5-02 - Divrej Tora - Vaeshanan 5781

Divrej Tora Godina 14 Broj 42 http://twitter.com/DivrejTora B’’H Šabat Nahamu Jeruzalem 19:07

20:22

Zagreb

20:17

21:29

Rijeka

20:22

21:33

Split

20:08

21:16

Dubrovnik 19:59

21:06

Vinkovci 20:04

21:15

Sarajevo 20:01

21:10

Doboj

20:01

21:09

B. Luka

20:09

21:19

Beograd 19:56

21:06

Novi Sad 20:00

21:11

Subotica 20:04

21:15

Zrenjanin 19:58

21:09

Niš

19:46

20:54

Beč

20:24

21:39

Frankfurt 21:02

22:21

Edison, NJ 20:02

21:11

Zagreb, šabat 24. srpnja 2021. - 15. ava 5781.

Ovotjedno učenje posvećeno je u spomen i l'iluj nešama Igora Mojzeša, z’’l

Paraša Va’ethanan

Igor Mojzeš, Negev

(D’varim 3,23-7,11) Moše kazuje izraelskom narodu kako je preklinjao B-ga da mu dopusti ući u

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan: utorak 27.7.2021.

Broj 42

Izrael, a On je to odbio i umjesto toga uputio ga da se popne na brdo i s njega pogleda Obećanu zemlju.

Alot Hašahar

3:38

Nastavljajući svoj osvrt na Toru, Mo-

Najranije Talit

4:28

še opisuje izlazak iz Egipta i primanje

Nec Hahama

5:34

Tore. Oboje proglašava događajima bez

Najkasnije Š’ma

9:18

presedana u povijesti čovječanstva. "Je li se ikada takvo što veliko dogodilo i je li

Zman Tefila

10:33

Hacot

13:02

Minha Ketana

17:24

Plag Haminha

18:58

obznanjeno da G-spod jest B-g ... da nema

Šekia

20:31

nikoga pored Njega."

Cet Ha-kohavim

21:13

se za što slično ikada čulo? Je li ikada neki narod čuo B-žji glas kako mu govori iz vatre ... i ostao živ? Bilo vam je pokazano i

Moše predskazuje da će se u budućnosti ljudi okrenuti od B-ga i klanjati se idolima, da će biti protjerani iz svoje zemlje i rasuti među narodima. Tamo će tražiti B-ga i vratiti se pridržavanju njegovih zapovijedi.

Ponavljaju se Deset zapovijedi i stihovi Š'ma kojima se objavljuje ono što predstavlja temelj židovske vjere: B-žje jedinstvo ("Čuj, Izraele, G-spod je B-g naš, G-spod je jedan"); micvot koje nalažu ljubav prema B-gu, učenje Tore i: pričvrstite "te riječi" kao t'filin za mišice svoje i glave, upišite ih u mezuze pričvršćene na dovratke svojih domova. ■ Prevela Dolores Bettini

OU Israel's Torah Tidbits

Alija po alija

Kohen – prva alija – 11 p’sukim – 3,23-4,4 Moše Rabenu nastavlja narodu iznositi svoje oproštajne riječi. On im kaže da je tražio B-ga da poništi odluku kojom je Mošeu zabranjeno da uđe u Zemlju.

Ispravan način židovske molitve

je da se prvo kažu riječi hvale o B-gu, a zatom Mu se uputi zahtjev.

Tako je strukturirana Amida. Ovo učimo od Mošea Rabenu koji je prvo rekao kako je B-g počeo Mošeu otkrivati svoju veličinu… a zatim je Moše zatražio da mu bude dopušteno da uđe u Zemlju.

idolopoklonstva. I zatim, "A vi koji ste prionuli uz B-ga svi ste danas na životu." (Gemara uči da je ovo je-

Baal Šem Tov je iznio komentar da je Moše, koji je od B-ga osobno naučio čitavu Toru, Pisanu riječ i Usmeni zakon, upotrijebio termin "Ti si

mi počeo pokazivati Svoju veličanstvenost…" Što više netko uči Toru, što više uči o B-gu, to će više shvaćati da je tek počeo razumijevati Tko B-g jest.

dna od mnogih referenci na t’hijat hametim u Tori.)

Iz perspektive micvot

Dvojaka zabrana da se niti ne dodaje niti ne oduzima od Tore, navedena je u paraši VaEthanan, pa ponovo u paraši Re’e (gdje je se ubraja među 613 micvot). Gaon iz Vilne upozorava na to da je jednom

B-g je odbio taj zahtjev i zabranio

upotrijebljena množina, a drugi

Mošeu da to ponovo zatraži. Moše

puta jednina. Ovo, veli on, ukazuje

se popeo na goru odakle je vidio

na

Zemlju. B-g mu je potom rekao da

zabrana. Zabranjeno je dodati ili

prenese svoj autoritet vođe Jehošui.

oduzeti od jedne konkretne micve –

Prema

analizi

knjige

D’varim

Gaona iz Vilne, ovime se završava prvi dio Mošeove poruke Narodu.

On zatim nastavlja razmatrati zakone i propise (Toru i micvot) po kojima narod sada teba živjeti… u Erec Jisraelu.

dva

različita

aspekta

ovih

na primjer, ne možemo uzeti 5 vrsta ili 3 vrste bilja na Sukot za ispunjenje micve o "lulavu i etrogu". Niti smijemo dodati ili oduzeti ukupnom broju micvot. Tretirati rabinske micve kao zakone iz Tore, ili obrnuto, bio bi primjer drugog aspekta ovih zabrana. Duh ovih zabrana

Tori se ne smije niti nadodavati

(ako ne čak i stvarna definicija)

niti od nje oduzimati [ovo se u

obuhvaćao bi i tretiranje (i/ili podu-

micvot ubraja na drugom mjestu].

čavanje) humra kao da su oba-

Slijedi još jedno upozorenje protiv Strana 2

vezne, ili obrnuto (tvrdnja da je nešto što je zabranjeno "samo" humra).

Levi – druga alija – 36 p’sukim – ■ 4,5-40 Još jednom, Moše naglašava da je namjena micvot da ih se drži u Erec Jisraelu. (To se ne odnosi samo na micvot vezane uz Zemlju, već na cjelokupan opseg micvot.)

Ponavljano se navodi u knjizi D’varim, a posebice u Paršat VaEthanan, da je Erec Jisrael glavni razlog što smo izvedeni iz Egipta, što je od nas formiran narod, i što su nam dane Tora i micvot.

To što se egzil oduljio, uči nas da se Toru može držati, da je se mora držati, ma gdje se Židov nalazio. To je bio jedan od razloga što je Tora dana na Sinaju, prije ulaska u Zemlju. S druge strane ne smijemo

izgubiti iz vida činjenicu, koju je Moše Rabenu često ponavljao u D’varim, da je B-g oduvijek imao namjeru za nas da držimo Njegove micvot u zemlji Izraelu. Ima li više micvot za držati u Izraelu nego van njega? Da. No možda veći značaj ima to da svaka micva – čak i one koje se vrše širom svijeta, svoj pun potencijal mogu doseći tek u Izraelu.

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

To je poruka koju svatko od nas treba shvatiti, razumjeti i usvojiti.

Onda tu poruku moramo proširiti svojoj rodbini i prijateljima po svijetu koji smatraju da već "imaju sve što je potrebno da se bude Židov u potpunosti", u njihovim općinama širom svijeta. A o vitalnom značaju Tore i Izraela za naš život kao Židova mora se podučiti one malo manje predane Židove, kako u Izraelu, tako i van njega.

S druge strane ne smijemo zaboraviti da današnji Izrael nije ostvarenje sna, već jedan korak naprijed na putu do Potpunog izbavljenja, obnove Ciona i Jeruzalema, ponovne izgradnje Beit HaMikdaša, i dolaska Mašijaha. Ova nam ideja pomaže da se nakon žalovanja koje završava 10. ava ponovno usredotočimo, te je prikladna tema da s njom započnemo razdoblje utjehe i pokajanja.

Alija po alija

še) premine.

Sljedeći odlomak se čita ujutro na Tiš’a b’av… Unatoč mnogim upozorenjima protiv idolopoklonstva, Moše prorokuje (predviđa) da će nastupiti vrijeme kada će se narod odvratiti od B-ga i biti prognan iz svoje zemlje. I tada će se dogoditi da će narod tražiti B-ga i vratiti Mu se.

Moše ističe osobitost Izraelskog naroda i njihov naročiti odnos s B-gom, te moli narod da ostane vjeran Tori i micvot. U njegovom glasu osjeća se molećivost, kao da preklinje narod da ne ide putem njegova proročanstva. Šliši – treća alija – 9 p’sukim – 4,4149 Iako gradovi-utočišta neće imati svoju funkciju sve dok Erec Jisrael ne bude osvojen i naseljen, Moše (s

poletom da izvrši B-žju zapovijed) određuje 3 grada na istočnoj obali – Becer u pustinji Mišor, području za Reuvena, Ramot na području Gil’ada za Gada, i Golan u Bašanskoj regiji za Menašea.

Njima (micvot koje će sada biti iznesene) je Moše nakon Izlaska podučio narod na posjedima s istočne strane Jordana.

(Zapazite detalje pri opisivanju mjesta gdje se nalazi narod, ponavljanje kako su uspješno osvojili zemlje "istočne obale". To je vjerojatno trebalo djelovati ohrabrujuće na narod.)

V’zot haTora… koje se kaže kada se Tora podigne, dolazi iz D’varim 4,44. U siduru su riječi al pi Hašem b’jad Moše nadodane. Ova se fraza pojavljuje u Bamidbar 4 puta, no

Moramo paziti da sačuvamo i izvršimo micvot jer (između ostalog) micvot narodima svijeta judaizam predstavljaju kao inteligentnu religiju. A to zauzvrat, posvećuje B-žje Ime. S beskrajnom pažnjom moramo zapamtiti i prenijeti našoj djeci taj "doživljaj sa Sinaja".

Moše novoj generaciji do u tančine opisuje Matan Tora. On uvršta i posebno upozorenje na potencijalno idolopokloničke misli uvjetovane kombinacijom veličanstvenog, opipljivog svemira u kojem živimo i Nevidljivog B-ga.

B-g nas je izveo iz Egipta da bi nas učinio Svojim narodom. On se razgnjevio na mene, kaže Moše, i zabranio mi da uđem u Zemlju.

Moše upozorava narod da ne odbace savez s B-gom nakon što on (MoGodina 14 3 Broj 42 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija svega. I to na tjednoj bazi, kako te darove ne bismo uzimali zdravo za gotovo, niti pretpostavili da su naše sposobnosti i talenti nastali sami od sebe. Postoji suptilna razlika između ne činiti melaha i suzdržavati se od melahe. Ako uzrastemo do toga da razumijemo i uvažimo tu razliku, naše držanje i uživanje šabata uvelike se može poboljšati.

čini se da je preuzeta iz 9,23.

R’vi’i – četvrta alija – 18 p’sukim – 5,1-18 Moše započinje ponavljati micvot uz ponovno navođenje Aseret HaDibrot. On ističe da Savez na Sinaju nije bio sklopljen samo između B-ga i prethodnog naraštaja, već između B-ga i svih budućih naraštaja Židova.

Postoje interesantne razlike između ove verzije Dekaloga i one u Jitrou – najznačajnija je poznata "Šamor v’Zahor" kod šabata. Općenito uzevši, tumači se da se "Zahor" odnosi na pozitivne micvot i aspekte šabata, dok se "Šamor" uzima kao upozorenje protiv kršenja zabrana.

Za minimum od dvije svijeće za šabat kojega tradicija nalaže (iako bi po halahi i jedna svijeća bila dovoljna), kaže se da predstavlja ove dvije dimenzije šabata.

Nerazdvojiva priroda pozitivnih aspekata šabata i njegovih zabrana "zaslužna" je što je kiduš petkom uvečer obavezan i za žene. Umjesto da kiduš uzimamo kao čistu "vremenski određenu pozitivnu micvu" što bi (vjerojatno) značilo da bi žene bile toga oslobođene, mi na kiduš gledamo kao na dio cjeline šabata, što dakle, podrazumijeva potpunu i ravnopravnu obavezu za muškarce i za žene. Dvojakost šabata zapovijeđena je b’dibur ehad i neodvojiva Strana 4

je.

Slijedimo li istu ideju sve do havdale, imamo raspravu među autoritetima je li ona obaveza za žene. Većina mišljenja sagledava havdalu kao kopiju kiduša za završetak šabata, i tvrdi da žene imaju obavezu havdale. Manjinsko mišljenje havdalu vidi kao odvojenu od šabata, što joj daje prirodu više vremenski određene pozitivne micve, te tvrdi da su žene izuzete.

Zaključak je u halahi da žene moraju tretirati havdalu kao obavezu, ali je trebaju čuti dok je izgovara muškarac, ukoliko je to moguće. A ako nije, onda žena mora sama "napraviti" havdalu. (Postoje dodatna pitanja u vezi kako b’samim tako i svijeće spram žena, što daje dodatne razloge da je bolje čuti havdalu od muškarca.)

