo pitanje vremena kada će se dogoditi katastrofa.

kidno mrmljanje i razmirice koje su

Iz toga: vaše nevolje, vaši tereti,

prisutne u izraelskom taboru od

pobunavidimo da sve započinje s

samog početka.“

našim načinom govora, kvalitetom

Zapravo, Moše im kaţe da čak i prije nego što čovjek razmišlja o vjeri i usklađivanju s Hašemovom voljom, on mora razmisliti o kvaliteti ţivota koju ţeli. Da li čovjek ţeli samo mrmljati i usredotočiti se na negativno, ili ţeli vjerovati u ono što je dobro i učiniti sve što je potrebno kako bi to postalo stvarnost?

komunikacije među ljudima i vrstama riječi koje ljudi koriste kako bi opisali štogod se dešava oko njih.

Ova knjiga naziva se Devarim s dobrim razlogom: devarim, riječi i stil govora nisu samo stvari koje opisuju neku situaciju: one imaju moć da oblikuju stvarnost. Moše povezuje niz negativnih osobina sa Izraelom, mrmljanje, itd. Svaka od

Naši rabini kaţu da se grijeh uho-

tih riječi zapravo je signal upozore-

da dogodio na Tiša B'Av. Nemamo

nja svakom društvu koje njeguje

tekstualnih izvora za tu tvrdnju, ali

ţivot: destrukcija započinje riječi-

to je prevladavajuća rabinska tradi-

ma… no, hvala B-gu, isto vrijedi i za

cija. Prema Midrašu, kada je Haše-

preporod. ■

mov narod odbio ući u zemlju Izrael, Hašem je rekao „Plakali ste

■

■ Prevela Anja Grabar

uzalud, tako da ću sada Ja uspostaGodina 11 13 Broj 40 Strana

Strana 13

Rabbi Ephraim Buchwald:

Mojsijeva transformacija je dovršena Ovotjednom paršom, paršom Devarim, započinjemo čitanje pete i posljednje knjige Tore, poznate kao Devarim – Ponovljeni zakon.

Cijela knjiga Ponovljenog zakona odvija se tokom posljednjih tjedana Mojsijevog ţivota. U Devarim, Mojsije ponavlja i poučava mnogo zakona Tore i povijest Izraela, naglašavajući one zakone i učenja koje će Izraelci trebati u svom budućem ţivotu u Obećanoj zemlji.

Parša Devarim otvara se dobro poznatim stihom (Ponovljeni zakon 1,1): „Ovo su riječi što ih je Mojsije upravio svemu Izraelu s onu stranu Jordana…“ Tora kaţe, u Ponovljenom zakonu 1,3, da je na prvi dan mjeseca š'vata Mojsije počeo ponavljati Toru sa izraelskim narodom.

Prema tradiciji, on je s time nastavio sve do dana prije svoje smrti, sedmog adara.

Knjiga Ponovljenog zakona značajno se razlikuje od prve četiri knjige Tore, čiji sadrţaj je direktno pripisan B-gu. U knjizi Ponovljenog zakona, Mojsije govori narodu u B-ţje ime.

Prilično je značajno da se posljednja knjiga Tore otvara riječima – Ovo su riječi (devarim) koje je Moše govorio (diber) cijelom Izraelu.

Nemoguće je ne ostati zatečen ovim riječima. Nakon svega, kada se B-g prvi puta objavio Mojsiju u gorućem grmu i pokušao uvjeriti Mojsija da bude onaj koji će izvršiti Njegov plan izbavljenja ţidovskog naroda, Mojsije se gorko borio protiv toga da bude izabran. Čak i nakon što je B-g dao Mojsiju cijeli niz boţanskih znakova, Mojsije se kolebao, rekavši B-gu (Izlazak 4,10): Strana 14

■

"Oprosti, G-spodine! Ja nikad nisam bio čovjek rječit, ni prije ni sada kad govoriš svome sluzi. Ja sam u govoru spor, a na jeziku teţak." B-g zatim odgovara Mojsiju (Izlazak 4,1112): "Tko je dao čovjeku usta? Tko ga čini nijemim i gluhim; tko li mu

"Neartikulirani" Mojsije, koji je inzistirao na tome da "nije čovjek od devarim, čovjek rječit", ne samo da je postao rječit čovjek, već cijela knjiga Tore bilježi njegove posljednje dane kao dane najvećeg "čovjeka riječi".

vid daje ili ga osljepljuje? Zar to nisam ja, G-spod? Idi dakle! Ja ću biti s ustima tvojim i učit ću te što ćeš govoriti." Unatoč B-ţjem uvjeravanju, Mojsije odgovara (Izlazak 4,13): "Molim te, G-spodine, pošalji onog koga Ti ţeliš poslati." Pošalji bilo koga, samo ne mene!

Komentatori imaju različita mišljenja o značenju hebrejskog izraza koji se prevodi kao 'teţak u govoru i teţak na jeziku'. Raši kaţe da Mojsije za sebe kaţe da je mucavac. Drugi komentatori se ne slaţu s time. Rašbam kaţe da je Mojsije, kojem je tada bilo 80 godina, mislio na to da ne govori tečno egipatskim jezikom jer je bio mlad kada je bio prisiljen napustiti Egipat. R. Abraham Ibn Ezra kaţe da se Mojsije osjećao neprikladnim jer nije bio nadaren govornik.

Shadal upućuje na to da je, iz razloga što je govorio grubo i snaţno, Mojsije osjećao da on ne bi mogao biti uspješan komunikator.

Mojsije se nije osjećao neprikladnim samo za govornika, već i za vođu. Kada se narod u pustinji ţalio na manu, Mojsije je vapio B-gu (Brojevi 11,11): "Zašto zlostavljaš slugu svoga? Zašto nisam stekao milost u Tvojim očima kad si na me uprtio teret svega ovog naroda?" Mojsije upućuje dramatičnu i ţalosnu molbu (Brojevi 11,12): "Zar je od mene potekao sav ovaj narod? Zar sam ga ja rodio, kad veliš: `Nosi ga u svome krilu, kao što dojilja nosi dojenče, u Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Ephraim Buchwald:

zemlju što sam je pod zakletvom obećao njihovim očevima!`" Moj otac, Moše Aharon Buchwald, neka je blagoslovljeno sjećanje na njega, volio se šaliti na račun nekih ljudi koji su došli iz njegovog štetla u Poljskoj, iz Biale. Odrastajući u velikom siromaštvu, mnogo ţidovske djece nikada nije imalo priliku čak ni za temeljno obrazovanje te su bili praktički nepismeni. Međutim, kada su stigli u Ameriku, oni su se odmah upisali u javne škole i, gle čuda, uskoro su postali prilično obrazovani, sluţili kao vođe, povremeno iznoseći elokventne javne govore. Moj otac je to uspoređivao s Mojsijem koji je, kada je započeo, bio mucavac, nesposoban progovoriti riječ. Nakon prelaska preko mora, Tora nam kaţe (Izlazak 15,1) da je Mojsije postao "pjesnički laureat" Izraela jer je pisao najljepše pjesme i poeziju. Isto je tako bilo s njegovim prijateljem iz Biale, koji je prešao preko mora u potpalublju, stigao na otok Ellis i, nakon što se posvetio obrazovanju, postao elokventni "pjevač".

