Zavjet i konverzacija - Značenje pojma

"Čuj, Izraele, Vječni je naš B-g, Vječni je Jedan." Ove riječi su najviše svjedočanstvo židovske vjere. Svaka riječ zavređuje pažljivo proučavanje, no prva riječ – glagol Š'ma –zaslužuje posebnu pažnju.

Postojala je velika razlika između dvije antičke civilizacije koje su oblikovale kulturu zapadnog svijeta: drevne Grčke i starog Izraela. Grci su bili nenadmašivi majstori vizualnih umjetnosti: slikarstva, kiparstva, arhitekture i teatra.

Židovi, zbog svojih dubokih vjerskih principa, nisu to bili. B-g, jedini predmet obožavanja, nevidljiv je. On je transcedentan prirodi. On je stvorio svemir i stoga je iznad njega. On se ne može vidjeti. On se otkriva jedino govorom. Stoga je najviši vjerski čin u židovstvu slušanje.

Drevni Grci bili su kultura oka; stari Izrael bio je kultura uha. Grci su obožavali ono što su vidjeli; Izrael je obožavao ono što je čuo.

Evo kako je to izrekao Hans Kohn u svojoj knjizi Ideja nacionalizma

Drevni Grci bili su "narod gledanja, prostornosti i plastičnosti osjetila ... kao da su htjeli preseliti tijek, prolaznost, sve srodne elemente života u mirovanje, prostor, ograničiti ih... Židov nije vidio toliko koliko je čuo... Njegov organ bio je uho... Kada je Elijahu vidio B-ga, čuo je samo tih, nejak glas. Zbog toga Židov nikada nije načinio lik svoga B-ga."

Zato je u židovstvu ključna riječ Š'ma. B-g nije nešto što vidimo, već glas koji čujemo. Evo kako je to Moše zapisao u ovotjednoj sidri, opisujući vrhunaravno otkrivenje na brdu

Sinaj:

Tada vam je Vječni progovorio iz vatre. Čuli ste zvuk riječi, no nikakvog oblika niste vidjeli; bio je samo glas (D'varim 4,12). Ovo vrši snažan utjecaj na cjelokupni judaizam. Njegov način razumijevanja svijeta i odnosa prema njemu, razlikuje se u osnovi od poimanja Grka, i filozof- skih tradicija (Sokrat, Platon, Aristotel i drugi) koje su oni utemeljili. Kultura slušanja nije isto što i kultura gledanja. U ovotjednom razmatranju želim istražiti jedan od mnogih aspekata ove različitosti.

Mojsijeve knjige su, pored ostaloga, i skup zapovijedi, njih 613. To je upravo i primarno značenje riječi Tora, zakon. Bilo bi logično pretpostaviti da knjiga zapovijedi mora sadržavati i glagol značenja "poslušati", jer to je i cijela svrha zapovijedi. Poslušnost se odnosi prema zapovijedi kao istina prema tvrdnji. Pa ipak, u biblijskom hebrejskom nema riječi koja bi imala značenje poslušati. To je krajnje začuđujuća činjenica.

Taj je nedostatak toliko evidentan da , kada je u prošlim desetljećima hebrejski jezik bio ponovo oživljavan, trebalo je pronaći glagol koji će značiti "poslušati". To je bila čista neophodnost – a naročito se ticalo izraelske vojske. Vojska ovisi o poslušnosti zapovijedi nadređenog oficira. Izabrana je bila riječ lecajet, aramejska riječ koja se u ovom smislu ne pojavljuje nigdje u židovskoj Bibliji. Riječ koju Tora koristi je sasvim drugačija. To je riječ lišmoa, š'ma, "čuj".

Glagol lišmoa je ključna riječ u Knjizi Ponovljenog zakona, gdje se pojavljuje u ovom ili onom obliku otprilike 92 puta (za usporedbu, u čitavom Levitskom zakoniku pojavljuje se svega 6 puta). Ona prenosi širok raspon značenja, koja se mogu grupirati oko pet osnovnih osjetila: saslušati, koncentrirano obratiti pažnju, kao u "Umukni, Izraele, i saslušaj" (Dvarim 27,9) čuti, kao u "Čuo sam Tvoj glas u vrtu i uplašio sam se" (Berešit 3,10) razumjeti, kao u "Hajde, siđimo dolje i pometimo im jezik tako da ne mogu razumjeti jedan drugoga"

(Berešit 11,7) usvojiti, registrirati, primiti k srcu, kao u "I u vezi Jišmaela, čuo sam te" (Berešit 17,20) smisao, "Uzeo sam u obzir što si rekao; držat ću to na umu; o tome ću pažljivo razmisliti" odgovoriti aktivnošću, kao u "Abraham je učinio što je Sara rekla" (Berešit 16,2)

Posljednje značenje je najbliže što š'ma dolazi značenju "poslušati". Ima i drugih značenja u rabinskom hebrejskom, kao što su "izvesti zaključak", "prihvatiti", "uzeti u obzir kao dokaz", i "primiti kao dio usmene predaje". Niti jedna hrvatska riječ nema taj opseg značenja. Psihoterapeuti danas ponekad govore o "aktivnom slušanju", i to je dio onoga što znači š'ma

Najbolji način na koji možemo otkriti ono što je jedinstveno nekoj civilizaciji je da kod nje potražimo riječi koje su neprevodive u druge jezike. Kaže se da beduini imaju mnogo naziva za pijesak, a da Eskimi imaju mnogo riječi za snijeg. Grčka riječ megalopsuchos – koja doslovno znači osoba "velike duše", onaj koji je blagosloven bogatstvom, društvenim statusom i nadmoćnošću bez truda – nema ekvivalenta niti u judaizmu niti u kršćanstvu, dvije kulture koje vrednuju, za razliku od Grka, poniznost. Š'ma je neprevediva – razumljivo, jer pripada biblijskom hebrejskom, najvećem primjeru kulture uha u svijetu.