Kiduš ni u kom slučaju nije jedina posljedica izraza b’dibur ehad. Iz perspektive haškafe, u zabranama vezanim uz šabat trebamo vidjeti nešto više od popisa brojnih zabrana koje nam postavljaju ograničenja. Uzdržavanje od melahe može se gledati, kako to Dayan Grunfeld naziva u knjizi The Sabbath — polaganjem darova kreativne aktivnosti koju je B-g dao ljudskim bićima, pred Njegove noge (recimo to tako) u čast Stvoritelju i G-spodaru

Iz perspektive micvot Aseret HaDibrot u parši Jitro sadrži 14 od 613 micvot. (Druga zapovijed ima 4 zabrane vezane uz idolopo■ klonstvo, četvrta ima dvije micve vezane uz šabat, a po jedna je u svakoj od ostalih 8.) Prvih 9 "zapovijedi" u Va’ethanan sadrži istih 13 micvot kao i njihove paralele u Jitro. Te su micvot ubrojene iz Jitroa. Deseta je ovdje drugačije formulirana i broji se zasebno (pored "Ne poželi") protiv "požude i nezdrave želje". Ova se micva na ovom mjestu bavi isključivo mislima i osjećajima, njezina paralela u Jitro obuhvaća i djelovanje na temelju tih osjećaja. V’lo tit’ave na neki način, dovršava skupinu zabrana, koja započinje s očigledno grešnim postupcima – ubojstvom, krađom, itd., do osjećaja u srcu (lo tahmod) koji mogu, a često se tako i desi, da navedu na postupke koji su "blaži", no svejedno "problematični". Na primjer, ako je netko zavidan svom prijatelju na puloveru, i dovoljno ga često spominje, prijatelj se može osjećati toliko neugodno da će ga dati svom zavidnom prijatelju. Samo po sebi, nema ničeg lošeg u davanju komplimenata nečijem puloveru, no u ovom slučaju to je dio zabrane lo tahmod. A v’lo tit’ave su osjećaji čak i bez ičega drugog. ■ Divrej Tora

Chief Rabbi Dr. Jonathan Sacks:

Zavjet i konverzacija - Značenje pojma Š’ma "Čuj, Izraele, Vječni je naš B-g, Vječni je Jedan." Ove riječi su najviše svjedočanstvo židovske vjere. Svaka riječ zavređuje pažljivo proučavanje, no prva riječ – glagol Š'ma – zaslužuje posebnu pažnju.

skih tradicija (Sokrat, Platon, Aristotel i drugi) koje su oni utemeljili.

Kultura slušanja nije isto što i kultura gledanja. U ovotjednom razmatranju želim istražiti jedan od mnogih aspekata ove različitosti.

Postojala je velika razlika između dvije antičke civilizacije koje su oblikovale kulturu zapadnog svijeta: drevne Grčke i starog Izraela. Grci su bili nenadmašivi majstori vizualnih umjetnosti: slikarstva, kiparstva, arhitekture i teatra.

Mojsijeve knjige su, pored ostaloga, i skup zapovijedi, njih 613. To je upravo i primarno značenje riječi Tora zakon. Bilo bi logično pretpostaviti da knjiga zapovijedi mora sadržavati i glagol značenja "poslušati", jer to je i cijela svrha zapovijedi.

Poslušnost se odnosi prema zapovijedi kao istina prema tvrdnji. Pa ipak, u biblijskom hebrejskom nema riječi koja bi imala značenje poslušati. To je krajnje začuđujuća činjenica.

Židovi, zbog svojih dubokih vjerskih principa, nisu to bili. B-g, jedini predmet obožavanja, nevidljiv je.

On je transcedentan prirodi. On je stvorio svemir i stoga je iznad njega.

On se ne može vidjeti. On se otkriva jedino govorom. Stoga je najviši vjerski čin u židovstvu slušanje.

Drevni Grci bili su kultura oka; stari Izrael bio je kultura uha. Grci su obožavali ono što su vidjeli; Izrael je obožavao ono što je čuo.

Evo kako je to izrekao Hans Kohn u svojoj knjizi Ideja nacionalizma.

Drevni Grci bili su "narod gledanja, prostornosti i plastičnosti osjetila ... kao da su htjeli preseliti tijek, prolaznost, sve srodne elemente života u mirovanje, prostor, ograničiti ih... Židov nije vidio toliko koliko je čuo... Njegov organ bio je uho... Kada je Elijahu vidio B-ga, čuo je samo tih, nejak glas. Zbog toga Židov nikada nije načinio lik svoga B-ga."

Zato je u židovstvu ključna riječ Š'ma. B-g nije nešto što vidimo, već glas koji čujemo. Evo kako je to Moše zapisao u ovotjednoj sidri, opisujući vrhunaravno otkrivenje na brdu Sinaj: Tada vam je Vječni progovorio iz vatre. Čuli ste zvuk riječi, no nikakvog oblika niste vidjeli; bio je samo glas (D'varim 4,12). Ovo vrši snažan utjecaj na cjelokupni judaizam. Njegov način razumijevanja svijeta i odnosa prema njemu, razlikuje se u osnovi od poimanja Grka, i filozofGodina 14 5 Broj 42 Strana

Taj nedostatak je toliko evidentan da je, kada je u prošlim desetljećima hebrejski jezik ponovo bio oživljavan, trebalo naći glagol koji će značiti "poslušati". To je bila čista neophodnost – a naročito se ticalo izraelske vojske. Vojska ovisi o poslušnosti zapovijedi nadređenog oficira.

Izabrana je bila riječ lecajet, aramejska riječ koja se u ovom smislu ne pojavljuje nigdje u židovskoj Bibliji.

Riječ koju Tora koristi je sasvim drugačija. To je riječ lišmoa, š'ma, "čuj".

Glagol lišmoa je ključna riječ u Knjizi Ponovljenog zakona, gdje se pojavljuje u jednom ili drugom obliku otprilike 92 puta (za usporedbu, u čitavom Levitskom zakoniku pojavljuje se svega 6 puta). Ona prenosi širok raspon značenja, koja se mogu grupirati oko pet osnovnih osjetila: saslušati, koncentrirano obratiti pažnju, kao u "Umukni, Izraele, i saslušaj" (Dvarim 27,9) čuti, kao u "Čuo sam Tvoj glas u vrtu i uplašio sam se" (Berešit 3,10) razumjeti, kao u "Hajde, siđimo dolje i pometimo im jezik tako da ne mogu razumjeti jedan drugoga"

(Berešit 11,7) usvojiti, registrirati, primiti k srcu, kao u "I u vezi Jišmaela, čuo sam te" (Berešit 17,20) smisao, "Uzeo sam u obzir što si rekao; držat ću to na umu; o tome ću pažljivo razmisliti" odgovoriti aktivnošću, kao u "Abraham je učinio što je Sara rekla" (Berešit 16,2) Posljednje značenje je najbliže što š'ma dolazi značenju "poslušati".

Ima i drugih značenja u rabinskom hebrejskom, kao što su "izvesti zaključak", "prihvatiti", "uzeti u obzir kao dokaz", i "primiti kao dio usmene predaje". Niti jedna hrvatska riječ nema taj opseg značenja. Psihoterapeuti danas ponekad govore o "aktivnom slušanju", i to je dio onoga što znači š'ma.

Najbolji način na koji možemo otkriti ono što je jedinstveno nekoj civilizaciji je da kod nje potražimo riječi koje su neprevodive u druge jezike. Kaže se da beduini imaju mnogo naziva za pijesak, a da Eskimi imaju mnogo riječi za snijeg.

Grčka riječ megalopsuchos – koja doslovno znači osoba "velike duše", onaj koji je blagosloven bogatstvom, društvenim statusom i nadmoćnošću bez truda – nema ekvivalenta niti u judaizmu niti u kršćanstvu, dvije kulture koje vrednuju, za razliku od Grka, poniznost. Š'ma je neprevediva – razumljivo, jer pripada biblijskom hebrejskom, najvećem primjeru kulture uha u svijetu.

Ta činjenica ima snažne konzekvence i trebala bi imati učinak na kompletno razumijevanje judaizma.

Postojanje glagola lišmoa i nepostojanje glagola lecajet govori nam da biblijski Izrael, i pored tome što su mu b-žanske zapovijedi bile u žiži pažnje, nije vjera koja drži do slijepe, nepromišljene, neupitne poslušnosti... ■

Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 416. Željeno: Zabrana da se želi ono što pripada drugome Nećeš poželjeti kuću svog susjeda ... (Ponovljeni zakon 5,18) 417. Šema, Jisrael: Obaveza da znamo da je B-g Jedan Čuj, Izraele: Vjeni je naš B-g, Vječni je jedan. (Ponovljeni zakon 6,4) Zapovjeđeno nam je da znamo da je B-g jedinstven i da On sam upravlja svijetom. Govoreći: "Čuj, Izraele ...", Tora ovu izjavu izdiže od toga da ona bude tek izjava o B-žjem Jedinstvu i čini je zapovijedi da se bude svjestan toga. (To je donekle slično riječima: "Ja sam Vječni tvoj Bg ..." iz "Deset zapovijedi" koje nisu samo izjava da postoji B-g, već zapovijed da znamo da B-g postoji.) Stih koji nam ovo kaže, a kojeg nazivamo Šema, toliko je važan da ga čitamo svakog jutra i svake večeri, kao i na samrti. (Više o kazivanju Šema ćemo uskoro čitati u micvi 420.)

Razlog za ovu micvu bi trebao biti jasan: spoznaja da postoji jedan jedini B-g je središnji princip oko kojeg se vrti sve ostalo što radimo. On je toliko važan da čovjek mora biti voljan prije dati svoj život nego li poreći B-žje Jedinstvo. Osoba koja poriče da je B-g jedan naziva se kofer b'ikar, onaj koji odbacuje temeljna načela židovske vjere.

Ova micva se odnosi i na muškarce i na žene u sva vremena i na svakom mjestu. U Talmudu se o njoj raspravlja u traktatu Brachos na stranicama 14b-15a, gdje se naziva "kabalas ol malhus Šamajim", "prihvaćanje jarma nebeskog kraljevstva". Ona je kodificirana u Mišne Tora u prvom poglavlju Hilchos Yesodei HaTorah. Također, ona je 2. od 248 pozitivnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvos i 2. od 77 pozitivnih micvos koje se danas mogu vršiti kao što je navedeno u Sefer HaMicvos HaKacara Chofetz Chaima.

418. V'ahavta: Obaveza da se ljubi B-ga I voljet ćeš Vječnog, B-ga svoga ... (Ponovljeni zakon 6,5) 419. Tora! Tora! Tora !: Obaveza da se uči Tora Stvari koje vam danas nalažem bit će vam na srcu. (Ponovljeni zakon 6,7) 420. Dolje i gore: Obaveza da kazujemo Šema dva puta dnevno ... govorit ćeš o njima kada liježeš i kad ustaješ. (Ponovljeni zakon 6,7) 421. Crna kutija: Obaveza da se nosi tefilin na ruci Privežite ih kao znak za ruku svoju ... (Ponovljeni zakon 6,8) 422. Točno između očiju: Obaveza da se nosi tefilin na glavi ... i biti će "počeonik" (ili ukras) među očima tvojim. (Ponovljeni zakon 6,8) 423. Kuc-kuc: Obaveza da se stavi mezuza na svoja vrata Zapiši ih na dovratnike svoje kuće ... (Ponovljeni zakon 6,9) 424. Zar vama ljudi nikada nije dovoljno? Zabrana prekomjernog provjeravanja proroka

Nemojte iskušavati Vječnog B-ga ... (Ponovljeni zakon 6,16) 425. Ne shvaćam: Obavezu da se iskorijeni sedam naroda ... udarit ćeš na njih i potpuno ih uništiti ... (Ponovljeni zakon 7,2) 426.

Bez milosti: idolopoklonicima

Zabrana

dodvoravanja

... nemoj im iskazivati naklonost. (Ponovljeni zakon 7,2)■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 123. Negativna je zapovijed, nadalje, ne biti spolno intiman sa ženom i kćerju njezine kćeri kao što Pismo kaže, ili kćer njezine kćeri nećeš uzeti (isto).

Od trenutka kada se čovjek oženi ženom, njezina majka, majka njene majke, i majka njena oca postaju mu zabranjene, a jednako tako i njena kćer, kćer njene kćeri, i sinova kćer. Za svaku od tih šest žena kazna je smrt spaljivanjem u vatri, ako je čovjek spolno intiman s bilo kojom od njih za života njegove žene, bez obzira da li je na taj način bio prisan s namjerom da je uzme za ženu ili zbog nemorala. Ako je bio spolno intiman s bilo kojom od njih nakon smrti svoje žene, uključena je kazna karet; a ako je bilo nehotice, zahtijeva se hatat.

Točno je da ukoliko netko oženi neku ženu njene mu Strana 6

rođakinje time postaju zabranjene. No ako je imao nemoralan odnos s nekom ženom, neće mu postati zabranjeno da oženi njene rođakinje. Jedino su mudraci, blagoslovljeno bilo sjećanje na njih, zabranili ženidbu za te rođakinje za vrijeme života žene s kojom je prethodno imao nemoralan odnos. Ako je, međutim, uzeo jednu od njih ne mora se od nje razvesti.

Odnosi među srodnicima u drugom koljenu, prema odredbama učenjaka su, za ženu i kćer njezinog sina: kćer sinovljeva sina vlastite žene; majka oca majke njegove žene; majka majke oca njegove žene; majka očeva oca njegove žene. Odnosi među srodnicima u drugom koljenu, prema odredbama učenjaka, za ženu i kćer njezine kćeri, jesu: kćer kćeri kćerke njegove žene; majka majčine majke njegove žene.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako vrijeme. ■ Divrej Tora

Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook:

Šulhan Aruh

Unutarnja crta dobrote

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi.

