5-02 - Divrej Tora - Vaeshanan 5779

Divrej Tkra Ovaj broj posvećen je uspomeni na Igora Mojzeša, z’’l

Godina 12 Broj 46

Zagreb, šabat 17. kolovoza 2019. - 16. ava 5779.

Broj 46

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Nahamu Jeruzalem 18:42

20:00

Zagreb

19:45

20:44

Rijeka

19:50

20:49

Split

19:38

20:37

Dubrovnik 19:30

20:29

Vinkovci 19:32

20:31

Sarajevo 19:31

20:30

Doboj

19:34

20:33

B. Luka

19:38

20:37

Beograd 19:25

20:30

Novi Sad 19:29

20:34

Subotica 19:31

20:37

Zrenjanin 19:27

20:32

Niš

19:17

20:19

Beč

19:49

20:47

Frankfurt 20:24

21:23

Edison, NJ 19:35

20:42

divrejtora@gmail.com

Paraša Va’ethanan

Igor Mojzeš, Negev

(D’varim 3,23-7,11) Moše kazuje izraelskom narodu kako je preklinjao B-ga da mu dopusti ući u

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan utorak 20.8.2019.

Alot Hašahar

4:21

Najranije Talit

5:02

Nec Hahama

6:02

Najkasnije Š’ma

9:30

Izrael, a On je to odbio i umjesto toga uputio ga da se popne na brdo i s njega pogleda Obećanu zemlju.

Nastavljajući svoj osvrt na Toru, Moše opisuje izlazak iz Egipta i primanje Tore. Oboje proglašava događajima bez presedana u povijesti čovječanstva. "Je li se ikada takvo što veliko dogodilo i je li

Zman Tefila

10:40

Hacot

12:59

Minha Ketana

17:03

tre ... i ostao ţiv? Bilo vam je pokazano i

Plag Haminha

18:30

obznanjeno da G-spod jest B-g ... da nema

Šekia

19:57

nikoga pored Njega."

Cet Ha-kohavim

20:39



se za što slično ikada čulo? Je li ikada neki narod čuo B-ţji glas kako mu govori iz va-

Moše predskazuje da će se u budućnosti ljudi okrenuti od B-ga i klanjati se idolima, da će biti protjerani iz svoje zemlje i rasuti među narodima. Tamo će traţiti B-ga i vratiti se pridrţavanju njegovih zapovijedi.

Ponavljaju se Deset zapovijedi i stihovi Š'ma kojima se objavljuje ono što predstavlja temelj ţidovske vjere: B-ţje jedinstvo ("Čuj, Izraele, G-spod je B-g naš, G-spod je jedan"); micvot koje nalaţu ljubav prema B-gu, učenje Tore i: pričvrstite "te riječi" kao t'filin za mišice svoje i glave, upišite ih u mezuze pričvršćene na dovratke svojih domova. ■ Prevela Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ה״ ״ד״ב״ר״י״ ״ת״ו״ר״ה״ ״מ״כ״י״ן״״״ו״ע״ו״ר״ך״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 11 p’sukim –

namjena micvot da ih se drţi u Erec

3,23-4,4

Jisraelu. (To se ne odnosi samo na micvot vezane uz Zemlju, već na

Moše Rabenu nastavlja narodu

cjelokupan opseg micvot.)

iznositi svoje oproštajne riječi. On im kaţe da je traţio B-ga da poništi

Ponavljano se navodi u knjizi

odluku kojom je Mošeu zabranjeno

D’varim, a posebice u Paršat VaEt-

da uđe u Zemlju.

Ispravan način ţidovske molitve je da se prvo kaţu riječi hvale o B-gu, a zatom Mu se uputi zahtjev.

Tako je strukturirana Amida. Ovo učimo od Mošea Rabenu koji je prvo re-kao kako je B-g počeo Mošeu otkri-vati svoju veličinu… a zatim je Moše zatraţio da mu bude dopu-šteno da uđe u Zemlju.

Baal Šem Tov je iznio komentar da je Moše, koji je od B-ga osobno naučio čitavu Toru, Pisanu riječ i Usmeni zakon, upotrijebio termin ―Ti si mi počeo pokazivati Svoju veličanstvenost…‖ Što više netko uči Toru, što više uči o B-gu, to će više shvaćati da je tek počeo razumijevati Tko B-g jest.

B-g je odbio taj zahtjev i zabranio Mošeu da to ponovo zatraţi. Moše

Slijedi još jedno upozorenje protiv idolopoklonstva. I zatim, ―A vi koji ste prionuli uz B-ga svi ste danas na ţivotu.‖. (Gemara uči da je ovo jedna od mnogih referenci na t’hijat

Dvojaka zabrana da se niti ne do-

dana na Sinaju, prije ulaska u Zemlju. S druge strane ne smijemo

dena je u paraši VaEthanan, pa po-

izgubiti iz vida činjenicu, koju je

novo u paraši Re’e (gdje je se ubraja

Moše Rabenu često ponavljao u

među 613 micvot). Gaon iz Vilne

D’varim, da je B-g oduvijek imao

upozorava na to da je jednom

namjeru za nas da drţimo Njegove

upotrijebljena mnoţina, a drugi

micvot u zemlji Izraelu. Ima li više

puta jednina. Ovo, veli on, ukazuje

micvot za drţati u Izraelu nego van

na

ovih

njega? Da. No moţda veći značaj

zabrana. Zabranjeno je dodati ili

ima to da svaka micva – čak i one

oduzeti od jedne konkretne micve –

koje se vrše širom svijeta, svoj pun

na primjer, ne moţemo uzeti 5 vrsta

potencijal

ili 3 vrste bilja na Sukot za ispu-

Izraelu.

dva

različita

aspekta

njenje micve o ―lulavu i etrogu‖. Niti pnom broju micvot. Tretirati rabinske micve kao zakone iz Tore, ili obr-

D’varim

nuto, bio bi primjer drugog aspekta

Gaona iz Vilne, ovime se završava

ovih zabrana. Duh ovih zabrana

prvi dio Mošeove poruke Narodu.

(ako ne čak i stvarna definicija)

kone i propise (Toru i micvot) po kojima narod sada teba ţivjeti… u Erec Jisraelu.

Tori se ne smije niti nadodavati niti od nje oduzimati [ovo se u micvot ubraja na drugom mjestu].

Strana 2

To što se egzil oduljio, uči nas da

daje niti ne oduzima od Tore, nave-

prenese svoj autoritet vođe Jehošui.

On zatim nastavlja razmatrati za-

nam dane Tora i micvot.

je bio jedan od razloga što je Tora

Zemlju. B-g mu je potom rekao da

knjige

što je od nas formiran narod, i što su

drţati, ma gdje se Ţidov nalazio. To

Iz perspektive micvot

smijemo dodati ili oduzeti uku-

analizi

razlog što smo izvedeni iz Egipta,

se Toru moţe drţati, da je se mora

hametim u Tori.)

se popeo na goru odakle je vidio

Prema

hanan, da je Erec Jisrael glavni

obuhvaćao bi i tretiranje (i/ili podučavanje) humra kao da su obavezne, ili obrnuto (tvrdnja da je nešto što je zabranjeno ―samo‖ humra).

Levi – druga alija – 36 p’sukim – 4,5-40 Još jednom, Moše naglašava da je

mogu

doseći

tek

u

To je poruka koju svatko od nas treba shvatiti, razumjeti i usvojiti.

Onda tu poruku moramo proširiti svojoj rodbini i prijateljima po svijetu koji smatraju da već ―imaju sve što je potrebno da se bude Ţidov u potpunosti‖, u njihovim općinama širom svijeta. A o vitalnom značaju Tore i Izraela za naš ţivot kao Ţidova mora se podučiti one malo manje predane Ţidove, kako u Izraelu, tako i van njega.

S druge strane ne smijemo zaboraviti

da

današnji

Izrael

nije

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

ostvarenje sna, već jedan korak

Tori i micvot. U njegovom glasu

mjesta gdje se nalazi narod, ponav-

naprijed na putu do Potpunog

osjeća se molećivost, kao da prekli-

ljanje kako su uspješno osvojili

izbavljenja, obnove Ciona i Jeru-

nje narod da ne ide putem njegova

zemlje ―istočne obale‖. To je vjer-

zalema, ponovne izgradnje Beit

proročanstva.

ojatno trebalo djelovati ohrabrujuće

HaMikdaša, i dolaska Mašijaha. Ova nam ideja pomaţe da se nakon ţalovanja koje završava 10. ava ponovno usredotočimo, te je prikladna tema da s njom započnemo razdoblje utjehe i pokajanja.

Moramo paziti da sačuvamo i izvršimo micvot jer (između ostalog) micvot predstavljaju judaizam kao inteligentnu religiju narodima svijeta. A to zauzvrat, posvećuje B-ţje Ime. S beskrajnom paţnjom moramo zapamtiti i prenijeti našoj djeci taj ―doţivljaj sa Sinaja‖.

Moše novoj generaciji do u tančine opisuje Matan Tora. On uvršta i posebno upozorenje na potencijalno

Šliši – treća alija – 9 p’sukim – 4,4149

na narod.)

V’zot haTora… koje se kaţe kada

Iako gradovi-utočišta neće imati svoju funkciju sve dok Erec Jisrael ne bude osvojen i naseljen, Moše (s poletom da izvrši B-ţju zapovijed) određuje 3 grada na istočnoj obali –

se Tora podigne, dolazi iz D’varim 4,44. U siduru su riječi al pi Hašem b’jad Moše nadodane. Ova se fraza pojavljuje u Bamidbar 4 puta, no čini se da je preuzeta iz 9,23.

Becer u pustinji Mišor, području za

R’vi’i – četvrta alija – 18 p’sukim –

Reuvena,

5,1-18

Ramot

na

području

Gil’ada za Gada, i Golan u Bašanskoj regiji za Menašea.

Moše započinje ponavljati micvot uz

Njima (micvot koje će sada biti iz-

ponovno

navođenje

Aseret

HaDibrot. On ističe da Savez na

nesene) je Moše nakon Izlaska po-

Sinaju

dučio narod na posjedima s istočne

između B-ga i prethodnog naraštaja,

strane Jordana.

već između B-ga i svih budućih

(Zapazite

detalje

pri

opisivanju

nije

bio

sklopljen

samo

naraštaja Ţidova.

idolopokloničke misli uvjetovane kombinacijom veličanstvenog, opipljivog svemira u kojem ţivimo i Nevidljivog B-ga.

B-g nas je izveo iz Egipta da bi nas učinio Svojim narodom. On se razgnjevio na mene, kaţe Moše, i zabranio mi da uđem u Zemlju.

Moše upozorava narod da ne odbace savez s B-gom nakon što on (Moše) premine.

Sljedeći odlomak se čita ujutro na Tiš’a b’av… Unatoč mnogim upozorenjima

protiv

idolopoklonstva,

Moše prorokuje (predviđa) da će nastupiti vrijeme kada će se narod odvratiti od B-ga i biti prognan iz svoje zemlje. I tada će se dogoditi da će narod traţiti B-ga i vratiti Mu se.

Moše ističe osobitost Izraelskog naroda i njihov naročiti odnos s B-gom, te moli narod da ostane vjeran Godina 12 3 Broj 46 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija đu ne činiti melaha i suzdrţavati se od melahe. Ako uzrastemo do toga da

razumijemo

i

uvaţimo

tu

razliku, naše drţanje i uţivanje šabata uvelike se moţe poboljšati.

Iz perspektive micvot Aseret HaDibrot u parši Jitro sadrţi Postoje interesantne razlike izme-

imaju obavezu havdale. Manjinsko

đu ove verzije Dekaloga i one u

mišljenje havdalu vidi kao odvojenu

Jitrou – najznačajnija je poznata

od šabata, što joj daje prirodu više

―Šamor v’Zahor‖ kod šabata. Opće-

vremenski

nito uzevši, tumači se da se ―Zahor‖

micve, te tvrdi da su ţene izuzete.

odnosi na pozitivne micvot i aspekte

Zaključak je u halahi da ţene mo-

šabata, dok se ―Šamor‖ uzima kao

raju tretirati havdalu kao obavezu,

upozorenje protiv kršenja zabrana.

ali je trebaju čuti dok je izgovara

Za minimum od dvije svijeće za

muškarac, ukoliko je to moguće. A

šabat kojega tradicija nalaţe (iako bi

ako nije, onda ţena mora sama ―na-

po halahi i jedna

bila

praviti‖ havdalu. (Postoje dodatna

dovoljna), kaţe se da predstavlja

pitanja u vezi kako b’samim tako i

ove dvije dimenzije šabata.

svijeće spram ţena, što daje dodatne

svijeća

Nerazdvojiva priroda pozitivnih aspekata šabata i njegovih zabrana

određene

pozitivne

razloge da je bolje čuti havdalu od muškarca.)

14 od 613 micvot. (Druga zapovijed ima 4 zabrane vezane uz idolopoklonstvo, četvrta ima dvije micve vezane uz šabat, a po jedna je u svakoj od ostalih 8.) Prvih 9 ―zapovijedi‖ u Va’ethanan sadrţi istih ■

13 micvot kao i njihove paralele u Jitro. Te su micvot ubrojene iz Jitroa. Deseta je ovdje drugačije formulirana i broji se zasebno (pored ―Ne poţeli‖) protiv ―poţude i nezdrave ţelje‖. Ova se micva na ovom mjestu bavi isključivo mislima i osjećajima, njezina paralela u Jitro obuhvaća i djelovanje na te osjećaje.

