5-01 - Divrej Tora - Devarim 5781

Divrej Tora Godina 14 Broj 40

Zagreb, šabat 17. srpnja 2021. - 8. ava 5781.

Broj 40

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Paraša D’varim

B’’H Šabat Hazon Jeruzalem 19:10

20:26

Zagreb

20:23

21:37

Rijeka

20:28

21:41

Split

20:14

21:24

Dubrovnik 20:04

21:13

Vinkovci 20:10

21:23

Sarajevo 20:07

21:18

Doboj

20:07

21:17

B. Luka

20:15

21:27

Beograd 20:02

21:14

Novi Sad 20:06

21:19

Subotica 20:10

21:24

Zrenjanin 20:05

21:17

Niš

19:52

21:01

Beč

20:31

21:49

Frankfurt 21:10

22:32

Edison, NJ 20:07

21:16

(D’varim 1,1-3,22) Moše 1. švata (37 dana prije smrti) započne ponavljati Toru okupljenom izraelskom narodu. Osvrnuo se na sve

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb

što se dogodilo i na zakone koje su dobili na četrdesetogodišnjem putovanju od Egipta preko Sinaja, pa do

strašnu pustinju; slanja špijuna i prezira naroda prema Obećanoj zemlji, zbog čega je B-g odredio da generacija onih koji su izašli iz Egipta mora umrijeti u pustinji. "I na mene je," reče Moše, "zbog vas B-g bio ljut i rekao: Ni ti nećeš ući tamo."

Na dan, utorak 20.7.2021.

Obećane zemlje. Grdi narod zbog nji-

Moše prepričava i neke skorije do-

Alot Hašahar

3:26

hovih mana i nepravde i zapovjeda im

gađaje: odbijanje naroda Moaba i Amo-

Najranije Talit

4:18

da čuvaju Toru i da se pridržavaju

na da dopuste Izraelcima prelazak pre-

Nec Hahama

5:26

zapovijedi u zemlji koju im je B-g dao

ko njihove zemlje; ratove s emoričan-

Najkasnije Š’ma

9:14

u trajnu baštinu, a u koju će ući poslije

skim kraljevima Sihonom i Ogom. Mo-

njegove smrti.

še poručuje svome nasljedniku Jošui

Zman Tefila

10:30

Hacot

13:02

Moše se prisjeća imenovanja sudaca i

Minha Ketana

17:28

sudskih vijeća, što mu je olakšalo nositi

Plag Haminha

19:03

se s odmjeravanjem pravde narodu.

Šekia

20:38

Cet Ha-kohavim

21:20

Prisjeća se podučavanja naroda riječi B-žjoj, putovanja od Sinaja kroz veliku

koji će uvesti narod u Zemlju i povesti ih u bitke za njezino osvajanje: "Ne boj se jer G-spod B-g tvoj, on će se za tebe boriti." ■ Prijevod: Dolores Bettini

Rabbeinu Behaye:

Devarim - uvod Sada kada vidimo da je ova knjiga

ergo, njezin Stvoritelj. Ono što je

Uzroka. Pravedna osoba uspijeva

peta i posljednja od Pet knjiga Tore,

zadesilo ljude o kojima govorimo

ujediniti ove očito različite i hetero-

želim vam objasniti razlog zašto je

dokaz je da se On (za razliku od

gene sile kroz svoju pobožnost. Na-

Tora podijeljena u pet zasebnih

slikara koji dovršava svoje djelo)

kon što je ujedinjujuća sila ovih žr-

Knjiga i zašto je njihov redoslijed

nije opustio i prepustio Svom sve-

tava predočena, sljedi knjiga Bami-

takav kakvog nalazimo pred sobom.

miru da uništi sam sebe, već se p-

dbar Sinaj koja sadrži priču o Erec

Već ste, iako je na tu činjenicu već

obrinuo da opstane (čak i kada je

ukazano (Midraš na Postanak 1,3 na

dopustio čovjeku slobodnu volju).

Jisraelu. To je logična posljedica

riječi "neka bude svjetlost"), upozna-

Nakon zaključenja knjige Berešit,

ti s time da sve su ove "Knjige" u os-

druga Knjiga Tore koja započinje s

novi blisko međusobno povezane.

imenima Jaakovljevih sinova, logič-

Razlog zbog kojeg je Tora započela

na je posljedica priče o patrijarsima

s knjigom Berešit jest to što je zapis

koji su u svoje potomke usadili vje-

o nastanku svijeta osnovni temelj

ru u B-ga i Njegovu pravednost.

naše vjere. Bez te spoznaje ne bi bilo ideje o B-gu koji nadgleda i zanima se za sve živo na Zemlji, i svi bismo sebe smatrali tek "slučajnošću" na zemlji. Nakon što smo utvrdili da je B-g Stvoritelj zainteresiran za ono

što je stvorio, a osobito za ljudska bića, slijedi da postoje takve stvari kao "nagrada i kazna". Vidjevši da su ti koncepti ključni za Toru, oni su

Knjige Vajikra, ukazivanje na to da

se zakoni o žrtvama odnose samo na zemlju Izraelovu. Čim su Izraelci primili Tore i zakone o žrtvama, trebali su nastaviti ravno u zemlju Izraelovu. Da nije došlo do grijeha koji su počinile uhode (i naroda ■ koji

Jednom kad osoba zadobije vjeru

je prihvatio njihovu procjenu situa-

u činjenicu da je B-g bio Stvoritelj,

cije), napredak naroda ne bi bio od-

ostaje tek mali korak do toga da

gođen za 40 godina njihovim luta-

povjeruje da je On Jedinstven i Jedini B-g. Druga Knjiga Tore koja sadrži tolike primjere Jedinstvenosti

Stvoritelja i Njegovu objavu narodu Izraela, prirodan je nastavak knjige Berešit.

njem u pustinji. Nakon zaključenja Knjige Bamidbar i obnove jedinstva naroda s B-gom, dolazimo do pete knjige, ‫אלה הדברים‬. Uviđajući da se obitavanje u Erec Jisraelu kao glavnom mjesta obitavanja židovskog

svi postali dijelom Knjige Postanka.

Knjiga Vajikra, Knjiga koja se bavi

naroda ne odnosi na razdoblje u

Knjiga Berešit je stoga morala uklju-

žrtvenom službom, sljedeća je po

kojem su stajala dva Hrama, već

čiti neke osnovne zapovijedi jer se

redu, budući da žrtve predstavljaju

ono počinje tek s konačnim izbav-

inače činjenica postojanja sustava

približavanje i ujedinjenje različitih

ljenjem nakon kojega ne slijedi još

nagrađivanja i kažnjavanja za po-

sila u ovom svemiru sve dok u ko-

jedno razdoblje egzila, Tora je že-

slušnost Stvoritelju ne bi mogao

načnici ne dosegnu do Prvobitnog

ljela završiti Knjigom u kojoj se ras-

pokazati. Ove zapovijedi moraju obuhvaćati pozitivne i negativne

zapovijedi. Što se tiče nagrade za držanje zapovijedi, protjerivanje Adama iz Gan Edena ilustrira kaznu na osobnoj razini, dok potop pokazuje kaznu na kolektivnoj razini. Spasenje Noaha pokazuje nagradu na osobnoj razini. Predviđanje kako ovih nagrada tako i kazni pokazuje i žrtvama i preživjelima da B-g mora biti Gospodar svemira, tj. prirode, Strana 2

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

Rabbeinu Behaye:

Devarim - uvod

pravlja ili aludira na konačno izbav-

______________

ljenje. To će biti događaj usporediv s

Bahya Ben Asher ibn Halawa (Rabei-

obnovom samog svemira (usporedi-

nu Behaje) bio je španjolski rabin,

ti autorove primjedbe na Pnz. 30,3).

učenjak i biblijski komentator. Bio je

Taj će događaj predstavljati istinsku

učenik Rašbe, a svoj egzegetski stil

svrhu i vrhunac stvaranja svemira,

uobličio prema Rambanovom stilu.

tj. u osnovi drugu (novu) knjigu

On je bio prvi koji je svoj komentar na

Berešit.

Toru

Moramo razumjeti zašto ova knji-

ga otpočinje riječima ‫אלה הדברים‬, [tradicionalno izraz kojim se ono što slijedi odvaja od prethodno navedenog. ed.] Umjesto ‫ואלה הדברים‬, baš kao što je knjiga Šemot započela riječima ‫ואלה שמות‬kako bi pokazala da je logičan nastavak knjige Berešit. Razlog tome je da, iako je peta knjiga nastavak niza od pet Knjiga, ona je ujedno i nešto jedinstveno, baš kao što je i etrog, iako dio četiriju vrsta nad kojima izgovoramo blagoslove na blagdan Sjenica, klasa za sebe, i stoga nisu vezan zajedno s ostale tri biljke, lulavom, hadasom i aravom.

četiri

načela

Remez, Druš, Sod", ili 1) čisti tekst,

kretnih grijeha. U našem slučaju,

2) dublji, filozofskiji pristup tekstu,

knjiga Devarim, peta knjiga Tore,

3)

poznatija je kao " ,‫משנה תורה‬druga"

4) mistična kabalistička interpretacija

verzija, ponavljanje, Tore. Zbog

teksta. Glavno Bahjino djelo upravo je

toga Mojsije započinje s teškim ri-

njegov komentar Petoknjižja, za čije je

ječima ukora, prisjećajući se sedam grijeha koje je narod počinio dok ga je on vodio. Tih sedam grijeha su: nezadovoljstvo u pustinji, grijeh Baal Peora, pobuna na Trstikovom moru, grijeh uhoda, omalovažava-

nje nebeske hrane, mane; Korahova pobuna i grijeh sa zlatnim teletom.

"Tofel i Lavan", dvije su reference na isti grijeh. Na sedam grijeha se

‫ה‬u tetragramu, tj.

skom zakoniku 26,18: "Zato ću vas

Imenu ‫ה‬-‫ו‬-‫ה‬-‫י‬, mada je dio tog ime-

kazniti još sedam puta više za vaše

na, ipak nije u potpunosti sastavni

grijehe". Imajući to na umu, otkrit

dio imena koje u osnovi predstavlja

ćete da Mojsije, umjesto da govori u

atribut milosrđa, budući da samo to

ime Hašema, kao što je uglavnom

slovo

‫ה‬na tom mjestu predstavlja

činio u ostalim Knjigama, koristi

element Pravde. Mnogo puta smo

atribut ,‫הינו‬-‫ה' אלו‬tj. hotimičnu kom-

objašnjavali da se nitio jedan atribut

binaciju atributa Milosrđa i atributa

nikad ne pojavljuje u čistom obliku,

Pravde kada govori o onome što je

tj. atribut Pravde uvijek prati barem

B-g zapovjedio u ovoj knjizi. Najis-

mali dio atributa Milosrđa, i obrnu-

taknutiji primjer toga jest Devarim

to, atribut Milosrđa uvijek prati

4,24: ,‫ל קנא‬-‫היך אש אכלה הוא א‬-‫כי ה' אלו‬

mali udio atributa Pravde. Slovo ‫ה‬

"jer je G-spod vaš B-g, On je plamen

na kraju tetragrama predstavlja taj

koji guta, ljubomorni B-g." Ovo je

dio atributa Pravde. Kabalisti su ga

podsjetnik na manifestaciju B-žje

opisali "slabim", tj. razrijeđenim

Prisutnosti koju je narod doživio na

oblikom atributa Pravde. Smatra se

brdu Sinaj.

Godina 14 3Broj 40 Strana

na

kažnjavanjem Izraela za sedam kon-

također aludira u Tohaha u Levit-

Drugo slovo

izgradio

denotirana slovima PaRDeS: "Pešat,

homiletski

pristup

tekstu,

i

pripreme temeljito istraživao djela nekadašnjih biblijskih egzegeta. Iz forme kojom

je napisan,

Bahjin

komentar odiše jednim posebnim šarmom. Ispred svake paraše, ili tjedne

pouke,

dolazi

uvod

koji

priprema čitatelja za temeljne ideje o kojima će se raspravljati. I taj uvod ima moto u obliku jednog retka odabranog iz knjige Izreka. Nadalje, često postavljanim pitanjima čitatelj je prisiljen sudjelovati u mentalnim procesima pisca, čime se uklanja opasnost od monotonije. ■

■

Strana 3

OU Israel's Torah Tidbits

Alija po alija

Kohen - prva aljia - 11 p’sukim (1,1-11) Početni p’sukim D’varima jasno određuje vrijeme i mjesto. Cijela se knjiga odvija u Arvot Moav (posljednjem taborištu prije ulaska u Erec Jisrael), a započinje na Roš hodeš sivan posljednje godine lutanja.

Nekoliko mjesta koja se spominju u ovim p’sukim komentari ne smatraju stvarnim lokacijama već aluzijama na događaje koji su se dogodili tijekom prethodnih 40 godina. Ti događaji uključuju Zlatno tele, Korahovu bunu, i nezadovoljstvo u vezi mane. Oni, te otvorena rasprava o "grijehu uhoda", dio su Mošeovog prijekora

i

upozorenja

narodu.

Moše također narodu govori i o pobjedama nad Emorejcima i Heš-

bonom. Ovo stoga da im pruži samopouzdanje pred poteškoćama s kojma će se suočiti prilikom ulaska

kojima imamo kratak, ali značenjem i zbivanjima prepun, opći pregled povijesti naroda do danas. Uz to, ove sedre sadrže i ponovni iskaz načela judaizma u obliku Aseret HaDibrot i prva dva dijela Šma. U početnom odjeljku D’varim također je iskazana i integralna veza između

je on (na B-žju zapovijed) odredio

naroda i zemlje Izraela. Te sedre

vođe plemena za suce narodu. Suce

sadrže relativno manji broj micvot –

treba odabirati prema njihovom

one su "osnove židovstva", koje se

poznavanju Tore i drugim odgova-

razmatra sa "čitavim Izraelom".

rajućim kvalitetama. Zabranjeno je

Naredne

tri

sedre

sadrže

170

micvot, najveći broj micvot na bilo kojem

mjestu

u

Tori."…Moše

govoraše Bnei Jisrael o svemu što im B-g zapovijedi" (pasuk 3). Nakon što je postavio osnove judaizma, Moše iznosi suštinu svakodnevnog života Židova – svakovrsne micvot, između

Židova i B-ga, micvot o međuljudskim odnosima, micvot vezane uz Zemlju, opće micvot.

postaviti suca iz "pogrešnih razloga" (zbog bogatstva, karizme, ■ biti veza, zastrašivanja). Suci moraju

pravedni i nepristrani i ne smiju se bojati donošenja ispravnih presuda.

Moše je zadržao ulogu konačnog autoriteta u teškim pitanjima. Još jednom je Erec Jisrael prikazan kao glavni fokus i narod je ohrabren da se ne boji onoga što je pred njim.

U vezi fraze u 1,16 – Čuje među vašom braćom i sudi pošteno – Gemara

u zemlju. Izrečena je prva od mno-

Posljednji dio u D’varim, zadnjih 5

gih napomena o svrsi postojanja

sedri, sadrže relativno manji broj

Židovske nacije – da žive po B-žjim

micvot, no sadrži temelj razumijeva-

zakonima u zemlji koju je B-g obe-

nja toga što znači biti Židov. U ovim

ćao njihovim precima.

sedrama imamo opomenu protiv na-

U istom pasuku, spominjanje obra-

puštanja Tore, ideje o slobodnoj vo-

ćenika u kontekstu suđenja uči nas

lji, t’šuva, lanac tradicije. "…Moše

da preobraćenje na judaizam mora

započe tumačiti ovu Toru rekavši"

izvršiti beit din. Gemara kaže da ako

(pasuk 5).

nežidov odluči sam za sebe da je

Na šabat se prva alija završava jedan pasuk ranije, te taj pasuk postaje prvim pasukom sljedeće alije, kako bi se izbjeglo da drugi odjeljak zapo-

čne riječju "Eiha".