Ta činjenica ima snažne konzekvence i trebala bi imati učinak na kompletno razumijevanje judaizma. Postojanje glagola lišmoa i nepostojanje glagola lecajet govori nam da biblijski Izrael, i pored toga što su mu b-žanske zapovijedi bile u žiži pažnje, nije vjera koja drži do slijepe, nepromišljene, neupitne poslušnosti...

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi

416. Željeno: Zabrana da se želi ono što pripada drugome

Nećeš poželjeti kuću svog susjeda ... (Ponovljeni zakon 5,18)

417. Šema, Jisrael: Obaveza da znamo da je B-g Jedan Čuj, Izraele: Vječni je naš B-g, Vječni je jedan. (Ponovljeni zakon 6,4)

Zapovjeđeno nam je da znamo da je B-g jedinstven i da On sam upravlja svijetom. Govoreći: "Čuj, Izraele ...", Tora ovu izjavu izdiže od toga da ona bude tek izjava o B-žjem Jedinstvu i čini je zapovijedi da se bude svjestan toga. (To je donekle slično riječima: "Ja sam Vječni tvoj B-g ..." iz "Deset zapovijedi" koje nisu samo izjava da postoji B-g, već zapovijed da znamo da B-g postoji.) Stih koji nam ovo kaže, a kojeg nazivamo Šema, toliko je važan da ga čitamo svakog jutra i svake večeri, kao i na samrti. (Više o kazivanju Šema čitat ćemo uskoro u micvi 420.)

Razlog za ovu micvu bi trebao biti jasan: spoznaja da postoji jedan jedini B-g je središnji princip oko kojeg se vrti sve ostalo što radimo. On je toliko važan da čovjek mora biti voljan prije dati svoj život nego li poreći B-žje Jedinstvo. Osoba koja poriče da je B-g jedan naziva se kofer b'ikar, onaj koji odbacuje temeljna načela židovske vjere.

Ova micva se odnosi i na muškarce i na žene u sva vremena i na svakom mjestu. U Talmudu se o njoj raspravlja u traktatu Brahos na stranicama 14b-15a, gdje je se naziva "kabalas ol malhus Šamajim", "prihvaćanje jarma nebeskog kraljevstva". Ona je kodificirana u Mišne Tora u prvom poglavlju Hilchos Yesodei HaTorah. Također, ona je 2. od 248 pozitivnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvos i 2. od 77 pozitivnih micvos koje se danas mogu vršiti kao što je navedeno u Sefer HaMicvos HaKacar Chofetz Chaima.

Sefer Hamicvot Hakacar

418. V'ahavta: Obaveza da se ljubi B-ga

I voljet ćeš Vječnog, B-ga svoga ... (Ponovljeni zakon 6,5)

419. Tora! Tora! Tora !: Obaveza da se uči Tora

Stvari koje vam danas nalažem bit će vam na srcu. (Ponovljeni zakon 6,7)

420. Dolje i gore: Obaveza da kazujemo Šema dva puta dnevno

... govorit ćeš o njima kada liježeš i kad ustaješ. (Ponovljeni zakon 6,7)

421. Crna kutija: Obaveza da se nosi tefilin na ruci

Privežite ih kao znak za ruku svoju ... (Ponovljeni zakon 6,8)

422. Točno između očiju: Obaveza da se nosi tefilin na glavi

... i biti će "počeonik" (ili ukras) među očima tvojim. (Ponovljeni zakon 6,8)

423. Kuc-kuc: Obaveza da se stavi mezuzu na svoja vrata

Zapiši ih na dovratnike svoje kuće ... (Ponovljeni zakon 6,9)

424. Zar vama ljudi nikada nije dovoljno? Zabrana prekomjernog provjeravanja proroka

Nemojte iskušavati Vječnog B-ga ... (Ponovljeni zakon 6,16)

425. Ne shvaćam: Obaveza da se iskorijeni sedam naroda

... udarit ćeš na njih i potpuno ih uništiti ... (Ponovljeni zakon 7,2)

426. Bez milosti: Zabrana dodvoravanja idolopoklonicima

... nemoj im iskazivati naklonost. (Ponovljeni zakon 7,2)

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati

kako ih je sakupio Hafec Hajim

Negativne zapovijedi

52. Negativna je zapovijed da ne zahtijevamo od onoga koji je posudio da vrati svoj dug kada znamo da nema sredstva kojima bi platio kao što Pismo kaže, Nećeš mu biti kao lihvar (Š'mot 22,24). Zabranjeno je onome koji je dao novac na posudbu da prođe ispred dužnika kada zna da ovaj nema sredstva da mu plati, tako da mu ne nanese sramotu. No, isto kao što je zajmodavcu zabranjeno da zahtijeva, tako je i dužniku zabranjeno da ustegne novac koji je dužan svom ■ bližnjem i kaže mu, "Idi pa dođi kasnije," kada ga ima. Ovo je zabrana iz kasnijeg dijela Svetog Pisma; jer ono veli, Ne reci svom bližnjem, "Idi i vrati se kasnije, pa ću ti sutra dati" – kada ga imaš kod sebe (Mišlej 3,28). Isto je tako zabranjeno onome koji posuđuje da posuđeni novac uzaludno potroši, pa da ga ne bude u stanju vratiti; takav se naziva zlim, kao što Pismo kaže, Zao čovjek posuđuje i ne vraća (T'hilim 37,21).

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarca tako i za ženu.

AlHaTorah.org: