vas naučiti da "čovjek ne živi samo od kruha, nego živi od B žje riječi." Moše opisuje zemlju u koju će ući kao zemlju "u kojoj teče med i mlijeko," ze mlju blagoslovljenu sa "sedam vrsta" (pšenica, ječam, grožđe, šipak, masli na i datula), mjesto koje je žarište B žje providnosti u Njegovu svijetu. Nalaže im da unište idole bivših gospodara te zemlje i da se dobro čuvaju da se ne uzohole i počnu vjerovati da su "sna gom i moći svojih ruku stekli to izobilje." Ključni dio ove paraše je drugi odlo mak Š'ma u kojem se ponavljaju temelj ne micvot nabrojane u prvom odlomku Š'ma, a koje opisuju nagrade za izvrša vanje B žjih zapovijedi i štetu (glad i progonstvo) koju će donijeti njihovo neizvršavanje. Služi i kao izvor za mo litvene propise. Uključuje i osvrt na uskrsnuće mrtvih u Mesijino doba.
Prevela Dolores Bettini (Dvarim 7,12 11,25) Moše nastavlja sa završnim obraća njem djeci Izraelovoj i obećaje im da će, budu li izvršavali zapovijedi (micvot) Tore, razvijati se i napredovati u zemlji koju će osvojiti i nastaniti u skladu s obećanjem koje je B g dao njihovim praocima. Moše predbacuje neuspjehe prvom naraštaju naroda, podsjeća ih na kla njanje Zlatnom teletu, Korahovu pobu nu, grijeh špijuna, na to kako su kod Tavere, Mase i Kivrot Hata'ave izazva li B žju ljutnju: "Bunili ste se protiv B ga, "kazao im je, "od kad vas znam." Govori i o tome kako im B g prašta gri jehe i o drugim Pločama koje je B g urezao i dao im jer su se pokajali.
Četrdeset godina provedenih u pu stinji, kazuje Moše narodu, kad vas je B g hranio manom s nebesa, trebale su ■
Divrej Tora Godina 15 Broj 47 Broj 47Zagreb, šabat 20. kolovoza 2022. 23. ava 5782. http://twitter.com/DivrejTora Divrej Tora Divrej Tora, B’’H, priprema i uređuje: Vatroslav Ivanuša ״ ״ה״ע״ ״ע״״״״מ״ ״ ״״״ד״ה״ע״ ״״״מ״ה״ב״ ״״״ד״ה״ב: divrejtora@gmail.com Paraša Ekev
Rabbi Shraga Simmons Torah Bytes Parša Ekev govori o posebnoj micvi da se voli obraćenike. Obraćenici imaju poseban status u židovskom životu, budući da su učinili herojski čin napuštanja svog pozna tog okruženja i povjerili svoju sudbinu židovskom narodu. Mnogi od naših najvećih pre daka Abraham, Sara, Rebeka, Rachel svi su bili ob raćenici! Također i veliki talmudski mudraci Šemaja i Av talijon bili su obraćenici. Kao i Onkelos, koji je napisao ara mejski prijevod koji je tiskan u gotovo svakoj hebrejskoj Bibliji. Pa zašto Tora od nas zahtijeva da budemo posebno lju bazni prema obraćenicima? Komentatori objašnjavaju da onaj tko je rođen kao Židov ima rođake koji će ga braniti; obraćenik ih nema i to ga čini posebno ranjivim. Na dubljoj razini, sam B g iz ravno štiti obraćenika. Zato ova parša kaže volite obraće nika "jer ste bili stranci u ze mlji egipatskoj." Kao što je Svemogući čuvao nas i izba vio nas u Egiptu, tako B g brani i obraćenika. B’’H
Erec Jisraela ići će pola gano tako da Zemlju ne preplave divlje životinje.
Još jedan osvrt Baal HaTurima: Ekev numerički iznosi 172 broj riječi u Aseret HaDibrot (u verziji iz parše Jitro); odatle veza između imena ove sedre i micvot koje su spomenute u prvom pasuku. Moše Rabenu još jednom nagla šava "jednostavnu" nagodbu koju nam nudi HaŠem: Ako se držimo micvot onda će On održati obećanje koje je dao našim precima (aludira se na "male" micvot koje bi čovjek zgazio petom.)
Divrej Tora
Komentatori postavljaju pitanje nije li B g, Koji je razdvojio more i učinio nebrojena čuda, mogao osu jetiti problem sa životinjama bez da odulji period osvajanja. Oni tumače da je razdoblje od Jeciat Micrajim do ulaska u Zemlju bilo nadnaravno, prepuno čuda hrana s neba, čude sna vrela vode, odjeća koju nismo prerasli, obuća koju nismo istrošili, te zaštita Oblaka slave. Sve je to de monstriralo poseban B žji odnos s Njegovim narodom, pomoglo da se u njima razvije posebna vjera u B ga, no to nije trebao biti njihov način života. Kao što fetus biva za štićen i prima sve što mu je potre bno za vrijeme trudnoće, a potom izađe u manje savršen, ali "priro dan" svijet, tako će i Izrael uskoro izroniti iz utrobe u kojoj se nalazi da se suoči sa stvarnošću prirodnog svijeta. I stoga dolazi upozorenje u veziNitkoživotinja.seneće moći oduprijeti Iz raelu. Idoli naroda bit će uništeni, i mi nećemo poželjeti njihovih boga tih ukrasa. Zabranjeno je izvlačiti korist od idolskih uresa, čak i ako im se nije klanjalo. Niti smijemo imati išta s idolopoklonstvom, bilo izravno ili neizravno. Ne smijemo stjecati korist od onoga što je posve ćeno za idolopoklonstvo. Sve što nam B g zapovijeda u Tori u svrhu je života… u Erec Jisraelu. Ovo je često ponavljana tema Mošeovih riječi novom naraštaju koji uskoro treba prijeći Jordan. Ona naglašava uzajamnu ovisnost i ne djeljivu prirodu tri temeljna doga đaja koji definiraju Židovski narod Izlazak, Matan Tora i ulazak u Ze mlju. Moše nas potom traži da se sjeća mo doživljaja godina lutanja, čuda kao i poteškoća. Bio je to testni peri od koji je postavio pozornicu za zbiljski život u Erec Jisraelu.
On će nas voljeti, blagosloviti nas, i pobrinuti se da prosperiramo. Mi ćemo biti najviše blagosloveni od svih naroda. Nakon ovoga, Moše izdaje još je dno od mnogih upozorenja protiv idolopoklonstva. Ne pitajte se kako će biti moguće pobijediti mnoge na rode u Zemlji i ne imati straha od njih. Čuda kojima su bili svjedoci u Egiptu (i u Midbaru) ponovit će se s drugimOsvajanjenarodima.
OU Israel's Torah Tidbits Alija po Alija Strana 2
Zemlja bude prekrasno opisana, i nabrojeno je sedam kultura/vrsta. To daje istaknuto mjesto proizvo dima od žitarica (kruhu, pecivu, itd.) u sferi brahot te daje prioritet vinu i pet naročitih plodova voća. Tora nam zapovijeda da "benša mo" nakon obroka, Hazal su proši rili ovo pravilo širokom lepezom brahot koje treba kazivati prije i na kon jela, kojima izražavamo naše štovanje i zahvalnost B gu za darež ljivost Njegovog svijeta. Isto tako Kohen prva alija 25 p’sukim (7,12-8,8) Ovo je najduže čitanje za Minha na šabat, te u ponedjeljak i četvrtak. B’reišit i Ki Tisa imaju duže prve alijot, no u ponedjeljak, četvrtak ili na Minha na šabat ne čitamo čitav odjeljak. Mas’ei bi, u skladu s običa jem da se ne prekida usred "puto vanja" bio mnogo duži, no mnogi šulovi ne drže se tog minhaga U kontekstu početnih stihova se dre, riječ ekev znači "u svjetlu…" (dolazi nakon B žjih riječi). Baal Ha Turim iznosi minijaturnu lekciju iz musara na osnovu odabira riječi ekev, koja znači "peta". Peta pred stavlja poniznost, time što uvijek slijedi prste i ostatak stopala (i tije la), Budući da ona ne začinje aktiv nost, ona nije izložena riziku da po stane bahata. Moramo razumjeti da je poniznost važan ključ u tome da slijedimo B žje riječi. Tako početne riječi ove sedre možda kažu: "Ako ste ponizni i slijedite B žje zapovije di, onda…" (To ne znači da mi ni kada ne bismo trebali preuzeti inici jativu no to je druga tema.)
Dok se Židovski narod nalazio u pustinji, Moše Rabenu ih je podu čavao da zahvaljuju B gu za hranu koju imaju za manu. To je pred stavljeno prvom braha Birkat HaMa zona. Kada je Jehošua doveo narod u Erec Jisrael, on je potakao drugu braha koja daje do znanja da ima još mnogo toga za što treba zahvaliti B gu za Zemlju, Toru, Savez sa HaŠemom. Ovo pridodaje duhovnu dimenziju inače sasvim fizičkom činu jedenja. Levi – druga alija – 13 p’sukim (8,11 9,3) Do sada, narod je s vremena na vrijeme iskazivao manjak vjere u B ga u teškim vremenima (u gladi, žeđi, strahu). U ovom trenutku Mo še daje jedno potpuno drugačije upozorenje. Kada će narod ući u Zemlju, s uspjehom poraziti narode koji se u njoj nalaze, i počnu uživati u ratnom plijenu i obilju Zemlje, po stoji potencijalna opasnost da se za nemari B žja uloga u sreći koju uži vaju. Moše upozorava: vodite raču na da pamtite Onoga koji nas je iz veo iz Egipta i prehranio nas u pu stinji. Nemojte govoriti: vidi što sam postigao svojom vlastitom silom. Uvijek pamtite da je B g onaj koji neprestano drži svoje obećanje dano našim precima. Znajte da će odvra ćanje od B ga prema idolopoklon stvu rezultirati uništenjem, kao što je bilo s drugim narodima. Bez ob zira na moć naroda s kojima ćemo se sada suočiti, imajte pouzdanje da će nas B g odvesti do pobjede.
Strana Strana3 3Godina 15 Broj 47
nedostaje nešto od vitalne važnosti. Moše Rabenu često ponavlja ovu poruku tijekom tih posljednjih tje dana njegova života.
Tko zna čega ima deset?! Pasuk koji opisuje Zemlju Izrael kao ze mlju sedam vrsta ima deset riječi.
Zapazite da u početnoj molitvi za Roš hodeš dva puta molimo za ži vot s jir’at Šamajim. Jedno od objaš njenja je da nakon što smo zatražili da budemo prožeti primjerenim nebeskim strahom, mi molimo za bogatstvo i čast. Kada ta molitva bude uslišana, mi moramo zatražiti drugačiji, snažniji jir’at Šamajim.
Braha za kruh, prvo što se spominje u pasuku, ima 10 riječi. Kada kažemo Hamoci, naših 10 prstiju trebaju biti na kruhu. Kruh stiže na stol putem držanja 10 micvot Nemoj orati s bikom i magarcem u istom jarmu, ne sadi pomiješane razne vrste sje menja, ostavi pabirke siromašnima, tako i zaboravljene snopove žita, i uglove polja, ne vezuj usta životinji dok vrši žito, daj kohenu njegovu t’ruma, maaser Leviju, odvoji drugu desetinu, daj halu kohenu.
Primijetite da su riječi koje Moše upotrebljava da opiše narode s koji ma ćemo se suočiti u Erec Jisraelu, vrlo slične riječima koje su koristili meraglim kada su digli paniku među narodom svojim zlim izvještajem o Zemlji. Moše ih ne zavarava u vezi poteškoća koje ih očekuju. On umje sto toga usađuje narodu pouzdanje koje će proizaći iz vjere u B ga i Nje gova obećanja da će ratovati za njih.