U

prvih

pet

Ova tri izraza – govorio, govoraše, p’sukim

knjige

D’varim, dolazi do svojevrsnog ponavljanja, kada se kaže da je Moše govorio narodu. Gaon iz Vilne i drugi ukazuju da se knjiga D’varim može podijeliti u 3 dijela:

tumačiti – možemo sagledati kao

jednu

stranu

dok

druga

nije

prisutna.

Židov, to se ne smatra preobraćenjem. Obavezan je beit din.

naznaku prakse razmatranja Tore

Čini se da je dobra ideja suzdržati

"dva puta tekst i jednom targum

se (ili barem smanjiti unos) kave

(prijevod, parafraza)".

nekoliko dana prije posta. To će

Levi – druga alija – 10 p’sukim (1,12-21)

"Ovo su stvari koje je Moše

Moše kaže narodu da je bio došao

govorio čitavom Izraelu…" (pasuk

do trenutka kada mu je bilo previše

1). Ovo se odnosi na prve tri sedre u

zamorno da sam vodi narod, te da

Strana 4

nas uči da sudac ne smije saslušati

smanjiti žudnju našeg tijela i olakšati post. Uzmite si to na razmatranje. Š’liši – treća alija -17 p’sukim (1,2238) Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Moše potom za novi naraštaj prepričava epizodu o uhodama.

Teško je pretpostaviti da je ciljano organizirano da se D’varim čita na

Alija po alija

mo) da živimo u miru u čitavoj Ze-

uhoda. Argumenti koje je iznio

mlju Izraelovoj, zajedno sa cijelim

Moše (i Kalev i Jehošua) nisu uspjeli

narodom Izraelskim, prema Tori

smiriti

Izraela.

rezultat toga, B-g je donio odredbu

paniku

u

narodu.

Kao

da niti jedan punoljetni muškarac

šabat pred Tiš’a beav, ali nije mo-

D’varim stalno iznova ponavljaju

guće zanemariti koliko je ona pri-

da su meraglim bili u krivu. Oni su

mjerena toj ulozi. Često se male Ni-

vjerovali da je čudesno okruženje

cavim i Vajeleh razdvajaju, a velike

pustinje bilo savršeni ambijent za

Matot i Mas’ei kombiniraju kako bi

način života po Tori. Nije bilo tako.

"osigurale" da D’varim bude prije

Moše nam više puta govori da je

Čini se kao da Moše kaže da je i

Tiš’a beava. Ne može (a i ne smije)

Erec Jisrael "stvarno" mjesto za na-

on bio kažnjen zabranom ulaska u

promaći našoj pažnji, da čitamo o

rod Izraelski.

Zemlju zbog grijeha uhoda. Ali mi

grijehu uhoda u Paršat D’varim.

Mišna kaže da je jedna od tragedija koja je obilježila Tiš’a beav proglas na štetu (punoljetnih muškaraca) "naraštaja pustinje". Sedra služi kao ukor zbog našeg lošeg stava prema Zemlji i ponedostatka naše opredijeljenosti za nju. Ovo je kao da nam B-g govori: "Ne nastavljajte putem tog naraštaja. Poništite učinak te strašne kazne slijedeći poziv Kaleva i Jehošue." Kada mi, Židovski narod današnjeg vremena, uspijemo "popraviti" negativne stavove i djela naraštaja uhoda, naraštaja čiji su grijesi doveli do uništenja Prvog Hrama, naraštaja čiji su neopravdana mržnja i lašon hara doveli do uništenja Drugog Hrama, tada ćemo biti počašćeni time da se radujemo izgradnji Trećeg Hrama, povratka Židova diljem svijeta u ovu Zemlju i

širenju vrednota Tore i privrženosti micvot. D’varim i njena poruka o značaju Erec Jisraela, te podsjećanje na B-žji strahoviti gnjev protiv onih koji ocrnjuju zemlju Izraelovu "savršen" je uvod u Tiš’a beav. Zapanjujuće je, zar ne, koliko je ova poruka danas relevantna. "Evo, postavio sam Zemlju pred tebe; uđi i zaposjedni Zemlju…" Neka bismo zaslužili (a čak i ako ne zaslužujeGodina 14 5Broj 40 Strana

Zapazite također da su druga događanja iz prvih 40 godina, na koje se tek podsjeća frazom – Di Zahav,

spomenutom

u

prvom

pasuku D’varim, nama ukor za grijeh sa Zlatnim teletom. To je ono kako Raši kaže. Moše je na to ukazao, ali nije objašnjavao. Grijeh uhoda je drugačiji. Tu dobijamo

kompletno izlaganje. (Ako to usporedimo s Mošeovim zapisom iz ori-

(izuzev Kaleva i Jehošue) neće ući u Zemlju. Moše im kaže da je i njemu zabranjen ulaz u Zemlju. Jehošua će biti taj koji će od sada voditi narod.

znamo da je "udaranje stijene umjesto da joj progovori" bilo ono zbog čega je kažnjen. Jedan komentar sugerira sljedeće: zbog bezosjećajne povike naraštaja iz pustinje, Hram je bio predodređen da bude uništen.

Da je Moše Rabenu ušao u Zemlju, Hram nikada ne bi bio razoren. Stoga je on zadržan van Zemlje tako da se može izvršiti puna mjera B-žje kazne za grijeh uhoda.

ginalnog teksta pokazat će nam se

Također možemo vidjeti posebne

neke zanimljive razlike.) Sasvim je

osobine pravog vođe Židovskog

jasno da je prvobitna svrha slanja

naroda. Moše Rabenu nije prepu-

ljudi u Zemlju bila da odrede koji je

stio krivicu za grijeh uhoda narodu.

najbolji način da uđu u nju i koje bi

On je preuzeo odgovornost.

gradove na granici bilo najbolje napasti. Isto je tako jasno da svrha nije bila da se odluči da li da se ide ili ne. Ovo je važan element grijeha

Kratki dvar Tora iz Rašija (čiji je 915. jarcajt bio ovog tjedna, u utorak)

uhoda i reakcije naroda na njihove

Moše Rabenu nam kaže da mu se

riječi. Moše preuzima na sebe dio

svidjela ideja da se pošalju meraglim.

krivice uhoda, te izjavljuje da je on

Ovdje se podrazumijeva da se zami-

prihvatio prijedlog da se uhode

sao nije svidjela B-gu. To je također

pošalju.

se

i zaključak komentara iz izvornog

dogodilo kao posljedica izvještaja

odjeljka o meraglim – Šlah l’ha ana-

On

objašnjava

što

šim. Vi pošaljite ljude, ako je to ono što želite. Meni se ne dopada (da tako kažemo) ta zamisao. Pa zašto je onda B-g dopustio Mošeu i narodu da pošalju meraglim?

Raši nam daje usporedbu. Osoba Strana 5

(nastavak s 5. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

A želi prodati svog magarca osobi

godina. S druge strane, bilo je mje-

koja je "slučajno" broj godina vla-

B. B upita može li obaviti "probnu

sta na kojima je narod proveo tek

davine stranaca u Erec Jisraelu. Od

vožnju". Svakako, kaže A. Pita B

dan-dva.

godine uništenja drugog Beit Ha-

može li odvesti magarca u brda i tamo testirati njegove performanse?

Naravno, kaže A. Svaki upit osobe B naišao je na potpuno slaganje osobe A. Zašto? Zato da B shvati da A ništa ne skriva, da je magarac u

Hamiši – peta alija – 29 p’sukim (2,2-30) Narod se potom zaputio sjeverno i dobio upozorenje da ne ulaze u sukob s narodom Esava, jer njima ta

Mikdaša do posljednje godine britanskog mandata bilo je 1879. godina. Šiši – šesta alija -21 p’sukim (2,313,14)

zemlja pripada kao nasljeđe. Jedino

Moše nastavlja svoje iznošenje

je dopuštena kupnja hrane i vode

pojedinostima pobjede nad Siho-

tijekom putovanja kroz Esavov teri-

nom i njegovom zemljom. Og, kralj

torij. Moavov teritorij također im je

Bašana, također je poražen od Iz-

bio zabranjen jer je on nasljeđe po-

raela. Moše opisuje osvojene zemlje

tomaka Lotovih. Različiti narodi su

koje su bile obećane plemenima

nije potrebno.

imenovani za različite zemlje u tom

Reuvena, Gada, i polovici Menašea.

R’vi’i – četvrta alija – 9 p’sukim (1,39-2:1)

na, sve dok B-g nije naložio narodu

dobrom stanju, i da bi B trebao

prihvatiti ponudu bez da se gnjavi testiranjem magarca. Tako se isto, kaže Raši, B-g složio sa zahtjevom da se pošalju meraglim, nadajući se da će narod sam shvatiti kako to

području. Lutanje je trajalo 38 godida prijeđe na teritorij Amona i

Dok Moše Rabenu novoj genera-

Moava, ali bez da ratuju tamo. I

ciji priča što se dogodilo, on ih

Edom i Amon/Moav ratovali su za

neprestano upozorava da ne pona-

svoju zemlju kao što će i Izrael

vljaju pogreške svojih prethodnika.

uskoro.

Upravo su ti ljudi ta nova generacija, oni za koju je prethodna bila zabrinuta. Uzvikivali su da će njihova djeca biti siročad. Ta ista djeca

Sihonu je ponuđen mir, no on je to

■

Pobjede na istočnoj obali Jordana pomogle su izgraditi samopouzdanje Izraela prije teških vremena koja će nastupiti nakon što prijeđu preko Jordana u Erec Jisrael. Ovom novom naraštaju, djeci robova, bila

je nužna višestruka priprema koju su im dale godine lutanja, kako bi

odbio, te je time otvorio put Izraelu

mogli

da osvoji njegovu zemlju.

naseljavanju Zemlje.

uspjeti

u

osvajanju

i

Š’vi’i – sedma alija – 8 p’sukim (3,15-22)

sada su oni koje će ući u Zemlju.

Navodi o nasljeđivanju potomaka

Moše im također govori o tragičnim

Esava i Lota u ovom odjeljku izvor

posljedicama pokušaja naroda da

su Talmudu za koncept koji omo-

uđu u Zemlju protivno B-žjim želja-

gućuje nežidovu da nasljeđuje od

ma. Bez B-žje pomoći neće ići – a uz

svog oca.

Njegovu pomoć ne može neuspjeti.

G’matrija iz L’ora Shel Torah R.

vog teritorija. Tek nakon uspješnog

Yaakova Auerbacha z”l

osvajanja i nastanjivanja Zemlje

To je pouka od prije više od 3000 godina i to je pouka za danas.

Moše uspoređuje Emorejce s pčelama. Raši objašnjava da isto kao što pčela napadne i ubode, i to prouzroči njenu smrt, tako je i s nekima od naših neprijatelja.

U D’varim 2,25, rečeno nam je da će kao rezultat "početnih" pobjeda nad Emorejcima, drugi narodi čuti za njih i pobojati se naroda Izraela.

Ta se ideja ponavlja u 28,10, točno prije Tohaha u Ki Tavo, gdje nam B-g

Nastavlja se opis "Istočne obale" Zemlje. Moše ponavlja upute za 2 ½ plemena u vezi nastanjivanje njiho-

Izrael, tim će ljudima biti dopušteno da se vrate u svoje obitelji i gradove.

Moše je zapovijedio Jehošui da dobro upamti pobjede do današnjeg dana te da se ne plaši onoga što će se događati na drugoj strani rijeke.

Raši je zabilježio tradiciju da je na-

kaže da ako ćemo ići Njegovim pu-

Posljednja 3 p’sukim ponovo se

rod Izraela proveo 19 godina – po-

tevima, onda će narodi vidjeti da se

čitaju za Maftir. Ta se čast obično

lovicu vremena svog lutanja – na

zovemo B-žjim Imenom i bojati nas

daje rabinu šula ili istaknutom članu

jednom mjestu, u Kadešu. Stvarno

se. Ova fraza iz D’varim te pasuk u

zajednice. ■

lutanje je trajalo mnogo kraće od 40

Ki Tavo imaju istu g’matriju, 1879,

Strana 6

Divrej Tora

Haftara za Šabat Hazon Šabat pred Tiša be'av se naziva Šabat cHazon – Šabat predskazanja – pošto čitamo odlomak haftare iz proročanstva Izaije (1,1-27), kao posljednjeg od „tri tužna“ čitanja.

Rabi Mendel Hirsch ističe da prorok ne oplakuje zbog toga što je Bet Ha-Mikdaš (Hram u Jeruzalemu) bio uništen; on plače zbog uzroka koji su u osnovi doveli do njegovog uništenja. . .

Ova godišnja pouka mora poslužiti da usmjeri naše nacionalno žalovanje za Tiša be'av ne ka prošlosti, već k sadašnjosti. .

Nije dovoljno plakati nad ogromnim gubitkom koji je naš narod pretrpio uništenjem naše Zemlje, našeg Svetog grada, i našeg Svetog Hrama. Mi moramo iskoristiti svoje žalovanje da ono bude način kojim ćemo potaknuti preispitivanje naših današnjih osjećaja, misli i djela . Što smo učinili da uklonimo stavove i običaje koji su prije više tisuća godina otposlali naše pretke u egzil – ne jednom, već dvaput? .

Na koji način smo popravili naš pristup božanskoj službi kao načinu života, života posvećenog dužnosti, a ne njezinom nadomjestku? .

Jesu li naše verbalne žrtve, poput životinjskih žrtava koje opisuje prorok, tek površni rituali, nikada istinski proživljene, nikada izgovorene iz srca, već samo našim usnama i od nas tek prema van?

I, kako Rabi Hirsch kaže, "da li je naša suvremena Židovska svakodnevnica toliko snažno prožeta Židovskim duhom, tako ispunjena Židovskim načinom razmišljanja, poznavanjem sveobuhvatnih i dubokih sadržaja Tore da može stvoriti dostojno okruženje da se B-žji hram podigne u našoj sredini? Ne zjapi li jaz između Izraela i njegovog B-ga možda jače nego ikada?" ■

Godina 14 7Broj 40 Strana

(Izaija 1,1-27) Izaija prenosi Židovima b-žansku viziju koju je imao, kažnjavanje stanovnika Jude i Jeruzalema jer su se pobunili protiv B-ga.

Predbacuje im što ponavljaju greške i ne odriču se svojih grešnih puteva čak i nakon što su ukoreni i kažnjeni. "Jao grešnome narodu, ljudima punim nepravednosti, zla sjemena, iskvarene djece. Odrekli su se B-ga; izazvali Svetog Jedinog."

Koristeći se teškim riječima, uspoređuje židovske vođe s vladarima Sodome i Gomore. B-g pokazuje svoje nezadovoljstvo prema žrtvama koje mu prinose jer odišu poganskim običajima. "Kako je po-

stala bludnica, utvrda vjernih; nekada puna pravde i pravednici su je nastanjivali, a sad je grad ubojica ..."

Izaija zatim blažim riječima hrabri narod da se iskreno pokaje i da se odnosi pravedno i blagonaklono prema siromašnima, siročadi i udovicama. Za njihovu poslušnost obećaje im najbolju zemlju. "Pokažu li se tvoji grijesi grimiznima, postat će bijeli kao snijeg; pocrvene li kao grimiz, postat će kao runo." Haftara završava obećanjem da će B-g naposljetku opet postaviti suce i vođe Izraela kad se "Cion iskupi pravdom, a okajnici pravednošću." ■ .

