5-04 - Divrej Tora - Ree 5779

Divrej Tkra Godina 12 Broj 48

Zagreb, šabat 31. kolovoza 2019. - 30. ava 5779.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Re’e Jeruzalem 18:26

19:42

Zagreb

19:20

20:19

Rijeka

19:26

20:25

Split

19:15

20:14

Dubrovnik 19:08

20:06

Vinkovci 19:08

20:07

Sarajevo 19:08

20:07

Doboj

19:10

20:09

B. Luka

19:14

20:13

Beograd 19:01

20:03

Novi Sad 19:05

20:07

Subotica 19:07

20:10

Zrenjanin 19:03

20:05

Niš

18:54

19:55

Beč

19:22

20:21

Frankfurt 19:56

20:54

Edison, NJ 19:14

20:21

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan utorak 3.9.2019.

Alot Hašahar

4:45

Najranije Talit

5:23

Nec Hahama

6:19

Najkasnije Š’ma

9:37

Zman Tefila

10:43

Hacot

12:55

Minha Ketana

16:46

Plag Haminha

18:09

Šekia

19:31

Cet Ha-kohavim

20:13



Broj 48 divrejtora@gmail.com

Paraša Re’e

(D’varim 11,26-16,17) "Vidite," reče Moše narodu, "stavljam pred vas danas blagoslov i prokletstvo" – blagoslov – budu li ispunjavali B-ţje zapovijedi, a prokletstvo ako ih napuste. To će biti objavljeno na brdima Gerizim i Ebal kad narod uđe u svetu zemlju.

Hram treba podići "na mjestu koje će B-g za prebivalište svog imena odabrati, tamo" gdje će narod svoje ţrtve njemu prinositi; zabranjeno je prinositi ţrtve na nekom drugom mjestu. Ţivotinje koje sluţe kao hrana, a ne kao ţrtva, dozvoljeno je klati i drugdje; krv (koju se u Hramu prolijeva po ţrtveniku) ne smije se jesti.

Laţnog proroka ili onoga tko druge navodi na idolopoklonstvo, treba osuditi na smrt; grad idolopoklonika treba razoriti. Slijedi ponavljanje obiljeţja

košer ţivotinja i riba i popis nekošer ptica.

Desetinu svega proizvedenog treba jesti u Jeruzalemu ili je zamijeniti za novac kojim će biti kupljena hrana koju će se tamo jesti. Određenih godina tu se desetinu daje siromašnima.

Prvorođeno govedo ili ovca bit će prineseno kao ţrtva u Hram, a njihovo meso će pojesti kohen.

Micva davanja milodara obvezuje svakog Ţidova da pomogne svom bliţnjem poklonom ili pozajmicom. Na šabatnu godinu sve se pozajmice opraštaju. Sve sluge vezane ugovorom slobodne su nakon šest godina sluţenja.

Paraša završava nabrajanjem zakona o tri hodočasna blagdana – Pesah, Šavuot i Sukot – kad svi trebaju "vidjeti i biti viđeni" pred B-gom u Svetom hramu. ■ Prevela Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Nakon što je postavio temeljna načela judaizma (uključujući formativnu povijest naroda, Aseret HaDibrot, Šma i drugo) u prve tri sedre D'varima, Moše Rabeinu nastavlja s dijelom knjige "Tahlis" - njenim micvot.

Sedre R'ei, Šoftim i Ki Tece sadrţe 170 micvot, najveću koncentraciju za 3 uzastopne sedre, 3 od 6 najbogatijih micva-sedri Tore.

Blagoslov = drţanje micvot; prokletstvo = ne drţanje. To su jednostavne jednadţbe koje Moše ovdje iznosi, a Jehošua će ih ponovo predstaviti kada će narod stajati na Har Grizim i Har Eivalu.

Imajte na umu fraze koje se koriste u početnim p'sukim: Blagoslov da ćete drţati micvot. Prokletstvo ako nećete ... Tu je ugrađena "preporuka" da se odabere blagoslov (istovjetno tome, "A vi ćete odabrati ţivot"). Braha, naravno, kada to odaberete ... Prokletstvo, ako ste dovoljno zabludjeli da krenete ovim putem ...

Još jedan komentar u vezi neravnoteţe tih dviju strana: Blagoslov dolazi od "slušanja micvot", čak i prije nego li ih vršite. Suprotno dolazi od "ne slušanja i skretanja s pravog puta". Ovo je u skladu s idejom da B-g odvaguje naše dobre misli kao djela, ali ne čini tako s pokvarenim mislima. Tek kada uistinu učinimo nešto loše, tada smo podloţni kazni. (Idolopoklonstvo je izuzetak – smatra nas se odgovornima za idolopokloničke misli.)

Narod je rođen u Egiptu, rane godine proveo je u pustinji, a narast će i procvjetati u Obećanoj zemlji.

"Ovo su micvot koje treba čuvati u Zemlji ..." (primijetite da nisu sve micvot koje slijede strogo povezane s Strana 2

S gledišta micvi

Izraelom, no ipak je moguće sugerirati da su sve micvot predodređene da se drţe u Erec Jisraelu).

Mjesta, ţrtvenici, idoli, itsl nacija u Erec Jisraelu moraju biti uništeni.

Međutim, moramo paziti da ne učinimo isto B-gu - ova micva uključuje zabranu brisanja B-ţjih Svetih Imena.

Pazite ovo, molim vas. Tora nam zapovijeda da uništimo predmete idolskog štovanja, te ne učinimo isto s B-ţjima. Pretpostavili bismo da se to odnosi na uništavanje svetih ţidovskih predmeta, sinagoga, Tore, itd. Pa, gdje vidimo da ova zabrana uključuje ne brisanje B-ţjeg imena?

Ne vidimo to. Tome smo podučeni kao dio Usmenog zakona. Ne rabinskog prava nadahnutog Torom— stvarnim zakonom Tore, jednakim onome što je napisano u Tori. To je priroda Pisane i Usmene Tore.

Dok njihova mjesta trebaju biti uništena, Mjesto (mjesto Mikdaša) treba biti ţarište ţidovskog duhovnog ţivota i energije. Sve ţrtve i prinosi trebaju biti prineseni tamo i jedino tamo, kao što je viđeno kod prvog blagdana. U takvim prigodama (hodočasnim blagdanima), ta se sveta hrana (poput ma'aser šeni, neta reva'i) jela u Jeruzalemu. Stvari se neće odvijati na način kao u pustinji, "učinite po svome". Uskoro ćemo ući u zemlju u "trajniji", konkretniji oblik ţivota.

Postoji prilično uobičajena situacija između tarjag micvot pozitivnog i zabranjenog koje u osnovi zapovijedaju isto. Imamo micvu da postimo na Jom kipur i zabranu da ne jedemo ili pijemo. Ista stvar. Ne smijemo raditi melaha na šabat i moramo se uzdrţati od melaha na šabat. Ista stvar. U ovotjednoj sedri, zapovijeđeno nam je da "otpišemo" nenaplaćene zajmove na kraju godine Š'mita. Zabranjeno nam je naplaćivati zajmove nakon što prođe godina Š'mita. Od nas se traţi da damo darove ţidovskom sluzi kada završi svoju sluţbu za nas. Zabranjeno ga je otpustiti praznih ruku. I ponovo. Ista stvar. Postoje mnogi primjeri o ove "dvije strane istog novčića" micvot. I postoje razlozi i za pozitivnu micvu i za zabranu. No nećemo sada o tome.

Za sada ćemo reći da je to još jedno očitovanje micve. Manje je učestalo od savršeno usklađenih i preklapajućih pozitivnih micvi i zabrane, da se par micvot preklapa, ali ne u potpunosti. Vratimo se na trenutak na prvi tip. Ako osoba na Jom kipur jede (bez halahičkih sankcija), ona istodobno krši zabranu jedenja na Jom kipur i neispunjavanje micve da posti. Ako jedete, niste postili.

Ako postite, onda ne jedete.

Ali pogledajte na micvu da se izvrši zavjet korbana ili druge donacije Beit HaMikdašu. Postoji partnerska zabrana (u Ki Tece), koja zabranjuje odgađanje ispunjenja zavjeta Mikdašu. Te micvot nisu savršeno usklađene. Da bi se ispunila pozitivan micva, čovjek mora "podmiriti dug" do sljedećeg hodočasnog blagdana (regela). Međutim, on nije prekršio zabranu sve dok ne prođu tri regaDivrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

lim otkako je dao zavjet. Da danas imamo Beit HaMikdaš, i da netko danas odredi jednu od svojih ţivotinja kao korban, on je mora prinijeti kao korban do Sukota da bi ispunio zavjet. Ako je prinese tek u vrijeme Hanuke, on nije ispunio zavjet, ali nije ga prekršio, bal t'aher. Jedino ako je ţivotinja još uvijek kod njega i nakon sljedećeg Šavuota to bi bilo kršenje. Postoje i drugi parovi micvi poput ovog, ali nema ih toliko kao prve vrste.

Levi - druga alija - 18 p'sukim (12,11-28) Tamo će biti određeno posebno mjesto za donošenje svih prinosa.

Tamo će se odvijati duhovno radovanje i tamo ćemo pomoći levitu i onome koji nije takve sreće (siromašnom) da također dobiju razlog da se raduju. Bit će zabranjeno prinositi ţrtve na bilo kojem drugom mjestu. Korbanot treba prinositi samo u Mikdašu. Samo one posvećene ţivotinje koje su zbog neke mane postale nepodobne za ţrtvenik treba otkupiti (bez mane koja je čini nevaljanom, ţivotinja se ne smije otkupiti), i zatim ih se moţe jesti kao "obično" meso. Naravno, ţivotinjska krv se ne smije jesti.

I sada dolazimo do istinski izvanrednog pasuka (12,17). Zabranjeno je jesti ma'aser šeni izvan Jerušalajima, od ţita, od vina, od maslinovog ulja, kao i jesti svete prvorođene ţivotinje izvan Jeruzalema, te svetije ţrtveno meso izvan dvorišta Hrama, i jesti meso od ola (potpuno spaljene ţrtve), te druge korbanot prije nego što se njihova krv na ispravan način poškropi na ţrtvenik, kao i jesti prve plodove prije nego li su poloţeni pred ţrtvenikom.

Ovaj pasuk sadrţi 8 micvot! Prvi sljedeći pasuk po brojnosti donosi 5 Godina 12 3 Broj 48 Strana

Alija po Alija

micvot (također iz ove sedre). I ovdje se nalazi primjer koliko bismo bili izgubljeni u pokušaju da razumijemo sve što nam taj pasuk zapovijeda bez Usmenog zakona. Ponovno, nije riječ o rabinskom tumačenju ili davanju zakona, već je to Tora koja dolazi od HaŠema jednako kao i Anohi HaŠem Elokeha.

Imajte na umu uvodnu rečenicu u ovom pasuku: "Nećete moći jesti ..."

Ne kaţe "Nemoj jesti". Torat hajim primjećuje da je ovo ideal ţivota po Tori - zapravo bismo trebali biti nesposobni da učinimo ono što B-g zabranjuje.

Svu gore spomenutu hranu treba jesti na mjestima na kojima je određeno da se jede. Pazite da ne zaboravite na Levija, njegove darove i druge oblike pomoći.

"Kada će B-g proširiti tvoje granice kao što je obećao ..."

Zapazite da Tora govori o prosperitetu neposredno nakon dijela o velikodušnom dobrotvornom davanju i brizi za druge. Ovo je B-ţ-je "nelogično" obećanje: što više dajete, to ćete više imati.

Ako i kada poţelimo jesti mesa (osim svetog mesa korbanot), moţemo to učiniti na bilo kojem mjestu koje odaberemo, ali prethodno moramo primjereno zaklati ţivotinju koju ćemo jesti.

U pasuku koji zapovijedi š'hita, B-g kaţe "(zakoljite ţivotinju) kao što sam vam zapovjedio." No, mi ne nalazimo detalje š'hita u Pisanoj riječi. Ovaj pasuk jedno je od ishodišta za koncept da se Tora sastoji od pisanog dijela i Usmenog zakona – i oboje se smatra riječju B-ţjom.

Na nesveto meso ne odnose se ista ograničenja kao na sveto meso (npr.

ritualna nečistoća - vaša ili ţivotinje - nije prepreka). Međutim, mnoge druge halahot se primjenjuju. Ţivotinja mora biti ubijena prije nego li se uzme njeno meso. To je univerzalna zabrana (ona je jedna od 613 micvot, te jedan od 7 noahidskih zakona) o "udovima ţive ţivotinje". Krv mora biti uklonjena iz mesa prije nego ga smijemo jesti.

