5-02 - Divrej Tora - Vaeshanan 5782

■ Igor Mojzeš, Negev Rabbi Shraga Simmons Torah Bytes Prorok Izaija židovski narod naziva "svjetlom narodima", i nije tajna da su Židovi poziti vno utjecali na svijet. Kao što je Mark Twain pisao o Žido vima: "Njegov doprinos svjetskoj listi velikih imena u knjiže vnosti, znanosti, umjetno sti, glazbi, financijama, medicini i učenju teško shvatljivih stvari također je znatno izvan proporcija njegove malobrojnosti."

Divrej Tora Godina 15 Broj 46 Broj 46Zagreb, šabat 13. kolovoza 2022. 16. ava 5782. http://twitter.com/DivrejTora L’zehut ul’ilui nišmat Igor Mojzeš, z’’l Divrej Tora  Divrej Tora, B’’H, priprema i uređuje: Vatroslav Ivanuša ״ ״ה״ע״ ״ע״״״״מ״ ״ ״״״ד״ה״ע״ ״״״מ״ה״ב״ ״״״ד״ה״ב:  divrejtora@gmail.com

Prevela Dolores Bettini (D’varim 3,23 7,11) Moše kazuje izraelskom narodu kako je preklinjao B ga da mu dopusti ući u Izrael, a On je to odbio i umjesto toga uputio ga da se popne na brdo i s njega pogleda Obećanu zemlju. Nastavljajući svoj osvrt na Toru, Mo še opisuje izlazak iz Egipta i primanje Tore. Oboje proglašava događajima bez presedana u povijesti čovječanstva. "Je li se ikada takvo što veliko dogodilo i je li se za što slično ikada čulo? Je li ikada neki narod čuo B žji glas kako mu govori iz va tre ... i ostao živ? Bilo vam je pokazano i obznanjeno da G spod jest B g ... da nema nikoga pored Njega."

Paraša Va’ethanan

Moše predskazuje da će se u buduć nosti ljudi okrenuti od B ga i klanjati se idolima, da će biti protjerani iz svoje zemlje i rasuti među narodima. Tamo će tražiti B ga i vratiti se pridržavanju njegovih zapovijedi. Ponavljaju se Deset zapovijedi i sti hovi Š'ma kojima se objavljuje ono što predstavlja temelj židovske vjere: B žje jedinstvo ("Čuj, Izraele, G spod je B g naš, G spod je jedan"); micvot koje na lažu ljubav prema B gu, učenje Tore i: pričvrstite "te riječi" kao t'filin za miši ce svoje i glave, upišite ih u mezuze pri čvršćene na dovratke svojih domova.

Razmislite o tome. Jedna je stvar kada narod ima veliki utjecaj, ali to nikada ne bismo predvidjeli za naciju koja je tako "malobrojna". Ova dihotomija prkosi svim sociološkim normama. Još nevjerojatnije je: Ovaj "snažan utjecaj neznatne manjine" predviđen je u ovoj parši (Pnz 4,27) koji kaže: "Ostat ćete malobrojni među narodima u koje će vas B g odvesti." Doista, židovska povijest se nikada nije odvijala prema pravilima. Kad su prije dvije tisuće godina moćni Rimljani uništili Sveti hram i protjerali Židove iz zemlje, da ste tada kome rekli: "Kladim se da će židovski narod preživjeti dulje od Rimskog carstva", što mi slite, kakav biste omjer mogli dobiti? Milijun prema jedan? Ali evo nas, 2000 godina ka snije, napredujemo u našoj zemlji. Koja je tajna Židova? B’’H

OU Israel's Torah Tidbits Alija po Alija Strana 2 Divrej Tora

Ponavljano se navodi u knjizi D’varim, a posebice u Paršat VaEt hanan, da je Erec Jisrael glavni razlog što smo izvedeni iz Egipta, što je od nas formiran narod, i što su nam dane Tora i micvot. To što se egzil oduljio, uči nas da se Toru može držati, da je se mora držati, ma gdje se Židov nalazio. To je bio jedan od razloga što je Tora dana na Sinaju, prije ulaska u Zemlju. S druge strane ne smijemo izgubiti iz vida činjenicu, koju je Moše Rabenu često ponavljao u D’varim, da je B g oduvijek imao namjeru za nas da držimo Njegove micvot u zemlji Izraelu. Ima li više micvot za držati u Izraelu nego van njega? Da. No možda veći značaj ima to da svaka micva čak i one koje se vrše širom svijeta, svoj pun potencijal mogu doseći tek u Iz raelu.Toje poruka koju svatko od nas treba shvatiti, razumjeti i usvojiti. Onda tu poruku moramo proširiti svojoj rodbini i prijateljima po svi jetu koji smatraju da već "imaju sve što je potrebno da se bude Židov u potpunosti", u njihovim općinama širom svijeta. A o vitalnom značaju Tore i Izraela za naš život kao Žido va mora se podučiti one malo manje predane Židove, kako u Izraelu, tako i van njega. S druge strane ne smijemo zabo raviti da današnji Izrael nije ostvarenje sna, već jedan korak naprijed na putu do Potpunog iz bavljenja, obnove Ciona i Jeruza lema, ponovne izgradnje Beit Ha Mikdaša, i dolaska Mašijaha. Ova nam ideja pomaže da se nakon ža lovanja koje završava 10. ava pono vno usredotočimo, te je prikladna tema da s njom započnemo razdo blje utjehe i pokajanja. Moramo paziti da sačuvamo i izvršimo micvot jer (između osta log) micvot predstavljaju judaizam kao inteligentnu religiju narodima svijeta. A to zauzvrat, posvećuje B žje Ime. S beskrajnom pažnjom moramo zapamtiti i prenijeti našoj djeci taj "doživljaj sa Sinaja". Moše novoj generaciji do u tančine opisuje Matan Tora. On uvršta i po sebno upozorenje na potencijalno idolopokloničke misli uvjetovane Kohen prva alija 11 p’sukim 3,23 4,4 Moše Rabenu nastavlja narodu iznositi svoje oproštajne riječi. On im kaže da je tražio B ga da poništi odluku kojom je Mošeu zabranjeno da uđe u IspravanZemlju.način

Dvojaka zabrana da se niti ne do daje niti ne oduzima od Tore, nave dena je u paraši VaEthanan, pa po novo u paraši Re’e (gdje je se ubraja među 613 micvot). Gaon iz Vilne upozorava na to da je jednom upo trijebljena množina, a drugi puta je dnina. Ovo, veli on, ukazuje na dva različita aspekta ovih zabrana. Za branjeno je dodati ili oduzeti od je dne konkretne micve na primjer, ne možemo uzeti 5 vrsta ili 3 vrste bilja na Sukot za ispunjenje micve o "lulavu i etrogu". Niti smijemo dodati ili oduzeti ukupnom broju micvot. Tretirati rabinske micve kao zakone iz Tore, ili obrnuto, bio bi primjer drugog aspekta ovih zabra na. Duh ovih zabrana (ako ne čak i stvarna definicija) obuhvaćao bi i tretiranje (i/ili podučavanje) humra kao da su obavezne, ili obrnuto (tvr dnja da je nešto što je zabranjeno "samo" humra). Levi druga alija 36 p’sukim 4,5 40 Još jednom, Moše naglašava da je namjena micvot da ih se drži u Erec Jisraelu. (To se ne odnosi samo na micvot vezane uz Zemlju, već na cjelokupan opseg micvot.)

židovske molitve je da se prvo iznesu riječi hvale B gu, a zatim Mu se uputi zahtjev. Tako je strukturirana Amida. Ovo učimo od Mošea Rabenu koji je prvo rekao kako je B g počeo Mošeu otkrivati svoju veličinu… a zatim je Moše zatražio da mu bude dopu šteno da uđe u Zemlju. Baal Šem Tov je iznio komentar da je Moše, koji je od B ga osobno nau čio čitavu Toru, Pisanu riječ i Usme ni zakon, upotrijebio termin "Ti si mi počeo pokazivati Svoju veličan stvenost…" Što više netko uči Toru, što više uči o B gu, to će više shva ćati da je tek počeo razumijevati Tko B g jest. B g je odbio taj zahtjev i zabranio Mošeu da to ponovo zatraži. Moše se popeo na goru odakle je vidio Zemlju. B g mu je potom rekao da prenese svoj autoritet vođe Jehošui. Prema analizi Gaona iz Vilne knji ge D’varim, ovime se završava prvi dio Mošeove poruke Narodu.

On zatim nastavlja razmatrati za kone i propise (Toru i micvot) po ko jima narod sada teba živjeti… u Erec Jisraelu Tori se ne smije niti nadodavati niti od nje oduzimati [ovo se u micvot ubraja na drugom mjestu]. Slijedi još jedno upozorenje protiv idolopoklonstva. I zatim, "A vi koji ste prionuli uz B ga svi ste danas na životu." (Gemara uči da je ovo je dna od mnogih referenci na t’hijat hametim u Tori.)

Iz perspektive micvot

Strana Strana3 3Godina 15 Broj 46 b’jad Moše nadodane. Ova se fraza pojavljuje u Bamidbar 4 puta, no či ni se da je preuzeta iz 9,23. R’vi’i četvrta alija 18 p’sukim 5,1-18 Moše započinje ponavljati micvot uz ponovno navođenje Aseret Ha Dibrot. On ističe da Savez na Sinaju nije bio sklopljen samo između B ga i prethodnog naraštaja, već između B ga i svih budućih naraštaja Ži dova.Postoje interesantne razlike izme đu ove verzije Dekaloga i one u Jitrou najznačajnija je poznata "Šamor v’Zahor" kod šabata. Opće nito uzevši, tumači se da se "Zahor" odnosi na pozitivne micvot i aspekte šabata, dok se "Šamor" uzima kao upozorenje protiv kršenja zabrana. Za minimum od dvije svijeće za šabat kojega tradicija nalaže (iako bi po halahi i jedna svijeća bila dovoljna), kaže se da predstavlja ove dvije dimenzije šabata. Nerazdvojiva priroda pozitivnih aspekata šabata i njegovih zabrana "zaslužna" je što je kiduš petkom uvečer obavezan i za žene. Umjesto da kiduš uzimamo kao čistu "vre menski određenu pozitivnu micvu" što bi (vjerojatno) značilo da bi žene bile toga oslobođene, mi na kiduš gledamo kao na dio cjeline šabata, što dakle, podrazumijeva potpunu i ravnopravnu obavezu za muškarce i za žene. Dvojakost šabata zapovi jeđena je b’dibur ehad i neodvojiva je.Slijedimo li istu ideju sve do havdale, imamo raspravu među autoritetima je li ona obaveza za žene. Većina mišljenja sagledava havdalu kao kopiju kiduša za završetak šabata, i tvrdi da žene imaju obavezu havdale. Manjinsko mišljenje havdalu vidi kao odvojenu od šabata, što joj daje prirodu više vremenski određene pozitivne micve, te tvrdi da su žene izuzete. Zaključak je u halahi da žene mo raju tretirati havdalu kao obavezu, ali je trebaju čuti dok je izgovara muškarac, ukoliko je to moguće. A ako nije, onda žena mora sama "na havdalu. (Postoje dodatna pitanja u vezi kako b’samim tako i svijeće spram žena, što daje dodatne razloge da je bolje čuti havdalu od Kiduš ni u kom slučaju nije jedina posljedica izraza b’dibur ehad. Iz haškafe, u zabranama vezanim uz šabat trebamo vidjeti nešto više od popisa brojnih za koje nam postavljaju ograni čenja. Uzdržavanje od melahe može se gledati, kako to Dayan Grunfeld naziva u knjizi The Sabbath polaganjem darova kreativne aktiv nosti koju je B g dao ljudskim bići ma, pred Njegove noge (recimo to tako) u čast Stvoritelju i G spodaru svega. I to na tjednoj bazi, kako te darove ne bismo uzimali zdravo za gotovo, niti pretpostavili da su naše sposobnosti i talenti nastali sami od kombinacijom veličanstvenog, opip ljivog svemira u kojem živimo i Nevidljivog B ga. B g nas je izveo iz Egipta da bi nas učinio Svojim narodom. On se raz gnjevio na mene, kaže Moše, i zabranio mi da uđem u Zemlju. Moše upozorava narod da ne odba ce savez s B gom nakon što on (Mo še) premine. Sljedeći odlomak se čita ujutro na Tiš’a b’av… Unatoč mnogim upozo renjima protiv idolopoklonstva, Moše prorokuje (predviđa) da će nastupiti vrijeme kada će se narod odvratiti od B ga i biti prognan iz svoje zemlje. I tada će se dogoditi da će narod tražiti B ga i vratiti Mu se. Moše ističe osobitost Izraelskog na roda i njihov naročiti odnos s B g om, te moli narod da ostane vjeran Tori i micvot. U njegovom glasu osjeća se molba, kao da preklinje na rod da ne ide putem njegova proro čanstva. Šliši treća alija 9 p’sukim 4,41 49 Iako gradovi utočišta neće imati svoju funkciju sve dok bude osvojen i naseljen, Moše (s poletom da izvrši B žju zapovijed) određuje 3 grada na istočnoj obali Becer u pustinji Mišor, području za Reuvena, Ramot na području Gil’ ada za Gada, i Golan u Bašanskoj regiji za Menašea.

Njima (micvot koje će sada biti iz nesene) je Moše nakon Izlaska po dučio narod na posjedima s istočne strane (ZapaziteJordana.detalje

pri opisivanju mjesta gdje se nalazi narod, ponav ljanje kako su uspješno osvojili zemlje "istočne obale" jatno trebalo djelovati ohrabrujuće na narod.) V’zot haTora… koje se kaže kada se Tora podigne, dolazi iz D’varim 4,44. U siduru su riječi (nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po Alija

Znajte da se B gu može vjerovati da će održati svoja obećanja i na graditi one koji ispravno slijede Njegove puteve, kao i da će kazniti one koji to ne čine.