Prevela Dolores Bettini Strana 7

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 414. Pao na pravosudnom ispitu tri puta: Zabrana imenovanja neprikladnih sudaca Nećeš činiti usluge čovjeku kojemu se sudi ... (Ponovljeni zakon 1,17) Čovjek može biti imenovan u Sanhedrin jedino ako je znalac Tore. Dobar izgled, fizička snaga i osobno bogatstvo nisu dovoljne kvalitete koje bi opravdale takvo naimenovanje. To vrijedi čak i u slučaju kada se radi o vrlo učenom čovjeku u drugim područjima poput matematike, prirodnih znanosti ili filozofije.

Pored znanja Tore, član Sanhedrina mora biti besprijekornog karaktera. On ne bi imao nikakav autoritet kada bi bio blisko upoznat sa zakonima Tore, ali se ne bi po njima vladao. Ako bi sudac imao neki upadljivi nedostatak, oni koje bi ispravljao jednostavno bi mu odgovorili neka se najprije pogleda u ogledalo.

Talmud u Sanhedrin (7b) uspoređuje postavljanje neprikladnog suca s postavljanjem idola da ga se štuje.

Jeruzalemski Talmud kaže da ako je sudac kupio svoje imenovanje, nije dopušteno iskazivati mu poštovanje (kako je kodificirano u Mišne Tora Hilhos Sanhedrin 3,9).

Razlog za tu micvu jest da naočit, bogati fizičar može biti pametan i može biti dobronamjeran, ali ako nije učen u Tori, nedostaje mu neophodno oruđe da sudi narodu.

On može iznijeti ono što se po njegovom osobnom mišljenju čini pravednim prosudbama, ali bez potpunog razumijevanja sudske prakse koju je B-g dao, on će neizbježno u svojim presudama činiti pogreške.

Ova micva vrijedi u sva vremena i na svim mjestima. U

Talmudu se o njoj raspravlja u traktatima Sanhedrin (7b) i Avoda Zara (52a). Ova je micva kodificiran u Šulhan Aruhu u Hošen Mišpat 8. Ona je 284. od 365 negativnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvosu i 64. od 194 negativnih micvos koje se danas mogu poštivati u Sefer HaMicvos HaKacar Chofetz Chaima.

415. Zastrašivanje: Zabrana prijetnji sucu tijekom suđenja ... nećete drhtati zbog bilo koje osobe ... (Ponovljeni zakon 1,17) Od suca se tražilo da sve slučajeve sudi pravedno. U cilju toga, nije mu bilo dopušteno da poklekne pred zastrašivanjem. Ako zli, nasilni optuženik prijeti sucu tjelesnom povredom ili financijskom štetom, sucu nije dopušteno da se pokoleba u svojoj presudi.

Sucu je dopušteno da se povuče iz predmeta prije no što sasluša svjedočenje parničnih strana. Jednom kad ih je čuo, dužan je obaviti svoju dužnost do kraja.

Razlog za tu micvu istovjetan je onome što smo prethodno rekli u vezi potrebe za poštenim pravnim sustavom kako bi se civilno društvo moglo održati. Baš kao što se sudac ne smije odvratiti primanjem mita (micva #83), on isto tako ne smije popustiti pred iznudom.

Ova micva vrijedi u sva vremena i na svim mjestima. U Talmudu se o njoj raspravlja u traktatu Sanhedrin (6b, et al.). Ova je micva kodificiran u Šulhan Aruhu u Hošen Mišpat 12. Ona je 276, od 365 negativnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvosu i 72. od 194 negativnih micvos koje se danas mogu poštivati u Sefer HaMicvos HaKacar Chofetz Chaima. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi

Negativne zapovijedi

49. Pozitivna je zapovijed prekriti krv

121, 122. Negativna je zapovijed ne biti spolno intiman sa ženom i njezinom kćeri

šehite [obrednog klanja] čiste [košer] divlje životinje ili ptice jer Pismo kaže u vezi divlje životinje ili ptice, on će izliti njenu krv i prekriti je zemljom (Va-jikra 17,13). Potrebno je ispod staviti zemlju, onda učiniti obredno klanje, i potom je prekriti: jer pojam "zemljom" [doslovno "u zemlji", usp. Raši, Hulin 83b] podrazumijeva zemlju ispod i povrh.

kao što pismo kaže, nećeš otkriti golotinju žene i njezine kćeri (Va-jikra 18,17) Negativna je zapovijed, također, ne biti spolno intiman sa ženom i kćeri njezina sina kao što Pismo kaže, kćerju njezina sina, itd. (isto)

Ovo je na snazi posvuda i uvijek. ■

Ovo se primijenjuje na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškarca tako i za ženu .

Strana 8

Divrej Tora

Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook:

Šulhan Aruh

Unutarnja crta dobrote

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi.

Dio I: Orah hajim Poglavlje 37 - Specifične vrste rada Zapaljivi materijali mogu se koristiti za gorivo jedino ako je prethodno postojala namjena da ih se koristi na blagdan; vidi 501,1-7. Gorivo se može pripremiti (vidi 514,45.8-10.) i pripaliti s postojećeg plamena, ali nova se vatra ne smije zapaliti niti se vatra smije ugasiti (vidi 502,1; 514,1), a gorivo se ne smije uzimati s vatre (vidi 502,2; 514,2). U vezi neizravnog gašenja vatre vidi 514,3; u vezi ostataka vatre vidi 514,4. Drvo ne bi trebalo koristiti u druge svrhe osim kao gorivo; vidi 502,3 i 507,3. Vatra se smije paliti čak i za potrebe grijanja (511, 1), ali ne bez ikakvog razloga (514,5). Voda se može zagrijavati za pranje, ali ne i za kupanje (511,2); međutim, obredno uranjanje je dopušteno (vidi 509,7; 511,3). Zabranjeno je koristiti tamjan osim da poboljša miris hrane; vidi 511,4.

Predmete koji se mogu koristiti (vidi 516,3; 518,1) i materijale koji se mogu koristiti za pripremu hrane (vidi 516,1) može se premještati s jednog područja u drugo, čak i ako se to moglo napraviti prije blagdana (vidi 504,2); ali se ne smiju koristiti životinje za nošenje tereta (495,3; 510,10), velike količine treba nositi samo na nekonvencionalan način (510,8-11; 516,2; 521,1), a nepotrebne stvari ne smije se nositi (vidi 522,14). Zakoni o šabatnim granicama vrijede i na blagdane (528,1).

Godina 14 9Broj 40 Strana

Životinje se može uzimati i klati ih ukoliko to ne zahtijeva hvatanje (497,1. 3-9.15.), pod uvjetom da je prethodno postojala namjera da ih se uzme na blagdan (vidi 497,10-14; 498,3-5). Uhvaćene životinje može se hraniti (vidi 497, 2.7.; 512,3) i brinuti se za njih (vidi 523, 1.3-4.), ali ne i štaviti kožu (523,2). Zaklanu životinju može se oderati (vidi 497,16;

no samo na nekonvencionalan način; vidi 510,1-2.6-7. Umijesiti tijesto i ispeći ga je dopušteno (vidi 506,57); u vezi odvajanju prinosa tijesta vidi 506,3-4. Zabranjeno je mijesiti nejestive tvari, ali može se načiniti meko tijesto i iskoristiti ga za zatvaranje posuda za kuhanje; vidi 507,7 i 512,3. Kuhanje, čak i velikih količina, je dopušteno; vidi 507,1.6. Izra-

498,6; 499,1), ali se kožu ili ostale nejestive dijelovi ne smije obrađivati (vidi 499,2-4). U vezi priprema za klanje vidi 498,1-2.10-13; u vezi životinja za koje je potreban pregled, vidi 498,5-6.8-9; u vezi davanja dijelova zaklane životinje Kohenu vidi 506,9. U vezi prenošenja zaklane životinje vidi 498,7; u vezi pokrivanja njezine krvi vidi 498,14-20. Meso se može rezati (vidi 499,5), očistiti (vidi 500,4.6.), i usoliti (500,5). U vezi kupnje, prodaje, vaganja i označavanja mesa pogledajte 497,17 i 500,1-3. Mužnja je dopuštena samo ako se mlijeko izravno miješa s hranom; vidi 505,1. Zabranjeno je kiseljenje mlijeka i izrada maslaca ili sira (510, 5).

vno kuhanje na vatri je dopušteno ■ čak i ako to dovodi do toga da se dio vatre ugasi (507,4), a također se može i ugasiti vatra kako bi se spriječilo da hrana izgori (vidi 514,1). Čišćenje peći u svrhu kuhanja dopušteno je (vidi 507,4-5). U vezi soljenja hrane pogledajte 510,7.

Mljevenje i prosijavanje brašna je zabranjeno (vidi 495,1; 506,2), i kvasno se smije raditi samo na nekonvencionalan način (506,8). Začine ili drugu hranu treba mljeti na nestandardan način, ili ih treba samljeti prije blagdana, ako se time ne utječe na njihov ukus (504,1.3.). Tekućine treba procjeđivati na nestandardan način; vidi 510,3-4. Odvajanje nejestive tvari od hrane treba biti učinje-

Graditi se može samo na nestandardan način; vidi 502,1. U vezi vrata i roleta vidi 519,1; u vezi otvaranja spremnika vidi 519,3; u vezi brisanja vidi 520,1. Izrada ili popravak pribora, čak i za uporabu u pripremi hrane, zabranjeno je (vidi 502,4; 507,5; 508,1; 509,1-2.5-7; 514,710; 519,2.4- 5); u vezi čišćenja posuđa vidi 509,7. U vezi kidanja i rezanja vidi 508,2; 509,4; 526,11; u vezi šivanja vidi 509,3. Zabranjeno je penjati se ili koristiti stablo (vidi 514, 6), jahati na životinji, plivati, plesati, vjenčavati se ili razvesti (osim na smrtnoj postelji, 524,2), suditi, posvetiti ili odvojiti prinose (524,1). U ■ vidi vezi stjecanja stvari od Židova 517,3; u vezi zajmova i prikupljanja dobrotvornih priloga vidi 525,1-2; u vezi mjerenja vidi 504,4; 506,1; 517, 4. ■

Strana 9

Pitanja za samostalno učenje:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Izvorna "Posljednja poduka" Većina ljudi prolazi kroz život ne znajući kada će umrijeti. Međutim, Moše je imao tu sreću i nesreću da posjeduje to predznanje, i iskoristio ga je da pripremi narod kojeg napušta.

•

•

•

•

U Mošeovom prvom govoru (Devarim 1-3), on se osvrće na neke dijelove povijesti naroda.

S kojom to svrhom on čini? Da ih opomene, kako tvrdi Ramban, ili da ih ohrabri, kako daje naslutiti R. Hirsch?

Mošeov glavni govor je, za razliku od prethodnog (Devarim 4-26), pravne prirode. Jesu li to bili novi zakoni koje je on po prvi puta uveo u toj četrdesetoj godini, ili su već bili prethodno dani i sada ih je samo osvježio?

Zašto su upravo ti zakoni odabrani da ih se sada iznese? Usporedite Rašbama i Ibn Ezru.

Koliki dio Mošeovog govora čine njegove vlastite riječi, a koliko riječi Hašema? Govorenje u prvom licu sugerira da je Moše napisao Sefer Devarim "‫"מפי עצמו‬. Je li to teološki problematično predložiti? Postoji li možda razlika između povjesnih i pravnih dijelova Mošeovih riječi?

Konačno, koliko je dugo trajao period u kojem je Moše iznosio svoj oproštajni govor? Knjiga započinje na prvi ševata, ali je nejasno kada je Moše umro.

Dok većina prihvaća da je umro 7. adara, drugi sugeriraju da se njegova smrt dogodila pa možda i čitavih mjesec dana ranije. Koji dokazi postoje za bilo koje od ovih stajališta?

Kako bi to moglo promijeniti naš gledanje na Mošeov govor (ili na druge biblijske priče)?

Pogledajte raspravu u Radakovom komentaru na Jehošuu.

Put kojim su išle uhode i kleveta Jesu li špijuni stvarno putovali iz pustinje Zin sve do sjeverne granice Izraela, procjenjujući glavne gradove, utvrde te zemlje i izvore vode na putu, a zatim se vratili u Mošeu, sve u roku od četrdeset dana?

Dok Raši tvrdi da je posebna B-žanStrana 10

ska providnoste ubrzala brzinu hoda uhoda i omogućila im da istraže cijelu zemlju, Netziv tvrdi da su špijuni izviđali u parovima podijelivši zemlju između sebe. S druge strane neki suvremeni znanstvenici sugeriraju da su špijuni izviđali samo južnu regiju zemlje, jer ona je bila predviđena kao njihova ulazna točka u zemlju i prva faza njezina osvajanja.

• Koji stihovi podržavaju svako gledište? Koje od njih je teško za razumjeti?

• Kako različita gledišta rasvjetljavaju grupnu prirodu grijeha uhoda? Kako bi naša procjena uhoda mogla biti drugačija ukoliko je Hevron bio jedini grad koji su razgledali, a ne samo jedno od mjesta na kojima su bili? Kakve bi posljedice moglo imati ako su samo jedan ili dva špijuna susreli divove, odnosno ako su ih svi susreli?

Mošeovi pomoćnici Prvi događaj koji Moše odabire da o njemu priča u svom govoru u Devarim 1 je njegovo angažiranje vođa da mu pomognu u "nošenju tereta" nacije. Međutim, nije jasno o kojoj epizodi Moše govori. Da li je to primjena Jitrovog savjeta u Šemot 18, imenovanje starješina u Bemidbaru 11 ili neka kombinacija.

• Kakav je odnos između imenovanja u Šemot i Bemidbaru?

Da li ovi opisi opisuju dva različita događaja ili govore o jednom događaju iz različitih perspektiva? Ako je Moše već imenovao suradnike u Šemot, zašto bi mu trebali drugi u Bemidbar? Naposljetku, koji aspekti Mošeovog prepričavanja u Devarim odgovaraju svakom od događaja?

• Ono što Jitro, u Šemot, sugerira su potrebne kvalifikacije za suce? O kojim kvalifikacijama Moše govori u Devarim? Ka-

kve veze imaju jedne s drugima? Koliko bi im bio sličan vaš vlastiti popis? Je li Moše uspio pronaći ljude sa svim tim kvalitetama?

• Što su "vladari nad tisućama, stotinama, pedesetoro i desetoro"? Radi li se o broju ljudi nad kojima bi svaka grupa sudaca trebala vladati? Ako je tako, matematički će izračuni dati brojku od 78.600 sudaca za populaciju od samo 600.000 ljudi, što bi stvorilo vrlo obimnu birokraciju. Postoje li drugi načini na koje ovi pojmovi mogu razumjeti?

Otvrdnuta srca Devarim 2 bilježi da Sihon nije dopustio Izraelcima da prođu kroz njegovu zemlju jer "Hašem je otvrdnuo njegov duh i učinio da mu se srce zainati". Stih sugerira da je Hašem izmanipulirao Sihona tako da bi izazvao njegov poraz od ruku Izraelaca.

• Što ova epizoda sugerira o čovjekovoj slobodnoj volji? Postoje li okolnosti u kojima Hašem izabire da prijeđe preko tog načela. Ako Hašem zaista oduzme nekome slobodan izbor kako On može osobu smatrati odgovornom za njene postupke?

• Ima mnogo događaja koje Tanah pripisuje Hašemu i kaže "bila je to ruka B-žja" ili slično.

Jesu li svi ti slučajevi natprirodna čuda ili su se ona mogla dogoditi kroz prirodni poredak stvari? Ako je ovo potonje, zašto se ove slučajeve opisuje kao Hašemovo djelovanje?