V’lo tit’ave na neki način, dovršava

―zasluţna‖ je što je kiduš petkom

Kiduš ni u kom slučaju nije jedina

skupinu zabrana, koja započinje s

uvečer obavezan i za ţene. Umjesto

posljedica izraza b’dibur ehad. Iz

očigledno grešnim postupcima –

da kiduš uzimamo kao čistu ―vre-

perspektive haškafe, u zabranama

ubojstvom, krađom, itd., do osjećaja

menski određenu pozitivnu micvu‖

vezanim uz šabat trebamo vidjeti

u srcu (lo tahmod) koji mogu, a

što bi (vjerojatno) značilo da bi ţene

nešto više od popisa brojnih za-

često se tako i desi, da navedu na

bile toga oslobođene, mi na kiduš

brana koje nam postavljaju ograni-

gledamo kao na dio cjeline šabata,

postupke koji su ―blaţi‖, no sve-

čenja. Uzdrţavanje od melahe moţe

što dakle, podrazumijeva potpunu i

jedno ―problematični‖. Na primjer,

se gledati, kako to Dayan Grunfeld

ravnopravnu obavezu za muškarce

ako je netko zavidan svom prijatelju

naziva u knjizi The Sabbath —

i za ţene. Dvojakost šabata zapovi-

na puloveru, i dovoljno ga često

polaganjem darova kreativne aktiv-

jeđena je b’dibur ehad i neodvojiva

spominje, prijatelj se moţe osjećati

nosti koju je B-g dao ljudskim bići-

je.

toliko neugodno da će ga dati svom

ma, pred Njegove noge (recimo to

zavidnom prijatelju. Samo po sebi,

Slijedimo li istu ideju sve do

tako) u čast Stvoritelju i G-spodaru

nema ničeg lošeg u davanju kom-

havdale, imamo raspravu među

svega. I to na tjednoj bazi, kako te

plimenata nečijem puloveru, no u

autoritetima je li ona obaveza za

darove ne bismo uzimali zdravo za

ovom slučaju to je dio zabrane lo

ţene. Većina mišljenja sagledava

gotovo, niti pretpostavili da su naše

tahmod. A v’lo tit’ave su osjećaji

havdalu

za

sposobnosti i talenti nastali sami od

završetak šabata, i tvrdi da ţene

sebe. Postoji suptilna razlika izme-

čak i bez ičega drugog. ■

Strana 4

kao

kopiju

kiduša

Divrej Tora

Chief Rabbi Dr. Jonathan Sacks:

Zavjet i konverzacija - Značenje pojma Š’ma "Čuj, Izraele, Vječni je naš B-g, Vječni je Jedan." Ove riječi su najviše svjedočanstvo ţidovske vjere. Svaka riječ zavređuje paţljivo proučavanje, no prva riječ – glagol Š'ma – zasluţuje posebnu paţnju.

skih tradicija (Sokrat, Platon, Aristotel i drugi) koje su oni utemeljili.

Kultura slušanja nije isto što i kultura gledanja. U ovotjednom razmatranju ţelim istraţiti jedan od mnogih aspekata ove različitosti.

Postojala je velika razlika između dvije antičke civilizacije koje su oblikovale kulturu zapadnog svijeta: drevne Grčke i starog Izraela. Grci su bili nenadmašivi majstori vizualnih umjetnosti: slikarstva, kiparstva, arhitekture i teatra.

Mojsijeve knjige su, pored ostaloga, i skup zapovijedi, njih 613. To je upravo i primarno značenje riječi Tora zakon. Bilo bi logično pretpostaviti da knjiga zapovijedi mora sadrţavati i glagol značenja „poslušati―, jer to je i cijela svrha zapovijedi.

Poslušnost se odnosi prema zapovijedi kao istina prema tvrdnji. Pa ipak, u biblijskom hebrejskom nema riječi koja bi imala značenje poslušati. To je krajnje začuđujuća činjenica.

Ţidovi, zbog svojih dubokih vjerskih principa, nisu to bili. B-g, jedini predmet oboţavanja, nevidljiv je.

On je transcedentan prirodi. On je stvorio svemir i stoga je iznad njega.

On se ne moţe vidjeti. On se otkriva jedino govorom. Stoga je najviši vjerski čin u ţidovstvu slušanje.

Drevni Grci bili su kultura oka; stari Izrael bio je kultura uha. Grci su oboţavali ono što su vidjeli; Izrael je oboţavao ono što je čuo.

Evo kako je to izrekao Hans Kohn u svojoj knjizi Ideja nacionalizma.

Drevni Grci bili su "narod gledanja, prostornosti i plastičnosti osjetila ... kao da su htjeli preseliti tijek, prolaznost, sve srodne elemente ţivota u mirovanje, prostor, ograničiti ih... Ţidov nije vidio toliko koliko je čuo... Njegov organ bio je uho... Kada je Elijahu vidio Bga, čuo je samo tih, nejak glas. Zbog toga Ţidov nikada nije načinio lik svoga B-ga."

Zato je u ţidovstvu ključna riječ Š'ma. B-g nije nešto što vidimo, već glas koji čujemo. Evo kako je to Moše zapisao u ovotjednoj sidri, opisujući vrhunaravno otkrivenje na brdu Sinaj: Tada vam je Vječni progovorio iz vatre. Čuli ste zvuk riječi, no nikakvog oblika niste vidjeli; bio je samo glas (D'varim 4,12). Ovo vrši snaţan utjecaj na cjelokupni judaizam. Njegov način razumijevanja svijeta i odnosa prema njemu, razlikuje se u osnovi od poimanja Grka, i filozofGodina 12 5 Broj 46 Strana

Taj nedostatak je toliko evidentan da je, kada je u prošlim desetljećima hebrejski jezik ponovo bio oţivljavan, trebalo naći glagol koji će značiti "poslušati". To je bila čista neophodnost – a naročito se ticalo izraelske vojske. Vojska ovisi o poslušnosti zapovijedi nadređenog oficira.

Izabrana je bila riječ lecajet, aramejska riječ koja se u ovom smislu ne pojavljuje nigdje u ţidovskoj Bibliji.

Riječ koju Tora koristi je sasvim drugačija. To je riječ lišmoa, š'ma, "čuj".

Glagol lišmoa je ključna riječ u Knjizi Ponovljenog zakona, gdje se pojavljuje u jednom ili drugom obliku otprilike 92 puta (za usporedbu, u čitavom Levitskom zakoniku pojavljuje se svega 6 puta). Ona prenosi širok raspon značenja, koja se mogu grupirati oko pet osnovnih osjetila: saslušati, koncentrirano obratiti paţnju, kao u "Umukni, Izraele, i saslušaj" (Dvarim 27,9) čuti, kao u "Čuo sam Tvoj glas u vrtu i uplašio sam se" (Berešit 3,10) razumjeti, kao u "Hajde, siđimo dolje i pometimo im jezik tako da ne mogu razumjeti jedan drugoga"

(Berešit 11,7) usvojiti, registrirati, primiti k srcu, kao u "I u vezi Jišmaela, čuo sam te" (Berešit 17,20) smisao, "Uzeo sam u obzir što si rekao; drţat ću to na umu; o tome ću paţljivo razmisliti" odgovoriti aktivnošću, kao u "Abraham je učinio što je Sara rekla" (Berešit 16,2) Posljednje značenje je najbliţe što š'ma dolazi značenju "poslušati".

Ima i drugih značenja u rabinskom hebrejskom, kao što su "izvesti zaključak", "prihvatiti", "uzeti u obzir kao dokaz―, i "primiti kao dio usmene predaje―. Niti jedna hrvatska riječ nema taj opseg značenja. Psihoterapeuti danas ponekad govore o "aktivnom slušanju", i to je dio onoga što znači š'ma.

Najbolji način na koji moţemo otkriti ono što je jedinstveno nekoj civilizaciji je da kod nje potraţimo riječi koje su neprevodive u druge jezike. Kaţe se da beduini imaju mnogo naziva za pijesak, a da Eskimi imaju mnogo riječi za snijeg.

Grčka riječ megalopsuchos – koja doslovno znači osoba "velike duše", onaj koji je blagosloven bogatstvom, društvenim statusom i nadmoćnošću bez truda – nema ekvivalenta niti u judaizmu niti u kršćanstvu, dvije kulture koje vrednuju, za razliku od Grka, poniznost. Š'ma je neprevediva – razumljivo, jer pripada biblijskom hebrejskom, najvećem primjeru kulture uha u svijetu.

Ta činjenica ima snaţne konzekvence i trebala bi imati učinak na kompletno razumijevanje judaizma.

Postojanje glagola lišmoa i nepostojanje glagola lecajet govori nam da biblijski Izrael, i pored tome što su mu b-ţanske zapovijedi bile u ţiţi paţnje, nije vjera koja drţi do slijepe, nepromišljene, neupitne poslušnosti... ■

Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 416. Ţeljeno: Zabrana da se ţeli ono što pripada drugome Nećeš poţeljeti kuću svog susjeda ... (Ponovljeni zakon 5,18) 417. Šema, Jisrael: Obaveza da znamo da je B-g Jedan Čuj, Izraele: Vječni je naš B-g, Vječni je jedan. (Ponovljeni zakon 6,4) Zapovjeđeno nam je da znamo da je B-g jedinstven i da On sam upravlja svijetom. Govoreći: "Čuj, Izraele ...", Tora ovu izjavu izdiţe od toga da ona bude tek izjava o B-ţjem Jedinstvu i čini je zapovijedi da se bude svjestan toga. (To je donekle slično riječima: "Ja sam Vječni tvoj Bg ..." iz "Deset zapovijedi" koje nisu samo izjava da postoji B-g, već zapovijed da znamo da B-g postoji.) Stih koji nam ovo kaţe, a kojeg nazivamo Šema, toliko je vaţan da ga čitamo svakog jutra i svake večeri, kao i na samrti. (Više o kazivanju Šema čitat ćemo uskoro u micvi 420.)

Razlog za ovu micvu bi trebao biti jasan: spoznaja da postoji jedan jedini B-g je središnji princip oko kojeg se vrti sve ostalo što radimo. On je toliko vaţan da čovjek mora biti voljan prije dati svoj ţivot nego li poreći B-ţje Jedinstvo. Osoba koja poriče da je B-g jedan naziva se kofer b'ikar, onaj koji odbacuje temeljna načela ţidovske vjere.

Ova micva se odnosi i na muškarce i na ţene u sva vremena i na svakom mjestu. U Talmudu se o njoj raspravlja u traktatu Brahos na stranicama 14b-15a, gdje je se naziva "kabalas ol malhus Šamajim", "prihvaćanje jarma nebeskog kraljevstva". Ona je kodificirana u Mišne Tora u prvom poglavlju Hilchos Yesodei HaTorah. Također, ona je 2. od 248 pozitivnih micvos u Rambamovom Sefer HaMic-vos i 2. od 77 pozitivnih micvos koje se danas mogu vršiti kao što je navedeno u Sefer HaMicvos HaKacar Chofetz Chaima.

418. V'ahavta: Obaveza da se ljubi B-ga I voljet ćeš Vječnog, B-ga svoga ... (Ponovljeni zakon 6,5) 419. Tora! Tora! Tora !: Obaveza da se uči Tora Stvari koje vam danas nalaţem bit će vam na srcu. (Ponovljeni zakon 6,7) 420. Dolje i gore: Obaveza da kazujemo Šema dva puta dnevno ... govorit ćeš o njima kada lijeţeš i kad ustaješ. (Ponovljeni zakon 6,7) 421. Crna kutija: Obaveza da se nosi tefilin na ruci Priveţite ih kao znak za ruku svoju ... (Ponovljeni zakon 6,8) 422. Točno između očiju: Obaveza da se nosi tefilin na glavi ... i biti će "počeonik" (ili ukras) među očima tvojim. (Ponovljeni zakon 6,8) 423. Kuc-kuc: Obaveza da se stavi mezuzu na svoja vrata Zapiši ih na dovratnike svoje kuće ... (Ponovljeni zakon 6,9) 424. Zar vama ljudi nikada nije dovoljno? Zabrana prekomjernog provjeravanja proroka Nemojte iskušavati Vječnog B-ga ... (Ponovljeni zakon 6,16) 425. Ne shvaćam: Obaveza da se iskorijeni sedam naroda ... udarit ćeš na njih i potpuno ih uništiti ... (Ponovljeni zakon 7,2) 426. Bez milosti: Zabrana dodvoravanja idolopoklonicima ... nemoj im iskazivati naklonost. (Ponovljeni zakon 7,2) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 50. Pozitivna je zapovijed dati čast kohenu [Aronovom izravnom muškom potomku] budući da Pismo kaţe, štovat ćeš ga (Va-jikra 21,8) --

reći blagoslov pri obroku, i da si uzme dobar dio na početku. Naša je duţnost da ga štujemo [tako] čak i protiv njegove volje, ako on to ne ţeli, jer Pismo kaţe, Štovat ćeš ga – čak i protiv njegove volje. Čak i ako je kohen unakaţen nekom manom,

što znači učiniti ga svetim i pripremiti ga da bude

i kao takav nije podoban za Hramsku sluţbu, naša je

uvjeţban i spreman prinositi ţrtve [u Svetinji], a

duţnost da ga poštujemo.

također i ophoditi se prema njemu s poštovanjem, dajući mu prvo mjesto u stvarima vezanim sa svetošću: da počne kao prvi s čitanjem Tore, da bude prvi koji će Strana 6

Ovo se primijenjuje na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškarca tako i za ţenu. ■ Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Objava: Susret licem u lice?

Iako mnogi ljudi pretpostavljaju da je cijeli narod čuo svih deset B-ţjih zapovjedi (‫ )עשרת ״הדברים‬izravno od Hašema, mnogi komentatori sugeriraju da je moţda Moše imao ulogu posrednika za barem dio, ako ne i cijeli, doţivljaj. Koji stihovi mogu dati podršku za svako mišljenje?

 Ibn Ezra i Rašbam tvrde da je narod čuo sve B-ţije zapovijedi od Hašema, ali tada ih je strah prevladao i zatraţili su da Moše intervenira. Prema njima, da nije bilo njihovog straha, Hašem bi im također direktno prenio ostatak Tore.

Kako ovo čitanje utječe na našu percepciju jedinstvenosti B-ţjih zapovijedi? Je li problematično predloţiti da je Hašem moţda promijenio plan?  Nasuprot tome, Rambam pretpostavlja da je Hašem govorio izravno samo Mošeu. Ljudi su slušali njihov razgovor, no ono što su čuli bio je samo b-ţanski glas kojemu nisu mogli odgonetnuti riječi. Rambam je vjerojatno motiviran vlastitim uvjerenjem da je nasumično proročanstvo nemoguće. Je li proroštvo moguće moguće samo uz pravilnu obuku i pripremu, ili svatko moţe doseći proročku razinu ako Hašem odluči razgovarati s njime?

Pokušajte dati dokaze iz drugih slučajeva u Tanahu.  Koje su posljedice ovog spora za razumijevanje glavne svrhe Sinajske objave?

Grijesi roditelja Zašto su, ponekad, pravedni kaţnjeni dok grešnici napreduju? Stih "‫ "פֹּ ֵקדעֲ וֹּן ״ָאבוֹּת ״עַ ל ״בָּ נִים‬čini se da sugerira da, barem u određenim okolnostima, Hašem Sam kaţnjava nevinu djecu, dok njihovi grešni roditelji Godina 12 7 Broj 46 Strana

prolaze nekaţnjeni.

 Kako ovo očituje B-ţansku pravdu? Postoji li neki drugi način razumijevanja stiha?  Kada je, i da li je ikada, opravdano kolektivno kaţnjavanje? Moţe li se ista logika primijeniti na kaţnjavanje za primjer drugima? Da li je kaţnjavanje unutar obitelji drugačije?