Posljednja 3 p'sukim sedre pono vno se čitaju za Maftir. Čast Maftira za Šabat Nahamu obično se do djeljuje rabinu ili istaknutom članu šula. sebe. Postoji suptilna razlika izme đu ne činiti melaha i suzdržavati se od melahe. Ako uzrastemo do toga da razumijemo i uvažimo tu razliku, naše držanje i uživanje šabata uvelike se može poboljšati. Hamiši peta alija 15 p'sukim 5,19-6,3 Moše zatim podsjeća narod da su se oni koji su bili prisutni prilikom Matan Tora bojali dalje slušati B žji Glas i složili se da će slušati riječi proroka koji govori u B žje ime um jesto izravne komunikacije. Ovo je izuzetno važna epizoda u razumijevanju našeg lanca tradicije i metode prijenosa Usmenog zakona. To ne samo da je učinilo da Moše Rabenu bude ključan za naše ra zumijevanje B žje Riječi, već također i Mošei Rabenu svake generacije. To vrijedi za proroke, tijekom perioda židovske povijesti kada smo imali proroštvo, ali se također proteže do danas po načinu na koji se Tradicija prenosi s jedne generacije na drugu. Možemo reći da imamo važnu obvezu prihvatiti Toru od naših ro ditelja i učitelja, upravo zato što oni koji su stajali na Sinaju nisu željeli izravno čuti B žji glas osim prve dvije zapovijedi. Moše naglašava da se B g složio s zahtjevom naroda. A opet, Moše povezuje držanje micvot s jedinim ispravnim okru ženjem za život Židova Erec Jisra elom. (Ova ideja zapravo je izražena na tri različita načina u posljednim p'sukim ove alije.) Šiši šesta alija 22 p'sukim 6,4 25 Prvi dio ove alije je prvi odlomak Šema. "...HaŠem je jedan." Ova izjava židovske vjere također se smatra micvom da se vjeruje u jedinstvo i jedinstvenost B ga. (Imajte na umu da je B žje jedinstvo također dio micve da se vjeruje u Njega, ali (nastavak s 3. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po alija ■

Bez obzira na to koliko netko bio siguran u svoju vjeru, miješani brakovi i drugi bliski kontakti sa stranim kulturama imat će nega tivan učinak na Židova kao poje dinca i na židovski narod. Uz zabra nu Tore u vezi miješanih brakova, postoje mnoge rabinske zabrane us mjerene na ograničavanje društve nih kontakata. Moramo uništiti idolopoklonstvo u zemlji. Uvijek moramo imati na umu temelj na kojem je B g izgradio svoj odnos s nama. On nas je zbog Svoje ljubavi pre ma nama i Njegovih obećanja našim precima, izveo iz Egipta.

Strana 4

Divrej Tora ■ potrebna je vlastita micva kako bi se naglasio ovaj ključni element vje rovanja, za razliku od većine svjet skih"Voli"religija).Bga cijelim svojim bićem. (Mnoge se micvot, židovski običaji i stavovi smatraju manifestacijama ljubavi prema B gu.) Moramo prou čavati i podučavati Toru (iz pra ktičnih razloga i zbog učenja sa mog). Trebamo recitirati Šema dva puta dnevno, nositi t'filin na ruci i iznad središnjeg dijela čela i posta viti mezuzu na naše dovratnike. Micva učenja i poučavanja Tore može se ispuniti svojom glavom, svojim intelektom. Kažite nekome Dvar Tora i oboje ćete ispuniti v'šinantam l'vaneha. Ali, ispričajte taj isti Dvar Tora energično, na način koji pokazuje ljubav prema B gu i koji rasplamsava emocije slušatelja, tako da se ne pridodaje samo svom znanju Tore, već da se poveća odu ševljenje i entuzijazam za Toru i mi cvot, tada ste ispunili dodatnu za povijed, v'ahavta et Hašem Elokeha, da volite B ga svim svojim srcem (Sefer HaChareidim). Ovaj aspekt Ahavat Hašem možemo generalizi rati tako da uključi sve micvot. Ša bat, na primjer. Netko može formalno odraditi sve korake i ne prekršiti šabat; činite to s ljubavlju i to ispunjava v'ahavta Iz perspektive micvot Rambam i Chinuch računaju t'filin kao dvije micvot; s tim se ne slažu svi. Može se tvrditi i ovako i onako. Iako ih kupujemo kao par i nosimo ih kao par, svaka t'fila ima svoju vlastitu zapovijed i tehnički je neo visna o drugoj. Osoba kojoj je glava potpuno omotana zavojem ne nosi šel roš, samo šel jad. Aškenazi (veći na) kažu dvije brahot na t'filin, po jednu za svaki. S'faradim obično ne. Ali pokazuju li ove prakse da li se t'filin ubraja među tarjag kao micva (dvije micve)? Ne nužno. "Meso u mlijeku" ima tri zabrane: kuhanje, jedenje, izvlačenje koristi. Koliko micvot tarjaga je basar b’halav? Je dna? Tri? Rambam kaže dvije. Š'vi'i - sedma alija - 11 p'sukim7,1 11 Na kraju, Moše kaže narodu da su narodi u Erec Izraelu s kojima ćemo se suočiti moćniji od Izraela. Ali B g će ih predati u ruke Izraela. Od nas se traži da uništimo "Sedam na roda", da ne iskazujemo milost prema idolopoklonicima u Zemlji, a svakako da ne stupamo u brak s njima ili bilo kojim drugim ne Židovima.

Mojsijeve knjige su, pored ostalo ga, i skup zapovijedi, njih 613. To je upravo i primarno značenje riječi Tora, zakon. Bilo bi logično pretpos taviti da knjiga zapovijedi mora sa državati i glagol značenja "posluša ti", jer to je i cijela svrha zapovijedi. Poslušnost se odnosi prema zapovi jedi kao istina prema tvrdnji. Pa ipak, u biblijskom hebrejskom nema riječi koja bi imala značenje poslu šati. To je krajnje začuđujuća činje nica.Taj nedostatak je toliko evidentan da je, kada je u prošlim desetljećima hebrejski jezik ponovo bio oživlja van, trebalo naći glagol koji će zna čiti "poslušati". To je bila čista neop hodnost a naročito se ticalo izrael ske vojske. Vojska ovisi o poslušno sti zapovijedi nadređenog oficira. Izabrana je bila riječ lecajet, aramej ska riječ koja se u ovom smislu ne pojavljuje nigdje u židovskoj Bibliji. Riječ koju Tora koristi je sasvim drugačija. To je riječ lišmoa, š'ma, "čuj". Glagol lišmoa je ključna riječ u Knjizi Ponovljenog zakona, gdje se pojavljuje u ovom ili onom obliku otprilike 92 puta (za usporedbu, u čitavom Levitskom zakoniku poja vljuje se svega 6 puta). Ona prenosi širok raspon značenja, koja se mogu grupirati oko pet osnovnih osjetila: saslušati, koncentrirano obra titi pažnju, kao u "Umukni, Izra ele, i saslušaj" (Dvarim 27,9) čuti, kao u "Čuo sam Tvoj glas u vrtu i uplašio sam se" (Berešit 3,10) razumjeti, kao u "Hajde, siđimo dolje i pometimo im jezik tako da ne mogu razumjeti jedan drugoga" (Berešit 11,7) usvojiti, registrirati, primiti k srcu, kao u "I u vezi Jišmaela, čuo sam te" (Berešit 17,20) smisao, "Uzeo sam u obzir što si rekao; držat ću to na umu; o tome ću pažljivo razmisliti" odgovoriti aktivnošću, kao u "Abraham je učinio što je Sara rekla" (Berešit 16,2)

Posljednje značenje je najbliže što š'ma dolazi značenju "poslušati". Ima i drugih značenja u rabinskom hebrejskom, kao što su "izvesti za ključak", "prihvatiti", "uzeti u obzir kao dokaz", i "primiti kao dio us mene predaje". Niti jedna hrvatska riječ nema taj opseg značenja. Psiho terapeuti danas ponekad govore o "aktivnom slušanju", i to je dio ono ga što znači š'ma Najbolji način na koji možemo otkriti ono što je jedinstveno nekoj civilizaciji je da kod nje potražimo riječi koje su neprevodive u druge jezike. Kaže se da beduini imaju mnogo naziva za pijesak, a da Es kimi imaju mnogo riječi za snijeg. Grčka riječ megalopsuchos koja doslovno znači osoba "velike duše", onaj koji je blagosloven bogatstvom, društvenim statusom i nadmoćno šću bez truda nema ekvivalenta niti u judaizmu niti u kršćanstvu, dvije kulture koje vrednuju, za raz liku od Grka, poniznost. Š'ma je ne prevediva razumljivo, jer pripada biblijskom hebrejskom, najvećem primjeru kulture uha u svijetu.

Strana Strana5 5Godina 15 Broj 46 skih tradicija (Sokrat, Platon, Aris totel i drugi) koje su oni utemeljili. Kultura slušanja nije isto što i kultu ra gledanja. U ovotjednom razma tranju želim istražiti jedan od mno gih aspekata ove različitosti.

Ta činjenica ima snažne konzek vence i trebala bi imati učinak na kompletno razumijevanje judaizma. Postojanje glagola lišmoa i neposto janje glagola lecajet govori nam da biblijski Izrael, i pored toga što su mu b žanske zapovijedi bile u žiži pažnje, nije vjera koja drži do slije pe, nepromišljene, neupitne poslu šnosti...

"Čuj, Izraele, Vječni je naš B g, Vje čni je Jedan." Ove riječi su najviše svjedočanstvo židovske vjere. Svaka riječ zavređuje pažljivo proučava nje, no prva riječ glagol Š'ma zaslužuje posebnu pažnju. Postojala je velika razlika između dvije antičke civilizacije koje su obli kovale kulturu zapadnog svijeta: drevne Grčke i starog Izraela. Grci su bili nenadmašivi majstori vizu alnih umjetnosti: slikarstva, kipar stva, arhitekture i teatra. Židovi, zbog svojih dubokih vjer skih principa, nisu to bili. B g, jedini predmet obožavanja, nevidljiv je. On je transcedentan prirodi. On je stvorio svemir i stoga je iznad njega. On se ne može vidjeti. On se otkriva jedino govorom. Stoga je najviši vjerski čin u židovstvu slušanje. Drevni Grci bili su kultura oka; stari Izrael bio je kultura uha. Grci su obožavali ono što su vidjeli; Izrael je obožavao ono što je čuo. Evo kako je to izrekao Hans Kohn u svojoj knjizi Ideja nacionalizma Drevni Grci bili su "narod gledanja, prostornosti i plastičnosti osjetila ... kao da su htjeli preseliti tijek, prolaznost, sve srodne elemente života u mirovanje, prostor, ograničiti ih... Židov nije vidio toliko koliko je čuo... Njegov organ bio je uho... Kada je Elijahu vidio B ga, čuo je samo tih, nejak glas. Zbog toga Židov nikada nije načinio lik svoga B ga." Zato je u židovstvu ključna riječ Š'ma. B g nije nešto što vidimo, već glas koji čujemo. Evo kako je to Mo še zapisao u ovotjednoj sidri, opisu jući vrhunaravno otkrivenje na brdu Sinaj: Tada vam je Vječni progovorio iz va tre. Čuli ste zvuk riječi, no nikakvog oblika niste vidjeli; bio je samo glas (D'varim 4,12). Ovo vrši snažan ut jecaj na cjelokupni judaizam. Nje gov način razumijevanja svijeta i odnosa prema njemu, razlikuje se u osnovi od poimanja Grka, i filozof Chief Rabbi Dr. Jonathan Sacks: Zavjet i konverzacija - Značenje pojma Š’ma

■

425. Ne shvaćam: Obaveza da se iskorijeni sedam naroda ... udarit ćeš na njih i potpuno ih uništiti ... (Ponovljeni zakon 7,2)

Zapovjeđeno nam je da znamo da je B g jedinstven i da On sam upravlja svijetom. Govoreći: "Čuj, Izraele ...", Tora ovu izjavu izdiže od toga da ona bude tek izjava o B žjem Jedinstvu i čini je zapovijedi da se bude svjestan toga. (To je donekle slično riječima: "Ja sam Vječni tvoj B g ..." iz "Deset zapovijedi" koje nisu samo izjava da po stoji B g, već zapovijed da znamo da B g postoji.) Stih koji nam ovo kaže, a kojeg nazivamo Šema, toliko je va žan da ga čitamo svakog jutra i svake večeri, kao i na sa mrti. (Više o kazivanju Šema čitat ćemo uskoro u micvi 420.)Razlog za ovu micvu bi trebao biti jasan: spoznaja da postoji jedan jedini B g je središnji princip oko kojeg se vrti sve ostalo što radimo. On je toliko važan da čovjek mora biti voljan prije dati svoj život nego li poreći B žje Jedinstvo. Osoba koja poriče da je B g jedan naziva se kofer b'ikar, onaj koji odbacuje temeljna načela židovske vjere. Ova micva se odnosi i na muškarce i na žene u sva vre mena i na svakom mjestu. U Talmudu se o njoj raspravlja u traktatu Brahos na stranicama 14b 15a, gdje je se naziva "kabalas ol malhus Šamajim", "prihvaćanje jarma nebeskog kraljevstva". Ona je kodificirana u Mišne Tora u prvom poglavlju Hilchos Yesodei HaTorah. Također, ona je 2. od 248 pozitivnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvos i 2. od 77 pozitivnih micvos koje se danas mogu vršiti kao što je navedeno u Sefer HaMicvos HaKacar Chofetz Chaima. ■

422. Točno između očiju: Obaveza da se nosi tefilin na glavi ... i biti će "počeonik" (ili ukras) među očima tvojim. (Pono vljeni zakon 6,8)

190. Negativna je zapovijed ne ostaviti nikakav kamen spoticanja/prepreku (uzroke nesreća) u svojoj kući jer Pismo kaže da ne bi navukao krvi na dom svoj (D'varim 22,8). (Vidi također dio s pozitivnim zapovijedima, §75.)

zapovijed da ako netko naiđe na gnijezdo pred sobom, on ne smije uzeti majku pticu zajedno s ptićima jer Pismo kaže, Naiđeš li na gnijezdo ... nećeš uzeti majku s mladima. (D’varim 22,6). (Također pogledajte dio s pozitivnim zapovijedima §74.)

Ovo je na snazi na svakom mjestu, uvijek, kako za muškarca tako i za ženu. ■ Sefer Hamicvot Hakacar Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim

426. Bez milosti: Zabrana dodvoravanja idolopoklonicima ... nemoj im iskazivati naklonost. (Ponovljeni zakon 7,2)

421. Crna kutija: Obaveza da se nosi tefilin na ruci Privežite ih kao znak za ruku svoju ... (Ponovljeni zakon 6,8)

417. Šema, Jisrael: Obaveza da znamo da je B g Jedan Čuj, Izraele: Vječni je naš B g, Vječni je jedan. (Ponovljeni zakon 6,4)

418. V'ahavta: Obaveza da se ljubi B ga I voljet ćeš Vječnog, B ga svoga ... (Ponovljeni zakon 6,5)

419. Tora! Tora! Tora !: Obaveza da se uči Tora Stvari koje vam danas nalažem bit će vam na srcu. (Ponovljeni zakon 6,7)

Strana 6 Divrej Tora Rav Kook: Unutarnja crta dobrote Rabbi Jack Abramowitz: Tarjag - 613 zapovijedi

420. Dolje i gore: Obaveza da kazujemo Šema dva puta dnevno ... govorit ćeš o njima kada liježeš i kad ustaješ. (Ponovljeni zakon 6,7)

423. Kuc kuc: Obaveza da se stavi mezuzu na svoja vrata Zapiši ih na dovratnike svoje kuće ... (Ponovljeni zakon 6,9)

416. Željeno: Zabrana da se želi ono što pripada drugome Nećeš poželjeti kuću svog susjeda ... (Ponovljeni zakon 5,18)

424. Zar vama ljudi nikada nije dovoljno? Zabrana prekomjernog provjeravanja proroka Nemojte iskušavati Vječnog B ga ... (Ponovljeni zakon 6,16)

Ovo vrijedi posvuda i uvijek, za muškarca i za ženu. Negativnezapovijedi189.Negativnaje

Razlike u Deset B-žjih zapovijedi Postoje mnoge razlike između formulacije Deset zapovijedi koje se nalaze u paraši Šemot i u Devarim. Kako bi trebale razumjeti ove varijacije? Je li ih uveo Hašem, Moše ili i Jedan i drugi? Ako je ovo potonje, što je Mošeu dalo ovlasti da to učini? Da li obje verzije Deset zapovijedi imaju jednak status ili jedna od njih predstavlja ideal (i koja to)?