• Najpoznatiji primjer Hašemo■ vog otvrdnjavanja srca je slučaj faraona i Egipćana. Možete li se dosjetiti primjera suvremenih "faraona" koji se na sličan način odbijaju predati kada se nađu suočeni s očitim porazom, i znaju da će time dovesti do uništenja ili patnje njihovih naroda? Što navodi te suvremene ličnosti da "otvrdnu svoja srca"? Mogu li se karakteri otvrdlog srca objasniti na sličan način?■ Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Potreba ili želja?

Ove nedjelje je Tiša B'Av, deveti dan mjeseca ava. To je jedan od 25 židovskih dana kad se posti; dan u koji se Židovi povezuju sa boli iz židovske povijesti. Sjećam se, u doba kad sam imao oko 20 godina, osjetio sam duboku želju da posjetim logore smrti u Poljskoj. Osjećao sam da je to povijest mog naroda i da ja također trebam osjetiti da sam dio toga. To je bilo 80-ih i Poljska je u to vrijeme još bila prilično komunistička zemlja. Budući da nisam uspio naći nikog dovoljnog ludog poput mene, išao sam sam. Bilo je to, u najmanju ruku, putovanje prepuno doživljaja. Jedno od mojih najživljih sjećanja jest pokušaj da kupim kartu za vlak na varšavskom kolodvoru. Tisuće ljudi oko mene, no nijedan od njih, čak ni u internacionalnom uredu, nije govorio ni riječi engleskog. Sjećam se da sam već potonuo u osjećaj, 'Nikad se neću vratiti kući'… no moje najživlje sjećanje je ono iz Birkenaua. Bio sam potpuno sam u tihom logoru gdje je ubijeno više od milijun ljudskih bića. Ležao sam na zemlji, gledao u nebo i satima samo plakao, plakao i plakao. I to je bio predivan osjećaj. To je osjećaj Tiša B'Ava Čuo sam ovaj tjedan citat koji me oduševio, citat za sve vas koji (poput mene) ponekad volite uživati u osjećaju da svijet leži na vašim ramenima. 'Groblje je prepuno nezamjenjivih ljudi!'

Ovog tjedna počinjemo s posljednjom od Pet knjiga Mojsijevih. Ponovljeni zakon (Deuteronomy), što je grčki naziv za Devarim, a čije je hebrejsko značenje 'riječi' (iako 'deutoronomy' ne znači 'riječi'!) je Mojsijev govor prije njegove smrti. Mojsije ponavlja povijest 40godišnjeg lutanja pustinjom i daje ukor židovskom narodu kako bi učili iz vlastitih pogrešaka. Rabini kažu da je dobro da čovjek daje ukor onima do kojih mu je stalo prije no što umre. Oni se tada ne osjećaju napadnutima i bit će spremniji prihvatiti ono što je rečeno.

Ponekad se žalim na to koliko često ljudi koriste riječ 'trebam'; osobito moja djeca. 'Trebam' nove cipele; 'trebam' odijelo; 'trebam' svoju sobu.

Kažem svojoj djeci da ako žele reći da im treba voda, kisik, toplina… s time se mogu složiti. Ali treba ti Godina 14 11 Broj 40 Strana

ulozi suca zadaje B-gu, da tako kažemo, teži posao u održavanju ravnoteže u Njegovom svijetu

odijelo, a već ih imaš tri? Možda želiš odijelo, možda bi htio imati odijelo, ali nikako ne možeš reći da ti 'treba'!

Nije stvar samo u tome da sam pedantan. Riječi imaju snagu i kada kažem da mi nešto 'treba', to utječe na moje razmišljanje o tome – i tada može postati proroštvo koje samo sebe ispunjava. Sada mi to 'treba' zato što sam toliko dugo mislio da mi treba.

B-g neprestano 'žonglira' ■ s ravnotežom u svijetu kako bi osigurao da svatko od nas ima točno ono što treba i to točno onda kada mu to treba

Tora, govoreći ovaj tjedan sucima, kaže da ne budu nepravedni jer je 'presuda od B-ga'. Raši, srednjevjekovni komentator, objašnjava da se B-g brine za to da svaki čovjek ima točno ono što mu je potrebno. Tako, ako ti kao sudac nešto nepravedno oduzmeš čovjeku, onda će se B-g pobrinuti da se toj osobi to već nekako vrati. Tvoja nepravednost u

Smatram da je to prekrasna ideja u židovskoj filozofiji. B-g nepresta-no 'žonglira' s ravnotežom u svijetu kako bi osigurao da svatko od nas ima točno ono što treba i to točno onda kada mu treba. Možda postoje stvari koje nemamo, a željeli bismo imati, stvari koje nam se sviđaju, koje bi obogatile naš život i dodale mu vrijednost. Ali ono što nam treba, uvijek imamo. U mom svijetu kakav jest, u svakom trenutku, moje 'patkice' su sve poredane tako da mi život bude točno onakav kakav treba biti. Ne 'treba' mi ništa više ■ od onoga što imam sada Sjajno je gledati svijet na taj način jer to znači da, umjesto da se stalno borimo da ostanemo plutati u životu, možemo početi plivati prema cilju. Maslow bi nam rekao, kada mislimo da nam nedostaje previše 'potrebnog', teško je usredotočiti se na nešto drugo. Mi smo zauzeti gašenjem požara umjesto izgradnjom i rastom. Međutim, kada znamo da je ono što imamo sada upravo ono što nam treba, možemo se usredotočiti na pravi posao – partnerstvo s B-gom u stvaranju boljeg svijeta.

Baš kao što je slučaj sa mojom djecom, mnogo toga što nam 'treba' samo je preuveličavanje našeg razmišljanja. Sigurno je da nam uvijek treba mnogo manje no što mislimo.

A ako, poput mene, želite ići onoliko daleko koliko ide judaizam, znat ćete da nam zapravo ne treba ništa – jer će naše potrebe uvijek biti ispunjene. Čak i ako drugi daju sve od sebe da to ometu, B-g će brzo ponovno uspostaviti ravnotežu u našem svijetu. Za mene, znati da će moje potrebe uvijek biti ispunjene znači da mogu misliti dalje od sebe samog i umjesto toga razmišljati o tome na koji način mogu bolje doprinijeti životima drugih ljudi. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 11

Rabbi David Stav:

Zašto ne ulazimo u Izrael Ovog šabata, započinjemo s no-

nja Hrama je djelomično otkrivena

ne daju prednost ni slabom, ni ja-

vom knjigom Humaša, knjigom

u prvom poglavlju knjige Devarim.

kom. Moše to čini u svjetlu teškoće

Devarim (Ponovljeni zakon). Ovom

Knjiga sadrži više dugačkih mono-

koju predviđa: "Kako (eiha) mogu

šabatu koji prethodi postu Tiša B'-

loga koje je Moše održao pred na-

sam nositi tvoje nevolje, tvoje terete

Ava, dat je poseban naziv – šabat

rodom prije no što je napustio fizi-

i tvoje svađe?" Moše se muči sa

hazon, što je povezano sa prvom

čki svijet, te ulazak ostatka naroda u

svim zahtjevima koje ljudi donose

haftarom na knjigu Devarim, koja

pred njega, a od kojih su neki po-

započinje riječima: "Hazon (vizija)

svema naporni.

Izaije, Amosovog sina, koju je vidio vezano uz Judu i Jeruzalem, u danima Uzije, Jotama, Ahaza i Hezekije, Judinih kraljeva" (Izaija 1,1). Činjenica da nakon njega slijedi Tiša B'Av, daje ovom šabatu jednu tužnu atmosferu: mnoge zajednice imaju tradiciju da liturgijsku poemu Leha Dodi tom prigodom pjevaju sa posebnom, žalobnom melodijom,

Sve započinje s našim načinom govora, ■ kvalitetom komunikacije među ljudima i vrstama riječi koje ljudi koriste kako bi opisali štogod se dešava oko njih

Drugi događaj kojeg se Moše prisjeća je grijeh uhoda zbog kojeg je narod bio osuđen na četrdeset godina lutanja pustinjom. Sumnjivo je što ovdje nije spomenut grijeh sa ■

zlatnim teletom (koji će biti spomenut nekoliko poglavlja kasnije), iako je on zapravo prethodio grijehu uhoda i naizgled je bio mnogo veći grijeh, budući da se na grijeh uhoda

koja se koristi za kinot (elegije). O-

gleda kao na jednokratnu pogrešku

sim toga, tugaljiva melodija iz Eiha,

desetorice uhoda koji nisu imali

svitka Tužaljki, čuje se kada čitanje Tore na šabatno jutro dođe do stiha

zemlju Izrael.

koji kaže, "Kako (eiha) mogu sam

U prvom dijelu njegovog govora

nositi tvoje nevolje, tvoje terete i

naglasak je na dva događaja koji su

tvoje svađe?" (Devarim 1,12), kao i

zakopani u kutku nacionalnog ko-

tokom većina haftare.

lektivnog sjećanja. Prvi je postavlja-

Nadalje, poveznica između našeg tjednog biblijskog odjeljka i unište-

nje sudaca nižih sudova, nakon kojeg Moše upozorava suce da se pravedno odnose prema narodu te da

vjere u sposobnost naroda da osvoji zemlju.

Zašto Moše naglašava baš tu određenu pogrešku, a drugu izostavlja?

Moše koristi vrlo neuobičajen stil kada govori o uhodama: "…Zemlja koju nam daje G-spod naš B-g je dobra. Ali vi niste htjeli

poći gore…" (Devarim 1,25-26).

Je li to doista ono što se dogodilo?

Nisu li uhode vidjeli da je zemlja uistinu dobra, ali da je se ne može naslijediti zbog njenih strašnih stanovnika, te da bi ju bilo nemoguće osvojiti? Zašto je Moše u ovom govoru promijenio stvar iz temelja?

Možda Mošea nije zanimala teolo-

Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi David Stav:

Zašto ne ulazimo u Izrael

ška povijest naroda kada je davao

Pretpostavlja se da je ova tobožnja

svoje posljednje upute pa stoga ne

povijesna odluka povezana s duho-

ide u detalje oko afere sa uhodama i

vnim uvidom, prema kojem izvor

ne bavi se točnim okolnostima koje

nevolja s kojima se naš narod suoča-

su dovele do odluke naroda da ne

va cijelo vrijeme svog postojanja leži

žele ući u zemlju. To nije bila svrha

u našem ponašanju u danima koji

njegovog govora. Moše je vrlo jasno

su prethodili ulasku u zemlju Izrael.

povukao liniju između tereta koje je morao nositi i svađa unutar naroda,

koje su dovele do potrebe za time da se uvede još jedna razina vodstva – te problema oko ulaska u zemlju.

Narod i njegovi vođe postali su izuzetno melankolični dok su se

pripremali za prelazak preko Jordana, a gorčina i žalbe ispunili su zrak. Ako je to bila atmosfera koja je prevladavala, i ako narod nije bio

"Vi niste željeli ući u zemlju i tra-

sposoban vidjeti svjetlo na kraju

žili ste dobru ispriku za to," kaže

tunela, to je svakako utrlo put za

on. "Uhode su možda imale važan

duh unutarnjeg propadanja da se

utjecaj na vaš stav, ali to nije važno

uvuče u tabor i bilo je samo pitanje

jer to nije bilo ništa više od isprike

vremena kada će se dogoditi kata-

kojom ste željeli opravdati nepre-

strofa.

kidno mrmljanje i razmirice koje su

prisutne u izraelskom taboru od samog početka."

Iz toga: vaše nevolje, vaši tereti,

pobunavidimo da sve započinje s našim načinom govora, kvalitetom

Zapravo, Moše im kaže da čak i

komunikacije među ljudima i vrsta-

prije nego što čovjek razmišlja o

ma riječi koje ljudi koriste kako bi

vjeri i usklađivanju s Hašemovom

opisali štogod se dešava oko njih.

voljom, on mora razmisliti o kvali-

Ova knjiga naziva se Devarim s

teti života koju želi. Da li čovjek želi

dobrim razlogom: devarim, riječi i

samo mrmljati i usredotočiti se na

stil govora nisu samo stvari koje

negativno, ili želi vjerovati u ono što

opisuju neku situaciju: one imaju

je dobro i učiniti sve što je potrebno

moć da oblikuju stvarnost. Moše

kako bi to postalo stvarnost?

povezuje niz negativnih osobina sa

Naši rabini kažu da se grijeh uhoda dogodio na Tiša B'Av. Nemamo tekstualnih izvora za tu tvrdnju, ali to je prevladavajuća rabinska tradicija. Prema Midrašu, kada je Hašemov narod odbio ući u zemlju Izrael, Hašem je rekao "Plakali ste uzalud, tako da ću sada Ja usposta-

■

Izraelom, mrmljanje, itd. Svaka od tih riječi zapravo je signal upozorenja svakom društvu koje njeguje život: destrukcija započinje riječima… no, hvala B-gu, isto vrijedi i za preporod. ■ Prevela Anja Grabar ■

viti ovaj dan kao dan suza za generacije."

Godina 14 13 Broj 40 Strana

Strana 13

Rabbi Ephraim Buchwald:

Mojsijeva transformacija je dovršena Ovotjednom paršom, paršom Devarim, započinjemo čitanje pete i posljednje knjige Tore, poznate kao Devarim – Ponovljeni zakon.

Cijela knjiga Ponovljenog zakona odvija se tokom posljednjih tjedana Mojsijevog života. U Devarim, Mojsije ponavlja i poučava mnogo zakona Tore i povijest Izraela, naglašavajući one zakone i učenja koje će Izraelci trebati u svom budućem životu u Obećanoj zemlji.

Parša Devarim otvara se dobro poznatim stihom (Ponovljeni zakon 1,1): „Ovo su riječi što ih je Mojsije upravio svemu Izraelu s onu stranu Jordana…“ Tora kaže, u Ponovljenom zakonu 1,3, da je na prvi dan mjeseca š'vata Mojsije počeo ponavljati Toru sa izraelskim narodom.

Prema tradiciji, on je s time nastavio sve do dana prije svoje smrti, sedmog adara.

Knjiga Ponovljenog zakona značajno se razlikuje od prve četiri knjige Tore, čiji sadržaj je direktno pripisan B-gu. U knjizi Ponovljenog zakona, Mojsije govori narodu u B-žje ime.

Prilično je značajno da se posljednja knjiga Tore otvara riječima – Ovo su riječi (devarim) koje je Moše govorio (diber) cijelom Izraelu.

Nemoguće je ne ostati zatečen ovim riječima. Nakon svega, kada se B-g prvi puta objavio Mojsiju u gorućem grmu i pokušao uvjeriti Mojsija da bude onaj koji će izvršiti Njegov plan izbavljenja židovskog naroda, Mojsije se gorko borio protiv toga da bude izabran. Čak i nakon što je B-g dao Mojsiju cijeli niz božanskih znakova, Mojsije se kolebao, rekavši B-gu (Izlazak 4,10): "Oprosti, G-spodine! Ja nikad nisam Strana 14

■

bio čovjek rječit, ni prije ni sada kad govoriš svome sluzi. Ja sam u govoru spor, a na jeziku težak." B-g zatim odgovara Mojsiju (Izlazak 4,1112): "Tko je dao čovjeku usta? Tko ga čini nijemim i gluhim; tko li mu vid daje ili ga osljepljuje? Zar to ni-

"Neartikulirani" Mojsije, koji je inzistirao ■na tome da "nije čovjek od devarim, čovjek rječit", ne samo da je postao rječit čovjek, već cijela knjiga Tore bilježi njegove posljednje dane kao dane najvećeg "čovjeka riječi".

sam ja, G-spod? Idi dakle! Ja ću biti s ustima tvojim i učit ću te što ćeš govoriti." Unatoč B-žjem uvjeravanju, Mojsije odgovara (Izlazak 4,13):

"Molim te, G-spodine, pošalji onog koga Ti želiš poslati." Pošalji bilo koga, samo ne mene!