učenjaci su pred nas stavili obavezu da kazujemo brahot prije (mnogih) micvot, kao i blagoslove hvale, mol bi i priznanja sve s namjenom da nas učine i održe neprestano svje snima B ga i Njegove uloge u Stva ranju i neprestanog održavanja svi jeta. Na temelju riječi zapovijedi da ka žemo Birkat HaMazon, mi ne samo da zahvaljujemo B gu za hranu, što bi se očekivalo, već i za Zemlju. To se navodi u tekstovima Birkat Ha Mazona i "Al HaMihja" (odn. "brahe me’ein šaloš"). S obzirom da je Birkat HaMazon micva koja je na snazi na svakom mjestu (ne samo u Izraelu), komentari razmatraju značaj spomi njanja Zemlje. Ramban kaže da kada čovjek po gleda unatrag na tlaku u Egiptu, i sjeti se surove pustinje, a sada uživa u blagodati Zemlje Izraelove, to je poseban razlog za zahvalnost B gu. Čak i u vrijeme egzila ne smije se zanemariti značaj Zemlje (i Tore) za život Židovskog naroda. Da para fraziramo hasidsku interpretaciju retka koji nam zapovijeda da "ben šamo": Čovjek može jesti bilo gdje i fizički se nasititi, no da bi bio i du hovno sit to se događa samo u pri rodnom okružju Židova i njegove Tore u Erec Jisraelu. Možda baš za to Sefer HaChinuch govori o brahot za učenje Tore u istom kontekstu kao i Birkat HaMazon. "I jest ćeš i nasititi se…" to govori i o fizičkoj i duhovnoj hrani. Dublji smisao Rambanovih riječi je da samo u Erec Jisraelu čovjek može biti uistinu ispunjen vršenjem mi cvot. Može se držati (brojne) micvot van Izraela, no u tim okolnostima (nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po Alija
Čak je i Aharon bio predmet B žjeg gnjeva. Raši tumači da je B g bio gnjevan na Aharona jer je "pristao" uz narod i išao s njime do kraja. Ovo implicira da je Aharon ostao bez svojih sinova kao posljedica B žjeg gnjeva prema njemu. Moše ova molitva za brata samo je djelo mično uslišana Aharonova druga dva sina su ostala na životu. Izme đu ostalog, Moše spominje druga mjesta na kojima je narod razgnje vio B ga. Moše kaže narodu da je on razbio Luhot kada je ugledao Zlatno tele. R’vi’i četvrta alija 11 p’sukim (10,1-11) Moše nastavlja pripovijedati o drugom paru Luhot i Kovčegu koji je načinjen da se u njemu nalaze. On zatim priča o putovanjima s naro dom, smrti Aharonovoj, te kako ga je naslijedio njegov sin, Elazar. Mo še također priča o posebnoj ulozi koja je dana plemenu Levi kao po sljedica (neprimjerenog) ponašanja naroda. Međusobno suprotstavljanje raz bijanja Luhot i Aharonove smrti uči nas nekoliko stvari: Smrt Talmid ha hama za nas ima težinu razbijanja Luhot. Kada umre Talmid haham, mi svi postajemo poput ožalošćene rodbine isto kao kod nacionalnog žalovanja zbog Luhot. Neispravnu Sefer Toru, koja se ne da popraviti treba sahraniti uz Talmid hahama (Baal HaTurim) Hamiši – peta alija – 20 p’sukim (10,12 11,9)
"A sada, narode Izraela, što B g želi od tebe? Samo da Ga se bojiš, da ideš Njegovim putevima, da Ga ljubiš, i služiš Mu čitavim svojim srcem i dušom. Da vršiš sve što On zapovijeda za naše dobro." Moše govori narodu da mada je B g Gos podar svega, on ima poseban odnos s našim precima i njihovim potom cima (nama). Ne smijemo bit tvrdo glavi, moramo biti dobri, jer B g je uistinu velik i njega se ne može po dmititi. Naloženo nam je da pose bno ljubimo preobraćenika mi znamo kako je to biti stranac među drugima. Poštujte B ga, služite Mu, prionite uz Njega (držeći se učenjaka Tore), i zaklinjite se u Njegovo Ime kada naiđe potreba da se zakunete. S perspektive micvot Rambam broji zapovijed da se svakodnevno moli kao biblijsku za povijed, zasnovanu na "i Njemu ćeš služiti" te "i služiti Mu svim srcem svojim", definirajući službu srca kao molitvu. Rambam dijeli biblijske i rabinske aspekte molitve gotovo svaka riječ B gu tijekom dana činila bi ispunjenje zakona Tore, dok su točno određeni tekstovi, učestalost i vrijeme zahtjevi učenjaka.
Ne jednom, Tora nas podsjeća da smo mi naročiti zbog toga što jesmo naročiti. Ako okrenemo leđa poseb nosti koja dolazi od držanja Tore i micvot, od toga da idemo B žjim pu tem, onda gubimo pravo da se po zovemo na ostale posebnosti, poput toga da smo B žji izabrani narod. Ako se odvratimo od B ga, bit ćemo izgubljeni poput ostalih naroda koji iščezavaju pred tobom i nadalje će iščezavati kada uđete u Erec Jis rael Š’liši treća alija 26 p’sukim (9,4 29) Moše potom "sagledava stvari u pravom svjetlu". Ne smijemo misliti da zaslužujemo sve ono što nam B g daje, nego se moramo sjećati mno gih trenutaka kada smo razgnjevili B ga u pustinji, pa čak i na Sinaju! [Neki od onih što broje micve sma traju da je ovaj Zahor dio Torinih 613; Rambam i Hinuh ne. Neki ljudi imaju običaj da kazuju 6 od 10 spo mena (postoje različiti popisi) sva kodnevno nakon Šaharita.] Moše sada za narod ponovo navo di poražavajući događaj sa Zlatnim teletom. Kako li je to trebao biti sla van događaj, kada je Moše sišao s prvim Luhot (nastavak s 3. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po alija
Strana 4 Divrej Tora
■ Moše pripovijeda kako je B g želio uništiti narod i kako je on (Moše) posredovao za narod i vratio se na goru na dodatnih 40 dana i 40 noći.
I služit ćeš mu svim srcem svo jim" (u smislu molitve) nakon čega slijedi B žje obećanje o obilnoj kiši odavdje učimo da uključimo spomi njanje B ga kao onoga koji daje kišu i zatražimo kišu (u odgovarajuće godišnje doba) u Amida Obećanje o "travi na tvom polju za tvoje govedo i jest ćeš i nasiti ćeš se" ishodište je pravila da čovjek nahra ni svoje životinje prije nego li na hrani sebe. To se prvenstveno odno si na domaće životinje, no čak i na hraniti ribicu u akvariju ili dati jelo mački koja dolazi na tvoja vrata pri je nego li sjedneš na doručak, ispu njenje je ove zamisli (i pouka drugi ma). T’filin, učenje Tore, i mezuza pono vo su spomenute vezano uz micvot i dug život u Zemlji. Ovaj drugi od lomak Šma jedan je od dva odlomka u mezuzi i jedan od četiri odsječaka u t’filinu B g obećava blagotvornu kišu i obilan prinos, no također "zapovi jeda" v’asafta d’ganeha… Rambam iz toga (a i sa drugih mjesta) uči da čovjek mora raditi, obrađivati (sa diti, orati, itd.) čak i ako to znači oduzimati vrijeme od učenja Tore.
Ramban smatra da je molitva ra binska micva i da je "služiti Mu" op ći, sveobuhvatni podsjetnik "da vr šimo micvot kako treba". Ramban prihvaća ideju da su p’sukim Tore nadahnule učenjake da postave oba vezu molitve.
Ako držimo micvot imat ćemo obi lje kiše i obilan urod; ako ne, onda...."
Jisrael. Rabinska "preporuka" da ka zujemo 100 brahot na dan bila je po taknuta početnim riječima pasuka u Hamiši …Što (mem he) B g traži od vas… Neki tu vide igru riječi kod ma i čitaju ga s alefom u sredini mei’a (100). Baal HaTurim ukazuje na at baš g’matriju riječi ma Me mu u at baš pridružen je jud (10). Heu odgovara cadi (90). Zajedno, 100. Nadalje, BHT citira Gemaru ko ja ukazuje da u pasuku ima 100 slo va. [Ako prebrojite, nabrojat ćete 99, kao što sam ja dobio. +/ 1 čini se da nikada ne smeta Baal HaTuri mu). Tada BHT dodaje da riječ mimha također ima zbroj 100. Pro blem je u tome, da pasuk o kojem govorimo nema riječi mimha, već riječ mei’imah (čiji je zbroj 170). U pomoć dolazi Miha 6,8. To je ana logni pasuk koji pita što B g traži (doreš) od nas. Možda je BHT govo rio o tom pasuku u vezi drugih 100. Bilo kako bilo, postoji tradicija da se kaže 100 brahot na dan. Šiši šesta alija 12 p’sukim (11,10 21) Zemlja u koju će narod sada ući, zemlja je koja "polaže račune B gu" na očite (i manje očite) načine. B g postavlja zahtjeve pred nju i one koji će je uskoro nastanjivati (nas). Sedra završava ponavljanjem "po godbe" kojem je započela sedra (Ovaj odlomak je drugi dio Šma.)
Rambam smatra onoga tko uči Toru i izdržava se od cedaka da (blago rečeno) čini pogrešnu stvar. Š’vi’i sedma alija 3 p’sukim (11,22 25) Još jednom se ponavlja "nagodba" s kojom sedra započinje, sada ovdje na kraju Ako ćemo držati sve mic vot, potaknuti ljubavlju prema B gu, ako ćemo ići njegovim putem (vr šeći djela milosrđa) i prionemo uz Njega… onda ćemo pobijediti naro de moćnije od nas samih. Sedra za vršava s obećanjem o uspješnom osvajanju Zemlje ako se držimo svog dijela nagodbe.
On je naš B g i On je oblikovao si lan narod od obitelji sa 70 duša. Lju bite Ga i vršite Njegove micvot (vrši te njegove micvot iz ljubavi prema Njemu). Učite pouke Židovske po vijesti čuda i velebnih djela Izla ska, prelaska mora, i kazne Datana i Avirama (ovdje izdvojenih zbog nji hove drske, neoprostive uvrede za Erec Jisrael, nasuprot Korahu koje mu je Moše mogao oprostiti). Još je dnom, Moše ističe da je svrha micvot i primjereno okruženje za Toru Erec ■ (nastavak s 4. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po alija
Strana Strana5 5Godina 15 Broj 47
Na prvi pogled, čini se kako je problem to što u Tori nema konkret ne zapovijedi "Molit ćeš" (ili riječi u tom smislu). Korištenje indirektnog načina služite Mu, služite Mu svim svojim srcem, a to je služba srca, molitva vodi do drugačijeg gledanja na to što je konkretno ov dje zapovijeđeno. Ako razmislite o tome, služite mu svim srcem svojim najbolji je način da nam se zapo vijedi molitva, zato što nam jasno kaže visinu ranga u koji je smještena kavana za vrijeme molitve. Naravno, sve micvot treba vršiti s primjere nom nakanom, mislima i osjećajima. No, ukoliko netko zakaže u podru čju kavana, većina micvot ipak su prihvaćene i na takav način. Kod molitve, kavana je glavna stvar, a ne tek komponenta micve. To je kon kretno tako zato što nam Tora nije zapovijedila da se molimo, već da služimo B gu svim svojim srcem.
Sefer Hamicvot Hakacar Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim
Najbolje je vršiti micvos iz ljubavi prema B gu. Svijest o tome da nas On voli i da nam je micvos dao da bi nam donijele dobro, trebao bi nas motivirati da vršimo Nje govu volju. Kršiti Njegovu volju trebalo bi nam biti neza mislivo zbog naše duboke ljubavi prema Njemu. Ipak, poznavajući ljudsku prirodu, zdravi "strah" može biti učinkovito sredstvo odvraćanja. Imati strahopoštovanja prema B gu nam može pomoći da ne zalutamo s pravog puta.Ova se micva odnosi na muškarce i žene u svim vreme nima i na svim mjestima. O njoj se raspravlja u Talmudu u traktatu Sanhedrin (56a). Ova je micva kodificiran u Mišne Tora u drugom poglavlju Hilhos Jesodei HaTora. Ona je 4. od 248 pozitivnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvosu i 4. od 77 pozitivnih micvos koje se danas mogu ispunjavati kako su navedene u Sefer HaMicvos HaKacar Chofetz Chaima.
ne donosi plod može se posjeći čak i ako za to nema potrebe; tako i stablo voćke koje je osta rilo i ne daje više voća osim neke male količi ne, tako da se ne isplati gnjaviti s njime što bi bilo manje od četvrtine kava maslina, ili kava datulja. Isto tako, dopušte no je posjeći stablo voćke ako čini štetu drugim stablima, ili zato što nanosi štetu drugim poljima, ili zato što je njego va cijena [za drvo] visoka: Jer Tora je to zabranila sa mo kao čin uništavanja. Ovo je na snazi na svakom mjestu i vremenu, i za mu škarca i za ženu. Negativne zapovijedi 191. Negativna je zapovijed da se ne uništiti ni jedno plodonosno stablo prilikom posta vljanja opsade jer Pismo kaže: "Kad opsjedate grad ... nećete uništiti drveta njegovih" (D'varim 20,19). To ne podrazumjeva samo opsadu, nego kad god osoba posjeće voćku na rušilački način, treba primiti udar ce bičem. I ako ne tko razbije koristan predmet, raz dere odjeću, sruši građevinu ili na rušilački način uništi hranu treba ga izudarati bičevanjem za nepo slušnost, po zakonu učenjaka. Međutim, stablo koje ■
433. Dajte da čujem "Amen"?: Obaveza molitve ... Njemu ćeš služiti ... (Ponovljeni zakon 10,20)
434. Trebamo se družiti: Obaveza da se držimo ljudi koji poznaju B ga ... Njega ćeš se držati ... (Ponovljeni zakon 10,20)
Strana 6 Divrej Tora Rav Kook: Unutarnja crta dobrote Rabbi Jack Abramowitz: Tarjag - 613 zapovijedi
435. Riječ zakletve: Obaveza da se prisegne u B žje Ime kad je potrebno prisegnuti ... i u Njegovo Ime ćeš se zakleti. (Ponovljeni zakon 10,20)
428. Ukrasni predmeti: Zabrana ostvarivanja koristi od ukrasa s idola ... nemoj se polakomiti na srebro i zlato što je na njima i ne uzimaj ga za sebe ... (Ponovljeni zakon 7,25)
429. Fuj: Zabrana ostvarivanja koristi od idola Ne unosi takvu gadost u svoju kuću ... (Ponovljeni zakon 7,26)
430. Odnos zahvalnosti: Obaveza da se blagoslovi B ga nakon jela Jest ćeš, i nasitit ćeš se i blagosloviti B ga ... (Ponovljeni zakon 8,10)
431. I on je također tvoj bližnji!: Obaveza da se voli preobraćenike Voljet ćete obraćenika jer ste bili stranci u zemlji egipatskoj. (Ponovljeni zakon 10,19)
432. Nije On tako strašan: Obaveza da se bojimo B ga Vječnog, B ga svojega, ćeš se bojati ... (Ponovljeni zakon 10,20) Riječ jira se obično prevodi kao "strah", no to donosi sve moguće neželjene nijanse značenja. Na primjer, u micvi 212, rečeno nam je da se "bojimo" svojih roditelja. Budući da naši roditelji (vjerojatno) nisu koljači iz horor filmova, jira na tom mjestu prevodimo kao "poštovanje, poslušnost". Ista stvar je i ovdje. B g nije tu da bi nas "sredio", stoga strah ne označava stravu. Umjesto toga, on označava strahopoštovanje ili štovanje. ■
• Je li logično da Aharon, kojeg je Moše kaznio zbog njegove uloge u izradi zlatnog teleta, odmah nakon toga primi po sebno promaknuće? Zašto je on bio izabran? Zašto je pleme u cijelosti bilo odabrano? Voljeti Hašema Kako treba definirati pojam "ljuba vi"? Što podrazumijeva zapovijed da volimo Hašema? Jesu li emocije uopće podložne čovjekovoj volji? Kako se nekome može zapovijediti da osjeća na određeni način?
• Jesu li takva čuda bila pravilo ili iznimka? Je li narod imao kakvu drugu hranu osim ma ne tijekom putovanja? Jesu li oni stvarno imali samo jedan komplet odjeće i obuće?
• Nekoliko komentatora su gerira da Izraelci nisu vodili, potpuno natprirodan život, već tipičan nomadski stil života u pustinji, samo upotpunjen povremenim čudima. Koje dokaze možete dati da podržite takvo gledište? Odabir Levita Naša paraša sugerira da su sveće nici i Leviti bili izabrani nakon grijeAlHaTorah.org: Teme za razmatranje uz šabatni stol ■
• Komentari se ne slažu u tome da li je ta zadana ljubav emo cija, mentalni proces ili čin. Dok Rambam ljubav prema Hašemu vidi kao emocionalnu čežnju, koja se može us porediti s ljubavlju između supružnika, Shadal tvrdi da je zapovijed pragmatična te da na metaforički način ka že da čovjek mora biti odan B gu i držati njegove zapovijedi. Ramban nudi treću mo gućnost, da je ta micva, micva o mučeništvu.
Strana Strana7 7Godina 15 Broj 47 ha sa zlatnim teletom (vidi Devarim 10,8). Međutim, Šemot 28 počinje s nalogom da se posveti Aharona i njegove sinove, sugerirajući da su oni bili odabrani prije grijeha.
• Kako pomiriti te dvije grupe stihova. Jesu li Leviti i sveće nici bili odabrani u isto ili ra zličito vrijeme?
• Koji od gore navedenih pri stupa smatrate najuvjerljivijim? Koji stihovi u tekstu "Šema" mogu podržati svako navedeno razumijevanje? Ka ko bi svaki od komentatora svoj način interpretacije mo gao primjeniti na druge propise koji se odnose na ljubav prema drugima, kao što je to zapovijed da volimo svoga bližnjega i stranca? Prevela Tamar Buchwald Život u pustinji Devarim 8 govori o godinama u pustinji kao o godinama patnje i muke, ali paralelno s time i kao o godinama ispunjenim čudesnom providnošću. Hašem je narod opskrbio odjećom, vodom iz stijena te manom s neba.
Strana 8 Divrej Tora David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik Braha i dvaš ■ koji nemaju takav pristup, već radije kažu da kada čovjek blagoslovi B ga, ima nešto što se "daje". (Vidi na primjer, Sefer HaIkkarim 26, Rabbeinu Bachyeov uvod u Zot HaBracha, Teshuvot Rashba 23, HaEmek Dvar Shmot 18,10, Har chev Dvar Bereshit 24,27). Možda je najbolji opis dao Rav Hirsch ko mentarom na Berešit 9,58, rasprav ljajući o riječi baruh: Razumijevanje ovog pojma je zbr kano jer se ljudi protive uzeti ovu riječ "blagosloviti" kada je čovjek upućuje B gu, sa istim značenjem koje ima kada se upotrebljava od B ga prema čovjeku. Uzima je se više kao pridjev, kao npr. ענח, םעחה tako da, na taj način, označava ak tivni izvor, nositelja blagoslova kao nositelja sažaljenja i milosti. No to nas neće daleko dovesti, jer nas se neprestano poziva na םשד״ א״ הבל Ako je čovjek aktivan pri blago siljanju B ga, onda B g mora biti blagosloven u pasivnom smislu, On mora primati blagoslov od čovjeka, i od toga ne može pobjeći. A i zašto bi netko pokušao to izbjeći? U tre nutku kada je B g učinio da Njego va Volja na zemlji bude ovisna o slobodnoj volji Čovjeka, On im je rekao: מנ הב, blagoslovi me... Čitava nas Tora podučava upravo to kako možemo םשד״ א״ הב i da tako tre bamo činiti. Ako uzmemo da to znači veličati ili zahvaliti B gu, time smo izgubili pravu ideju o ״ א״ הב םשד Dvaš Pojam "med" (dvaš שב na heb rejskom) pojavljuje se 55 puta u Bibliji, a samo dva puta se ne odnosi na med od datulja ili smokava: u Sucima 14,8 9, kada Samson uzima med iz lavlje lešine, i I Samuelovoj 14,27, kada Jonatan umače svoj štap u saće tijekom bitke te mu lice zasja. Sarna ima istovjetnu bilješku u svom komentaru na Šemot 3,8: Med je u Bibliji (hebr. devaš) pre težito gusti, slatki sirup koji se do biva iz datulja i poznat je kod arapa kao dibs. Pčelarstvo je izgleda bilo nepoznato u Palestini; nekoliko izri čitih referenci na pčelinji med u Bibliji odnosi se na divlje vrste pče la. I makar same datulje nikada nisu spomenute, ubrajanje meda među sedam karakterističnih proizvoda zemlje, navedenih u Ponovljenom zakonu 8,8 ukazuje da, poput svih ostalih, i on dolazi iz zemlje. Iz lokalne sam knjižnice posudio knjigu koja ovo razmatra do detalja: Biblijsko drveće u biblijskoj i talmud Već smo raspravljali o konceptu nisajon, i tamo sam spomenuo da mi predstavlja problem kada glagol דסנ ima jedno značenje od B ga prema čovjeku, a sasvim drugačije od čo vjeka prema B gu. Dakle, drugi glagol koji ima isti problem, i koji me interesira već vi še godina je הב korijen riječi ד הב braha blagoslov. U knjizi Postan ka, nalazimo kako B g blagosilje čo vjeka (Berešit 24,1, 25,11), čovjek bla gosilje B ga (24,48), i čovjek blago silje čovjeka (24,60). B g se također opisuje kao עהב baruh (24,27). Neki opisuju braha od B ga ka čovjeku, ili čovjeka prema čovjeku kao nešto što se daje primatelju, no braha od čovjeka prema B gu se smatra "zahvalom" (JPS u vezi De varim 8,10) ili "veličanju" (Chizkuni u vezi Berešit 24,27, Abarbanel u vezi Berešit Međutim,27).postoji veliki broj izvora
• Međutim,
• Pčelinji med se ne smatra zna kom blagoslova za zemlju, iako se smatra srećom ako se naiđe na njega (kao u priči o Jonatanu koju smo već spomenuli). Jaakov je također vje rojatno poslao med Josefu (Berešit 43,11), jer se spominje שב ״ט "mala količina meda", a pčelinji med se teško mogao nabaviti.
u Izaija 7,22, kada se spominje ה ענד״ל ״ל אמ״שב ע״דא ח״מ ץהאד״בהקב "Svatko tko ostane u zemlji hranit će se sirom i medom", to je prisjećanje na stihove iz Tore. Jer ovdje prorok opisuje vrijeme kada je zemlja opustošena pa se stoga pčele mogu razmnožiti. (Mli jeko za sir će također biti posvuda dostupno, jer će krave i ovce moći pasti na nekada obrađivanim po (nastavak s 8. stranice) David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski Braha i dvaš ■
Strana Strana9 9Godina 15 Broj 47 ljima).
• Mnogi izvori u kojima se spomi nje da med dolazi iz kamena (Deva rim 32,13, Tehilim 81,17) vjerojatno govore o medu od smokava, jer smokve (za razliku od datulja) rastu na kamenitom tlu.
•Fraza שב ע״בלח״ בז״ץהא ("zemlja kojom teče mlijeko i med") u Tori se jasno odnosi na med od voćaka, jer ona veliča poljoprivedno obilje ze mlje.
• Iako rabini uglavnom smatraju da biblijski dvaš dolazi od datulja (Sifrei Devarim 297, Mechilta D'Rashbi 13,5), kada sami upotreb ljavaju riječ dvaš, oni govore o pče linjem medu. Na primjer, Yeru shalmi (Bikkurim 1,3) tumači biblijske riječi: "A dvaš to je datuljin med. Može li to biti pravi dvaš (tj. pčelinji med)?" Oni odgovaraju da budući da je od dva ša u tom stihu obave zno odvojiti desetinu, to se ne može odnositi na pčelinji med već na med od datulja. Tako đer vidimo da ako ne tko učini zavjet da neće jesti dvaš, dozovoljeno mu je jesti med od da tulja (Nedarim 6,9). skoj literaturi, od Yehude Feliksa (Rubin Mass, 1994). Poglavlje o dvašu je na hebrejskom, i ne mogu ga u cijelosti ovdje citirati, no sva kako ga preporučujem svakome ko ga interesira ova tema. Sumirat ću nekoliko stvari koje on iznosi:
■ bili su spektakli koji su se gledali. Platon je o znanju razmišljao kao o vrsti duboke vizije, gledanju stvar nog oblika stvari ispod površine. Ta ideja da je znanje gledanje ostaje dominantna metafora na Za padu čak i danas. Mi govorimo o uvidu, predviđanju i gledanju unatrag. Mi nudimo promatranje. Mi prihva ćamo perspektivu. Mi ilustriramo. Mi objašnjavamo. Mi dovodimo stvari na svjetlo. Kada nešto razumijemo, mi kažemo, "Ja vidim " Judaizam je ponudio radikalnu alternativu. To je vjera u B ga kojeg ne možemo vidjeti, u B ga koji ne može biti vizualno predstavljen.
Sam čin izrade nekog lika vizual nog simbola oblik je idolatrije. Kao što je Mojsije podsjetio narod u pro šlotjednoj parši, kada su Izraelci imali izravan susret s B gom na br du Sinaj, "Čuli ste glas riječi, ali ni ste vidjeli lika; bio je to samo glas." (Pnz 4,12). B g komunicira auditi vno, ne vizualno. On govori. On za povijeda. On poziva. Zato je naj uzvišeniji religiozni čin Šemâ. Kad B g govori, mi slušamo. Kada On zapovijeda, mi pokušavamo biti poslušni. Rabi David Cohen (1887 1972), poznat kao Nazirit, učenik Rav Kooka i otac R. Shear Yashuv Cohena, glavnog rabina Haife, ista knuo je da su u babilonskom Tal mudu sve metafore razumijevanja utemeljene ne na gledanju, već na slušanju. Ta šemâ, "dođi i poslušaj," ka mašma lan, "to nas uči ovome," šemâ mina, "iz toga zaključujemo," lo šemija lei, "On se nije složio." Tradicionalno učenje naziva se šamajta, "ono što se čulo." I tako dalje. Sve su to varijacije od riječi šemâ. To se može činiti kao mala razlika, ali ustvari je ogromna. Za Grke je idealan oblik znanja uključivao od vojenost. Postoji onaj koji vidi, su bjekt, i onaj kojeg se vidi, objekt, i oni pripadaju dvjema različitim sfe rama. Osoba koja gleda sliku ili skulpturu, ili kazališnu predstavu, ili Olimpijske igre, nije sudionik umjetnosti, ili drame, ili atletskog natjecanja. On ili ona su gledatelji, a ne sudionici. Govor i slušanje nisu oblici odvo jenosti. Oni su oblici uključenosti. Oni stvaraju odnos. Hebrejska riječ za znanje, da'at, ukazuje na uključe nost, bliskost, intimnost. "I Adam je upoznao svoju ženu Evu i ona je za čela i rodila" (Post 4,1). To je znanje prema hebrejskom poimanju, a ne prema grčkom. Mi možemo ući u odnos sa B gom, čak iako je On ne ograničen, a mi ograničeni, jer smo povezani riječima. Prilikom otkrive nja, B g govori nama. U molitvi, mi govorimo B gu. Ako želite razum jeti ijedan odnos, između muža i žene, ili roditelja i djeteta, ili poslo davca i zaposlenika, obratite pažnju na to kako oni govore i slušaju je dan drugoga. Ignorirajte sve ostalo. Grci su nas naučili oblicima zna To je jedna od najvažnijih riječi u judaizmu, i također jedna od onih koje se najteže razumiju. Dva najpo znatija pojavljivanja te riječi nalaze se u prošlotjednoj i u ovotjednoj parši: "Slušaj Izraele, G spod je tvoj B g, G spod je jedan," i "to će se do goditi ako budete slušali Moje zapo vijedi koje vam zapovijedam danas, da volite G spoda svog B ga i da Mu služite svim svojim srcem i svom svojom dušom" početni sti hovi prvog i drugog odjeljka Šemâ. Ona se također pojavljuje i u prvom retku ove parše: "To će se dogoditi ako budete slušali ove zakone." Ta riječ je, naravno, šemâ. Već sam raspravljao o tome da je ona nepre vediva na engleski jezik jer znači mnogo stvari: čuti, slušati, pridati pozornost, prihvatiti, odgovoriti, poslušati. To je jedan od lajtmotiva knjige Devarim, u kojoj se pojavljuje 92 puta više nego u bilo kojoj dru goj knjizi Tore. Ponovo i ponovo tijekom posljednjeg mjeseca svog života, Mojsije govori narodu, Šemâ: slušaj, obrati pažnju. Poslušaj ono što govorim. Slušaj ono što B g go vori. Slušaj ono što On želi od nas. Kad bi samo poslušao… Judaizam je religija slušanja. To je jedan od nje govih najoriginalnijih doprinosa civilizaciji. Dva temelja na kojima je sagrađe na zapadna kultura jesu drevna Grčka i stari Izrael. Oni nisu mogli biti više različiti. Grčka je bila dubo ko vizualna kultura. Njena najveća postignuća vezana su uz oko, uz gledanje. Ona je iznjedrila najveću umjetnost, skulpture i arhitekture koje je svijet ikada vidio. Njeni naj poznatiji društveni događaji kaza lišne predstave i Olimpijske igre
Strana 10 Divrej Tora Rabbi Lord Jonathan Sacks: Duhovnost slušanja
nego subjekt. Židovski model je odnos sa B gom u intimnosti i lju bavi, kao i u divljenju i strahopošto vanju.Jedan
fascinantan suvremeni pri mjer dolazi od Židova koji je većinu svog života bio otuđen od judaiz ma, a to je Sigmund Freud. On je psihoanalizu nazvao "liječenje go vorom", ali bolje je se opisuje nazi vom "liječenje slušanjem." Ona se zasniva na činjenici da je aktivno slušanje samo po sebi terapeutskog karaktera. Tek nakon što se psiho analiza proširila, osobito u Americi, fraza "Čujem te" ušla je u engleski jezik kao dio komunikacijske empa tije. Postoji nešto duboko duhovno u slušanju. Ono je najefektivniji način razrješavanja konflikata koji pozna jem. Mnoge stvari mogu stvoriti konflikt, ali ono što ga održava je osjećaj barem jedne strane da ju se nije čulo. Nije ju se saslušalo. Još nismo "čuli njihovu bol." Postojao je nedostatak empatije. Zato je korište nje sile ili u tu svrhu, bojkota kako bi se razriješio konflikt, toliko duboko samoporažavajuće. Ono može potisnuti konflikt, ali on će se vratiti, često još intenzivnije nego prije. Job, koji je nepravedno patio, nije bio dirnut argumentima svojih tješitelja. Nije se radilo o tome da on inzistira da bude u pravu: ono što on želi jest da ga se čuje. Nije slučaj no da pravda pretpostavlja pravilo audi alteram partem, "Poslušaj drugu stranu." Slušanje leži u samom srcu odno sa. Ono znači da smo otvoreni pre ma drugome, da poštujemo drugu osobu, te da su nam njena percep cija i osjećaji važni. Mi joj time da jemo dozvolu da bude iskrena, čak i ako to znači da sebe činimo ranjivi ma čineći tako. Dobar roditelj sluša svoje dijete. Dobar poslodavac sluša svoje zaposlenike. Dobra kompanija sluša svoje kupce ili klijente. Dobar vođa sluša one koje vodi. Slušanje ne znači slaganje, ali znači da ti je stalo. Slušanje je atmosfera u kojoj ljubav i poštovanje rastu. U judaizmu vjerujemo da naš od nos s B gom stalno vježbamo kroz naše odnose s drugim ljudima. Ka ko možemo očekivati od B ga da sluša nas, ako mi podbacimo u slu šanju naših supružnika, djece, ili onih koji su pod utjecajem našeg posla? A kako možemo očekivati da sretnemo B ga ako nismo naučili slušati. Na brdu Horeb, B g je po dučio Elijahua da On nije u vihoru, zemljotresu ili vatri, već da je u kol demama daka, "tihom, blagom, gla su" koji ja definiram kao glas kojeg možeš čuti samo ako slušaš. Masu pokreću veliki govornici, ali živote mijenjaju veliki slušaoci. Bilo da se radi o odnosu između nas i B ga ili nas i drugih ljudi, slušanje je preludij ljubavi. Šabat šalom. Prevela Anja Grabar nja koji dolaze iz promatranja i za ključivanja, a to su znanost i filozo fija. Prvi znanstvenici i filozofi došli su iz Grčke između 6. i 4. stoljeća prije nove ere. No, ne može se sve razumjeti sa mo pomoću gledanja i pojave. Po stoji moćna priča o tome koju čita mo u 1. Samuelovoj knjizi. Šaul, prvi izraelski kralj, izgledao je kao kralj. Bio je visok. "Od svojih rame na nagore, nadvisivao je sve dru ge," (1.Sam. 9,2). On je bio slika kra lja. Ali moralno, karakterno, on uopće nije bio vođa on je bio sljed benik.Bgje zatim rekao Samuelu da po maže drugog kralja umjesto Šaula, i rekao mu je da će to biti jedan od Jišajevih sinova. Samuel je otišao do Jišaja i bio je zapanjen pojavom je dnog od njegovih sinova, Eliava. Pomislio je da mora da je to taj na kojeg je B g mislio. No B g mu je rekao, "Nemoj biti impresioniran njegovom pojavom ili njegovom visinom, jer ja sam ga odbacio. B g ne gleda kao što ljudi gledaju. Ljudi gledaju na vanjštinu, ali G spod gleda srce" (1.Sam. 16,7). Židovi i judaizam poučili su sve da ne možemo vidjeti B ga, ali mo žemo Ga čuti i On čuje nas. Kroz riječ kroz govor i slušanje mi možemo imati intiman odnos s B gom kao našim roditeljem, našim partnerom, našim vladarom, Onim koji voli nas i kojega mi volimo. Mi ne možemo B ga demonstrirati znanstveno. Ne možemo dokazati B ga logikom. To su grčki, a ne ži dovski modeli razmišljanja. Ja vje rujem da je, iz židovske perspek tive, pokušaj logičnog ili znanstve nog dokazivanja B žjeg postojanja promašen pothvat. B g nije objekt, (nastavak s 10. stranice) Rabbi Lord Jonathan Sacks: Duhovnost slušanja ■
Strana Strana11 11Godina 15 Broj 47
Raši se u komentaru na prvu riječ ovotjedne parše koristi tumačenjem riječi ekev koja u kontekstu samog retka znači "pošto" ili "zato." Ona obično označava uzročno posljedi čnu vezu zato što ćete slušati B žje zapovijedi blagoslov i fizičke nagra de spustit će se na vas. Raši, među tim, zasnivajući to na midrašu, širi značenje riječi ekev i koristi jedno drugo značenje riječi koje znači "stopalo" ili "peta." On komentira da postoje zapovi jedi i vrijednosti u životu po Židov skoj Tori koje Židovi na neki način uzimaju olako. Oni ih smrve u prah svakodnevnog života gazeći ih svo jim stopalima i/ili petama. Upravo su te, da tako kažem, zanemarene zapovijedi i vrijednosti istinski ključ duhovnog uspjeha i dobrog života. Raši nam naglašava da izbor riječi ekev za početak retka parše nije tek literarno pitanje korištenja rječnika. Naprotiv, izborom te riječi Tora nas uči važnu pouku o životu: da nema malih stvari, niti postupaka koji ne izazivaju posljedice. Rabini su nas u Avot podučili da budemo jednako obazrivi s "lakim" Upravo su male stvari one koje istinski karakteriziraju našu osobnost, naše odnose s drugima i s našim Stvoriteljem.
Strana 12 Divrej Tora ■ zapovijedima kao što smo, potpuno opravdano, pažljivi sa onim strožim i težim zapovijedima. Rabini nagla šavaju da čovjek ne zna koje su stvarne posljedice poštovanja tih "lakih" zapovijedi u programu nagrade i kazne Nebeskog suda.
Rabbi Berel Wein:
Tako nas Tora zapravo uči da paz imo na svoje korake i postupke ka ko naša peta ne bi nehotice nagazila neku svetu zapovijed i/ili vrijed nost. Nama je teško mjeriti različite vrijednosti, težinu i isplativost bilo koje od zapovijedi Tore. U slučaje vima kada vrijednosti proturječe i kada su upute kontradiktorne, ha lahički proces rješava pitanje kakvi trebaju biti naše ponašanje i postup ci. Ipak, na intelektualnom i duho vnom planu mi se uvijek suočava mo s odlukama u vezi naših prio riteta ponašanja i postupaka.
Prioriteti: Nema malih stvari
Ja nastojim postići koncentraciju i posvetiti se molitvi kad li neki siro mah pruži svoju ruku pred mene tražeći da mu dam nešto novca. Što da učinim? Da ignoriram siromaha i pokušam na neki način ponovno povratiti svoju posvećenost molitvi ili da odustanem od molitve i dam prosjaku novčić? Koju vrednotu da pogazim svojom petom? Mi se s takvim dilemama suoča vamo svakog dana. Ako na neki način možemo tako izbalansirati naše prioritete da niti jednoga od njih ne gurnemo dolje pod svoje pete, mogu se postići velike stvari. Pa čak i ako nismo u stanju stvoriti takav balans, prepoznavanje su protstavljenih vrijednosti i postupa ka samo shvaćanje da čovjek ni kada ne smije donositi sud o B žjim zapovijedima kao o lakima ili teški ma, važnima i manje važnima sa mo po sebi je velik korak prema istinskoj duhovnosti i razumijeva nju judaizma. Za vrijeme američke revolucije postojala je čuvena kolonijalna za stava na kojoj je stajalo: "Ne gazite
Rabbi Berel Wein: Nema malih stvari
Primjetio sam da u našem današ njem društvu postoji trend da kada se iznose posmrtni govori oni se koncentriraju na male stvari u ži votu na priče, anegdote, sjećanja i osobne odnose umjesto na javna ili poslovna postignuća pokojnika bez obzira koliko dojmljiva ta postignuća bila. Upravo su male stvari u životu ono što u nama stvara simpatije i antipatije, osjećaje privrženosti i ljubavi, i emocije neugode i frus tracije. Tako je naša Tora mali mili jun pojedinosti i mnogih malih stvari. B g čitavog svemirskog prostranstva otkriva nam se, da tako kažemo, u atomu i najsitnijim stvorenjima. Jer kada razmotrimo stvari i proanaliziramo ih, uistinu nema malih stvari u životu. Sve ono što činimo i govorimo sa sobom nosi i posljedice po našu oso bnu i nacionalnu budućnost. Upra vo taj osjećaj gotovo kozmičkog utjecaja što ga vrši svaka osoba u svom svakodnevnom životu je ono što leži u srcu Tore i judaizma. Mi gradimo svijet u našim vlastitim životima naizgled svjetovnim po našanjem.Šabatšalom me!" U biti, to je poruka Tore u vezi poštivanja zapovijedi i našeg odnosa prema Tori i tradiciji. Male stvari Ekev sama riječ, a i parša općenito ističe uzročno posljedičnu jedna džbu koja vlada čitavom ljudskom i Židovskom povijesti. Blagoslovi i oni tužniji događaji uvjetovani su ljudskim ponašanjem, stavovima i djelima koja su im prethodila. Život nas vremenom uči da se ništa ne dobiva besplatno. Rabini su to sažeto ustvrdili u Avot: Koliki je trud i uložena žrtva, tolika će biti nagrada. Uistinu, u životu nema prečaca. Svi pokušaji da se vječne Židovske prakse i vrijednosti prilagode kako bi bile prikladne trenutnim hiro vima i društvenim normama zavr šili su potpunim neuspjehom. Staza Židovske povijesti popločana je ostacima ljudi i pokreta koji su na stojali reformirati i poboljšati juda izam, no jedino što su postigli bilo je da je on njihovim sljedbenicima po stao beznačajan. (nastavak s
Tora naglašava da je Moše pribli žio narod Nebesima, ali Nebesa nije degradirao spuštajući ih na nivo ljudi. Tragedija mnogih američkih Židova i mnogih sekularnih Židova općenito nije u tome da je judaizam bio previše težak i naporan već da je bio previše lagan i praktičan, pa time nije imao smisla u njihovim životima i svakodnevnom bivanju.
12. stranice)
Strana Strana13 13Godina 15 Broj 47
■ Male stvari u životu su ono što u nama stvara simpatije i antipatije, osjećaje privrženosti i ljubavi, i emocije neugode i frustracije
Raši u ovotjednoj parši komentira da je ova poruka posebno istinita u vezi "malih" stvari u životu koje čovjek s lakoćom zdrobi svojom akev petom. No upravo su male stvari te koje istinski karakteriziraju našu osobnost i naše odnose s drugima i s našim Stvoriteljem.
Moše u ovotjednoj parši (kao što to općenito čini u knjizi Dvarim), ističe teška vremena koja je narod podnio u svojih 40 godina putovanja pusti njom Sinaj. I Moše im ne obećava da će ih, kada uđu i osvoje zemlju Izrael, tamo dočekati ružičnjak na Bliskom istoku. On ih upozorava na posljedice napuštanja B ga i Tore. B g Židovske i svjetske povijesti je strog i ne tolerira lakši put koji vodi do duhovne slabosti i na kraju do fizičkog uništenja.
Strana 14 Divrej Tora Rabbi Dovid Goldwasser: Krivnja ■ i koje priskrbljuju duhovnu hranu koja je neophodna duši. Evo što nam, dakle, govori ovaj pasuk "Ne živi čovjek samo od fi zičke hrane." Zapravo, to se zbiva odlikom riječi koje je Vječni uputio u vrijeme stvaranja i koje prožimaju hranu s moći da prehranjuje. Ta duhovna moć je hrana za nešamu, hrana za dušu. Imrei Noam ovo dalje razrađuje pa kaže da iako je hrana neophodna za opstanak tijela, istinski vječni izvor života je moci pi hašem, od kojega čovjek može "jesti" dovijeka. To je ono kako je rečeno u Berešis (3,22), "A Vječni reče … da ne pruži ruku svoju i uzme od Drva Života, te jede i živi zauvijek." Drvo Života odnosi se na Toru, jer kada čovjeka hrani Tora on duhovno živi zauvijek. Mada mi imamo sklonost razdvajati fizičko i duhovno, veliki R. Avraham iz Slonima iznio je zanimljivo zapažanje u Toras Avos. On kaže da postoje trenuci kada je uče šće čovjeka u svjetovnim fizičkim aktivnostima života, kao što su to jelo i piće, zapravo njegova prilika da se približi Vječnom čak više nego kad se bavi duhovnim nastojanjima poput Tore i tefile. On tumači da jelo i piće stvaraju osjećaj zadovoljstva. Nastaje osjećaj simhe i radosti, i srce se otvara. Ako se pravilno kanalizira, ta simha mo že čovjeka dovesti vrlo blizu Vje čnom. Doista, kada čovjek nadoda kavana (nakanu) svom jedenju on je u stanju uzdići običnu hranu i iz vući iskre "svjetlosti" pohranjene u njoj.R. Tzadok HaKohen iz Lublina je rekao: "Kada čovjek jede hranu na " ne živi čovjek jedino od kruha, već čovjek živi od svega što dolazi od usta Vječnog." (Devarim 8,3) Ari HaKadoš primjećuje da je te ško shvatiti kako se nešama, koja je potpuno duhovna komponenta čo vjeka, može održati fizičkom hra nom. Ari HaKadoš tumači da, u stvari, svaka kost stvorena u čovjeku po stoji jedino kroz silu riječi Vječnog izgovorene u vrijeme stvaranja, kao što je rečeno: (Tehilim 33,6), "Riječju Vječnog nebesa bijahu stvorena…" i (Avos 5,1), "S deset riječi stvoren je svijet." Ta moć riječi Vječnog jedna ko je tako sadržana i u samoj hrani, i ona je element koji hrani nešamu. Kada kažemo blagoslov: "Blago sloven si Ti, Vječni, B že naš, kralju svijeta …" mi time prizivamo prirodne duhovne sile koje su sadrža ne u hrani još od vremena stvaranja,
14.
Strana Strana15 15Godina 15 Broj 47
"
R. Isser Zalman ga je ponovo upitao gdje je jeo ostala tri dana. "Tih dana nisam jeo," rekao je R. Aryeh. "Ali neka vas to ne uznemi rava. Ti dani kada nisam jeo bili su mi posebno dragi." Kasnije te večeri, nakon što se R. Aryeh već povukao u krevet, začuo je mahnito kucanje na vratima. Kada je otvorio vrata, sa iznenađenjem je ugledao teško uznemirenu rebecin R. Isser Zalmana, Bailu Hindu. Povikala mu je, "Molim te, imaj rahmanus prema nama. Otkako si večeras otišao, moj suprug nema mira. Potrebna mi je tvoja pomoć."
šabes i pri tom ima iskrenu kavana da jede l’šem šamajim, on je u stanju ne samo da uzdigne duhovnu su štinu hrane koju jede na šabes, već time unaprijeđuje i hranu koju je jeo tijekom prošlog tjedna.
Svakog petka uvečer R. Aryeh Levin bi odlazio do kuće svog Rebbija, R. Issera Zalmana Meltzera da uči i govori divrej Tora. Ponekad bi se oni prisjećali svojih dana u Slutzku gdje je R. Isser Zalman bio roš ješiva. Jednom prilikom, dok su tako raz govarali, R. Isser Zalman je pogledao u svog talmida i zapitao ga: "Reci mi, gdje si jeo dok si učio u Slutzku?"R.Aryeh je odgovorio, "Na šabes sam jeo kod nekog baalebosa " U Eu ropi, prije nego li su osnovani studentski domovi, studenti ješive bili su dodijeljeni različitim domovima u gradu na hranu, prema raspore du. To se nazivalo "essen teg." Čim je R. Isser Zalman to čuo, po novo se zadubio u svoj sefer. Trenutak kasnije, ipak je upitao: "Gdje si jeo ostale dane tjedna?" R. Aryeh je nabrajao imena obitelji koje su ga ugošćavale za svojim stolom. R. Isser Zalman je slušao pa pri mijetio: "Rekao si mi gdje si jeo četiri dana u tjednu. Gdje si jeo ostala tri dana?" R. Aryeh je ostao šutke. ■ ■ ■ R. Aryeh je počeo drhtati, "Što se dogo dilo našem Rebiju?" Ona je objasnila da se njen muž nije mo gao smiriti otkako je shvatio da je u doba kada je R. Aryeh u čio u ješivi u Slutzku bilo dana kada nije bio imao ništa za je sti. "Molim te, dođi u naš dom, jer ti mo žeš umiriti Rebija." R. Aryeh je smjesta pohitao k domu R. Isser Zalmana i na šao ga kako krajnje uznemiren zabrinuto korača sobom. Kada je spazio R. Aryea, R. Isser Zalman je uzviknuo slomlje nim glasom: "R. Aryeh, tri godine si učio u Slutzku, a ja kao roš ješiva ni sam znao da je bilo dana u tjednu kada nisi okusio nikakve hrane. Moja je dužnost bila da to znam. Što će biti kada me pozovu pred Bejs Din Šel Maalo (Nebeski Sud) i upita ju me kako sam dozvolio da gladuješ?" "Oprostite mi, Rebi," R. Aryeh mu je rekao. "Za to sam ja kriv. Ja sam bio dužan informirati vas o tome."
R. Isser Zalman nikako se nije dao smiriti, sve dok se R. Aryeh nije nedvosmisleno zarekao da mu je oprostio iz cijeloga srca.■ (nastavak s stranice) Rabbi Dovid Goldwasser: Krivnja
Judaizam nam kaže da je B gu stalo ne samo do fizičkog, već ta kođer i duhovnog blagostanja nje gove djece. A kada dođe do sukoba između duhovnih i fizičkih priori teta, duhovni će uvijek imati pred nost jer su dragocjeniji i trajniji. B g nije djed. On ne ode frustriran od nas kada se nedolično ponaša mo. On stoji uz nas i nastoji nas us mjeriti prema boljem načinu života. Njegovo vodstvo može ponekad od nas zahtjevati da podnesemo nevo lje, ali On to uvijek čini iz ljubavi. Roditelji ponekad učine da njihova djeca prožive bolna iskustva ja sam prošli tjedan morao svojoj kćeri izvaditi klimavi zub, a ona je sma trala da sam ja Tomas de Torque mada glavom i bradom no iz moje perspektive to je učinjeno s ljuba vlju.IB g uvijek čini ono što čini iz ljubavi. Možda to nije uvijek lako primijetiti, no naš Otac na Nebesi ma upravlja našim životima onom razinom ljubavi i brižnosti koja da leko nadmašuje i najveću roditelj sku ljubav.■ Mošeu nije bilo dozvoljeno da uđe u zemlju Izrael. Optužen je da je iz gubio kontrolu nad sobom, zabora vio na Židovski zakon i nije vjero vao u B ga. Iako je B g, a ne Moše, autor Biblije, Mošeova je poniznost bila toliko velika da sve da je i on sam pisao Bibliju, ne bi se bojao iz ložiti svoje vlastite nedostatke. Za njega je istina bila važnija od toga kakav će sud povijest o njemu donijeti.Uovoj paraši nalaze se neki od najznačajnijih odlomaka čitave To re. Deset zapovijedi i Š'ma su najpo znatiji od njih. Jedna dobro poznata Židovska fraza pojavljuje se u ovotjednoj paraši: "Kao što otac kažnjava svog sina, tako B g kažnjava nas." (Pz. 8,5). Ideja o B gu kao našem "Ocu na Nebesima" ideja je koju smo mi Židovi prenijeli svijetu. Jednom mi je netko spomenuo da je B g naš Otac na Nebesima, a ne naš djed na Nebesima. Djedovi i bake dolaze donoseći darove, i vesele se kada trebaju paziti na svoje unuke dok je sve dobro. No, čim se dijete umori ili se počne neprimjereno ponašati, oni ga vrate natrag roditeljima da to oni riješe. Djedovi i bake vole svoje unuke, ali ne preuzimaju na sebe isti stupanj odgovornosti kao što to čine roditelji.Atonije mala razlika.
Strana 16 Divrej Tora
Preuzimanje odgovornosti za ne čiji uspjeh i sreću predstavlja najve ću razinu ljubavi. Brak je, teoretski, primjer toga: mi na sebe uzimamo odgovornost za sreću druge osobe. Ako moja žena nije sretna, to je je dnako toliko moj problem koliko i njezin. Kao što je veliki rabin je dnom rekao kada je sa svojom že nom posjetio liječnika: "Stopalo mo je žene nas boli." Najveća razina ljubavi traži da se toliko posvetimo drugoj osobi da je njezin bol i naš bol, i da su njezini problemi, naši Roditelji to najčešće osjećaju prema svojoj djeci. Supružnici ponekad gaje takav osjećaj jedno prema dru gome. Za one koji nisu vjenčani vrlo je teško imati takav osjećaj. Ali B g? B g gaji takve osjećaje nedvojbeno, bezuvjetno i bez iznimke prema svakom od nas pojedinačno Nje govoj djeci.
Rabbi Shaul Rosenblatt: Otac pun ljubavi ■
Rabbi dr. Abraham J. Twerski: Kojim putem ideš?
"BTvrdovratostgmijerekao:" Vidio sam ovaj narod, i gle! To je tvrdovrat narod' "(9,13) Sforno kaže da su tvrdoglavost i pravda često nespojivi. Tvrdoglava osoba već je donijela odluku i neće slušati uvjerljive argumente koji bi mogli opovrgnuti njeno mišljenje. Zbog toga je, kad su Izraelci sagri ješili sa zlatnim teletom, B g rekao: "Vidio sam ovaj narod, i gle: to je narod krutih vratova. Stoga sada odstupi od mene. Neka se moj gnjev raspali na njih i uništit ću ih" (Izla zak 32,10). Samo Mojsijeva gorljiva molitva odložila je B žji gnjev i pru žila im priliku za tešuvu. Kako je Mojsije uspio prodrijeti kroz tvrdoglavost Izraelaca? Tar gum Yonasan kaže da je šok kada su vidjeli Ploče s Deset zapovijedi razbijene i slova kako su poletjela u zrak bio ono što se probilo kroz nji hovu tvrdoglavost. Ali ponekad ta krutost može biti Život je misija, zadatak koji sa sobom nosi odgovornost. Svaki korak treba ići u smjeru ispunjavanja svoje zadaće.
Strana Strana17 17Godina 15 Broj 47 ■
■ toliko snažna da čak i šok ne može prodrijeti kroz nju. R. Chaim Shmu levitz navodi slučaj Hiela iz Betela koji je izgradio Jerihon usprkos Jo šuine kletve da će onaj tko sagradi Jerihon izgubiti svoju vlastitu djecu. "Kad je postavio temelje grada, um ro je njegov najstariji sin, a djeca su mu nastavila umirati sve dok i nje govo posljednje dijete nije umrlo kada su bila podignuta vrata Jeri hona" (Raši, I Kraljevima 16,34). Ima li većeg šoka za oca od toga da vidi da mu djeca umiru?! Hiel je pozna vao Jošuino prokletstvo, ali je negi rao da ono ima utjecaja na njega. Jedina zaštita koju imamo protiv toga da nas zaslijepe naša stajališta je da um držimo otvorenim i sluša mo mišljenja drugih. Posebno, na ročitu pažnju trebamo posvetiti onim stavovima koji se ne slažu s našima, jer to su oni koje smo skloni odbaciti. No možda čak ni to neće biti do voljno. Možemo misliti da smo ot voreni i da slušamo dok se u stvari oglušujemo na druge. Stoga bismo, dakle, trebali moliti da nam B g da sposobnost da slušamo mišljenja koja su protivna našima. Djela su njegova slava i krasota, a pravednost Njegova ostaje dovi jeka (Psalmi 111,3). Hebrejski izraz, pravednost Njegova ostaje dovijeka, također se može pro čitati i kao "Njegova cedaka ostaje dovijeka." Talmud piše kako je Rabi Akiva jednom prikupljao sredstva za neku hvalevrijednu stvar. Kada je stigao do doma jednog čovjeka koji je re dovito davao priloge, čuo ga je kako kaže svom sinu, "Otiđi na tržnicu i kupi ostatke povrća, jer su oni jefti niji." Rabi Akiva se nato okrenuo, te se vratio tek kada je većina potre bnog novca već bila prikupljena. "Zašto nisi prvo došao meni?" pitao ga je čovjek. Rabi Akiva mu je ispričao kako je slučajno čuo njegov razgovor, pa ga nije htio siliti na neku veću donaciju dok se nalazi u financijskim proble mima. "Ti si čuo samo ono što sam raz govarao sa sinom, ali nisi bio prisu tan za vrijeme mog razgovora s B gom," rekao mu je čovjek. "Kada štedim, ja to radim na račun svog doma. Cedaka ostaje nepromije njena."Kada se moraju napraviti rezovi budžeta, svatko ima svoje prioritete. Neki mogu smanjiti svoju cedaka, a ostaviti planiranu kupnju novog au tomobila. Neki će se oštro pogađati u vezi cijene za školovanje njihove djece, dok će bez ikakvog protivlje nja prihvatiti druge cijene. Psalmist nam kaže da se način na koji neka osoba postupa ocjenjuje po tome da li njegova ili njezina cedaka ostaje za sva vremena; odno sno, cedaka je posljednja stavka u budžetu koju treba rezati. "Ovo je nagrada jer si slušao ove uredbe" .(Ponovljeni zakon 7,12) Hebrejska riječ za "jer" u ovom retku je ekev, što također znači "korak". Rabi Moshe Leib iz Sasova rekao je da bi čovjek trebao razmotriti svaki korak koji čini. Život je misija, zadatak koji sobom nosi odgovornost. Svaki korak koji čovjek poduzima ide u smjeru ispu njavanja vlastite zadaće, pa je on stoga micva, ili ide u smjeru ugađa nja sebi, pa je to zanemarivanje dužnosti. Neutralnost ne postoji. Svaki naš korak treba ići prema ispunjenju svoje misije u životu.
U jutro uoči Pesaha cijela je zajed nica Neshchiza spalila sve ostatke kruha da ispune micvu ("zapo vijed", jedna od zapovjedi Tore, op.pr.) da uklone i unište svoj "ha mec" (sve ukvasano, što je zabranje no na Pesah, op.pr.) prije početka praznika. Ali, znate što, prije Pesaha mi ne spaljujemo samo kruh. Mi brišemo zlo iz svijeta i iz nutrine nas samih. Mi čistimo najkrajnju dubinu svojih bića, svoju suštinu.
Rebecen je bila iznenađena. "O če mu vi to pričate? Pa, vi ste uvijek ovdje za praznike." "Pa, Vaš sveti suprug, moj Rebe, ove je godine jasno dao do znanja da ne želi da budem ovdje. Ali, dozvolite mi da vam kažem, zaista će mi nedostajati što nisam s njim! To mi je tako važno… da li biste vi možda mogli…?"
Strana Divrej Tora Rabbi Shlomo Carlebach: Posljednja šansa brog i lošeg mirisa, i za njega je ovaj čovjek zaudarao na čisto zlo. R. Na ftali je mislio kako je on već počinio skoro svaki grijeh na svijetu, i da s nestrpljenjem čeka da napravi još nekoliko preostalih averas (grijeha, op.pr.) koje je možda propustio uči niti. Shlepper je došao do R. Naftalia i rekao, "Došao sam da se sastanem s Rebeom." Ropschitzer je morao mamash upo trijebiti svu svoju snagu da ne zače pi svoje nosnice zbog smrada tog čovjeka. Pomislio je, "Nema šanse da dozvolim tom čovjeku da vidi mog Rebea. Sveti Neshchizer je up ravo očistio sebe i cijeli svijet od svakog traga zla, a sada ovaj od vratni shlepper hoće da ga uprlja samim svojim prisustvom. Nikako!" zato je rekao posjetiocu, "Odbijam vas odvesti do Rebea u ovakvom stanju u kakvom se nalazite. Smr dite na grijeh, vi ste mamash oga vni! Idite kući i operite se. Spalite svoj hamec i napravite tešuva, pokaj te se za sve svoje grijehe. Onda se možete vratiti. Ali ovakvi kakvi ste sada odakle vam hucpa (drskost, op.pr.) da pomislite ometati svetog Neshchizera?" Bez ijedne riječi shlepper se okre nuo i otišao iz Beis Midraša. A Ro pschitzer se vratio svom učenju, i istog časa zaboravio cijeli incident.
18
Nekoliko minuta kasnije vrata Beis Midraša su se ponovo otvorila, i R. Mordechai Neshchizer je utrčao u prostoriju. "Da li je netko maloprije došao ovamo?" upitao je Ropschi tzera zadihan. Doimao se vrlo uz nemirenim, ali R. Naftali to nije pri mijetio. Bezbrižno je odgovorio, "Ne. Barem ne nitko vrijedan spomena."Neshchizer ga je ljutito pogledao. "Nisam pitao da li je ovdje bio netko za koga si mislio da je vrijedan spomena. Pitao sam te i ponovo te pitam da li je netko, bilo tko, dje u Neshchizu. Želio bih samo da mogu ostati i proslaviti ga s vama."
Nakon što je sav hamec uništen, Ropschitzer se osjećao potpuno oči šćenim. Pa je otišao u Beis Midraš (mjesto učenja, ponekad sinagoga, op.pr.) da uči. Potpuno se zadubio u svoj sefer (knjigu, op.pr.) kada su mu se odjednom nosnice stisnule. U so bu se probio najužasniji smrad. On da su se s praskom otvorila vrata Beis Midraša i ušao je shlepper (pro sjak, op.pr.). Bio je u dronjcima, pr ljav, no najgore od svega, mamash je užasno smrdio! Sveti Ropschitzer je bio ponosan na svoju sposobnost da može utvrditi razliku između do Zamislite na trenutak da sjedite u so bi, a u njoj vlada vrlo neugodan miris. To vas u potpunosti odbije, zar ne? Ali ako tu sjedite dovoljno dugo, naviknete se na smrad tako da vas više ne smeta. Ista stvar se dešava na duhovnoj ra zini. Možemo doseći točku na kojoj više ne uviđamo razliku između ugodnog mirisa dobra i užeglog smrada zla. Mi odrasli smo tako naviknuti na odvratan smrad ovog svijeta, da ga čak više niti ne primjećujemo….
Sveti R. Naftali Ropschitzer bio je neko vrijeme sljedbenik R. Morde chaija iz Neshchia. Dakle, svaki hasid uvijek želi praznike provesti s Rebeom. Tako je Ropschitzer uvi jek volio ići kod Neshchizera za sve Jomim tovim (praznike, op. pr.). Ali jedne godine, dok se R. Naftali pri premao da ode poslije Purima, R. Mordechai ga je pozvao i rekao, "Učini mi uslugu. Nemoj doći na Pesah." Ropschitzer je bio preneražen. Da ne bude s Rebeom za Pesah? Nemo guće! Ali, s obzirom da je Pesah bio tek za četiri tjedna znao je da ima vremena da smisli način kako da bude pozvan za praznik. R. Naftali je razmišljao i razmi šljao, i konačno je napravio plan. Nekoliko dana prije Pesaha vratio se u Neshchiz i odmah otišao u ku hinju da pomogne Rebecen (rabino voj ženi, op.pr.) R. Mordechaija, jer je znao da će za Pesah doći tisuću ljudi Neshchizeru, i da će Rebecin dobro doći svaka pomoć koju može dobiti. Ropschitzer je učinio sve da bude neophodan supruzi R. Mordechaija. Onda, nakon što je nekoliko dana radio, rekao joj je "Jako sam sretan što vam pomažem. I ne mogu prestati misliti o tome kako će pose ban, kako uzvišen će biti Pesah ov
Rebecen je razumjela aluziju i pitala R. Mordechaija da dozvoli Ropschitzeru da ostane za Pesah. "Ja mamash (stvarno, op.pr.) trebam R. Naftalia, on mi je velika po moć…" Ona je molila i zalagala se sve dok konačno Neshchizer nije morao popustiti: "U redu, dosta više. Ako to tebi to liko znači, on može ostati. Ali, upo zoravam te, on će mi stvoriti mnogo nevolja."
. . . . . . . . . .
Gevalt, kako li samo trebamo biti oprezni. Često srećemo ljude i ne svi đa nam se kako oni izgledaju, ne sviđa nam se kako mirišu. Želimo ih odbaciti, otjerati. Ali umjesto toga svakoga tre bamo dočekati srdačno otvorenim srcem: "Moj najdraži prijatelju, tako sam sretan što te vidim…" Jer kad nekog sretnete, nikada ne zna te: To može biti njegov zadnji pokušaj. To može biti njegova posljednja šansa da se vrati. Prevela Tamar Buchwald upravo bio u Beis Midrašu?" Ropschitzer još uvijek nije shva ćao. Rekao je, "Pa sad, kada ste to spomenuli, bio je ovdje taj gnjusni shlepper koji je tako grozno sm rdio…stvarno jedan odvratan čo vjek…" R. Mordechai je mamash bio van sebe. "Gevalt! (Jao, op.pr.) Znao sam da će se to dogoditi ako ti dopu stim da ostaneš. Što li si to napra vio!?'" "Što sam trebao napraviti? Pa nisam mogao dopustiti da vas tako bijedna osoba vidi. Ja sam ga izba cio!"Lice Neshchizera se zajapurilo, svo pocrvenjelo od bijesa, a glas mu je podrhtavao od ljutnje. Gledao je Ropschitzera ravno u oči i rekao, "Ako ne nađeš tog čovjeka i ne do vedeš ga natrag k meni, više te nikada ne želim vidjeti!" Ropschitzer nije mogao shvatiti što se događa. Jedino što je učinio je da je pokušao zaštiti svetog Nesh chizera. Pa što je učinio krivo? Ali nije mogao podnijeti misao da iz gubi svog Rebea, pa je brzo izjurio van iz Beis Midraša i jurio po cije lom gradu, tražeći shleppera. Kona čno ga je našao…u lokalnoj krčmi, pijanog. Čovjek je izgledao i smrdio gore nego ikad prije. Ali ovog puta R. Naftali mu je govorio s najvećim poštovanjem, kao da je on bio naj svetiji čovjek na svijetu: "Moj najdraži prijatelju, molim te oprosti mi na načinu na koji sam se ranije ponio prema tebi. Bio sam ta ko zadubljen u učenje, da stvarno nisam obraćao pažnju. Molim te do đi samnom do svetog Neshchi zera…. ja ću te osobno odvesti da ga vidiš…" Ali shlepper ga nije niti pogledao. Nije htio imati ništa s nekim tko ga je tako strašno uvrijedio, i nije htio ići nigdje s Ropschitzerom. Zato ga je potpuno ignorirao i nastavio piti. Onda je R. Naftali ponovo poku (nastavak s 18. stranice) Rabbi Shlomo Carlebach: Posljednja šansa
■
shlepper se i dalje nije maknuo. Ropschiter nije imao izbora. Po digao je Yiddelea i nosio ga na svo jim ramenima cijelim putem natrag do Neshchizera. R. Mordechai je bio oduševljen kad je vidio shleppera. Zagrlio ga je i poljubio, govoreći mu: "Pa gdje si bio? Čekao sam te. Gevalt, tako sam sretan što te vidim!" Iznenada se sjetio da je Ropschi tzer također tu. Ali ako je R. Naftali očekivao da mu Rebe zahvali zato što je vratio Yiddelaa, grdno se pre vario. R. Mordechai ga je osorno otpustio: "Ti sada možeš ići." I onda je položio svoje ruke na shleppera i poveo ga u svoju kuću. Cijeli Pesah R. Mordechai je bio hladan i dalek prema Ropschitzeru. Ali shlepper je bio cijelo vrijeme uz Rebea. I izgledao je kao novi čo vjek. Bio je opran i čist, nosio je no vu bekeshe (tradicionalni lagani ukrasni ogrtač ili kaftan koji su no sili Židovi hasidi, op.pr.), novi ogr tač i novi shtremel (krzneni šešir koji su mnogi hasidi nosili na Šabat i praznike, op.pr.). I mamash je sijao s jednog kraja svijeta na drugi. Nakon praznika Neshchizer je pozvao Ropschitzera u svoju pri vatnu prostoriju. "Vrijeme je da ti objasnim situaciju," rekao je. "Vidiš, ovaj čovjek nije uvijek bio odvratni shlepper. Jednom je on bio jedan od mojih vrhunskih učenika. Na nivou na kojem je bio u svom učenju, svojim midos (karakternim osobi nama, op.pr.), svojoj molitvi, on je mogao biti veliki Rebe. Ipak, on je bio samo ljudsko biće, kao svi mi, i tužno je, on je počinio jednu veliku grešku. Nije bio svjestan da ja znam što je on napravio i previše se sra mio da bi se suočio samnom. Zato je otišao bez riječi iz Neshchiza i ni kada nije skupio snage da se vrati. I poslije toga sve mu je krenulo niz brdo… "Vrijeme je prolazilo, ali ja ni kada nisam prestao misliti o tom učeniku. Tako sam za Purim molio cijeli dan da bi ga Hašem (B g, op.pr.) vratio, Ribono Šel Olam (Gospodar svijeta, op.pr.) je bio milostiv i ja sam proročanski vidio da će on doći dan prije Pesaha. Ali sam također vidio da ćeš ti učiti u Beis Midrašu kada on dođe i da ćeš ga izbaciti.
"Ja sam znao da kada je taj čo vjek odlučio da se dođe susresti sa mnom, da je on to smatrao svojom posljednjom šansom. Mislio je, 'Ako me sveti Rebe prihvati bez da kaže išta o tome što sam napravio, to će mi biti znak da mi je oprošteno na Nebu, i ja ću ostati u Neshchizu. Ali ako me njegovi hasidim (hasidi, op.pr.) osude i otjeraju me, znat ću da me Nebo još uvijek smatra kri vim. Onda ću napustiti Neshchitz i nikada se više neću vratiti.' "Zato sam ti rekao da ne dođeš ovdje za Pesah. Htio sam te skloniti s puta. I sada znaš, Naftali Ropschi tzer. Bio si tako brz na osudi da si umalo tom čovjeku oteo šansu koju mu je B g dao da opet bude pot pun."
Strana Strana19 19Godina 15 Broj 47 šao: "Slušaj, moj dragi Yide (Židove, op.pr.), daj da ti kažem istinu. Heilige (izraz poštovanja, op.pr.) R. Morde chai te stvarno želi vidjeti. I jako se ljuti na mene što sam te izbacio… ako te ne dovedem njemu on više nikada neće razgovarati samnom. Pa te mamash molim molim te vra ti se Alisamnom!"
Strana 20 Divrej Tora Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: TJEDNI ZOHAR: ■ pojavi dvostrukog glagola se razja šnjava time što je "vršiš" djelovanje, dok "držiš" označava svjesnu infor miranost: pridaje se dodatna va žnost namjeri i svjesnosti nad tek mehaničkim vršenjem micvot (zapo vijedi). Kabalisti gledaju na ljudsko biće kao na očaravajuće biće, koje je, za razliku od ostalih stvorenja na ze mlji, obdareno sposobnošću da isto vremeno živi u dva svijeta duhov nom gornjem, i materijalnom do njem i shvaća suštinu oba. Svaki postupak uključuje i držanje i vrše nje, svijest i djelovanje, čiji je cilj da izvršimo svoju ulogu u svijetu i udahnemo životnu silu u sve što radimo, da dušom i Svjetlošću iz viših svjetova povežemo i prožme mo ono što radimo u nižim svjeto vima, i na taj način unesemo obilje i blagoslov u svaki vid našega života. Biblija nam kaže da izgovorimo blagoslov nad svime u čemu uživa mo kao što je pisano: "I jest ćeš i nasi tit ćeš se i blagoslovit ćeš G SPODA, B ga svoga, zbog dobre zemlje koju ti je On dao." (Ponovljeni zakon 8,10). Ovo se ne radi u svrhu zahvaljivanja B gu, već je to zapravo način da pri vučemo svjetlost i obilje iz gornjih svjetova, a ako ne izreknemo blago slov onda je to kao da smo ukrali. Lopov može ukrasti materijalna do bra, ali ne i duhovnu suštinu ukra denog predmeta ili novca; lopovu ostaje prazna ljuštura materijalnog predmeta, lišena duha ili b žanske svjetlosti. I tako, bez blagoslova i duhovne svjesnosti, svaki postupak bez iskrene namjere je kao tijelo bez duše, materija bez duha. To se jed nako odnosi na zapovijedi u Tori kao i na uobičajene svakodnevne zadatke.Osnovna mudrost paraše Ekev je da su svijest i prisutnost važni u svemu što činimo. Misli i osjećaj zahvalno sti i poštovanja, radosti i ljubavi pretvorit će svaki običan materijal ni predmet u blagoslovljenu "posu du". To se odnosi na ono što nas ok ružuju, u našim domovima, na po slu i u našim životima, i to je ono što će nam donijeti izvoran i ispu njen život. Prevela Tamar Buchwald Paraša (priča) Ekev govori o svjes nosti i spoznaji kao alatima za po vezivanje s istinskim ostvarenjem Parašat Ekev počinje riječima "I dogodi se, jer paziš na ove uredbe, i držiš ih se, i vršiš ih, da će G spod B g tvoj održati savez i milost za koje se zakleo ocima vašim". Zohar objašnja va riječi: "I dogodi se, jer paziš ..." na sljedeći način: "Micva (zapovijed) je blagosloviti G spoda za sve što jede mo, pijemo, uživamo i radimo u ovom svijetu; ...ne blagosloviti se smatra krađom od G spoda". Tora nas ovdje podsjeća na novi fenomen koji se dogodio na brdu Sinaj, jer zabrana krađe je postojala već od ranije. Na brdu Sinaj se po javila nova svijest, otkrivajući da u svemu što želimo mi smo zapravo željni dviju stvari: prva je sama ta stvar u materijalnom obliku. Druga je ono što mi uistinu želimo i traži mo, ali to nismo u stanju identifi cirati s naših pet osjetila; to je B ž ansko Svjetlo i sjaj koji se nalazi u stvarima oko nas (hrani, odjeći, pre dmetima, itd), a čija se duhovna energija ne smije ukrasti. Riječ "ekev" (zbog, uslijed) nas uči da svemir funkcionira na principu uzroka i posljedica, te da "čovjek ne živi samo o kruhu, već o svemu onom što izlazi iz usta G spodnjih" (Ponovljeni zakon 8,3), odnosno, na šem postojanju je potrebno nešto više od kruha, nešto iznad materija lističke razine. Potreban nam je smi sao i unutarnja snaga. "I držiš ih se, i vršiš ih ..." pitanje o ■
Rabbi Eli J. Mansour: Tefila iz srca ■ me. To je prema Tori grijeh. Tako, osim što činite grijeh D'Orajta (iz Tore) neplaćanja svojih radnika na vrijeme, vi također sprečavate da vaše molitve budu uslišene.
Nadalje, ako netko, ne daj B že, nosi odjeću od vune i lana (šatnez), to također onemogućava da njegove tefilot budu uslišene. Zbog toga ha laha donosi da, posebno prije Viso kih blagdana, treba otići provjeriti svoja odijela na šatnez. Ne biste htje li potrošiti 25 sati Jom Kipura uza lud. Ali postoji još jedan grijeh koji se spominje u Zoharu za kojeg vjeroja tno svi nosimo krivicu. A to je lašon hara. Zohar kaže da osoba koja upr lja svoja usta lošim govorenjem, pri čanjem o ljudima i ogovaranjem, taj dio usta ne djeluje kod tefile Chafetz Chayim u jednoj od svojih prispodoba kaže da je bio jedan mladić koji je kod svog prijatelja do šao na večeru. Mladiću je bilo ser virano 7 slijedova. Nakon 7. slijeda domaćin ga je upitao kako mu se svidio obrok. Mladić mu je odgo vorio da je bilo dobro, ali da mu je nakon svakog jela ostajao grozan okus u ustima. Domaćin nije mogao vjerovati. Nakon što je provjerio u kuhinji, otkrio je da su njegovog go sta posluživali na prljavim tanjuri ma, i od toga je nastao taj zaostali okus. Chafetz Chayim kaže, kada osoba koristi svoja usta za lašon hara, a zatim odlazi i moli, tada se na molitvi osjeti taj zaostali okus. Postoji loš trag tume (nečistoće) koji se podiže uz molitvu, i ta molitva postaje odvratna. Stoga on savjetuje da bi bila dobra zamisao prije moli tve zatražiti od B ga oproštenje za grijehe govora. Čovjek bi trebao re ći: "Hašem, molim te oprosti mi za loše riječi koje sam govorio svojim ustima, za lašon hara i rihilut (ogo varanje)." To bi bio dobar početak i priprema za tefilu. Dakle, vidite, koliko god da je va žna molitva, postoje mnogi predu vjeti da bi naša molitva mogla uzaći gore i biti prihvaćena. Ali nakon što popravimo ove vanjske probleme i molimo tefilu iz srca, Be'Ezrat Ha šem, Bore Olam će uslišiti sve naše tefilot i sve tefilot K'lal Jisraela, Amen. U Parašat Ekev postoji jedna va žna micva koju većina ljudi svako dnevno ispunjava. A to je micva o tefili, molitvi. Pasuk u paraši kaže, "U'Liavdo Bihol Livavhem", da B gu moramo služiti svim srcem. Gemara u Ta'anit pita kako čovjek srcem slu ži B gu? Pa Gemara odgovara da se to odnosi na molitvu. Molitva bi bi la služba srca. Postoji knjiga naslovljena "Yisod BiShoresh Ha'Avoda" koja kaže da postoje određene stvari koje čovjeku ometaju molitvu. Manjak koncen tracije jedna je stvar koja ometa tefilu i čovjek mora jako voditi raču na da na odgovarajući način usredo toči svoju koncentraciju. Ali postoje određeni grijesi koji bi, ne daj B že da ih čovjek ima, poremetili njegovu tefilu i prouzročili da njego va tefila ne bude prihvaćena. Jedan od tih grijeha je krađa. Oso ba može sjediti u sinagogi i moliti se sa svom koncentracijom svijeta, ali ako je nepošten i krade onda nje gove molitve neće biti uslišane. Još jedan od tih grijeha bio bi ako netko ne plati svoje radnike na vrije ■
Strana Strana21 21Godina 15 Broj 47
ostoji duboki razdor između opipljive priro de tijela i transcendentne prirode duše. Pogledajte pažljivo svijeću i vidjet ćete približan model svoje duše plamen koji, upijajući zrak, stremi prema go re kao da se uspinje prema B gu. U isto vrijeme, vo sak je vuče prema zemlji. Slično tome, vaša duša ne prestano seže prema gore, dok je tijelo vuče natrag, svojim upornim zahtjevima za tjelesnom okrepom i zadovoljenjem. Pred svakim od nas je dvojba, hoće mo li izabrati da budemo poput plamena koji se uz diže prema gore, ili poput voska koji nas vuče pre ma dolje. Da biste bili cjelovita i zdrava osoba, vaše tijelo i duša moraju djelovati u harmoniji. Mi ne moramo izabrati jedno nauštrb drugog, prepuštanje zadovolj stvima ili uzdržavanje; mi možemo i moramo spojiti tijelo i dušu. A to znači ujediniti tijelo i dušu da is pune poslanje zbog kojeg smo svi mi na Zemlji: ži vjeti smislen, produktivan i plemenit život tako što ćemo ovaj fizički svijet pretvoriti u ugodan dom za duhovnost i božansko. Svatko od nas ostvaruje taj poziv koristeći svoje jedinstvene sposobnosti i talen te, bez obzira je li čovjek učitelj ili roditelj, trgovac ili znanstvenik. Svi mi trebamo težiti postati svjesni svojeg poslanja i ispunjavamo ga tako što živimo svoj život iz minute u minutu, iz dana u dan, iz go dine u godinu prema B žjim zakonima.
Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević
Strana 22 Divrej Tora Biseri hasidske mudrosti rijeme odluke Čuveni je rabin putovao u posjetu mlađemu kolegi koji je bio poznat po preda nosti učenju i molitvi. Stariji je kolega bio zadivljen mladićevim ponašanjem pa ga upita za tajnu njegove nepokolebljive pobož nosti. Mladi mu čovjek ukratko objasni kako je njegova tajna u usredotočenosti na ono što radi u određe nom trenutku. To mu omogućava da zanemaruje vanjske utjecaje koji bi ga mogli ometati u učenju i molitvi. Međutim, stariji je čovjek ubrzo zapazio da mladić rijetko izlazi iz svoje kuće, pa tako gotovo i ne zna što se događa u njegovom okruženju. On stoga re če mlađemu kolegi: "Dragi moj, moram ti nešto objasniti na primjeru hladnog vremena. Za vrije me ciče zime postoje dva načina da se zagriješ: prvi je da obučeš krzneni kaput, a drugi da upališ vatru. Ti se sada sigurno pitaš postoji li uopće ne ka bitna razlika među njima? Postoji i ona može biti odlučujuća! Krzneni kaput može zagrijati sa mo onoga tko ga nosi, dok vatra grije svakoga tko joj se približi. Vrijeme je da odlučiš želiš li ti biti poput krznenog kaputa, ili poput vatre."
~ R. Simon Jacobson ■ V P ■
apamti: dok trepneš okom, stvari se mogu promijeniti od najgorega u najbolje.
~ R . Nahman iz Breslova Z ■
■ 1 3.5.8 13. U vezi blagoslova nakon jela u kući žalosti vidi 379,1 4. Uobi čajeno je održavati molitve sedam dana u kući u kojoj je netko umro, čak i ako ožalošćeni nisu prisutni (376,3; 389,3). Uobičajeno je da ža lobnici predvode molitve i kazuju kadiš, posebice za roditelja, tijekom 11 mjeseci kao i na godišnjicu smrti; vidi 376,4. Običaj je postiti na godiš njicu smrti roditelja (vidi 402,12) te postiti kada umre učenjak (378,4).
Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld: Šulhan Aruh
Dio II: Jore De'a Poglavlje 32 Žalovanje Tugovanje je obavezno nakon smrti roditelja, djeteta, brata, sestre ili supružnika (374,4), ali ne i za daljnju rodbinu (vidi 374,6 7) ili za dijete koje umre prije nego što na puni 30 dana (vidi 374, 8 9; 378,6) ili za roba (vidi 377,1). Dijete koje po stane punoljetno nakon sahrane ro đaka, nema obavezu žalovati (396, 3). U vezi žalovanja za učiteljem ili učenjakom pogledajte 374,10 11; 394,2. Žalovanje započinje iza pokopa, ili (za rodbinu koja ostaje tamo) kada se tijelo odnese na ukop (vidi 375,1 2) ili kada je rodbina izgubila svaku nadu za ukop (341,4), ili kad čuju za smrt unutar sedam dana od pokopa (vidi 375,8 9.11), ili tri dana nakon što se saznalo da je njihov rođak umro (339,2). Osoba koja čuje za smrt rođaka unutar 30 dana, mora poštovati sedam i 30 dana žalosti (vidi dolje); ako čuje za to nakon 30 dana, on vrši žalovanje tako što n akratko skine cipele, a za roditelja on također drži i stvari koje prelaze više od 30 dana (395,2; 402,1 11). Osoba koja sazna za smrt nije oba vezna da kaže rodbini (vidi 402,12), ali osoba koja čuje za smrt rođaka iz vjerodostojnog izvora mora žalovati (397,1 2). U vezi žalosti nakon eks humacije ili ponovnog ukopa vidi 375,3 i 403,1 5; u vezi situacija kada je ukop nemoguć vidi 375,4 7. Od nas se traži da tješimo ožaloš ćene; ovo ima prednost nad posje tom bolesnima (335,10). O postupci ma utjehe vidi 376,1 3, 378,7. Prvi dnevni obrok žalobnika na dan uko pa moraju osigurati drugi; vidi 378, Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe židovskog vjerskog prava koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa "stolnjak") iznoseći pravo rijeke kojih se drže aškenaski Židovi.
Ožalošćenom je zabranjeno nositi tefilin (obredno remenje) prvoga dana (vidi 388,1 2); raditi ili poslo vati, prati svoje tijelo ili odjeću, no siti kožne cipele, sjediti na stolici, imati seksualne odnose, učiti Toru ili pozdravljati ljude tijekom sedam dana; i glačati ili popravljati svoju odjeću, šišati kosu ili sudjelovati u radosnim aktivnostima 30 dana (380,1) i duže (do 12 mjeseci) dok tuguje za roditeljem (vidi 380,24 25; 385,1 3; 389,3.5; 390,4; 391,2 3; 393, 2; 399,4). U vezi zabrane rada i po slovanja, kao i u vezi drugih koji to rade za žalobnika, vidi 380,2 25; u vezi pranja i kozmetike vidi 381,1 6; u vezi cipela vidi 382,1 5; u vezi sjedenja (i pokrivanja glave) vidi 386,1 i 387,1 2; u vezi seksualnih odnosa vidi 342,1 i 383,1 2; u vezi učenja Tore vidi 384,1 2.4 5; u vezi pozdravljanja vidi 343,2 i 385,1 3; u vezi održavanja odjeće vidi 389,1 8; u vezi šišanja kose vidi 390,1 7; u vezi radosnih aktivnosti vidi 391,1 3 i 393,2; u vezi sklapanja braka (i no vog braka) vidi 342,1 i 392,1 3. Oža lošćeni ne smije izlaziti iz svoje kuće ili zauzimati svoje uobičajeno mje sto (npr. u sinagogi); vidi 393,1 4. U vezi sudjelovanja žalobnika u vjer skim obredima ili da bude dijelom vjerskog kvoruma vidi 379,5; 384,2 3, 391,3; 400,1. Ova razdoblja žalosti treba vjerno poštovati, ali ih ne treba produža vati, i osoba ne bi smjela prekomjer no tugovati; vidi 394,1.4 6 i 398,1. Ako osoba uopće nije držala sedam dana žalosti, može ih držati dok ne prođe 30 dana, ali ako ih je držala dijelom, ne mora ih dovršiti (396,1 2). Sedam ili 30 dana smatraju se za vršenima kada započne posljednji dan (vidi 395,1), ali to ne vrijedi za 12 mjeseci koje se drži za roditelja (395,3). U vezi slučajeva kada se preklapaju razdoblja žalosti za dvo je rođaka, vidi 375,10; 381,4; 389,1, 390,3; 402,9. Šabat se smatra jednim od sedam dana, iako žalobnik tada poštuje sa mo osobna ograničenja (400,1 2; 402,7.10). Ako bude praznik dok drži sedam ili 30 dana, praznik ih dokida. Ako žalovanje nije započelo prije praznika, mora ga se držati na kon praznika, ali izvan zemlje Izra el, posljednji se dan praznika ubraja u sedam dana, a u svakom slučaju cijeli se praznik uračunava u 30 da na (399,1 14). U vezi pogreba i ža lovanju na polublagdane, mlađak, Hanuku i Purim vidi 401,1 7.■
Strana Strana23 23Godina 15 Broj 47
Strana 24 Divrej Tora Alan Morinis: Kroz prizmu musara: Izuzetni doživljaji strahopoštovanja
toliko kroz obični neprozirni svijet kojeg vidim i s kojim stupam u in terakciju bljesne percepcija koja iz bije poput šarene i rasplesane fan tazije. Ništa se od fizičke stvarnosti preda mnom u tom trenutku ne promijeni; umjesto toga, to kao da je druga, dublja razina koja je čitavo vrijeme tamo stajala nezamijećena i sada odjednom postala vidljiva unutar fizičkog i opipljivog. Kao reakcija na to, moj um i moje biće preplavi toplo i bezvremensko pro svjećenje, zaprepašćujuća transcen dentnost moga ja koja se naziva strahopoštovanjem.