• Nasuprot tome, Rambam pretpostavlja da je Hašem govorio izravno samo Mo šeu. Ljudi su slušali njihov razgovor, no ono što su čuli bio je samo b žanski glas kojemu nisu mogli odgonetnuti riječi. Rambam je vjerojatno motiviran vlastitim uvjere njem da je nasumično proro čanstvo nemoguće. Je li proroštvo moguće samo uz pra vilnu obuku i pripremu, ili svatko može doseći proročku razinu ako Hašem odluči ra zgovarati s njime? Pokušajte dati dokaze iz drugih slu čajeva u Tanahu.

• Komentari se ne slažu da li je ta propisana ljubav emocija, kognitivni proces ili čin. Dok Rambam vidi ljubav prema Hašemu kao emocionalnu če žnju, što se može usporediti s ljubavlju između supružnika, Shadal tvrdi da je zapovijed pragmatična i na metaforički način kaže da čovjek mora biti odan B gu i držati Njegove zapovijedi. Ramban nudi treću mogućnost, da je ta micva, micva o mučeništvu.

• Za razliku od gore navedenih tumačenja, Ibn Ezra smatra da su B žje zapovijedi u Devarim jednostavno Mošeovo parafraziranje Hašemovih riječi. Iako su neke riječi drugačije, značenje nije bitno drugačije. On objašnjava, "םמ טדע״, עפעג ״םד״ על ד ע שנ " i stoga je promjena u tekstu beznačajna. Slažete li se? Ima li izbor riječ značaj? Kako Ibn može Ezra obrazla gati naizgled sasvim drugačije razloge dane za zapovijed o Šabatu?

Strana Strana7 7Godina 15 Broj 46 nu djecu, dok njihovi grešni roditelji prolaze nekažnjeno.

• Koje su posljedice ovog spora za razumijevanje glavne svr he Sinajske objave? Grijesi roditelja Zašto su, ponekad, pravedni kažnje ni dok grešnici napreduju? Stih "םמִנָּב״לַ״ וֹבאָ״ וֲֹ ֵקֹּפ" čini se da su gerira da, barem u određenim okol nostima, Hašem Sam kažnjava neviAlHaTorah.org: Teme za razmatranje uz šabatni stol ■

Objava: Susret licem u lice? Iako mnogi ljudi pretpostavljaju da je cijeli narod čuo svih deset B žjih zapovjedi (םמהב ד״ הש ) izravno od Hašema, mnogi komentatori suge riraju da je možda Moše imao ulogu posrednika za barem dio, ako ne i cijeli, doživljaj. Koji stihovi mogu dati podršku za svako mišljenje?

• Ibn Ezra i Rašbam tvrde da je narod čuo sve B žje zapovijedi od Hašema, ali tada ih je strah prevladao i zatražili su da Moše intervenira. Prema njima, da nije bilo njihovog straha, Hašem bi im također direktno prenio ostatak Tore. Kako ovo čitanje utječe na našu percepciju jedinstveno sti B žjih zapovijedi? Je li problematično predložiti da je Hašem možda promijenio plan?

• Koji od gore navedenih pri stupa smatrate najuvjerljivijim? Koji stihovi u tekstu "Šema" mogu podržati svako navedeno razumijevanje? Kako bi svaki od komentatora mogao primjeniti svoj način interpretacije na druge propise koji se odnose na ljubav prema drugima, kao što je to zapovijed da volimo svoga bližnjega i stranca?

• R. D"Z Hoffmann sugerira da je Moše inicirao promjene u četrdesetoj godini i da su se one odnosile na predstojeći dolazak naroda u zemlju Izraelovu. Nasuprot tome, Malbim tvrdi da je Hašem napravio promjene nakon grijeha sa zlatnim teletom. Zbog tog grijeha ljudi više nisu zavrijedili čudotvorno postojanje, i Deset zapovijedi je izmijenjeno kako bi se pri lagodile narodu kojim sada upravljaju zakoni prirode. Kako bi svako mišljenje objasnilo sve razlike između dvije verzije? Može li svako vrijediti za sve varijacije? Koji pristup vam je više uvjerljiv?

• Kada je, i da li je ikada, opravdano kolektivno kaž njavanje? Može li se ista logika primijeniti na kažnjavanje za primjer drugima? Da li je kažnjavanje unutar obitelji drugačije? Voljeti Hašema Kako treba definirati pojam "lju bavi"? Što podrazumjeva zapovijed da ljubimo Hašema? Jesu li emocije uopće podložne čovjekovoj volji? Kako se nekome može zapovijediti da osjeća na određeni način?

• Kako ovo očituje B žansku pravdu? Postoji li neki drugi način razumijevanja stiha?

Strana 8 Divrej Tora David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik Dibrot i totafot ■ gdje se u Erec Jisraelu koristio izraz diber, u Bavelu bi rekli dibur העבמ Ovo pomaže objasniti midrašku izreku (Švuot 20b; pojavljuje se i u pjesmi Leha Dodi) הע שהע זעהעבמ ב חא šamor v'zahor b'dibur ehad. To se odnosi na činjenicu da se četvrti diber micva o šabatu pojavljuje sa riječju šamor u Sefer Šmot i zahor u Sefer Devarim. Općenito, pretposta vlja se da to znači da su one bile istovremeno izgovorene dibur. Ali ako je dibur bavelski pojam za diber, onda to znači da su one bile u istom četvrtom diberu također čudesno, prema midrašu, ali malo drugačije za razumjeti. Međutim, ako se vratimo još dalje, vidimo da se u samoj Tori (Šmot 34,28, Devarim 4,13, Devarim 10,4) one nisu nazivale aseret hadibrot, već השםמהב ד aseret hadvarim. Zbog toga neki misle da je grčki izraz de kalog "deset izjava" ili "deset rije či" najtočniji izbor za upotrebu u engleskom (a i našem) jeziku. totafot Ponekad kad poželim pisati o ne koj riječ, začudim se što je tako malo o njoj napisano. Ovo nije jedan od tihKadaslučajeva.jeriječ o riječi totafot פטעט ili עפטעט) ), čini se da su se apsolutno svi uključili u igru. Nisam siguran kako da uz tolika mišljenja organi ziram ovo razmatranje. Pa nemojte odustati ako vam se učini malo ras pršenim. Najraniji izvor koji raspravlja o etimologiji totafot je Sanhedrin 4b: ״)ע״םמהב (״ פטטל״)גמ״ ע ש(״אמנ דע ״ א ״מהד״ עפטעטל״)אמ״םמהב (״ פטטל ״ענמא״ה עא״ "ה״לא שמ״'ה״מהב ״ בהא ״מקמהפאב״ פ״םמ ש״מפ ב״טט״םממהצש [Prijevod]: Učili smo u b'raiti: "Totafot", "totafot", "totafot." [Izl 13,16, Pnz 6,8 i Pnz 11,18, tfillin koji se nosi na glavi opi suje kao "totafot". Treći put, riječ se piše s "vav" nakon pr vog "tet", a prije završnog "tav", izraza množine.] Time ih je četiri [odjeljka unu tar okvira tfilina]; ovo su riječi R. Jišmaela. R. Akiva je rekao: Nije nam potrebna (ova egzegeza): "Tot" na koptskom znači dva, a tako đer i "Fot" na afrikiju. Kao što smo vidjeli i prije, rabi Akiva se ne plaši izvoditi biblijske riječi iz drugih jezika (pored he brejskog). (Međutim, postoji puno apologetike, koja kaže da, naravno, ne postoji mogućnost da biblijska riječ može doći iz bilo kojeg drugog jezika osim hebrejskog). Steinsaltz piše da je koptska riječ "aft" koja znači "dva", a "afriki" je frigijski, u kojem פ znači "dva", a povezan je s grčkim bathos, koji znači "oboje". Aryeh Kaplan u "The Living Torah" također piše: Prema Talmudskoj tradiciji, riječ totafot aludira na četiri polja u tefilinu za glavu, budući da je tot u kaspijskom dijalektu dva, a fot ili pot dva na afrič kom ili frigijskom (vidi bilje šku u Postanak 10,2; Menahoth 34b). Čini se da je riječ tot po vezana s "dva", a možda i la tinskim totas, a otuda i naziv "total" za ukupno u engleskom i drugim jezicima. Pot je sro dan gotskom bothe, engleskom 'both (oboje)', i sanskrtskom botto. Značajno je da u drevnom egi patskom, ftu ili fot znači četiri, dok tot može označavati skup, sličnost, božansko ili tvrdu ko žu. Stoga je totafot možda imao konotaciju četverostrukog dibrot Na Šavuot slavimo davanje Tore na Sinaju i čitamo Deset zapovijedi. Ili možda ne? Prije svega, "Deset zapovijedi" nije dobar prijevod. Kao što je Philo logos napisao: Počnimo s brojem 1. Ono što se na engleskom i drugim europ skim jezicima naziva "Deset zapovijedi", fraza prevedena s latinskog Decem Mandati, na hebrejskom je poznata kao Aseret Ha dibrot, "deset dibrot". Diber (jednina od dibrot) nije mandatus ili zapovijed; već imenica koja se izvodi od gla gola daber, govoriti ona oz načava čin govora ili izričaj, kao što je to u stihu u Jeremiji: "I proroci će postati vjetar i izričaj [diber] nije u njima." Aseret Ha dibrot u židovskoj tradiciji su stoga "Deset izri čaja", a ne "Deset zapovijedi." Zašto je jednina od dibrot עהב diber הבמ ? Dr. Eliyahu Netanel obja snio je to u svojoj kolumni Lashon Limudim, u Shabbat B'Shabbato, Ba midbar 5766. Piše da je diber muško, a množina je dibrot (koja izgleda kao žensko) i to je slično kao kise אס i kisaot עאס stolice. Netanel također piše da bi tamo

amuleta (amajlije) od kože, kakav tefilin doista i jest. Raši on Šmot 13,16 citira rabi Aki vu kao i drugo mišljenje: Ova riječ znači "tefilin". Budući da su napravljeni od četiri od jeljka, nazivaju se totafot. Jer tat na jeziku kaspi znači dva, pat na afrikijskom jeziku znači dva. Menahem (ben Saruq) u svojim ga bilješkama (povezu je) s: םעה ״לא״ףטדע "I govori na jug." (Jehezkel 21,2) i לא״עפמט "Ne govori" (Miha 2,6). Ovo su izrazi za govorenje, poput "podsjetnika između tvojih očiju" (Šmot 13,9), koji je izre čen u prvom odjeljku, jer tko god ih vidi vezane između oči ju, sjetit će se čuda i govoriti o Rambannjemu.u istom retku odbacuje Menahemov pristup. Piše (ovo je Chavelov prijevod): Nije poznata nijedna slična ri ječ ovoj. Lingvisti su (što znači Menahem), međutim, povezali je s izrazima: 'v'hatef' (I govori) jugu; I moja riječ 'titof' (pade) na njih. Njegova figurativna upotreba temelji se na stihu: I planine će prokapati (v'hitiphu) slatkim vinom. Prema tome stih govori da izlazak iz Egipta trebate postaviti kao znak na svojoj ruci, i između vaših oči ju, ishodište za razgovor koji se kondenzira poput rose onima koji ga čuju. Naši su rabini, međutim, predmet koji počiva na glavi nazvali totapot, baš kao što su rekli (Šabat 57a): "[Žene] mnoge ne izlaze van (na šabat) s totepet ili grivna ma." Rabi Abahu je rekao: "Što je totepet? To je traka na čelu koja se proteže od uha do uha". A sada, rabini [iz talmudskih vremena] su pravi [hebrejski] lingvisti, budući da su govorili tim jezikom i (nastavak s 8. stranice) David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski Dibrot i totafot ■

poznavali ga, i od njih bismo trebali prihvatiti [objašnjenje riječi ultotafot]. Zašto je Ramban bio toliko kriti čan prema Menahemu? Ibn Ezra na Devarim 6,8 nam daje naslutiti. On piše da Karaiti kažu da totafot potje če od korijena ףטד (kao što smo vi djeli da to kaže Menahem). On tvrdi da to nije moguće, jer korijen od ףטד je ףטנa a totafot nema nun i dva teta (Bez upuštanja u veliku polemiku, zanimljivo je primijetiti da je pitanje totafot bilo i još uvijek jest središnje mjesto rasprave između Karaita i rabinskog judaizma. Karaiti ne vje ruju da postoji zapovijed za nošenje tefilina, a to je ono što se čini da bri ne Ibn Ezru i Rambana. S druge strane, oni koji pokušavaju dokazati postojanje Usmene Tore često pišu da bez takve tradicije nikada ne bi smo mogli shvatiti značenje i prak su totafot.) Što se tiče dokaza Ibn Ezre o ra zlici između ףטנ i פטעט, Tigay (ta kođer autor JPS Devarim) u svom opsežnom članku govori kako po stoji presedan za takav pomak u slovima. On daje primjer u kojem בלבל postane בלעל i da je ugaritski kbkb srodan sa hebrejskim״בבע . Međutim, time što je korijen ףטנ to ne znači da se totafot nije odnosio na nešto fizičko, što se nosilo na glavi. Dok ףטד doista znači "propovije dati", ranije značenje mu je bilo "is puštati, kapati" odakle smo dobili riječ דפמט tipa kap(ati). Amos Chacham u Daat Mikra kaže da je nakit koji se nosio na glavi "visio, spuštao se", a u Ješaja 3,19 nalazimo nakit zvan netifot עפמטנ. Tigay također sugerira "vrpca oko glave, ornament", ali riječ totafot iz vodi iz arapskog tafe "ići okolo, ok ruživati". (Iz ovog korijena također dobivamo i taifa, španjolske pokraji ne pod muslimanima.) I uz sve rečeno, tek sam zagrebao površinu. Rav Kasher, u prilogu na Torah Sheleimah Parshat Bo, ima čla nak koji sadrži jedanaest objašnjenja riječi totafot. (Tigay citira još jedan članak koji ih ima 21). Pored onoga o čemu smo već ras pravljali, Kasher citira Chizkunija i druge koji kažu da je možda pove zana s aramejskom riječi מפממט "vidjet ćemo". (Možda je ovo pri mjer izmjene slova tet i cade דפצ također znači "vidjeti".) Kasher po vezuje ovu teoriju s mišljenjem da je slijepa osoba oslobođana stavljanja tefilina.

Strana Strana9 9Godina 15 Broj 46

Strana 10 Divrej Tora Rabbi Lord Jonathan Sacks: Učiniti da ljubav traje ■ se uzdržimo od nekih izbora. Zatim je rekao: "Moja omiljena definicija predanosti je zaljubiti se u nešto i zatim sagraditi strukturu ponašanja oko toga za trenutak u kojem ljubav počne posrtati."

Tora je temeljna pripovijest o ispu njenom, ponekad burnom, braku između B ga i često tvrdoglavog naroda. To je priča o ljubavi. Možemo vidjeti koliko je ljubav centralna u knjizi Devarim ako pri mijetimo koliko se puta korijen a h v, "voljeti," pojavljuje u svakoj od pet knjiga Tore. Pojavljuje se 15 puta u Postanku, ali nijedan od tih puta nije vezana uz odnos između B ga i ljudskih bića. Spominje se vezano uz osjećaje muževa prema ženama ili roditelja prema djeci. Evo koliko se puta taj glagol poja vljuje u ostale 4 knjige: Izlazak 2 Levitski zakonik 2 Brojevi 0 Ponovljeni zakon 23 Ponovo i ponovo čitamo o ljubavi, obostranoj, Izraelaca prema B gu i B ga prema Izraelcima. Ovo potonje je osobito upečatljivo. Evo nekih primjera: Nije vas G spod odabrao i prihvatio zato što biste vi bili brojniji od svih naroda vi ste zapravo najmanji. Nego zato što vas G-spod ljubi… (Pnz 7,7 8) Evo, G spodu, B gu tvome, pripada nebo i nebo nad nebesima, zemlja i sve što je na njoj. Ali G spodu samo vaši oci omilješe i poslije njih izabrao je vas, potomke njihove, Proteklih mjeseci (2018. godine, op.pr.) vodio sam razgovore s vode ćim misliocima, intelektualcima, inovatorima i filantropima za BBC ovu seriju o moralnim izazovima 21. stoljeća. Među njima, razgova rao sam i s Davidom Brooksom, je dnim od najpronicljivijih moralista našeg vremena. Njegove konver zacije su uvijek briljantne, ali jedno njegovo zapažanje bilo je osobito lijepo. To je ključ koji nam pomaže razumjeti cijeli projekt koji je Mojsi je iznio u Sefer Devarim, petoj i po sljednjoj knjizi Tore. Razgovarali smo o savezima i pre danosti. Sugerirao sam da su mnogi ljudi Zapadnog dijela svijeta danas neskloni predanosti, oklijevaju sami sebe bezuvjetno i vremenski neo graničeno obvezati na nešto ili ne koga. Tržišni um koji danas domini ra ohrabruje nas da iskušamo ovo, isprobamo ono, eksperimentiramo i zadržimo sve opcije otvorenima do posljednje verzije najboljeg rješenja. Zavjeti vjernosti su rijetki. Brooks se složio s time i primijetio da se danas sloboda najčešće doživ ljava kao sloboda od, što podrazumi jeva odsutnost ograničenja. Mi ne volimo biti vezani. Ali stvarna slo boda koja je vrijedna postizanja, po njegovom mišljenju je sloboda za, što podrazumijeva sposobnost da uči niš nešto što je teško i što zahtijeva trud i stručnost. Tako, primjerice, ako želite imati slobodu sviranja klavira, morat ćete se obavezati na to i vježbati svaki dan. Sloboda u tom smislu ne znači odsutnost ograničenja, već radije, izbor pravih ograničenja. To uključuje predanost, koje uključuje izbor da Predanost znači biti zaljubljen u nešto i zatim sagraditi strukturu ponašanja oko toga kako bi dugoročno održali tu ljubav. Zakon, micvot, halaha, čine tu strukturu ponašanja

Sinulo mi je kako je to lijepo objaš njenje jedne od temeljnih stvari u samoj Sefer Devarim, te u judaizmu općenito. Knjiga Devarim je više od Mojsijevih govora u posljednjim mjesecima njegova života, njegove cava'a ili etička oporuka za buduće generacije. Ona je također i više od Mišne Tora, rekapitulacije ostatka Tore, ponavljanja zakona i povijesti naroda nakon izlaska iz Egipta. To je temeljna teološka tvrdnja o tome što je judaizam. To je pokušaj da se zakon i priča integriraju u je dnu povezanu viziju toga kako bi izgledalo stvaranje društva kojim vlada zakonom uređena sloboda pod B žjim suverenitetom: društvo pravde, suosjećanja, poštovanja pre ma ljudskom dostojanstvu i svetosti ljudskog života. A ono je izgrađeno oko čina uzajamnog obvezivanja, B ga prema narodu i naroda prema B gu. Predanost je sama po sebi čin lju bavi. U srcu predanosti su poznate riječi iz Šema iz ovotjedne parše: "Ljubi G spoda svog B ga svim srcem svojim, svom dušom svojom i svom snagom svojom" (Pnz 6,5).

U opsežnoj literaturi halahe nala zimo 'kako' i 'što' židovskog života, ali ne uvijek i 'zašto.' Posebno mje sto knjige Devarim u judaizmu kao cjelini je to što u njoj, jasnije nego bilo gdje drugdje, nalazimo 'zašto.' Židovski zakon je struktura pona šanja sagrađena oko ljubavi između B ga i Njegovog naroda, tako da ljubav ostaje dugo nakon što prvo tni osjećaji strasti izblijede. Stoga je tu ideja koja mijenja život: ako želiš ljubav učiniti besmrtnom, sagradi oko nje strukturu rituala mala djela ljubaznosti, male geste požrtvovnosti za dobrobit voljenog i bit ćeš nagrađen tihom radošću, unutarnjim svjetlom, koje će trajati cijelogŠabatživota.šalom. Prevela Anja Grabar između svih naroda, kako je i danas. (Pnz 10,14-15) Ali G spod, B g tvoj, ne htjede uslišati Bileama nego ti G-spod, B-g tvoj, prometnu prokletstvo u blagoslov jer te ljubi G spod, B g tvoj. (Pnz 23,5) Pravo pitanje je kako je ta vizija povezana sa zakonskim, halahičkim sadržajem velikog dijela Devarima. S jedne strane imamo taj strastveni proglas ljubavi B ga prema narodu; s druge strane imamo detaljni za konski kodeks koji pokriva većinu aspekata života pojedinaca i naroda u cjelini jednom kada uđu u zemlju. Zakon i ljubav nisu dvije stvari koje očito idu zajedno. Što oni imaju je dno s drugim? To je ono što sugerira Brooksovo viđenje: predanost je biti zaljubljen u nešto i zatim sagraditi strukturu ponašanja oko toga kako bi dugo ročno održali tu ljubav. Zakon, micvot, halaha, čine tu strukturu po našanja. Ljubav je strast, emocija, uzvišeno stanje, vrhunac iskustva. Ali emocionalno stanje ne može biti zagarantirano zauvijek. Mi se vjen čavamo u poeziji, ali ostajemo u braku u prozi.

vom. Nakon nekoliko desetljeća braka, oni su još uvijek izgledali kao da su na medenom mjesecu. Bez namjere neke precizne uspo redbe, to je ono što je ogromna koli čina rituala u judaizmu, od kojih su mnogi izrečeni u knjizi Ponovljenog zakona, zapravo postigla. Oni su održali ljubav između B ga i naro da. Kadence te ljubavi čujemo kroz generacije. To stoji u knjizi Psalama: "B že, ti si B g moj: Tebe tražim; žedna je tebe duša moja, za tobom čezne tijelo moje u zemlji okorjeloj, suhoj bezvodnoj" (Ps 63,1). To se spominje u Izaiji: "'Nek` se pokrenu planine i potresu brijezi, al` se lju bav moja neće odmaći od tebe, nit` će se pokolebati moj Savez mira', kaže G spod koji ti se smilovao" (Iz 54,10). To čitamo i u siduru, prije blagoslova Šema: "Volio si nas veli kom/vječnom ljubavlju." To je stra stveno izraženo u pjesmi Jedid Nefeš, koju je u 16. stoljeću skladao kaba list Elazar Azikri iz Safeda. To ostaje u pjesmama koje se godinu za godi nom skladaju u današnjem Izraelu. Bilo da govore o B žjoj ljubavi pre ma nama, ili našoj prema Njemu, ljubav ostaje snažna nakon 33 sto ljeća. To je dugo vrijeme za ljubav da traje, i mi vjerujemo da će ona trajati zauvijek.

Zato su nam potrebni zakoni, ri tuali, navike ponašanja. Rituali su okvir koji održava ljubav živom. Jednom sam poznavao predivan sretno oženjen par. Muž je, sa veli kom odanošću, svojoj ženi svakog jutra donosio doručak u krevet. Ni sam u potpunosti siguran je li ona trebala ili uopće željela doručak u krevetu svakog jutra, ali prihvatila je to sa zahvalnošću jer je znala da je to čast koju joj on želi iskazati, i to je uistinu održalo njihovu ljubav ži (nastavak s 10. stranice)

Strana Strana11 11Godina 15 Broj 46

Je li se to moglo postići bez rituala, bez 613 zapovijedi koje ispunjavaju naše dane podsjetnicima na B žju prisutnost? Ja mislim da ne. Kadgod su Židovi odbacili život zapovijedi, oni su kroz nekoliko generacija iz gubili svoj identitet. Bez rituala, lju bav na kraju umire. Sa njima, žar os taje i još uvijek ima snagu da se ras piri u plamen. Nije svaki dan u du gom i sretnom braku poput vjenča nja, ali čak i zrela ljubav i dalje će bi ti snažna, ako se održava koreogra fija nježne odanosti, rituali uljudno sti i ljubaznosti.

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Učiniti da ljubav traje ■ Igor Mojzeš, Jocelyn

Rabbi Berel Wein: Formula za postizanje zadovoljstva

Ovaj šabat je Šabat Nahamu, šabat kojim nam započinje ciklus ohrabre nja i utjehe nakon tjedana tuge i ža lovanja nad tragedijama koje su za desile Židovski narod u prošlosti.

Ovih slijedećih sedam tjedana lje kovite utjehe uvest će nas u vedru, novu godinu koja nas čeka. U ovo tjednoj paraši može se naći, nazovi mo to tako, kratak tečaj i pregled či tavog judaizma Deset zapovijedi, Šema i obrazloženje Izlaska iz Egipta koje treba dati mudrom sinu. Općenito govoreći, čitava konstrukcija Tore i Židovskog života upakirana nam je u paraši od ovog tjedna. Budući da je ovaj šabat isto tako Šabat Nahamu, nije teško primijetiti da nas Tora podučava da su hrabrenje i utjeha duhovne vredno te i postignuća koja ne moraju ovisi ti o materijalnom bogatstvu ili svje tovnom uspjehu. Naše društvo, koje je toliko bogato materijalnim dobrima i naprednom tehnologijom, uvelike trpi od svih mogućih vrsta mentalnih i društvenih poremećaja. Depresija je "crni pas" (riječi koje je Churchill upotrijebio da bi opisao svoje opetovane napade depresije) koji napada više od trećine stanovnika zapadnog Nitko ne voli čuti riječi: "Ne znam", s usana uglednih ljudi. Svi mi znamo da se njihovo ne znam razlikuje od našeg, ali na kraju krajeva, to je još uvijek neznanje.

Strana 12 Divrej Tora ■ svijeta! Istinsku utjehu i smiraj u ljudskom biću teško je postići i još teže zadržati. Tora, kako bi nam pomogla i uputila nas, u ovotjednoj nam parši daje formulu za postizanje tog neuhvat ljivog cilja, zadovoljstva. A ono po čiva na ona tri načela Židovske vjere naznačena u parši od ovoga tjedna. Deset zapovijedi nam daju struk turu vjere i morala kojima svaki po jedinac može težiti i htjeti ih usvojiti, bez obzira koliko dekadentno bi lo društvo u kojem se nalazi. Moralna pravila koje štite život, imovinu i čovjeka temeljna su pravila Židovske vjere i života. Disfunkcionalnost između roditelja i djece, komercijalni svijet koji radi 24 sata na dan, pljačke i korupcija prihvaćene kao društvena norma, svakodnevna ubojstva i potpuno seksualno razuzdano društvo kako uopće čovjek može izbjeći depresiji u takvom okruženju?Čitavacivilizacija balansira na točki oslonca tih Deset zapovijedi. One nam pokazuju kako izaći iz so cijalnog gliba u koji tonemo. Šema je sredstvo kojim se naša duša povezuje sa Stvoriteljem koji nas je stvo rio i udahnuo nam život. Vjera u jednog i univerzalnog B ga koji vlada i koji je sveznajuć i svemoguć najveći je dar Židova ljudskom ro du. On nam daje pravila i sigurnost, čistoću i plemenitost, dašak besmrt nosti i uvjerenje u spoznaju da život nikada nije uzaludan. I na kraju, razumijevanje jedin stvenosti Izraela u B žjem planu, ka ko je pokazano u priči o Izlasku iz Egipta, oblikuje i daje perspektivu našim nacionalnim i osobnim životima. No potrebna je mudrost i zna nje mudri sin da bi se ovo sjeća nje na davnašnju povijest uvažavalo i očuvalo. Samo prisjećanje može nam isto tako pružiti ohrabrenje i osjećaj dobrobiti, te doprinijeti utjesi i zadovoljstvu koje toliko usrdno tražimo.

■ Igor Mojzeš, Bez naslova

Šema Jisrael U ovotjednoj parši pojavljuje se temeljna izjava Židovske vjere Šema Jisrael. Deklariranje suštinskog načela Židovske vjere jedinstve nosti i jedinstva B ga zajedno s na šim prihvaćanjem B žje suverenosti nad nama prema Židovskoj tradi ciji prvi puta su izgovorila Jakov ljeva djeca u trenutku kada je odlazio iz ovoga života u bolji svijet. Kroz Židovsku povijest ovo je isto tako postalo i posljednja molitva Židova kada napuštaju ovaj život. Ono je postalo, zbog naše duge i bolne povijesti fizičkog progonstva i mučeništva, simbol Židovske ustrajnosti i Kadaprivrženosti.Židovdođe na svijet i do voljno poraste da progovori svoje prve riječi, prve riječi koje kaže su Tora civa lanu Moše (Moše nam je zapovijedio u vezi Tore). Ali nakon što proživi život, sa svim njegovim različitim doživljajima, jedna od posljednjih riječi koje Židov kaže su Šema Jisrael Tora je racionalno razmišljanje i način života, zapovijedi, obredi i običaji. Tora je konkretna, a ne op ćenita, odnosi se na lokalno a ne univerzalno. Ona pripada ovom svijetu sa svim njegovim složeno stima, kušnjama i razočaranjima. Vjera izjava Šema Jisrael pripada vječnosti, boljem svijetu uzvišenog odnosa sa Stvoriteljem svih nas. Ona je univerzalna i njena je poru ka upućena svima, kako Židovima tako i nežidovima, jednako učenima i nepismenima. Sama vjera i vjerovanje, bez djelovanja i pridržavanja propisa, nije dovoljna da bi Židovski život postojao. No postupci i propisi bez vjere i vjerovanja na kraju postaju besmisleni, ako ne (nastavak s 12. stranice) Rabbi Berel Wein: Formula za postizanje zadovoljstva

U našem svijetu lišenom stvarnog poganstva, ali u kojemu nema vjere i moralnog kompasa izjava Š’ma ponovo stoji kao linija razdvajanja između Židova i ostalog svijeta

Židov je pozvan da kaže Šema Ji srael dva puta na dan, sa zanosom i koncentrirano. On zapravo treba ra zmišljati o riječima koje izgovara, dok govori tu molitvu. Rabini su Šema Jisrael nazvali deklaracijom "prihvaćanjem Nebeskog bremena."