Komentatori imaju različita mišljenja o značenju hebrejskog izraza koji se prevodi kao 'težak u govoru i težak na jeziku'. Raši kaže da Mojsije za sebe kaže da je mucavac. Drugi komentatori se ne slažu s time. Rašbam kaže da je Mojsije, kojem je tada bilo 80 godina, mislio na to da ne govori tečno egipatskim jezikom jer je bio mlad kada je bio prisiljen napustiti Egipat. R. Abraham Ibn Ezra kaže da se Mojsije osjećao neprikladnim jer nije bio nadaren govornik.

Shadal upućuje na to da je, iz razloga što je govorio grubo i snažno, Mojsije osjećao da on ne bi mogao biti uspješan komunikator.

Mojsije se nije osjećao neprikladnim samo za govornika, već i za vođu. Kada se narod u pustinji žalio na manu, Mojsije je vapio B-gu (Brojevi 11,11): "Zašto zlostavljaš slugu svoga? Zašto nisam stekao milost u Tvojim očima kad si na me uprtio teret svega ovog naroda?" Mojsije upućuje dramatičnu i žalosnu molbu (Brojevi 11,12): "Zar je od mene Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Ephraim Buchwald:

potekao sav ovaj narod? Zar sam ga ja rodio, kad veliš: `Nosi ga u svome krilu, kao što dojilja nosi dojenče, u zemlju što sam je pod zakletvom obećao njihovim očevima!`" Moj otac, Moše Aharon Buchwald, neka je blagoslovljeno sjećanje na njega, volio se šaliti na račun nekih ljudi koji su došli iz njegovog štetla u Poljskoj, iz Biale. Odrastajući u velikom siromaštvu, mnogo židovske djece nikada nije imalo priliku čak ni za temeljno obrazovanje te su bili praktički nepismeni. Međutim, kada su stigli u Ameriku, oni su se odmah upisali u javne škole i, gle čuda, uskoro su postali prilično obrazovani, služili kao vođe, povremeno iznoseći elokventne javne govore. Moj otac je to uspoređivao s Mojsijem koji je, kada je započeo, bio mucavac, nesposoban progovoriti riječ. Nakon prelaska preko mora, Tora nam kaže (Izlazak 15,1) da je Mojsije postao "pjesnički laureat" Izraela jer je pisao najljepše pjesme i poeziju. Isto je tako bilo s njegovim prijateljem iz Biale, koji je prešao preko mora u potpalublju, stigao na otok Ellis i, nakon što se posvetio obrazovanju, postao elokventni "pjevač".

Ele ha'devarim, ovo su riječi koje je Mojsije uputio cijelom Izraelu. "Neartikulirani" Mojsije, koji je inzistirao na tome da "nije čovjek od devarim, čovjek rječit", ne samo da je postao rječit čovjek, već cijela knjiga Tore bilježi njegove posljednje dane kao dane najvećeg "čovjeka riječi".

Ne samo da se Mojsije transformirao u strastvenog i artikuliranog govornika, već je postao i neumorni vođa. Čovjek koji je plakao, "Jesam li ja začeo ovaj narod? Zar sam ga ja rodio?" postao je daroviti vođa, koji je omogućio robovima da izađu iz Egipta i doveo ih do samog praga

Godina 14 15 Broj 40 Strana

Mojsijeva transformacija je dovršena

Obećane zemlje. Kroz svoje vodstvo i nagovaranje, on je uspio u slamanju otpora i ravnodušnosti ovog teškog naroda, govoreći im da napuste zemlju svog robovanja, i oni su svi izašli iz nje. A kada su stajali pred svojim prvim izazovom i počeli se žaliti oko mane i moliti da se vrate u Egipat, Mojsije je uspio transformirati šaroliko mnoštvo bivših robova u moćan narod, koji je sada bio slobodan osvojiti Svetu Zemlju i nastaniti se u njoj.

Zadatak transformacije buntovnih ljudi bio je mnogo teži od toga da ih izvede iz Egipta. Četrdeset godina Mojsije je poučavao ljude B-žjim zakonima i propisima i dao im je Toru. On je organizirao pravni sistem i sudjelovao u svakoj njihovoj žalbi, pobuni i izazovu. Nježnom rukom i srcem punim ljubavi, on je služio kao pastir izraelskog naroda, odgovarajući na sve njihove zahtjeve i žalbe sa beskonačnom strpljivošću i očinskom ljubavlju – unatoč svim velikim razočarenjima i manjku zahvalnosti koji je iskazao tvrdoglavi izraelski narod. A kada je bilo potrebno da ih ukori pa čak i kazni, činio je to s velikom poniznošću, nikada ne tražeći ništa zauzvrat, već samo čeznući da vidi ispunjenje svetog zadatka izbavljenja B-žjeg naroda. Čovjek koji je rekao, "Ja nisam čovjek rječit," i čovjek koji je pitao, "Jesam li ja začeo ovaj narod i rodio ga?" na kraju je postao veliki govornik i potpuno posvećen njegovatelj svog naroda.

Knjiga Ponovljenog zakona potvrđuje da je Mojsijeva transformacija sada dovršena.

Neka biste bili blagoslovljeni. ■

■

Prevela Anja Grabar

Strana 15

Rabbi Berel Wein:

Ne znam

Koliko god precizno činjenice bile

voljenoj zajednici.

iznesene, slika koju one stvaraju ne-

On ih ne štedi kritike dok pripovi-

potpuna je ukoliko nije prisutan i

jeda o događajima koje su u svojoj

element perspektive i pozadine pri-

povijesti sami navukli na sebe, a

če. Prošlotjedno čitanje Tore bilo je

posebno o njihovom boravku u Si-

zaključak narativa o stvaranju Ži-

najskoj pustinji. Ipak, njegova je

dovskog naroda i njegove posebne uloge u ljudskoj povijesti i civili-

povijesti, koje se može predstaviti i

zacije. Ovaj tjedan počinjemo pro-

pukim predstavljanjem suhoparnih

učavati završnu knjigu Mošeove

činjenica. Zbog toga je ova knjiga

Tore.

Tore toliko bitna i neophodna za

Ovo je knjiga koja daje perspektivu, dalekosežnost događaja. Ona služi za to da nam pomogne činjenice naše priče postaviti ispravnim

svako istinsko uvažavanje judaizma i Židovskog naroda. Moglo bi se reći kako ova knjiga nije samo "ponavljanje" Tore - ona jest sama Tora.

redom, za jasnije razumijevanje. U

U ovoj knjizi Dvarim, Židovski je

dugom govoru prije svoje smrti - a

narod otkrivena u svoj svojoj slavi,

to je ono što čini najveći dio ove

kao i u svojim slabostima i ranji-

knjige Tore - Moše analizira proš-

vosti. Sve naše slabosti, pobune,

lost B-žjeg odnosa prema njegovim

odmetništvo, zanovijetanja i pri-

ljudskim stvorenjima, te također

govaranje, potpuno su otkriveni.

ukazuje na buduću ulogu Židov-

Ipak, bitne, jedinstvene osobine

skog naroda u povijesti.

Židova - njihov intelekt i odanost,

Baš kao što je svakom velikom umjetničkom portretu nužna pozadina kako bi se uistinu uhvatila osobnost osobe koju se slika, tako i priča o ljudima zahtijeva dublje razumijevanje

Strana 16

njihove

prirode

i

upornost i njihova želja za duhovnom veličinom - također su otkriveni i istaknuti. Složenost Židovskog karaktera - kako osobnog tako i nacionalnog - Moše je jasno ocrtao u svom završnom obraćanju svojoj

poruka puna optimizma u pogledu konačnog izbavljenja i slave Izraelu,

zemlje i njenog naroda. On ne vidi čašu kao napola praznu ili napola punu. On je vidi samo kao spremnik u kojem se nalazi priča o Židovskom narodu kroz povijest ljudske civilizacije.

Hladnim

■

realizmom

njegovog

opisa nedostataka iz prošlosti, koje je toliko snažno karakteriziralo Židovski narod kojem je on na čelu, njegov optimizam u odnosu na budućnost zvuči još realnije i vjerojatnije. Rabini Talmuda su nas učili da je Moše bio "otac" proroka.

On je postavio predložak za Židovsko proroštvo, koje nikada nije štedilo batinu kritike dok je govorilo o zlatnoj budućnosti koja će nam sigurno doći. Mi bismo svi trebali biti u stanju prepoznati sebe i naše vrijeme u knjizi Dvarim koju počinje-

Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Ne znam

mo čitati i proučavati ovaj tjedan.

uvijek je to neznanje.

Moj dragi prijatelj i uvaženi član

Nesigurnost je temelj života. Mi

naše zajednice, profesor Robert Au-

možemo planirati budućnost, jer to

mann, ispričao mi je jednu doista

je naša priroda, no budućnost je

prekrasnu priču s dubokom moral-

vrlo rijetko, a možda i nikada, u

nom porukom. On je bio otišao u

skladu s našim planovima. Fleksi-

posjet nekadašnjem velikom rabinu

bilnost i sposobnosti prilagodbe,

Gustmanu u bolnicu gdje se rabin nalazio na liječenju zbog upale koju

je imao na stopalu. Njegov liječnik je bio glasoviti dr Heiman, koji je sam po sebi

bio jedna izuzetna

osoba.

Mi svakako živimo u dobu intenzivne nesigurnosti. Svijet izgleda kao da se raspada oko nas. Europa je zasigurno bila u neredu prije

mnogo su vrijednije sposobnosti pojedincima i narodima od izvjes-

nosti

i

nefleksibilnih

ideoloških

uvjerenja.

glasanja o Brexitu, a sada izgleda da

Ljudi mogu očekivati da njihovi

je u još većem neredu. Bliski istok je

vođe, duhovne i zemaljske, znaju

Taj je liječnik ušao u sobu te rabi-

u stalnom metežu, a pipci islam-

sve i imaju odgovor na sve poteš-

nu Gustmanu rekao da ne zna koji

skog ekstremizma i terorizma šire

koće i probleme. Osoba koja se pre-

je uzrok upale na nozi. Rabi je odgo-

se čitavim svijetom.

tvara kako je sveznajući na kraju će

vorio: "Ne znam ni ja." Našto je stari doktor rekao: "Uvaženi Rabi, mislite li izjednačiti svoje neznanje s mojim neznanjem?!" Ne znati uzrok upale sigurno više uznemiruje, a možda je

čak i kobnije, liječnika nego samog pacijenta.

Čini se kao da nitko nema ispravan odgovor, ili praktična rješenja na te nesigurnosti i nestabilnosti. Za mene, činjenica da gotovo svi svjet-

ski vođe nemaju pojma kako se no-

platiti visoku cijenu za tu vrstu arogancije i oholosti. Velika je napast vjerovati da čovjek stvarno može znati sve odgovore na sve probleme za sve ljude.

siti s tim pitanjima i problemima,

Ovo je iskušenje još snažnije za

uznemiruje me daleko više od či-

ljude visokog intelekta i velikog

Kad Raši, u svom komentaru na

njenice da ja mogu priznati da ne

znanja. Da bi nas upozorio na ovu

Talmud napominje, kao što to često

znam kakav bi odgovor trebao biti.

prirođenu opasnost, Raši, jedan od

čini, da ne zna značenje neke riječi

Sve političke retorike, kampanje

najvećih učenjaka svih vremena,

ili fraze u tekstu, to je svakako jedna

praznih obećanja i samohvale tu su

svoje svete riječi komentara posi-

druga liga, na mnogo višoj razini od

samo zato da naglase nesigurnosti

pava frazom: "Ne znam što to zna-

našeg nepoznavanja točne interpre-

našeg vremena i opasnosti s kojima

či." On nas upozorava na zamke

tacije ili značenja te riječi ili fraze.

se suočavamo.

"sveznanja" u vezi samoga sebe, kao

Dakle, svima je očito da postoji mnogo različitih razina znanja, ovi-

Mi želimo vjerovati da možemo

i života drugih ljudi.

riješiti sve probleme ... .čak štoviše,

Prorok Eliša kaže svom sluzi Gej-

da za sve probleme ljudska bića

haziju da ne zna zašto ta žena Su-

imaju rješenje. Činjenica da čitava

namka tako očajnički želi da je on

povijest opovrgava ovo uvjerenje ne

posjeti. Kako prorok B-žji može ne

Budući da, kao što Rašba ističe:

ostavlja na nas dojam. Mi smo tu da

znati? No čak i proroci su ljudi i

"Krajnji cilj sveg znanja je da čovjek

osvojimo svijet i osvojiti ćemo ga,

stoga potpuno znanje nije uvijek

shvati da zapravo ne zna", za nas je

koliko god nas to koštalo. Nitko ne

prisutno u životu čovjeka, bez

važno da shvatimo da postoje razli-

voli čuti riječi: "Ne znam", s usana

obzira na kojem se nivou nalazio.

čite razine znanja i da ih budemo u

državnih vođa, liječnika, mudraca i

stanju razlikovati i nositi se s neiz-

drugih uglednih osoba. Svi mi zna-

vjesnostima koje iz toga prozlaze.

mo da se njihovo ne znam razlikuje

sno o intelektualnoj razini, prethodnom znanju, iskustvu i zdravom razumu različitih osoba.

Šabat šalom ■

od našeg, ali na kraju krajeva, još Godina 14 17 Broj 40 Strana

Strana 17

Rabbi Yissocher Frand:

Pažljivo razmatranje popuštanja u 'hinuhu' Ideja je bila dobra u mojim očima.

(1,23) Parša Devarim započinje Mošeovim prisjećanjem na glavne događaje koji su se dogodili tijekom 39 godina otkad je Židovski narod napustio Har Sinaj. U prisjećanju na slanje meraglima (uhoda) kako bi izvidjeli Erec Jisrael prije nego što uđu u Zemlju, Moše ih kritizira za ono kako su postupili, ali kaže da je ''ideja bila dobra u njegovim očima.''

Talmud (Sota 34b) iz Mošeove izjave – ''Ideja je bila dobra u mojim očima'' – izvlači zaključak da je on osjećao da je dobra ideja poslati meraglime, ali Hašem nije mislio tako. Hašem je bio svjestan da će slanje uhoda završiti katastrofalno i nije htio da oni idu.

Teško je to razumjeti. Ako je Hašem znao da će slanje uhoda završiti time da će oni zatrovati umove naroda protiv Erec Jisraela, zašto se onda složio s time da idu? Hašem je trebao reći Mošeu, ''Reci im da sam Ja B-g, Ja odlučujem i Ja kažem

Od meraglima učimo, kaže rabi Katz, da postoje vremena kada moramo popustiti, čak i ako znamo da je ono što naša djeca žele učiniti pogrešno!

'NE'!''?

Rabi Motel Katz, roš ješiva iz Telza u Clevelandu, Ohio, iz tog događaja izvlači važnu lekciju hinuha (odgoja, obrazovanja).

Postoje vremena kada djeca žele učiniti nešto što njihovi roditelji smatraju neprikladnim. Naši roditeljski instinkti kažu nam da se poslužimo svojim zakonskim pravom i zabranimo im da učine ono što žele. Opravdavamo si to podsjećajući se da trebamo biti 'mehaneh' .(odgojitelji, edukatori) svoje djece, a da to ponekad znači da moramo reći ''ne''.

No je li uvijek ispravno reći ne?

Hašem je shvatio da ljudi jednostavno nisu bili spremni prihvatiti Njegovo odbijanje njihovog zahtjeva. Da se Moše vratio od Hašema sa negativnim odgovorom, oni bi mislili u sebi, ''Kako ćemo ići i boriti se protiv tih naroda bez da pošaljemo uhode? Svi znaju da ne treba ići u borbu bez obavještajnog rada i informacija.''