Ele ha'devarim, ovo su riječi koje je Mojsije uputio cijelom Izraelu. "Neartikulirani" Mojsije, koji je inzistirao na tome da "nije čovjek od devarim, čovjek rječit", ne samo da je postao rječit čovjek, već cijela knjiga Tore biljeţi njegove posljednje dane kao dane najvećeg "čovjeka riječi".

Ne samo da se Mojsije transformirao u strastvenog i artikuliranog govornika, već je postao i neumorni vođa. Čovjek koji je plakao, "Jesam li ja začeo ovaj narod? Zar sam ga ja rodio?" postao je daroviti vođa, koji je omogućio robovima da izađu iz Egipta i doveo ih do samog praga Obećane zemlje. Kroz svoje vodstvo i nagovaranje, on je uspio u slamaGodina 11 15 Broj 40 Strana

Mojsijeva transformacija je dovršena

nju otpora i ravnodušnosti ovog teškog naroda, govoreći im da napuste zemlju svog robovanja, i oni su svi izašli iz nje. A kada su stajali pred svojim prvim izazovom i počeli se ţaliti oko mane i moliti da se vrate u Egipat, Mojsije je uspio transformirati šaroliko mnoštvo bivših robova u moćan narod, koji je sada bio slobodan osvojiti Svetu Zemlju i nastaniti se u njoj.

Zadatak transformacije buntovnih ljudi bio je mnogo teţi od toga da ih izvede iz Egipta. Četrdeset godina Mojsije je poučavao ljude B-ţjim zakonima i propisima i dao im je Toru. On je organizirao pravni sistem i sudjelovao u svakoj njihovoj ţalbi, pobuni i izazovu. Njeţnom rukom i srcem punim ljubavi, on je sluţio kao pastir izraelskog naroda, odgovarajući na sve njihove zahtjeve i ţalbe sa beskonačnom strpljivošću i očinskom ljubavlju – unatoč svim velikim razočarenjima i manjku zahvalnosti koji je iskazao tvrdoglavi izraelski narod. A kada je bilo potrebno da ih ukori pa čak i kazni, činio je to s velikom poniznošću, nikada ne traţeći ništa zauzvrat, već samo čeznući da vidi ispunjenje svetog zadatka izbavljenja B-ţjeg naroda. Čovjek koji je rekao, "Ja nisam čovjek rječit," i čovjek koji je pitao, "Jesam li ja začeo ovaj narod i rodio ga?" na kraju je postao veliki govornik i potpuno posvećen njegovatelj svog naroda.

Knjiga Ponovljenog zakona potvrđuje da je Mojsijeva transformacija sada dovršena.

Neka biste bili blagoslovljeni. ■

■

Prevela Anja Grabar

Strana 15

Rabbi Berel Wein:

Ne znam

voljenoj zajednici.

Koliko god precizno činjenice bile iznesene, slika koju one stvaraju ne-

On ih ne štedi kritike dok pripovi-

potpuna je ukoliko nije prisutan i

jeda o događajima koje su u svojoj

element perspektive i pozadine pri-

povijesti sami navukli na sebe, a

če. Prošlotjedno čitanje Tore bilo je

posebno o njihovom boravku u Si-

zaključak narativa o stvaranju Ţi-

najskoj pustinji. Ipak, njegova je

dovskog naroda i njegove posebne uloge u ljudskoj povijesti i civili-

povijesti, koje se moţe predstaviti i

zacije. Ovaj tjedan počinjemo pro-

pukim predstavljanjem suhoparnih

učavati završnu knjigu Mošeove

činjenica. Zbog toga je ova knjiga

Tore.

Tore toliko bitna i neophodna za

Ovo je knjiga koja daje perspektivu, dalekoseţnost događaja. Ona sluţi za to da nam pomogne činjenice naše priče postaviti ispravnim

svako istinsko uvaţavanje judaizma i Ţidovskog naroda. Moglo bi se reći kako ova knjiga nije samo "ponavljanje" Tore - ona jest sama Tora.

redom, za jasnije razumijevanje. U

U ovoj knjizi Dvarim, Ţidovski je

dugom govoru prije svoje smrti - a

narod otkrivena u svoj svojoj slavi,

to je ono što čini najveći dio ove

kao i u svojim slabostima i ranji-

knjige Tore - Moše analizira proš-

vosti. Sve naše slabosti, pobune,

lost B-ţjeg odnosa prema njegovim

odmetništvo, zanovijetanja i pri-

ljudskim stvorenjima, te također

govaranje, potpuno su otkriveni.

ukazuje na buduću ulogu Ţidov-

Ipak, bitne, jedinstvene osobine

skog naroda u povijesti.

Ţidova - njihov intelekt i odanost,

Baš kao što je svakom velikom umjetničkom portretu nuţna pozadina kako bi se uistinu uhvatila osobnost osobe koju se slika, tako i priča o ljudima zahtijeva dublje razumijevanje

Strana 16

njihove

prirode

i

upornost i njihova ţelja za duhovnom veličinom - također su otkriveni i istaknuti. Sloţenost Ţidovskog karaktera - kako osobnog tako i nacionalnog - Moše je jasno ocrtao u svom završnom obraćanju svojoj

poruka puna optimizma u pogledu konačnog izbavljenja i slave Izraelu, zemlje i njenog naroda. On ne vidi čašu kao napola praznu ili napola punu. On je vidi samo kao spremnik u kojem se nalazi priča o Ţidovskom narodu kroz povijest ljudske civilizacije.

Hladnim

■

realizmom

njegovog

opisa nedostataka iz prošlosti, koje je toliko snaţno karakteriziralo Ţidovski narod kojem je on na čelu, njegov optimizam u odnosu na budućnost zvuči još realnije i vjerojatnije. Rabini Talmuda su nas učili da je Moše bio "otac" proroka.

On je postavio predloţak za Ţidovsko proroštvo, koje nikada nije štedilo batinu kritike dok je govorilo o zlatnoj budućnosti koja će nam sigurno doći. Mi bismo svi trebali biti u stanju prepoznati sebe i naše vrijeme u knjizi Dvarim koju počinje-

Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Ne znam

mo čitati i proučavati ovaj tjedan.

uvijek je to neznanje.

Moj dragi prijatelj i uvaţeni član

Nesigurnost je temelj ţivota. Mi

naše zajednice, profesor Robert Au-

moţemo planirati budućnost, jer to

mann, ispričao mi je jednu doista

je naša priroda, no budućnost je

prekrasnu priču s dubokom moral-

vrlo rijetko, a moţda i nikada, u

nom porukom. On je bio otišao u

skladu s našim planovima. Fleksi-

posjet nekadašnjem velikom rabinu

bilnost i sposobnosti prilagodbe,

Gustmanu u bolnicu gdje se rabin nalazio na liječenju zbog upale koju je imao na stopalu. Njegov liječnik je bio glasoviti dr Heiman, koji je sam po sebi

bio jedna izuzetna

osoba.