Korbanot će se dovoditi iz svih krajeva (čak i izvan Izraela) na "Mjesto koje B-g izabere" - Mikdaš. Ove korbanot će biti prinesene na ţrtveniku, njihova krv po njemu poprskana, meso (kada je dopušteno) će tamo biti pojedeno. Pazite da činite sve što B-g traţi, kako bi stvari bile dobre za nas i našu djecu. Šliši - treća alija - 22 p'sukim (12,29-13,19) Ponovno je izrečeno upozorenje: nemojte se zainteresirati za idolopokloničke prakse naroda koje ćemo mi zamijeniti u Zemlji, da ne bismo razgnjevili B-ga, te da nas On ne bi kaznio. Činit ćemo sve što nam je zapovjeđeno, ne nadodajući, niti oduzimajući od Tore i micvot.

Ako (kada) se među nama pojavi prorok ili onaj koji sanja sne - čak i onaj koji izvodi čuda ili znake kojima će potvrditi svoje riječi - koji prorokuje u ime idolopoklonstva, zabranjeno mu je poklanjati paţnju.

Ovo je B-ţji ispit naše vjere u Njega.

Moramo biti vjerni B-gu, slijediti ga, poštovati ga, drţati se Njegovih micvot, sluţiti Mu i drţati Ga se.

Prije spomenuti laţni prorok bit će pogubljen zbog svog pokušaja da nas odvrati od B-ga. Na taj način uklanjamo zlo iz naše sredine. Čak i ako bi nas bilo koji drugi Ţidov (makar to bio bliski rođak ili Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

dragi prijatelj) pokušao privući ka idolopoklonstvu bilo koje vrste (poznatom ili nekom stranom i egzotičnom), mi ne smijemo pokazati ljubav prema takvoj osobi, niti svladavati svoju mrţnju prema njoj, niti je izbaviti od opasnosti, niti govoriti njoj u prilog na sudu, niti se suzdrţavati od toga da govorimo protiv nje.

S gledišta micvi Tora mora biti vrlo jasna i čvrsta u ovim zapovijedima, jer je postalo dijelom naše naravi da volimo svog bliţnjeg, da ga ne mrzimo, i da ga pokušamo spasiti. No ne i u ovom slučaju.

Ovo je pasuk s 5 micvi koji smo spomenuli ranije. Te micvot stoje u zapanjujućem kontrastu s micvot iz K'došim koje naređuju ljubav prema drugom Ţidovu, da ga se ne mrzi, da ga spasimo od opasnosti, itd.

Ove micvot (iz ovotjedne sedre) naglašavaju ozbiljnost kojom Toru tretira onoga koji nas vabi. On je karcinom u našoj sredini koji se mora ukloniti. Poziv na idolopoklonstvo smatra se čak ozbiljnijim i od samog idolopoklonstva. Ili se barem smatra ozbiljnijom prijetnjom ţidovskom ţivotu.

Da je tako pokazuje nam talmudski savjet da netko smije/treba uhvatiti u zamku primamljivača. Ako govori samo jednoj osobi, onda neće biti dovoljno svjedoka protiv njega.

Podučava nas se da ga zatraţimo da svoje prijedloge ponovi pred drugima. Ako on to odbije, onda postavimo skrivene slušatelje koji će postati svjedoci protiv njega. Kada ti svjedoci zauzmu svoja mjesta, onda primamljivaču moramo odgovoriti izazovom da nije pravo napustiti B-ga zbog druge religije ili vjere.

Ako se primamljivač povuče, onda Strana 4

Alija po alija

ga ostavimo na miru. Ako nastavi sa svojim pokušajima da nas zavede, onda se svjedoci otkriju i "optuţe" ga beit dinu.

No, primamljivača treba pogubiti (nakon suđenja i osude) kamenovanjem, s time da svjedoci koji ga optuţuju pokrenu izvršenje. I (to se gotovo samo po sebi podrazumijeva) zabranjeno je zavesti svog bliţnjeg Ţidova da napusti B-ga i štuje idole.

Ako saznamo da je jedan cijeli grad zaveden na idolopoklonstvo, moramo vrlo paţljivo istraţiti tu stvar. Ova zapovijed je uopćena kako bi zahtijevala temeljitu istragu i ispitivanje svjedoka u svim vrstama slučajeva. Ako optuţbe budu potvrđene, stanovništvo "grada koji je zabludio" treba pogubiti mačem, njihovu imovinu spaliti i sam grad uništiti. Grad se više nikada ne smije ponovno sagraditi (osim ako sigurnosna procjena ne zahtijeva drugačije). Nitko ne moţe imati koristi od bilo čega iz tog grada kako se ne bi izazvao B-ţji gnjev.

Pravilno izvršenje ovih i drugih micvot naći će naklonost u B-ţjim očima.

R'vi'i - četvrta alija - 21 p'sukim (14,1-21) Kao ‖B-ţjoj djeci‖, zabranjeno nam je činiti si porezotine (zbog idolopokloničkih razloga ili tugovanja za preminulim) niti čupati kosu od ţalosti. Naša je sudbina da budemo izabrani među narodima zemlje. Zabranjeno je jesti korbanot koji su postale "neprihvatljive".

Tora zatim iznosi popis 10 vrsta sisavaca koji su košer (3 domaće i 7 divljih ţivotinja), a zatim daje znakove po kojima se određuje jesu li ţivotinje košer (razdvojeni papci i

preţivanje). Nakon toga slijede četiri primjera ţivotinja koje ne smijemo jesti. (za vašu informaciju, u Š'mini, poimence su navedene samo ne-košer ţivotinje.)

Rabi Aryeh Kaplan z‖l identificira sedam divljih košer ţivotinja (hajot t'horot) kao gazelu, jelena, antilopu, kozoroga, divokozu, bizona, ţirafu.

Postoje različita mišljenja o hebrejskim nazivima za različite ţivotinje.

Ribe je dopušteno jesti ako imaju ljuske i peraje. Ono što nema ljuske ili peraje zabranjeno nam je. Ljuske (koje se preklapaju i koje se lako uklanjaju) određuju kašrut ribe.

■ Smijemo jesti košer ptice. Stoga smo duţni provjeriti i odrediti košer status ptice koju ţelimo jesti. (Odgovarajuće micvot za druge vrste ţivotinja ubrojene su iz paršat Šmini.)

U duhu pozitivne zapovijedi da provjerimo kašrut ţivotinje, ovo pravilo ne uključuje samo provjeru posjeduje li riba ljuske, već i da potraţimo znak kašruta na pakiranim proizvodima ili kašrut certifikat u restoranu.

Tora navodi 21 vrstu ptica koje su zabranjene.

Karakteristike košer i ne-košer ptica ne spominju se u Tori (za razliku od ţivotinja i ribe). Gemara nam daje smjernice koje nam pomaţu razlikovati košer i ne-košer ptice.

Praktično govoreći, ni popis niti smjernice ne određuje koje ptice jedemo. Tradicija to određuje. U osnovi, ne vjerujemo da moţemo ispravno prepoznati ptice čiji su nazivi dani u Tori (suvremeni hebrejski ponekad se ne podudara s biblijskim ili mišnajskim hebrejskim). Ako imamo tradiciju u našim zajednicama da je određena vrsta ptica košer, onda ćemo je jesti. U Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

ciklusa.) U trećoj (i 6-oj) godini ciklusa Šmita drugu desetinu treba predati siromašnima. Ovaj velikodušni čin cedake bit će nagrađen blagoslovima od B-ga. protivnom zauzimamo oprezno stajalište safeka (sumnje) i odlučimo biti strogi prema sebi.

Također je zabranjeno jesti nekošer skakavce i ostale krilate kukce. Bez obzira na dopuštenje da jedemo meso ţivotinja, zabranjeno je jesti ţivotinju koja je uginula na način drugačiji od š'hite. Ova se zabrana naziva "n'vela". Od "n'vela" se smije ostvariti korist ali ne i od mješavina mlijeka i mesa.

Iako nas ovo treće pojavljivanje mesa u mlijeku uči zabrani ostvarenja koristi, nju ne brojimo kao zasebnu micvu, već je ona obuhvaćena zabranom jedenja mesa u mlijeku iz Ki Tisa.

Hamiši - peta alija - 8 p'sukim (14,22-29) (Pribliţno 2% prinosa usjeva dajemo kohenu kao t'ruma, a od ostatka se odvaja desetina kao ma'aser da bi se dala Leviju.) Jedna desetina onoga što je preostalo odvaja se kao ma’aser šeni, koji ostaje u posjedu vlasnika, ali se smatra svetim i mora se donijeti u Jerušalajim i tamo pojesti u stanju obredne čistoće. Ako je iznos ma’aser šenija velik, čovjeku je dopušteno da otkupi proizvod po poštenoj trţišnoj cijeni te pridoda petinu. Ako netko otkupi ma’aser šeni od svog susjeda, poštena trţišna cijena je dostatna. Prihod od otkupljivanja treba potrošiti na hranu i piće u Jerušalajimu. Još jednom nas Tora podsjeća da se brinemo o Leviju, koji nema vlastite imovine. (Ovo pravilo o ma’aser šeni vrijedi 1., 2., 4., i 5. godine Šmita Godina 12 5 Broj 48 Strana

Šiši - šesta alija - 18 p'sukim (15,118) Ako godina Šmita prođe, ne moţe se traţiti otplata osobnih zajmova.

To se pravilo primjenjuje kada su i zajmodavac i zajmoprimac Ţidovi.

Zajmovi koje duguju ne-Ţidovi moraju se prikupljati, ali je micva otpisati osobni dug svog bliţnjeg Ţidova nakon godine Šmita. Ako se ţidovski narod vlada kako valja prema Tori i micvot, bit ćemo blagoslovljeni time da među nama neće biti siromaštva. A imat ćemo i vladajući poloţaj među narodima svijeta.

Međutim, kada smo suočeni sa siromaštvom, ne smijemo potiskivati velikodušnost prema siromaštvu, ne smijemo potiskivati velikodušnu potporu onima koji su siromašni.

Naprotiv, velika je micva dati cedaka i potpomoći one koji nisu tako sretne ruke kao mi, davanjem i to na dostojanstven način. Budite posebno oprezni da ne uskratite zajmove siromašnima jer se pribliţava godina Šmita. Ako siromašna osoba zavapi B-gu, on će vas smatrati odgovornim što niste pomogli. Budite velikodušni na polju cedaka i heseda, i time zasluţite blagoslov od B-ga.

Siromaštvo će biti "realnost ţivota" u normalnim okolnostima – cedaka dajte bez zadrške.

Ako Ţidov postane prinudni sluga svom bliţnjem Ţidovu, on će raditi najviše šest godina i biti oslobođen sedme godine. Nitko ne smije oslobođenog "eved ivrija" otposlati praznih ruku, već će mu dati velikodušni dar kada ga otpušta iz sluţbe.

Moramo se sjetiti da smo bili "ava-

dim" u Egiptu i da nas je B-g otkupio, te On očekuje od nas da budemo osjetljivi prema onima koji nisu tako sretne ruke kao mi. Ako "eved ivri" ne ţeli biti oslobođen, obredno mu se probuši uho i on ostaje u sluţbi svog gospodara do jovela. Nemojte biti škrti sa slugom, jer vam je sluţio naporno i dugo. Š'vi'i - sedma alija - 22 p'sukim (15,19-16,17) Prvorođeno od krava, koza i ovaca je sveto. S njima se ne smije raditi niti od njih ostvarivati korist. Oni su dani kohenu kao jedan od njegovih darova što mu ih dodjeljuje Tora (nakon 30-50 dana otkako dođu na svijet). Njih će pojesti kohen i njegova obitelj nakon što budu prineseni kao korban – tijekom prve godine, osim ako "nisu prikladni za ţrtvenik". U tom slučaju oni su kohenova imovina, da radi s njima što mu drago. B'hor ove vrste vrijedi čak i u naše vrijeme, kada nema Beit HaMikdaša. Samo što nam učenjaci zabranjuju da vršimo tu micvu, jer dok smo trenutno bez Beit HaMikdaša, to bi bilo tegoba nametnuta kohenu koji prima b'hor, te iskušenje za različite prijestupe kohena. Čuvajte proljetni mjesec i donesite korban Pesah. (To je ponavljanje micve da se kalendar prema potrebi prilagodi dodavanjem mjeseca drugog adara – kako bi se Pesah pogurnuo u proljeće.) Hamec je zabranjen na poslije podne Erev Pesaha. Hagiga (dobrovoljna ţrtva koja se prinosi uz pashalno janje na Pesah, op.pr.) ne moţe biti ostavljena duţe od dva dana. Korban Pesah se ne smije prinijeti na osobnom ţrtveniku. Radujte se na blagdane. Donesite korbanot u Mikdaš na hagim. Ne pojavljujuj se tamo praznih ruku. ■ Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 436. Bam!: Obveza da se unište idoli Potpuno ćete uništiti mjesta na kojima su narodi ... obožavali svoje idole ... (Ponovljeni zakon 12,2) 437. Nije li ovo u knjizi Šemos?: Zabrana uništavanja B-ţjeg Imena To nećete činiti Vječnom, B-gu vašemu. (Ponovljeni zakon 12,4) 438. Pravodobnost: Obveza da se na sljedeći blagdan donesu u Hram dobrovoljni prinosi Tamo ćete prinijeti svoje paljenice ... (Ponovljeni zakon 12,6) 439. A Elijahu (Ilija)? Zabrana prinošenja ţrtava izvan Hrama ... pazi da ne prinosiš svoje žrtve paljenice na bilo kojem mjestu koje ugledaš. (Ponovljeni zakon 12,13) 440. Bez iznimaka: Obaveza da se ţrtve prinosi jedino u Hramu Samo na mjestu koje će Vječni odrediti ... tamo ćeš prinositi ...