U svijetu kojem vladaju idoli i po ganstvo, ova deklaracija je ono što odvaja Židovski narod od ostalog naroda toga vremena. U našem svijetu lišenom stvarnog poganstva, ali u kojemu nema vjere i moralnog kompasa ova izjava po novo stoji kao linija razdvajanja iz među Židova i ostalog svijeta. Kazivanje Šema Jisrael redovito, dva puta na dan, iz dana u dan, brižno i s lju bavlju, pravilno izgovarajući, služi da nam ponovo istakne B žju prisutnost u našim životima i u našem svijetu. Ona služi da nas podsjeti da mi nismo nužno slobodni u životu, kao što često puta mislimo da jesmo. Šema Jisrael barem na trenutak po tiskuje naše misli i ponašanje. Ona upravlja naša srca i umove na ono dobro i plemenito što se nalazi unutar svakoga od nas kako bismo to ostvarili. I moguće jednako tako važno, ona služi da nas poveže s prijašnjim pokoljenjima Židova, sve unatrag do našeg oca Jaakova i njegove djece, do samog začetka Šema Jisrael. Dok izgovaramo Šema Jisrael to je kao da izravno govorimo svom ocu Jaakovu, samom Jisraelu. Nema veće utjehe za nas na ovaj šabat utjehe od ove zbilje povezivanja Židovskog života tijekom svih tih stoljeća.Šabatšalom.

Strana Strana13 13Godina 15 Broj 46 licemjerni.

Strana 14 Divrej Tora Rabbi Dovid Goldwasser: Obećanje ■

Targum prevodi u prošlom vreme nu. On navodi pasuk (Ješaja 51,12), "Ja, Ja sam, sam Onaj koji vas tješi " i objašnjava da će u budućnosti, u vrijeme geule, Hakadoš Baruh Hu dati uputu nevi’im da tješe Klal Jis roel, i svaki će prorok ponoviti svoje riječi proroštva koje se pojavljuju u njegovom seferu. Međutim, Bnej Jisroel neće biti susretljivi prema onima koji su prvobitno prorokovali njihov usud. Čini se da usprkos tome što su Bnej Jisroel svjesni da su nevi’im vjesnici od Vječnog, oni i pored toga neće biti spremni obra titi pažnju na njihove riječi. Bnai Yissoschor citira Zohar na (Jirmija 17,14), "Izliječi me, Vječni, pa ću biti izliječen," koji kaže da izbavljenje koje donose vjesnici nije trajno; je dino izbavljenje od Vječnog, Njega samog, da tako kažem, je trajno. Stoga će se nevi’im vratiti k Vječnom i reći Mu da Njegov narod nije vo ljan slušati. Vječni će tada reći, "Ja ću ih osobno tješiti." Zato, kaže pasuk, Vječni će izjaviti da su ove riječi Njegove utjehe Njegove vlastite riječi ne riječi vjesnika i da su dovijeka sigurne. Targum, s druge strane, spominje da je zapravo Vječni već u prošlosti obećao izbavljenje naroda i njihovu utjehu. A navii tek ponavljaju te riječi. Zohar piše da kada Vječni ne bi povjerio ove riječi o nehama nevi’im Bnej Jisroel ne bi bili u stanju pod nijeti teret egzila. Čitanjem tih riječi nevi’im u batei midrašos i batei knesi jos, Židovski narod biva utješen.

"Nahamu nahamu ami … Utjeha, utjeha narodu Mom, reći će B g vaš …. jer je primio dvostruko zbog svih svojih grijeha iz ruke Vječnog." (Ješaja 40,1 2) Vječni tješi Svoj narod dvostrukim izrazom utjehe, baš kao što smo bili kažnjeni dvostrukom mjerom. Bnai Yissoschor zapaža da se, u ovim pesukim, utjeha vezuje uz Elokim, koje je midas hadin, atribut B žanske pravde. I obrnuto, i neka rakteristično, kazna je povezana s imenom Vječnog koje predstavlja midas harahamim, atribut B ž anske milosti. On tumači da spominjanje kiflajim, dvostrukog, ukazuje da čak i u vrijeme kažnjavanja Bnej Jisroel, midas harahamim se prešutno morao složiti s midas hadin Zauzvrat, utjeha je također "po dvostručena" jer se u to vrijeme midas hadin morala suglasiti s midas harahamim.

Bnai Yissoschor dalje naglašava da je ovaj pasuk izrečen u budućem vremenu, "reći će vaš B g," dok ga

Teško oboljelo dijete dopratila je u bolnicu čitava obitelj, noseći sobom gomilu poklona i slatkiša. No kada stignu do vrata bolnice, samo je roditeljima dozvoljeno ući. Oni zajedno čekaju dok se ne pripremi operaciona sala. Tada roditelji doprate svoje dijete da se upozna s liječnikom, poljube ga i snažno zagrle i uvjeravaju ga da će sve biti u redu, sve dok se vrata operacijske sale ne zatvore za njim.

Strana Strana15 15Godina 15 Broj 46

bojati nikakvog zla, jer Ti si sa mnom," uzvikuje cijelom Klal Jisroelu. Dovid HaMelech svjedoči da bez obzira gdje se neki Židov nalazio, bez obzira na njegovu situaciju, svaki je Židov dragocjeni sin/kćer našem Ocu na Nebesima. Ljubav Vječnog prema nama je bezgranična; Njegovo oko uvijek bdije nad nama. On nas štiti i prati kroz sve mijene života i On će nas izbaviti od svakog zla. To je značenje (Tehilim 121,8), "Vječni će čuvati tvoj odlazak i tvoj dolazak, od sada i dovijeka." Mi moramo u sebe unijeti ovu ideju i biti snažni u svojoj emuna Čak i u doba hester panim, kada nam prisutnost Vječnog nije očigledna, u doba naše velike patnje u galusu, uvijek moramo biti uvjereni da je naš Otac na Nebesima uz nas. Ako pažljivo pogledamo, i upotrijebimo svoju vjeru, bit ćemo u stanju naz rijeti Njegovu sigurnu prisutnost.

Dok leži na stolu u operacijskoj dvorani, dijete promatra zamišljeno lice liječnika koji namješta masku na svoje lice. Medicinske sestre i svo drugo osoblje odjeveno u zeleno i sa svečanim izrazom na licima. Dijete vidi sav kirurški pribor pripremljen na stolu pored njega. Iznad njega, blještavo svjetlo je podešeno na maksimum. Iznenada dijete brizne u plač. I dok gorko plače, odjednom zapazi maleni prozorčić u uglu operacij ske sale. Kad pažljivije pogleda, ugleda lice svoje majke, sliku smi renosti i spokoja, i isti čas se opusti. I mada je prizor jednako zastra šujuć kao i prije toga, sigurnost majčinog prisustva u cijelosti je promijenilo situaciju. R. Mordechai Pogromansky ob jašnjava da tvrdnja Dovida HaMe leha u Tehilim (23,4), "I mada idem dolinom koju smrt natkriva, neću se nahamu nahamu (nastavak s 14. stranice) Rabbi Dovid Goldwasser: Obećanje ■

Rabbi Shaul ili zahvalnost?

Ali rabini nam kažu da je dio ži dovske definicije pravedne osobe razumijevanje da čitav ovaj svijet nije ništa drugo nego besplatan dar i osjećaj duboke zahvalnosti koji prati takav pogled na svijet.

Može li mi netko reći što je učinio kako bi 'zaslužio' ovaj predivan svi Strana 16 Divrej Tora Očekivanja znače da nemaš zahvalnosti (jer život nikada, baš nikada, ne ispunjava očekivanja), a bez zahvalnosti uvijek ćeš se osjećati kao žrtva.

■ jet? Što ste učinili za B ga? Kako ste Mu pomogli? Što ste učinili kako bi ste zaslužili ruke, noge, oči, b žan sku dušu, ljubav onih oko vas, vašu ljubav prema njima, vaše srce koje kuca, vaša pluća koja dišu, vaš mo zak koji razmišlja? U kojoj valuti smo to platili, ili plaćamo, B gu?

U židovskom razmišljanju, ovaj čitav svijet, svaki dragocjeni trenu tak naših života je jednostavno bes platan, velikodušan, prostodušan dar od nebeskog Oca koji nas ljubi. Ne postoji ništa što je Njemu potre bno od nas. Ne postoji ništa što smo mi učinili za Njega ili što bismo ika da mogli učiniti za Njega. Mi smo jednostavno sretni primaoci Njego ve nevjerojatne ljubavi. I ako želimo tražiti nešto više, kroz molitvu, On je otvoren da sasluša.

Rabini iz toga izvlače nevjerojatan zaključak. Oni kažu da 'pravedni' ljudi ne traže od B ga ništa na te melju svojih dobrih djela. Oni je dnostavno od Njega traže besplatni dar. Međutim, čovjek bi pomislio da ako netko spomene dobra djela koja je učinio i traži od B ga nešto na temelju toga, to je 'pravedan' čovjek.

Ako mi moj sin dođe i kaže, 'tata, danas sam počistio svoju sobu, pa sam te htio pitati, mogu li dobiti sla doled?' ja ću mu vjerojatno reći, 'bravo za to što si počistio svoju sobu da ne moraš živjeti kao prase. Sada, evo ti sladoled jer te volim.' Ili, 'bravo za to što si počistio svoju sobu da ne moraš živjeti kao prase. No, bojim se da danas nema slado leda.' Ja želim da moja djeca budu dobra zbog svoje koristi, a ne zbog nagrade. Jer ako čine to zbog nagra de, oni nikad neće uvidjeti da je to ono što zapravo oni sami žele. Jedna od kritika koju često nala zim prikladnom za generaciju mile nijalaca jest to što imaju velika oče kivanja. Oni su očistili svoju sobu pa im zato 'dugujete' sladoled. Oče kivanja znače da nemaš zahvalnosti (jer život nikada, baš nikada, ne is punjava očekivanja), a bez zahval nosti uvijek ćeš se osjećati kao žrtva. 'Pravedni' ljudi, kažu rabini, mole za besplatan dar. Oni cijene to što ništa ne dolazi od njih. Sve je bonus. Tako, ako ga dobiju, oni su duboko zahvalni. Ako ne, oni će biti jednako zahvalni za sve što imaju. Šabat šalom. Prevela Anja Grabar ■ Mojsiju nije dozvoljeno da uđe u zemlju Izrael. Optužen je za gubitak samokontrole, zaboravljanje židov skog zakona i nevjeru u odnosu na B ga. Iako je B g, a ne Mojsije, autor Biblije, Mojsijeva poniznost bila je toliko velika da čak i da je on pisao, ne bi se bojao otkriti svoje mane. Istina je za njega bila važnija od toga kako će ga povijest suditi. Neki od najvažnijih odjeljaka cijele Tore sadržani su u ovom odjeljku. Deset zapovijedi i Šema najpoznatiji su od njih. Odjeljak započinje Mojsijevim rije čima, 'i molio sam B ga u to vrije me'. Riječ koja se ovdje koristi za molitvu nije uobičajena; njen korijen dolazi od riječi, 'hanan', što znači 'milost' na engleskom, tako da bi smo to mogli prevesti kao 'Tražio sam milost od B ga u to vrijeme'.

Rosenblatt: Očekivanje

Strana Strana17 17Godina 15 Broj 46 ■

Rabbi dr. Abraham J. Twerski: Ljubav prema B-gu je prirodna ■ pauze za kavu, ali oni nemaju slo bode da čine što im se prohtije i kada im se to prohtije. Čovjek mora znati da smo na ze mlji "na poslu," i pošto odgovara mo za svaku minutu, nužno je da u svom životu imamo red. Ljubav prema B-gu "I ljubi B ga svoga svim srcem svojim, svom dušom svojom i svim sredstvima svojim" (6,5) Kao što je prije spomenuto, neki komentari pitaju: Kako možete do nijeti zakon da se voli? Ljubav je emocija. Ima je ili je nema. Možete li zapovijediti nekome da voli? Jedan odgovor je da unutar svake osobe postoji urođena, inherentna ljubav prema B gu, koja je ostavšti na patrijarha Abrahama. Ona je skrivena unutar nas, jer je zasjenjuje ljubav prema svjetovnim stvarima koje su suprotnost nešami. Ako se oslobodimo ljubavi prema stvarima koje Tora zabranjuje, pojavit će se urođena ljubav prema B gu. Ova je tema posebno razvijena u Tanyi. Magid iz Dubna objašnjava da ako netko pozove istaknute goste u svoj dom, on će očistiti kuću i pobrinuti se da se u kući ne nađe ništa što bi njegovim gostima bilo uvredljivo.

Slično tome, ljubav prema B gu ne može boraviti tamo gdje postoje osjećaji i ponašanja koji su neprija teljski prema B gu. U jednoj od svojih neusporedivih priča, Magid priča o seljaku koji je ušao u trgovinu koja je prodavala otmjenu odjeću i zatražio odijelo.