Mi svakako ţivimo u dobu intenzivne nesigurnosti. Svijet izgleda kao da se raspada oko nas. Europa je zasigurno bila u neredu prije

mnogo su vrijednije sposobnosti pojedincima i narodima od izvjesnosti

i

nefleksibilnih

ideoloških

uvjerenja.

glasanja o Brexitu, a sada izgleda da

Ljudi mogu očekivati da njihovi

je u još većem neredu. Bliski istok je

vođe, duhovne i zemaljske, znaju

Taj je liječnik ušao u sobu te rabi-

u stalnom meteţu, a pipci islam-

sve i imaju odgovor na sve poteš-

nu Gustmanu rekao da ne zna koji

skog ekstremizma i terorizma šire

koće i probleme. Osoba koja se pre-

je uzrok upale na nozi. Rabi je odgo-

se čitavim svijetom.

tvara kako je sveznajući na kraju će

vorio: "Ne znam ni ja." Našto je stari doktor rekao: "Uvaţeni Rabi, mislite li izjednačiti svoje neznanje s mojim neznanjem?!" Ne znati uzrok upale sigurno više uznemiruje, a moţda je čak i kobnije, liječnika nego samog pacijenta.

Čini se kao da nitko nema ispravan odgovor, ili praktična rješenja na te nesigurnosti i nestabilnosti. Za mene, činjenica da gotovo svi svjetski vođe nemaju pojma kako se no-

platiti visoku cijenu za tu vrstu arogancije i oholosti. Velika je napast vjerovati da čovjek stvarno moţe znati sve odgovore na sve probleme za sve ljude.

siti s tim pitanjima i problemima,

Ovo je iskušenje još snaţnije za

uznemiruje me daleko više od či-

ljude visokog intelekta i velikog

Kad Raši, u svom komentaru na

njenice da ja mogu priznati da ne

znanja. Da bi nas upozorio na ovu

Talmud napominje, kao što to često

znam kakav bi odgovor trebao biti.

prirođenu opasnost, Raši, jedan od

čini, da ne zna značenje neke riječi

Sve političke retorike, kampanje

najvećih učenjaka svih vremena,

ili fraze u tekstu, to je svakako jedna

praznih obećanja i samohvale tu su

svoje svete riječi komentara posi-

druga liga, na mnogo višoj razini od

samo zato da naglase nesigurnosti

pava frazom: "Ne znam što to zna-

našeg nepoznavanja točne interpre-

našeg vremena i opasnosti s kojima

či." On nas upozorava na zamke

tacije ili značenja te riječi ili fraze.

se suočavamo.

"sveznanja" u vezi samoga sebe, kao

Dakle, svima je očito da postoji mnogo različitih razina znanja, ovi-

Mi ţelimo vjerovati da moţemo

i ţivota drugih ljudi.

riješiti sve probleme ... .čak štoviše,

Prorok Eliša kaţe svom sluzi Gej-

da za sve probleme ljudska bića

haziju da ne zna zašto ta ţena Su-

imaju rješenje. Činjenica da čitava

namka tako očajnički ţeli da je on

povijest opovrgava ovo uvjerenje ne

posjeti. Kako prorok B-ţji moţe ne

Budući da, kao što Rašba ističe:

ostavlja na nas dojam. Mi smo tu da

znati? No čak i proroci su ljudi i

"Krajnji cilj sveg znanja je da čovjek

osvojimo svijet i osvojiti ćemo ga,

stoga potpuno znanje nije uvijek

shvati da zapravo ne zna", za nas je

koliko god nas to koštalo. Nitko ne

prisutno u ţivotu čovjeka, bez

vaţno da shvatimo da postoje razli-

voli čuti riječi: "Ne znam", s usana

obzira na kojem se nivou nalazio.

čite razine znanja i da ih budemo u

drţavnih vođa, liječnika, mudraca i

stanju razlikovati i nositi se s neiz-

drugih uglednih osoba. Svi mi zna-

vjesnostima koje iz toga prozlaze.

mo da se njihovo ne znam razlikuje

sno o intelektualnoj razini, prethodnom znanju, iskustvu i zdravom razumu različitih osoba.

Šabat šalom ■

od našeg, ali na kraju krajeva, još Godina 11 17 Broj 40 Strana

Strana 17

Rabbi Yissocher Frand:

Paţljivo razmatranje popuštanja u 'hinuhu' Ideja je bila dobra u mojim očima.

(1,23) Parša Devarim započinje Mošeovim prisjećanjem na glavne događaje koji su se dogodili tijekom 39 godina otkad je Ţidovski narod napustio Har Sinaj. U prisjećanju na slanje meraglima (uhoda) kako bi izvidjeli Erec Jisrael prije nego što uđu u Zemlju, Moše ih kritizira za ono kako su postupili, ali kaţe da je ''ideja bila dobra u njegovim očima.''

Talmud (Sota 34b) iz Mošeove izjave – ''Ideja je bila dobra u mojim očima'' – izvlači zaključak da je on osjećao da je dobra ideja poslati meraglime, ali Hašem nije mislio tako. Hašem je bio svjestan da će slanje uhoda završiti katastrofalno i nije htio da oni idu.

Teško je to razumjeti. Ako je Hašem znao da će slanje uhoda završiti time da će oni zatrovati umove naroda protiv Erec Jisraela, zašto se onda sloţio s time da idu? Hašem je trebao reći Mošeu, ''Reci im da sam Ja B-g, Ja odlučujem i Ja kaţem

Od meraglima učimo, kaţe rabi Katz, da postoje vremena kada moramo popustiti, čak i ako znamo da je ono što naša djeca ţele učiniti pogrešno!

'NE'!''?

Rabi Motel Katz, roš ješiva iz Telza u Clevelandu, Ohio, iz tog događaja izvlači vaţnu lekciju hinuha (odgoja, obrazovanja).

Postoje vremena kada djeca ţele učiniti nešto što njihovi roditelji smatraju neprikladnim. Naši roditeljski instinkti kaţu nam da se posluţimo svojim zakonskim pravom i zabranimo im da učine ono što ţele. Opravdavamo si to podsjećajući se da trebamo biti 'mehaneh' .(odgojitelji, edukatori) svoje djece, a da to ponekad znači da moramo reći ''ne''.

No je li uvijek ispravno reći ne?

Hašem je shvatio da ljudi jednostavno nisu bili spremni prihvatiti Njegovo odbijanje njihovog zahtjeva. Da se Moše vratio od Hašema sa negativnim odgovorom, oni bi mislili u sebi, ''Kako ćemo ići i boriti se protiv tih naroda bez da pošaljemo uhode? Svi znaju da ne treba ići u borbu bez obavještajnog rada i informacija.''

■ Da je Klal Jisrael bio na dovoljno visokoj duhovnoj razini da moţe prihvatiti Hašemovo odbijanje, On bi bio rekao ne. Ali Hašem je vidio da oni nisu bili spremni prihvatiti Njegovu odluku mirna srca pa stoga nije odbio njihov zahtjev.

Ponekad je, primjećuje rabi Katz, poanta hinuha u popuštanju. Moramo znati kada su naša djeca sposobna prihvatiti 'ne', a kada su jednostavno previše usredotočena na ono što planiraju učiniti i ne mogu prihvatiti naše odbijanje.

Taj se koncept jasno spominje u Talmudu (Jevamos 65b) gdje se kaţe: ''Kao što je micva izreći riječi koje će biti prihvaćene, jednako je tako micva ne izreći riječi koje neće biti prihvaćene.''

Rabi Motel Katz dodaje i osobnu anegdotu koja je toliko nevjerojatna da ju, da nisam prethodno istu vidio u njegovim bilješkama i potvrdio autentičnost bilješki s njegovim sinom, nikad ne bih uključio ovdje.

Događaj koji opisuje, iako nije datiran, vjerojatno se zbio kasnih 1940ih ili ranih 50-ih.

Strana 18

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

''Jednog dana, u ješivi su mi prišli momci i upitali me mogu li promijeniti raspored ješive za jednu noć'', piše rabi Katz. ''Htjeli su moliti Maariv ranije nego što smo to uobičajeno činili.'' ''Kada sam ih upitao zašto ţele moliti ranije, objasnili su mi da se te večeri u New Yorku odrţava prvenstvo u boksu i da ţele slušati prijenos meča na radiju. Ako bismo molili u redovno vrijeme, propustili bi borbu.'' ''Naravno da je sam zahtjev bio neprikladan, a da ne spominjemo da je vrlo upitno je li prikladno da studenti ješive slušaju borbu između dva ljudska bića trenirana da tuku jedan drugog sve dok jedan od njih više ne bude mogao ustati.'' ''Shvatio sam da ako ih odbijem, momci jednostavno neće shvatiti zašto sam ih odbio. Odrasli su u Americi gdje su navikli na to da najfiniji i najviše cijenjeni građani dolaze iz svih krajeva zemlje gledati te mečeve. Smatrali su gledanje ili slušanje radijskog prijenosa borbe između dvoje odraslih ljudi savršeno normalnim načinom rekreacije.'' ''Odlučio sam,'' zaključuje rabi Katz, ''budući da ti momci ne bi razumjeli zašto sam odbio njihov zahtjev, da je bolje dozvoliti im da mole ranije i slušaju prijenos meča.''

Siguran sam da je to jedna od teških dilema s kojima se rabi Katz morao suočiti. On je učio u Telzu u Europi. Što bi njegovi rošei ješiva mislili o ovakvom zahtjevu?

Rabi Mordehaj Gifter često se prisjećao svog dolaska u Telz i shvaćanja da je jedina stvar koja tamo postoji Tora. Mora da je bilo

Godina 11 19 Broj 40 Strana

Paţljivo razmatranje popuštanja u 'hinuhu'

vrlo teško čovjeku koji je svjedočio takvoj uzvišenoj posvećenosti Tori dopustiti svojim studentima da ranije završe svoje učenje zbog boksačkog meča teške kategorije.

Ali to je bio novi svijet. Studenti Telza u to su vrijeme dolazili iz raznih manjih zajednica diljem Amerike. Mnogi od njih u svojoj su mladosti pohađali javne osnovne škole.

Od njih se nije moglo očekivati da u potpunosti cijene vrijednost Tore.

Naravno, postoje mnogi slučajevi u kojima roditelji i mehanehimi (odgajatelji) moraju reći ne. Ali u ovom slučaju, Rav Motel učio je od najboljeg Učitelja. Ako je Hašem dozvolio Klal Jisraelu da učini nešto za što je znao da je krivo, i to zato što je shvatio da oni ne bi mogli prihvatiti Njegovo odbijanje, tada je roš ješiva iz Telza morao u sebi pronaći snage da učini to isto.

A to, dragi roditelji, moramo i mi.

Ne razmeći se ''Dosta vam je bilo, obiđite goru i zatim krenite prema sjeveru (cafona).'' .(Devarim 2,3) Kli Jakar je ţivio u vrijeme kada su Ţidovi uţivali prosperitet i nije odobravao način na koji su se s njime nosili. Traţio je od njih da budu diskretniji, da se drţe poniznije i da ne privlače pozornost na sebe svojim razmetnim ţivotnim stilom.

Svoje je stavove podupirao homiletskom interpretacijom riječi koje je Moše uputio Ţidovskom narodu. ''Imate dovoljno, okruţite goru i zatim krenite prema sjeveru (cafona).'' Riječ 'cafona' moţe se prevesti i kao 'sakriven'. Drugim riječima, imate dovoljno materijalnih stvari.

Sada ih sakrijte! Ako ih imate, ne morate se njima razmetati!

Ezav dugo pamti, piše Kli Jakar.

Kad god vidi Jakovljevo bogatstvo, on vjeruje svim svojim srcem da je to samo zbog blagoslova za koji smatra da mu ga je Jakov ukrao, zbog blagoslova koji je trebao pripasti Ezavu.

Jakov je bio zabrinut zbog toga.

Kada je glad pogodila Bliski Istok, svi su bili prisiljeni pobjeći u Egipat, jedino mjesto gdje su postojale velike zalihe hrane. To je bio jedini način da se izbjegne glad.

Jakovljeva smočnica bila je, međutim, dobro namirena hranom pa je njegova obitelj mogla izdrţati mnogo vremena bez da otputuje u Egipat. Ipak, Jakov ih je poslao da kupe hranu. ''Lama tisra'u?'', rekao je. ''Zašto biste se pravili vaţni?''

Prema Rašiju, Jakov je bio zabrinut zbog djece Ezava i Jišmaela. Zašto bi oni trebali vidjeti da vi imate obilje hrane dok drugi gladuju? To bi bila ludost učiniti. Ţiveći u Americi koja je tako liberalna i tolerantna, mi zaboravljamo tu vaţnu lekciju. Bez obzira na to koliko je američko društvo dobronamjerno, to je još uvijek izgnanstvo. Još uvijek ţivimo među ne-Ţidovima, od kojih ne dijele svi punu mjeru tolerancije koja je ovu zemlju učinila svjetskom silom kakva je danas. Još uvijek moramo paziti na svoje korake. Ako smo blagoslovljeni prosperitetom – novcem, nekretninama, lijepim kućama, automobilima i odjećom – nema potrebe da se razmećemo svojim bogatstvom. ''Zašto se pravite vaţni?'', rekao je Jakov. To je nepristojno. To nije mudro. To je čak i opasno. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 19

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Što smo bliţe, to nam je manje potrebno "B-g, tvoj B-g bio je s

liko novca je dovoljno?" Odgovorio

tobom, nije ti ništa

je: "Još malo više."

nedostajalo" (Ponovljeni zakon 2,7) Mudri kralj Salomon je rekao: "Tko

To vrijedi ne samo novac nego i kod gotovo svih zemnih teţnji. Naše ţelje su poput bezdana, i ostavljaju nas lišene trajnog zadovoljstva.

Tako je i sa svim fizičkim teţnjama.

One su nezasi-tne.

Jedan je alkoholičar ugledao na krčmi znak: "Veliko otvaranje! Pijte koliko god ţelite za $ 1". Odmah je naručio za $ 2.