(Ponovljeni zakon 12,14) 441. Dobrotvorno društvo: Obaveza da se otkupi neprikladne posvećene ţivotinje Kada ti srce zaželi zaklat ćeš i jesti meso ... obredno nečisto i čisto ... (Ponovljeni zakon 12,15) 442. Zabrana za ţito: Zabrana jedenja ţita od druge desetine izvan Jeruzalema U svojim gradovima ne smiješ jesti desetinu od svog žita ...

(Ponovljeni zakon 12,17) 443. Groţđa: Zabrana pijenja vina od druge desetine izvan Jeruzalema ... ni od svog vina ... (Ponovljeni zakon 12,17) 444. Maslinastvo: Zabrana jedenja ulja od druge desetine izvan Jeruzalema ... ni svog ulja ... (Ponovljeni zakon 12,17) 445. Širom zemlje: Zabrana kohanim da jedu prvine od ţivotinja izvan Jeruzalema ... ni prvine... (Ponovljeni zakon 12,17) 446. U Domu: Zabrana jedenja ţrtava za grijeh ili krivnju izvan Hrama ... od svojih goveda i svojih ovaca i koza ... (Ponovljeni zakon 12,17) 447. Ona ide gore, a ne unutra: Zabrana jedenja ţrtava paljenica ... svojih zavjetnih žrtava ... (Ponovljeni zakon 12,17)

448. Škropljenje: Zabrana jedenja ţrtava prije nego li se krv poškropi ... ni svojih dobrovoljnih prinosa ... (Ponovljeni zakon 12,17) 449. Ne skači pred rudo: Zabrana da se prve plodove prerano jede ... i što podižeše svojim rukama. (Ponovljeni zakon 12,17) 450. Ne zaboravi me: Zabrana nebrige za levita Pazite da ne zaboraviš levita ... (Ponovljeni zakon 12,19) 451. Ljudi koji jedu ukusne ţivotinje: Obaveza da se ţivotinje obredno zakolju prije nego li ih se jede Klanje svoje stoke i svojih ovaca vršit ćeš... kao što sam ti Ja zapovjedio ... (Ponovljeni zakon 12,21) 452. Iznenađujuće sveobuhvatno: Zabrana jedenja udova otrgnutih sa ţive ţivotinje ... nećeš jesti život (zajedno) s mesom. (Ponovljeni zakon 12, 23) 453. Dođi amo: Obaveza da donesete ţrtve koje potječu izvan Izraela u Hram ... donesi na mjesto koje će B-g odrediti. (Ponovljeni zakon 12,26) 454. Sve u vezi Eve: Zabrana da se pridodaje micvos ... ništa ne domeći tome ... (Ponovljeni zakon 13,1) 455. Ništa ne oduzimaj: Zabrana da se ne oduzima od micvos ... i ništa ne oduzimaj od toga. (Ponovljeni zakon 13,1) 456. Kontraproduktivno: Zabrana slušanja laţnog proroka Nemojte slušaj riječi toga "proroka ..." (Ponovljeni zakon 13,4)

457. Ne moj susjed: Zabrana da se voli meisisa* Strana 6

Divrej Tora

(nastavak s 6. stranice)

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi

*meisis je onaj koji pokušava navesti druge Židove da štuju idola govoreći im kako je divan Nećeš gajiti naklonosti prema njemu ... (Ponovljeni zakon 13, 9) 458. Nemojte to zaboravljati: Zabrana ublaţavanja svoje mrţnje prema meisisu ... ne slušaj ga ... (Ponovljeni zakon 13,9) 459. Okrutno je biti blag: Zabrana spašavanja meisisa ... neka ga ne žali oko tvoje... (Ponovljeni zakon 13,9) 460. Neće dobiti odvjetnika: Zabrana branjenja meisisa ... ne pokazuj mu suosjećanje ... (Ponovljeni zakon 13,9) 461. Nemoj da ne progovoriš: Zabrana da se suzdrţi od toga da se govori protiv meisisa Ne prikrivaj ga. (Ponovljeni zakon 13,9)

471. Z-z-z-z!: Zabrana jedenja insekata Svako leteće stvorenje što se roji za vas je nečisto... (Ponovljeni zakon 14,19) 472. Crkni!: Zabrana jedenja ţivotinje koja je uginula bez primjerenog klanja Nećete jesti ništa uginulog ... (Ponovljeni zakon 14,21) 473. Od sedam četiri: Obaveza da se odvoji druga desetina Odvojit ćeš desetinu od svog usjeva koji si posadio ...

(Ponovljeni zakon 14,22) 474. Od sedam dva: Obaveza da se odvoji desetine za siromašne Na kraju tri godine, uzet ćeš svaku desetinu ... (Ponovljeni zakon 14,28)

462. E, da – nemojte to činiti: Zabrana da se postane meisis …ne činite to zlo. (Ponovljeni zakon 13,12)

475. Agent za naplatu dugova: Zabrana da se zahtijeva plaćanje Šemita zajmova ... neće utjerivati duga od svoga bližnjega ili brata ...

(Ponovljeni zakon 15,2)

463. Zapamti, nalaziš se pod prisegom: Obveza da se paţljivo ispita svjedoka …dobro istraži, raspitaj se i temeljito izvidi... (Ponovljeni zakon 13,15)

476. Agent za naplatu dugova 2. dio: Obaveza da se naplati od ne-Ţidova Od tuđinca ćeš utjerati ... (Ponovljeni zakon 15,3)

464. Gori, dušo, gori!: Obaveza da se spali idolopoklonički grad ... te spali sav grad vatrom... (Ponovljeni zakon 13,17) 465. Ostani dolje: Zabrana obnove idolopokloničkog grada ... i neka se više nikada ne sazida. (Ponovljeni zakon 13,17) 466. Bez uzimanja plijena: Zabrana ostvarivanja koristi od idolopokloničkog grada Ništa od njegovih zabranjenih stvari da ti se ne prilijepi za ruku ... (Ponovljeni zakon 13,18) 467. Samoozljeđivanje: Zabrana da se radi ureze na svom tijelu ... nećeš na sebi praviti ureza... (Ponovljeni zakon 14,1) 468. Opsjednutost čupanjem kose: Zabrana da se čupa svoju kosu u ţalosti ... niti načiniti ćelavo područje ... zbog pokojnika. (Ponovljeni zakon 14,1) 469. Ovaj mali pigul: Zabrana da se jede defektne ili na drugi način nepodobne ţrtve Nemojte jesti ništa gnusno. (Ponovljeni zakon 14,3) 470. Provjeri je!: Obaveza da se ptice pregleda kako bi se utvrdilo jesu li košer Svaku košer pticu možete jesti. (Ponovljeni zakon 14,11) Godina 12 7 Broj 48 Strana

477. Otpiši: Obaveza da se u Šemita ponište dugovanja ... onoga što ti brat duguje, odreći ćeš se (Ponovljeni zakon 15,3) 478. Ne budi škrt ...: Zabrana uskraćivanja milostinje siromašnima ... ne otvrdni svoje srce niti stisni šaku svoju ... (Ponovljeni zakon 15,7) 479. Budite dareţljivi!: Obaveza dobrotvornog davanja ... otvorit ćeš mu ruku svoju ... (Ponovljeni zakon 15,8) 480. Daj, budi prijatelj…!: Zabrana da se prije Šemita suzdrţava od pozajmljivanja Pazi da ti se u srcu ne javi nedostojna pomisao ... (Ponovljeni zakon 15,9) 481. Velikodušni oproštajni darovi: Zabrana da se eved Ivrija otpusti praznih ruku ... nećeš ga poslati praznih ruku. (Ponovljeni zakon 15,13) 482. Ho-ho-ho: Obaveza da se eved Ivriju daju darovi kada odlazi Daj mu velikodušno od svojih stada, od svog vršenja žita i svog vinskog podruma ... (Ponovljeni zakon 15,14) 483. Nema posla za Ferdinanda: Zabrana rada posvećenih ţivotinja ... nećeš raditi sa svojim prvorođenim bikom ... (Ponovljeni

Strana 7

(nastavak sa 7. stranice)

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi

zakon 15,19) 484. Šišanje: Zabrana strizanja posvećenih ţivotinja ... nećeš strizati prvence svoga stada. (Ponovljeni zakon 15,19) 485. Sedam dana - i polovina: Zabrana jedenja homeca u popodnevnim satima Erev Pesaha Ništa kvasno ne jedi nad njom... (Ponovljeni zakon 16,3) 486. Uvijek ima mjesta za hagiga: Zabrana da nešto ostane od blagdanskih ţrtava ... niti će išta od mesa ... preostati do jutra... (Ponovljeni zakon 16,4) 487. Micva 487 ... recimo ...: Zabrana prinošenja korban Pesaha na osobnom ţrtveniku

Ne smiješ zaklati žrtvu Pesah u nekom od svojih gradova ...

(Ponovljeni zakon 16,5) 488. Ne brini se, budi sretan: Obaveza da se raduje na blagdan Radovat ćeš se na svoj blagdan ... (Ponovljeni zakon 16,14) 489. Gosti Kuće: Obaveza da se pojaviš u Hramu na blagdane Tri puta godišnje svi se muškarci moraju pojaviti pred B-gom na mjestu koje će On odrediti ... (Ponovljeni zakon 16,16) 490. Donio sam ti nešto: Zabrana da se u Hram dođe praznih ruku ... neće se pojaviti pred B-gom praznih ruku. (Ponovljeni zakon 16,16) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 52.

Pozitivna

U današnje vrijeme [kada nema Svetišta u je

zapovijed

dati

kohenu prvo od vune kao što Pismo kaţe, i prvinu vune svoje ovce dat

ćeš

mu

(D'varim

18,4) .

Odgovarajuća količina po zakonu učenjaka je jedna šezdesetina; i čovjek ima obavezu prema ovome jedino sa ovcom, a ono što se

kojem ga se moţe prinijeti] prvorođeno se pušta na ispašu dok ne razvije neki defekt i tada pripada kohenu. Ovo vrijedi i za muškarca i ţenu.

54. Pozitivna je zapovijed da Izraelac otkupi svog sina koji je prvorođenac svoje majke Izraelke

predaje je [od barem] pet ovaca od kojih vuna po teţini

kao što Pismo kaţe, međutim, prvorođenog sina čovjeka ćeš

ne iznosi manje od dvanaest s'la'im, tako da njihova

otkupiti (Bemidbar 18,15). Ovo otkupljivanje se vrši za

ukupna teţina bude od šezdeset s'la'im.

pet s'la'im [šekela] ili za pokretna dobra u vrijednosti

Ovo je na snazi do iste mjere kao i "darovi", kao što smo naveli ranije, u zapovijedi §51.

53. Pozitivna je zapovijed posvetiti prvorođeno muško, što otvara utrobu kao što Pismo kaţe, Posveti mi sve prvorođeno, sve što u sinova Izraelovih kod čovjeka i stoke najprije dođe iz krila materina (Š'mot 13,2). I vjerska je duţnost posvetiti prvorođeno čiste [košer] ţivotinje, izgovarajući: "Time je ovo sveto", kao što Pismo kaţe Svako muško prvence ... posvetit ćeš

pet s'la'im. Otkupnu naknadu treba dati kohenu, a novac za otkupninu je potpuno ne-svet. Ako je otac prvorođenog sina kohen ili levit, ili je majka prvorođenoga kći kohena ili levita, on je oslobođen obaveze otkupljenja sina.Vrijeme za njegov otkup je nakon tridesetog dana od njegova rođenja, kao što Pismo kaţe, A njihovo otkupljenje – od kad im bude mjesec dana otkupit ćeš ih (Bemidbar 18,15). Ako netko nema oca, on je duţan otkupiti samoga sebe kada odraste.