Prodavač je procijenio njegovu veli činu i dao mu odijelo koje će mu pristajati. Seljak je obukao odijelo na grubu odjeću koju je nosio i prigo vorio da mu odijelo ne pristaje. "Ti ludo!", rekao je prodavač, "najprije moraš skinuti grubu odjeću koju nosiš, i onda će ti odijelo savršeno pristajati.Takoje s ljubavlju prema B gu. Ona se ne može uklopiti sve dok se ne odreknemo grube ljubavi koju gajimo prema mnogim zemaljskim užicima.Čestopromišljamo o prvom retku u Š'ma, potvrđujući svoju vjeru u B žje jedinstvo. Potom izgovorimo ostatak Š'ma bez puno promišljanja. Međutim, stih "ljubit ćeš svog B ga" gotovo je besmislen ako ne razmi šljamo o tome kako razviti tu ljubav. Treba promišljati i iskreno odlučiti ukloniti one vrste stvari koje guše prirođenu ljubav prema B gu. Vaethanan Sve što čovjek radi treba raditi uredno (Rabi Yisrael iz Salanta) Rabi Yisrael iz Salanta, utemeljio je pokret musara, izučavanja etike na formalan način i prema progra mu. U svim svojim spisima on se bavio načinima kako postići duhov nost. Kako red i organiziranost mogu biti metoda za postizanje duhovnosti?Kadaseljudi nalaze na odmoru oni svoje vrijeme koriste neorganizi rano. Ustaju u bilo koje doba dana i dopuštaju da im hirovi određuju što će raditi. Ne osjećaju nikakav osjećaj odgovornosti ili svrhe u onome što čine.Suštinu judaizma čini ideja da svaka osoba ima neku zadaću na ovome svijetu. Ne postoji vrijeme za opuštanje nakon posla, i čovjek za pravo nikada nije na odmoru od ra da usmjerenog ka njegovom kraj njem cilju. Mada su razborito odma ranje i opuštanje neophodni za opti malno zdravlje, oni zapravo čine dio našeg "radnog dana." Ne može se postupati prema hirovima. U razumnim okvirima, život čovjeka treba imati red i raspored. Zaposlenike se smatra odgovor nima za vrijeme dok su na poslu. Predviđeno je vrijeme za ručak i Unutar svake osobe postoji urođena, inherentna ljubav prema B gu, koja je ostavština patrijarha Abrahama.

Strana 18 Divrej Tora Rabbi Shlomo Carlebach: Put dobrote iz ljubavi netko bio siromašan i nije mogao hodati, taj mamash nije imao sreće. Nije mogao ništa napraviti. Stoga je nesretna djevojčica većinu vremena provodila ležeći u krevetu.

"Ja zapravo ne znam što se do godilo" odgovorila je njegova kći sa smiješkom. "Jedino što znam je da je prije nekoliko tjedana, kasno u noć, netko kucao na vrata. Bio je to siro mah, mali shleper koji je donio tvoje pismo. Ali neobično je bilo, da iako je bio prljav i u dronjcima, iz njega je sjala najblistavija svijetlost…

"Svi smo bili uzbuđeni jer imamo posjetioca, pa su svi dotrčali da vide tko je došao svi, odnosno, svi osim mene. Kao obično, ja sam ležala u svom krevetu. Činilo se da je pro sjak bio iznenađen kada je vidio toliko djece i počeo je brojati: jedan, dva, tri sve do devet. On je uzviknuo "Devetoro djece!"

Rabi je dosta kasnio, dugo se vremena zadržao u Lublinu, i konačno je došao kući četiri tjedna nakon što je poslao pismo. A kada je otvorio vrata svoje kuće, nije mogao vjerovati svojim očima. Njegova paralizirana kći je stajala usred sobe. Kada je vidjela da njen otac ulazi, potrčala je da ga pozdravi i skočila mu u zagrljaj!

"'Ne', povikao je mali Yossi 'Ima onda glasno rekao, "Oprostite što vas smetam, ali vrlo je važna stvar u pitanju. Moram od mah poslati pismo u Pieterkoff. Da li bi ga netko mogao odnijeti tamo zaPieterkoffmene?" je bio na glavnoj cesti iz Lublina za Lelov. R Dovid prosjak odmah je skočio i rekao velikom rabiju. "Znate, kako ja slučajno sutra idem kući u Lelov, bio bih počašćen da odnesem pismo za vas." Rebe je pogledao R. Dovid Le lovera odjeća mu je bila poderana, a i on je mamash bio prljav. Razmi šljao je, "Niukom slučaju ne mogu imati povjerenja u ovog shlepera " Pa mu je krenuo govoriti, "Hvala u svakom slučaju, ali…" Onda se rabi zaustavio. Nitko drugi mu nije mo gao pomoći, a on je stvarno trebao poslati pismo. Tako da je odlučio da riskira." Vi ćete mi učiniti veliku uslugu," konačno je rekao. "Vidite, ja sam ra bi Pieterkoffa. Trebao sam otići danas kući, ali sam morao odgoditi svoj odlazak. A moja žena će biti iz van sebe ako se ne vratim u plani rano vrijeme. Trebam joj javiti tako da ne brine." I dao je pismo R. Do vidu.Ovaj je velik rabi imao desetoro djece. Nažalost, njegova najstarija kći, kojoj je bilo sedamnaest godi na, bila je potpuno paralizirana. U to su vrijeme samo bogati ljudi mo gli sebi priuštiti takve stvari kao što su invalidska kolica ili štake. Ako je Znate, sve velike hasidske dinastije imale su svoje vlastite načine služenja B gu. Za neke je to bilo učenje, za druge je to bila molitva. A za većinu je rabina bilo zaista važno da podu čavaju svoje sljedbenike i da im pre nose puno Tore. Ali sa svetim R. Dovidom iz Lelova bilo je posve drugačije. Za R. Dovida najsnažnija stvar je bila voljeti Yidden (Židove, op.pr.), mamash (stvarno, op.pr.) iz najdublje dubine njegovog srca. No, netko može reći da je bilo još Rebea koji su voljeli Židove iz sve snage. Bio je Apter Rav, kojeg su zvali Ohev Yisrael, onaj koji voli Israel. I R. Levi Yitzhak iz Berdičeva, koji je bio branitelj svakog Židova. Ali vidite u čemu je stvar Apter Rav i Berdičever također su prenosili i puno Tore. Ali R. Dovid Lelover je vrlo malo govorio. On nije trebao govoriti. Nje govi postupci govorili su cijelu priču. Prije nego što je postao Rebe R. Dovid Lelover je mamash bio pro sjak, mali shleper (netko tko je očito bez sredstava i pomoći), sjedio je po cijeli dan u šulu (sinagogi) u Lubli nu. Onda, u dobra stara vremena, nije bilo dostave pošte. Da biste ne kom poslali pismo trebali ste pro naći pouzdanu osobu da ga dostavi za vas. Jednog dana je veliki rabi koji je bio misnaged, osoba koja je protiv hasidizma došao u sinagogu u Lublinu. Gledao je naokolo, i

"Moja najdraža djevojčice!" uz viknuo je rabi dok ju je držao u veli kom zagrljaju. "Kakvo čudo je vid jeti te ovakvu! Kako se to dogodilo? Ispričaj mi sve!"

"Zamislite što bi sveti Vorker i ja mislili da smo pozdravili vašeg sina, a da nam on nije uzvratio. Mislili bismo da je neodgojen, neučtiv, vrlo nepristojan dječak. Kako Ribono Šel Olam (Gospodar svijeta) zna da ja volim svakog Yida (Židova) i da mamash mrzim misliti loše o bilo kojem Yidu, On je učinio da vaš sin čuje i govori, da bi me spasio od boli da povjerujem nešto negativno u vezi drugog čovjeka.

"Nismo mogli vjerovati. Pitali smo sina što se dogodilo, ali sve što nam je rekao je bilo da mu je netko rekao dobro jutro i ne samo da je čuo pozdrav, već je mogao i odgovoriti. I od tada više nema tu manu. "Pitali smo ga tko mu je govorio. On nije znao tko ste vi, ali vas je savršeno opisao. Zato smo vas došli potražiti, da vam zahvalimo što ste napravili čudo za našeg sina."

R. Dovid i R. Yitzhak Vorker išli su polako, i začuli kako ljudi trče za njima. Okrenuli su se i gevalt! Či nilo se kao da je to jedna velika obitelj …muškarac i žena vjerojatno majka i otac nekoliko djece, čak i jedna starija žena, možda baka. Rebei su pričekali da ih oni dostignu, i onda je Leveler upitao, "Što se ovdje dešava? Imate li neko pitanje?"

"Žao nam je da vas ometamo Rebe," rekao je otac, bez daha, "Ali htjeli smo vam zahvaliti što ste iz liječili našeg sina. Nebah (jadničak, op.pr.) je bio gluh od rođenja. I ni kada nije mogao govoriti. A sada je došao kući i počeo govoriti! A i čuje!

"Istina je da ja," rekao je Lelover, "nisam napravio nikakvo čudo. Dozvolite mi da vam kažem što se desilo…

Strana Strana19 19Godina 15 Broj 46

razumije svetost riječi, kada on govori samo istinu, onda sve što on kaže po staje stvarno…. Jednoga je dana Heilige (izraz po štovanja prema Rebeu, op.pr.) R. Do vid Lelover išao ulicom sa svojim najboljim učenikom, svetim R. Yitz hakom Vorkerom. Lelover je bio vrlo prijateljski naklonjen čovjek, i njegov je običaj bio da pozdravi svakoga koga sretne. Pa kada su on i Vorker prolazili pored malog dje čaka R. Dovid je stao i rekao, "Do bro jutro, dragi moj mladi čovječe." Mali dječak je odgovorio, "Dobro jutro vama, Rebe." I Lelover mu se nasmiješio i nastavio svojim putem.

"I vjerujte mi, to je najveće čudo!" Prevela Tamar Buchwald nas deset. U našoj obitelji ima desetoro djece!' "'Ali ja vidim samo devet. Gdje je deseti?'"Svisu pokazali na sobu u kojoj sam ja ležala. Slušala sam taj raz govor, pa sam napravila jedinu stvar koju sam mogla, protegnula sam vrat tako da posjetitelj može vidjeti moju glavu. Prosjak je od mah ušao u sobu i stao kraj mog kreveta. Gledao je prema meni, a u očima mu je bila takva blagost. Re kao je, 'Ja ti dajem blagoslov da bu deš zdrava.' I otišao je. "To je sve što je tvoj glasnik rekao. Ali gevalt! (gle čuda, op.pr.) Onog trena kada mi je dao blagoslov ja sam iznenada osjetila takav nalet energije u svojim kostima da se ni sam mogla suzdržati. Skočila sam iz kreveta i počela plesati. I od tada plešem!" Vidite o čemu se radi…kada čovjek daje ljubav iz same dubine svoga srca, on može učiniti čudo. A kada čovjek (nastavak s 18. stranice) Rabbi Shlomo Carlebach: Put dobrote iz ljubavi ■

Paraša Va'Et'hanan donosi dvije važne točke "Šema Jisrael" i "Deset iskaza" (greškom poznatih kao Deset zapovijedi). Zohar objašnjava da je suština molitve "Šema Jisrael" jedinstvenost u ime B ga gore i dolje. Kao što svaki od dijelova našeg tijela ima svoju funkciju i povezuje ju s životnim aktivnostima, tako je i sa svijetom. Svatko od nas je jedna stanica u cjelini, u cijelom čovječanstvu.

Svrha molitve "Šema Jisrael" je povezati naš svijet s obiljem gornjih svjetova, tako da postoji neprestan protok obilja odozgo. Ako nemamo odgovarajuću namjeru kavana dok molimo "Šema Jisrael", obilje neće doseći do nas. Kao što u tijelu nastanak začepljenja sprečava krv da dođe do vitalnih organa i time narušava njihovo funkcioniranje, u svijetu se prepreka manifestira kroz razaranja i katastrofe. "Deset iskaza" su bili otkriveni Iz raelcima u vrijeme jedinstva i harmonije, kako je napisano u Knjizi Izlaska "a Izraelci se utaboriše tamo kod gore"; oblik glagola "utaboriše" u hebrejskoj je Bibliji napisan u je dnini, kao jedno tijelo, jedna cjelina.

Na sličan način tumači se da riječ urezane u odlomku "bile su urezane na pločama" treba čitati "oslobođene": Međutim za riječ "harut" (koja se mogla pogrešno shvatiti kao 'ure zano' טעהח) mudraci ukazuju na či njenicu da je to riječ עהח "herut" sloboda, oslobođenje, što nas uči da se možemo osloboditi anđela smrti kroz jedinstvo i istovjetnost. U trenutku kada uspostavimo vezu sa svim dijelovima našeg tijela, između nas i našeg okruženja, te s gornjim sefirot, kanalima energije, tada doživimo da smo jedno sa svime, što je smisao "Šema Jisrael". To je snaga života i slobode na pločama. Moć molitve i istinske povezanosti sa samim sobom, i svrhom svog života moć je paraše Va'Et'hanan Prevela Tamar Buchwald Paraša (priča) Va'Ethanan nam daje veliku šansu, priliku da ''zasladimo'' presudu naših života. Zohar se bori s pitanjem "tahnuni ma" (molbe za milost), i odgovara kroz priču o kralju Hezekiji koji je bio na vrlo visokoj duhovnoj razini, ali je donio odluku da se ne oženi iako mu je bilo rečeno da to učini. Razlog je bio taj što je kroz Svetog Duha predvidio da će dobiti zlog sina. Kao rezultat toga Hezekija se razbolio, a prorok Izaija mu je rekao da je određeno da će umrijeti jer nije izvršio naredbu o ženidbi. Pisano je, da nakon što je prorok napustio palaču: "Tada se Hezekija okrenu zidu i pomoli se G spodu...." (Izaija 38,2). Zohar objašnjava moć Tore, "Drva života" za one koji je se drže. Tora čovjeka uči da hodi putem istine, to jest da se poveže s onime što on uistinu jest, tako da, čak i ako mu smrt bude dosuđena, ta će se odluka poništiti i biti nevažeća. Zato čovjek treba zadubiti se i uroniti u Toru (a ne samo je učiti) dan i noć, i provoditi njene zakone. Hezekija je morao ponizno prihvatiti odluku i shvatiti da iako je prožet Svetim Duhom on ipak ne vidi cjelokupnu sliku. Kada je to shvatio on se odrekao svog stava da je u pravu i da zna, i počeo je moliti s namjerom povezivanja i cjelovitosti, umjesto da tvrdoglavo zadrži egocentrični zahtjev Stvoritelju. Ovdje učimo što znači "preklinjati" povezati se sa Svjetlosti Stvoritelja i vratiti sebi samom. Kad molitva proizlazi iz ljutnje, straha, frustracije, osjećaja žrtve i sebičnosti, vjerojatnost da ćemo dobiti što želimo vrlo je mala. Mi se ■

Strana 20 Divrej Tora Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

■ moramo povezati s primanjem u cilju mijenjanja stvari, povezati s lju bavlju i radosti, uvjereni u Svjetlost i "voli bližnjega svoga kao sebe samoga". Zbog toga se, "Hezekija okrenu zidu i pomoli se G spodu" kada je odbacio ono što je on smatrao ispravnim i umjesto toga se bezuvjetno i bez skrivenih motiva povezao sa Svjetlosti, dogodilo se čudo koje je promijenilo poredak stvaranja. Dobio je još petnaest godina života i spasio Jeruzalem da ne padne u ruke asirske vojske. Svrha usrdne molitve je da promijeni nas, promijeni onog koji se moli, a ne Stvoritelja. Ona nam treba omogućiti da rastemo i mijenja njamo obrasce po kojima smo živjeli i postupali. Ovo je ono prvo i naj važnije na što je usredotočena pa raša Va'Ethanan osobna promjena koja će, ako ju nismo uspjeli prove sti, ostaviti nas zaglavljene upravo u onoj situaciju iz koje se želimo izvući, stalno iznova, sve dok se ne vratimo sebi samima.

Ima poznata priča o novom učeni ku koji je zatražio rabi Akivu da ga nauči cijelu Toru dok stoji na jednoj nozi. Odgovor rabi Akive bio je "voli svogbližnjeg"(Levitski zakonik, 19,18), to je suština i opće pravilo Tore. Rabi Ashlag, utemeljitelj moderne kabale postavlja pitanje, koja je veza između Tore i propisa "voli svog bli žnjega ..."? On nam otkriva tajnu. Je dini način na koji se možemo povezati s energijom ispunjenja (to je ono što svi mi u konačnici želimo), B žjom energijom, je da promijenimo i po boljšamo sebe na način da budemo što više poput B ga. A to znači; više dije ljenja, više brige za druge, biti više suosjećajan i beskrajno voljeti (da ime nujemo samo nekoliko b žanskih odlika). Međutim, to se ne može postići tamo gdje nema ničega, već se pro mjeniti možemo jedino kada uvježbavamo i poboljšavamo kvalitetu našeg karaktera kroz osobne odnose. U o vom području pružaju nam se uvijek iznova mogućnosti za učenje, prakti ciranje, posrtanje i rast. Ljudski odno si su za nas najučinkovitiji načini da naučimo biti osjetljivi i da marimo za ono što se događa izvan nas. Tek kada naučimo voljeti ljude onakvima kakvi jesu (bezuvjetna ljubav), onda i samo onda, možemo naučiti voljeti i pove zati se sa Stvoriteljem, jer ćemo onda imati istinsku sličnost s našim Stvori teljem. Tek kad izađemo iz naše sebi čne prirode možemo se povezati s beskonačnom naravi Stvoriteljeve svjetlosti, i tada se možemo povezati s istinskim ispunjenjem za kojim traga mo; ljubav, uspjeh, sreća, zadovoljstvo i povjerenje. To je, prema metodi rabi Ashlaga, jedina svrha Tore i njezinih propisa. Tajnajednosti Riječ "ljubav" na hebrejskom ima numeričku vrijednost 13, što je ista brojčana vrijednost koju ima riječ "jedan". To znači da prava ljubav po stoji samo među ljudima među kojima postoji neko jedinstvo i sličnost. "Je dinstvo" ne znači jednoobraznost. Di jelovi našeg tijela međusobno su razli čiti, oni nisu jednoobrazni, no ipak "zdravlje" je stanje u kojem postoji potpuna usklađenost i jedinstvo me đu različitim organima. Oni se među sobno nadopunjuju i potpomažu, bez obzira na to koliko se svaki pojedini organ razlikuje od drugoga. Kad različiti ljudi uče da se prema međusobnim razlikama odnose s lju bavlju, to postaje sastavni dio njiho vog upotpunjavanja, ujedinjuje ih da budu kao jedno. Ovo se može dogoditi samo nakon mnogo napornog rada učenja i uvježbavanja sebe da budemo osjetljivi i slušamo jedni druge. To stvara krajnje jedinstvo i timski rad. Mudraci podučavaju da sve obilje, blagoslov i zaštitu koju tražimo dola ze od B žje moći. Stoga je cilj učenja Tore i propisa vezati se uz B ga, a to se može dogoditi samo kada dosegnemo razinu "voli svog bližnjeg", i tek tada se možemo povezati sa svim dobrom koje nas čeka od zore stvara nja. Ljubav između muškarca i žene Sveti Ari napominje da je ljubav između muškarca i žene najučinkovitija škola za uvježbanje i usavrša vanje "ljubi bližnjeg svoga". Nema zahtjevnijeg odnosa od ove transformacije do koje mora doći da bi se ži vjelo sa sviješću "voli svog bližnjeg". Često bivanje zajedno priprema teren za slušanje, fleksibilnost, trening os jetljivosti i to se događa tijekom mno gih godina. Kada supružnici shvate da je brak sredstvo za osobno i duho vno poboljšanje na obostrano intenzivnom poprištu borbi, postoji realna šansa da s vremenom iz duše izraste istinska ljubav. Kada jedan partner uđe u odnos sa ciljem da čitavo vrijeme uzima, a daje što je manje mo guće, to je recepct za katastrofu. Na Tu Be'Av, koji je dan jedinstvene kvalitete skladnog povezivanja moći davanja (od snage sunca) i moći pri manja (mjesec), mi se možemo pove zati s energijom istinskog sklada i pra ve ljubavi. To je dan u kojem je život dobar.

Prevela Tamar Buchwald TuBe'Av iKabala U drevnom hebrejskom/ biblijskom kalendaru Tu (15) Be'Av (u mjesecu Lava) je poznat kao praznik ljubavi, i postavlja se pitanje zašto? Na čemu se zasniva ova odlika ljubavi?

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: ■ nje muških i ženskih sila Svemira do gađa se besprijekorno, predstavljajući Stvoritelja i stvorenje. Ovo savršeno kozmičko združivanje svijetu donosi jednu posebnu silu moć ljubavi. Što je ljubav?

Rabin Haim Vital je u svojoj knjizi Pri Ec Haim objasnio da se toga dana iskazuju posebne sile i blaženstvo u savršenom duhovnom spajanju gor njih i donjih svjetova svijeta kojeg doživljavamo s naših pet osjetila i svijeta s onu stranu naših pet osjetila. Sunce muška snaga Astrološki gledano, Sunce simbo lizira duhovni svijet, mušku snagu, bogatstvo i dijeljenje. Sunce također simbolizira fizičko obilje na kugli ze maljskoj. Kao što znamo, pod sunče vom toplinom sve raste i uspijeva. Mjesec av (Lava) pod kontrolom je sunca, a nalazi se u sredini ljetnih mjeseci. Prema hebrejskom kalendaru vrhunac moći svakog horoskopskog znaka javlja se za punog mjeseca dana u sredini mjeseca. Tu Be'Av (15. dan ava Lava), je stoga dan u kojem sunce doseže svoj godišnji vrhunac snage. Mjesec ženska snaga Prema kabali Mjesec simbolizira žensku stranu, b žansku prisutnost, koja predstavlja "želju za primanjem", Stvaranje, i ljudski rod. Mjesec nema svojeg vlastitog svjetla. On može samo reflektirati svjetlo sunca. Stoga ženska strana Stvaranja nema svoju vlastitu svjetlost, već samo Svjetlo Stvoritelja koje se može kroz nju otkriti. To se svjetlo može otkriti kada se radi s ljubavlju, suosjećanjem, kreativnošću, prevladavanjem našeg robotskog obrasca ponašanja i davanjem drugima.Lunarni ciklus traje 29 i pol dana, a dan punog mjeseca vrhunac je njego vog ciklusa. Nije slučajnost da se lunarni ciklus (ženska strana) podu dara sa ženskim ciklusom. Savršeno kozmičko sjedinjenje Na Tu Be'Av događa se savršeno sjedinjenje. Energije sunca i mjeseca lijepo se spajaju kada se i jedna i druga nađu na svom vrhuncu sjedinje ■

Strana Strana21 21Godina 15 Broj 46

* Ein sof (hebr.) literarno prevedeno "nema kraja", "beskrajno". Ein (hebr.) je opća negacija u smislu "ne", "ništa", "ne stvar". U kabalističkim je učenjima to najbliža oznaka za nespoznatljivog Boga. Neki pravci hebrejskog misticizma govore o našoj sposob nosti da, uz pomoć posebnih kontemplativnih i me ditativnih tehnika, dopremo do neposredovanog, iz ravnog dodira s "Or ein sof", svjetlom beskonačnosti.

isli o sebi kao da si Ayin (ništa), te u potpunosti zaboravi na samoga sebe. Onda se možeš uzdignuti iznad vremena, do svijeta misli, gdje je sve jednako: život i smrt, more i kopno. To nije tako ako si ovisan o materijalnoj prirodi ovog svijeta. Ako sebe doživljavaš kao nešto određeno, tada te Stvoritelj ne može ispuniti, jer je on bezgraničan. Sve dok sebe samoga ne doživljavaš kao Ayin, ne možeš obuhvatiti Stvoritelja.

~ R. Nahman iz Breslova K ■ ■ ■

~ Magid iz Mezriča S M ad se ljeto počinje približavati, izađi van i meditiraj na livadi. Kad se svaki grm vraća u život i raste, on čezne da se nađe u tvojoj molitvi.

Strana 22 Divrej Tora Biseri hasidske mudrosti ve i ništa Kada god bi ugrabio malo slobodna vremena, reb Aaron iz Karlina pohodio je svoga rebea, Magida iz Mezriča. Na povratku s jednog takvog posjeta, okružili su ga prijatelji i hasidi, te glasno zahtijevali: "Potanko nam ispričaj i objasni sve, ama baš svaki detalj koji si naučio u Mezriču." Kada se gomila umirila, tek toliko da svi mogu čuti važne novosti, on im kratko i tiho odgovori: "Sve što sam naučio je ništa*" Vjerujući da nisu dobro čuli, ili da nisu razumjeli, prijatelji su zahtijevali pojašnjenje: "Što si naučio kod velikog Magida?" Ovaj puta reb Aaron glasnije ponovi svoj odgo vor: "Ništa" Sada su prijatelji bili uvjereni da im on ne želi ot kriti neku dobro čuvanu kabalističku tajnu, koju učitelj samo usmeno prenosi odabranim učeni cima: "I tako ti ugrabiš svaku zgodnu priliku, tro šiš vrijeme i novac, da bi naučio ništa!" "Upravo tako," jasno i glasno potvrdi njihove riječi prijatelj. "Naučio sam sve i ništa. Na koncu sam spoznao da je taj ‘ja’, o kojemu toliko brinem, ni šta, da takav kakvim ga ja zamišljam, uopće niti ne postoji."

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld: Šulhan Aruh

Strana Strana23 23Godina 15 Broj 46

U vezi pripreme tijela za ukop vidi 352,3 4. Tijelo treba ležati na leđima (362,2), a lice treba biti po kriveno (353,1). Uobičajeno je da se tijelo odjene u bijelo ruho (352,2) i na njega stavi molitveni šal (vidi 351,2); skupu pogrebnu odjeću ne smije se koristiti (352,1). Ovi se za koni ne odnose na pronađeno tijelo ili na osobu koja slučajno umre (vidi 364,4). Zabranjeno je imati koristi od lijesa (363,5 6) ili mauzoleja (364, 1, i vidi 368,1 2) ili od bilo čega što se stavi u doticaj s lijesom s namje rom da se sahrani zajedno sa tijelom (349,1 4; vidi 350,1). smrti; može se odgoditi samo ako je potrebno vrijeme za pripreme ili obavijest (357,1) i to se mora učiniti čak i protiv želje pokojnika (348,2 3). U vezi ukopa noću vidi 401,6. Pogreb roditelja ne smije se obaviti žurno, no druge se pogrebe treba obavljati bez odgađanja (357,2). Tijelo treba biti zakopano u ze mlju, po mogućnosti ne u potpuno zapečaćenom lijesu; vidi 362,1 i 363, 4. Grob treba provjeravati tokom tri dana kako bi se bilo sigurno da tije lo još nije živo (394,3). O sahranjiva nju dvoje ljudi zajedno ili u blizini jedno drugog vidi 362,3 6; 366,3 4; 368,3; 403,8. Ponovno sahranjivanje tijela dopušteno je samo ako je to bila prvotna namjera, ili da ga se premjestiti na prikladnije mjesto ili u zemlju Izrael ili da ga se zaštititi (vidi 363,1 2); u suprotnom je iska panje zabranjeno (363,3.7). Grobovi bi trebali biti smješteni najmanje 50 lakata od najbliže kuće; vidi 365,2. U vezi vlasništva, pro daje i nasljeđivanja grobnih mjesta vidi 366,1 2 i 368,3. U vezi pravilnog ponašanja na groblju vidi 367,2 5; 368,1. Ako grob bude pronađen ili ako njegov položaj uznemirava ja vnost, može ga se premjestiti; vidi 364,2.5. Kada se grob preseli, pone kad je dopušteno stjecati korist od 2), ali mjesto se ne smije koristiti u neumjesne svrhe (364,6; 368,1). Kad se nađe tijelo, treba ga sahraniti tamo gdje je pronađeno, ali ako se nađe u blizini grada, može ga se prenijeti tamo na Dio II: Jore De'a Poglavlje 31 - Sprovodi i sahrane

Trebalo bi sudjelovati na sprovo du na kojem nema dovoljno sudio nika (vidi 361,1); ovo ponekad čak ima prednost nad sudjelovanjem u drugim vjerskim aktivnostima (vidi 360,1; 361,1). Posebno se smatra vri jednim pratiti tijelo kada ga se iz vadi na ukop (343,1; 361,2); kad ti jelo prolazi pored, svatko mora us tati i ispratiti ga barem nekoliko koraka (361,3 4). Ti se zakoni ne primjenjuju kada se kreće raspad nuto tijelo i takvo tijelo ne zahtijeva lijes (vidi 345,8; 353,7; 361,5; 403,6 7.10). Od čovjeka se ne traži da po mogne pripremiti tijelo za ukop ako postoje organizacije koje su odgo vorne za to (343,1; 361,2). O postu pcima iznošenja mrtvih na ukop vidi 358,3; o postupcima nakon za vršetka ukopa pogledajte 376,4. Na sprovodu treba biti održan od govarajući posmrtni govor (344,1 7.9 10). Nije zabranjeno govoriti u prisustvu mrtvih (vidi 343,2; 344, 16), ali o Tori se ne bi trebalo ras pravljati osim u čast mrtvih ili u vezi s pogrebom (344,16 17; 367,3.6; 368,1). Plakanje je prikladno (344, 1,3), ali čupanje kose ili tijela i palje nje vlasništva pokojnika je zabranjeno (344,11; 348,1). Za malom djecom se ne daju govori (vidi 344,4 6); za bebe nema pogrebne povorke (344, 8) niti lijesa (vidi 353,4 5). O prekidanju sprovoda zbog molitve pogle dajte 341,6; 344,12 13; 358,1 2; 365,1; 403,9; o posmrtnom govoru pred blagdan, vidi 347,1 3. U vezi više pogreba pogledajte 344,14 15 i 354, 1; u vezi sprovoda učenjaka vidi 242,25 27; 344,18 20; 353,2 3; 401,1.4 5; u vezi pogreba žena i o sudjelo vanju žena u pogrebima vidi 355,1 i 359,1 2. Pogrebi se ne održavaju za ne Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe židovskog vjerskog prava koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa "stolnjak") iznoseći pravo rijeke kojih se drže aškenaski Židovi.