■ Da je Klal Jisrael bio na dovoljno visokoj duhovnoj razini da može prihvatiti Hašemovo odbijanje, On bi bio rekao ne. Ali Hašem je vidio da oni nisu bili spremni prihvatiti Njegovu odluku mirna srca pa stoga nije odbio njihov zahtjev.

Ponekad je, primjećuje rabi Katz, poanta hinuha u popuštanju. Moramo znati kada su naša djeca sposobna prihvatiti 'ne', a kada su jednostavno previše usredotočena na ono što planiraju učiniti i ne mogu prihvatiti naše odbijanje.

Taj se koncept jasno spominje u Talmudu (Jevamos 65b) gdje se kaže: ''Kao što je micva izreći riječi koje će biti prihvaćene, jednako je tako micva ne izreći riječi koje neće biti prihvaćene.''

Rabi Motel Katz dodaje i osobnu anegdotu koja je toliko nevjerojatna da ju, da nisam prethodno istu vidio u njegovim bilješkama i potvrdio autentičnost bilješki s njegovim sinom, nikad ne bih uključio ovdje.

Događaj koji opisuje, iako nije datiran, vjerojatno se zbio kasnih 1940ih ili ranih 50-ih.

Strana 18

Divrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

''Jednog dana, u ješivi su mi prišli momci i upitali me mogu li promijeniti raspored ješive za jednu noć'', piše rabi Katz. ''Htjeli su moliti Maariv ranije nego što smo to uobičajeno činili.'' ''Kada sam ih upitao zašto žele moliti ranije, objasnili su mi da se te večeri u New Yorku održava prvenstvo u boksu i da žele slušati prijenos meča na radiju. Ako bismo molili u redovno vrijeme, propustili bi borbu.'' ''Naravno da je sam zahtjev bio neprikladan, a da ne spominjemo da je vrlo upitno je li prikladno da studenti ješive slušaju borbu između dva ljudska bića trenirana da tuku jedan drugog sve dok jedan od njih više ne bude mogao ustati.'' ''Shvatio sam da ako ih odbijem, momci jednostavno neće shvatiti zašto sam ih odbio. Odrasli su u Americi gdje su navikli na to da najfiniji i najviše cijenjeni građani dolaze iz svih krajeva zemlje gledati te mečeve. Smatrali su gledanje ili slušanje radijskog prijenosa borbe između dvoje odraslih ljudi savršeno normalnim načinom rekreacije.'' ''Odlučio sam,'' zaključuje rabi Katz, ''budući da ti momci ne bi razumjeli zašto sam odbio njihov zahtjev, da je bolje dozvoliti im da mole ranije i slušaju prijenos meča.''

Siguran sam da je to jedna od teških dilema s kojima se rabi Katz morao suočiti. On je učio u Telzu u Europi. Što bi njegovi rošei ješiva mislili o ovakvom zahtjevu?

Rabi Mordehaj Gifter često se prisjećao svog dolaska u Telz i shvaćanja da je jedina stvar koja tamo postoji Tora. Mora da je bilo

Godina 14 19 Broj 40 Strana

Pažljivo razmatranje popuštanja u 'hinuhu'

vrlo teško čovjeku koji je svjedočio takvoj uzvišenoj posvećenosti Tori dopustiti svojim studentima da ranije završe svoje učenje zbog boksačkog meča teške kategorije.

Ali to je bio novi svijet. Studenti Telza u to su vrijeme dolazili iz raznih manjih zajednica diljem Amerike. Mnogi od njih u svojoj su mladosti pohađali javne osnovne škole.

Od njih se nije moglo očekivati da u potpunosti cijene vrijednost Tore.

Naravno, postoje mnogi slučajevi u kojima roditelji i mehanehimi (odgajatelji) moraju reći ne. Ali u ovom slučaju, Rav Motel učio je od najboljeg Učitelja. Ako je Hašem dozvolio Klal Jisraelu da učini nešto za što je znao da je krivo, i to zato što je shvatio da oni ne bi mogli prihvatiti Njegovo odbijanje, tada je roš ješiva iz Telza morao u sebi pronaći snage da učini to isto.

A to, dragi roditelji, moramo i mi.

Ne razmeći se ''Dosta vam je bilo, obiđite goru i zatim krenite prema sjeveru (cafona).'' .(Devarim 2,3) Kli Jakar je živio u vrijeme kada su Židovi uživali prosperitet i nije odobravao način na koji su se s njime nosili. Tražio je od njih da budu diskretniji, da se drže poniznije i da ne privlače pozornost na sebe svojim razmetnim životnim stilom.

Svoje je stavove podupirao homiletskom interpretacijom riječi koje je Moše uputio Židovskom narodu. ''Imate dovoljno, okružite goru i zatim krenite prema sjeveru (cafona).'' Riječ 'cafona' može se prevesti i kao 'sakriven'. Drugim riječima, imate dovoljno materijalnih stvari.

Sada ih sakrijte! Ako ih imate, ne morate se njima razmetati!

Ezav dugo pamti, piše Kli Jakar.

Kad god vidi Jakovljevo bogatstvo, on vjeruje svim svojim srcem da je to samo zbog blagoslova za koji smatra da mu ga je Jakov ukrao, zbog blagoslova koji je trebao pripasti Ezavu.

Jakov je bio zabrinut zbog toga.

Kada je glad pogodila Bliski Istok, svi su bili prisiljeni pobjeći u Egipat, jedino mjesto gdje su postojale velike zalihe hrane. To je bio jedini način da se izbjegne glad.

Jakovljeva smočnica bila je, međutim, dobro namirena hranom pa je njegova obitelj mogla izdržati mnogo vremena bez da otputuje u Egipat. Ipak, Jakov ih je poslao da kupe hranu. ''Lama tisra'u?'', rekao je. ''Zašto biste se pravili važni?''

Prema Rašiju, Jakov je bio zabrinut zbog djece Ezava i Jišmaela. Zašto bi oni trebali vidjeti da vi imate obilje hrane dok drugi gladuju? To bi bila ludost učiniti. Živeći u Americi koja je tako liberalna i tolerantna, mi zaboravljamo tu važnu lekciju. Bez obzira na to koliko je američko društvo dobronamjerno, to je još uvijek izgnanstvo. Još uvijek živimo među ne-Židovima, od kojih ne dijele svi punu mjeru tolerancije koja je ovu zemlju učinila svjetskom silom kakva je danas. Još uvijek moramo paziti na svoje korake. Ako smo blagoslovljeni prosperitetom – novcem, nekretninama, lijepim kućama, automobilima i odjećom – nema potrebe da se razmećemo svojim bogatstvom. ''Zašto se pravite važni?'', rekao je Jakov. To je nepristojno. To nije mudro. To je čak i opasno. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 19

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Što smo bliže, to nam je manje potrebno "B-g, tvoj B-g bio je s tobom, nije ti ništa nedostajalo" (Ponovljeni zakon 2,7) Mudri kralj Salomon je rekao: "Tko želi novac, nikada nije zadovoljan s

je: "Još malo više."

To vrijedi ne samo novac nego i kod gotovo svih zemnih težnji. Naše želje su poput bezdana, i ostavljaju nas lišene trajnog zadovoljstva.

Talmud kaže: "Ovo je put Tore:

onime što ima".(Propovjednik 5,9).

Jedan je alkoholičar ugledao na krčmi znak: "Veliko otvaranje! Pijte koliko god želite za $ 1". Odmah je naručio za $ 2.

Mojsije nam kaže da što smo bliže B-gu, to su naše želje i potrebe

će dominirati našim životom i odvraćati nas od Tore.

Osobi čija je prvenstvena želja bliskost s B-gom ništa ne manjka. Što god da ima ona je zadovoljna s time.

Imao sam privilegiju da posjetim

Tako je i sa svim fizičkim težnjama.

One su nezasi-tne.

udobnost i komfor, postizanje toga

Steipler Gaona. On je živio krajnje

Osobi čija je prvenstvena ■ želja bliskost s B-gom ništa ne manjka. Što god da ima ona je zadovoljna s time.

jednostavno. Odbijao je darove u novcu jer nije imao nikakve potrebe za bilo čime više od onoga što je imao. Bio je puno sretniji od mnogih ljudi koji žive u velikoj raskoši.

Tako je bilo kod mnogih naših cadikim. Chafetz Chaim je držao

manje. Ako smo udaljeni od B-ga,

svoju trgovinu otvorenom samo

naše želje i potrebe mogu biti

dok nije bio zaradio dovoljno za taj

nezasitne.

Ne osjećam da mi nešto manjka "Jer B-g, tvoj Bog, bio je s tobom; nije ti nedostajalo baš ništa "(2,7)

jedite kruh sa solju, pijte vodu pomalo i spavajte na zemlji" (Izreke otaca 6,4). To ne znači da moramo živjeti život odricanja. Umjesto toga, ako možemo biti zadovoljni

dan. Živio je više od devedeset godina i ostao je upamćen mnogo

više nego neki ljudi čija je stalna jurnjava za bogatstvom dovela njihove živote do preranog kraja, i na koje podsjećaju samo neživi spome-

Solomon kaže: "Onoga koji voli

onim najneophodnijim u životu,

novac, novac nikada neće zadovo-

tada imamo slobodu da se bavimo

ljiti" (Propovjednik 5,9). Multimili-

proučavanje Tore, čak i ako živimo

Mi smo podložni dvama glavnim

jardera J. Paul Gettya pitali su: "Ko-

udobno. No, ako su nam potrebni

utjecajima: našim emocijama i na-

liko novca je dovoljno?" Odgovorio

nici.

šem intelektu. Naše emocije mogu proizvesti beskonačne apetite, dok nas naš intelekt uči da se sreća ne postiže zadovoljavanjem naših zemaljskih želja.

Ono po čemu smo jedinstveni mi, ljudska bića, je naš intelekt. I životinjama također upravljaju emocije.

Moramo biti dovoljno ponosni na to što smo ljudska bića kako bismo živjeli svoj život u skladu s našim intelektom. To će nam potvrditi Mojsijeve riječi, da kad je B-g s nama, ništa nam ne nedostaje. ■

Strana 20

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti Tko pod drugim jamu kopa

B iti svjestan svojih grešaka Nije dobro za čovjeka da bude sam, jer tako ne može vidjeti svoje greške. Promatrajući ono što ne voli kod drugih, on može prepoznati svoje greške, kao u ogledalu. On ne bi imao prilike vidjeti greške svog prijatelja, kada nesvjesno, barem u maloj mjeri, ne bi griješio na isti način.

Isto tako, ako čovjeka ometaju u molitvi i učenju bučni susjedi, to je znak s neba da se njegova pažnja okreće u pogrešnom smjeru, pa mora početi iz početka, uz odgovarajuću usmjerenost na ono što radi u tom trenutku. ■ ~ Baal Šem Tov

Reb Feibuš iz Hobnova ispričao je jednom ovu priču.

Bila jednom prosjakinja koja je svojim dobrotvorima običavala zahvaliti riječima: "Što god da čovjek učini, učinio je samome sebi" Kad je to čula bogata plemkinja, koja joj je u međuvremenu postala prijateljica, pozelenjela je od muke. Zato je odlučila da joj da poduku u dobrom ponašanju. Ispekla je mirisni kolač, u njega stavila otrov i dala ga prosjakinji. Ova ga stavi na stranu, da se nađe na šabatnom stolu.

Sljedećeg je dana sin plemkinje krenuo u lov, pa se izgubio. Nekim je čudom pronašao put do prosjakinjine šumske kolibe. Žena ga prepozna i, ne sluteći ništa loše, ponudi mu kolač koji joj je poklonila njegova majka.

Mladić se dobro najede i ubrzo nakon toga onesvijesti.

Prosjakinja otrča do plemkinje i ispriča joj o nesreći.

Nakon duge bolesti mladić se oporavio, a majka više nije mogla izdržati, pa brizne u plač: "Bila si u pravu: ‘Što god da čovjek učini, učinio je samome sebi.’" ■

Š to je važno, rijetko je Sve što je važno, ujedno je i rijetko.

Milijarde ljudi žive na zemlji, a tako je malo među njima Židova.

Među Židovima, rijetki su učeni.

Među učenima, rijetki su pobožni.

Među njima, tako rijetki su oni koji znaju ispravno moliti. ■ ~ R. Pinhas iz Koreca

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Godina 14 21 Broj 40 Strana

Strana 21

Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Tuga koja vodi radosti Tiša beav se često naziva najtužnijim danom Židovske godine. On nas podsjeća na tolike brojne tragedije, među kojima su uništavanje oba Sveta Hrama, španjolska inkvizicija i europski pogromi. Na Tiša beav sjedimo na podu i oplakujemo dok se prisjećamo svega što smo izgubili i molimo brojne posebne molitve koje nas dovode do primjerenog duševnog stanja. Zvuči prilično depresivno, zar ne? No, što tuga, ili preciznije, prema breslovskoj terminologiji "slomljeno srce", znači?

Zbog čega je ona potrebna i zašto imamo poseban dan posvećen njegovanju i razvijanju tuge?

Hajde da napravimo razliku između tuge slomljenog srca i depresije (i svih njenih blažih oblika). Poznata je izreka Kotzker Rebea: "Ništa nije toliko cijelo koliko slomljeno srce." Slično tome Rebe Nahman je podučavao: "Tuga slomljenog srca i depresija nisu jedno te isto. Tuga slomljenog srca povezana je sa srcem, dok je depresija povezana sa slezenom. Depresija dolazi sa ‘Suprotne strane’ (sitra ahra) i nju B-g mrzi. No, slomljeno srce je B-gu vrlo milo i vrijedno" (Rebbe Nachman’s Wisdom #41). Čak postoji i jednostavan test kojim možemo razlikovati to dvoje: "Nakon tuge slomljenog

srca nastupa radost. I ta radost je pravi pokazatelj da se radilo o slomljenom srcu" (isto, br. 45). Jasno je da je tuga slomljenog srca zdrava i neophodna emocija. Ona je čak i nešto što potiče buduću radost.

Postoje dva načina na koja se mogu ojačati mišići: istezanjem i jačanjem. Istezanje mišića čini da se oni šire. Jačati mišiće znači jako ih naprezati i izlagati velikom otporu te ih tako prisiliti da se stežu.

Ovo je sjajna metafora za našu raspravu. Zamislite srce kako se širi, a zatim steže. Širenje odgovara sposobnosti srca za ljubav i ljubaznost što se očituje kao radost. Stezanje se podudara sa sposobnošću srca da se suzdrži. Čežnja za nečim što ne možete imati odmah i sada primjer je nečega što stvara otpor i steže srce. I radost i suzdržavanje nužni su za održavanje srca zdravim, kako emocionalno tako i duhovno. Međutim, srce depresivnog čovjeka je sasvim drugačije. Ono je hladno poput kamena. Takva osoba osjeća ljutnju i možda bijes (temeljeno na Tanja, poglavlje 31).

Svaki naraštaj ima mogućnost i dužnost da dovede Mašijaha i obnovi Sveti Hram. Stoga, ako Mašijah još uvijek nije došao, za nas se može

reći da smo odgovorni za uništenje Hrama. Isto tako, svatko od nas ima dužnost da dovede do iskupljenja za svoje osobne destruktivne postupke. Razmišljanjem o tim postupcima – razorenim vezama, propuštenim prilikama, pomanjkanju napretka, zaboravljenim težnjama – mi stvaramo otpor koji je nužan da ojača naša srca i zaliječi naše rane.