Mojsije nam kaţe da što smo bliţe

skost s B-gom ništa ne manjka. Što god da ima ona je zadovoljna s time.

Imao sam privilegiju da posjetim Steipler Gaona. On je ţivio krajnje jednostavno. Odbijao je darove u

ţeli novac, nikada nije zadovoljan s onime što ima".(Propovjednik 5,9).

Osobi čija je prvenstvena ţelja bli-

Osobi čija je prvenstvena želja

novcu jer nije imao nikakve potrebe za bilo čime više od onoga što je

bliskost s B-gom

imao. Bio je puno sretniji od mnogih

ništa ne manjka.

ljudi koji ţive u velikoj raskoši.

Što god da ima ona je zadovoljna s time.

Tako je bilo kod mnogih naših cadikim. Chafetz Chaim je drţao svoju trgovinu otvorenom samo dok nije bio zaradio dovoljno za taj

Talmud kaţe: "Ovo je put Tore:

dan. Ţivio je više od devedeset

jedite kruh sa solju, pijte vodu po-

godina i ostao je upamćen mnogo

malo i spavajte na zemlji" (Izreke

više nego neki ljudi čija je stalna

otaca 6,4). To ne znači da moramo

jurnjava za bogatstvom dovela nji-

ţivjeti ţivot odricanja. Umjesto to-

hove ţivote do preranog kraja, i na

ga, ako moţemo biti zadovoljni

koje podsjećaju samo neţivi spome-

"Jer B-g, tvoj Bog, bio je s tobom;

onim najneophodnijim u ţivotu,

nici.

nije ti nedostajalo baš ništa "(2,7)

tada imamo slobodu da se bavimo

B-gu, to su naše ţelje i potrebe manje. Ako smo udaljeni od B-ga, naše ţelje i potrebe mogu biti nezasitne.

Ne osjećam da mi nešto manjka

Solomon kaţe: "Onoga koji voli novac, novac nikada neće zadovoljiti" (Propovjednik 5,9). Multimilijardera J. Paul Gettya pitali su: "Ko-

proučavanje Tore, čak i ako ţivimo udobno. No, ako su nam potrebni udobnost i komfor, postizanje toga će dominirati našim ţivotom i odvraćati nas od Tore.

Mi smo podloţni dvama glavnim utjecajima: našim emocijama i našem intelektu. Naše emocije mogu proizvesti beskonačne apetite, dok nas naš intelekt uči da se sreća ne postiţe zadovoljavanjem naših zemaljskih ţelja.

Ono po čemu smo jedinstveni mi, ljudska bića, je naš intelekt. I ţivotinjama također upravljaju emocije.

Moramo biti dovoljno ponosni na to što smo ljudska bića kako bismo ţivjeli svoj ţivot u skladu s našim intelektom. To će nam potvrditi Mojsijeve riječi, da kad je B-g s nama, ništa nam ne nedostaje. ■

Strana 20

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti A ko je ljubav samo druga potreba, poput hrane i vode, zašto je toliko neshvatljiva? Zašto je za toliko ljudi nedokučiva? Pa i onda kada je pronađemo, to se ne

dogodi tako lako; ona uvijek dolazi uz bol i frustraciju.

Mi moţemo biti uspješni neko vrijeme, ali kad ljubav nestane, ostane nepodnošljiva bol.

To su prepreke na koje nailazimo onda kada ljubav smatramo samo jednom među tjelesnim potrebama. Da, mi trebamo ljubav baš kao što trebamo hranu i vodu, ali postoji i razlika. Hrana i voda su elementi zemlje koji odrţavaju naša fizička tijela, dok je ljubav jezik B-ga, koji hrani našu dušu.

Istinska ljubav ne izgleda poput one o kojoj čitamo u romanima i čujemo u pjesmama. Istinska je ljubav transcendentna, ona povezuje naše fizičko biće s B-gom i, na taj način, sa svima koji nas okruţuju. Najčešće ljubavi pristupamo egoistički, kao nečemu što želimo i trebamo; ali prava je ljubav, zato što je dio naše ljubavi prema B-gu, bezlična.

Jedan od naših osnovnih principa je "Voli bliţnje-

Za mene su religije poput

ga kao što voliš sebe samog." Kako je to moguće – ne

jezika…

volimo li mi sebe više od ičega drugog? Odgovor leţi u

Svaki jezik odraţava i uobličava civilizaciju koja ga govori.

činjenici da prava, nesebična ljubav ne dolazi iz tijela,

Postoje stvari koje moţete izraziti na jednom jeziku, a ne moţete tako dobro na

Prema definiciji materijalizma, dva objekta ne mogu

nekom drugom.

prostor i vrijeme, ona isto tako nadilazi narcisizam,

Što više jezika naučite, to je istančanije vaše razumijevanje ţivota.

omogućavajući nam da istinski dijelimo sebe s drugom

Judaizam je moj materinji jezik, ali u duhovnim stvarima nastojim biti

već iz duše. Ljubav je prevlast duha nad materijom.

zauzeti isti prostor u isto vrijeme. Ali duša nadilazi

osobom.

R. Simon Jacobson ■

višejezičan.

Ipak, na posljetku, najdublji jezik duše je tišina.

Rami Shapiro ■ Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Godina 11 21 Broj 40 Strana

Strana 21

Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Tuga koja vodi radosti Tiša beav se često naziva najtuţnijim danom Ţidovske godine. On nas podsjeća na tolike brojne tragedije, među kojima su uništavanje oba Sveta Hrama, španjolska inkvizicija i europski pogromi. Na Tiša beav sjedimo na podu i oplakujemo dok se prisjećamo svega što smo izgubili i molimo brojne posebne molitve koje nas dovode do primjerenog duševnog stanja. Zvuči prilično depresivno, zar ne? No, što tuga, ili preciznije, prema breslovskoj terminologiji "slomljeno srce", znači?

Zbog čega je ona potrebna i zašto imamo poseban dan posvećen njegovanju i razvijanju tuge?

Hajde da napravimo razliku između tuge slomljenog srca i depresije (i svih njenih blaţih oblika). Poznata je izreka Kotzker Rebea: "Ništa nije toliko cijelo koliko slomljeno srce." Slično tome Rebe Nahman je podučavao: "Tuga slomljenog srca i depresija nisu jedno te isto. Tuga slomljenog srca povezana je sa srcem, dok je depresija povezana sa slezenom. Depresija dolazi sa ‘Suprotne strane’ (sitra ahra) i nju B-g mrzi. No, slomljeno srce je B-gu vrlo milo i vrijedno" (Rebbe Nachman’s Wisdom #41). Čak postoji i jednostavan test kojim moţemo razlikovati to dvoje: "Nakon tuge slomljenog

srca nastupa radost. I ta radost je pravi pokazatelj da se radilo o slomljenom srcu" (isto, br. 45). Jasno je da je tuga slomljenog srca zdrava i neophodna emocija. Ona je čak i nešto što potiče buduću radost.