Dio I: Orah hajim Poglavlje 39 - Četiri posta i deveti ava Treba postiti na deveti ava, sedamnaesti tamuza, treći tišreja i desetog tevesa zbog nacionalnih tragedija koje su se dogodile na te dane; vidi 549,1-2. Na deveti ava zabranjeni su i pranje, mazanje kremama i uljima, nošenje kožnih cipela, te seksualni odnosi, a trebalo bi postiti čak i ako je to bolno; vidi 550,1-2 i 554,5-6. Ako bilo koji od ovih postova padne na šabat, odgađa se do nedjelje; vidi 550,3-4.

Od prvog ava pa do iza posta, poslovne aktivnosti (vidi također 554, 22) i proslave treba svesti na minimum (551,1-2). Uobičajeno je da se u tom razdoblju ne pere odjeća ili odijeva novu odjeću (vidi 551,3-7.14 -15), ili šiša kosu ili se vjenčava od sedamnaestoga tamuza do nakon devetog ava (vidi 551,2.4.12-15.18).

U vezi jedenja mesa i pijenja vina tijekom tog razdoblja, pogledajte 551,8-11 i 558,1; u vezi posta i kupanja vidi 551,16; u vezi govorenja blagoslova "... Koji nas je održao na životu ..." vidi 551,17.

Uz zadnji obrok prije posta devetog ava, treba piti manje nego obično, i ne smije se jesti dodatna kuhana jela; vidi 552,1-4. Uobičajeno je sjediti na tlu (552,7) i jesti jaja (vidi 552,5) i kruh umočen u pepeo (552, 6), te ne kazati blagoslov grupno (552,8). Uobičajeno je pojesti obrok prije poslijepodnevne službe, a posljednji obrok pojesti iza toga; vidi 552,9. Dopušteno je jesti nakon zadnjeg obroka ako post još nije prihvaćen (553,1). Kad deveti ava padne u Godina 14 7 Broj 42 Strana

nedjelju, ili je zbog šabata odgođen za nedjelju, ove se običaje ne drži, ali se mora prestati jesti dok je još dan (552,10). U vezi toga što učiniti ako osobni post padne na osmi ava vidi 552,11. Tahanun se ne kazuje u popodnevnim satima osmog ava (552,12, 559,1).

Post devetog ava počinje čim više nije dan (553,2). Cipele se skidaju prije večernje molitve; vidi 553,2.

Treba se suzdržati od rekreacije cijeli dan koji prethodi postu (vidi također 554,21), a od učenja Tore cijelo to poslijepodne (553,2). O tome koje proučavanje Tore je zabranjeno vidi 554,1-4; u vezi pranja vidi 554,7-15; u vezi nošenja cipela vidi 554,16-17; u vezi seksualnih odnosa vidi 554,18-19; u vezi pozdravljanja drugih vidi 554,20; u vezi vršenja posla vidi 554,22-24; u vezi jela vidi 554,25; u vezi nošenju talisa i tefilina vidi 555,1; u vezi spavanja vidi 555, 2. U vezi Havdale kada deveti Av pada na nedjelju ili je odgođen do nedjelje vidi 556,1 i 559,1.

Večernja služba se na deveti ava govori tiho i uz slabo svjetlo; čita se Knjiga tužaljki; recitiraju su žalosne

pjesme (kinos), a nakon njih slijedi Ve-Ata Kadoš (559,1-3). Tijekom večernje i jutarnje službe svi sjedi na podu, a kinos se recitiraju do pred samo podne; vidi 559,3.5. Tahanun i pokajničke molitve (selihos) se ne govore, a "Neka bude primljeno ..." se izostavlja iz Kadiša (559,4). U vezi čitanja iz Tore i Proroka vidi 559,4.

O tome što oni koji su u žalosti čine na 9. ava vidi 559,6; u vezi obrezivanja vidi 559,7-9; u vezi sahrane vidi ■ 559,10. Hrana se ne smije pripremati do poslijepodneva (559,10). U poslijepodnevnoj službi 14. blagoslovu Šemone Esrea dodaje se "Utjeha ... " te "Usliši nas ..." 16. blagoslovu (557,1).

Od uništenja Hrama, ukrase i proslave moraju biti suzdržani, a znakovi žalovanja u spomen na Jeruzalem trebali bi biti prisutni čak i na vjenčanjima (560,1-2,4). Glazba je dopuštena na vjerskim proslavama (vidi 560,3), ali prevelika neozbiljnost je zabranjena (vidi 560,5). Tko vidi razrušene gradove Judeje, Jeruzalem ili Hram, mora reći odgovarajuće stihove (iz Izaije 64) i razderati svoju odjeću ako ih nije vidio 30 dana; vidi 561,1-5. ■

■

Strana 7

Pitanja za samostalno učenje:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Objava: Susret licem u lice?

Iako mnogi ljudi pretpostavljaju da je cijeli narod čuo svih deset B-žjih zapovjedi (‫ )עשרת הדברים‬izravno od Hašema, mnogi komentatori sugeriraju da je možda Moše imao ulogu posrednika za barem dio, ako ne i cijeli, doživljaj. Koji stihovi mogu dati podršku za svako mišljenje?

• Ibn Ezra i Rašbam tvrde da je narod čuo sve B-žije zapovijedi od Hašema, ali tada ih je strah prevladao i zatražili su da Moše intervenira. Prema njima, da nije bilo njihovog straha, Hašem bi im također direktno prenio ostatak Tore.

Kako ovo čitanje utječe na našu percepciju jedinstvenosti B-žjih zapovijedi? Je li problematično predložiti da je Hašem možda promijenio plan?

• Nasuprot tome, Rambam pretpostavlja da je Hašem govorio izravno samo Mošeu. Ljudi su slušali njihov razgovor, no ono što su čuli bio je samo b-žanski glas kojemu nisu mogli odgonetnuti riječi. Rambam je vjerojatno motiviran vlastitim uvjerenjem da je nasumično proročanstvo nemoguće. Je li proroštvo moguće samo uz pravilnu obuku i pripremu, ili svatko može doseći proročku razinu ako Hašem odluči razgovarati s njime? Pokušajte dati dokaze iz drugih slučajeva u Tanahu.

• Koje su posljedice ovog spora za razumijevanje glavne svrhe Sinajske objave?

Grijesi roditelja Zašto su, ponekad, pravedni kažnjeni dok grešnici napreduju? Stih "‫ "פ ֵֹּקדעֲֹון ָאבֹות ַעל ָּבנִ ים‬čini se da sugerira da, barem u određenim okolnostima, Hašem Sam kažnjava nevinu djecu, dok njihovi grešni roditelji Strana 8

prolaze nekažnjeni.

• Kako ovo očituje B-žansku pravdu? Postoji li neki drugi način razumijevanja stiha?

• Kada je, i da li je ikada, opravdano kolektivno kažnjavanje? Može li se ista logika primijeniti na kažnjavanje za primjer drugima? Da li je kažnjavanje unutar obitelji drugačije?

Voljeti Hašema Kako treba definirati pojam "ljubavi"? Što podrazumjeva zapovijed da ljubimo Hašema? Jesu li emocije uopće podložne čovjekovoj volji?

Kako se nekome može zapovijediti da osjeća na određeni način?

• Komentari se ne slažu da li je ta propisana ljubav emocija, kognitivni proces ili čin. Dok Rambam vidi ljubav prema Hašemu kao emocionalnu čežnju, što se može usporediti s ljubavlju između supružnika, Shadal tvrdi da je zapovijed pragmatična i na metaforički način kaže da čovjek mora biti odan B-gu i držati Njegove zapovijedi.

Ramban nudi treću mogućnost, da je ta micva, micva o mučeništvu.

• Koji od gore navedenih pristupa smatrate najuvjerljivijim? Koji stihovi u tekstu "Šema" mogu podržati svako navedeno razumijevanje? Kako bi svaki od komentatora mogao primjeniti svoj način interpretacije na druge propise koji se odnose na ljubav prema drugi-

ma, kao što je to zapovijed da volimo svoga bližnjega i stranca?

Razlike u Deset B-žjih zapovijedi Postoje mnoge razlike između formulacije Deset zapovijedi koje se nalaze u paraši Šemot i u Devarim.

Kako bi trebale razumjeti ove varijacije? Je li ih uveo Hašem, Moše ili i Jedan i drugi? Ako je ovo potonje, što je Mošeu dalo ovlasti da to učini? Da li obje verzije Deset zapovijedi imaju jednak status ili jedna od njih predstavlja ideal (i koja to)?

• R. D"Z Hoffmann sugerira da je Moše inicirao promjene u četrdesetoj godini i da su se one odnosile na predstojeći dolazak naroda u zemlju Izraelovu. Nasuprot tome, Malbim tvrdi da je Hašem napravio promjene nakon grijeha sa zlatnim teletom.

Zbog tog grijeha ljudi više nisu zavrijedili čudotvorno postojanje, i Deset zapovijedi je izmijenjeno kako bi se prilagodile narodu kojim sada upravljaju zakoni prirode.

Kako bi svako mišljenje objasnilo sve razlike između dvije verzije? Može li svako vrijediti za sve varijacije? Koji pristup vam je više uvjerljiv?

• Za razliku od gore navedenih tumačenja, Ibn Ezra smatra da su B-žje zapovijedi u Devarim jednostavno Mošeovo parafraziranje Hašemovih riječi.

■ Iako su neke riječi drugačije, značenje nije bitno drugačije. On objašnjava, "‫ והטעמים‬,‫המלות הם כגופות‬ ‫ "כנשמות‬i stoga je promjena u tekstu beznačajna. Slažete li se? Ima li izbor riječ značaj?

Kako Ibn može Ezra obrazlagati naizgled sasvim drugačije razloge dane za zapovijed o Šabatu? ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Odluke koje donosimo Mošeu nije dozvoljeno da uđe u zemlju Izrael. On je optužen za to da je izgubio vlast nad sobom, zaboravio židovski zakon i nije vjerovao B-gu. Iako je B-g, a ne Moše, autor Biblije, Mošeova skromnost bila je toliko velika da, čak i da ju je on napisao, ne bi imao straha otkriti svoje vlastite nedostatke. Istina mu je bila važnija od toga kako će ga povijest suditi.

volio bih misliti da imam snagu uvjerenja i reći da bih bio spreman umrijeti za svoje vrijednosti. Ali to je samo lijepa teorija. Ne znamo kakvi smo sve dok se u stvarnosti ne suočimo sa testom i prođemo ga ili padnemo. Rabini nam kažu, 'ne vjeruj sebi sve do dana svoje smrti'.

Neki od najznačajnijih dijelova cijele Tore sadržani su u ovoj parši.

Deset zapovijedi i Šema najpoznatiji su od njih.

Obično želim da se moj davar fokusira na mudrost Tore, a ne na komentare društva, ali osjećam da je potrebno da napišem nešto o nemirima koji su svojedobno zadesili Veliku Britaniju.

Ne želim govoriti o političkim pitanjima poput toga je li ili nije policija onesposobljena zakonodavstvom ili, imaju li ili ne, pobunjenici iskrene žalbe protiv društva. Premijer je istaknuo da naše društvo ima ozbiljan problem. Da je činjenica da toliki mladi ljudi nemaju obzira prema drugim ljudskim bićima i njihovoj imovini te da iz čiste zabave mogu činiti štetu i pljačkati samo kako bi na brzinu zaradili koju funtu, indikator moralne bolesti koja je vrlo duboka i mora se hitno liječiti. Postoje poruke u našem društvu od kojih moramo učiti i na koje moramo odgovoriti.

Međutim, kao rabin, želim govoriti o lekciji tih nemira koja se odnosi na sve nas.

Svatko od nas ima dvije strane i nitko ne može biti siguran u to kako će on ili netko drugi reagirati u danim okolnostima. Jednom me moj student upitao što bih ja učinio kada bi mi netko uperio pištolj u glavu i rekao mi da će me ubiti ako se ne poklonim pred idolom. Samo je jedan iskren odgovor koji mogu dati na to pitanje: 'Ne znam.' Naravno, Godina 14 9 Broj 42 Strana

Čitao sam priče ljudi koji su na sudu imali savršeno čiste zapisnike i imali stabilno podrijetlo te se činilo da su jednostavno uhvaćeni u žaru trenutka. Tko su pobunjenici? Mladi ljudi iz siromašnih područja… ali to nije cijela priča. Uvijek će postojati kolovođe pobune, kao i lopovi koji vide priliku na pomolu pa ju zgrabe (čuo sam da je rečeno kako su ustanci na Bliskom Istoku ustanci zbog slobode, dok su pobune u Londonu pobune zbog plazma televizora). Ali izgleda da su tamo isto tako bili i ljudi koji su se jednostavno našli na pravom (ili krivom) mjestu u pravo vrijeme i donijeli glupu odluku da se uključe.

To ih na nijedan način ne lišava odgovornosti za njihova djela, ali pomaže shvatiti što se događa.

To se događa stalno u našim životima, no obično u manje ekstremnim okolnostima. Pruža se prilika i mi se nalazimo u poziciji donošenja odluke. Odluke da se uključimo u

nešto pogrešno, ali vrlo privlačno.