Nakon smrti Rebe Nahman, Reb Noson je bio vrlo zauzet baveći se Rebeovim dobrima, obnavljanjem šula u Breslovu, prikupljanjem sredstava, tiskanjem knjiga i tako dalje.

Međutim, u sebi on je bio nezamislivo slomljen. Kako se mogao nositi s tako ogromnim gubitkom? Reb Noson je jednom rekao: "Nemam drugog načina da umirim svoje slomljeno srce, osim s hacot (ponoćnim oplakivanjem) i tužaljkama Tiša beava" (Aveneha Barzel, str. 57, #20).

Tiša beav je nevjerojatna prilika!

To je dan na koji se konačno možemo obratiti B-gu i osloboditi se.

Možemo priznati da nemamo odgovore, da smo radili greške i da se nadamo nečem puno boljem. I upravo na to B-g čeka. Kao što naši rabini poučavaju:"Tko žali za Jeruzalemom, zaslužit će da vidi njegovu radost" (Ta'anit 30b). Čežnjom za B-gom, mi jačamo sposobnosti našeg srca i stvaramo prostor za Njega, kao i prostor potreban za doživljavanje buduće radosti i slavlja.

Svakom tužaljkom koju izgovorimo, sjećamo se naših gubitaka i nedostataka, ali istovremeno se sjećamo naše silne nade i vjere da će naša srca jednom ponovno snažno zakucati u ogromnoj radosti i budućoj utjesi. Amen!

A gutn Shabbos! Šabat šalom!

Prevela Tamar Buchwald

* Deseti ava također dotiče žalovanje, djelomično zbog toga što je upravo na taj dan Beit HaMikdaš bio spaljen do temelja. ■ Strana 22

Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Paraša (priča) Devarima - Šabat Hazon najjača je podrška u povezivanju s pravim uspjehom u svijetu prepunom laži i prijevara .

S parašom Devarim započinje posljednja od pet knjiga Tore. Knjiga Devarim (riječi), također poznata kao "Mišne Tora", je sažetak svega što se dogodilo Izraelcima od izlaska. Te su riječi zadnje koje je Moše kazao djeci Izraela između mlađaka mjeseca ševata i 7. adara, dana njegove smrti (pet tjedana kasnije).

Ovaj tjedan smo u vremenskom okviru "Bein HaMeicarim" prije posta Tiša Be'Ava (9. Av - Lav), a priča Devarim dijeli s nama tajnu da nam pomogne nositi se s boli i žalosti.

Kao i kod prethodne paraše Masej, u Zoharu nema komentar za parašu Devarim, što ukazuje da smo zamračeni; usred dana "Bein HaMeicarim, dana presude, koliko god je opsežan veo tolika je i veličina skrivenog svjetla.

Mudri kabalisti još su davno shvatili da naše shvaćanje stvarnosti nije koristilo Židovskom narodu u 2000 godina ponovljanih progona, bijede i žrtvovanja. Oni su znali da očito nešto nije u redu u načinu shvaćanja stvarnosti, a ne u načinu kako nam se stvarnost događa. "Načelo nesigurnosti" u suvremenoj terminologiji navodi da u trenutku kad mjerimo stvarnost mi stvaramo promjenu, tako da nas je kabalistička mudrost podučila da vidimo u svakoj priči stvari koje nisu prethodno bile zamjećene. Sve je uvjetovano time koju priču mi ispričamo sebi.

Moše pripovijeda Izraelcima priču o izlasku iz Egipta i četrdeset godina lutanja u pustinji. Zašto je on to trebao reći? Zar mi već ne znamo tu priču? Međutim, Moše nas uči kako ispričati priču.

Paraša počinje sa "Ovo su riječi što Godina 14 23 Broj 40 Strana

ih je Mojsije upravio svemu Izraelu s onu stranu rijeke Jordana u pustinji, nasuprot Sufu, između Parana i Tofela i Labana i Haceirota i DiZahava. To je jedanaest dana putovanja od Horeva putem kroz gore Seira do Kadeš Barnee..." Tumači su imali poteškoća s ovim: zašto je Moše morao ići u tako opsežne detalje? Ari objašnjava da kada je svijet stvoren mi smo bili stvoreni savršeno cjeloviti, na sliku Stvoritelja, i poput njega i mi smo također htjeli stvoriti i izgovoriti: "Neka bude svjetlost". U tu svrhu je za nas moralo biti stvoreno mjesto tame iz kojeg možemo stvoriti svjetlo. Proces koji je donio tamu, izazov, mogućnost neuspjeha, ulog pobjede, je u suštini priča ispričana u ovoj paraši.

"Jedanaest dana putovanja od Horeva put gore Seir do Kadeš Barnee", predstavlja jedanaest ''posuda'' koje su se razbile i raspršile, i čije iskre tražimo tijekom našeg života, to je način: "kroz goru Seir", kroz to moramo proći, kao putovanja koja je Tora nabrojala u prošlotjednoj paraši, paraši Masej.

Mi stalno tražimo pojašnjenje u potrazi za izgubljenim iskrama, da li u potrazi za partnerom, karijerom, djecom, zajednici, kući, itd. Da bi traženje uspjelo mi smo morali uni-

štiti ("le'hahariv, od riječi "horev") svemir da ame kako bi pronašli ■ među ruševinama ono što smo izgubili, i osjećali da smo stvorili cjelinu iz nutrine uništenja. "Kroz goru Seir" - u kabalističkoj mudrosti "Seir" su negativne sile koje nas prate i izazivaju nas tijekom našeg traženja - snage očaja i lijenosti, nedostatka vjere, zbunjenosti, zaboravljanja i otupljivanja osjećaja za "Kadeš", dolazak na mjesto svetosti, nade, kreiranja i radosti života. Nesavladiv pokretač u priči paraše Devarim, od Horeva do Kadeš Barnee - tj, dok su Izraelci bili u stanju "bar ne'a" .(Noa - Na putu), lutajući u izgnanstvu dok ne dođu do kraja njihovog zadatka je da ubrzaju prikupljanje iskri i time poboljšaju naše živote.

Paraša Devarim nas uči da je način na koji sami sebi ispričamo svoju životnu priču, način na koji će se naša sudbina razvijati. Uvijek je poželjno ispričati priču iz pozitivne perspektive, u smislu "svaka prepreka se događa radi dobrog ishoda" ili "i to je također za dobro".

Ako smo umorni od načina na koji naš život ide, paraša Devarim nam daje mogućnost da sada priču ispripovjedamo drugačije.■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 23

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

9. ava jedan je od pet postova u hebrejskom

kalendaru

(Gedalijin

post, Jom kipur, 10. teveta, 17. ta-

tema večeri je žalovanje.

9. ava prema kabali

muza i 9. ava). 9. ava je najozbiljniji

9. ava je dan žalovanja i posta u

i najvažniji post zato što se odnosi

znak sjećanja na uništenje Hrama.

na razorenje Prvog i Drugog Hra-

Međutim, taj se događaj dogodio

ma, te prema tradiciji taj dan prati

prije gotovo 2.000 godina, i od tada

duga povijest tragedija.

su se židovskom narodu dogodili

Post počinje sa zalaskom sunca i traje do večernjih sati sljedećeg dana kada se na nebu pojave zvijezde. Također, na snazi su sve uobičajene zabrane koje se primjenjuju na Jom kipur, kao što su: zabrana

još mnoge tragedije, možda čak i užasnije od uništenja Hrama, poput na primjer holokausta. Taj dan je bio označen kao poseban dan, pa što je onda tako posebno u vezi 9. ava?

vrijeme uništenja, oko podneva, a ne ranije.

Zohar spominje 9. ava u paraši "Vajišlah" u odlomku koji započinje riječima: "Stoga Izraelci neće jesti tetivu stražnje noge (gid hanaše)".

Ova paraša govori o Jakovu koji se vraća u Obećanu Zemlju nakon

godina i godina boravka u inozemstvu, i dok prelazi rijeku Jabok, susreće se s nekim anđelom i sukobljava se (bori se) s njim čitave noći.

Anđeo na kraju uspijeva ozlijediti Jakovljev ishijadični živac (sjedalni ■

jela i pića, pranja, mazanja uljem,

Ari je rekao da je, prema tradiciji,

živac). Ipak, borba konačno gubi na

nošenje kožne obuće, te održavanja

Hram bio spaljen 9. ava u popod-

intenzitetu, prekida se, anđeo se

intimnih odnosa.

nevnim satima. Ako je tako, zašto se

predaje i blagoslovi Jakova, te mu

običaji žalovanja ublažuju u doba

mijenja ime u Izrael. U duhovnosti, i

kada je Hram trebao biti uništen?

prema Zoharu, prije svake velike

Rekli bismo da bi se najdublje raz-

prosvjetljujuće spoznaje ispriječi se

doblje žalovanja trebalo odvijati u

velika prepreka koju treba svladati.

Uobičajeno je 9. ava čitati Knjigu tužaljki. Također je uobičajeno sjediti na podu dok se čita svitak jer je

Strana 24

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

R. Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Zohar: 9. ava prema Židovskoj tradiciji

Ovo je stoga da nam se pruži prilika

postići duhovno savršenstvo , i

su se 9. ava. Mojsije je znao da će se

da sami nešto učinimo i da zaradi-

zbog toga je Jakov bio ozlijeđen. Sve

oni vratiti toga dana, dana koji je u

mo dobro / "Svjetlo" koje želimo.

dok se čovječanstvo nastavlja bori-

sebi nosio potencijal velike opasno-

Zato je noć prije ulaska u obećanu

ti / težiti za duhovnim savršen-

sti i negativnosti, no isto je tako

zemlju, Jakov - koji simbolizira

stvom (tikunom), postojati će kozmi-

znao da bi se moglo dogoditi su-

dobru stranu svakoga od nas i našu

čke sile zla i čovječanstvo će to fi-

protno i da je postojala mogućnost

borbu da čovječanstvo dovedemo

zički doživjeti u sjedalnom živcu,

da se energija tog dana preobrazi iz

do savršenstva – naišao na nekog

kao išijas.

negativne u pozitivnu. Mojsije je

anđela koji je predstavljao mračnu stranu, te se Jakov protiv njega

morao boriti da uđe u Obećanu Zemlju.

Prema kabali, kad osoba dosegne duhovno savršenstvo, svaki se od 248 dijelova njezine duše ispunjava Svjetlošću. I suprotno je također istina. Ako osoba dopusti mračnim silama da ispune njezinu dušu, to joj može naštetiti, i fizički se manifestirati u tijelu.

Koji je razlog žalovanja i posta 9. ava?

Deveti dan u avu je jedan od 365 dana u godini koji kontrolira anđeo mraka - naša vlastita sebičnost i zla osobnost. Zato

9. ava ne želimo

učiniti ništa što bi anđelu mraka dalo energije. Zbog toga sve zabrane i žalobni običaji koji se drže na taj dan imaju za svrhu da nas spriječe da hranimo mračnu stranu.

Sjedenje na podu uzemljuje naše

znao da ako se uhode vrate na dan kada je prevladavao anđeo tame, i

ako bi cijeli Izrael toga dana uspio nadvladati njegovu silu, tada bi, u tom trenutku, dolazak Mešijaha bio moguć - kraj sve boli i patnje na svijetu. Gore je spomenuto, da u duhovnosti - što je veća prepreka, to će se veće svjetlo otkriti.

Pa kako mi znamo da se Mešijah treba roditi 9. ava poslije podne (u to vrijeme možemo ustati s poda i sjesti na stolice)?

Kako je rečeno u Tori, Jakov je bio

frekvencije i omogućuje nam "da

"iš tam", što znači kompletna osoba,

ostanemo ispod domašaja radara",

U Talmudu je rečeno da su Rim-

tako da je svaki od 248 dijelova nje-

da nas nedolične sile ne prepoznaju.

ljani, prije nego li su ušli u Hram,

gove duše bio toliko ispunjen svje-

Jelo i piće privlače i generiraju ener-

dobili izričite upute od Titusa da ne

tlošću da mu anđeo mraka, koji se

giju, isto tako i kupanje, nošenje

dodiruju zgradu koja se smatrala

borio s njim, nije mogao ozbiljno

kožne obuće (koža privlači energiju

jednom od najveličanstvenijih gra-

nauditi. Međutim, gore je spome-

- zato je tefilin načinjen od kože),

đevina i čuda svijeta. Međutim, svi

nuto da je Jakov bio ozlijeđen. Kako

ulja i kreme, intimni odnosi i prou-

znamo da je nekako Hram ipak bio

je to anđelu uspjelo? Zohar nas uči

čavanje Tore - sve to nastojimo iz-

spaljen. Mudraci su shvatili da je

da osim 248 organa imamo i 365 žila

bjeći 9. ava. Međutim, sve to ipak

bila spaljena jedino materijalna ilu-

koje služe kao provodnici energije

nije dovoljno. Moramo također oko

zija, a da je Hram još uvijek stajao, i

života. Zohar uz to uči da je zlo

sebe izgraditi oklop zaštite od ne-

tko je dostigao dovoljno visoku du-

smješteno u sjedalnom živcu. Jakov,

gativnosti toga dana. To se može

hovnu razinu mogao bi ga vidjeti i

iako je bio "iš tam" (kompletna oso-

učiniti sudjelovanjem u posebnim

koristiti. U tom su trenutku mudraci

ba), još uvijek nije bio dosegao svoje

proučavanjima, te čitanjem knjige

primili nadu i utjehu da do izbav-

potpuno duhovno savršenstvo i

Tužaljki. Ti su postupci dovoljni da

ljenja može doći.

zbog toga je njegov sjedalni živac

nas zaštite na taj dan.

bio ranjiv. Anđeo je to znao i napao je njegovu najslabiju točku. Svatko je od nas dio cjeline koja se naziva čovječanstvo, i sve dok svijet oko nas proživljava bol i patnju, i čitavo čovječanstvo još nije došlo do svoje konačne korekcije, ispravka (tikuna), niti mi kao pojedinci ne možemo Godina 14 25 Broj 40 Strana

Stoga 9. ava poslijepodne mi us-

Zašto se običaji žalovanja poslijepodne ublažuju?

tajemo i sjedamo na stolice, i malo

Prva zabilježena katastrofa koja se

bi nam to pomoglo da se povežemo

dogodila 9. ava bila je grijeh uhoda.

Prvog tamuza Mojsije je poslao uhode da istraže Obećanu zemlju. Za to im je trebalo četrdeset dana i vratili

ublažavamo zakone žalovanja, kako s energijom Mešijaha, koja je konti■

nuirana nada u bolji duhovni svijet. ■ Prevela: Tamar Buchwald

Strana 25

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Prema tradiciji je bilo određeno,

Tako

proučavajući

prirodu

ma koliko to čudno zvučalo, da će 9.

Lavova, vidimo da su oni izrazito

dan ava (Lav), dan žalosti i posta,

voljni davati i imaju snažne liderske

biti za čovječanstvo dan rođenja

sposobnosti. Kombinacija tih dviju

Mešijaha i kraj sve boli, patnje i tjes-

osobina čine Lava vrlo moćnim

kobe. Što znači da će od tog trenut-

znakom.

ka nadalje, 9. ava (Lava) postati je-

Snage unutar mjeseca Lava (ava)

dini praznik u hebrejskom kalen-

Kao što je navedeno u prethodnim

daru. Pa što je tako posebno u mje-

člancima, Sefer Jecira (Knjiga stva-

secu Lava (avu) da to treba biti mjesec u kojem bi se Mešijah trebao

ranja) koja se pripisuje praocu Ab-

roditi? Koje su to posebne sile koje

rahamu - kaže nam da su 22 hebrej-

se nalaze u svemiru u to doba?

ska slova gradbeni blokovi Svemira. Što znači da ona predstavljaju du-

Kako bi odgovorili na ova pitanja,

■ hovne frekvencije koje su stvorile

prvo moramo znati karakteristike

naš svemir. Slično tome,

znaka Lava i jedinstvenu snagu

80-ih

godina 20. stoljeća objavljena je

koju on mora probuditi u svima

teorija super žica koja tvrdi da je

nama, neke određene energije i

svijet

osjećaje, koje su dostupne samo

izgrađen

od 22 temeljne

frekvencije. Problem je, međutim,

tijekom mjeseca Lava.

da suvremeni fizičari ne znaju kako u Ezekijelu pogl. 1). Tamo su četiri

te frekvencije/žice o kojima se tako

Lavovi su poznati kao osobe s do-

svete zvijeri: lav, bik, orao i čovjek.

mnogo govori, utječu na naš život.

brim držanjem. Dobar primjer za to

Lav predstavlja sefiru Hesed, koja je

Sefer Jecira nas uči da su 22 frek-

je Ari (svjetski glasoviti kabalist).

svjetlo - moć dijeljenja, davanja i

vencije, koje predstavljaju hebrejska

Ne samo da "Ari" znači Lav, astrolo-

bezuvjetne ljubavi. Lav je po gema-

slova, alati korišteni za prijenos du-

ški znak svetog kabaliste također je

triji (brojčana vrijednost hebrejskih

hovnog bogatstva. Prema kabali

Lav. Čini se da su ljudi njegova vre-

slova) 216 što je ista brojčana vri-

svaki mjesec kontroliraju dva he-

mena prepoznali njegovu veličinu,

jednost kao kod riječi "gevura" -

brejska slova; jedno kontrolira zvi-

do te mjere da su ga zvali "Ha'Elo-

snaga

primanja,

jezdu koja vlada tim mjesecom a

hi" (božanstveni). Imajte na umu da

poznatija kao energije lijeve kolone.

drugo kontrolira astrološki znak

Mošeu, jednom od najpoznatijih

Što znači da Lavovi imaju vlast nad

mjeseca.

vođa svih vremena, nije nadjenut

obadvoje:

takav uzvišen nadimak. Međutim,

gevurom (presudom). Snaga heseda

važno je zapamtiti da s druge strane

(Svjetlosti) također je povezana s

Lavovi također imaju sposobnost da

elementom

djeluje na vrlo neugodan način.

ljetnim astrološkim znakovima, i

Lave, tko si ti?

Hebrejska slova za "Lav" (arje) ista su kao slova riječi "viđenje" (reija) to ukazuje na sposobnost Lavova da vide Svjetlo, da vide ono što drugi ne mogu. Jedan od najpoznatijih mitova kabale je Merkava (B-žja kola Strana 26

suda

(din),

hesedom (Svjetlom),

vode

koja

i

dominira

karakterizira ju energija davanja.

Svaki znak zodijaka ima svoje određene

karakteristike.

Lavovi

imaju sposobnost da dati savjet, jer oni mogu vidjeti, "reija", stvari koje drugi ne vide.

Mjesec Lava (av) kontroliraju slova ‫( כ‬kaf) i ( ‫) ט‬tet). Slovo ‫ כ‬kontrolira Sunce, koje je zvijezda koja dominira Lavom, a slovo ‫ ט‬kontrolira astrološki znak Lava.

Pa što je tako posebno u tim slovima?

Slovo ‫ ט‬ima oblik gotovo potpunog kruga s nastavkom koji se krije unutar slova. Zohar taj nastavak Divrej Tora

(nastavak s 26. stranice)

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Mjesečni

Zohar: Mjesec av - Lav

naziva "skriveno dobro". Običnim

odražava u njihovoj urođenoj spo-

javljuju se opet i opet, jer nismo

jezikom rečeno, on je nagovještaj

sobnosti da vode i stoje na usluzi

riješili ono što je davno prije bilo

ogromne snage i skrivene Svjetlosti

drugima.

potrebno riješiti.

za svijet koji dolazi, i također ga se naziva "Or Ha'Ganuz" (skriveno svjetlo). To je Svjetlo koje je bilo stvoreno prvog dana stvaranja svijeta ("I reče Bog: neka bude svjetlost i bi svjetlost" - Postanak 1,3). To je ogromna snaga koja postoji u svemiru tijekom mjeseca Lava (ava), energija Stvaranja.

Važno je razumjeti da u onom

Kako mudraci kažu, Treći hram će

trenutku kad mjesec av započine,

sići s neba u vatri - vatra koja je

biti će moguće osjetiti kako se moć

uništavala sada će graditi i otkrivati

Lava pojavila unutar nas samih i u

u svakom od nas slovo - ‫( ט‬tet)

Svemiru. S obzirom da je Lav vatre-

skriveno dobro, skriveno Svjetlo.

ni znak; također bi trebali biti svje-

sni burne naravi ovog mjeseca. Isto tako nije slučajno da je 9. ava, kada je Prvi hram bio uništen, on bio spa-

Slovo ‫ כ‬pripada suncu koje kon-

ljen vatrom. Prema tradiciji Hram je

trolira mjesec av. Kao što znamo,

bio uništen zbog "bezrazložne mr-

sve planete okružuju sunce. To nam

žnje''.

također daje naznake o naravi Lava.

To će se dogoditi čim shvatimo da

smo ovdje da bismo služili jedni drugima, baš kao što sunce služi i daje

život

i

podršku

svim

planetama oko sebe. Ako želimo da nas ljudi cijene, ako želimo voditi i stvarati

i

pronaći

način

da

Na početku pobune protiv Rim-

surađujemo s drugima, trebamo

ljana (66. n.e.), čelnici Jeruzalema su

imati svijest o moći Lava. Razumjeti

otkrili da su stanovnici Jeruzalema

da svatko od nas ima drugačiju

imali dovoljno zaliha da pod opsa-

viziju

dom unutar utvrđenih zidina grada

stvari, i da se razlikujemo jedni od

provedu dvadeset godina. Oni su se

drugih, a to znači da mi, svatko od

nadali da će se negdje u okviru tog

nas,

Što se tiče vanjske strane, onoga

vremena, rimski proračun potrošiti i

jedinstveno.

što drugi vide, poznato je da Lavovi

da će Rimljani otići kući. Nažalost

sebe vide kao vođe i kao onog tko

ubrzo su iskrsnule svađe i sporovi

najbolje zna, a također vole predsta-

jer je jedan mislio da zna bolje od

ve i dramatiziranje. Ako prigovorite

svojih bližnjih kako se nositi s

njihovom vodstvu oni će vam od-

Rimljanima. Ovaj je sukob kulmi-

mah dati po prstima. Njihovo vod-

nirao tako što su ljudi jedni drugi-

stvo može biti vruće i stvarati opek-

ma spaljivali skladišta sve dok nisu

line za njihovu okolinu, u slučaju

ostali bez zaliha. Nije slučajno da je

diktatorskog načina vodstva. U vezi

ovaj čin negativnosti – bez među-

toga, njih je lako smiriti dodvora-

sobnog poštivanja i postupanje bez

Ako ispravno odaberemo, onda

vanjem i pohvalama jer njihov po-

tolerancije jednog prema drugome,

ćemo u sebi otkriti skrivenu Svje-

nos je njihova osjetljiva točka.

brat se tukao sa svojim bratom – bio

tlost i imati sreću da vidimo dola-

proveden vatrom. Od tada, svake

zak Mešijaha; što znači da bismo

godine, sile svađe i netolerancije po-

doista mogli slaviti Tu B'av (15.

Lavovi vole biti u središtu pozornosti. Sunce ima dva uobičajena naziva na hebrejskom - ‫( שמש‬šemeš) i ‫חמה‬ (hama = vruće). Šemeš predstavlja unutarnju, duhovniju strana Lava, a

hama vanjsku stranu.

Hebrejska riječ šemeš (sunce) predstavlja našu nutrinu, skriveniji dio nas samih. Također se sa hebrejskog može pročitati kao Šamaš, što znači pomagač ili pružanje usluga, što je osnovna uloga svakog vođe - služiti svom narodu. Dakle, još jednom, vidimo da se pozitivna snaga Lava

Godina 14 27 Broj 40 Strana

i drugačije

može

razumijevanje

doprinijeti

nešto

Pitanje je kakav svijet želimo stvoriti i kojim oblikom vodstva ćemo se poslužiti? Hoćemo li voditi vatrom, hoćemo ili paliti poput sunca, ili ćemo našu snagu uzeti od najmoćnijeg

izvora,

skrivene

Svjetlosti, i voditi sa suosjećanjem, ljubavlju i poniznosti.

ava), blagdan ljubavi, koja je sposobnost da se sjedinimo s drugim ljudskim bićem, bez ponosa i netolerancije te u stanju jedinstva, mira i zajedništva. ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 27

AUTOBIOGRAFIJA

Knjiga o životu Shimona Peresa, koju je završio kratko prije njegove smrti Jutarnji list, 14.7.2021.

Amos Oz je za knjigu kazao da je "poslastica za sve koje uzbuđuje povijest, politika, Izrael na Bliskom istoku, promjene i vizije” Autobiografija nobelovca Shimona Peresa "Nema mjesta za male snove – Hrabrost, imaginacija i stvaranje modernoga Izraela" ovih je dana u izdanju Školske knjige i prijevodu Vedrana Pavlića objavljena na hrvatskom.

Ta knjiga je Peresovo posljednje djelo, dovršena je nekoliko tjedana prije njegove smrti. „Ni zbog jednoga od svojih snova ne žalim. Jedino žalim što nisam više sanjao”, poručuje Shimon Peres (1923. – 2016.) u autobiografiji.

U autobiografiji Shimon Peres, dobitnik Nobelove nagrade za mir, političar i državnik golema iskustva, piše o najvažnijim odlukama koje je morao donijeti te se prisjeća trenutaka koji su oblikovali njegov život i položili temelje države Izraela. Izazovi s kojima se suočavao, kaže nakladnik u najavi, služe kao putokaz ljudima iz cijelog svijeta koji žele predvoditi i nadahnjivati – revolucionarnim inovatorima, neiskusnim poduzetnicima, mladim učenicima i svjetskim vođama. .

Shimon Peres piše o svojemu doprinosu u izgradnji Izraela te njegovoj ulozi u uspostavi izraelskoga nuklearnog programa, ali i o naporima da spasi Izrael od gospodarske propasti te o njegovu pretvaranju u startup naciju. Piše i o svojoj neumor-

noj potrazi za mirom. „U ovome fascinantnom djelu Shimon Peres, univerzalna osobnost i iskreni promicatelj promjena, ne obraća se samo građanima Izraela nego i cijelome svijetu. Poziva nas da sanjamo, da objeručke prihvatimo moć imaginacije i u sebi nađemo snagu za mijenjanje svijeta”, kaže urednica knjige Miroslava Vučić.

Bivši predsjednici Sjedinjenih Američkih Država ne štede pohvalne riječi o Shimonu Peresu i njegovu autobiografskom djelu.

Jedan od najvećih izraelskih književnika, Amos Oz, preporučio je knjigu kao „pravu poslasticu za sve koje uzbuđuje povijest, politika, Izrael na Bliskom istoku, promjene, čudesni snovi i vizije”.„Ova knjiga prenosi cjeloživotnu vjeru mojega prijatelja u sposobnost da se uzdignemo iznad svojih rana, srdžbi i strahova”, zapisao je Bill Clinton. George H. W. Bush ističe Peresovu nepopustljivu odlučnost i principijelnost, urođenu ljudskost i iskrenu čestitost, a Barack Obama naziva ga divom naraštaja koji je utemeljio Izrael, neumornim zagovornikom mira i vječnim optimistom od kojega možemo puno učiti. . „Sebe je smatrao filozofom. Ja sam ga smatrao mentorom i prijateljem. Neki su ga smatrali liderom, a neki političarom. U mojim je očima bio i ostao sanjar, no jedan od malobrojnih sanjara kojemu su se gotovo svi snovi ostvarili.”, kaže Dragan Primorac, autor predgovora, a Mirjana Kasapović

■

autorica pogovora za hrvatsko izdanje knjige konstatira da je posljednja Peresova knjiga dragocjeno svjedočanstvo o politici i povijesti Izraela. Okom znanstvenice prati njegovu dugu političku karijeru tijekom koje je doživio ideološku evoluciju od političkog jastreba do političkoga goluba u odnosu prema palestinskom pitanju.

Naposljetku zaključuje: „Peres je iskusan pisac koji je napisao desetak knjiga te mnogo stručnih i političkih analiza u časopisima i novinama. Razvio je lijep, jednostavan i čitljiv stil pisanja kojim dojmljivo opisuje i dočarava burne godine svojeg života i života svoje zemlje. Iz ove se knjige može mnogo sa-

znati i u njezinu se čitanju može uživati.” .

Razmatrajući središnje trenutke uspona Izraela, Shimon Peres istražuje što ljude čini velikim vođama, kako donositi teške odluke u okruženju nesigurnosti, kako se suočiti s izazovom pronalaženja ravnoteže između načela i politike te kako iskoristiti čudesnu moć imaginacije i spontane inovativnosti.

Pritom nudi važna i univerzalna razmišljanja korisna mlađim naraštajima, onima koji žele preuzeti vodstvo u politici i poslovnom svijetu, a osobito onima koji žele biti u službi ostvarenja šireg cilja – da naš planet postane sigurnije, mirnije i pravednije mjesto.■

SVEČANO OBILJEŽENA 80. OBLJETNICA PROGONA ŽIDOVA IZ VARAŽDINA Varaždin.hr, 12.7.2021.

Pod pokroviteljstvom Grada Varaždina i Varaždinske županije na Šetalištu Vatroslava Jagića u Varaždinu danas, 12. srpnja 2021. godine, svečano je obilježena 80. obljetnica progona Židova iz Varaždina.

Točno prije 80 godina u ljeti 1941. godine, u noći sa 12. na 13. srpnja, protjerani su Židovi sa područja Grada Varaždina i odvedeni u koncentracijske logore, u smrt, napomenuo je dr. sc. Vladimir Huzjan, upravitelj Zavoda za znanstveni rad

Page 28 Strana 28

Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu.

Kao podsjetnik na taj tragični događaj - progona Židova iz Varaždina 1941. godine postavljena je i spomen-ploča.

Zamjenik gradonačelnika Grada Varaždina Miroslav Marković, naglasio je kako je spomen ploča podsjetnik da se nešto slično više nikada ne ponovi. „Prije točno 80 godina pokušala se izbrisati varaždinska židovska zajednica koja je više od 150 godina stvarala ovaj grad kojemu je na čelu 1938.

godine bio jedan Židov, dr. Oskar Pulgram, zajednica iz čijeg su poduzetništva niknula brojna današnja poduzeća, a 1949. godine u Varaždinu, nakon zločina II. Svjetskog rata i razdoblja NDH, više nije bilo niti jednog Židova.

Pamtiti, podsjećati, s poštovanjem i pijetetom se prisjećati, ali i živjeti današnjicu i graditi bolje sutra jedino je što danas možemo činiti i što Varaždin jest“, zaključio je Zamjenik gradonačelnika.

Predsjednik Židovske općine

Divrej Tora

Zagreb, dr. sc. Ognjen Kraus otkrio je spomen ploču i naglasio kako uvijek s ljubavlju i rado dolazi u Grad Varaždin, grad kulture koji njeguje dijalog, suradnju i toleranciju prema svima pa tako i prema židovskoj zajednici.

Među okupljenima danas su bili prisutni i posljednji preživjeli deklarirani Židovi s područja Grada Varaždina, gospođa Milka Marić Gugić i njen brat Vlatko Moses Marić.■

Godina 14 Broj 40