Postoje dva načina na koja se mogu ojačati mišići: istezanjem i jačanjem. Istezanje mišića čini da se oni šire. Jačati mišiće znači jako ih naprezati i izlagati velikom otporu te ih tako prisiliti da se steţu.

Ovo je sjajna metafora za našu raspravu. Zamislite srce kako se širi, a zatim steţe. Širenje odgovara sposobnosti srca za ljubav i ljubaznost što se očituje kao radost. Stezanje se podudara sa sposobnošću srca da se suzdrţi. Čeţnja za nečim što ne moţete imati odmah i sada primjer je nečega što stvara otpor i steţe srce. I radost i suzdrţavanje nuţni su za odrţavanje srca zdravim, kako emocionalno tako i duhovno. Međutim, srce depresivnog čovjeka je sasvim drugačije. Ono je hladno poput kamena. Takva osoba osjeća ljutnju i moţda bijes (temeljeno na Tanja, poglavlje 31).

Svaki naraštaj ima mogućnost i duţnost da dovede Mašijaha i obnovi Sveti Hram. Stoga, ako Mašijah još uvijek nije došao, za nas se moţe

reći da smo odgovorni za uništenje Hrama. Isto tako, svatko od nas ima duţnost da dovede do iskupljenja za svoje osobne destruktivne postupke. Razmišljanjem o tim postupcima – razorenim vezama, propuštenim prilikama, pomanjkanju napretka, zaboravljenim teţnjama – mi stvaramo otpor koji je nuţan da ojača naša srca i zaliječi naše rane.

Nakon smrti Rebe Nahman, Reb Noson je bio vrlo zauzet baveći se Rebeovim dobrima, obnavljanjem šula u Breslovu, prikupljanjem sredstava, tiskanjem knjiga i tako dalje.

Međutim, u sebi on je bio nezamislivo slomljen. Kako se mogao nositi s tako ogromnim gubitkom? Reb Noson je jednom rekao: "Nemam drugog načina da umirim svoje slomljeno srce, osim s hacot (ponoćnim oplakivanjem) i tuţaljkama Tiša beava" (Aveneha Barzel, str. 57, #20).

Tiša beav je nevjerojatna prilika!

To je dan na koji se konačno moţemo obratiti B-gu i osloboditi se.

Moţemo priznati da nemamo odgovore, da smo radili greške i da se nadamo nečem puno boljem. I upravo na to B-g čeka. Kao što naši rabini poučavaju:"Tko ţali za Jeruzalemom, zasluţit će da vidi njegovu radost" (Ta'anit 30b). Čeţnjom za B-gom, mi jačamo sposobnosti našeg srca i stvaramo prostor za Njega, kao i prostor potreban za doţivljavanje buduće radosti i slavlja.

Svakom tuţaljkom koju izgovorimo, sjećamo se naših gubitaka i nedostataka, ali istovremeno se sjećamo naše silne nade i vjere da će naša srca jednom ponovno snaţno zakucati u ogromnoj radosti i budućoj utjesi. Amen!

A gutn Shabbos! Šabat šalom!

Prevela Tamar Buchwald

* Deseti ava također dotiče ţalovanje, djelomično zbog toga što je upravo na taj dan Beit HaMikdaš bio spaljen do temelja. ■ Strana 22

Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: D’VARIM

Paraša (priča) Devarima - Šabat Hazon najjača je podrška u povezivanju s pravim uspjehom u svijetu koji je prepun prijevara i laži.

S parašom Devarim započinje posljednja od pet knjiga Tore. Knjiga Devarim (riječi), također poznata kao "Mišne Tora", je saţetak svega što se dogodilo Izraelcima od izlaska. Te su riječi zadnje koje je Moše kazao djeci Izraela između mlađaka mjeseca ševata i 7. adara, dana njegove smrti (pet tjedana kasnije).

Ovaj tjedan smo u vremenskom okviru "Bein HaMeicarim" prije posta Tiša Be'Ava (9. Av - Leo), a priča Devarim dijeli s nama tajnu da nam pomogne nositi se s boli i ţalosti.

Kao i kod prethodne paraše Masej, u Zoharu nema komentar za parašu Devarim, što ukazuje da smo zamračeni; usred dana "Bein HaMeicarim, dana presude, koliko god je opseţna veo tolika je i veličina skrivenog svjetla.

Mudri kabalisti još već davno shvatili da naše shvaćanje stvarnosti nije koristilo Ţidovskom narodu u 2000 godina ponovljanih progona, bijede i ţrtvovanja. Oni su znali da očito nešto nije u redu u načinu shvaćanja stvarnosti, a ne u načinu kako nam se stvarnost događa. "Načelo nesigurnosti" u suvremenoj terminologiji navodi da u trenutku kad mjerimo stvarnost mi stvaramo promjenu, tako da nas je kabalistička mudrost podučila da vidimo u svakoj priči stvari koje nisu prethodno bile zamjećene. Sve je uvjetovano time koju priču mi ispričamo sebi.

Moše pripovjeda Izraelcima priču o izlasku iz Egipta i četrdeset godina lutanja u pustinji. Zašto je on to trebao reći? Zar mi već ne znamo tu priču? Međutim, Moše nas uči kako Godina 11 23 Broj 40 Strana

ispričati priču.

Paraša počinje sa "Ovo su riječi što ih je Mojsije upravio svemu Izraelu s onu stranu rijeke Jordana u pustinji u pustinji, nasuprot Suf, između Parana i Tofel i Labana i Hatseirot i Di-Zahav. To je jedanaest dana putovanja od Horev put kroz gore Seira do Kadeš Barnee ... "Tumači su imali poteškoća s ovim: zašto je Moše morao ići u takve opseţne detalje? Ari objašnjava da kada je svijet stvoren mi smo bili stvoreni savršeno cjeloviti, na sliku Stvoritelja, i poput njega i mi smo također htjeli stvoriti i izgovoriti: "Neka bude svjetlost". U tu svrhu je za nas moralo biti stvoreno mjesto tame iz kojeg moţemo stvoriti svjetlo. Proces koji je donio tamu, izazov, mogućnost neuspjeha, ulog pobjede, je u suštini priča ispričana u ovoj paraši.

"Jedanaest dana putovanja od Horev put kroz gore Seira do Kadeš Barnee", predstavlja jedanaest ''posuda'' koje su se razbile i raspršile, i čije iskre traţimo tijekom našeg ţivota, to je način: "kroz planini Seiru", kroz to moramo proći, kao putovanja koja je Tora nabrojala u prošlotjednoj paraši, paraši Masej.

Mi stalno traţimo pojašnjenje u potrazi za izgubljenim iskrama, da li u potrazi za partnerom, karijerom,

djecom, zajednici, kući, itd. Da bi traţenje uspjelo mi smo morali uništiti ("le'hahariv, od riječi "horev" ) ■ svemir da ame kako bi pronašli među ruševinama ono što smo izgubili, i osjećali da smo stvorili cjelinu iz nutrine uništenja. "Kroz goru Seir" - u kabalističkoj mudrosti "Seir" su negativne sile koje nas prate i izazivaju nas tijekom našeg traţenja - snage očaja i lijenosti, nedostatka vjere, zbunjenosti, zaboravljanja i otupljivanja osjećaja za "Kadeš", dolazak na mjesto svetosti, nade, kreiranja i radosti ţivota. Nesavladiv pokretač u priči paraše Devarim, od Horeva do Kadeš Barnee - tj, dok su Izraelci bili u stanju "bar ne'a" .(Noa - Na putu), lutajući u izgnanstvu dok ne dođu do kraja njihovog zadatka je da ubrzaju prikupljanje iskri i time poboljšaju naše ţivote.