Ili da učinimo ispravnu stvar i jednostavno odemo dalje. Tora nam kaže da smo svi stvoreni sa božanskom dušom i životinjskom dušom. U žaru trenutka, teško je znati koja će pobijediti. Ponekad, kada se životinja u nama probudi, teško ju je kontrolirati. Ponavljam, to ne utječe na našu odgovornost za naše postupke – ona uvijek postoji; jednostavno kažem da smo svi vrlo slični. Kada nema kušnje, svi volimo misliti da ćemo reagirati na određeni način kada ona dođe – ali ne možemo biti sigurni. Zastrašujuća je to misao kada vidimo nasilje i nedostatak bilo kakvog morala u■ovim buntovnicima. Ali svaki čovjek ima tu životinjsku stranu i što smo svjesniji toga, veća je vjerojatnost da ćemo joj se moći oduprijeti kada bude trebalo.

Naravno, postoji i druga strana.

Kada vidimo odgovor javnosti na te pobune – ljude koji doniraju hranu i novac, volontiraju kako bi počistili susjedstvo u kojem ne žive, to nam grije srca. U nama postoji i božanska strana. A kontrast potencijala posljedica ljudskih odluka ne može biti bolje ilustriran nego što je to kroz ove pobune.

Krajnji uspjeh naših društava, našeg svijeta, ovisi o sposobnosti edukacije budućih generacija; naša djeca moraju cijeniti prirodu svojih izbora i izazove s kojima se suočavaju prilikom toga. A mi im moramo dati dovoljno duboke i snažne razloge da izaberu božansku, a ne životinjsku strast kada se nađu u trenutku odluke.

Očigledno je da postoje još šire i dugoročnije lekcije koje možemo naučiti iz pobuna, ali osjećam da je ovo nešto praktično i primjenjivo što ima vrijednost i za nas. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 9

Rabbi David Stav:

Značaj razlike u zapovijediima Nadolazeći šabat naziva se šabat nahamu, što je vezano uz haftaru, odlomak iz knjige proroka Jišajahua (Izaije) koji počinje riječima, "'Tješite, tješite Moj narod', kaže Hašem" .

(Izaija 40,1). To je prva od sedam haftarot utjehe koje se čitaju od šabata nakon Tiša B'Ava pa sve do šabata koji prethodi Roš hašani.

Mošeov govor narodu u ovotjednom odjeljku Tore, parši Va'ethanan, naglašava njegovu želju da narod podsjeti na zapanjujuće otkrivenje kojem su svjedočili na brdu Sinaj kada im je dana Tora. Oni su iz prve ruke iskusili prisutnost Svemogućeg i shvatili da nijedan idol ili druga poganska sila nikada ne može biti jednaka moći Svemogućeg, te je to služilo kao jasan dokaz neospornosti židovske vjere tokom generacija.

Moše se zatim prisjeća Deset zapovijedi koje su u obliku kamenih ploča bile dane na Sinaju. Površno čitanje teksta otkriva neke razlike u drugim pločama sa zapovijedima, a u usporedbi sa Deset zapovijedi o kojima čitamo u knjizi Izlaska (20. poglavlje).

Jedna od najočiglednijih razlika vezana je uz zapovijed o poštivanju roditelja. Ta se zapovijed pojavljuje u oba teksta, započinjući sljedećim riječima: "Poštuj svog oca i majku kao što ti je G-spod zapovjedio…", i u oba slučaja nastavlja obećanjem

Ponekad, da bi ■ održao vrijednosti, čovjek se izlaže poniženju i sramoti

dugog života za one koji poštuju svoje roditelje: "kako bi se produžili dani tvoji… u zemlji koju ti daje G-spod, tvoj B-g…"

Međutim, jedna se promjena ističe: fraza "i da bi ti bilo dobro", pojavljuje se samo u drugom tekstu. Dugovječnost je svakako fantastičan blagoslov, ali život koji je i dug i dobar, mnogo je bolji. Nažalost, mi srećemo mnoge ljude koji žive duge živote, ali za to vrijeme mnogo pate.

Možda je njihovo zdravlje slabo, ili su u financijskim problemima. Možda su pretrpjeli emocionalne povrede. Međutim, ovdje Tora daje blagoslov dugog i dobrog života za sve one koji poštuju svoje roditelje. Ako je to toliko dobar blagoslov, onda zašto nije bio uključen u prvom pojavljivanju Deset zapovijedi?

Naši mudraci, svjesni ove razlike, postavljaju pitanje: "Zašto riječ 'dobro' nije spomenuta u prvom pojavljivanju Deset zapovijedi, a spomenuta je u drugom?" (Talmud, Bava Kama 55a). To je veoma dobro■ pitanje. Prvo pojavljivanje zapovijedi ne spominje je li dobro biti poslušan tim zapovijedima kao Židov. Ništa nije rečeno o tome da je držanje tih zapovijedi dobro i vrijedno. Zašto je Moše bio jedini koji se sjetio uključiti riječ 'dobro'?

Talmud odgovara, "… jer je bilo suđeno da ploče budu slomljene."

Drugim riječima, Hašem je znao da će te ploče biti razbijene zbog grijeha sa zlatnim teletom, pa nije htio napisati riječ 'dobro' na prve ploče.

Talmud se muči s tim odgovorom, postavljajući drugo pitanje: "No, čak i ako je bilo suđeno da one budu slomljene, zašto bi to imalo utjecaja (na spominjanje dobrobiti)?"

Drugim riječima, pa što ako će ploče biti razbijene? Je li to dobar razlog da se iz teksta izostavi riječ 'dobro'?

Talmud odgovara: "Ne dao B-g!

Dobrobit bi u tom slučaju nestala iz Izraela." Hašem nije htio da tekst sa riječju 'dobro' bude uništen jer bi to dovelo ljude do toga da odbace nadu. Kada bi vidjeli da je i riječ 'dobro' slomljena na komadiće, to bi ih Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi David Stav:

Značaj razlike u zapovijediima u svoju obranu bilo je: "Gdje je zapisano da se ne smijemo ubacivati u red?" Ostali ljudi koji su čekali u redu mogli su ga podsjetiti da nam je zapovjeđeno "činiti ono što je pravično i ispravno".

moglo odvesti do pogrešnog vjerovanja da i njihova dobrobit također može prestati.

Moramo pronaći objašnjenje za sve ovo. Da li nada Izraela počiva na tome je li riječ 'dobro' upisana na ploče? Rasprava između naših rabina otkriva napetost između moralnosti i sreće.

Postoje stvari za koje svi znaju da su moralne i zdrave, stvari koje su važne i temeljne, čak i ako ih nije nužno ugodno činiti. Svatko tko je zdrava srca i uma zna da je važno poštovati roditelje kad su u boli.

Ljudi su to znali i prije no što je dana Tora. To ne znači da je uvijek zabavno i ugodno poštivati roditelje. Ponekad, da bi održao tu vrijednost, čovjek se izlaže poniznosti i sramoti. To može dovesti do gubitka vremena ili novca. Može se desiti da također trebamo žrtvovati i druge stvari, ali bez obzira na to moramo poštivati svoje roditelje.

Prve ploče uče nas da su te zapovijedi istinite i da, čak i ako ne uživamo uvijek u tome da ih vršimo, mi to moramo činiti. Čak i ako su ploče razbijene, logični i moralan zaključak vezan uz životnu važnost ovih vrijednosti ostaje netaknut.

Ipak, druge ploče imaju drugu poruku: oni koji budu vršili ove zapovijedi živjet će također dobre živote, bolje živote. To više nije samo integralni dio moralnih vrijednosti, već i nagrada koju Hašem daje čovjeGodina 14 11Broj 42 Strana

čanstvu.

Moralna osoba imat će bolji život.

Da su ploče koje su sadržavale tu poruku bile slomljene, to bi moglo upućivati na to da će i nagrada biti ukinuta i da mi kao ljudska bića više nećemo biti dostojni da živimo dobre živote. Zato druge ploče nikad nisu slomljene – one su naprosto nestale. One raspravljaju o dobrobiti vršenja micvot, koja će uvijek biti prisutna.

Kako je prikladno primiti ove rieči utjehe nekoliko dana nakon obilježavanja Tiša b'ava. Čast koja je utkana u dobra djela koja činimo ostaje uz nas gdjegod idemo. Ona obogaćuje kvalitetu naših života i ispunjava naše živote smislom jer blagoslov "i da ti bude dobro" je vječan.

Mi sebe ne možemo odvojiti od povijesnog konteksta Tiša b'ava.

Naši učenjaci nam kažu za Jeruzalem "jer [sudovi] su svoje odluke temeljili na bazi striktnog zakona Tore i nisu išli dalje od slova zakona." Tijekom rasprave o slučajevima, sudovi su pokušali utvrditi činjenice slučaja, uzimajući u obzir samo jedno - čisto sudske okolnosti.

Nisu prosuđivali ljude po tome koliko dobro poštuju vrijednosti.

Sjećam se kako sam stajao u redu u samoposluzi kad se netko ubacio u red. Kad su ga ukorili zbog njegovog ponašanja, sve što je mogao reći

Nahmanides (Španjolska i Izrael iz 13. stoljeća), je napisao: "Na početku stiha nalazimo zapovijed da držimo B-žje zakone, ali sada ćemo reći da u svemu što vam B-g nije zapovjedio, pobrinite se da djelujete. Štoviše, što se tiče onih stvari koje vam B-g nije zapovjedio, pobrinite se da činite ono što je ispravno i pravedno u Njegovim očima, jer on voli sve što je ispravno i pravedno."

Drugim riječima, Nahmanides kaže da ne bismo trebali pretpostaviti da B-g od nas želi da samo nominalno izvršavamo njegove zapovijedi. Velik dio B-žje volje odnosi se na slučajeve na koje se Njegove zapovijedi ne odnose izričito, i u takvim slučajevima trebamo se poslužiti zdravim razumom. On nastavlja: "Ovo je pitanje od vitalne teološke važnosti, jer je u Tori nemoguće spomenuti sve aspekte ponašanja neke osobe prema svojim susjedima i prijateljima; sve poslove i uredbe svih društava i zemalja."

Nahmanides svoje primjedbe završava: "... čak i ako kažu da postaje kao mladić i da su njegovi putevi milina, [nije dovoljno] ako ga se ne smatra ispravnim i pravičnim u svim pitanjima ..." Zapravo, "činiti ono što je pravično i ispravno" nije pravni okvir osmišljen da uspostavi naš odnos s društvom u kojem živimo. To je načelo koje bi trebalo biti ugrađeno u naše srce ■ i um. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 11

Rabbi Ephraim Buchwald:

Moć molitve

Ovotjedni odjeljak Tore, parašat Va'ethanan, izuzetno je bogata paraša.

Paraša otpočinje Mojsijevom molbom B-gu da mu dopusti ulazak u zemlju Izrael. Nažalost, njegova molba biva odbijena. Nakon toga slijedi upozorenje u vezi s idolopokloničkim vjerskim običajima starosjedilaca koji naseljavaju Kanaan.

Paraša najistaknutije sadrži ponavljanje Aseret Hadibrot, dekaloga ili Deset zapovijedi, a uključuje i znamenitu molitvu Š'ma. Paraša završava opisom onoga što čeka židovski narod kada uđe u zemlju Izrael i upozorenjem da ih ne dovedu u napast dekadentne prakse starosjedilaca.

Parašat Va’ethanan, se uvijek čita na šabat koji slijedi post Tiša b’av, post koji obilježava uništavanje drevnih hramova u Jeruzalemu. Zbog toga se čita nadahnjujuća haftara iz četrdesetog poglavlja Izaije. Ovo poglavlje započinje riječima: ‫ַחמּו‬ ֲ‫נ‬ ,‫ַחמּו ַע ִמי‬ ֲ ‫" נ‬Tješite, tješite moj narod", kaže B-g, pa je stoga šabat koji slijedi iza Tiša b’ava poznat kao Šabat Nahamu, subota utjehe.

Iako je post Tiša b’av sada iza nas i mi smo, hvala B-gu, ušli u razdoblje Šev'a d'N'hem'ta, sedam tjedana u kojima čitamo Izaijine poruke utjehe.

Na početku paraše čitamo o Mojsijevim snažnim molitvama glede toga da mu bude dopušteno ući u zemlju Izrael, i B-ž-jem odbijanju da pristane na njegov zahtjev.

Rabini, u Midraš Raba u Ponovljenom zakonu 1,1, govore o nevjerojatnoj moći Mojsijevih molitvi upućenih B-gu kako bi mu bilo dopušStrana 12

su s e

teno ući u Izrael. Rabini kažu: Što je Mojsije učinio u tom trenutku? On se odjenuo u kostrijet i posuo se pepelom te je stajao u molitvi, tražeći Svemogućeg B-ga, sve dok se nebesa i zemlja i sve stvoreno nisu potresli.

U svom odgovoru, Svemogući je zapovjedio da se vrata svih sedam

Molitva siromaha veća je čak i od Mojsijeve ■ molitve i molitve kralja Davida.

Ona je ispred svih molitvi na svijetu.

Zašto?

Zato što molitva siromaha dolazi iz slomljenog srca

nebesa moraju zatvoriti i da svi sudovi zakona moraju odbiti Mojsijeve molitve jer je božanski proglas bio konačan.

Nebeski anđeli požurili su zaključati vrata svih nebeskih svodova jer

Mojsijeve molitve već uzdigle toliko ■ visoko i bile su poput oštrog mača, moćne kao što je moćno izgovaranje Svetog imena, prodirale su kroz sve što im se našlo na putu.

U tom trenutku, Mojsijeve molitve slagale su se s opisom kojeg nalazimo u Ezekielu 3,12, "Zatim me duh podigao i iza sebe sam začuo zvuk velike buke, 'Blagoslovljena je slava B-žja iz Njegovog prebivališta,'" Nema većeg zvuka od onoga koji je proizveo Mojsije.

Rabi Shimshon Dovid Pincus u svojoj zbirci tumačenja ovotjedne parše, navodeći Tiferet Shimshon na Ponovljeni zakon, primjećuje da moć Mojsijeve molitve podsjeća na jednu raspravu iz Zohara.

Zohar na paršu Balak kaže da Pisma spominju tri primjera molitve – Mojsijevu molitvu, molitvu kralja Davida i molitvu siromašnog čovjeka.

U Psalmu 90,1 nalazimo molitvu Mojsija, B-žjeg čovjeka. Ta molitva nema premca među ljudskim bićima. U Psalmu 17,1 nalazimo molitvu kralja Davida. Toj molitvi nema ravne među kraljevima. Psalam 102,1 govori o molitvi siromaha u Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Ephraim Buchwald:

nevolji.

Zohar pita koja je od te tri molitve najznačajnija i kaže da je molitva siromaha čak i veća od Mojsijeve molitve i molitve kralja Davida, te da je ispred svih molitvi na svijetu.

Zašto? Zato što molitva siromaha dolazi iz slomljenog srca.

Psalam 34,19 kaže da je Svemogući blizu onima koji su slomljena srca. B-g sluša njihove riječi i molitva siromaha ima moć otvoriti prozore nebesa.

Unatoč nevjerojatnoj moći Mojsijeve molitve, molitve B-žjeg čovjeka, čija je molitva bila poput izgovaranja B-žjeg Svetog imena i mogla je prodrijeti i sjeći poput mača, ta se molitva još uvijek ne može usporediti s moćnom molitvom siromaha koji moli iz slomljenog srca.

Rabi Pincus upozorava svakog čovjeka da cijeni važnost molbi siromaha i da ih nikada ne ignorira.

Osim toga, on savjetuje da je najdjelotvornija metoda za postizanje dobrog i sretnog života to da čovjek uvijek gleda na sebe kao da stoji pred Svemogućim poput osobe sa slomljenim srcem. Te molitve imaju moć otvoriti prozore na nebesima i donijeti obilje B-žjih blagoslova za spasenje i uspjeh.

Moć molitve

Mojsijeve molitve mogle su učiniti da se nebesa uzdrmaju, ali nema ništa moćnije od molitvi upućenih iz slomljenog srca.

Osobito tijekom "Devet dana," perioda intenzivnog žaljenja koji prethodi Tiša B'Avu, kada imamo jedinstvenu priliku da iskoristimo to vrijeme za upućivanje istinski značajnih molitvi iz naših slomljenih srca.

Iza toga u paraši se susrećemo s dvije fundamentalne izjave Židovske vjere: Deset zapovijedi (Ponovljeni zakon 5,6-18) i molitvom Š'ma (Ponovljeni zakon 6,4-9), "Čuj Izraele, Vječni, naš B-g, Vječni je jedan."

Prvi odlomak molitve Š'ma započinje riječima: ‫יך‬ ָּ ‫ָאה ְב ָּת ֵאת הׁשם ֱא־ל ֶֹּק‬ ַ ְ‫ו‬ Ovaj stih poziva svakog Židova da voli B-ga svim srcem, svom dušom i svom snagom.

Molitva Š'ma se nastavlja: ‫וְ ָּהיּו‬ ‫ַה ְד ָּב ִרים ָּה ֵא ֶלה ֲא ֶׁשר ָאנ ִֹּכי ְמ ַצּוְ ָּך ַהּיֹום ַעל‬ ‫ ְל ָּב ֶב ָּך‬i ove riječi koje ti danas zapovijedam bit će ti na srcu, ‫ֶיך‬ ָּ ‫וְ ִׁשנ ְַנ ָּתם ְל ָּבנ‬ ‫וְ ִד ַב ְר ָּת ָּבם‬, i podučit ćeš djecu svoju njima i govorit ćeš im ustrajno, ‫ּוב ָּׁש ְכ ְב ָּך‬ ְ ,‫ּוב ֶל ְכ ְת ָּך ַב ֶד ֶר ְך‬ ְ ,‫ית ָּך‬ ֶ ‫ְב ִׁש ְב ְת ָּך ְב ֵב‬ ‫קּומ ָּך‬ ֶ ‫ּוב‬ ְ kad sjediš u svom domu i kada ideš svojim putem, kada liježeš i kada ustaješ.

Usredotočimo se na frazu ‫וְ ִׁשנ ְַנ ָּתם‬

‫ֶיך‬ ָּ ‫ ְל ָּבנ‬koja služi kao nalog Tore koji od Židova zahtijeva da obrazuju svoju djecu. (Fascinantno je da u Tori nema izravne micve za Židove da proučavaju Toru, osim da proučavaju Toru da bi mogali poučavati svoju djecu!)

Od svih 613 mitzvota Tore, možda najvažnija za kontinuitet i neprekinutost židovskog naroda je micva o ‫ֶיך‬ ָּ ‫ וְ ִׁשנ ְַנ ָּתם ְל ָּבנ‬i ti ćeš podučavati svoju djecu. Židovsko obrazovanje je nit života i žila kucavica Židovskog života. Napokon, upravo se židovsko obrazovanje pokazalo tijekom židovske povijesti najučinkovitijom metodom obrazovanja velikog broja ljudi, tijekom dugih vremenskih razdoblja, etičnom i moralnom životu.

Nadalje, više od 3300 godina židovske povijesti potvrđuje da apsolutno nema šanse da Židovi prežive kao Židovi do sljedeće generacije, bez intenzivnog i strastvenog zalaganja našeg naroda za Židovsko obrazovanje.

Analiza riječi ‫ֶיך‬ ָּ ‫ וְ ִׁשנ ְַנ ָּתם ְל ָּבנ‬otkriva mnoštvo dubokih uvida. Korijen riječi, ‫ וְ ִׁשנ ְַנ ָּתם‬može se pratiti do riječi ,‫ ִׁשנָּה‬koja, poput hebrejske riječi –‫ ְׁשנֵיִ ם‬dva, znači ponavljati, uvijek iznova, što podrazumijeva da židovsko učenje i rituali moraju postati uobičajeni i stalni u životu Židova, i ukorijeniti se u samoj biti Židova. Ova izjava naglašava da za kontinuitet, stvarni kontinuitet, mora postojati iskrena predanost praksama i ritualima židovskog života.

Radosni blagdan Tu b'av, petnaesti ava, ove godine, slavimo ovog šabata. Sretan vam Tu b'av.

■ Neka biste bili blagoslovljeni.

■ Prevela Anja Grabar

Godina 14 13Broj 42 Strana

Strana 13

Rabbi Berel Wein:

Formula za postizanje zadovoljstva Ovaj šabat je Šabat Nahamu, šabat

pas" (riječi koje je Churchill upotri-

kojim nam započinje ciklus ohrabre-

jebio da bi opisao svoje opetovane

nja i utjehe nakon tjedana tuge i ža-

napade depresije) koji napada više

lovanja nad tragedijama koje su za-

od trećine stanovnika zapadnog

desile Židovski narod u prošlosti.

svijeta! Istinsku utjehu i smiraj u

Ovih slijedećih sedam tjedana lje-

ljudskom biću teško je postići i još

kovite utjehe uvest će nas u vedru,

teže zadržati.

novu godinu koja nas čeka. U ovo-

tjednoj paraši može se naći, nazovimo to tako, kratki tečaj i pregled čitavog judaizma – Deset zapovijedi, Šema i obrazloženje Izlaska iz Egipta koje treba dati mudrom sinu.

Općenito govoreći, čitava konstrukcija Tore i Židovskog života upakirana nam je u paraši od ovoga

okruženju? Čitava civilizacija balansira na točki oslonca tih Deset zapovijedi.

One nam pokazuju kako izaći iz socijalnog gliba u koji tonemo. Šema je sredstvo kojim se naša duša povezuje sa Stvoriteljem koji nas je stvo-

Tora, kako bi nam pomogla i upu-

rio i udahnuo nam život. Vjera u

tila nas, u ovotjednoj nam parši daje

jednog i univerzalnog B-ga koji vla-

formulu za postizanje tog neuhvat-

da i koji je sveznajuć i svemoguć

ljivog cilja, zadovoljstva. A ono po-

najveći je dar Židova ljudskom ro-

čiva na ona tri načela Židovske vjere

du. On nam daje pravila i sigurnost,

naznačana u parši od ovoga tjedna.

čistoću i plemenitost, dašak besmrt-

Deset zapovijedi nam daju strukturu vjere i morala kojima svaki po-

■

nosti i uvjerenje u spoznaju da život nikada nije uzaludan.

jedinac može težiti i htjeti ih usvoji-

I na kraju, razumijevanje jedin-

ti, bez obzira koliko dekadentno bi-

stvenosti Izraela u B-žjem planu,

lo društvo u kojem se nalazi. Moral-

kako je pokazano u priči o Izlasku

na pravila koje štite život, imovinu I

iz Egipta, oblikuje i daje perspek-

čovjeka temeljna su pravila Židov-

tivu našim nacionalnim i osobnim

ske vjere i života. Disfunkcionalnost

životima. No potrebna je mudrost i

između roditelja i djece, komercijal-

znanje – mudri sin – da bi se ovo

ni svijet koji radi 24 sata na dan,

sjećanje na davnašnju povijest uva-

pljačke i korupcija prihvaćene kao

žavalo i očuvalo. Samo prisjećanje

materijalnim dobrima i naprednom

društvena

svakodnevna

može nam isto tako pružiti ohrabre-

tehnologijom, uvelike trpi od svih

ubojstva i potpuno seksualno razuz-

nje i osjećaj dobrobiti, te doprinijeti

mogućih vrsta mentalnih i društve-

dano društvo – kako uopće čovjek

utjesi i zadovoljstvu koje toliko

nih poremećaja. Depresija je "crni

može izbjeći depresiji u takvom

usrdno tražimo.

tjedna. Budući da je ovaj šabat isto tako Šabat Nahamu, nije teško primijetiti da nas Toru podučava da su

hrabrenje i utjeha duhovne vrednote i postignuća koja ne moraju ovisiti o materijalnom bogatstvu ili svjetovnom uspjehu.

Naše društvo, koje je toliko bogato

Strana 14

norma,

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Formula za postizanje zadovoljstva

Šema Jisrael

dok govori tu molitvu. Rabini su

Temeljni iskaz Židovske vjere -

Šema Jisrael nazvali deklaracijom -

Šema Jisrael – pojavljuje se u ovotjed-

"prihvaćanjem Nebeskog bremena."

noj parši. Deklariranje suštinskog

U svijetu kojem vladaju idoli i po-

načela Židovske vjere – jedinstve-

ganstvo, ova deklaracija je ono što

nosti i jedinstva B-ga zajedno s na-

odvaja Židovski narod od ostalog

šim prihvaćanjem B-žje suverenosti

naroda toga vremena.

nad nama - prema Židovskoj tradi-

U našem svijetu lišenom stvarnog

ciji prvi puta su izgovorila Jakov-

poganstva, ali u kojemu nema vjere

ljeva djeca u trenutku kada je odla-

i moralnog kompasa ova izjava po-

zio iz ovoga života u bolji svijet.

novo stoji kao linija razdvajanja iz-

Kroz Židovsku povijest ovo je isto tako postalo i posljednja molitva Židova kada napuštaju ovaj život.

Ono je postalo, zbog naše duge i bolne povijesti fizičkog progonstva i mučeništva, simbol Židovske ustrajnosti i privrženosti.

Kada Židov dođe na svijet i dovoljno poraste da progovori prve

ka upućena svima, kako Židovima tako i nežidovima, jednako učenima i nepismenima. Sama vjera i vjerovanje, bez djelovanja i pridržavanja propisa, nije dovoljna da bi Židovski život postojao. No postupci i propisi bez vjere i vjerovanja na

kraju postaju besmisleni, ako ne licemjerni.

riječi, prve riječi koje kaže su Tora

proživi život, sa svim njegovim različitim doživljajima, jedna od posljednjih riječi koje Židov kaže su Šema Jisrael.

Tora je racionalno razmišljanje i način života, zapovijedi, obredi i

običaji. Tora je konkretna, a ne općenita, odnosi se na lokalno a ne

U našem svijetu lišenom stvarnog poganstva, ■ ali u kojemu nema vjere i moralnog kompasa ova izjava ponovo stoji kao linija razdvajanja između Židova i ostalog svijeta

univerzalno. Ona pripada ovom

bavlju, pravilno izgovarajući, služi da nam ponovo istakne B-žju prisutnost u našim životima i u našem svijetu. Ona služi da nas podsjeti da mi nismo nužno slobodni u životu,

kao što često puta mislimo da jesmo.

tiskuje naše misli i ponašanje,. Ona upravlja naša srca i umove na ono dobro i plemenito koje se nalazi unutar svakoga od nas kako bismo to ostvarili. I moguće jednako tako važno, ona služi da nas poveže s prijašnjim pokoljenjima Židova, sve

unatrag do našeg oca Jaakova i njegove djece, do samog začetka Šema Jisrael. Dok izgovaramo Šema Jisrael ocu Jaakovu, samom Jisraelu. Nema

stima, kušnjama i razočaranjima.

Vjera - izjava Šema Jisrael – pripada

Židov je pozvan da kaže Šema Ji-

vječnosti, boljem svijetu uzvišenog

srael dva puta na dan, sa zanosom i

odnosa sa Stvoriteljem svih nas.

koncentrirano. On zapravo treba

Godina 14 15Broj 42 Strana

na dan, iz dana u dan, brižno i s lju-

to je kao da izravno govorimo svom

svijetu sa svim njegovim složeno-

Ona je univerzalna i njena je poru-

vanje Šema Jisrael redovito, dva puta

Šema Jisrael barem na trenutak po-

civa lanu Moše (Moše nam je zapovijedio u vezi Tore). Ali nakon što

među Židova i ostalog svijeta. Kazi-

razmišljati o riječima koje izgovara,

veće utjehe za nas na ovaj šabat utjehe od ove zbilje povezivanja Židovskog života tijekom svih tih stoljeća. Šabat šalom. ■ Strana 15

Rabbi Yissocher Frand:

Koga privlači idolatriJA? Protuotrov za zavist "I nećeš žudjeti za ženom bližnjega svog, niti ćeš željeti kuće bližnjega svoga, polja njegova, ni roba njegova, ni sluškinje njegove, vola njegova, ni magarca njegova, niti ičega što je bližnjega tvog." (5,18) Možda je jedna od najtežih zapovijedi za razumjeti — a nekmoli za ispuniti —Lo sahmod, ne biti zavidan.

Kao što pita Ibn Ezra (Šemos 20,14), kako nam Tora može zapovijediti da ne osjetimo emociju koja se prirodno pojavi kada netko ima nešto što bismo mi željeli imati?

Kada susjed renovira svoju kuću pa napravi bazen, kako očekivati da čovjek ne poželi da i on ima bazen?

ostavi bez daha, da li on, makar na trenutak, pomisli da bi je želio oženiti?

Većina se ljudi ne bi ni na trenutak bavila tom mišlju. Njima je jasno da im je kraljeva kćer nedostižna. Ljudi žele ono što im se čini da mogu imati, a ne ono što im je u potpunosti van dosega.

Isto bi trebalo vijediti i za ono što je tuđe, kaže Ibn Ezra. Trebali bismo sami sebe uvježbavati da shvatimo da budući da je Vječni dao bazen susjedu, da je to ono što On želi da ima susjed, a ne mi. I kao takvo, to ne bi trebalo biti područje naših želja.

Ibn Ezra odgovara na to pitanje usporedbom.

Ibn Ezrin pristup postao je klasičan odgovor na to pitanje, no Rav Simchah Zissel Brodie iz Rambana izvodi još jedno objašnjenje.

Zamislite da neki čovjek iz naroda posjeti kraljevsku palaču. Dok promatra ljepotu oko sebe, spazi princezu kako izlazi u svojoj kraljevskoj odjeći. I mada ga njezina ljepota

Ramban navodi sljedeći midraš: Svih Deset Zapovijedi su ponovljene u Parašas Kedošim u ovom ili onom obliku. Na primjer, redak: "Ani Hašem Elokehem" (Vajikra 19,3)

podudara se s prvom zapovijedi, a "Velokei masei hah lo sa'asu lahem — a lijevanih bogova nećeš si graditi " (r.

4) podudara se s drugom zapovijedi.

S Lo sahmod poklapa se, tajnovito veli Ramban, "Ve'ahavta lere'aha kamoha — Ljubi bližnjega kao sebe" (r. 18).

Rav Simchah Zissel objašnjava kako je ovo dvoje povezano.

Jeste li ikada čuli da su otac ili majka poželjeli da njihova djeca ■ imaju manje materijalnih dobara samo zato što su oni u njihovoj dobi imali manje? Ne. Roditelj su oduševljeni kada njihova djeca imaju više nego što su oni imali. Zašto? Jer oni vole svoju djecu koliko i sebe — ako ne i više od toga — pa su sretni kada si njihova djeca mogu priuštiti sve što požele.

Kada bismo doista vršili ve'ahavta lere'aha kamoha i voljeli svakog Židova kao što volimo sebe, kaže Rav Simchah Zissel, ne bismo im bili zavidni zato što imaju ono što si mi ne možemo priuštiti. Bili bismo sretni zbog njih, baš kao što smo sretni kada naša djeca imaju više od nas.

IdolatriJA ''...da se ne pokvarite pa da ne biste sebi pravili klesane likove.'' (Devarim 4,16) Sefer Devarim prepun je upozorenja protiv idolatrije, ali parša u kojoj to možda najviše dolazi do izražaja je parša Va'ethanan. Mnoštvo stihova – koji uključuju gotovo trećinu stihova iz drugog ponavljanja Deset zapovijedi – uključuje brojna upo-

Strana 16

Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Koga privlači idolatriJA?

zorenja da se ne služi idolima.

prema služenju idola.

U današnje vrijeme, ti se strogi poticaji čine potpuno suvišnima.

Gotovo nijedno normalno ljudsko biće danas nema interesa za štovanjem isklesanog lika bilo koje vrste. Zapravo, čini nam se čudnim da je itko ikada imao strast prema tome.

Ipak, ostaje nam pitanje, jesu li Hazal učinili toliko dobro time što su uništili idolatriju da se bezbrojna upozorenja u Tori vezana uz štovanje idola više uopće ne trebaju primjenjivati?

Iskreno, naša potpuna nezainteresiranost za štovanje idola nije zasluga naše uznapredovale i razvijene inteligencije ili čišće vjere u B-ga. Anšei Kneset HaGdola, skupina od 120 mudraca, nekih od najvećih učenjaka Tore svih vremena, sastali su se tijekom razdoblja drugog Beit HaMikdaša i presudili da je nagon za služenjem idola (avoda zara) prejak da bi mu se ljudska vrsta oduprla. Talmud (Joma 69b) govori o tome kako su Anšei Kneset HaGdola uhvatili jecer hara (zli nagon) za idolatrijom i uništili ga.

Svejedno možemo steći dojam o tome koliko je snažan bio nagon za idolatrijom prije no što su ga oni pobijedili. Talmud nam kaže da su Anšei Kneset HaGdola, ohrabreni svojim uspjehom u uništavanju jedne od dvije najjače strasti ljudske vrste, odlučili svoje snage usmjeriti na drugu glavnu strast: nagonom za promiskuitetom.

Međutim, kada su mudraci uspjeli uhvatiti strast za promiskuitetom, shvatili su da ako unište tu strast, ljudi se više neće razmnožavati, pa su ju stoga pustili.

Svima nam je poznato koliko je teško kontrolirati svoj nagon za razuzdanošću. Hazal nas uče da su ljudi nekoć jednaku strast gajili

Godina 14 17Broj 42 Strana

Zapravo, Radzinger Rav kaže da neki od nas redovito dolaze u dodir sa služenjem idola.

Talmud (Šabos 105b) nas uči da se osoba koja se razljuti i izgubi kontrolu nad sobom smatra idolopoklonikom (slugom 'avoda zara').

Dovid HaMeleh je napisao, ''Neka ne bude stranog boga u tebi'' (Tehilim 81,10). Talmud pita, ''Koji strani bog prebiva u čovjeku? To se odnosi na 'jecer hara'.''

Kako bismo to shvatili, moramo secirati anatomiju provale bijesa.

Zamislite ovaj rijedak scenarij.

Gosp. Baal HaBajit dolazi kući iz šula na šabatno jutro i vidi da stol nije postavljen i hrana još nije spremna. On se okreće svojoj supruzi i pita ju, ''Zašto ne možeš sve pripremiti na vrijeme?''

Njegova supruga shvaća da njegovo raspoloženju nije takvo da bi prihvatilo njeno objašnjenja pa u tišini ubrzava pripreme. Objed započinje, a djeca su malo pretjerano aktivna. ''Zašto proizvodite toliku buku?'', viče gosp. Baal HaBajit.

Djeca se nakratko stišaju, ali uskoro komešanje opet započinje.

Ovoga puta, gosp. Baal HaBajit odlučuje da je sada zaista dosta. ''Hoću tišinu!'', viče on, dok mu lice poprima grimizne nijanse. ''sljedeći koji bude proizvodio buku dobit će svoje!'', dodaje.

Što se dogodilo? Sve što su djeca učinila bilo je da su se ponašala u skladu sa svojom dobi. Zašto je gosp. Baal HaBajit izgubio kontrolu?

Problem je što je gosp. Baal HaBajit smatrao da je njegova volja konačna te da ne može podnositi bezobrazluk onih koji se ne pokoravaju njegovoj nadmoći. Drugim riječima, smatrao je sebe bogom.

Gosp. Baal HaBajit nije zastao kako bi shvatio da Hašem možda želi da pričeka nekoliko minuta dok njegov šabatni obrok ne bude spreman, ili da je Hašem naredio da njegova djeca trebaju biti bučna, kao i sva ostala normalna djeca. On želi tišinu; On želi svoj obrok na vrijeme. On je vjerojatno već uvrijeđen došao kući jer mu je gabaj dao hamiši umjesto šiši, i jer mu čovjek koji je

sjedio pored njega u šulu nije iskazao poštovanje kakvo on zaslužuje.

Tko je bog u umu gosp.Baal HaBajita? On sam.

Ova usporedba možda je pomalo pretjerana; ne ljutimo se svi zbog takvih stvari. Ali većina nas ima svoje zlovolje koje nam dosađuju i uzrokuju da izgubimo kontrolu.

Možda više nemamo strast prema služenju malih isklesanih likova, rukom izrađenih bogova, ali mnoge od nas još uvijek privlači idolatri''JA''.

Ako sam 'JA' toliko apsolutno važan da svatko tko izazove moju napuhanu sliku o meni samome čini da izgubim kontrolu, tada to nije služenje Hašemu, već idolatriJA. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 17

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Ljubav prema B-gu je prirodna "I ljubi B-ga svoga

ljubav prema svjetovnim stvarima

priča, Magid priča o seljaku koji je

svim srcem svojim,

koje su suprotnost nešami. Ako se

ušao u trgovinu koja je prodavala

svom dušom svo-

oslobodimo ljubavi prema stvarima

otmjenu odjeću i zatražio odijelo.

jom i svim sred-

koje Tora zabranjuje, pojavit će se

Prodavač je procijenio njegovu veli-

stvima svojim" (6,5)

urođena ljubav prema B-gu. Ova je tema posebno razvijena u Tanyi.

Kao što je prije spomenuto, neki

Magid iz Dubna objašnjava da ako

komentari pitaju: Kako možete do-

netko pozove istaknute goste u svoj

nijeti zakon da se voli? Ljubav je

dom, on će očistiti kuću i pobrinuti

emocija. Ima je ili je nema. Možete li

se da se u kući ne nađe ništa što bi

zapovijediti nekome da voli?

njegovim gostima bilo uvredljivo.

Jedan odgovor je da unutar svake osobe postoji urođena, inherentna ljubav prema B-gu, koja je ostavština patrijarha Abrahama. Ona je skrivena unutar nas, jer je zasjenjuje

Slično tome, ljubav prema B-gu ne može boraviti tamo gdje postoje

Unutar svake osobe postoji urođena, ■ inherentna ljubav prema B-gu, koja je ostavština patrijarha Abrahama.

osjećaji i ponašanja koji su neprijateljski prema B-gu.

U jednoj od svojih neusporedivih

činu i dao mu odijelo koje će mu pristajati. Seljak je obukao odijelo na grubu odjeću koju je nosio i prigo-

vorio da mu odijelo ne pristaje. "Ti ludo!", rekao je prodavač, "najprije moraš skinuti grubu odjeću koju nosiš, i onda će ti odijelo savršeno pristajati.

Tako je s ljubavlju prema B-gu.

Ona se ne može uklopiti sve dok se ne odreknemo grube ljubavi koju gajimo prema mnogim zemaljskim užicima. Često promišljamo o prvom retku u Š'ma, potvrđujući svoju vjeru u B-žje jedinstvo. Potom izgovorimo ostatak Š'ma bez puno promišljanja.

Međutim, stih "ljubit ćeš svog B-ga" gotovo je besmislen ako ne razmišljamo o tome kako razviti tu ljubav.

Treba promišljati i iskreno odlučiti ukloniti one vrste stvari koje guše prirođenu ljubav prema B-gu. ■

Strana 18

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti B lagoslov za dobro i zlo Živio neki hasid koji je trgovao različitom robom. Jednom je tako čekao na konvoj robe koju je kupio na velikom sajmu i prevozio rijekom u svoj grad. Na njegovu nesreću, bilo je to vrijeme obilnih kiša, za kojima su slijedile poplave, pa je u jednoj nesreći nestala sva njegova roba. Čovjek je bio financijski uništen, čak i gore, nije izgubio samo sav svoj novac, već i onaj koji je posudio da bi mogao prevesti svu tu robu do svoje zemlje. Našao se u nezavidnom položaju, ali vijest još nije bila stigla do njega.