Ovo je na snazi na svakom mjestu, u svako doba. ■

Vječnom, B-gu svojemu (D'varim 15,19). Ako ga se nije posvetilo, on je svet sam po sebi.

Strana 8

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Centralizacija bogoslužja

Svrha Šemita

Mjesto koje je Hašem izabrao

Devarim 12 zabranjuje izgradnju

Koja je svrha godine Šemita? Dok

Paraša Ree govori o "mjestu koje

osobnih žrtvenika i opetovano na-

se Ramban fokusira na to kako Šem-

će Vječni izabrati". U konačnici, to

glašava potrebu da Vječnom služi-

ita olakšava duhovni rast i prepoz-

se odnosilo na Beit HaMikdaš u Jeru-

mo "na mjestu koje će On izabrati".

navanje Vječnoga, Šadal naglašava

šalajimu, ali je li taj pojam oduvijek

da ona usađuje društvenu jednakost

imao takvo značenje, još od vreme-

i brigu za one koji nemaju toliko

na Mošea? Jesu li postojale druge

sreće. Rambam nudi treću moguć-

mogućnosti za sveto mjesto Vječno-

nost, sugerirajući da Šemita služi

ga?

 Zašto je problematično štovanje na osobnim žrtvenicima? Koje su prednosti i mane centraliziranog bogoslužja?

U čemu se služba Vječnom razlikuje ako čovjek svaki puta treba putovati do Mikdaša da bi prinio žrtve umjesto i ako ih prinosi u svom vlastitom dvorištu?  U kojem periodu povijesti Izraela je prinošenje žrtava bilo zabranjeno izvan Mikdaša? Devarim 12 sugerira dva uvjeta za zabranu: nasljeđivanje zemlje Izrael i sigurnost od neprijatelja. Kakav je odnos između to dvoje? Kakvu to svjetlost baca na moguće razumijevanje zapovijedi?

Godina 12 9 Broj 48 Strana

praktičnoj svrsi očuvanja plodnosti zemlje.

 Je li moguće da su neke zapovijedi uspostavljene samo u praktične svrhe? Za koje druge micvot je dano takvo objašnjenje?  Da li Tora podupire kapitalizam ili socijalizam? Što sugeriraju zakoni Šemita?  U čemu je sličnost između Šemita i Šabata? Kakva se koristi dobiva od prisilnog odmora i suzdržavanja od posla?

 Kada i zašto je izabran Jerušalajim? Je li to bio izbor Vječnoga ili Davidov izbor?

Zašto Tora to mjesto ne navodi po imenu?  To što poznajemo krajnji izbor mjesta Beit HaMikdaša mnoge čitatelje navodi da pretpostave da je to bio jedini izbor i oni tako čitaju sve te prethodne stihove Tore. Moţete li se sjetiti drugih slučajeva kada bi "sveznajući čitatelj" mogao doći do određenih pretpostavki o tekstu ili njegovim likovima? ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 9

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Reš, šor i deraš

šor

reš Dvadeseto slovo hebrejskog alfabeta je reš. Ime je dobilo od izvornog oblika slova - poput roša ‫– ראש‬ glave.

Osim "glava", roš također moţe značiti "poglavar, vođa", "vrh, vrhunac", "početak" i "glavni". Neke druge riječi izvedene iz roš su rišon ‫ ראשון‬- "prvi", rešit ‫ ראשית‬- "početak" i raši ‫ ראשי‬- "glavni, primarno".

Aramejska verzija roša bliţa je našem izgovoru slova - ‫ ריש‬reš.

Otuda smo dobili riječ reiša ‫רישא‬ koja znači "prvi dio (Mišne)".

U arapskom jeziku, ras kao glava nalazimo u mnogim nazivima mjesta poput Ras al-Khaimah ("vrh šatora") i Ras Tanura ("glava štapa raţnja"). Rais je još jedna arapski derivacija, a znači "predsjednik".

Mada među znanstvenicima postoji rasprava u vezi toga, jedno je mišljenje da etimologija riječi "rasa", što znači "pleme", dolazi iz našeg korijena, preko arapskog. Klein piše u svojem CEDEL: rasa, im., obitelj pleme. - MŢ. (= Ţ), od ranijeg rasse, od tal. razza, koje zajedno sa šp. raza, vjerojatno potječe od arap. ra's, "glava, početak, podrijetlo", što je povezano s heb. roš.

Kao što smo ranije vidjeli, reš moţe biti zamijenjen lamedom i nunom.

Steinberg dodaje da su i sličnost oblika reš i dalet uzrok njihovoj međusobnoj zamjeni, kao i - na primjer ‫( ראה‬Devarim 14,13) i ‫דאה‬ (Vajikra 11,14).

Reš se povremeno dodaje troslovn i m k orije nima i ri je či ma: ‫כרסא‬/‫ כסא‬,‫שרביט‬/‫שבט‬. U drugim slučajevima, reš bude progutano - ‫כרכר‬ postaje ‫ ככר‬.

Strana 10

U ovotjednoj paraši vidimo šor ‫ – שור‬bika uvrštenog među košer ţivotinje. U aramejskom šor postaje ‫ תור‬tor (također zapazite ugaritski thor akadski šuru, arapski thowr). Prema mnogim učenjacima (Klein, Steinberg, Horowitz i Philologos) – Grci su od semitskog tor/šor posudili svoj naziv taurus, koji također znači "bik". Odavdje smo dobili termin toreador – borac s bikovima. deraš Treća riječ u nizu riječi iz PaRDeS je deraš - ‫" הש‬interpretacija" ili "egzegeza". Korijen ‫ הש‬drugačiji je od prethodne riječi, remez. Prije svega, ‫ ה ז‬se uopće ne pojavljuje u Tanahu, dok se ‫ הש‬pojavljuje više od 100 puta. A i značenje remeza je prilično jednostavno - "nagovještaj", ali daraš ima mnoštvo definicija od kojih nijedna ne moţe objasniti sve pojave.

Ponekad kada riječ ima različite uporabe, moguće je ukazati na najranije, "izvorno", značenje. Čini se da to s daraš ne ide. Rječnici nisu od velike pomoći. Pregledao sam šest hebrejskih rječnika koji obraćaju pozornost na povijest riječi. Obično se prva definicija koja se navodi smatra izvornom, ali kao što ćete vidjeti u nastavku, svaki rječnik ima drugačiji popis i drugačiji redoslijed: Većina tih značenja pojavljuju se negdje u Tanahu (osim "propovijedanja, predavanja"). Stoga ne moţemo tvrditi da je biblijska upotreba znak izvornog značenja.

Klein zapravo daje etimologiju: j. aram.-sir. ‫ הש‬mand. ‫הש‬ (=ispituje; podučavao je, podučavao). Arapski darasa (= naučio je, proučavao), etiopski darasa (= objasnio je, protumačio) aramejske su posuđenice.

Izvorno značenje ove osnove vjerojatno je „stupiti, gaziti,

ribati―, stoga je u konačnici istovjetan s bazom ‫ הס‬.

Klein definira ‫ הס‬kao "stupiti, gaziti", ali tamo ne objašnjava ni vezu s daraš. Moţda netko od vas moţe uvidjeti povezanost između ‫ הס‬i ‫ הש‬ali meni se ništa ne čini očitim.

Stahl u svom arapskom rječniku povezuje ‫ הש‬i s ‫ הס‬a također i s ‫עש‬ što znači "stupati, mlatiti" (vjerojatno na temelju Gesenija). On piše: proučavanje zahtijeva ponavljanje, kao i mlaćenje, vršidba ţita On nas upućuje na riječ "studio" za sličan razvoj. Iz internetskog ■rječnika za etimologiju za riječ "studija": c.1125, od starofrancuskog estudier "proučiti" (Fr. étude), od m.l. studiare, od l. studium "studija, primjena," izvorno "gorljivost," od studere "biti marljiv" ("gurati naprijed"), od PIE *(s)teu- "gurati, kucati, tući" Problem s ovom teorijom je u tome što se daraš pojavljuje samo jednom u Tanahu sa značenjem "učiti" - u Ezra 7,10. Čini se da je to prilično kasni izvor, i nijedan rječnik ne postavlja to značenje ni blizu vrha.

Heschel, u Heavenly Torah: As Refracted through the Generations, (str. 251252) opisuje pomak njegovog značenja u Ezrino vrijeme: Sveto pismo kaţe da se Ezra "posvetio traţenju značenja [lidroš] Tore G-spodnje" (Ezra 7,10) a u fusnoti 45 se nastavlja: Vrijedi napomenuti da ovaj stih izraţava nešto od povijesne vaţnosti. Ranije se korijen drš koristio za traţenje B-ga, to jest za savjetovanje s predskazateljem, svećenikom ili prorokom. Sada se koristi za učenje o B-gu, za Toru. Ezra započinje provjeru ispitivanja i Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski Reš,

time nam je naznačeno da je doba proročanstva pri kraju. Članak u Encyclopedia Judaica o "Midrašu" također ukazuje na latinski studium, ali ima ponešto drugačiji opis od Stahla: Sam termin Midraš potječe od korijena drš ‫( הש‬koji u Bibliji znači uglavnom "pregledavati", "traţiti", "ispitivati" i "istraţivati" (usp. Lev 10,16; Pnz 13, 15; Iz 55,6; i dr.). Ovo značenje također nalazimo i u rabinskom hebrejskom (usp. BM 2,7: "dok ne ispitaš [tidroš] svog brata je li varalica ili ne").

Imenica "Midraš" pojavljuje se u Bibliji samo dva puta (II. Dn 13,22 i 24,27); u Septuaginti je prevedeno sa βίβλοs, γράφη, tj. „knjiga― ili „pisanje―, a čini se vjerojatnim da to označava „prikaz, izvještaj―, „rezultat istrage (ispitivanje, proučavanje ili pretraţivanje) događaja vremena", tj. ono što se danas naziva" povijest "(riječ historija je također izvedena iz grčkog korijena ίστορὲω koji ima slično značenje). U ţidovskoj knjiţevnosti iz razdoblja Drugog hrama riječ Midraš prvi put je bila upotrijebljena u smislu obrazovanja i učenja općenito (Ekl. 51,23): "Obratite se meni, vi neuki i nastanite se u mojoj kući Midraša", koju je autorov unuk preveo na grčki, "kuća poduke ili izučavanja"; usporedite sličan razvoj latinskog studiuma koji vuče porijeklo od glagola studeo što znači "postati poletan", "uloţiti truda", "biti marljiv" itd. i tek u sekundarnom smislu, u postaugustinsko doba, u smislu učenja (marljivog, a imenica studium je prošla kroz iste faze značenja; usp. ger. studium; Fr. étude itd.).

Dakle, ako dobro razumijem članak u EJ Moshea Davida Herra, on kaţe da je najprije riječ daraš značila "pregledavati" ili "traţiti", a odatle se razvila u smislu "učiti", sa sličnim Godina 12 11 Broj 48 Strana

obrascem na latinskom. Međutim, to izaziva očigledno pitanje. Gdje bi se veza za ‫ הס‬uklopila u Herrovu teoriju?

U Teološkom rječniku Starog zavjeta (Theological Dictionary of the Old Testament), Wagner iznosi opseţnu diskusiju o upotrebi i značenju korijena ‫ הש‬, na stranicama 293-307.

U odlomku o etimologiji piše: Korijen drs nađen je u nekoliko semitskih jezika: aramejskom, arapskom, etiopskom, sirijskom i mandejskom, a dokazan je u ugaritskom (do sada samo jednom, prema Bauerovoj rekonstrukciji). Diskutabilno je ima li akadski darasu kakve veze s istim korijenom. Izvorno značenje drs teško je odrediti.

Vjerojatno je ispravno prevesti ga riječima "traţiti", "pitati", "traţiti odgovor (od)" (ugar. "saslušavati, ispitivati"). Korijen je tijekom njegove uporabe morao doţivjeti promjenu značenja. U kasnim semitskim jezicima kao što su srednji hebrejski, ţidovski aramejski i sirijski, susrećemo se sa značenjima kao što su "tumačiti", ali i "stupati", "gaziti".

Dakle, Wagner u osnovi izokreće Kleinovu teoriju i kaţe da je ‫ הס‬došao nakon ‫ הש‬.

Gesenius podupire Kleina rekavši da je prvotno značenje bilo "koračati po mjestu, tj. ići ili doći na njega, učestalo" i odatle "istraţivati, traţiti". Nisam siguran tko je u pravu.

Gesenius je jedini koji je izbacio Kleinovu teoriju (naravno da je Klein čitao Gesenius, ne obrnuto), ali izgleda pomalo isforsirano. A činjenica da daraš nikada ne znači "stupati" na biblijskom hebrejskom jeziku navodi me da pridam veću teţinu Wagnerovoj teoriji.

Bez obzira na izvorno značenje, do talmudskih vremena glagol daraš se gotovo isključivo povezivao sa proučavanjem, što znači "objasniti, protumačiti" ili "učiti, predavati". Ovo

šor i deraš prvo značenje nam je dalo riječ ‫הש‬ midraš (zapravo se pojavljuje jednom u Tanahu – u Divrej Hajamim II 13,22) koja znači "homiletska interpretacija", a drugo značenje nalazimo u dvije riječi, deraša ‫ השד‬"propovijed" i beit midraš ‫ במ ״ הש‬"kuća učenja".

Philologos govori se o vezi između hebrejskog beit midraša i arapskog madrasa - "škole": Madrase, poput mnogih pojmova koji se koriste u muslimanskom svijetu, potječe iz arapskog jezika, u kojem je nominativ glagola darasa, "učiti". U suvremenom arapskom jeziku, medresa ne znači nuţno i vjersko sjemenište. To je općenita riječ za "školu", tako da i učenik drugog razreda koji uči čitati i pisati pohađa medresu. Samo se u nearapskim jezicima kojima govore islamski narodi, danas ta riječ naročito odnosi na vjersku ustanovu. Što se tiče ţidovskog beit midraša, ili "kuće proučavanja", on dolazi od glagola daraš, "traţiti" (upravo kao što talib iz "talibana" dolazi iz talaba, "traţiti"), i vraća nas urana rabinska vremena u Palestini - to jest do samog početka nove ere. Ţidovsko je obrazovanje u ovom razdoblju je započinjalo s beit seferom, "kućom knjige" (do danas generičkom hebrejskom riječi za "školu") u kojoj su malu djecu učili čitanju, pisanju i Bibliji; nastavilo se s beit talmudom, ili "kućom učenja", u kojoj se nešto Mišne i jednostavne rabinske jurisprudence podučavalo stariju djecu, i napredovali do beit midraša, u kojem su napredni studenti sjedili pred nogama poznatih rabina. Izvorni beit midraš na taj je način bio sličan onome što je na kraju među Ţidovima postalo poznato kao ješiva, doslovno, "sjedenje". Međutim, tijekom stoljeća, kako je riječ ješiva zamijenila beit midraš kao institucija visokog ţidovskog učenja, beit midraš je počeo imati značenje neformalnog mjesta učenja u kojem je bilo tko mogao sjesti i učiti sam u prisutnosti knjiţnice svetih knjiga. ■ Strana 11

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Definiranje realnosti Jedan od darova velikih vođa, i onaj iz kojeg svatko od nas moţe učiti, jest taj da oni definiraju realnost za skupinu. Oni definiraju situaciju.

Oni specificiraju ciljeve. Oni artikuliraju izbore. Oni nam kaţu gdje smo i kuda idemo na način na koji nijedan satelitski sistem navigacije to ne moţe. Oni nam pokazuju kartu i destinaciju te nam pomaţu vidjeti zašto bismo trebali odabrati ovu rutu, a ne onu. To je jedna od njihovih najvećih uloga i nitko ju nije ispunio moćnije no što je to učinio Mojsije u knjizi Ponovljenog zakona.

Evo kako on to čini na početku ovotjedne parše: Eto, iznosim danas pred vas blagoslov i prokletstvo: Blagoslov, ako budete slušali zapovijedi G-spoda, B-ga svojega, što vam ih dajem danas. A prokletstvo, ako ne budete slušali zapovijedi G-spoda, B-ga svojega, i ako skrenete s puta, što vam ga pokazujem danas, da trčite za bogovima, kojih ne poznajete. (Pnz 11,26-28) Ovdje, čak snaţnijim riječima, on to govori kasnije u knjizi: Gle, danas stavljam preda te ţivot i dobro, smrt i zlo… Zazivam danas nebo i zemlju proti vas za svjedoke: Ţivot i smrt, blagoslov i prokletstvo stavio sam preda te. Zato izaberi ţivot, da ostaneš na ţivotu, ti i potomci tvoji. (Pnz 30,15.19.)

Ono što Mojsije ovdje čini jest da definira realnost za sljedeću generaciju i za sve generacije. On to čini kao uvod u ono što će uslijediti u mnogim sljedećim poglavljima, a to je sistematično ponavljanje ţidovskog zakona koji pokriva sve aspekte ţivota za novi narod u njegovoj zemlji.

Mojsije ne ţeli da narod izgubi iz Strana 12

vida cjelinu zato što je preplavljen detaljima. Ţidovski zakon sa svojih 613 zapovijedi jest detaljan. Njegov cilj je posvetiti sve aspekte ţivota, od svakodnevnih rituala do same strukture društva i njegovih institucija. Njegov cilj je oblikovati društveni svijet u kojem naizgled sekularne prigode pretvaramo u susrete sa B-ţjom prisutnošću. Unatoč detaljima, kaţe Mojsije, izbor koji stavljam pred vas je doista prilično jednostavan.

Mi smo, kaţe on sljedećoj generaciji, jedinstveni. Mi smo malen narod. Mi nemamo brojke, bogatstvo ili sofisticirano oruţje velikih carstava. Mi smo manji čak i od mnogih susjednih naroda. Za sada mi nemamo čak ni zemlju. Ali mi smo drugačiji, a ta razlika jednom zauvijek definira tko smo i zašto smo mi.

B-g nas je izabrao da budemo Njegov udio u povijesti. On nas je oslobodio od ropstva i uzeo nas je za Svoje vlastite partnere u savezu.

To nije zbog naših zasluga. „Nije zbog tvoje pravednosti ili tvog integriteta što ćete zaposjesti njihovu zemlju― (Pnz 9,5). Mi nismo pravedniji od drugih, kaţe Mojsije. To je zato što su naši preci – Abraham, Izak, Jakov, Sara, Rebeka, Rahel i Lea – bili prvi ljudi koji su se obazreli na poziv jednoga B-ga i slijedili Ga, ne štujući prirodu, već Stvoritelja prirode, ni moć, već pravdu i suosjećanje, ni hijerarhiju, nego društvo jednakog dostojanstva koje u svom domenu ima brigu za udovice, siročad i strance.

Nemojte misliti, kaţe Mojsije, da moţemo preţivjeti kao narod usred naroda, štujući ono što oni štuju i ţiveći kao što oni ţive. Ako činimo tako, bit ćemo podloţni univerzalnom zakonu koji upravlja sudbinom naroda od početka civilizacije do danas. Narodi se rađaju, rastu, cvjetaju, postaju zadovoljni, zatim ko-

rumpirani, zatim podijeljeni, zatim poraţeni, zatim umiru kako bi ih se sjećali samo u povijesnim knjigama i muzejima. U slučaju Izraela, malog i izuzetno ranjivog, ta će se sudbina dogoditi prije, a ne kasnije. To je ono što Mojsije naziva „prokletstvom.― Alternativa je jednostavna – iako je zahtjevna i detaljna. Ona podrazumijeva priznati B-ga kao našeg vladara, suca naših djela, davatelja naših zakona, autora naše slobode, branitelja naše sudbine, objekta našeg štovanja i naše ljubavi. Ako utemeljimo naše postojanje na nečemu ■ nas – Jednome – mnogo većem od samih, tada ćemo biti uzdignuti više no što bismo ikad mogli dosegnuti sami. Ali za to je potrebna potpuna vjernost B-gu i Njegovom zakonu.

To je jedini način na koji moţemo izbjeći propadanje, pad i poraz.

Nema ništa puritanskoga u toj viziji.

Dvije ključne riječi Ponovljenog zakona su ljubav i radost. Riječ „ljubav― (korijen a-h-v) pojavljuje se dva puta u Izlasku, dva puta u Levitskom zakoniku, uopće se ne pojavljuje u Brojevima, no pojavljuje se 23 puta u Ponovljenom zakonu. Riječ „radost― (korijen s-m-h) pojavljuje se samo jednom u Postanku, jednom u Izlasku, jednom u Levitskom zakoniku, jednom u Brojevima, no dvanaest puta u Ponovljenom zakonu.

Mojsije, međutim, ne skriva činjenicu da će ţivot pod savezom biti zahtjevan. Ni ljubav ni radost na društvenoj razini ne dolaze bez pravila samokontrole i predanosti zajedničkom dobru.

Mojsije zna da ljudi često razmišljaju i djeluju iz kratkoročne perspektive, preferirajući današnje zadovoljstvo više no sutrašnju sreću, osobnu prednost više no dobrobit društva u cjelini. Oni čine glupe stvari, individualno i kolektivno.

Tako kroz Devarim on ponovo i ponovo inzistira na tome da se put Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Definiranje

u dugoročni procvat – 'dobro', 'blagoslov', sam ţivot – sastoji u donošenju jednog jednostavnog izbora: prihvatiti B-ga kao svog vladara, činiti Njegovu volju, i blagoslovi će uslijediti. Ako ne, prije ili kasnije bit ćete pobijeđeni i raspršeni i patit ćete više no što moţete zamisliti.

Tako je Mojsije definirao realnost za Izraelce svog vremena i svih vremena. Što to ima zajedničkog sa vodstvom? Odgovor je da značenje događaja nikad nije samo po sebi evidentno. Ono je uvijek predmet tumačenja. Ponekad, iz ludosti, straha, ili nedostatka imaginacije, vođe pogriješe. Neville Chamberlain je izazov uspona moći nacističke Njemačke definirao kao potragu za „mirom u našem vremenu.― Bio je potreban Churchill koji je shvatio da je to pogrešno te da je pravi izazov bila obrana slobode od tiranije.

U Lincolnovo vrijeme bilo je mnogo ljudi za i protiv ropstva, ali bio je potreban Lincoln koji je definirao ukidanje ropstva kao potreban korak u očuvanju jedinstva. Ta veća vizija omogućila mu je da kaţe prilikom druge inauguracije, „Bez zlobe prema ikome, sa milošću prema svima, sa čvrstoćom u pravdi dok nam B-g daje da vidimo pravdu, nastavimo teţiti tome da dovršimo posao koji smo započeli, da povijemo rane naroda…― On nije dozvolio da niti samo ukidanje ropstva, niti kraj građanskog rata, budu smatrani pobjedom jedne strane nad drugom, već umjesto toga po-

realnosti

bjedom naroda u cjelini.

U svojoj knjizi o religiji i znanosti, Veliko partnerstvo, objasnio sam da postoji razlika između uzroka nečega i njegovog značenja. Potraga za uzrocima je zadatak objašnjenja. Potraga za značenjem je posao tumačenja. Znanost moţe objasniti, ali ne moţe protumačiti. Jesu li deset pošasti u Egiptu bile slijed prirodnih događaja, B-ţja kazna, ili oboje? Nema znanstvenog eksperimenta koji bi mogao razriješiti to pitanje. Je li razdvajanje Crvenog mora bila B-ţja intervencija u povijesti ili lud istočni vjetar koji je otkrio potopljenu drevnu obalu rijeke? Je li Izlazak bio čin B-ţjeg oslobođenja ili niz sretnih slučajnosti koje su omogućile bijeg skupini robova? Kada se daju sva uzročna objašnjenja, kvaliteta čuda – epohalnog događaja u kojem vidimo B-ţju ruku – ostaje. Kultura nije priroda. Postoje uzroci u prirodi, ali samo u kulturi postoje značenja.

Homo sapiens je jedinstveno biće koje stvara kulturu, koje traţi značenje, i to utječe na sve što činimo.

Viktor Frankl, psihoterapeut koji je preţivio Auschwitz, isticao je da naši ţivoti nisu određeni onime što nam se događa, već onime kako mi reagiramo na ono što nam se događa – a to kako mi reagiramo ovisi o tome kako tumačimo događaje. Je li ova strahota kraj mog svijeta ili me to ţivot poziva da vjeţbam herojsku snagu tako da bih mogao preţivjeti i pomoći drugima da preţive? Iste okolnosti dvoje ljudi mogu tumačiti sasvim različito, što će jednoga od-

vesti u očaj, a drugoga u herojsku izdrţljivost. Činjenice mogu biti iste, ali značenja su dijametralno suprotna. Način na koji tumačimo svijet utječe na to kako reagiramo na svijet, a naše reakcije oblikuju naše ţivote, individualno i kolektivno.

Zato u svojim poznatim riječima Max De Pree kaţe, „Prva odgovornost vođe je da definira realnost.― Unutar svake obitelji, svake zajednice i svake organizacije, postoje kušnje, testovi i nevolje. Vode li one u svađu, okrivljavanje i uzajamno optuţivanje? Ili ih skupina smatra providonosnima, kao put ka nekom budućem dobru („pad koji vodi do uspona― kao što je znao govoriti Lubavitcher Rebbe)? Radi li skupina zajedno kako bi se suočila sa izazovom? Mnogo toga, moţda i sve, ovisit će o tome kako skupina definira svoju realnost. To će ovisiti o vodstvu ili nedostatku vodstva koje je imala do sada. Snaţne obitelji i zajednice imaju jasan osjećaj za svoje ideale, i njih vjetrovi promjene ne mogu otpuhati sa kursa.

Nitko to nije učinio snaţnije od Mojsija koji je na monumentalan način definirao izbor: između dobra i zla, ţivota i smrti, blagoslova i prokletstva, nasljedovanja B-ga s jedne strane, ili biranja vrijednosti susjednih civilizacija s druge. Ta jasnoća je razlog zašto Hetita, Kanaanaca, Perizejaca, Jebusejaca više nema, dok narod Izraela i dalje ţivi, unatoč besprimjernoj povijesti promjena okolnosti.

Tko smo mi? Gdje smo mi? Što pokušavamo postići i kakvi ljudi ţelimo biti? To su pitanja koje vođe pomaţu skupini postaviti i odgovoriti na njih, i kada skupina to uspije učiniti zajedno, blagoslovljena je izuzetnom vedrinom i snagom. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

Godina 12 13 Broj 48 Strana

Strana 13

Rabbi Berel Wein:

Vidjeti jasno Thomas Jefferson je u američkoj Deklaraciji o nezavisnosti napisao da su neke istine očite. Podsticaj za tu ideju dobio je od našeg velikog učitelja Mošea koji jasno ističe u ovotjednom čitanju da su izbori koje čovjek ima u ţivotu jasno vidljivi.

Kralj Salomon u Koheletu ističe da je B-g stvorio ljudska bića i proţeo ih s jednostavnom pravednosti, ali da oni stalno traţe izopačene načine kako bi ispunili svoje nepravedne ţelje. Tora, pomoću glagola re'e, jasno ukazuje da izbor između vječnog ţivota i smrti, između ispravnog i pogrešnog, između dobra i zla nije toliko kompliciran.

Moţe se vidjeti i osjetiti ispravan put u ţivotu i slijediti ga. Kao pomoć toj očevidnoj istini, dovoljno je samo razmotriti prošlost i razmišljati o onome što je bilo prije nas, osobno i kao naroda. U svim svojim sloţenim obredima i tehničkim propisima, judaizam je, u svojoj suštini, vrlo jednostavna i jasna vjera. Ovu točku se Moše trudio jasno iznijeti iznova i iznova u svom velikom završnom govoru Ţidovskom narodu.

Ono što je utemeljitelje Ţidovskog naroda i protagoniste monoteizma u svijetu učinilo toliko jedinstvenima je njihova urođena sposobnost da prepoznaju ono što je u ovom svijetu očito. Naime, da je svijet

Strana 14

stvoren, da postoji Stvoritelj i da ljudska bića imaju mogućnost i potrebu da se nekako poveţu s tim Stvoriteljem. Nakon što su ove posve očite istine priznaju i čvrsto ukorijene u našem umu i srcu, zakoni i običaji Izraela logično krenu za njima i dovrše strukturu našeg sluţenja Stvoritelju i onima koje je stvorio.

Ključ judaizma i opstanka Židova je čuti o istinama koje se stalno i svakodnevno nalaze pred nama Poneseni plimom događaja i iscrpljujućih pojedinosti svakodnevnog ţivota, mi se često nismo u stanju zaustaviti i porazmisliti o tim istinama koje čine osnovu našeg postojanja i svrhe ovdje na svijetu. Veliki rabin Moshe Chaim Luzatto započinje svoje epsko remek djelo Mesilat Yesharim, osnovnim ţivotnim pitanjem: "Koja je naša svrha i cilj u ţivotu?"

To pitanje progoni ljudska bića kroz sve epoha i područja ljudskog postojanja na ovoj planeti. To je pitanje koji je bilo pokretačka sila ljudske civilizacije u sva vremena i

u svim okolnostima. Mnogi je odgovora bilo dato na ovo pitanje. I gotovo svaki od njih je odveo ljude od pravog puta i naveo one koji racionalno razmišljajue da negiraju istine koje nas svakodnevno podsjećaju na to tko smo i zašto smo.

Sile pohlepe, ţelje, fizičkog zadovoljstva, te nerealnog i utopijskog činjenja dobra nadjačali su naš jasan pogled i instinktivne racionalne misaone procese. Nakon što je okusio zabranjeni plod, čovjeku je vrlo teško osloboditi se njegova okusa.

Moše nas pokušava upozoriti na posljedice našeg netočnog i ■nejasnog gledanja i razmišljanja. Stoga prije nego li bude progovorio o bilo kojoj zapovijedi ili sloţenim obredima Tore, on prvo traţi od svojih slušatelja i učenika, kroz stoljeća, da čuju o istinama koje se nalaze pred njima stalno i svakodnevno. Ovo je doista ključ za judaizam i opstanak Ţidova.

Ima jedna stvar s kojom se svi moţemo sloţiti, a to je da je postojanje i politika Drţave Izrael, bez obzira koja je stranka na vlasti, čini da se Ţidovi diljem svijeta osjećaju neugodno. Uvijek ima neki neprijatan događaj, loše ponašanje, glupa vladina politika ili kontroverzan i agresivan stav koji navede mnoge Ţidove da se počnu meškoljiti na

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Berel Wein:

svojim mjestima.

Zbog ove nelagode, postoje mnogi Ţidovi, predstavnici svih nijansi vjerskog štovanja, političkog uvjerenja i osobne sklonosti, koji je u dubini svog srcu jednostavno poţele da Izrael nestane, i da više ih ne uznemirava. Među Ţidovima vjernicima ima onih koji se jednostavno ne mogu pomiriti s činjenicom da je drţava stvorena na naizgled racionalan i uobičajen način. Niti se mogu pomiriti s time tko su bili i tko jesu vođe te drţave.

Ovo također vrijedi i za ateističku i agnostičku ljevicu - snaţnu i sveprisutnu silu u Ţidovskom društvu, ovdje u Izraelu i diljem Ţidovskog svijeta - koja se ne moţe pomiriti s činjenicom da je Ţidovska drţava, uglavnom, prilično ţidovska po svom mentalitetu, ponašanju i vrijednostima, na njihovo nezadovoljstvo i razočaranje.

Dakle, čak i pored trenutne polemike i previranja u vezi pozicije Izraela prema nuklearnoj situaciji u Iranu, još uvijek ima dosta prostora za nelagodu među mnogim Ţidovima u vezi Drţave Izrael. I ta se nelagoda izraţava na različite načine, od izravnog vrijeđanja Izraela na javnim forumima i kroz medije, do suptilnih načina nepostojanja svesrdnog priznavanja i prihvaćanja da je Drţava Izrael dostojna naše molitve i podrške. Ukratko, Drţava Izrael i dalje je zabrinjavajuća prisutnost u svijetu i Ţidovskom društvu.

Vidjeti jasno kako bi konkurirali svetom Hramu koji se nalazio u Jeruzalemu. Ţidovska zajednica u Rimu dodvoravala se u strahu i sramu, dok su se njihova braća u zemlji Izraela borila protiv svojih rimskih tlačitelja. Nije bilo ni lako niti ugodno biti Ţidov u Rimskom carstvu tijekom prvog stoljeća naše ere.

Dovoljno je pročitati djela Josipa Flavija i Filona stoljećima kasnije, kako bi se osjetilo tjeskobu tih Ţidova koji su se borili da ostanu Ţidovi u najotuđenijem i najneprijateljskijem okruţenju. Biti Ţidov u grčkom gradu Alekandriji, ili u rimskom gradu Rimu bilo je nelagodno iskustvo.

Tijekom progonstva Ţidova širom svijeta, ta se nelagoda uvijek iznova doţivljavala. Ona je postojala prije nastanka drţave Izrael, iako je osnivanje drţave fokusiralo i intenziviralo taj problem. Pojedinim Ţidovima uvijek je bilo teško ostati vjeran Tori u svijetu i društvu koje je, uglavnom, odbacuje i ocrnjuje.

Kako su se asimilacionisti u ţidovskom svijetu sve više udaljavali od poznavanja i vrijednosti Tore, njihov animozitet spram Drţave Izrael postajao je sve otvoreniji i snaţniji. Muslimanski terorizam

prema Ţidovima i Drţavi Izrael gotovo uvijek dobija kartu za prolaz, dok poboţno pisanje o navodnim Ţidovskim zlodjelima dobiva mjesto na naslovnici i sveopću osudu.

Ovi se Ţidovi srame biti Ţidov. U svom mukotrpnom ţivljenju oni se okomljuju sami na sebe, dok u isto vrijeme objavljuju svoje plemenite samilosne vrijednosti i jedinstvenu mudrost. Njima je vrlo nelagodno zbog vlade i naroda Izraela.

Herman Wouk je u svojoj majstorski napisanoj knjizi, This Is My God (Ovo je moj B-g), opisao prizor u predvorju jednog veličanstvenog nebodera na Manhattanu gdje jedan potpuno asimilirani Ţidov odjednom spazi hasidskog Ţidova, s bradom, odjećom i svim ostalim, koji sada treba ući s njime u dizalo. Ovu kombinacija horora, iznenađenje, srama, krivnje i znatiţelje koju je Wouk toliko slikovito opisao prava je sliku kako Ţidovski svijet danas gleda na drţavu Izrael. Postojanje drţave Izrael nameće teške i neugodne odluke Ţidovima u svijetu.

Očito, to je ono što je namjera Neba, nelagoda i sve što s njom ide. Šabat šalom ■

Kako nam ovaj fenomen ne bi ostao potpuno tajanstven i neobjašnjiv, ja bih se usudio reći da je u određenoj mjeri tako bilo i u vrijeme Drugog Hrama. Većina tadašnjeg Ţidovskog svijeta nije ţivjela u zemlji Izraela. Postojale su velike ţidovske zajednice u Babilonu i Egiptu, kao i u Rimu i sjevernoj Africi.

U Aleksandriji, u Egiptu, Ţidovi su čak izgradili svoj vlastiti hram

Godina 12 15 Broj 48 Strana

Strana 15

Rabbi Dovid Goldwasser:

Šalom bajis

“Odvajat ćeš desetinu od svega što

granicu onoga što mu srce ţeli – ako

svog bogatstva za cedaku zbog sa-

tvoj usjev u polju donese…” (Devarim

netko ima stotinu on ţeli dvije sto-

mog ispunjenja micve. Međutim, ako

14,22)

tine..

osoba traţi očišćenje od svojih gri-

Naši nam učenjaci kaţu (Taanis 9a)

Shivim Panim L’Torah objašnjava

kako je R. Johanan susreo svog ne-

da Tora obavezuje svakoga da odre-

ćaka, sina Reš Lakiša, i rekao mu:

di jednu desetinu svog prihoda za

―Kaţi mi pasuk kojeg si danas učio.‖

cedaka. Neki tumače da riječi―aser

toga, za dobro svoje duše. Nalazimo da će pravedni dati i više nego što su imali bez ikakve procjene.

podrazumijevaju

Tosfos (Taanis 9a) pripovijeda da je

odvajati desetinu,‖ i odmah ga

dvostruku desetinu, i dat će čak i

neki bogataš imao polje koje je do-

zapitao što te riječi znače.

petinu svoje zarade za cedaku.

nosilo urod od 1000 kura, od čega je

Mladić je odgovorio: ―Svakako ćeš

R. Johanan je rekao: ―Odvajaj desetinu kako bi postao imućan.‖ ―Kako to znaš tako rastumačiti?‖ upitao je mladić.

R. Johanan je odvratio: ―Hajde, iskušaj to sam za sebe.‖ ―Zar je dopušteno iskušavati Vječnog?

Pisano je (Devarim 6,16):

―Nećeš iskušavati Vječnog.‖ R. Johanan je citirao R. Ošaja koji je izuzeo davanje ma’asera iz ove zabrane, kao što je rečeno (Malahi 3:10): ―Donesite sav desetak u spreme … iskušajte Me s time, veli Vječni, i vidite neću li vam otvoriti nebeska okna i izliti na vas blagoslov beskrajan.‖ Po čemu je micva o ma’aseru drugačija od svih ostalih micvos? Sve se druge micvos u potpunosti moraju vršiti l’šem šamajim, radi Nebesa, bez uzimanja ičega drugog u obzir.

Nadalje, naši nam učenjaci kaţu da čovjek nikada ne dosegne gornju

Strana 16

bišvil šetis’ašer‖

jeha ona onda treba dati i više od

Međutim, ima jedan cadik, koji daje sve što ima siromašnima, iako nam Talmud kaţe (Kesubos 50a), da je u Uši bilo dosuđeno da ako netko ţeli biti velikodušan u svojoj cedaki, on ne smije isplatiti više od jedne petine svog prihoda.

Pravedna osoba, piše komentar, moli se Onome koji daje bogatstva u ovome svijetu i moli ga za Njegovu milost da bi ubuduće mogao davati milodare bez ograničenja. Pošto znamo da Vječni uvelike čezne za molitvama cadikima, On ispunjava njegovu molbu i blagosilja ga s toliko bogatstva da primatelji njegova dobročinstva neprestano primaju pomoć.

Rabenu Chananel na to gleda na sličan način u Taanis, da čovjek treba podijeliti mnogo novaca za cedaku kako bi time uvećao svoje bogatstvo, i bio u mogućnosti dati još više cedake.

on davao 100 kura desetine svake godine. Kada se razbolio, prepustio ■

je to polje svom sinu, uz napomenu da nastavi i dalje tako činiti. Sljedeće je godine sin stavio na stranu 100 kura kako ga je otac uputio.

Međutim, kada je vidio koliko je to novca, odlučio je da više neće odvajati desetinu. Naredne godine zemlja je dala uroda samo za 100 kura i sin je bio vrlo zabrinut. Kada su njegovi rođaci čuli za neprilike koje su ga snašle došli su to proslaviti, odjeveni u bijelo. Mladić je rekao: ―Izgleda da ste se došli radovati mojoj nevolji.‖ Oni su mu uzvratili: Ti si sam sebi nanio tu patnju. U početku si dao ma’aser na primjeren način. Ti si bio zemljoposjednik, a Vječni kohen koji je primio ma’aser. Međutim, sada, kada nisi dao desetinu Vječnom, On je postao zemljoposjednik, a ti si kohen i primio si samo 100 kura. To je značenje pasuka (Bamidbar 5:10),

Nesivos Shalom pridodaje da smo

―Svete stvari od svakoga pripadaju

ograničeni na davanje jedne petine

njemu,‖ dakle, ako netko ne daje Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Šalom bajis

desetinu na ispravan način samo

narušavaju naš šalom bajis. Tada

ono što je sveto bit će njegovo.

uskoči jecer hara i uvjerava nas da se

Kada je Chofetz Chaim bio u Beču kako bi sudjelovao na prvom Knessia Gedola Agudas Yisroela, domaćin mu je bio ugledni R. Akiva Schreiber. Kako bi ugodili Chofetz Chaimu, samo su velikodostojnici i ugledni

pojedinci

dobili

priliku

slušati gadola.

Jednog je dana dobro poznati Tora askan iz Engleske došao kući R. Schreiber i zatraţio da se sastane s Chofetzom na svega par minuta, kako bi s njim raspravio vrlo vaţnu stvar koja će imati utjecaj na njega i njegovu obitelj za čitav ţivot.

Domaćin je to prihvatio pa ga je uveo da pričeka dok Chofetz Chaim završi objed. Usred objeda, kako je bio Chofetzov običaj, Chofetz Chaim je počeo recitirati Mizmor L’David

ostavimo dobrih djela i plemenitih postupaka. Dovid HaMelech nam kaţe da ako vam izgleda da vas dobrota i milost progone, nemojte ih se odreći. Molite se Vječnom da vas one – samo dobrota i milost, a ne drugo – nastave progoniti. Tov v’chesed vam nikada neće naškoditi; one će jedino osigurati da vi ―prebivate u domu Vječnoga kroz dane mnoge.‖

domaćinu i pozdravio se s njim.

Domaćin, iznenađen time što ovaj odlazi a da nije razgovarao s Chofetz Chaimom, upitao ge je što se dogodilo.

Sa smješkom na licu, askan je objasnio da je gadol odgovorio na njegovo pitanje bez da ga je i čuo.

(Tehilim 23:1). Nakon što je završio

Gost je rekao: Osnovao sam ješivu

s: ―Neka bi me samo dobrota i mi-

i udrugu gemilas chesed kojima up-

lost pratile sve dane ţivota moga, i

ravljam. Obje funkcioniraju doista

ja ću prebivati u domu Vječnoga

dobro, no posao zahtijeva mnogo

kroz dane mnoge,‖ okrenuo se go-

vremena i počeo je stvarati proble-

stu koji je čekao i primijetio: Kako je

me u našem šalom bajis. Ţelio sam

Dovid HaMeleh mogao opisati do-

pitati Chofetz Chaim da li da neke

brotu i milost kao one koji progone

od

nekoga? Ubojice i nasilnike naziva-

druge. Međutim, čim sam čuo riječi

mo progoniteljima, ali tov v’chesed –

Chofetz Chaima shvatio sam kakav

dobrotu i milost?

mi je zechus darovan. Moram se

Chofetz Chaim je nastavio: Često nam se čini da nas dobrota i milost progone kada nam upadaju u ţivot, kradu nam dragocjeno vrijeme i

Godina 12 17 Broj 48 Strana

■

Na to se gost ustao, zahvalio

odgovornosti

prebacim

na

poţuriti kući prenijeti tešuvu Chofetz Chaima svojoj supruzi. ■

■ ■

Strana 17

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Zapanjujuća djela Pojavi se čovjek u Londonu (ili Zagrebu) tvrdeći da je prorok. On učini neke sjajne stvari: levitira, oţivljava mrtve, pretvori olovo u zlato.

Onda vam kaţe da će sutra u podne početi padati kiša. U 11 sati na nebu ni oblačka. Dođe 11:30, 11:45, 11:55, a ono još uvijek prekrasan dan. Šteta, tip je djelovao prilično dobro.

Odjednom u 11:59 oblaci se nakupe niotkuda. Do 12:00 prekriju čitavo nebo. U 12:01 počne strahoviti pljusak. Što kaţete na to? "Ma, to je Engleska" (ili: "To je ta naša nova klima").

No, ipak, mislim da biste se time malo zanijeli. Nije sve skupa to tako loše napravio.

Ali, što kaţe Ţidovski zakon: da

li je on prorok i trebamo li ga slušati?

prema vještini njezinih trikova.

Naravno, kada dođe netko s tako

Dakle, Ţidovski zakon ima vrlo

impresivnim repertoarom, vrlo je

jednostavnu formulu za takve tipo-

teško ne biti ponukan. Kada netko

ve. Oduzmete mu ovlasti. On je evi-

stvarno moţe liječiti ljude, teško je

dentno laţni prorok, jer ako je B-g

ne poţeljeti vjerovati. No, postoji

rekao da će kiša padati u 12:00 on-

mnoštvo iscjelitelja i čudotvoraca u

da ona neće početi u 12:01. B-g ne

svijetu. Svaki od njih ima drugačije

čini pogreške. Da budemo jasni,

ciljeve. Bilo da su to oni koji trguju

ovaj je "prorok" vrlo vješt čovjek,

samima sobom ili oni koji trguju

moguće čak i u dodiru s duhovnim

određenim stilom ţivota. Judaizam

silama koje ne poznajemo. Ali u

ne dvoji niti trenutka o tome da li

kontaktu s B-gom - nije.

su ljudi u stanju vršiti čudesna dje-

Judaizam ima pravila za utvrđivanje vjerodostojnosti proroka - a ona nisu ni na koji način bazirana na čudima koja je on u stanju izvesti. Nas Ţidove ne impresioniraju čuda. Mi ne sudimo o nekoj osobi

la. Ono što judaizam kaţe je ■da to nije nikakav dokaz da je on B-ţji glasnik. Postoje mnogi ljudi koji nam se čine uspješnima, no to ne znači da oni imaju B-ţje odobrenje.

Put do odnosa s B-gom u ovom svijetu je tegoban. Nema tu prečica.

Stvar je to korištenja naše slobodne volje, da prevladamo tisuće izazova koji se neprestano postavljaju pred nas. Ljudi imaju sklonost traţiti jednostavna rješenja za sloţene probleme. Prednost kultova, onih koji liječe vjerom, i takozvanih 'kabalističkih' grupa tu je sasvim razumljiva. Oni su u stanju ponuditi jednostavne odgovore. Oni čak mogu učiniti nešto što izgleda kao čudo.

No na duge staze, odgovor neće biti zadovoljavajuć. Oni su tek bijeg od istinskih ţivotnih izazova.

Judaizam kaţe: Upotrijebi svoj um. Ne sudi po čudima. Sudi prma dokazima. U primitivnom svijetu, čuda impresioniraju. U 21. stoljeću mi bismo trebali bolje znati. Šabat šalom ■

Strana 18

Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Nitko nije otok

„Vidi! Stavljam danas pred vas blagoslov i prokletstvo.―

Mi nemamo samo inteligenciju da

koje

vanja.

viđamo ljude koji ne donose mudre

retku miješa jedninu

ne koriste se ovim bogomdanim

ţini. Kli Yakar objašnjava da svaki

pristranosti

sobnost da tako činimo. Ipak, često odluke i to na svoju vlastitu štetu, i

u jednini, dok je riječ „vas― u mno-

utjecajem

umanjuju našu sposobnost prosuđi-

Hebrejski u ovom

s mnoţinom, odnosno, riječ „vidi― je

pod

donosimo mudre odluke, već i spo-

prednostima sebi na korist. Ova mi se misao pojavljuje kad vidim inteligentne, pa čak i učene ljude koji puše cigarete, i svjesno se truju.

Slijepa čovjek ne moţe se učiniti čovjekom koji vidi, ali mi imamo sposobnost da prevladamo sljepoću svojih pristranosti. Samo trebamo biti oprezni i čuvati se, shvaćajući našu ranjivost.

pojedinac mora gajiti osjećaj odgo-

Istina, to bi iziskivalo trud i toleri-

Mojsije je te svoje riječi namjerno

vornosti prema mnoštvu. Talmud

ranje nelagode da se prekine ta na-

izabrao: "Vidite, danas pred vas

vika, ali ţivot čovjeka sigurno je vri-

stavljam blagoslov i prokletstvo."

jedan toga da se svjesno prihvati

Vidite, zaista. Vi imate sposobnost

kaţe da osoba treba uvijek zamišljati da je svijet sačinjen od jednakog broja pravednih i grešnih ljudi, a sebe smatrati da ima istovjetan broj micvot i grijeha. Budući se presuda donosi na temelju većine, ako je njegov/njezin slijedeći čin micva, to će stvoriti većinski udio micvot,

da

Život je misija,

nadvladate

sljepoću ■vaših

pristranosti.

zadatak koji sa sobom nosi odgovornost.

Svaki korak treba ići u smjeru ispunjavanja svoje zadaće.

Odvojit ćeš desetinu od svog uroda svojih polja (Ponovljeni zakon 14,22).

Sam hebrejski tekst moguće je

odnosno ako postupi pravo, to će

nelagodu u interesu svog preţivlja-

protumačiti

stvoriti većinu pravednih ljudi. Su-

vanja. Ljudi koji spremno prihvate

odvajate desetinu svog uroda, B-g

nelagodu kirurškog zahvata kako bi

će vas blagosloviti. Odvajanjem

spasili svoje ţivote, svejedno nisu u

desetine nećete biti na gubitku.

više često na sebe gledamo kao na otoke, i vjerujemo da što god činili u svom osobnom ţivotu to nema veze s drugima. Mošeova je poruka da to

stanju učiniti istu stvar u vezi prestanka pušenja.

Razlog za ovu nedosljednost je što

nije tako. Ono što činimo je ili na

je čovjekovo prosuđivanje izobliče-

blagoslov ili na prokletstvo mnoštvu.

no onim što bi on ţelio vjerovati.

Tora to navodi vrlo jasno: "Mito će zaslijepiti oči mudroga" (Ponovljeni

Odolijevanje sljepilu "Vidi, danas predam vas stavljam blagoslov i prokletstvo" (1,26) R. Yitzchok Meir iz Oura kaţe da je B-g dao čovjeku mudrost i razboritost kako bi bio u stanju razlikovati ispravno od pogrešnog, blagoslov i prokletstvo.

Godina 12 19 Broj 48 Strana

zakon 16,19). Mudrost čovjeka je nemoćna kada mito utječe na sposobnost njegovog prosuđivanja. Slijepa bi osoba doista htjela izbjeći da padne u jamu, ali ne moţe si pomoći ako je ne vidi.

To vrijedi za svaku nemudru odluku. Pušenje je samo dobar primjer toga. Mi se neprestano nalazimo

na

način

da,

ako

Chafetz Chaim je pričao o nekom seljaku koji je svoje snopove ţita donio na trţnicu. Za svaki snop koji je predao trgovcu, ovaj bi stavio novčić na tanjur. Prebrajanjem novčića, oni bi znali koliko je snopova on prodao.