Paraša Devarim nas uči da je način na koji sami sebi ispričamo svoju ţivotnu priču, način na koji će se naša sudbina razvijati. Uvijek je poţeljno ispričati priču iz pozitivne perspektive, u smislu "svaka prepreka se događa radi dobrog ishoda" ili "i to je također za dobro".

Ako smo umorni od načina na koji naš ţivot ide, paraša Devarim nam daje mogućnost da sada priču ispripovjedamo drugačije. ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 23

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

ZOHAR: 9. AVA PREMA ŢIDOVSKOJ TRADICIJI 9. ava jedan je od pet postova u hebrejskom

kalendaru

(Gedalijin

post, Jom kipur, 10. teveta, 17. ta-

tema večeri je ţalovanje.

9. ava prema kabali

muza i 9. ava). 9. ava je najozbiljniji

9. ava je dan ţalovanja i posta u

i najvaţniji post zato što se odnosi

znak sjećanja na uništenje Hrama.

na razorenje Prvog i Drugog Hra-

Međutim, taj se događaj dogodio

ma, te prema tradiciji taj dan prati

prije gotovo 2.000 godina, i od tada

duga povijest tragedija.

su se ţidovskom narodu dogodili

Post počinje sa zalaskom sunca i traje do večernjih sati sljedećeg dana kada se na nebu pojave zvijezde. Također, na snazi su sve uobičajene zabrane koje se primjenjuju na Jom kipur, kao što su: zabrana

još mnoge tragedije, moţda čak i uţasnije od uništenja Hrama, poput na primjer holokausta. Taj dan je bio označen kao poseban dan, pa što je onda tako posebno u vezi 9. ava?

vrijeme uništenja, oko podneva, a ne ranije.

Zohar spominje 9. ava u paraši "Vajišlah" u odlomku koji započinje riječima: "Stoga Izraelci neće jesti tetivu straţnje noge (gid hanaše)".

Ova paraša govori o Jakovu koji se vraća u Obećanu Zemlju nakon godina i godina boravka u inozemstvu, i dok prelazi rijeku Jabok, susreće se s nekim anđelom i sukobljava se (bori se) s njim čitave noći.

Anđeo na kraju uspijeva ozlijediti Jakovljev ishijadični ţivac (sjedalni ■

jela i pića, pranja, mazanja uljem,

Ari je rekao da je, prema tradiciji,

ţivac). Ipak, borba konačno gubi na

nošenje koţne obuće, te odrţavanja

Hram bio spaljen 9. ava u popod-

intenzitetu, prekida se, anđeo se

intimnih odnosa.

nevnim satima. Ako je tako, zašto se

predaje i blagoslovi Jakova, te mu

običaji ţalovanja ublaţuju u doba

mijenja ime u Izrael. U duhovnosti, i

kada je Hram trebao biti uništen?

prema Zoharu, prije svake velike

Rekli bismo da bi se najdublje raz-

prosvjetljujuće spoznaje ispriječi se

doblje ţalovanja trebalo odvijati u

velika prepreka koju treba svladati.

Uobičajeno je 9. ava čitati Knjigu tuţaljki. Također je uobičajeno sjediti na podu dok se čita svitak jer je

Strana 24

Divrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

R. Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Zohar: 9. ava prema Židovskoj tradiciji

Ovo je stoga da nam se pruţi prilika

postići duhovno savršenstvo , i

su se 9. ava. Mojsije je znao da će se

da sami nešto učinimo i da zaradi-

zbog toga je Jakov bio ozlijeđen. Sve

oni vratiti toga dana, dana koji je u

mo dobro / "Svjetlo" koje ţelimo.

dok se čovječanstvo nastavlja bori-

sebi nosio potencijal velike opasno-

Zato je noć prije ulaska u obećanu

ti / teţiti za duhovnim savršen-

sti i negativnosti, no isto je tako

zemlju, Jakov - koji simbolizira

stvom (tikunom), postojati će kozmi-

znao da bi se moglo dogoditi su-

dobru stranu svakoga od nas i našu

čke sile zla i čovječanstvo će to fi-

protno i da je postojala mogućnost

borbu da čovječanstvo dovedemo

zički doţivjeti u sjedalnom ţivcu,

da se energija tog dana preobrazi iz

do savršenstva – naišao na nekog

kao išijas.

negativne u pozitivnu. Mojsije je

anđela koji je predstavljao mračnu stranu, te se Jakov protiv njega morao boriti da uđe u Obećanu Zemlju.

Prema kabali, kad osoba dosegne duhovno savršenstvo, svaki se od 248 dijelova njezine duše ispunjava Svjetlošću. I suprotno je također istina. Ako osoba dopusti mračnim silama da ispune njezinu dušu, to joj moţe naštetiti, i fizički se manifestirati u tijelu.

Koji je razlog žalovanja i posta 9. ava?

Deveti dan u avu je jedan od 365 dana u godini koji kontrolira anđeo mraka - naša vlastita sebičnost i zla osobnost. Zato

9. ava ne ţelimo

učiniti ništa što bi anđelu mraka dalo energije. Zbog toga sve zabrane i ţalobni običaji koji se drţe na taj dan imaju za svrhu da nas spriječe da hranimo mračnu stranu.

Sjedenje na podu uzemljuje naše

znao da ako se uhode vrate na dan kada je prevladavao anđeo tame, i ako bi cijeli Izrael toga dana uspio nadvladati njegovu silu, tada bi, u tom trenutku, dolazak Mešijaha bio moguć - kraj sve boli i patnje na svijetu. Gore je spomenuto, da u duhovnosti - što je veća prepreka, to će se veće svjetlo otkriti.

Pa kako mi znamo da se Mešijah treba roditi 9. ava poslije podne (u to vrijeme moţemo ustati s poda i sjesti na stolice)?

Kako je rečeno u Tori, Jakov je bio

frekvencije i omogućuje nam "da

"iš tam", što znači kompletna osoba,

ostanemo ispod domašaja radara",

U Talmudu je rečeno da su Rim-

tako da je svaki od 248 dijelova nje-

da nas nedolične sile ne prepoznaju.

ljani, prije nego li su ušli u Hram,

gove duše bio toliko ispunjen svje-

Jelo i piće privlače i generiraju ener-

dobili izričite upute od Titusa da ne

tlošću da mu anđeo mraka, koji se

giju, isto tako i kupanje, nošenje

dodiruju zgradu koja se smatrala

borio s njim, nije mogao ozbiljno

koţne obuće (koţa privlači energiju

jednom od najveličanstvenijih gra-

nauditi. Međutim, gore je spome-

- zato je tefilin načinjen od koţe),

đevina i čuda svijeta. Međutim, svi

nuto da je Jakov bio ozlijeđen. Kako

ulja i kreme, intimni odnosi i prou-

znamo da je nekako Hram ipak bio

je to anđelu uspjelo? Zohar nas uči

čavanje Tore - sve to nastojimo iz-

spaljen. Mudraci su shvatili da je

da osim 248 organa imamo i 365 ţila

bjeći 9. ava. Međutim, sve to ipak

bila spaljena jedino materijalna ilu-

koje sluţe kao provodnici energije

nije dovoljno. Moramo također oko

zija, a da je Hram još uvijek stajao, i

ţivota. Zohar uz to uči da je zlo

sebe izgraditi oklop zaštite od ne-

tko je dostigao dovoljno visoku du-

smješteno u sjedalnom ţivcu. Jakov,

gativnosti toga dana. To se moţe

hovnu razinu mogao bi ga vidjeti i

iako je bio "iš tam" (kompletna oso-

učiniti sudjelovanjem u posebnim

koristiti. U tom su trenutku mudraci

ba), još uvijek nije bio dosegao svoje

proučavanjima, te čitanjem knjige

primili nadu i utjehu da do izbav-

potpuno duhovno savršenstvo i

Tuţaljki. Ti su postupci dovoljni da

ljenja moţe doći.

zbog toga je njegov sjedalni ţivac

nas zaštite na taj dan.

bio ranjiv. Anđeo je to znao i napao je njegovu najslabiju točku. Svatko je od nas dio cjeline koja se naziva čovječanstvo, i sve dok svijet oko nas proţivljava bol i patnju, i čitavo čovječanstvo još nije došlo do svoje konačne korekcije, ispravka (tikuna), niti mi kao pojedinci ne moţemo Godina 11 25 Broj 40 Strana

Stoga 9. ava poslijepodne mi us-

Zašto se običaji žalovanja poslijepodne ublažuju?

tajemo i sjedamo na stolice, i malo

Prva zabiljeţena katastrofa koja se

bi nam to pomoglo da se poveţemo

dogodila 9. ava bila je grijeh uhoda.

Prvog tamuza Mojsije je poslao uhode da istraţe Obećanu zemlju. Za to im je trebalo četrdeset dana i vratili

ublaţavamo zakone ţalovanja, kako s energijom Mešijaha, koja je konti■

nuirana nada u bolji duhovni svijet. ■ Prevela: Tamar Buchwald

Strana 25

Iz

SVIJET

Filmska akcija Mosada: Odneli pola tone dokumenata

ćeg

a dom

a tisk

Mondo, 15.7.2018.

Na videlo polako izlaze detalji spektakularne akcije izraelskog Mosada, čiji su agenti 31. januara ove godine "očistili" skladište u trgovačkom delu Teherana. Za šest i po sati ugasili alarme, probili vrata, ispraznili sefove...

Jutarnja smena iranskih čuvara dolazi oko 7.00, pokazalo je nadgledanje skladišta koje je trajalo čitavih godinu dana.

Izraelska obaveštajna agencija naredila je svojim agentima da odu pre 5.00, kako bi imali dovoljno vremena da pobegnu jer kad stignu iranski čuvari biće odmah jasno da je neko ukrao veliki deo tajne nuklearne arhive Irana, u kojoj su dokumentovane godine rada na atomskom oružju, navodi detalje "Njujork tajms".

Agenti koji su stigli noću nosili

su zavarivače da probiju 32 iranska sefa, navodi američki list.

"Njujork tajms" sugeriše da su možda imali pomoć iznutra jer su znali tačno koje sefove da otvore silom temperaturom od oko 2.000 stepeni Celzijusa, jer su mnogi navodno ostali netaknuti.

Na kraju noći agenti su pobegli sa pola tone tajnih materijala o iranskom nuklearnom programu, uključujući 50.000 stranica i 163 kompakt diskova.

Iranci su počeli da sklanjajuu dokumente nakon potpisivanja nuklearnog sporazuma s velikim silama 2015. godine.

Na osnovu sporazuma MeĎunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) imala je pristup mestima na kojima se sumnja da postoji nuklearna aktivnost.

Izrael tvrdi da je nakon potpisivanja sporazuma iranski režim sakupio dokumente o nuklearnom programu širom zemlje i sakrio ih u to skladište.

eksperti.

Skladište nije čuvano 24 sata navodno da se ne bi podstakla sumnja.

Izveštaj "Njujork tajmsa" zasnovan je na nedavnim brifinzima Izraela za zapadne medije i uključuje detalje iz ukradenih dokumenata koje je izraelski premijer Benjamin Netanijahu predstavio u aprilu, i zbog kojih je javno ismevan u zapadnim medijima i na društvenim mrežama..

Izrael spreman da napadne Iran?

U izveštaju se takoĎe navodi da su izraelski zvaničnici rekli da je Teheranu pomagao Pakistan u razvoju nuklearnog programa, kao i drugi strani

Projekat Ahmad Iran je bio na domaku ključnih tehnologija za izradu bombe ali je taj program, "Projekat Ahmad", zaustavljen još pre 15 godina. Iran je uvek tvrdio da nuklearni program razvija ■u mirnodopske svrhe, dok Izrael, koji smatra tu zemlju svojim najvećim neprijateljem jer njeni lideri pozivaju na uništenje jevrejske države da mu je cilj atomska bomba. SAD su se nedavno jednostrano povukle iz nuklearnog sporazuma što je Netanijahu pozdravio a zemlje EU osudile. ■

Izrael kreće na Mjesec u prosincu VIDI, 12.7.2018.

Izraelski rover biti će lansiran u prosincu ove godine, a na Mjesec će stići u veljači 2019.

Neprofitna organizacija SpaceIL i državna korporacija Israel Aerospace Industries objavili su kako planiraju u prosincu ove godine na Mjesec lansirati robotsku misiju.

Izraelska letjelica će za lansiranje u orbitu Zemlje koristiti usluge Muskove tvrtke Space X, odnosno raketu Falcon 9, koja će orbitirati oko Zemlje u eliptičnoj putanji. Čim dobije signal iz kontrole misije letjelica će potom ući u višu orbitu iznad našeg matičnog planeta, sve dok ne dosegne točku blisku Mjesecu. Potom će lander

Page 26 Strana 26

uključiti svoje motore koji će mu omogućiti ulazak u orbitu Mjeseca, nakon čega će pokušati sletjeti na Mjesečevu površinu, kao što navode u ovom videu.Čitav proces slijetanja će biti automatiziran uz korištenje sustava za navigaciju, a takvim načinom putovanja lander će putovati do Mjeseca oko dva mjeseca.

Lunarno slijetanje će Izrael pretvoriti u 4. zemlju nakon Rusije, SAD-a i Kine, koja će na površinu našeg prirodnog satelita spustiti letjelicu.

SpaceIL je bio sudionik Google Lunar Xprize natječaja, a nakon gašenja projekta (bez odluke o pobjedniku) krenuo je samostalno u potragu za novcem koji će mu omogućiti let na Mjesec.. ■ Divrej Tora

Godina 11 Broj 40