Grupa njegovih prijatelja iz grada odlučila je otputovati do njega i obavijestiti ga o nesreći. Bilo im je teško izravno reći punu istinu, pa krenuše uokolo: "Ne kažu li naše knjige nešto o tome kad loša sudbina neopravdano zadesi nevinog čovjeka?"

Hasid im, kao iz topa, odgovori: "Da, zapisano je da isto tako kao što kažeš blagoslov za sve dobro što ti se dogodi, trebaš reći blagoslov i za sve ono loše što ti se dogodi."

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Prijatelji mirno sačekaše da nesretni čovjek dovrši svoju misao, a onda mu ispričaše što se dogodilo s njegovom robom. Kad je to čuo, hasid je pao kao pokošen i nije više ustajao.

I tako, ne kaže se bez razloga: lakše je reći, nego učiniti. ■

C

ijela povijest je svjedočanstvo ljudske potrage za jedinstvom. S eksplozijom znanja u posljednjih nekoliko stoljeća i razvojem tehnologije koja je slijedila, mi sve bolje upoznajemo unutarnju organizaciju našeg materijalnog svijeta. I zaista, naš svijet se toliko "sažeo" da ga danas nazivamo "globalnim selom." Znanost nam je omogućila razumijevanje jedinstva unutar zakona prirode, a tehnologija nam je dozvolila da se ujedinimo jedni s drugima diljem Zemlje.

U isto vrijeme, rastrgani smo unutrašnjim nejedinstvom. Brakovi propadaju. Još uvijek smo okrutni prema drugima. Ne zbrinjavamo uvijek one koji nemaju dovoljno. Sve to zbog dvojnosti koja još uvijek vlada između nas i B-ga, zato što još uvijek nismo došli do mira s našim Stvoriteljem, te s višim idealima i vrijednostima koje takav odnos zahtijeva. Zato što još uvijek nismo došli do općeg sklada s potpunim jedinstvom koje postoji iza svega - s B-gom.

Još ne tako davno, mišljenje da svijet kontroliraju stotine neovisnih energija i elemenata bilo je prihvaćeno kao znanstvena činjenica. S napretkom znanosti utvrđeno je da je atom osnovni građevni blok svekolike materije, te da su materija i energija iste supstance, samo u različitom obliku. Na isti način, odstranjujući mnoge slojeve "posude" našeg fizičkog svijeta, počinjemo nazirati jedinstvo u njemu. Polagano otkrivamo da su "svjetlo" i "posuda" jedno te isto.

Nije li, onda došlo vrijeme da odgrnemo još nekoliko slojeva? Danas imamo priliku ujediniti našu stvarnost i B-žju stvarnost, te spoznati kako su one zapravo jedno. Mi smo svi u prilici dostići konačno jedinstvo: mir između tijela i duše. Između naših materijalističkih poriva i transcendentnih stremljenja. Između nas i B-ga. Nikada prije nismo imali mogućnost tako uspješne komunikacije za stvaranje jedinstva među ljudima, među društvima i narodima. Konačno, u naše doba možemo dovršiti proces koji je započeo u praskozorje naše povijesti: ostvarenje mira i jedinstva među svim ljudima.■ ~ R. Menachem Mendel Schneerson Godina 14 19Broj 42 Strana

Strana 19

Ozer Bergman, Breslov Research Institute:

Prelinjem te, nemoj me ubiti "Poštuj svoga oca i majku kao što ti je B-g tvoj G-spod zapovijedio. I zbog toga ćeš živjeti dug i (dobar) život ... Ne ubij ..." (Ponovljeni zakon 5,16-17).

Bića se neprestano rađaju. Zapravo, negdje na svijetu, upravo sada, dok ovo čitate, raste cvijet, mačka je dobila mačiće, a majka psića baca prvi pogleda na svoje upravo rođene štence. Odakle dolaze sve ove bebe? Poput svih B-žjih čuda, one dolaze od – i vode do – B-žjeg kavoda (slave), što je svrha stvaranja.

Ali kao što svi mi znamo iz onoga što vidimo - i ne vidimo - svugdje oko nas, B-žji kavod je teško, ako ne i nemoguće, otkriti. Zašto? Zato što je Berešit, prva riječ knjige Stvaranja, neizreciva, bez zvuka. I zbog toga što je tiša od šapata, mnoštvo se onih koji skrivaju kavod, skreću pažnju s njega i niječu ga, uspjelo prošvercati u naš kutak Stvaranja. Ti ne-dobri, čine vršenje micvi - i osjećanje njihove dragosti – velikim izazovom. (Izazovi su za nas dobri.

Zato je B-g šaptao Berešit, tako da bi ne-dobri mogli ući u naše živote i učiniti ih interesantnima.)

Prva micva u Tori, da budemo

plodni i da se množimo, uvećava Božji kavod u dva "smjera". Jedan je širom lica Zemlje sada, a drugi je duž lica budućnosti. Budući da je ta micva toliko važna za svrhu stvaranja, ne-dobri svim snagama nastoje "množenje" učiniti osjetilnim, požudnim i uzaludnim, a nas izludjeti i izbezumiti u tom procesu. Upravo zahvaljujući tim ne-dobrima mnogima je teško pronaći prikladnog bračnog partnera, i održati sretan / sveti brak i "množiti" se u svetom / opuštenom stanju da'ata (svijesti).

Zato je poštivanje naših roditelja tako snažna micva koja sa sobom donosi dobar i dug život. Poštovanje naših roditelja je naš bezglasni, tihi izričaj da naše stvaranje doista dolazi od B-žjeg kavoda, a ne od laži, maštarija i prljavštine ne-dobrih.

B-g je život. B-g je dobar. Zbog toga, povezivanje s Njim kroz ovu micvu donosi dobar, dug život.

Ovo je jedan od razloga zašto sveta Tora prelazi s "Poštuj svoga oca i majku" na "Ne ubij!" Kad nam Tora kaže da ne ubijemo, ona time podrazumjeva: "Nemojte uništavati – gradite!" Bez obzira koliko su plemeniti naši roditelji ili njihove najbolje namjere, i oni su postali žrtve

ne-dobrih u trenutku našeg začeća.

Zato je ne-dobrima tako lako da nas nasamare, i da se nađemo na njihovoj strani, uništavajući stvari – ili, ne daj B-že, ljude! – tako da te stvari i ljudi neće izroditi B-žji kavod koji bi trebali donijeti na svijet.

Prije nego li završimo, moramo naglasiti da nije svako ubijanje umorstvo. Kada je opravdano, ubijanje može dovesti do rađanja, do poticanja rasta. Naš prvi praotac, dok se još zvao Avram, bojao se da je to što je oduzeo život ljudskom biću tijekom rata bilo pogrešno i da mu slijedi kazna (Post 15,1). Ne, rekao je B-g, pročistio si vinograd od trnja. Sada je spremniji da bude plodonosan (Berešit Raba 44,4).

Ipak, postoji određeni stupanj napetosti. B-g je obećao Avramu bogatstvo (Postanak 12,2) pa kad je kralj Sodome ponudio Avramu bogatstvo, zašto ga je on odbio? (isto, 14,21-23). Nije li to bilo ispunjenje obećanja? Ne, kaže Maharal iz Praga. Avram je znao da B-g neće ispuniti Svoje obećanje na ovakav način, s krvavim novcem. B-žja obećanja dobrote moraju – i hoće – doći na neki obzirniji način.

A gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald

Uvijek budite radosni jer veseljem drugoj osobi možete udahnuti život.

Tvoj prijatelj možda je u strašnoj patnji i ne može izraziti ono što mu je u srcu.

Sve dok nema nikoga kome pred kim se može rasteretiti, on ostaje u bolu i brizi.

Ali ako ti dođeš do njega i pozdraviš ga sa sretnim izrazom na licu, ti ga možete razvedriti i doslovno mu dati život.

Talmud uči da su dva badhanima (veseljaka) bili proglašeni "stanovnicima Svijeta koji će doći" samo zato što su druge činili sretnima. ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 20

Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Paraša (priča) Va'Ethanan nam daje veliku priliku da ''zasladimo'' presudu naših života.

Zohar se bori s pitanjem "tahnunima" (molbi za milost), i odgovara kroz priču o kralju Hezekiji koji je bio na vrlo visokoj duhovnoj razini, ali je donio odluku da se ne oženi iako mu je bilo rečeno da to učini.

Razlog je bio taj što je kroz Svetog Duha predvidio da će dobiti zlog sina. Kao rezultat toga Hezekija se razbolio, a prorok Izaija mu je rekao da je određeno da će umrijeti jer nije izvršio naredbu o ženidbi. Pisano je, da nakon što je prorok napustio palaču: "Tada se Hezekija okrenu zidu i pomoli se G-spodu...." (Izaija 38,2).

Zohar objašnjava moć Tore, "Drva života" za one koji je se drže. Tora uči čovjeka da ide putem istine, to

jest da se poveže s onime što on uistinu jest, tako da čak i ako je za njega određena smrt to će biti poništeno i nevažeće. Stoga on treba uroniti u Toru (a ne samo učiti je) dan i noć, i provoditi njene zakone.

Hezekija je morao ponizno prihvatiti odluku i shvatiti da iako je prožet Svetim Duhom on ipak ne vidi cjelokupnu sliku. Kada je to shvatio on se odrekao svog stava da je u pravu i da zna, i počeo je moliti s namjerom povezivanja i cjelovitosti, a ne da ostane tvrdoglav prema egocentričnom zahtjevu Stvoritelja.

Ovdje učimo što znači "preklinjati" povezati se sa Svjetlosti Stvoritelja i vratiti sebi samom.

Kad molitva proizlazi iz ljutnje, straha, frustracije, osjećaja žrtve i sebičnosti, vjerojatnost da ćemo dobiti što želimo vrlo je mala. Mi se moramo povezati s primanjem u Godina 14 21Broj 42 Strana

svrhu da dovedemo do promjene, s ljubavlju i radosti, pouzdavanjem u Svjetlost i sviješću "voli bližnjega svoga kao sebe samoga". Zbog toga, "Hezekija se okrenu zidu i pomoli se G-spodu" - kada se odriče toga što on misli da je ispravno i umjesto toga se bezuvjetno i bez skrivenih motiva povezuje sa Svjetlosti, događa se čudo koje mijenja redoslijed stvaranja. On dobiva još petnaest godina života i spašava Jeruzalem da ne padne u ruke asirske vojske.

Svrha je molitve preklinjanja da nas promijeni, promijeni onog koji se moli, a ne Stvoritelja. To je zato da nam se omogući rast i mijenjanje obrazaca po kojima smo živjeli i postupali. To je iznad svega ono na što je usredotočena paraša Va'Ethanan - osobnu promjenu koja će, ako ju nismo uspjeli izvršiti, držati nas zaglavljene u upravo onoj situaciju iz koje se želimo izvući, stalno iznova, sve dok se ne vratimo sebi samima.

Paraša Va'Et'hanan donosi dvije važne poante - "Šema Jisrael" i "Deset iskaza" (greškom poznatih kao Deset zapovijedi).

Zohar objašnjava da je u molitvi "Šema Jisrael" ključno jedinstvo u ime B-ga, gore i dolje. Kao što svaki od dijelova našeg tijela ima svoju funkciju i povezuje ju s djelovanjem života, tako je i sa svijetom. Svatko

od nas je jedna stanica u cjelini, u cijelom čovječanstvu. Svrha molitve "Šema Jisrael" je povezati naš svijet s obiljem gornjih svjetova, tako da postoji konstantan protok obilja odozgo. Ako nemamo odgovarajuću namjeru - kavana, dok molimo "Šema Jisrael", obilje neće dospjeti do nas. Kao što u tijelu nastanak začepljenja sprečava da krv dođe do vitalnih organa i time narušava njihovo funkcioniranje, u svijetu se prepreka manifestira kroz razaranja i katastrofe.

■ Iz"Deset iskaza" su bili otkriveni raelcima u vrijeme jedinstva i harmonije, kako je napisano u Knjizi Izlaska "a Izraelci se utaboriše tamo

kod gore"; oblik glagola "utaboriše" u hebrejskoj je Bibliji napisan u jednini, kao jedno tijelo, jedna cjelina.

Na sličan način se tumači da riječ urezanu u odlomku "bile su urezane na pločama" treba čitati "oslobođene": Međutim za riječ "harut" (koja se mogla pogrešno shvatiti kao 'urezano' ‫ )חרוט‬mudraci ukazuju na činjenicu da je to riječ ‫" חרות‬herut" sloboda, oslobođenje, što nas uči da se možemo osloboditi anđela smrti kroz jedinstvo i istovjetnost.

U trenutku kada ostvarimo vezu sa svim dijelovima našeg tijela, između nas i našeg okruženja, te s gornjim sefirot, kanalima energije, tada doživljavamo da budemo jedno sa svime, što "Šema Jisrael" i znači. To je snaga života i slobode na pločama. Moć molitve i istinsko povezivanje sa samim sobom, i svrhom svog života - moć je paraše Va'Et'hanan. ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 21

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Tu Be'Av i Kabala U drevnom hebrejskom/biblijskom kalendaru Tu (15) Be'Av (u mjesecu Lava) je poznat kao praznik ljubavi, i postavlja se pitanje zašto? Na čemu se zasniva ova odlika ljubavi?