Voljeti Hašema Kako treba definirati pojam "ljubavi"? Što podrazumjeva zapovijed da ljubimo Hašema? Jesu li emocije uopće podloţne čovjekovoj volji?

Kako se nekome moţe zapovijediti da osjeća na određeni način?

 Komentari se ne slaţu da li je ta propisana ljubav emocija, kognitivni proces ili čin. Dok Rambam vidi ljubav prema Hašemu kao emocionalnu čeţnju, što se moţe usporediti s ljubavlju između supruţnika, Shadal tvrdi da je zapovijed pragmatična i na metaforički način kaţe da čovjek mora biti odan B-gu i drţati Njegove zapovijedi.

Ramban nudi treću mogućnost, da je ta micva, micva o mučeništvu.  Koji od gore navedenih pristupa smatrate najuvjerljivijim? Koji stihovi u tekstu "Šema" mogu podrţati svako navedeno razumijevanje? Kako bi svaki od komentatora mogao primjeniti svoj način interpretacije na druge propise koji se odnose na ljubav prema drugi-

ma, kao što je to zapovijed da volimo svoga bliţnjega i stranca?

Razlike u Deset B-žjih zapovijedi Postoje mnoge razlike između formulacije Deset zapovijedi koje se nalaze u paraši Šemot i u Devarim.

Kako bi trebale razumjeti ove varijacije? Je li ih uveo Hašem, Moše ili i Jedan i drugi? Ako je ovo potonje, što je Mošeu dalo ovlasti da to učini? Da li obje verzije Deset zapovijedi imaju jednak status ili jedna od njih predstavlja ideal (i koja to)?

 R. D"Z Hoffmann sugerira da je Moše inicirao promjene u četrdesetoj godini i da su se one odnosile na predstojeći dolazak naroda u zemlju Izraelovu. Nasuprot tome, Malbim tvrdi da je Hašem napravio promjene nakon grijeha sa zlatnim teletom.

Zbog tog grijeha ljudi više nisu zavrijedili čudotvorno postojanje, i Deset zapovijedi je izmijenjeno kako bi se prilagodile narodu kojim sada upravljaju zakoni prirode.

Kako bi svako mišljenje objasnilo sve razlike između dvije verzije? Moţe li svako vrijediti za sve varijacije? Koji pristup vam je više uvjerljiv?  Za razliku od gore navedenih tumačenja, Ibn Ezra smatra da su B-ţje zapovijedi u Devarim jednostavno Mošeovo parafraziranje Hašemovih riječi. Iako su neke riječi drugačije, značenje nije bitno drugačije. On objašnjava, "‫ ״והטעמים״‬,‫המלות ״הם ״כגופות‬ ‫ "כנשמות‬i stoga je promjena u tekstu beznačajna. Slaţete li se? Ima li izbor riječ značaj?

Kako Ibn moţe Ezra obrazlagati naizgled sasvim drugačije razloge dane za zapovijed o Šabatu? ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Dibrot I totafot

dibrot Na Šavuot slavimo davanje Tore na Sinaju i čitamo Deset zapovijedi.

Ili moţda ne?

Prije svega, „Deset zapovijedi― nije dobar prijevod. Kao što je Philologos napisao: Počnimo s brojem 1. Ono što se na engleskom i drugim europskim jezicima naziva "Deset zapovijedi", fraza prevedena s latinskog Decem Mandati, na hebrejskom je poznata kao Aseret Ha-dibrot, "deset dibrot".

Diber (jednina od dibrot) nije mandatus ili zapovijed; već imenica koja se izvodi od glagola daber, govoriti – ona označava čin govora ili izričaj, kao što je to u stihu u Jeremiji: "I proroci će postati vjetar i izričaj [diber] nije u njima."

Aseret Ha-dibrot u ţidovskoj tradiciji su stoga "Deset izričaja", a ne "Deset zapovijedi."

Zašto je jednina od dibrot ‫דברות‬ diber ‫ ?דיבר‬Dr. Eliyahu Netanel objasnio je to u svojoj kolumni Lashon Limudim, u Shabbat B'Shabbato, Bamidbar 5766. Piše da je diber muško, a mnoţina je dibrot (koji izgleda kao ţensko) i to je slično kao kise ‫ כסא‬i kisaot ‫ כסאות‬- stolice.

Netanel također piše da bi tamo

gdje se u Erec Jisraelu koristio izraz diber, u Bavelu bi rekli dibur ‫דיבור‬.

Ovo pomaţe objasniti midrašku izreku (Švuot 20b; pojavljuje se i u pjesmi Leha Dodi) - ‫שמור וזכור בדיבור‬ ‫ אחד‬- šamor v'zahor b'dibur ehad. To se odnosi na činjenicu da se četvrti diber - micva o šabatu - pojavljuje sa riječju šamor u Sefer Šmot i zahor u Sefer Devarim. Općenito, pretpostavlja se da to znači da su one bile istovremeno izgovorene - dibur. Ali ako je dibur bavelski pojam za diber, onda to znači da su one bile u istom četvrtom diberu - također čudesno, prema midrašu, ali malo drugačije za razumjeti.

Međutim, ako se vratimo još dalje, vidimo da se u samoj Tore (Šmot 34,28, Devarim 4,13, Devarim 10,4) one nisu nazivale aseret hadibrot, već ‫ עשרת הדברים‬aseret hadvarim. Zbog toga neki misle da je grčki izraz dekalog - „deset izjava― ili „deset riječi― - najtočnija izbor za upotrebu u engleskom (a i našem) jeziku.

Kao što smo vidjeli i prije, rabi Akiva se ne plaši izvoditi biblijske riječi iz drugih jezika (osim ■iz hebrejskog). (Međutim, postoji puno apologetike, koja kaţe da, naravno, ne postoji mogućnost da biblijska riječ moţe doći iz bilo kojeg drugog jezika osim hebrejskog). Steinsaltz piše da je koptska riječ "aft" koja znači "dva", a "afriki" je frigijski, u kojem ‫ פת‬znači "dva", a povezan je s grčkim bathos, koji znači "oboje".

totafot

Aryeh Kaplan u "The Living Torah" također piše:

Ponekad kad poţelim pisati o nekoj riječ, začudim se da je tako malo o njoj napisano. Ovo nije jedan od tih slučajeva.

Kada je riječ o riječi totafot ‫ טוטפת‬ili )‫)טוטפות‬, čini se da su se apsolutno svi uključili u igru. Nisam siguran kako da uz tolika mišljenja organiziram ovo razmatranje. Pa nemojte odustati ako vam se učini malo raspršenim.

Najraniji izvor koji raspravlja o etimologiji totafot je Sanhedrin 4b: ‫והתניא״(שמות״יג)״לטטפת״(דברים״ו)״‬ ‫לטטפת״(דברים״יא)״לטוטפות״הרי״כאן״‬ ‫ארבע״דברי״ר'״ישמעאל״ר"ע״אומר״אינו״‬ ‫צריך״טט״בכתפי״שתים״פת״באפריקי״‬ ‫שתים‬ [Prijevod]: Učili smo u b'raiti: "Totafot",

Strana 8

"totafot", "totafot."

[Izl 13,16, Pnz 6,8 i Pnz 11,18, tfillin koji se nosi na glavi opisuje kao "totafot". Treći put, riječ se piše s "vav" nakon prvog "tet", a prije završnog "tav", izraza mnoţine.]

Time ih je četiri [odjeljka unutar okvira tfilina]; ovo su riječi R. Jišmaela.

R. Akiva je rekao: Nije nam potrebna (ova egzegeza): "Tot" na koptskom znači dva, a također i "Fot" na afrikiju.

Prema Talmudskoj tradiciji, riječ totafot aludira na četiri polja u tefilinu za glavu, budući da je tot u kaspijskom dijalektu dva, a fot ili pot dva na afričkom ili frigijskom (vidi bilješku u Postanak 10,2; Menahoth 34b). Čini se da je riječ tot povezana s "dva", a moţda i latinskim totas, a otuda i naziv "total" za ukupno u engleskom i drugim jezicima. Pot je srodan gotskom bothe, engleskom 'both (oboje)', i sanskrtskom botto.

Značajno je da u drevnom egipatskom, ftu ili fot znači četiri, dok tot moţe označavati skup, sličnost, boţansko ili tvrdu koţu. Stoga je totafot moţda imao konotaciju četverostrukog Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski

Dibrot I totafot

amuleta (amajlije) od koţe, kakav tefilin doista i jest.

Raši on Šmot 13,16 citira rabi Akivu kao i drugo mišljenje: Ova riječ znači "tefilin". Budući da su napravljeni od četiri odjeljka, nazivaju se totafot. Jer tat na jeziku kaspi znači dva, pat na afrikijskom jeziku znači dva. Menahem (ben Saruq) u svojim ga bilješkama (povezuje) s: ‫" והטף ״אל ״דרום‬I govori na jug." (Jehezkel 21,2) i ‫אל תטיפו‬ "Ne govori" (Miha 2,6). Ovo su izrazi za govorenje, poput "podsjetnika između tvojih očiju" (Šmot 13,9), koji je izrečen u prvom odjeljku, jer tko god ih vidi vezane između očiju, sjetit će se čuda i govoriti o njemu.

Ramban u istom retku odbacuje Menahemov pristup. Piše (ovo je Chavelov prijevod): Nije poznata nijedna slična riječ ovoj. Lingvisti su (što znači Menahem), međutim, povezali je s izrazima: 'v'hatef' (I govori) jugu; I moja riječ 'titof' (pade) na njih. Njegova figurativna upotreba temelji se na stihu: I planine će prokapati (v'hitiphu) slatkim vinom. Prema tome stih govori da izlazak iz Egipta trebate postaviti kao znak na svojoj ruci, i između vaših očiju ishodište za razgovor koji se kondenzira poput rose onima koji ga čuju. Naši su rabini, međutim, predmet koji leţi na glavi nazvali totapot, baš kao što su rekli (Šabat 57a): "[Ţene] mnoge ne izlaze van (na šabat) s totepet ili grivnama." Rabi Abahu je rekao: "Što je totepet?

To je traka na čelu koja se proteţe od uha do uha". A sada, rabini [iz talmudskih vremena] su pravi [hebrejski] lingvisti, budući da su govorili tim jezikom i poznavali ga, i od njih

Godina 12 9 Broj 46 Strana

bismo trebali prihvatiti [objašnjenje riječi ultotafot].

Zašto je Ramban bio toliko kritičan prema Menahemu? Ibn Ezra na Devarimu 6,8 nam daje naslutiti. On piše da Karaiti kaţu da totafot potječe od korijena ‫( הטף‬kao što smo vidjeli da to kaţe Menahem). On tvrdi da to nije moguće, jer korijen od ‫הטף‬ je ‫נטף‬a- a totafot nema nun i dva teta.

(Bez upuštanja u veliku polemiku, zanimljivo je primijetiti da je pitanje totafot bilo i još uvijek jest središnje mjesto rasprave između Karaita i rabinskog judaizma. Karaiti ne vjeruju da postoji zapovijed za nošenje tefilina, a to je ono što se čini da brine Ibn Ezru i Rambana. S druge strane, oni koji pokušavaju dokazati postojanje Usmene Tore često pišu da bez takve tradicije nikada ne bismo mogli shvatiti značenje - i praksu - totafot.) Što se tiče dokaza Ibn Ezre o razlici između ‫ נטף‬i ‫טוטפת‬, Tigay (tako -đer autor JPS Devarim) u svom opseţnom članku govori kako postoji presedan za takav pomak u slovima. On daje primjer u kojem ‫לבלב‬ postane ‫ לולב‬i da je ugaritski kbkb srodan sa hebrejskim ‫כובב‬ Međutim, time što je korijen ‫ נטף‬to ne znači da se totafot nije odnosio na

nešto fizičko, što se nosilo na glavi.

Dok ‫ הטף‬doista znači „propovijedati―, ranije značenje mu je bilo „ispuštati, kapati― odakle smo dobili riječ ‫ טיפה‬tipa – kap(ati).

Amos Chacham u Daat Mikra kaţe da je nakit koji se nosio na glavi "visio, spuštao se", a u Ješaja 3,19 nalazimo nakit zvan netifot ‫נטיפות‬.

Tigay također sugerira "vrpca oko glave, ornament", ali riječ totafot izvodi iz arapskog tafe - "ići okolo, okruţivati". (Iz ovog korijena također dobivamo i taifa, španjolske pokrajine pod muslimanima.)

I uz sve rečeno, tek sam zagrebao površinu. Rav Kasher, u prilogu na Torah Sheleimah Parshat Bo, ima članak koji sadrţi jedanaest objašnjenja riječi totafot. (Tigay citira još jedan članak koji ih ima 21).

Pored onoga o čemu smo već raspravljali, Kasher citira Chizkunija i druge koji kaţu da je moţda povezana s aramejskom riječi - ‫מטייפין‬ „vidjet ćemo―. (Moţda je ovo primjer izmjene slova tet i cade - ‫צפה‬ također znači "vidjeti".) Kasher povezuje ovu teoriju s mišljenjem da je slijepa osoba oslobođana stavljanja tefilina.

Mislim da ću za sada stati ovdje.... ■ Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Učiniti da ljubav traje Proteklih mjeseci imao sam razgovore sa vodećim misliocima, intelektualcima, inovatorima i filantropima za BBC-ove serije o moralnim izazovima 21. stoljeća. Među njima, razgovarao sam i s Davidom Bro-

rekao: „Moja omiljena definicija predanja je zaljubiti se u nešto i zatim sagraditi strukturu ponašanja oko toga za trenutak u kojem ljubav počne posrtati.“

jedno njegovo zapaţanje bilo je osobito lijepo. To je ključ koji nam pomaţe razumjeti cijeli projekt koji je Mojsije iznio u Sefer Devarim, petoj

Predanje znači biti zaljubljen u nešto i zatim sagraditi strukturu ponašanja oko toga kako bi

i posljednjoj knjizi Tore.

Razgovarali smo o savezima i predanju. Sugerirao sam da su mnogi ljudi sa Zapada danas protivnici predanja, nerado sami sebe bezuvjetno i vremenski neograničeno obvezuju u odnosu na nekoga ili nešto.

Trţišni um koji danas dominira ohrabruje nas da isprobamo ovo i ono, eksperimentiramo i ostavljamo sve opcije otvorene do posljednje verzije najboljeg rješenja. Zavjeti vjernosti su rijetki.

Brooks se sloţio s time i primijetio da se danas sloboda najčešće doţivljava kao sloboda od, što podrazumijeva odsutnost ograničenja. Mi ne volimo biti vezani. Ali stvarna sloboda koja je vrijedna postizanja, po njegovom mišljenju je sloboda za, što podrazumijeva sposobnost da učiniš nešto što je teško i što zahtijeva trud i stručnost. Tako, primjerice, ako ţelite imati slobodu sviranja klavira, morat ćete se obavezati na to i vjeţbati svaki dan.