■ Židove (344,8; vidi 367,1), otpadnike (vidi 345,5 6), one koji su umrli dok su pod zabranom (vidi 344,13; 345,4; 377,2 3) ili kod namjernih samo ubojstava (345,1 3), a zakoni o smrti i tugovanju se ne primjenjuju na njihove rođake (vidi 345,1.5), no ti se zakoni primjenjuju u slučajevima slučajne smrti (345,7).

Ne mogu biti sebičan pa reći da sam nezadovoljan programima koji pomažu ljudima da imaju bolji brak, uspješnije poslove, da budu sretniji, da budu manje depresivni itd. Ja nisam sebičan i moja služba i odnos gom uključuju moje slavljenje baš svega što olakšava teret druge osobe, bio on Židov ili nežidov.

Stoga sam sretan kad čujem da ljudi odlaze na odmor i vraćaju se mir niji, imaju bolji brak ili prona laze/zadržavaju posao koji im podmiraju životne potrebe. To su odlične vijesti. I točka. To sve čini da imamo više materijala za transformiranje u službu Hašemu. Ne zaustavljajte se kada vam je život bolji; to nije cilj; to je instrument i njegova vrijednost se mjeri u odnosu na to kako se koristi. Koristite svoj dobar brak kako biste imitirali Hašema i Njegovu dobro tu. Iskoristite spokoj uma koji vam pruža vaša veća sigurnost u vaš po sao da se s više jasnoće usredoto čite na svoje izučavanje Tore, svoje vršenje micvot, na svoju slobodu da živite pošteno i časno prema onome kako Tora definira te pojmove, svoje sposobnosti da ostanete usredo točeni i da vas ne ometu nebrojeni pakosni pokušaji da vas se od toga odvrati. Ako redovno vježbate, tada imate više izdržljivosti za službu Hašemu. Ako dobro jedete, tada je vaše tijelo manje tromo, manje zahtjevno i onda možete slobodnije staviti svoje tijelo da radi u B žan svijeta. Tora poziva svako ljudsko biće (Židove i nežidove na različite načine) da prepozna ovaj svijet kao mjesto za provođenje u akciju B žje Volje primjenom fizičkog svijeta stvari, osjećaja, misli i djela. Tora nas uči kako iskoristiti materijalni svijet u službi transcendentne veze s vječnošću. Suprotno tome, drugi oblici samopoboljšanja usmjereni su na iskorištavanje transcendentnog as pekta osobe u službi fizičkog svi jeta. Biti smireniji, meditirati, sagle dati stvari izvan trenutka, razumi jevati vrijednosti, postavljati priori tete i slično, sve se to smatra oru đem u ostvarenju boljeg fizičkog postojanja, bilo da to znači bolji brak, bolja prijateljstva, bolji posao ili čak bolji odmor. Svrha samopo boljšanja je iskoristiti transcendentni svijet osobe u službi njenog fizičkog postojanja. Razlika među njima je 180 stupnjeva.Postoje oni programi samopo boljšanja (posebice u istočnjačkim religijama) koji su dali takvu vri jednost transcendentnosti da fizički svijet stavljaju u službu svojeg po kreta za transcendencijom. Ako baš

■ se o tome da izbjegnemo proklet stvo niti da budemo iskupljeni od grijeha, iako su oni svakako uključeni u taj recept Tore. Musar je ruka Tore koja se usredotočuje na specifičnosti kako fizičko, stvoreno ljudsko biće, koje je stalno u nekom sukobu, može nadići i iskoristiti ograničenja koja mu nameće njegova osnovna materijalnost da bi postalo slično B gu, imitiralo B ga i sve se bliže povezivalo sa zado voljstvom Njegove blizine. Osobu ne treba iskupiti, treba je aktivirati.

Bez objave Njegove volje na gori Sinaj, svi ostali programi samopo boljšanja funkcioniraju sasvim do bro. Bez B žje direktive, nema se što drugo učiniti nego pokušati po boljšati svoj život ovdje. Zbog obja ve na Sinaju, jedini program je mu sar. Sve ostalo je zlouporaba (op rostite zbog ovog ekstremnog termi na) duhovnosti kako bi se postigao blaženiji život na ovom svijetu. Tora se bavi korištenjem (doduše, zlou porabom, iz perspektive onoga koji ovdje pokušava postići svijet bla ženstva) ovog svijeta u službi Nje govojNastojimoVolji. postati sve bolje i bolje sluge Hašema, koristeći se samo ovim životom i ovim svijetom da to postignemo, dok samopoboljšanje podrazumijeva iskorištavanje sve transcendencije koja stoji latentna u osobi da bi učinila naš život na ovom svijetu boljim i kvalitetnijim.

Strana 24 Divrej

Tora

Strana Strana25 25Godina 15 Broj 46

Reagiram na svijet kao majstor bitahona (Ba'al Bitahon). Postupak: Razjašnjenje, promišlje no razmišljanje i primjena u mo jim svakodnevnim interakcijama (pokušat ćemo ih detaljnije istra žiti kako nastavljamo). Svaki dje lić bitahona seže daleko naprijed.

skoj Misiji. Musar se bavi procesom izvršenjaSamopoboljšanjetoga. može biti uklju čeno u dugačak popis alata koji treba staviti u službu B žanske Misije. Međutim, ako ih se ne stavi u primjerenu perspektivu, riskira se da osoba osjeća kao da je aktivirala svoju transcendenciju bez povezi vanja duše s Izvorom. To je strašna tragedija. Svakodnevno to viđam kod ljudi koji se bave kabalom, pse udo musarom i mnoštvom drugih pokušaja da crpe s izvorišta tran scendencije u svakome od nas, tako da se dušu zavara da služi tijelu i ne poveže se s Izvorom. Gotovo bih volio da je ta osoba ostala na svom hedonističkom kolosjeku sve dok ne bude spremna probuditi se za Sinaj umjesto da žudnju svoje dušom namiri kod izvora koji joj se samo priviđa. Put prema bitahonu Postoji ideal koji se naziva bitahon, što u prijevodu znači sigurnost do bivena od HaŠema, i povezana je sa spokojem i slobodom od svake tjes kobe ili bijesa. Anksioznost i gnjev zaokupljaju stanja uma koja iscrp ljuju dragocjene resurse službe oso be, zbog toga jer je fokus na sebi i vlastitim potrebama, a manje na po trebama drugih i na B žanskoj slu žbi. Bitahon ostavlja osobu slobo dnom da svim srcem i dušom služi HaŠemu. Mi bolje funkcioniramo uz bitahon, mi se prikladnije odnosimo prema HaŠemu putem bitahona i ispunjavamo Njegovu volju kad se odnosimo prema svijetu s bita honom. Također je vjerojatnije da ćemo biti uspješni kad pristupimo zadacima s bitahonom, što je mala korist u usporedbi s bezgraničnom nagradom koju ćemo dobiti za na stojanje da postignemo bitahon. Ovo idealno stanje izgrađeno je iz više (nastavak s 24. stranice) dr. sc. Rabbi Ephraim D. Becker: Razlika između musara i samopoboljšanja Igor Mojzes, Manuscript Illuminator

komponenti. Svaka od njih može se steći u različitim razinama, što re zultira s više ili manje mira, pove zanog s bitahonom. Te komponente uključuju:1.Svjesnost o HaŠemu kao svemoćnoj i apsolutnoj kontroli (Emuna).

7. Odnos ljudskog truda i oslanjanja na HaŠema.

Ideal: Akutna svjesnost o svakoj od gore navedenih pretpostavki, tako da one u potpunosti infor miraju moje osjećaje i reakcije.

5. Prihvaćanje ograničenosti ljud skog poimanja o tome što je za mene najbolje.

■

2. Svjesnost o HaŠemu kojem je jedina želja moja dobrobit (Hesed).

8. Razumijevanje koncepta molitve i njegove uloge u našem odnosu s MislimHaŠemom.dajesasvim pošteno da svaku od ovih komponenti tretira mo malo šire (one su, na kraju kra jeva, i srž cjeloživotnog napora). Međutim, na početku bi trebalo biti jasno da će se mnoge od ovih komponenti vjerojatno odvijati u suprotnosti s našim svakodnevnim pretpostavkama, te će kao takve zahtijevati poprilično zrelosti i razmišljanja da bi se ovladalo njima. Ovaj otpor pruža nam uvid u stvarnost; popis sastavnica daje nam sažetak ideala; i morat ćemo razgovarati o procesu: Stvarno: Moj svijet oblikujem ja sam; priroda je okrutna; ono što vidite je ono što dobivate; ako ga ja ne popravim, ostat će neispra van; utvrdio sam što je najbolje za mene i za svijet; stvarnost je problem, a ja sam rješenje; i ne mam se kome obratiti osim sa mome sebi.

3. Svjesnost o postojanju vječnosti (Olam HaBa).

4. Svjesnost da dobro nije samo na ovom svijetu, već u konačnici i u sljedećem.

6. Prihvaćanje stvarnosti kao kulise ispred koje osoba treba funkcionirati.

1963. potpuno novi model izra stao u najčisto krvniji sportski automobil kojeg je Amerika ikada iznjedrila. Iste godine to je trebalo biti dokazano i na utrkama, seri jom posebnih Grand Sport mo dela, zamišljenih kao protuo trov za modele Cobra. Naža lost, zbog korporativne zabra ne utrkivanja, ti automobili ni kada nisu dobili potrebnu po dršku i razvoj.

Otkrivanje ranih znakova u ionosferi Njihov rad predlaže korištenje modernih tehnologija, poput strojnog učenja i podataka o ionosferi dobivenih uz pomoć GPS a, kako bi se prepoznali rani signali koji upućuju na po javu potresa. Kao osnovni po kazatelj za predviđanje mjesta i vremena potresa koristi se mjerenje naboja u ionosferi (total electron content), odno sno njegove promjene nastale kao rezultat promjena u Ze mljinoj Korištenjemkori.

tih metoda, uz fil triranje podataka i automatizi ranje njihove obrade, došlo se do prilično visokog postotka pouzdanosti: ova studija tvrdi da se njihovom metodom ra zorni potresi, oni magnitude veće od 6, mogu predvidjeti do 48 sati unaprijed, i to s 80% tnom preciznošću. Kad je riječ o negativnom predviđanju, tj. identificiranju mjesta na kojem se potres neće dogoditi, ova metoda pokazuje 85,7% tnu Bug,29.7.2022.

Varijacijepouzdanost.uionosferi

Zora Arkus Duntov, rođen 25. prosinca 1909. u Bru xellesu, genijalni konstru ktor, podrijetlom ruski Ži dov, kao i mnogi pripadnici tog naroda, u prvoj polovici 20. stoljeća imao je vrlo zanimljiv život… Zora Arkus Duntov je rođen u Belgiji, dječačke je godine pro veo u Rusiji, koja je upravo tada postala SSSR. Kao 18 godišnjak s obitelji se preselio u Berlin, gdje je završio tehni čke škole i zagrijao se za automobile i utrke. Razumljivo, morao je napustiti Njemačku, a 1939. i Francusku, u dramati čnim okolnostima. U Portugalu su se ukrcali na brod za SAD, zemlju u kojoj će Zora postati legenda, kao još samo Carroll Shelby. Ugled je u prvo vrijeme stjecao tvrtkom skupina istraživača sa sveučili šta Ariel objavila je rad koji se bavi upravo predviđanjem po tresa. Autori i sami na početku rada ističu da je predviđanje potresa predmet kontroverzi, primarno kada je riječ o priro dnim znakovima koji bi mogli upućivati na skoru pojavu po tresa. Do sada se smatralo da u različitim slojevima Zemljine atmosfere mogu postojati rani znakovi upozorenja na potrese, koji su rezultat nakupljanja pri tiska duboko u Zemljinoj kori.

Predviđanje razornih po tresa moglo bi se provoditi analizom anomalija u Zemljinoj ionosferi, pri čemu bi se rani znakovi mogli do biti do 48 sati prije potre sa, pokazuje znanstveni rad izraelskih stručnjaka Serija potresa koji su pogodili Hrvatsku i regiju, počevši sa Zagrebom u ožujku 2020., a potom i na području Petrinje krajem iste godine, potaknuli su mnoge da se zapitaju što se može učiniti vezano za njihovo efikasno predviđanje. Odgovor je uvijek do sada bio da se mo že učiniti vrlo malo do ništa, odnosno da nam je najbolje rješenje ugradnja raznih susta va za rano dojavljivanje već za bilježenih potresa. Oni budući predvidjeti se ne mogu, ili se do sada barem nisu mogli ako je suditi prema najnovijoj studiji izraelskih znanstvenika. U časopisu Remote Sensing ZNANOST Izraelski znanstvenici tvrde da imaju metodu za predviđanje potresa

na mirne dane i u danima prije i nakon potresa Bitno je naglasiti da je studija rađena na značajnim potresima u svijetu koji su se dogodili u posljednjih 20 godina. Analizi rani su dostupni podaci iz iono sfere zabilježeni neposredno prije i nakon tih potresa, a na temelju toga dobivena je i po uzdanost mogućeg predviđanja budućih potresa. Zaključak stu dije jest da anomalije u iono sferi zaista mogu poslužiti kao rani pokazatelj za predviđanje razornih potresa, ako se anali ziraju ovom metodom.

■ ■

Page Strana2626 Divrej Tora Godina 15 Broj 46 VELIKAN IZ SJENE Zora Arkus-Duntov (1909. – 1996.):

Autoportal,4.8.2022.

Valja se prisjetiti i da je još ne koliko godina ranije napravljen, ali ne i konkretiziran kroz utr ke, nevjerojatni prototip Corve tte SS. Frustriran problemima s nemogućnošću održavanja tr kaćih programa, ali i nekim no vim vremenima u kojima su automobili, pa i Corvette, po stajali sve slabiji i anemičnijih, otišao je u mirovinu 1975.

genijalni konstruktor, otac Corvette Ardun, koja se specijalizirala za dorade motora Ford, a u neko liko je navrata vrlo uspješno nastupio i na utrci 24 sata Le Mansa. No život će mu promi jeniti susret s prvim izloženim prototipom Chevrolet Corvette, u New Yorku. Zora Arkus Duntov bio je odu ševljen izgledom, ali i razoča ran tehničkim specifikacijama te šalje pismo u tvrtku Che vrolet, s detaljnim uputama za poboljšanja. Ed Cole, glavni in ženjer, na temelju toga pokre će niz unapređenja, u svrhu poboljšanja performansi Che vrolet Corvette, Zora Arkus Duntov dobiva posao u tvrtki. Arkus Duntov neće raditi samo na projektu Corvette, no postat će toliko neraskidivo vezan sa svim promjenama i poboljša njima u razvoju tog modela, da ostatak njegovog rada za Ge neral Motors mo žemo kotačima,diskoverizgavanjere,dobilamuZahvaljujućipriči.zanemaritislobodnouovojnjeCorvettejejačemotomehaničkoubgoriva,nasvimdabi