Rabin Haim Vital je u svojoj knjizi

Pri Ec Haim objasnio da se toga dana iskazuju posebne sile i blaženstvo u savršenom duhovnom spajanju gornjih i donjih svjetova - svijeta kojeg doživljavamo sa naših pet osjetila i svijeta s onu stranu naših pet osjetila.

Sunce - muška snaga Astrološki gledano, Sunce simbolizira duhovni svijet, mušku snagu, bogatstvo i dijeljenje. Sunce također simbolizira fizičko obilje na kugli ze-

maljskoj. Kao što znamo, pod sunčevom toplinom sve raste i uspijeva.

Mjesec av (Lava) pod kontrolom je sunca, a nalazi se u sredini ljetnih mjeseci. Prema hebrejskom kalendaru vrhunac moći svakog horoskopskog znaka javlja se za punog mjeseca – dana u sredini mjeseca. Tu Be'Av (15.

radi s ljubavlju, suosjećanjem, krea-

19,18), to je suština i opće pravilo

tivnošću, prevladavanjem našeg ro-

Tore.

botskog obrasca ponašanja i davanjem drugima.

Rabin Ashlag, utemeljitelj moderne kabale postavlja pitanje, koja je veza

Lunarni ciklus traje 29 i pol dana, a

između Tore i propisa "voli svog bli-

dan punog mjeseca vrhunac je njego-

žnjega ..."? On nam otkriva tajnu. Je-

vog ciklusa. Nije slučajnost da se lu-

dini način na koji se možemo povezati

narni ciklus (ženska strana) podu-

s energijom ispunjenja (to je ono što

dara sa ženskim ciklusom.

svi mi u konačnici želimo), B-žjom

Savršeno kozmičko sjedinjenje

energijom, je da promijenimo i poboljšamo sebe na način da budemo što

Na Tu Be'Av događa se savršeno

više poput B-ga. A to znači; više dije-

sjedinjenje. Energije sunca i mjeseca lijepo se spajaju kada se i jedna i dru-

ljenja, više brige za druge, biti više ■ imesuosjećajan i beskrajno voljeti (da

ga nađu na svom vrhuncu - sjedinje-

nujemo samo nekoliko b-žanskih od-

nje muških i ženskih sila Svemira do-

lika). Međutim, to se ne može postići

gađa se besprijekorno, predstavljajući

tamo gdje nema ničega, već se pro-

Stvoritelja i stvorenje. Ovo savršeno

mjeniti možemo jedino kada uvježba-

kozmičko združivanje svijetu donosi

vamo i poboljšavamo kvalitetu našeg

jednu posebnu silu - moć ljubavi.

karaktera kroz osobne odnose. U o-

Što je ljubav?

vom području pružaju nam se uvijek

Ima poznata priča o novom učeniku koji je zatražio rabina Akivu da ga nauči cijelu Toru dok stoji na jednoj nozi. Odgovor rabina Akive bio je "voli svog bližnjeg" (Levitski zakonik,

iznova mogućnosti za učenje, prakticiranje, posrtanje i rast. Ljudski odnosi su za nas najučinkovitiji načini da naučimo biti osjetljivi i da marimo za ono što se događa izvan nas. Tek kada naučimo voljeti ljude onakvima kakvi

dan ava - Lava), je stoga dan u kojem sunce doseže svoj godišnji vrhunac snage.

Mjesec - ženska snaga Prema kabali Mjesec simbolizira žensku stranu, b-žansku prisutnost, koja predstavlja "želju za primanjem", Stvaranje, i ljudski rod. Mjesec nema svojeg vlastitog svjetla. On može samo reflektirati svjetlo sunca. Stoga ženska strana Stvaranja nema svoju vlastitu svjetlost, već samo Svjetlo Stvoritelja koje se može kroz nju otkriti. To se svjetlo može otkriti kada se Strana 22

Divrej Tora

R. Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

(nastavak s 22. stranice)

Tu Be'Av - Praznik ljubavi Ljubav između muškarca i žene

jesu (bezuvjetna ljubav), onda i samo

jelovi našeg tijela međusobno su razli-

onda, možemo naučiti voljeti i pove-

čiti, oni nisu jednoobrazni, no ipak

zati se sa Stvoriteljem, jer ćemo onda

"zdravlje" je stanje u kojem postoji

imati istinsku sličnost s našim Stvori-

potpuna usklađenost i jedinstvo me-

teljem. Tek kad izađemo iz naše sebi-

đu različitim organima. Oni se među-

vanje "ljubi bližnjeg svoga". Nema

čne prirode možemo se povezati s

sobno nadopunjuju i potpomažu, bez

zahtjevnijeg odnosa od ove transfor-

beskonačnom

obzira na to koliko se svaki pojedini

macije do koja mora doći da bi se ži-

organ razlikuje od drugoga.

vjelo sa sviješću "voli svog bližnjeg".

naravi

Stvoriteljeve

svjetlosti, i tada se možemo povezati s istinskim ispunjenjem za kojim tragamo; ljubav, uspjeh, sreća, zadovoljstvo i povjerenje. To je, prema metodi rabina Ashlaga, jedina svrha Tore i njezinih propisa.

Kad različiti ljudi uče da se prema

međusobnim razlikama odnose s ljubavlju, to postaje sastavni dio njihovog upotpunjavanja, ujedinjuje ih da budu kao jedno. Ovo se može dogoditi sa-

Tajna jednosti

mo nakon mnogo napornog rada učenja i uvježbavanja sebe da budemo osjetljivi i slušamo jedni druge. To stvara krajnje jedinstvo i timski rad.

Mudraci podučavaju da sve obilje, blagoslov i zaštitu koju tražimo dola-

Sveti Ari napominje da je ljubav između muškarca i žene najučinkovitiji škola za uvježbanje i usavrša-

Često bivanje zajedno priprema teren

za slušanje, fleksibilnost, trening osjetljivosti i to se događa tijekom mnogih godina. Kada supružnici shvate da je brak sredstvo za osobno i duhovno poboljšanje na obostrano intenzivnom poprištu borbi, postoji realna šansa da s vremenom iz duše izraste istinska ljubav. Kada jedan partner uđe u odnos sa ciljem da čitavo vrijeme uzima, a daje što je manje moguće, to je recepct za katastrofu.

ze od B-žje moći. Stoga je cilj učenja

Na Tu Be'Av, koji je dan jedinstvene

Riječ "ljubav" na hebrejskom ima

Tore i propisa vezati se uz B-ga, a to

kvalitete skladnog povezivanja, moći

numeričku vrijednost 13, što je ista

se može dogoditi samo kada dose-

davanja (od snage sunca) i moći pri-

brojčana vrijednost

koju ima riječ

gnemo razinu "voli svog bližnjeg", i

manja (mjesec), mi se možemo pove-

"jedan". To znači da prava ljubav po-

tek onda se možemo povezati sa svim

zati s energijom istinskog sklada i pra-

stoji samo među ljudima među kojima

dobrom koje nas čeka od zore stvara-

ve ljubavi. To je dan u kojem je život

postoji neko jedinstvo i sličnost. "Je-

nja.

dobar. ■

dinstvo" ne znači jednoobraznost. Di-

Prevela Tamar Buchwald

■

Godina 14 23Broj 42 Strana

Strana 23

MEMORIJALNA HODNJA

Oružane snage Republike Hrvatske i Izraelskih obrambenih snaga otkrile spomen obilježje Hanni Szenes Međimurska županija.hr, 21.7.2021.

Država Izrael i Izraelske oružane snage ove godine obilježavaju 100 godina od rođenja Hanne Szenes, izraelske pjesnkinje i nacionalne junakinje, koja je u okviru svog djelovanja tijekom Drugog svjetskog rata boravila i na području današnje Republike Hrvatske.

Njezin život grubo je prekinut jednog travanjskoj jutra 1944. godine, nešto više od mjesec dana nakon što je Hanna Szenes uhvaćena i nakon mučenja odvedena u budimpeštanski zatvor. Za njom su na put bez povratka prema logorima za uništavanje, krenuli i čakovečki i međimurski Židovi.

Memorijalna hodnja Izraelskih oružanih snaga ”Operation Lightning of the Heavens” provodi se od 19. do 22. srpnja 2021. na području Republike Slovenije, Republike Hrvatske i Mađarske, a započela je u ponedjeljak, 19. srpnja u Republici Sloveniji. Sama aktivnost obuhvaća obilazak dijela povijesnih lokaliteta kojima je prolazila Hannah Szenes kao pripadnica savezničkih snaga u 2. svjetskom ratu te hodnja ima povijesno-edukativnu dimenziju, kao i dimenziju jačanja suradnje oružanih snaga dviju država, a doprinosi sveukupnom jačanju prijateljskih odnosa Republike Hrvatske i Države Izrael.

Da su Hannin otpor i ustrajnost u borbi protiv nacističkog režima istinski primjer ljubavi i

Page 24 Strana 24

odanosti prema svojem narodu iz kojeg svi možemo naučiti rekao je izaslanik ministra obrane i državni tajnik Zdravko Jakop: „Sloboda, dostojanstvo i jednakost vrijednosti su za koje se Hanna borila do samog kraja, to su temeljne vrijednosti svih nas i upravo iz tog razloga su njezin put i njezina žrtva i danas važni.“ U ime Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske izrazio je osobito zadovoljstvo održavanjem ovih značajnih događajima koji se posljednja dva dana provode u Republici Hrvatskoj. „Ove aktivnosti svakako su zbližile naše vojske i produbila prijateljske odnose naših dviju država, stvarajući plodno tlo za razvoj buduće suradnje.“, zaključio je. „Hannah Szenes mlada je žena koja je u jeku 2. svjetskog rata odlučila pružiti otpor nacističkom zvjerskom planu o uništenju njenog naroda. Uključivši se u britanske specijalne postrojbe, pomagala je pokrete otpora u okupiranoj Europi te spašavala svoje sunarodnjake.

Upravo u jednoj takvoj akciji u dubini neprijateljskog teritorija, uhvaćena je, nedaleko odavde, kod Podbresta. Mučena je i ubijena u svojoj 23. godini u Budimpešti.“, kazala je gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini.

U 2. svjetskom ratu Čakovec je izgubio zajednicu koja je obilježila moderni razvoj našeg grada. Upravo su Židovi pokrenuli razvoj industrije, izgradili mno-

■ ga zdanja u središtu, udarili temelje javnom, društvenom i sportskom životu tada malog mjesta u provinciji velikog carstva, podsjetio je župan Međimurske županije Matija Posavec. „Čakovec je od danas bogatiji za spomenik koji govori o jednoj osobi, jednom narodu i jednom vremenu. Hannina priča je univerzalna, ali i povezuje naše dvije zemlje. I Izrael i Hrvatska svoju su samostalnost stekle ogromnom žrtvom. Obje države u ratu su izgradile svoje vojske, a ratovi za samostalnost dobiveni su zahvaljujući nacionalnom zajedništvu i stoljetnoj želji za životom u svojoj, slobodnoj zemlji.“, naglasio je župan Međimurske županije.

Hannina životna priča, priča je sudbine židovskog naroda. Priča je to o stradanjima, ali i o otporu i ljudskoj hrabrosti, o pojedincima koji u najtežim povijesnim trenucima staju na čelo i uzimaju budućnost naroda u svoje ruke. Njoj u spomen, u Perivoju Zrinskih postavljeno je spomen obilježje koje su otkrili veleposlanik Države Izrael u Republici Hrvatskoj, Njegova Ekselencija Ilan Mor, izaslanika ministra obrane i državni tajnik Zdravko Jakop, zapovjednik specijalnih snaga i vojnih učilišta general-bojnik Itai Veruv, predsjednik Židovske Općine Čakovec Andrej Pal, gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini i župan Međimurske županije Matija Posavec.

Divrej Tora

Važnost Hanne Szenes za Izrael i židovski narod, ali i važnost postavljanja spomen obilježja istaknuo je u svom govoru zapovjednik specijalnih snaga i vojnih učilišta general-bojnik Itai Veruv. „Ovo spomen obilježje i ova gesta koju ste učinili nailazi na veliko poštovanje Izraelske vojske i cijelog Izraelskog naroda. Mi ćemo se vratiti iz Hrvatske, a našim ćemo sugrađanima, našim narodu pričati o tim događajima, o načinu kako se odnosi i poštuje povijest. Ovaj današnji događaj ćemo itekako cijeniti, to je jedan doprinos daljnjem jačanju suradnje Republike Hrvatske i Države Izrael i tu suradnju moramo temeljiti na zajedničkoj povijesti, ali i vrijednostima današnjice koje će nas još jače povezati.“ , zaključio je general -bojnik Itai Veruv zahvalivši Međimurcima na gostoprimstvu.

U Memorijalnoj hodnji Izraelskih oružanih snaga ”Operation Lightning of the Heavens” sudjelovalo je stotinjak pripadnika Izraelskih oružanih snaga koji su u okviru otkrivanja spomen-obilježja, izveli kratki program kojim su se predstavili te su izveli recitaciju najpoznatijih stihova Hanne Sczenes. U otkirvanje spomen-obilježja uključili su se Počasni zdrug dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, a nazočili su i predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina sa svojim zamjenicima Ivicom Baksa i Mariom Medvedom.■

Godina 14

Broj 42