Sloboda u tom smislu ne znači odsutnost ograničenja, već radije, izbor pravih ograničenja. To uključuje predanje, koje uključuje izbor da se uzdrţimo od nekih izbora. Zatim je Strana 10

riječi iz Šema iz ovotjedne parše: „Ljubi G-spoda svog B-ga svim srcem svojim, svom dušom svojom i svom snagom svojom― (Pnz 6,5).

Tora je temeljna pripovijest o ispu-

oksom, jednim od najpronicljivijih moralista našeg vremena. Njegove konverzacije su uvijek briljantne, ali

Predanje je samo po sebi čin ljubavi. U srcu predanja su poznate

njenom, ponekad burnom, braku između B-ga i često tvrdoglavog naroda. To je priča o ljubavi.

Moţemo vidjeti koliko je ljubav centralna u knjizi Devarim ako primijetimo koliko se puta korijen

odrţao ljubav kroz vrijeme.

a-h-v, „voljeti,― pojavljuje u svakoj ■ od pet knjiga Tore. Pojavljuje se 15

Zakon, micvot, halaha,

puta u Postanku, ali nijedan od tih puta nije vezana uz odnos između

je ta struktura ponašanja

To me pogodilo kao lijepo objašnjenje jedne od temeljnih stvari u samoj Sefer Devarim, te u judaizmu općenito. Knjiga Devarim je više od Mojsijevih govora u posljednjim mjesecima njegova ţivota, njegove cava'a ili etičke volje za buduće generacije. Ona je također i više od Mišne Tora, rekapitulacije ostatka Tore, ponavljanja zakona i povijesti naroda od njihovog vremena u Egiptu.

To je temeljna teološka tvrdnja u judaizmu. To je pokušaj da se zakon i priča integriraju u jednu povezanu viziju toga kako bi bilo kada bi se stvorilo društvo zakonom uređene slobode pod B-ţjim suverenitetom: društvo pravde, suosjećanja, poštovanja prema ljudskom dostojanstvu i svetosti ljudskog ţivota. A ono je izgrađeno oko čina međusobnog predanja, B-ga prema narodu i naroda prema B-gu.

B-ga i ljudskih bića. Spominje se vezano uz osjećaje muţeva prema ţenama ili roditelja prema djeci.

Evo koliko se puta taj glagol pojavljuje u ostale 4 knjige: Izlazak ————— 2 Levitski zakonik — 2 Brojevi —— ——— 0 Ponovljeni zakon — 23 Ponovo i ponovo čitamo o ljubavi, obostranoj, Izraelaca prema B-gu i B-ga prema Izraelcima. Ovo potonje je osobito upečatljivo. Evo nekih primjera: Nije vas G-spod odabrao i prihvatio zato što biste vi bili brojniji od svih naroda vi ste zapravo najmanji.

Nego zato što vas G-spod ljubi… (Pnz 7,7-8) Evo, G-spodu, B-gu tvome, pripada nebo i nebo nad nebesima, zemlja i sve što je na njoj. Ali G-spodu samo vaši oci omilješe i poslije njih izaDivrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Učiniti

da ljubav traje

brao je vas, potomke njihove, između svih naroda, kako je i danas. (Pnz 10,14-15)

godinom skladaju u današnjem Izraelu. Bilo da govore o B-ţjoj ljubavi prema nama, ili našoj prema Njemu, ljubav ostaje snaţna nakon 33

Ali G-spod, B-g tvoj, ne htjede uslišati Bileama nego ti G-spod, B-g tvoj, prometnu prokletstvo u blagoslov jer te ljubi G-spod, B-g tvoj. (Pnz 23,5)

stoljeća. To je dugo vrijeme za ljubav da traje, i mi vjerujemo da će ona trajati zauvijek.

Je li to moglo biti tako bez rituala,

Pravo pitanje je kako je ta vizija

bez 613 zapovijedi koje ispunjavaju naše dane podsjetnicima na B-ţju

povezana sa zakonskim, halahičkim

prisutnost? Ja mislim da ne. Kadgod

sadrţajem velikog dijela Devarima.

S jedne strane imamo taj strastveni

su Ţidovi odbacili ţivot zapovijedi, oni su kroz nekoliko generacija iz-

proglas ljubavi B-ga prema narodu; s druge strane imamo detaljni za-

gubili svoj identitet. Bez rituala, ljubav na kraju umire. Sa njima, ţar

konski kodeks koji pokriva većinu aspekata ţivota pojedinaca i naroda

ostaje i još uvijek ima snagu da se raspiri u plamen. Nije svaki dan u

u cjelini jednom kada uđu u zemlju.

Zakon i ljubav nisu dvije stvari koje naočigled idu zajedno. Što oni imaju jedno s drugim?

Ovo je ono što sugerira Brooksovo viđenje: predanje je biti zaljubljen u nešto i zatim sagraditi strukturu ponašanja oko toga kako bi odrţao ljubav kroz vrijeme. Zakon, micvot, halaha, je ta struktura ponašanja.

Ljubav je strast, emocija, uzvišeno stanje, vrhunac iskustva. Ali emocionalno stanje ne moţe biti zagarantirano zauvijek. Mi se vjenčavamo u poeziji, ali ostajemo u braku u prozi.

Igor Mojzeš, Jocelyn

vom. Nakon nekoliko desetljeća braka, oni su još uvijek izgledali kao da su na medenom mjesecu.

Bez pokušaja neke precizne usporedbe, to je ono što je ogromna količina rituala u judaizmu, od kojih su mnogi izrečeni u knjizi Ponovljenog zakona, zapravo postigla. Oni su odrţali ljubav između B-ga i naroda. Kadence te ljubavi čujemo kroz generacije. To stoji u knjizi Psalama: „B-ţe, ti si B-g moj: Tebe traţim; ţedna je tebe duša moja, za tobom čezne tijelo moje u zemlji okorjeloj,

dugom i sretnom braku poput vjenčanja, ali čak i zrela ljubav i dalje će biti snaţna, ako se odrţava koreografija njeţne odanosti, rituali uljudnosti i ljubaznosti.

U opseţnoj literaturi halahe nalazimo 'kako' i 'što' ţidovskog ţivota, ali ne uvijek i 'zašto.' Posebno mjesto knjige Devarim u judaizmu kao cjelini je to što u njoj, jasnije nego bilo gdje drugdje, nalazimo 'zašto.' Ţidovski zakon je struktura ponašanja sagrađena oko ljubavi između B-ga i Njegovog naroda, tako da ljubav ostaje dugo nakon što prvotni osjećaji strasti izblijede.

Zato su nam potrebni zakoni, rituali, navike ponašanja. Rituali su

suhoj bezvodnoj― (Ps 63,1). To se spominje u Izaiji: „Nek` se pokrenu

okvir koji odrţava ljubav ţivom.

Jednom sam poznavao predivan

planine i potresu brijezi, al` se ljubav moja neće odmaći od tebe, nit`

sretno oţenjen par. Muţ je, sa velikom odanošću, svojoj ţeni svakog

će se pokolebati moj Savez mira," kaţe G-spod koji ti se smilovao―

Stoga je tu ideja koja mijenja ţivot: ako ţeliš ljubav učiniti besmrtnom, sagradi oko nje strukturu rituala – mala djela ljubaznosti, male geste poţrtvovnosti za dobrobit voljenog

jutra donosio doručak u krevet. Nisam u potpunosti siguran je li ona

(Iz 54,10). To čitamo i u siduru, prije blagoslova Šema: „Volio si nas veli-

– i bit ćeš nagrađen tihom radošću, unutarnjim svjetlom, koje će trajati

trebala ili uopće ţeljela doručak u

kom/vječnom ljubavlju.― To je stra-

cijelog ţivota.

krevetu svakog jutra, ali prihvatila je to sa zahvalnošću jer je znala da je

stveno izraţeno u pjesmi Jedid Nefeš, koju je u 16. stoljeću skladao

to čast koju joj on ţeli iskazati, i to je uistinu odrţalo njihovu ljubav ţi-

kabalist Elazar Azikri iz Safeda. To ostaje u pjesmama koje se godinu za

Godina 12 11 Broj 46 Strana

Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Formula za postizanje zadovoljstva Ovaj šabat je Šabat Nahamu, šabat kojim nam započinje ciklus ohrabrenja i utjehe nakon tjedana tuge i ţalovanja nad tragedijama koje su zadesile Ţidovski narod u prošlosti.

Ovih slijedećih sedam tjedana ljekovite utjehe uvest će nas u vedru, novu godinu koja nas čeka. U ovotjednoj paraši moţe se naći, nazovimo to tako, kratak tečaj i pregled čitavog judaizma – Deset zapovijedi, Šema i obrazloţenje Izlaska iz Egipta koje treba dati mudrom sinu.

Općenito govoreći, čitava konstrukcija Tore i Ţidovskog ţivota upakirana nam je u paraši od ovoga tjedna. Budući da je ovaj šabat isto tako Šabat Nahamu, nije teško primijetiti da nas Toru podučava da su hrabrenje i utjeha duhovne vrednote i postignuća koja ne moraju ovisiti o materijalnom bogatstvu ili svjetovnom uspjehu.

Naše društvo, koje je toliko bogato materijalnim dobrima i naprednom tehnologijom, uvelike trpi od svih mogućih vrsta mentalnih i društvenih poremećaja. Depresija je “crni pas” (riječi koje je Churchill upotrijebio da bi opisao svoje opetovane napade depresije) koji napada više od trećine stanovnika zapadnog svijeta! Istinsku utjehu i smiraj u

Strana 12

ljudskom biću teško je postići i još teţe zadrţati.

Tora, kako bi nam pomogla i uputila nas, u ovotjednoj nam parši daje formulu za postizanje tog neuhvatljivog cilja, zadovoljstva. A ono počiva na ona tri načela Ţidovske vjere naznačena u parši od ovoga tjedna.

Deset zapovijedi nam daju strukturu vjere i morala kojima svaki pojedinac moţe teţiti i htjeti ih usvojiti, bez obzira koliko dekadentno bi-

Nitko ne voli čuti riječi: "Ne znam", s usana uglednih ljudi.

Svi mi znamo da se njihovo ne znam razlikuje od našeg, ali na kraju krajeva, to je još uvijek neznanje. lo društvo u kojem se nalazi. Moralna pravila koje štite ţivot, imovinu i čovjeka temeljna su pravila Ţidovske vjere i ţivota. Disfunkcionalnost između roditelja i djece, komercijalni svijet koji radi 24 sata na dan, pljačke i korupcija prihvaćene kao društvena norma, svakodnevna

ubojstva i potpuno seksualno razuzdano društvo – kako uopće čovjek moţe izbjeći depresiji u takvom okruţenju? Čitava civilizacija balansira na točki oslonca tih Deset zapovijedi.

One nam pokazuju kako izaći iz socijalnog gliba u koji tonemo. Šema je sredstvo kojim se naša duša povezuje sa Stvoriteljem koji nas je stvorio i udahnuo nam ţivot. Vjera u jednog i univerzalnog B-ga koji vlada i koji je sveznajuć i svemoguć najveći je dar Ţidova ljudskom rodu. On nam daje pravila i sigurnost, ■ čistoću i plemenitost, dašak besmrtnosti i uvjerenje u spoznaju da ţivot nikada nije uzaludan.

I na kraju, razumijevanje jedinstvenosti Izraela u B-ţjem planu, kako je pokazano u priči o Izlasku iz Egipta, oblikuje i daje perspektivu našim nacionalnim i osobnim ţivotima. No potrebna je mudrost i znanje – mudri sin – da bi se ovo sjećanje na davnašnju povijest uvaţavalo i očuvalo. Samo prisjećanje moţe nam isto tako pruţiti ohrabrenje i osjećaj dobrobiti, te doprinijeti utjesi i zadovoljstvu koje toliko usrdno traţimo. Šema Jisrael

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Formula za postizanje zadovoljstva

U ovotjednoj parši pojavljuje se temeljna izjava Ţidovske vjere Šema Jisrael. Deklariranje suštinskog načela Ţidovske vjere – jedinstvenosti i jedinstva B-ga zajedno s našim prihvaćanjem B-ţje suverenosti nad nama - prema Ţidovskoj tradiciji prvi puta su izgovorila Jakovljeva djeca u trenutku kada je odlazio iz ovoga ţivota u bolji svijet.

Kroz Ţidovsku povijest ovo je isto tako postalo i posljednja molitva Ţidova kada napuštaju ovaj ţivot.

Ono je postalo, zbog naše duge i bolne povijesti fizičkog progonstva i mučeništva, simbol Ţidovske ustrajnosti i privrţenosti.

Kada Ţidov dođe na svijet i dovoljno poraste da progovori prve riječi, prve riječi koje kaţe su Tora civa lanu Moše (Moše nam je zapovijedio u vezi Tore). Ali nakon što proţivi ţivot, sa svim njegovim različitim doţivljajima, jedna od posljednjih riječi koje Ţidov kaţe su Šema Jisrael.

Tora je racionalno razmišljanje i način ţivota, zapovijedi, obredi i običaji. Tora je konkretna, a ne općenita, odnosi se na lokalno a ne univerzalno. Ona pripada ovom svijetu sa svim njegovim sloţenostima, kušnjama i razočaranjima.

Vjera - izjava Šema Jisrael – pripada vječnosti, boljem svijetu uzvišenog odnosa sa Stvoriteljem svih nas.

Ona je univerzalna i njena je poruka upućena svima, kako Ţidovima tako i neţidovima, jednako učenima i nepismenima. Sama vjera i vjerovanje, bez djelovanja i pridrţavanja propisa, nije dovoljna da bi Ţidovski ţivot postojao. No postupci i propisi bez vjere i vjerovanja na kraju postaju besmisleni, ako ne licemjerni. Ţidov je pozvan da kaţe Šema Ji-

Godina 12 13 Broj 46 Strana

Igor Mojzeš, Bez naslova

srael dva puta na dan, sa zanosom i koncentrirano. On zapravo treba razmišljati o riječima koje izgovara, dok govori tu molitvu. Rabini su Šema Jisrael nazvali deklaracijom “prihvaćanjem Nebeskog bremena.”

U našem svijetu lišenom stvarnog poganstva, ali u kojemu nema vjere i moralnog kompasa izjava Š’ma ponovo stoji kao linija razdvajanja između Ţidova i ostalog svijeta U svijetu kojem vladaju idoli i poganstvo, ova deklaracija je ono što odvaja Ţidovski narod od ostalog naroda toga vremena.

U našem svijetu lišenom stvarnog poganstva, ali u kojemu nema vjere i moralnog kompasa ova izjava ponovo stoji kao linija razdvajanja između Ţidova i ostalog svijeta. Kazi-

vanje Šema Jisrael redovito, dva puta na dan, iz dana u dan, briţno i s ljubavlju, pravilno izgovarajući, sluţi da nam ponovo istakne B-ţju prisutnost u našim ţivotima i u našem svijetu. Ona sluţi da nas podsjeti da mi nismo nuţno slobodni u ţivotu, kao što često puta mislimo da jesmo. Šema Jisrael barem na trenutak potiskuje naše misli i ponašanje,. Ona upravlja naša srca i umove na ono dobro i plemenito što se nalazi unutar svakoga od nas kako bismo to ostvarili. I moguće jednako tako vaţno, ona sluţi da nas poveţe s prijašnjim pokoljenjima Ţidova, sve unatrag do našeg oca Jaakova i njegove djece, do samog začetka Šema Jisrael. Dok izgovaramo Šema Jisrael to je kao da izravno govorimo svom ocu Jaakovu, samom Jisraelu. Nema veće utjehe za nas na ovaj šabat utjehe od ove zbilje povezivanja Ţidovskog ţivota tijekom svih tih stoljeća. Šabat šalom. ■

Strana 13

Rabbi Dovid Goldwasser:

Obećanje

“Nahamu nahamu ami … -- Utjeha,

Targum prevodi u prošlom vreme-

Njegove vlastite riječi – ne riječi

utjeha narodu Mom, reći će B-g vaš ….

nu. On navodi pasuk (Ješaja 51,12),

vjesnika – i da su dovijeka sigurne.

jer je primio dvostruko zbog svih svojih

―Ja, Ja sam, sam Onaj koji vas tješi

Targum, s druge strane, spominje

grijeha iz ruke Vječnog.” (Ješaja 40,1-2)

…‖ i objašnjava da će u budućnosti,

da je zapravo Vječni već u prošlosti

u vrijeme geule, Hakadoš Baruh Hu

obećao izbavljenje naroda i njihovu

dati uputu nevi’im da tješe Klal Jis-

utjehu. A navii tek ponavljaju te

roel, i svaki će prorok ponoviti svoje

riječi.

Vječni tješi Svoj narod dvostrukim izrazom utjehe, baš kao što smo bili kaţnjeni dvostrukom mjerom.

riječi proroštva koje se pojavljuju u

Bnai Yissoschor zapaţa da se, u ovim pesukim, utjeha vezuje uz Elokim, koje je midas hadin, atribut B-ţanske

pravde.

I

obrnuto,

i

nekarakteristično, kazna je povezana s imenom Vječnog koje predstavlja midas harahamim, atribut B-ţanske milosti. On tumači da spominjanje kiflajim, dvostrukog, ukazuje da čak i u vrijeme kaţnjavanja Bnej Jisroel, midas harahamim se prešutno morao sloţiti s midas hadin.

njegovom seferu. Međutim, Bnej Jisroel neće biti susretljivi prema onima koji su prvobitno prorokovali njihov usud. Čini se da usprkos tome što su Bnej Jisroel svjesni da su nevi’im vjesnici od Vječnog, oni i pored toga neće biti spremni obratiti paţnju na njihove riječi.

Bnai

Yissoschor citira Zohar na (Jirmija 17,14), ―Izliječi me, Vječni, pa ću biti izliječen,‖ koji kaţe da izbavljenje koje donose vjesnici nije trajno; jedino izbavljenje od Vječnog, Njega

Zauzvrat, utjeha je također ―po-

samog, da tako kaţem, je trajno.

dvostručena‖ jer se u to vrijeme

Stoga će se nevi’im vratiti k Vječnom

midas hadin morala suglasiti s midas

i reći Mu da Njegov narod nije vo-

harahamim.

ljan slušati. Vječni će tada reći, ―Ja

Bnai Yissoschor dalje naglašava

ću ih osobno tješiti.‖

da je ovaj pasuk izrečen u budućem

Zato, kaţe pasuk, Vječni će izjaviti

vremenu, ―reći će vaš B-g,‖ dok ga

da su ove riječi Njegove utjehe

Strana 14

Zohar piše da kada Vječni ne bi povjerio ove riječi o nehama nevi’im Bnej Jisroel ne bi bili u stanju podnijeti teret egzila. Čitanjem tih riječi nevi’im u batei midrašos i batei knesijos, Ţidovski narod biva utješen.

■

Teško oboljelo dijete dopratila je u bolnicu čitava obitelj, noseći sobom gomilu poklona i slatkiša. No kada stignu do vrata bolnice, samo je roditeljima

dozvoljeno

ući.

Oni

zajedno čekaju dok se ne pripremi operaciona sala. Tada roditelji doprate svoje dijete da se upozna s liječnikom, poljube ga i snaţno zagrle i uvjeravaju ga da će sve biti u redu, sve dok se vrata operacijske sale ne zatvore za njim.

Dok leţi na stolu u operacijskoj dvorani, dijete promatra zamišljeno

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Obećanje

■

lice liječnika koji namješta masku na

da bez obzira gdje se neki Ţidov

svoje lice. Medicinske sestre i svo

nalazio, bez obzira na njegovu

drugo osoblje odjeveno u zeleno i sa

situaciju, svaki je Ţidov dragocjeni

svečanim izrazom na licima. Dijete

sin/kćer našem Ocu na Nebesima.

vidi sav kirurški pribor pripremljen

Ljubav Vječnog prema nama je

na stolu pored njega. Iznad njega,

bezgranična; Njegovo oko uvijek

blještavo svjetlo je podešeno na

bdije nad nama. On nas štiti i prati

maksimum.

kroz sve mijene ţivota i On će nas

Iznenada dijete brizne u plač. I dok gorko plače, odjednom zapazi maleni prozorčić u uglu operacijske sale. Kad paţljivije pogleda, ugleda lice svoje majke, sliku smirenosti i spokoja, i isti čas se opusti.

I mada je prizor jednako zastrašujuć kao i prije toga, sigurnost majčinog prisustva u cijelosti je promijenilo situaciju.

jašnjava da tvrdnja Dovida HaMeleha u Tehilim (23,4), ―I mada idem dolinom koju smrt natkriva, neću se bojati nikakvog zla, jer Ti si sauzvikuje

cijelom

Klal

Jisroelu. Dovid HaMelech svjedoči Godina 12 15 Broj 46 Strana

izbaviti od svakog zla. To je značenje (Tehilim 121,8), ―Vječni će čuvati tvoj odlazak i tvoj dolazak, od sada i dovijeka.‖ Mi moramo u sebe unijeti ovu ideju i biti snaţni u svojoj emuna. Čak i u doba hester panim, kada nam prisutnost Vječnog nije očigledna, u doba naše velike patnje u galusu, uvijek moramo biti uvjereni da je naš Otac na Nebesima uz nas. Ako

R. Mordechai Pogromansky ob-

mnom,‖

■

paţljivo pogledamo, i upotrijebimo svoju vjeru, bit ćemo u stanju nazrijeti Njegovu sigurnu prisutnost.

Neka bismo svi zasluţili da vidimo obećanje o nahamu nahamu ispunjeno ubrzo u naše dane! ■

■ ■

Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Očekivanje ili zahvalnost?

Mojsiju nije dozvoljeno da uđe u

bno od nas. Ne postoji ništa što smo

zemlju Izrael. Optuţen je za gubitak

mi učinili za Njega ili što bismo ika-

samokontrole, zaboravljanje ţidov-

da mogli učiniti za Njega. Mi smo

skog zakona i nevjeru u odnosu na

jednostavno sretni primaoci Njego-

B-ga. Iako je B-g, a ne Mojsije, autor

ve nevjerojatne ljubavi. I ako ţelimo

Biblije, Mojsijeva poniznost bila je

traţiti nešto više, kroz molitvu, On

toliko velika da čak i da je on pisao,

je otvoren da sasluša.

ne bi se bojao otkriti svoje mane.

Ako mi moj sin dođe i kaţe, 'tata,

Istina je za njega bila vaţnija od

danas sam počistio svoju sobu, pa

toga kako će ga povijest suditi.

sam te htio pitati, mogu li dobiti sla-

Neki od najvaţnijih odjeljaka cijele

doled?' ja ću mu vjerojatno reći,

Tore sadrţani su u ovom odjeljku.

'bravo za to što si počistio svoju

Deset zapovijedi i Šema najpoznatiji

sobu da ne moraš ţivjeti kao prase.

su od njih.

Sada, evo ti sladoled jer te volim.'

■

Ili, 'bravo za to što si počistio svoju

Odjeljak započinje Mojsijevim rije-

sobu da ne moraš ţivjeti kao prase.

čima, 'i molio sam B-ga u to vrijeme'. Riječ koja se ovdje koristi za

Mu pomogli? Što ste učinili kako bi-

molitvu nije uobičajena; njen korijen

ste zasluţili ruke, noge, oči, b-ţan-

dolazi od riječi, 'hanan', što znači

sku dušu, ljubav onih oko vas, vašu

'milost' na engleskom, tako da bi-

ljubav prema njima, vaše srce koje

smo to mogli prevesti kao 'Traţio

kuca, vaša pluća koja dišu, vaš mo-

sam milost od B-ga u to vrijeme'.

zak koji razmišlja? U kojoj valuti

Rabini iz toga izvlače nevjerojatan

smo to platili, ili plaćamo, B-gu?

melju svojih dobrih djela. Oni jednostavno od Njega traţe besplatni

leda.' Ja ţelim da moja djeca budu dobra zbog svoje koristi, a ne zbog nagrade. Jer ako čine to zbog nagrade, oni nikad neće uvidjeti da je to ono što zapravo oni sami ţele.

Jedna od kritika koju često nalazim prikladnom za generaciju mile-

zaključak. Oni kaţu da 'pravedni' ljudi ne traţe od B-ga ništa na te-

No, bojim se da danas nema slado-

Očekivanja znače da nemaš zahvalnosti

nijalaca jest to što imaju velika očekivanja. Oni su očistili svoju sobu pa im zato 'dugujete' sladoled. Oče-

dar. Međutim, čovjek bi pomislio da

(jer ţivot nikada, baš nikada,

kivanja znače da nemaš zahvalnosti

ako netko spomene dobra djela koja

ne ispunjava očekivanja),

(jer ţivot nikada, baš nikada, ne is-

je učinio i traţi od B-ga nešto na

a bez zahvalnosti

temelju toga, to je 'pravedan' čovjek.

Ali rabini nam kaţu da je dio ţidovske definicije pravedne osobe

uvijek ćeš se osjećati kao ţrtva.

punjava očekivanja), a bez zahvalnosti uvijek ćeš se osjećati kao ţrtva.

'Pravedni' ljudi, kaţu rabini, mole za besplatan dar. Oni cijene to što ništa ne dolazi od njih. Sve je bonus.

razumijevanje da ovaj čitav svijet nije ništa drugo nego besplatan dar

U ţidovskom razmišljanju, ovaj

Tako, ako ga dobiju, oni su duboko

– i osjećaj duboke zahvalnosti koji

čitav svijet, svaki dragocjeni trenu-

zahvalni. Ako ne, oni će biti jednako

prati takav pogled na svijet.

tak naših ţivota je jednostavno bes-

zahvalni za sve što imaju.

Moţe li mi netko reći što je učinio kako bi 'zasluţio' ovaj predivan svijet? Što ste učinili za B-ga? Kako ste Strana 16

platan, velikodušan, prostodušan dar od nebeskog Oca koji nas ljubi.

Ne postoji ništa što je Njemu potre-

Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Ljubav prema B-gu je prirodna Vaethanan Sve što čovjek radi treba raditi uredno (Rabi

Yisrael

iz

Salanta) Rabi Yisrael iz Salanta, utemeljio

bode da čine što im se prohtije i

netko pozove istaknute goste u svoj

kada im se to prohtije.

dom, on će očistiti kuću i pobrinuti

Čovjek mora znati da smo na zemlji „na poslu,― i pošto odgovaramo za svaku minutu, nuţno je da u svom ţivotu imamo red.

je pokret musara, izučavanje etike na formalan način i prema programu. U svim svojim spisima on se

se da se u kući ne nađe ništa što bi njegovim gostima bilo uvredljivo.

Slično tome, ljubav prema B-gu ne moţe boraviti tamo gdje postoje osjećaji i ponašanja koji su neprijateljski prema B-gu.

Ljubav prema B-gu

U jednoj od svojih neusporedivih

bavio načinima kako postići duhov-

"I ljubi B-ga svoga svim srcem

priča, Magid priča o seljaku koji je

nost. Kako red i organiziranost

svojim, svom dušom svojom i svim

ušao u trgovinu koja je prodavala

mogu biti metoda za postizanje

sredstvima svojim" (6,5)

otmjenu odjeću i zatraţio odijelo.

duhovnosti?

Kao što je prije spomenuto, neki

Kada se ljudi nalaze na odmoru

komentari pitaju: Kako moţete do-

oni svoje vrijeme koriste neorganizi-

nijeti zakon da se voli? Ljubav je

rano. Ustaju u bilo koje doba dana i

emocija. Ima je ili je nema. Moţete li

dopuštaju da im hirovi određuju što

zapovijediti nekome da voli?

će raditi. Ne osjećaju nikakav osjećaj odgovornosti ili svrhe u onome što čine.

Suštinu judaizma čini ideja da svaka osoba ima neku zadaću na ovome svijetu. Ne postoji vrijeme za opuštanje nakon posla, i čovjek za-

Unutar svake osobe postoji urođena, inherentna ljubav prema B-gu,

■ veliProdavač je procijenio njegovu

činu i dao mu odijelo koje će mu pristajati. Seljak je obukao odijelo na grubu odjeću koju je nosio i prigovorio da mu odijelo ne pristaje. "Ti ludo!", rekao je prodavač, "najprije moraš skinuti grubu odjeću koju nosiš, i onda će ti odijelo savršeno pristajati.

Tako je s ljubavlju prema B-gu.

koja je ostavština

Ona se ne moţe uklopiti sve dok se

patrijarha Abrahama.

ne odreknemo grube ljubavi koju gajimo prema mnogim zemaljskim

pravo nikada nije na odmoru od ra-

uţicima.

da usmjerenog ka njegovom kraj-

Jedan odgovor je da unutar svake

njem cilju. Mada su razborito odma-

osobe postoji urođena, inherentna

Često promišljamo o prvom retku

ranje i opuštanje neophodni za opti-

ljubav prema B-gu, koja je ostavšti-

u Š'ma, potvrđujući svoju vjeru u

malno zdravlje, oni zapravo čine

na patrijarha Abrahama. Ona je

B-ţje jedinstvo. Potom izgovorimo

dio našeg „radnog dana.― Ne moţe

skrivena unutar nas, jer je zasjenjuje

ostatak Š'ma bez puno promišljanja.

se postupati prema hirovima. U

ljubav prema svjetovnim stvarima

Međutim, stih "ljubit ćeš svog B-ga"

razumnim okvirima, ţivot čovjeka

koje su suprotnost nešami. Ako se

gotovo je besmislen ako ne razmi-

treba imati red i raspored.

oslobodimo ljubavi prema stvarima

šljamo o tome kako razviti tu ljubav.

koje Tora zabranjuje, pojavit će se

Treba promišljati i iskreno odlučiti

urođena ljubav prema B-gu. Ova je

ukloniti one vrste stvari koje guše

tema posebno razvijena u Tanyi.

prirođenu ljubav prema B-gu. ■

Zaposlenike se smatra odgovornima za vrijeme dok su na poslu.

Predviđeno je vrijeme za ručak i pauze za kavu, ali oni nemaju sloGodina 12 17 Broj 46 Strana

Magid iz Dubna objašnjava da ako

Strana 17

Rabbi Shlomo Carlebach:

Put dobrote iz ljubavi Znate, sve velike hasidske dinastije imale su svoje vlastite načine sluţenja B-gu. Za neke je to bilo učenje, za druge je to bila molitva. A za većinu rabina je bilo zaista vaţno da podučavaju svoje sljedbenike i da im prenose puno Tore.

u Lublinu. Gledao je naokolo, i

su invalidska kolica ili štake. Ako je

onda glasno rekao,

netko bio siromašan i nije mogao

―Oprostite što vas smetam, ali vrlo je vaţna stvar u pitanju. Moram odmah poslati pismo u Pieterkoff.

Da li bi ga netko mogao odnijeti tamo za mene?―

Ali sa svetim R. Dovidom iz Lelova bilo je posve drugačije. Za R. Dovida najsnaţnija stvar je bila voljeti Yidden (Ţidove, op.pr.), mamash (stvarno, op.pr.) iz najdublje dubine njegovog srca.

Lublina za Lelov. R Dovid prosjak odmah je skočio i rekao velikom rabiju. ―Znate, kako ja slučajno sutra idem kući u Lelov, bio bih počašćen da odnesem pismo za

No, netko moţe reći da je bilo još Rebea

koji

su

voljeli Ţidove iz sve snage. Bio je Apter Rav, kojeg su

Pieterkoff je bio na glavnoj cesti iz

zvali

Ohev

vas.― Rebe je pogledao R. Dovid Lelovera - odjeća mu je bila poderana, a i on je mamash bio prljav. Razmišljao je, ―Niukom slućaju ne mogu imati povjerenja u ovog shlepera..―

hodati, mamash nije imao sreće. Nije mogao ništa napraviti. Stoga je nesretna djevojčica većinu vremena provodila leţeći u krevetu.

Rabi je dosta kasnio, dugo se vremena zadrţao u Lublinu, i konačno je došao kući četiri tjedna nakon što je poslao pismo. A kada je otvorio vrata svoje kuće, nije mogao vjerovati svojim očima. Njegova paralizirana kći je stajala usred sobe. Kada je vidjela da njen otac ulazi, potrčala je da ga pozdravi i skočila mu u zagrljaj! ―Moja najdraţa djevojčice!― uzviknuo je rabi dok ju je drţao u velikom zagrljaju. ―Kakvo čudo je vidjeti te ovakvu! Kako se to dogodilo?

Yisrael., onaj koji voli Israel. I R. Levi

Pa mu je krenuo govoriti, ―Hvala u

Yitzhak iz Berdičeva, koji je bio

svakom slučaju, ali…― Onda se rabi

branitelj svakog Ţidova.

zaustavio. Nitko drugi mu nije mo-

―Ja zapravo ne znam što se do-

gao pomoći, a on je stvarno trebao

godilo― odgovorila je njegova kći sa

poslati pismo. Tako da je odlučio da

smiješkom. ―Jedino što znam je da je

riskira.

prije nekoliko tjedana, kasno u noć,

Ali vidite u čemu je stvar - Apter Rav i Berdičever također su prenosili i puno Tore. Ali R. Dovid Lelover je vrlo malo govorio. On nije trebao govoriti.

―Vi ćete mi učiniti veliku uslu-

Njegovi postupci govorili su cijelu

gu,― konačno je rekao. Vidite, ja

priču.

sam rabi Pieterkoffa. Trebao sam

Prije nego što je postao Rebe R. Dovid Lelover je bio mamash prosjak, mali shleper (netko tko je očito bez sredstava i pomoći), sjedio je po cijeli dan u šulu (sinagogi) u Lublinu. Onda, u dobra stara vremena,

otići danas kući, ali sam morao odgoditi svoj odlazak. A moja ţena će biti izvan sebe ako se ne vratim u

netko kucao na vrata. Bio je to siromah, mali shleper koji je donio tvoje pismo. Ali neobično je bilo, da iako je on bio prljav i u dronjcima, iz njega je sjala najblistavija svijetlost…

planirano vrijeme. Trebam joj javiti

―Svi smo bili uzbuđeni jer ima-mo

tako da ne brine.― I dao je pismo R.

posjetioca, pa su svi dotrčali da vide

Dovidu.

tko je došao – svi, odnosno, svi osim

nije bilo dostave pošte. Da biste ne-

Ovaj je velik rabi imao desetoro

kom poslali pismo trebali ste pro-

djece. Naţalost, njegova najstarija

naći pouzdanu osobu da ga dostavi

kći, kojoj je bilo sedamnaest godi-

za vas. Jednog dana je veliki rabi –

na, bila je potpuno paralizirana. U

koji je bio misnaged, osoba koja je

to su vrijeme samo bogati ljudi mo-

protiv hasidizma – došao u sinagogu

gli sebi priuštiti takve stvari kao što

Strana 18

Kaţi mi sve!―

mene. Kao obično, ja sam leţala u svom krevetu. Činilo se da je prosjak bio iznenađen kada je vidio toliko djece i počeo je brojati: jedan, dva, tri – sve do devet.

On je uzviknuo ―Devetoro djece!― Divrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Put

dobrote iz ljubavi

razumije svetost riječi, kada on govori

se ovdje dešava? Imate li neko

nas deset. U našoj obitelji ima dese-

samo istinu, onda sve što on kaţe po-

pitanje?―

toro djece!'

staje stvarno….

―'Ne', povikao je mali Yossi 'Ima

―'Ali ja vidim samo devet. Gdje je deseti?'

-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.Jednoga dana je Heilige (izraz po-

―Ţao nam je da vas ometamo Rebe,― rekao je otac, bez daha, ―Ali htjeli smo vam zahvaliti što ste izliječili našeg sina. Nebah (jadničak,

―Svi su pokazali na sobu u kojoj

štovanja prema Rebeu, op.pr.) R. Do-

sam ja leţala. Slušala sam taj raz-

vid Lelover išao ulicom sa svojim

govor, pa sam napravila jedinu

najboljim učenikom, svetim R. Yitz-

stvar koju sam mogla, protegnula

hakom Vorkerom. Lelover je bio

došao kući i počeo govoriti! A i čuje!

sam svoj vrat tako da posjetitelj

vrlo prijateljski naklonjen čovjek, i

―Nismo mogli vjerovati. Pitali smo

moţe vidjet moju glavu. Prosjak je

njegov je običaj dio da pozdravi

sina što se dogodilo, ali sve što nam

odmah ušao u sobu i stao kraj mog

svakoga koga sretne. Pa kada su on

je rekao je bilo da mu je netko rekao

kreveta. Gledao je prema meni, a u

i Vorker prolazili pored malog dje-

dobro jutro – i ne samo da je čuo

očima mu je bila takva blagost.

čaka R. Dovid je stao i rekao, ―Do-

pozdrav, već je mogao i odgovoriti.

Rekao je, 'Ja ti dajem blagoslov da

bro jutro, dragi moj mladi čovječe.―

I od tada više nema tu manu.

budeš zdrava.' I otišao je. ―To je sve što je tvoj glasnik rekao.

Ali – gevalt! (gle čuda, op.pr.) Onog trena kada mi je dao blagoslov ja sam iznenada osjetila takav nalet energije u svojim kostima da se nisam mogla suzdrţati. Skočila sam iz kreveta i počela plesati. I od tada plešem!―

op.pr.) je bio gluh od rođenja. I nikada nije mogao govoriti. A sada je

Mali dječak je odgovorio, ―Dobro

―Pitali smo ga tko mu je govorio.

jutro vama, Rebe.― I Lelover mu se

On nije znao tko ste vi, ali vas je

nasmiješio i nastavio svojim putem.

savršeno opisao. Zato smo vas došli

R. Dovid i R. Yitzhak Vorker išli su polako, i začuli kako ljudi trče za

potraţiti, da vam zahvalimo što ste napravili čudo za našeg sina.―

njima. Okrenuli su se i - gevalt! Či-

―Istina je da ja,― rekao je Lelover,

nilo se da je to bila velika obitelj

―nisam napravio nikakvo čudo.

…muškarac i ţena – vjerojatno maj-

Dozvolite mi da vam kaţem što se

ka i otac – nekoliko djece, i čak i

desilo…

Vidite o čemu se radi…kada čovjek

jedna starija ţena, moţda baka.

daje ljubav iz same dubine svoga srca,

Rebei su pričekali da ih oni dosti-

on moţe učiniti čudo. A kada čovjek

gnu, i onda je Leveler upitao, „Što

―Zamislite što bi sveti Vorker i ja mislili da smo pozdravili vašeg sina, a da nam on nije uzvratio.

Mislili bismo da je neodgojen, neučtiv, vrlo nepristojan dječak.

Kako Ribono Šel Olam (Gospodar svijeta) zna da ja volim svakog Yida (Ţidova) i da mamash mrzim misliti loše o bilo kojem Yidu, On je učinio da vaš sin čuje i govori, da bi me spasio od boli da povjerujem nešto negativno u vezi drugog čovjeka. ―I vjerujte mi, to je najveće čudo!― ■ Prevela Tamar Buchwald

Godina 12 19 Broj 46 Strana

Strana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: VA'ET'HANAN - TJEDAN VIZIJE Paraša (priča) Va'Ethanan nam daje veliku šansu, priliku da ''zasladimo'' presudu naših ţivota.

Zohar se bori s pitanjem "tahnunima" (molbe za milost), i odgovara kroz priču o kralju Hezekiji koji je bio na vrlo visokoj duhovnoj razini, ali je donio odluku da se ne oţeni iako mu je bilo rečeno da to učini.

Razlog je bio taj što je kroz Svetog Duha predvidio da će dobiti zlog sina. Kao rezultat toga Hezekija se razbolio, a prorok Izaija mu je rekao da je određeno da će umrijeti jer nije izvršio naredbu o ţenidbi. Pisano je, da nakon što je prorok napustio palaču: "Tada se Hezekija okrenu zidu i pomoli se G-spodu...." (Izaija 38,2).

Zohar objašnjava moć Tore, "Drva ţivota" za one koji je se drţe. Tora uči čovjeka da ide putem istine, to jest da se poveţe s onime što on uistinu jest, tako da čak i ako je za njega određena smrt to će biti poništeno i nevaţeće. Stoga on treba uroniti u Toru (a ne samo učiti) dan i noć, i provoditi njene zakone.

Hezekija je morao ponizno prihvatiti odluku i shvatiti da iako je proţet Svetim Duhom on ipak ne vidi cjelokupnu sliku. Kada je to shvatio on se odrekao svog stava da je u pravu i da zna, i počeo je moliti s namjerom povezivanja i cjelovitosti, a ne da ostane tvrdoglav prema egocentričnom zahtjevu Stvoritelja.

Ovdje učimo što znači "preklinjati" povezati se sa Svjetlosti Stvoritelja i vratiti sebi samom.

Kad molitva proizlazi iz ljutnje, straha, frustracije, osjećaja ţrtve i sebičnosti, vjerojatnost da ćemo dobiti što ţelimo vrlo je mala. Mi se Strana 20

moramo povezati s primanjem u svrhu da dovedemo do promjene, s ljubavlju i radosti, pouzdavanjem u Svjetlost i sviješću "voli bliţnjega svoga kao sebe samoga". Zbog toga, "Hezekija se okrenu zidu i pomoli se G-spodu" - kada se odriče toga što on misli da je ispravno i umjesto toga se bezuvjetno i bez skrivenih motiva povezuje sa Svjetlosti, događa se čudo koje mijenja redoslijed stvaranja. On dobiva još petnaest godina ţivota i spašava Jeruzalem da ne padne u ruke asirske vojske.

Svrha je molitve preklinjanja da nas promijeni, promijeni onog koji se moli, a ne Stvoritelja. To je zato da nam se omogući rast i mijenjanje obrazaca po kojima smo ţivjeli i postupali. To je iznad svega ono na što je usredotočena paraša Va'Ethanan - osobnu promjenu koja će, ako ju nismo uspjeli izvršiti, drţati nas zaglavljene u upravo onoj situaciju iz koje se ţelimo izvući, stalno iznova, sve dok se ne vratimo sebi samima.

Paraša Va'Et'hanan donosi dvije vaţne poante - "Šema Jisrael" i "Deset iskaza " (greškom poznatih kao Deset zapovijedi).

Zohar objašnjava da je u molitvi "Šema Jisrael" ključna jedinstvenost u ime B-ga gore i dolje. Kao što svaki od dijelova našeg tijela ima svoju funkciju i povezuje ju s djelovanjem

ţivota, tako je i sa svijetom. Svatko od nas je jedna stanica u cjelini, u cijelom čovječanstvu. Svrha molitve "Šema Jisrael" je povezati naš svijet s obiljem gornjih svjetova, tako da postoji konstantan protok obilja odozgo. Ako nemamo odgovarajuću namjeru - kavana dok molimo "Šema Jisrael", obilje nas neće doseći.

Kao što u tijelu nastanak začepljenja sprečava da krv dođe do vitalnih organa i time narušava njihovo funkcioniranje, u svijetu se prepreka manifestira kroz razaranja i katastrofe.

■

"Deset iskaza" su bili otkriveni Izraelcima u vrijeme jedinstva i harmonije, kako je napisano u Knjizi Izlaska "a Izraelci se utaboriše tamo kod gore"; oblik glagola "utaboriše" u hebrejskoj je Bibliji napisan u jednini, kao jedno tijelo, jedna cjelina.

Na sličan način se tumači da riječ urezanu u odlomku "bile su urezane na pločama" treba čitati "oslobođene": Međutim za riječ "harut" (koja se mogla pogrešno shvatiti kao 'urezano' ‫ )חרוט‬mudraci ukazuju na činjenicu da je to riječ ‫" חרות‬herut" sloboda, oslobođenje, što nas uči da se moţemo osloboditi anđela smrti kroz jedinstvo i istovjetnost.

U trenutku kada ostvarimo vezu sa svim dijelovima našeg tijela, između nas i našeg okruţenja, te s gornjim sefirot, kanalima energije, tada doţivljavamo da budemo jedno sa svime, što "Šema Jisrael" i znači. To je snaga ţivota i slobode na pločama. Moć molitve i istinsko povezivanje sa samim sobom, i svrhom svog ţivota - moć je paraše Va'Et'hanan. ■ Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

ZOHAR: TU BE'AV - PRAZNIK LJUBAVI Tu Be'Av i Kabala U drevnom hebrejskom/ biblijskom kalendaru Tu (15) Be'Av (u mjesecu Lava) je poznat kao praznik ljubavi, i postavlja se pitanje zašto? Na čemu se zasniva ova odlika ljubavi?

Rabin Haim Vital je u svojoj knjizi Pri Ec Haim objasnio da se toga dana iskazuju posebne sile i blaţenstvo u savršenom duhovnom spajanju gornjih i donjih svjetova - svijeta kojeg doţivljavamo s naših pet osjetila i svijeta s onu stranu naših pet osjetila.

Sunce - muška snaga Astrološki gledano, Sunce simbolizira duhovni svijet, mušku snagu, bogatstvo i dijeljenje. Sunce također simbolizira fizičko obilje na kugli zemaljskoj. Kao što znamo, pod sunčevom toplinom sve raste i uspijeva.

Mjesec av (Lava) pod kontrolom je sunca, a nalazi se u sredini ljetnih mjeseci. Prema hebrejskom kalendaru vrhunac moći svakog horoskopskog znaka javlja se za punog mjeseca – dana u sredini mjeseca. Tu Be'Av (15. dan ava - Lava), je stoga dan u kojem sunce doseţe svoj godišnji vrhunac snage.

Mjesec - ženska snaga Prema kabali Mjesec simbolizira ţensku stranu, b-ţansku prisutnost, koja predstavlja "ţelju za primanjem", Stvaranje, i ljudski rod. Mjesec nema svojeg vlastitog svjetla. On moţe samo reflektirati svjetlo sunca. Stoga ţenska strana Stvaranja nema svoju vlastitu svjetlost, već samo Svjetlo Stvoritelja koje se moţe kroz nju otkriti. To se svjetlo moţe otkriti kada se radi s ljubavlju, suosjećanjem, kreativnošću, prevladavanjem našeg robotskog obrasca ponašanja i davanjem drugima.

Lunarni ciklus traje 29 i pol dana, a dan punog mjeseca vrhunac je njegovog ciklusa. Nije slučajnost da se lunarni ciklus (ţenska strana) podudara sa ţenskim ciklusom.

Savršeno kozmičko sjedinjenje Na Tu Be'Av događa se savršeno sjedinjenje. Energije sunca i mjeseca lijepo se spajaju kada se i jedna i druga nađu na svom vrhuncu - sjedinjeGodina 12 21 Broj 46 Strana

nje muških i ţenskih sila Svemira događa se besprijekorno, predstavljajući Stvoritelja i stvorenje. Ovo savršeno kozmičko zdruţivanje svijetu donosi jednu posebnu silu - moć ljubavi. Što je ljubav?

Ima poznata priča o novom učeniku koji je zatraţio rabi Akivu da ga nauči cijelu Toru dok stoji na jednoj nozi. Odgovor rabi Akive bio je "voli svog bliţnjeg" (Levitski zakonik, 19,18), to je suština i opće pravilo Tore.

Rabi Ashlag, utemeljitelj moderne kabale postavlja pitanje, koja je veza između Tore i propisa "voli svog bliţnjega ..."? On nam otkriva tajnu. Jedini način na koji se moţemo povezati s energijom ispunjenja (to je ono što svi mi u konačnici ţelimo), B-ţjom energijom, je da promijenimo i poboljšamo sebe na način da budemo što više poput B-ga. A to znači; više dijeljenja, više brige za druge, biti više suosjećajan i beskrajno voljeti (da imenujemo samo nekoliko b-ţanskih odlika). Međutim, to se ne moţe postići tamo gdje nema ničega, već se promjeniti moţemo jedino kada uvjeţbavamo i poboljšavamo kvalitetu našeg karaktera kroz osobne odnose. U ovom području pruţaju nam se uvijek iznova mogućnosti za učenje, prakticiranje, posrtanje i rast. Ljudski odnosi su za nas najučinkovitiji načini da naučimo biti osjetljivi i da marimo za ono što se događa izvan nas. Tek kada naučimo voljeti ljude onakvima kakvi jesu (bezuvjetna ljubav), onda i samo onda, moţemo naučiti voljeti i povezati se sa Stvoriteljem, jer ćemo onda imati istinsku sličnost s našim Stvoriteljem. Tek kad izađemo iz naše sebične prirode moţemo se povezati s beskonačnom naravi Stvoriteljeve svjetlosti, i tada se moţemo povezati s istinskim ispunjenjem za kojim tragamo; ljubav, uspjeh, sreća, zadovoljstvo i povjerenje. To je, prema metodi rabi Ashlaga, jedina svrha Tore i njezinih propisa.

Tajna jednosti Riječ "ljubav" na hebrejskom ima numeričku vrijednost 13, što je ista brojčana vrijednost koju ima riječ "jedan". To znači da prava ljubav postoji samo među ljudima među kojima

postoji neko jedinstvo i sličnost. "Jedinstvo" ne znači jednoobraznost. Dijelovi našeg tijela međusobno su različiti, oni nisu jednoobrazni, no ipak "zdravlje" je stanje u kojem postoji potpuna usklađenost i jedinstvo među različitim organima. Oni se međusobno nadopunjuju i potpomaţu, bez obzira na to koliko se svaki pojedini organ razlikuje od drugoga.

Kad različiti ljudi uče da se prema međusobnim razlikama odnose s ljubavlju, to postaje sastavni dio njihovog upotpunjavanja, ujedinjuje ih da budu kao jedno. Ovo se moţe dogoditi samo nakon mnogo napornog rada učenja i uvjeţbavanja sebe da budemo osjetljivi i slušamo jedni druge. To stvara krajnje jedinstvo i timski ■ rad.

Mudraci podučavaju da sve obilje, blagoslov i zaštitu koju traţimo dolaze od B-ţje moći. Stoga je cilj učenja Tore i propisa vezati se uz B-ga, a to se moţe dogoditi samo kada dosegnemo razinu "voli svog bliţnjeg ", i tek onda se moţemo povezati sa svim dobrom koje nas čeka od zore stvaranja.

Ljubav između muškarca i žene Sveti Ari napominje da je ljubav između muškarca i ţene najučinkovitiji škola za uvjeţbanje i usavršavanje "ljubi bliţnjeg svoga". Nema zahtjevnijeg odnosa od ove transformacije do koja mora doći da bi se ţivjelo sa sviješću "voli svog bliţnjeg ". Često bivanje zajedno priprema teren za slušanje, fleksibilnost, trening osjetljivosti i to se događa tijekom mnogih godina. Kada supruţnici shvate da je brak sredstvo za osobno i duhovno poboljšanje na obostrano intenzivnom poprištu borbi, postoji realna šansa da s vremenom iz duše izraste istinska ljubav. Kada jedan partner uđe u odnos sa ciljem da čitavo vrijeme uzima, a daje što je manje moguće, to je recepct za katastrofu.

Na Tu Be'Av, koji je dan jedinstvene kvalitete skladnog povezivanja, moći davanja (od snage sunca) i moći primanja (mjesec), mi se moţemo povezati s energijom istinskog sklada i prave ljubavi. To je dan u kojem je ţivot dobar. ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 21

Biseri hasidske mudrosti Svađa

R eb Volf nije mogao vidjeti ništa loše u čovjeku i smatrao je da su svi ljudi pravedni. Jednom, kad su se dva hasida posvađala, pozvali su ga da presudi koji je od njih u pravu. Reb Volf ih sasluša, pa im reče: ―Po mom mišljenju, obojica ste jednako u pravu; i kakav bi se to onda čovjek usudio stati između dva pravednika!‖

K od kuće učimo kako se nositi sa svakodne-

vnim problemima i kako djelovati stvaralački, kako raditi i igrati se, kako se osjećati ugodno sa samim

sobom i s drugima. Najvaţnije je da kod kuće učimo biti sretni i zdravi. Razmislite o toplini koju osjećate kad ste izbivali iz svog doma nekoliko mjeseci, ili svega nekoliko dana. Koliko se ta toplina razlikuje od onoga što je izvan doma! Naš dom je sigurna postaja koja nam daje samopouzdanje u istraţivanju nepredvidivog i često opasnog svijeta.

Kao što zdrava osoba moţe uzimati svoje sta-

Nemoj ponavljati greške onih koji, zauzdani navikama, misle da se ne mogu promijeniti.

Ako se zaista ţeliš promijeniti i spreman si uloţiti sve što je potrebno,

nje zdravo za gotovo, mnogi od nas ne cijene ljepotu

oduprijeti ćeš se i promijeniti svaku naviku.

zdravog doma. Stavovi i ljubav naših roditelja pru-

R. Nahman iz Breslova ■

ţaju nam temelj na kojem gradimo svoje ţivote. I, poput temelja zgrade, ništa od toga nije vidljivo; premda nevidljivo, to nas drţi. Da bismo cijenili snagu istinski toplog doma, dovoljno je pogledati situaciju gdje dom nije ispunio svoju funkciju. Naţalost, ne trebamo previše traţiti. Mnogi ljudi oko nas nikada nisu imali pravi dom, ugodno okruţenje u kojem bi znali da su ţeljeni i voljeni; gdje nije bilo straha, gdje su se članovi obitelji suočavali s problemima, umjesto da ih negiraju i guraju pod tepih; gdje su mogli naučiti voljeti i biti voljeni.

R. Menachem Mendel Schneerson ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana 22

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi.

Dio II: Jore De'a Poglavlje 31 - Sprovodi i sahrane Trebalo bi sudjelovati na sprovodu na kojem nema dovoljno sudionika (vidi 361,1); ovo ponekad čak ima prednost nad sudjelovanjem u drugim vjerskim aktivnostima (vidi 360,1; 361,1). Posebno se smatra vrijednim pratiti tijelo kada ga se izvadi na ukop (343,1; 361,2); kad tijelo prolazi pored, svatko mora ustati i ispratiti ga barem nekoliko koraka (361,3-4). Ti se zakoni ne primjenjuju kada se kreće raspadnuto tijelo i takvo tijelo ne zahtijeva lijes (vidi 345,8; 353,7; 361,5; 403,67.10). Od čovjeka se ne traţi da pomogne pripremiti tijelo za ukop ako postoje organizacije koje su odgovorne za to (343,1; 361,2). O postupcima iznošenja mrtvih na ukop vidi 358,3; o postupcima nakon završetka ukopa pogledajte 376,4.

Na sprovodu treba biti odrţan odgovarajući posmrtni govor (344,17.9-10). Nije zabranjeno govoriti u prisustvu mrtvih (vidi 343,2; 344, 16), ali o Tori se ne bi trebalo raspravljati osim u čast mrtvih ili u vezi s pogrebom (344,16-17; 367,3.6; 368,1). Plakanje je prikladno (344, 1,3), ali čupanje kose ili tijela i paljenje imanja pokojnika je zabranjeno (344,11; 348,1). Za malom djecom se ne daju govori (vidi 344,4-6); za bebe nema pogrebne povorke (344,8) niti lijesa (vidi 353,4-5). O prekidanju sprovoda zbog molitve pogledajte 341,6; 344,12-13; 358,1-2; 365,1; 403,9; o posmrtnom govoru pred blagdan, vidi 347,1-3. U vezi više pogreba pogledajte 344,14-15 i 354, 1; u vezi sprovoda učenjaka vidi 242,25-27; 344,18-20; 353,2-3; 401,1.45; u vezi pogreba ţena i o sudjelovanju ţena u pogrebima vidi 355,1 i 359,1-2.

(vidi 345,5-6), one koji su umrli dok su pod zabranom (vidi 344,13; 345,4; 377,2- 3) ili kod namjernih samoubojstava (345,1-3), a zakoni o smrti i tugovanju se ne primjenjuju na njihove rođake (vidi 345,1.5), no ti se zakoni primjenjuju u slučajevima slučajne smrti (345,7).

U vezi pripreme tijela za ukop vidi 352,3-4. Tijelo treba leţati na leđima (362,2), a lice treba biti pokriveno (353,1). Uobičajeno je da se tijelo odjene u bijelo ruho (352,2) i na njega stavi molitveni šal (vidi 351,2); skupu pogrebnu odjeću ne smije se koristiti (352,1). Ovi se zakoni ne odnose na pronađeno tijelo ili na osobu koja slučajno umre (vidi 364,4). Zabranjeno je imati koristi od lijesa (363,5-6) ili mauzoleja (364, 1, i vidi 368,1-2) ili od bilo čega što se stavi u doticaj s lijesom s namjerom da se sahrani zajedno sa tijelom (349,1-4; vidi 350,1).

Pokop se treba obaviti na dan smrti; moţe se odgoditi samo ako je potrebno vrijeme za pripreme ili obavijest (357,1) i to se mora učiniti čak i protiv ţelje pokojnika (348,23). U vezi ukopa noću vidi 401,6.

Pogreb roditelja ne smije se obaviti ţurno, no druge se pogrebe treba obavljati bez odgađanja (357,2).

Tijelo treba biti zakopano u zemlju, po mogućnosti ne u potpuno zapečaćenom lijesu; vidi 362,1 i 363, 4. Grob treba provjeravati tokom tri dana kako bi se bilo sigurno da tijelo još nije ţivo (394,3). O sahranjivanju dvoje ljudi zajedno ili u blizini jedno drugog vidi 362,3-6; 366,3-4; 368,3; 403,8. Ponovno sahranjivanje tijela dopušteno je samo ako je to bila prvotna namjera, ili da ga se premjestiti na prikladnije mjesto ili u zemlju Izrael ili da ga se zaštititi (vidi 363,1-2); u suprotnom je■ iskapanje zabranjeno (363,3.7).

Grobovi bi trebali biti smješteni najmanje 50 lakata od najbliţe kuće; vidi 365,2. U vezi vlasništva, prodaje i nasljeđivanja grobnih mjesta vidi 366,1-2 i 368,3. U vezi pravilnog ponašanja na groblju vidi 367,2-5; 368,1. Ako grob bude pronađen ili ako njegov poloţaj uznemirava javnost, moţe ga se premjestiti; vidi 364,2.5. Kada se grob preseli, ponekad je dopušteno stjecati korist od tog mjesta (vidi 364,1-2), ali mjesto se ne smije koristiti u neumjesne svrhe (364,6; 368,1). Kad se nađe tijelo, treba ga sahraniti tamo gdje je pronađeno, ali ako se nađe u blizini grada, moţe ga se prenijeti tamo na ukop; vidi 364,3. ■

Pogrebi se ne odrţavaju za neŢidove (344,8; vidi 367,1), otpadnike Godina 12 23 Broj 46 Strana

Strana 23

dr. sc. Rabbi Ephraim D. Becker, Mussar-Psych:

Razlika između musara i samopoboljšanja Nastojimo postati sve bolje i bolje sluge Hašema, koristeći se samo ovim ţivotom i ovim svijetom da to postignemo, dok samopoboljšanje podrazumijeva iskorištavanje sve transcendencije koja stoji latentna u osobi da bi učinila naš ţivot na ovom svijetu boljim i kvalitetnijim.

Koja je razlika između musara i drugih oblika osobnog rasta?

Više puta su me pitali po čemu se musar razlikuje od Coveyja, Pranskya, pozitivne psihologije i niza drugih programa i koncepata za samopoboljšanje. Moţda ćete si i vi postaviti isto pitanje, pa da vam olakšam.

Musar, pristup Tore osobnom rastu u svojoj je temeljnoj srţi poziv da se čitav fizički svijet iskoristi u sluţbi transcendentnog, vječnog svijeta. Tora poziva svako ljudsko biće (Ţidove i neţidove na različite načine) da prepozna ovaj svijet kao mjesto za provođenje u akciju B-ţje Volje primjenom fizičkog svijeta stvari, osjećaja, misli i djela. Tora nas uči kako iskoristiti materijalni svijet u sluţbi transcendentne veze s vječnošću.

Suprotno tome, drugi oblici samopoboljšanja usmjereni su na iskorištavanje transcendentnog aspekta osobe u sluţbi fizičkog svijeta. Biti smireniji, meditirati, sagledati stvari izvan trenutka, razumijevati vrijednosti, postavljati prioritete i slično, sve se to smatra oruđem u ostvarenju boljeg fizičkog postojanja, bilo da to znači bolji brak, bolja prijateljstva, bolji posao ili čak bolji odmor. Svrha samopoboljšanja je iskoristiti transcendentni svijet osobe u sluţbi njenog fizičkog postojanja.

Razlika među stupnjeva.

njima

je

180

Postoje oni programi samopoboljšanja (posebice u istočnjačkim religijama) koji su dali takvu vrijednost transcendentnosti da fizički svijet stavljaju u sluţbu

Strana 24

svojeg pokreta za transcendencijom.

Ako baš traţite odgovor zašto, on glasi: jer je to bolji način ţivota.

Ponovno, pouka je transcendencija u sluţbi fizičkog svijeta.

Tora je b-gomdani recept za vječno bivanje blizu Njemu. Ne radi se o tome da izbjegnemo prokletstvo niti da budemo iskupljeni od grijeha, iako su oni svakako uključeni u taj recept Tore. Musar je ruka Tore koja se usredotočuje na specifičnosti kako fizičko, stvoreno ljudsko biće, koje je stalno u nekom sukobu, moţe nadići i iskoristiti ograničenja koja mu nameće njegova osnovna materijalnost da bi postalo slično B-gu, imitiralo B-ga i sve se bliţe povezivalo sa zadovoljstvom Njegove blizine.

Osobu ne treba iskupiti; treba je aktivirati.

Bez objave Njegove volje na gori Sinaj, svi ostali programi samopoboljšanja funkcioniraju sasvim dobro. Bez B-ţje direktive, nema se što drugo učiniti nego pokušati poboljšati svoj ţivot ovdje. Zbog objave na Sinaju, jedini program je musar. Sve ostalo je zlouporaba (oprostite zbog ovog ekstremnog termina) duhovnosti kako bi se postigao blaţeniji ţivot na ovom svijetu. Tora se bavi korištenjem (doduše, zlouporabom, iz perspektive onoga koji ovdje pokušava postići svijet blaţenstva) ovog svijeta u sluţbi Njegovoj Volji.

Ne mogu biti sebičan pa reći da sam nezadovoljan programima koji pomaţu ljudima da imaju bolji brak, uspješnije poslove, da budu sretniji, da budu manje depresivni itd. Ja nisam sebičan i moja sluţba i odnos s B-gom uključuju moje slavljenje ■ baš svega što olakšava teret druge osobe, bio on Ţidov ili neţidov.

Stoga sam sretan kad čujem da ljudi odlaze na odmor i vraćaju se mirniji, imaju bolji brak ili pronalaze/zadrţavaju posao koji im podmiraju ţivotne potrebe. To su odlične vijesti. I točka.

To sve čini da imamo više materijala za transformiranje u sluţbu Hašemu. Ne zaustavljajte se kada vam je ţivot bolji; to nije cilj; to je instrument i njegova vrijednost se mjeri u odnosu na to kako se koristi.

Koristite svoj dobar brak kako biste imitirali Hašema i Njegovu dobrotu. Iskoristite spokoj uma koji vam pruţa vaša veća sigurnost u vaš posao da se s više jasnoće usredotočite na svoje izučavanje Tore, svoje vršenje micvot, na svoje slobodu da ţivite pošteno i časno prema onome kako Tora definira te pojmove, svoje sposobnosti da ostanete usredotočeni i da vas ne ometu nebrojeni pakosni pokušaji da vas se od toga odvrati. Ako redovno vjeţbate, tada imate više izdrţljivosti za sluţbu Hašemu. Ako dobro jedete, tada je vaše tijelo manje tromo, manje zahtjevno i Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

dr. sc. Rabbi Ephraim D. Becker: Razlika

onda moţete slobodnije staviti svoje tijelo da radi u B-ţanskoj Misiji.

Musar se bavi procesom izvršenja toga.

Samopoboljšanje moţe biti uključeno u dugačak popis alata koji treba staviti u sluţbu B-ţanske Misije. Međutim, ako ih se ne stavi u primjerenu perspektivu, riskira se da osoba osjeća kao da je aktivirala svoju transcendenciju bez povezivanja duše s Izvorom. To je strašna tragedija. Svakodnevno to viđam kod ljudi koji se bave kabalom, pseudo-musarom i mnoštvom drugih pokušaja da crpe s izvorišta transcendencije u svakome od nas, tako da se dušu zavara da sluţi tijelu i ne poveţe se s Izvorom.

Gotovo bih volio da je ta osoba ostala na svom hedonističkom kolosjeku sve dok ne bude spremna probuditi se za Sinaj umjesto da ţudnju svoje dušom namiri kod izvora koji joj se samo priviđa.

Put prema bitahonu Postoji ideal koji se naziva bitahon, što, u prijevodu znači, sigurnost dobivena od HaŠema, i povezana je sa spokojem i slobodom od svake tjeskobe ili bijesa. Anksioznost i gnjev zaokupljaju stanja uma koja iscrpljuju dragocjene resurse sluţbe osobe, zbog toga jer je fokus na sebi i vlastitim potrebama, a manje na potrebama drugih i na B-ţanskoj sluţbi. Bitahon ostavlja osobu slobodnom da svim srcem i dušom sluţi HaŠemu. Mi bolje funkcioniramo uz bitahon, mi se prikladnije odnosimo prema HaŠemu putem bitahona i ispunjavamo Njegovu volju kad se odnosimo prema svijetu s bitahonom. Također je vjerojatnije da ćemo biti uspješni kad pristupimo zadacima s bitahonom, što je mala korist u usporedbi s bezgraničnom Godina 12 25 Broj 46 Strana

između musara i samopoboljšanja

Igor Mojzes, Manuscript Illuminator

nagradom koju ćemo dobiti za nastojanje da postignemo bitahon. Ovo idealno stanje izgrađeno je iz više komponenti. Svaka od njih moţe se steći u različitim razinama, što rezultira s više ili manje mira, povezanog s bitahonom. Te komponente uključuju: 1. Svjesnost o HaŠemu kao svemoćnoj i apsolutnoj kontroli (Emuna).

2. Svjesnost o HaŠemu kojem je jedina ţelja moja dobrobit (Hesed).

3. Svjesnost o postojanju vječnosti (Olam HaBa).

4. Svjesnost da dobro nije samo na ovom svijetu, već u konačnici i u sljedećem.

5. Prihvaćanje ograničenosti ljudskog poimanja o tome što je za mene najbolje.

6. Prihvaćanje stvarnosti kao kulise ispred koje osoba treba funkcionirati.

7. Odnos ljudskog truda i oslanjanja na HaŠema.

8. Razumijevanje koncepta molitve i njegove uloge u našem odnosu s HaŠemom.

Mislim da je sasvim pošteno da svaku od ovih komponenti tretiramo malo šire (one su, na kraju

krajeva, i srţ cjeloţivotnog napora).

Međutim, na početku bi trebalo biti jasno da će se mnoge od ovih komponenti vjerojatno odvijati u suprotnosti s našim svakodnevnim pretpostavkama, te će kao takve zahtijevati poprilično zrelosti i razmišljanja da bi ovladalo njima.

Ovaj otpor pruţa nam uvid u stvarnost; popis sastavnica daje nam saţetak ideala; i morat ćemo razgovarati o procesu: Stvarno: Moj svijet oblikujem ja sam; priroda je okrutna; ono što vidite je ono što dobivate; ako ga ja ne popravim, ostat će neispravan; utvrdio sam što je najbolje za mene i za svijet; stvarnost je problem, a ja sam rješenje; i nemam se kome obratiti osim samome sebi.

Ideal: Akutna svjesnost o svakoj od gore navedenih pretpostavki, tako da one u potpunosti informiraju moje osjećaje i reakcije. Reagiram na svijet kao majstor bitahona (Ba'al Bitahon).

Postupak: Razjašnjenje, promišljeno razmišljanje i primjena u mojim svakodnevnim interakcijama (pokušat ćemo ih detaljnije istraţiti kako nastavljamo). Svaki djelić bitahona seţe daleko naprijed. ■ Strana 25

iska

ćeg t doma

ISKOPAVANJA

Arheolozi pronašli dokaz babilonskog osvajanja Jeruzalema o kojem piše i Biblija Iz

Index , 13.8.2019.

Postojanje elita

ARHEOLOZI koji iskopava-

Shimon Gibson, ravnatelj sve-

ju na lokalitetu brda Sion u Jeruzalemu otkrili su doka-

učilišnog arheološkog projekta Mount Zion, objasnio je za

ze o babilonskom osvajanju tog grada, što izgleda

CNN da je pronalazak rijetkog komada nakita prvi dokaz po-

potvrđuje biblijski prikaz

stojanja "elita", odnosno boga-

njegova CNN.

tijeg stanovništva koje je živjelo u Jeruzalemu prije osvaja-

uništenja,

javlja

Znanstvenici sa Sveučilišta North Carolina pronašli su na

nja, 587. - 586. godine prije Kr.

tom području značajne arheološke nalaze; uključujući nas-

Dodao je i kako je nalaz nakita, koji je "jasan pokazatelj bogat-

lage pepela, strelice i razbijene dijelove lonaca i svjetiljki. Naj-

stva stanovnika grada u vrije-

više iznenađuje otkriće nakita,

me opsade“, rijetkost na mjestima sukoba jer bi ga u to vri-

odnosno naušnice sa zvonastim gornjim dijelom.

jeme ratnici obično opljačkali i dali rastopiti.

Najtužniji dan u godini Povjesničari smatraju kako je prilikom babilonskog osvajanja Jeruzalema, koje je predvodio babilonski kralj Nabukodonozor II, došlo do uništenja grada i pogiblje velikog dijela stanovništva. Tada je vjerojatno srušen i Salomonov hram, što se

također spominje u Starom zavjetu.

Ortodoksni Židovi obilježavaju ovaj događaj svake godine Tisha B'Avom, odnosno danom posta i žalosti koji se u židovskom kalendaru smatra najtužnijim danom i kojim se također obilježava uništenje Drugog hrama. ■

FILATELIJA

Zajedničko izdanje poštanske marke „Hrvatska – Izrael“ – za 22. godišnjicu izraelska pošta je Feniks magazin, 9.8.2019.

Republika Hrvatska i Država Izrael uspostavile su diplomatske odnose prije 22 godina. Za 20. godišnjicu uspostave tih odnosa izdana je poštanska marka sa endemskim biljem iz Hrvatske i Izraela. Nakon dvije godine, izraelska pošta je ponovno stavila istu marku u poštansku mrežu.

poštanskih maraka izabrani su karakteristični cvjetovi dviju zemalja: izraelska krunična šumarica i hrvatski nacionalni cvijet perunika. Cvjetovi prenose jasnu poruku o privrženosti Izraelaca i Hrvata vlastitim nacionalnim vrijednostima i simbolima svojih država. Živopisni cvjetovi krunične šumarice, biblijskih poljskih ljiljana, prostiru se diljem Izraela, dok je otmjena hrvatska perunika, božanski

cvijet u staroslavenskoj mitologiji, uvriježeni simbol dostojanstva, hrabrosti i nade.

Republika Hrvatska i Država Izrael uspostavile su diplomatske odnose 4. rujna 1997. godine.

Velika je važnost židovske baštine na području cijele Hr va ts ke, od krajnjeg sjevera do višestoljetnih sefardskih tragova u Dubrovniku, koji se diči drugom najstarijom sinagogom u Europi. Mnogi hrvatski umjetnici žid-

Autorica poštanske marke je Sabina Rešić, dizajnerica iz Zagreba. Naklada poštanske marke nominalne vrijednosti 7,60 kuna iznosi 100.000 primjeraka, a izdana je u arku od 12 maraka. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC) tj. 4. i 5. rujna 2017.

Za motiv zajedničkog izdanja

Page 26 Strana 26

Divrej Tora

ovskog podrijetla dali su svoj bogat doprinos raznolikosti i afirmaciji hrvatske kulture i javnog života.

Hrvatska vidi u Izraelu vrijednog partnera i prijatelja, a Izrael je jasno dao do znanja da Hrvatsku smatra jednom od najbliskijih država partnera u Europi.

Ovo izdanje, kao i sva ostala izdanja poštanskih maraka, može se kupiti u internetskoj trgovini Hrvatske pošte, www.epostshop.hr. ■

Godina 12

Broj 46