Katkad poželim da sam ateist. On da bi ono što znam i vjerujem bilo ograničeno na ono što mogu vidjeti, što mogu dotaknuti i što mogu ra zumjeti ovim svojim ljudskim u mom. Bilo bi tako ugodno i umiru juće kad bih mogao zanemariti pa čak i poreći da su u svemiru na dje lu stvarnosti koje su izvan onoga što ja, kao stvoreno biće, mogu doku čiti. Kako bi bilo slatko spustiti go lemo prostranstvo, složenost i tajno vitost svega što postoji na tako po znat nivo i ljudsku razinu.
Neke vrste susreta sa svijetom go tovo uvijek u meni aktiviraju plimu strahopoštovanja. Veličanstveni za lazak sunca ili blistave oči moje unuke, zakrivljena grba kita koji se pojavi na površini, tišina šume, po gled na ogromnu, svjetlucavu mre žu grada kroz prozor aviona, neke su od stvari koje će me zaustaviti na mojoj putanji i u meni izazvati stra hopoštovanje. Istu reakciju doživim kad shvatim nešto o funkcioniranju mikrokozmičkog svijeta stanica i atoma. Čak me i neki alati i tehno logija ostavljaju zadivljenim jer ot krivaju čudo ljudske kreativnosti, domišljatosti, pa čak i mudrosti. Sasvim sigurno, to su klišeji stra hopoštovanja, vrijedni baršunastih slika, ali čini mi se da su to klišeji iz sasvim dobrog razloga. Strahopo štovanje je univerzalno ljudsko is kustvo. Ono što me dovede do toga da ostanem tako zapanjen vjero jatno se ne razlikuje mnogo od ono ga što vama pruža isto iskustvo. Možda je to stoga što smo svi ljudi, s približno identičnim moćima opa žanja, čak i za ono što postoji izvan dosega naših osjetila. Ili možda stra hopoštovanje dolazi do nas na isti način jer je upravo to način na koji transcendentno djeluje sa čitavom tom sferom stvarnosti koju dijelimo. Baš kao što se dan pojavi tek u tre nutku kad noć ustukne, možda po stoje određeni portali koji se otva raju kao prozori kroz koje ugleda mo naznake svjetla stvarnosti izvan ove.
Ali za mene jednostavno nije mo guće biti ateist jer bi to od mene tražilo da negiram čitavu jednu di menziju mog vlastitog iskustva. Po stoji mnogo stvari koje se umom mogu savršeno dobro razumjeti, po put načina na koji virusi uzrokuju bolest i temperature na kojoj voda ključa ili se smrzava. Ali postoje stvari koje doživljavam koje obaviju istinu ili koje nabace značajne nago vještaje o stvarnostima koje postoje izvan mog intelektualnog shvaća nja, koje bih morao odbaciti kako bih uskladio stvarnost samo sa onim što mogu objasniti logikom i znanstvenim dokazima. Iako ta is kustva ne mogu nagurati u kutiji, vagati ih ili ih secirati skalpelom, ona su za mene vrlo stvarna i govo re mi duboke stvari o svemiru i mom postojanju. Te poruke koje šapuću o stvarno stima izvan onoga što moj razum može shvatiti, dolaze mi na mnogo načina, ali najjasnije i najdosljednije kroz moja iskustva strahopoštova nja. Dok se bavim svakodnevnim poslovima kao ljudsko biće, svako
Hebrejska riječ jira često se prevo di kao "strahopoštovanje". Tora uči da je jira ono što B g od vas traži. Zašto? Jer nas judaizam usmjerava da se otvorimo za uspostavljanje odnosa s HaŠemom, a ti trenuci os jećaja strahopoštovanja podižu nas preko ruba našeg ograničenog i vre menskog bivanja kako bismo se su sreli s ehom same B žanske prisut nosti. Trenuci strahopoštovanja uče nas i školuju o onome što leži izvan granice onoga što se može umom spoznati ako se otvorimo poduka ma koje ti trenuci sadrže. Nije ni čudo što psalam (111,10) potvrđuje "Rešit hohma jirat HaŠem" Straho poštovanje prema HaŠemu početak je mudrosti. Strahopoštovanje je onaj osjećaj kada vas preplavi stvarnost veća od (nastavak s 24. stranice) Alan Morinis: Kroz prizmu musara: Izuzetni doživljaji ■
Židovska tradicija potiče nas da vrlo pažljivo obratimo pozornost na nevjerojatne doživljaje kojima su protkani naši životi. Strahopošto vanje nije samo još jedna u spektru emocija: ono je ključ mudrosti i ra zumijevanja. U paršat Ekev čitamo G spoda, B ga svojega, da hodiš u poslušnosti njemu, da ga ljubiš, da služiš G spodu, B gu svome, svim srcem svojim i svom dušom svojom, (itd.)
Strana Strana25 25Godina 15 Broj 47 vas samih i veća od onoga s čime se susrećete u svakodnevnom životu. Ukloni se zavjesa i malog čovjeka obuzme drhtaj svjesnosti da je život u svojoj stvarnosti, prostranosti, slo ženosti, redoslijedu, iznenađenju, uistinu zadivljujuć. Iskustva straho poštovanja bude duhovnu svijest. Ako obratite pažnju, iz strahopo štovanja ćete izravno naučiti da je B žanska prisutnost na svakom mje stu, u svakom trenutku. Ovdje se ne radi o tvrdnji, već o direktnom doži vljaju B žje Prisutnosti. Nema snaž nijeg temelja za sve molitve i pošti vanja koje propisuje judaizam od vašeg izravnog doživljaja transce ndentnog, a to se spoznaje kroz strahopoštovanje.Ikadanakraju dođemo do Roš Hašane i Jom Kipura izvršimo inventuru svog života, gdje smo postupili dobro, a gdje krivo, gdje trebamo očistiti nered, u kojem po dručju imamo potencijal rasta doživljaj strahopoštovanja koji ov dje opisujem ima praktičnu primje nu.
Kroz izvanredna iskustva straho poštovanja, upoznajete se s duhov nim nabojem koji vam je dostupan svakog trenutka u danu. Ako se po trudite njegovati sposobnost da osjetite strahopoštovanje, postat će te vještiji u pronalaženju dubljih di menzija u šalici čaja, cvijetu, grad skom prometu, sposobnosti slušanja i gotovo posvuda. Što više iskusite zadivljenost koja je dostupna u sva kom trenutku, to je sigurnije da će se vaše ponašanje transformirati u smjeru ideala koje simboliziraju Roš Hašana i Jom Kipur. Onaj tko u svom srcu zna da je ovo mjesto i ovaj trenutak prožet B žanskom Prisutnošću, nikada neće reći: "Nije važno kako se pona šam u ovoj situaciji jer to nitko ni kada neće saznati." Cjelokupni judaizam naglašava našu osobnu odgovornost za naše postupke, a Roš Hašana i Jom Kipur, koji su nam na pragu, još i više. Srce prože to strahopoštovanjem najbolje je jamstvo svetog života, istog onog cilja kojem su usmjerena sva učenja i prakse musara.
ČestoGradPleternica,2.8.2022.moždainecijenimo
mann.voditribinesjelarasovaajednoodprolaznike,slučajnealidanasjesigurnotojeKrausskulptukojajezanaovenaHoff
na pravi način sve što je učinjeno, možda i ne cijenimo prednosti Europske unije, ali kada vidimo što je sve učinjeno europskim sredstvima doista moramo biti zadovoljni. Naravno, tog ne bi bilo bez timskog rada svih nas, našeg zajedništva. Zajedno radimo, zajedno brojimo naše rezultate među kojima je i ovaj večerašnji događaj zaključilaje Marija Šarić, gradonačelnica PostavljanjePleternice
“Skulptura mora imati ljudsku dimenziju i mora zračiti emocijom” ternici za provedbu projektnih aktivnosti koje su orijentirane, ne samo na izgradnju Muzeja bećarca koji je dio ovog Trga, već su planirane na način da potaknu kulturno turistički ra zvoj grada rekla je u uvo dnom dijelu ravnateljica Javne ustanove Pleternica, Jasna FriedrichHoffmann.Salomon Krauss, izra zito je plodni etnolog, folklorist, filolog i seksolog, rođen 1859. godine koji je u svojim djelima Pleternicu naziva rodnim mje stom. Veliki broj Kraussovih djela još uvijek nije objavljen, a ona koja su objavljena nisu dostupna hrvatskoj javnosti. Brojna djela nalaze se u Sjedi njenim Američkim Državama, kamo su prebjegli njegovi po tomci prije početka 2. svjet skog rata. S obzirom da je ob javljivao narodne pjesme, obi čaje, a posebice se među nji ma ističu deseterački napjevi poputSvakibećarca.projekt koji radimo mo ra, osim infrastrukture, sadrža vati edukaciju, promociju, broj ne sastanke, ali i ono nešto što će ga izdvojiti iz mase projeka ta, a kod nas je jedna od tih zanimljivosti upravo Krauss. Zamisao je bila da u koje god doba dana ili noći prolazite ovim našim Trgom bećarca ugledat ćete stara i nova lica, stalne posjeti telje i
Danas.ba,4.8.2022. Velika grupa meduza u Sredozemnom moru zauzimala je ne samo ogromnu povr šinu na moru, već je išla i do nekoliko stotina metara u dubinu. Izraelski naučnici uspjeli su da fotografišu hiljade nomadskih meduza u zalivu Haifa pomoću dronova. Ove “bijele tačke” za uzimaju ogromnu površinu mora i sežu nekoliko stotina metara duboko. Ušle u Mediteran kroz Suecki kanal Naučnici vjeruju da je tako ve lika koncentracija meduza u tom području povezana sa FENOMEN Fascinantan prizor hiljada meduza koje su preplavile obale Izraela pulacije morskih životinja, koje se ili nadmeću sa meduzama u lancu ishrane, ili love ove me duze.■
Page Strana2626 Divrej Tora Godina 15 Broj 47 POSTAVLJENA SKULPTURA FRIEDRICHA SALOMONA KRAUSSA
Autorica akademskadjela,kiparica Tatjana Kostanjević ističe kako joj je lokacija postavljanja skulpture, pleternički Trg bećarca, bio veliko nadahnuće i inspiracija. Držim da skulptura mora imati ljudsku dimenziju i da mora zračiti emocijom. Mora imati tu dodanu vrijednost ka ko bi bila bliska ljudima, a ne biti nedodirljiv spomenik. To je nekako i moje životna kiparska misija. Vodila sam se time ka da sam radila sve druge posta vljene skulpture, a sada i Krau ssa rekla je Kostanjević. Svoje zadovoljstvo još jednim jedinstvenim iskorakom u oču vanju tradicije, izrazila je i gra donačelnica Pleternice MarijaŠarić. Grad Pleternica, zahvaljujući ponajprije mojoj prethodnici Antoniji Jozić, u ovom periodu broji više od 15 europskih pro jekata, više od 400 milijuna ku na, koji su promijenili vizure našeg grada. S našim prora čunskim sredstvima to ne bi napravili. Često možda i ne ci jenimo na pravi način sve što je učinjeno, možda i ne cijeni mo prednosti Europske unije, ali kada vidimo što je sve uči njeno europskim sredstvima doista moramo biti zadovoljni. Naravno, tog ne bi bilo bez timskog rada svih nas, našeg zajedništva. Zajedno radimo, zajedno brojimo naše rezultate među kojima je i ovaj večera šnji događaj zaključila je Ša Projektrić. u sklopu kojeg je i skul ptura Kraussa započela je kao pleternička gradonačelnica da našnja požeško slavonska žu panica Antonija Jozić. Stoga je izrazila zadovoljstvo zbog još jednog pleterničkog uspjeha.
ove reprezentati vne skulpture je samo jedna u nizu aktivnosti koje su dio veli kog projekta „Svijeta graševi ne“. Projekt punog naziva „Svi jet graševine Spahijski podrum Muzej bećarca, brendiranje je dan je od većih projekata koje provodi Grad Pleternica u su radnji s gradom Pakracom koji je nositelj projekta te partneri ma Požeško slavonskom župa nijom, Turističkom zajednicom Požeško slavonske županije, Javnom ustanovom Pleternica, Muzejom grada Pakraca i Grad skom knjižnicom Pakrac uz po dršku Panore kao regionalnog koordinatora naše županije. Projekt je vrijednosti više od 65 milijuna kuna i iznos EU su financiranja je 85 posto, a od navedenog iznosa gotovo 30 milijuna kn pripada Gradu Ple ljudskim aktivnostima, kao i klimatskim promjenama, prenosi “Live Science“. Ove meduze su invazivna vrsta u ovoj regiji Sredozemnog mora, jer su im glavno stanište Indijski i Pacifički okeani. Nau čnici vjeruju da su nomadske meduze ušle u Mediteran kroz Suecki kanal u Egiptu. Katastrofalne posljedice po ekosistem Naglo povećanje broja meduza kod obala Izraela moglo bi imati katastrofalne posljedice po lokalni ekosistem, ali i uti cati na turizam. Jedan od mogućih razloga “cvjetanja” meduza je zaga đenje okeana otpadom iz kojeg meduze pokušavaju pobjeći. Također, razlog može biti pre komjeran izlov i smanjenje po
■