Dok trgovac nije gledao, seljak je s tanjurića uzeo nekoliko novčića. On nije shvaćao da je time što je ukrao nekoliko novčića, ostao bez plaće za nekoliko snopova ţita.

Mi ponekad činimo stvari kojima ostvarujemo privremeni dobitak i ne shvaćamo da će gubitak zbog tog našeg čina daleko nadmašiti taj privremeni dobitak. ■ Strana 19

Rabbi Shlomo Carlebach:

Ako nije slatko, to ne može biti Tora Heillege (izraz poštovanja, op.pr.)

R. Hershele Rimanover bio je najbolji učenik, i na kraju nasljednik svetog R. Menachem Mendela iz Romanova. Vi znate da su neki od velikih hasidskih učitelja sami bili sinovi Rebbea ili barem učenih, svetih ljudi.

Oni su odrasli u domovima u kojima se striktno pridrţava odredbi i učili u ješivama cijeli svoj ţiot. Ali R. Hershele bio je sin običnoga krojača.

Naţalost, njegov je otac napustio ovaj svijet dok je njegov sin još bio jako malen pa ga je podizao njegov stric. Do 13 godina on nikada nije učio Toru. Čitavo je vrijeme pomagao prvo svom ocu, a onda svom stricu, koji je također bio krojač. Ali u svom srcu je mamash (stvarno, op. pr.) čeznuo za B-gom, pa je poslije svoje bar micve (stupanja u punoljetnost na trinaesti rođendan, nakon čega je obavezan pridrţavati se zahtjeva halahe – za-kona Tore, op.pr.) pobjegao da uči s R. Mendele Rimanoverom.

Kada je prvi puta došao u Rimanov, R. Harshel je bio vrlo skroman, vrlo povučen, pa je radio kao Rebbeov šames (pomoćnik, op.pr.). Drvima je loţio peć u sinagogi, pospremao krevet R. Mendelea, donosio mu hranu, uzimao metlu i meo pod Beis Midraša (sinagoge, op.pr.) tako da bi sinagoga bila čista za jutarnju molitvu.

R. Hershel se oţenio kad mu je bio šesnaest godina, a vjenčanje je bilo mamash gevalt! (uistinu nezaboravan doţivljaj, op.pr.). Takva simha (vese-lje, op.pr.), takav ples! PotrajaStrana 20

lo je to do dobrano iza ponoći. Ali u četiri sata ujutro nakon vjenčanja, R. Her-shele je, kao i uvijek, bio u sinagogi, i pometao šul (sinagogu, op.pr.)

Sin R. Mendel Rimanovera otišao je svom ocu i rekao, ―Mislim da se nešto čudno događa s tvojim najboljim učenikom. Sinoć se oţenio, vjenčanje je završilo oko dva ujutro, a on je jutros ipak ovdje i mete pod.

Misliš li da je on normalan?― A R. Mendele je uzviknuo, „Gevalt! Hvala B-gu da je R. Hershel došao da pomete šul. Bojao sam se da će biti preumoran i da danas neće moći moliti. Zar ti ne znaš? Kada on mete pod on čisti put za sve naše molitve da dođu do Neba!― Nekih sedamdeset godina kasnije, sveti R. Chatzkele Shinover, sin Hei-lege Sanzera otišao je na odmor u ljetno odmaralište u Pistianu, u Ma-đarskoj. I prvi puta kada je otišao davenati (moliti, op.pr.) u tamošnji Beis Midraš, bio je mamash zaprepašten. Sinagoga je bila zaista jako prljava. Zato je rekao ljudima u šulu, Zar vas nije sram? Ovo je sveto mjesto, kako ste mogli dozvoliti da bude tako zamazano? Netko treba doći i očistiti ga!― Slijedećeg dana je Shinover došao vrlo rano u sinagogu na jutarnju molitvu. I tamo je zatekao malog Yiddelea (Ţidova) koji je meo pod. ―Dragi moj prijatelju―, rekao je, ―Ţelim ti zahvaliti zato što si se digao tako rano da počistiš šul.― ―Znate,― odgovorio je Yiddele ―kada ste nas traţili da počistimo sinagogu, to me podsjetilo na priču koju sam čuo kada sam bio mlad – o R. Hirshele Rimanoveru, kako je meo pod u Beis Midrašu rano jutro nakon

svog vjenčanja. I pomislio sam, 'Ja nisam na nivou Rimanovera, i ja zasigurno ne znam kako napraviti put molitvama da stignu do Neba.

Ali znam kako počistiti.' Zato sam ovdje.― Sveti Shinover ga je pogledao i rekao, ―Sveti Yidu, ti mamash nisi svjestan do kako uzvišenog ispravka si doveo na Nebu kada si pomeo ovaj pod. Eto, ja znam da si ti petnaest godina oţenjen i da nemaš djece.

I sretan sam što ti mogu reći, Nebo je upravo odlučilo da zbog toga što si došao očistiti ovaj pod u čast B-ţjeg svetog mjesta, ove ćeš godine biti blagoslovljen sinom.― Vidite u čemu je stvar – ponekada napravimo nešto za što ne znamo dubinu stvarno toga. Ali kada radimo na slavu B-gu, naše najjednostavnije radnje mogu doseći najviše mjesto na Nebu.

-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.Naţalost, ubrzo nakon vjenčanja, supruga R. Hershele Rimanovera se jako razboljela. I nedugo iza toga je umrla. To mu je mamash slomilo srce. Ali što je R. Hershel mogao napraviti? On je još više izlijevao svoje srce, svoju dušu i svoje vrijeme u učenje, i sa dvadesetjednu godinu postao je Rebbe u Rimanovu.

Nekoliko godina kasnije došla ga je vidjeti jedna ţena. Ona je rekla, ―Rebbe, imam trideset tri godine, i do sada se nisam udala. A ja sam siroče, pa nemam nikoga da dogovori šiduh (bračnog partnera, op.pr.) za mene. Moţete li mi vi pomoći da nađem supruga?― R. Hershele ju je jedan trenutak pomno promatrao, a onda odgovorio, ―Čuj me. Moram te pitati vrlo ozbiljno pitanje. Što misliš o tome

Divrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Ako

da se udaš za mene?― Ţena je mislila da se Rebbe šali na njen račun i rasplakala se. ―Sveti učitelju,― jecala je. ―Molim vas nemojte me ismijavati. Ja sam vrlo osjetljiva. I za mene ovo nije smiješno.

Ja se mamash jako ţelim udati. Ali znate, ja ne traţim nekoga na tako uzvišenom nivou kao što ste vi…― ―Ţao mi je,― rekao je Rebbe. ―Nikako mi nije bila namjera da te povrijedim. Molim te, dozvoli mi da ti objasnim. Nisi li ti iz…i on je rekao ime nekog sela? Činilo se da je ţena iznenađena. ―Pa, jesam― ―I imaš desetoro braće i sestara?― ―Da, ali kako…― ―I tvoj je otac bio R. Moshele?― ―Da…― ―Znao sam! Sada mi reci još jednu stvar. Da li se kojim slučajem moţda sjećaš malog dječaka čije ime je Hershele, sin krojača? ― Sada je ţena već bila izvan sebe. ―Da, sjećam ga se. Hlače moje braće su uvijek bile poderane pa ih je moja majka nosila krojaču da ih popravi. A taj dječak, Hershele, bi dostavio popravljene hlače u našu kuću u petak poslijepodne, tako da bi ih moja braća mogli obući za Šabos.

Ali sveti učitelju kako je sve ovo povezano s mojim šiduhom? I odakle vi znate tako puno o meni?―

nije slatko, to ne može biti Tora

―Ţelim da znaš, svakog petka kada sam donosio hlače, ja bih ušao u vašu kuću i vidio bih tebe i svu tvoju braću i sestre kako sjedite za stolom s vašim ocem i učite tjedni odlomak Tore – parašu. Sada se moraš sjetiti da ja dolazim iz vrlo obične familije krojača. Mi smo morali jako puno raditi pa nismo imali vremena da učimo Toru. Pa to što sam vidio u vašoj kući – svi vi – sva djeca uče Toru zajedno sa svojim ocem – to je za mene bilo jako posebno. I svaki petak kada sam otišao iz vaše kuće ja bih molio, ―Ribono Šel Olam (Gospodaru svijeta, op.pr.), ovo je kako bih ja volio da bude s mojom ţenom. Molim Te, blagoslovi me da oţenim jednu od ovih djevojaka!' ―Sada te ponovo pitam…i vjeruj mi, to je stvarno…istina…hoćeš li biti moja ţena?― Tako su se Rimanover i ţena vjenčali, jer očito je ona stvarno bila njegova srodna duša, predodređena za njega. Šta mislite kakvu vrstu vjenčanja su imali? Rimanover je rekao svom šamesu, ―Ovo što ţelim da učiniš. Odvezi se u selo…― koje je imenovao, ―i vidjet ćeš deset shlle-

pera (prosjaka, op.pr.) koji tamo sjede u Beis Midrašu. Zamoli ih da dođu ovamo s tobom; oni će biti minjan (molitveni kvorum, op.pr.) na mom vjenčanju. ―Nikome nemoj reći da se ţenim.

Ne ţelim da itko drugi dođe. Ako bilo tko ne posluša moje riječi i usudi se pojaviti na mom vjenčanja – neću više nikada razgovarati s njim…― Vidite o čemu se ovdje radi, sve što potječe s Neba treba biti malo pokriveno kada silazi dolje u ovaj svijet. Inače bude presnažno da se primi. Kada je Moše Rabenu, Mojsije naš učitelj, sišao dolje nakon što je primio Toru, njegovo je lice zračilo s toliko puno svijetla da ga ljudi oko njega nisu mogli primiti. Zato je morao pokriti svoje lice, morao je nositi veo.

Vjenčanje je mamash određeno na Nebu. Vjenčanje dviju srodnih duša sja s apsolutno najvećim svijetlom. Ako je dostupno cijelom svijetu, ono se mora malo razblažiti, kako ne bi bilo prejako.

Pa ako želite sačuvati Nebesko svijetlo svog vjenčanja kažete “Pokrijmo malčice naše vjenčanje. Neka ono bude tajna između..za nas dvoje…“ ■ Prevela Tamar Buchwald

―Zato što sam ja taj Hershele!― objasnio je Rebbe. ―Ja sam taj koji je dostavljao hlače tvoje braće! Ne krivim te što me nisi prepoznala…ja znam da izgledam sasvim drugačije. Ali ja sam tebe odmah prepoznao.

Godina 12 21 Broj 48 Strana

Strana 21

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: RE’E

Paraša (priča) Re'e nam govori o moći, sposobnosti da vidimo ono što je važno i vrijedno.

Paraša Re'e jedna je od rijetkih parašot u Tori za koju u Zoharu nema tumačenja, što znači da se u njoj nalazi nešto duboko skrovito i skriveno.

Samo ime ove paraše, "Re'e" (gledati, vidjeti) povezuje nas s temom vida i s očima koje, prema mudrosti kabale, predstavljaju Sefiru Hohma.

Ovoj se sefiri pripisuje sirova iskonska energija, svjetlo mudrosti, vrlo snaţna energija koja nas okruţuje ovog tjedna.

Paraša započinje riječima: "Evo, stavljam pred vas danas blagoslov i prokletstvo". Postoji prekrasan komentar koji je napisao Ohev Yisrael (Apta Rav), u kojem on objašnjava da i prije nego li smo rođeni mnoge su stvari već određene, izuzev onih koje ovise o našoj slobodnoj volji, na primjer pravednost ili zlo. Mi ustajemo svakog jutra i tad smo suočeni s emocijama i osjećajima koji nam daje priliku da biramo između blagoslova i prokletstva, a to je istinska suština naših ţivota.

Apta Rav dalje razjašnjava da je riječ "dati", koja se na hebrejskom piše "n-t-n", palindrom (riječ koja se jednako čita u oba smjera}. Cilj Stvoritelja je činiti na dobro Njegovim stvorenjima, i utjecaj koji On vrši na nas je samo dobar. Stoga se "blagoslov ili prokletstvo" promatra u odnosu na to kako se mi odnosimo prema stvarnosti, koja je pod našom kontrolom, i o kojoj sami odlučujemo. Ohev Yisrael ovu pojavu naziva "istina i laţi" - način na koji se mi odnosimo i reagiramo na situacije u našim ţivotima."Laţ" je vlastita zaokupljenost trivijalnostima, sporednim stvarima u ţivotu: Tko je Strana 22

što rekao? Tko je nešto učinio i zašto? To je ljutnja, potištenost, osjećaj da ste ţrtva, i tako dalje i tako dalje.

"Istina" je ono kada smo uspjeli doći u prosvijećeno stanje, što i jest svrha naših ţivota. Iz tog razloga, naše mi-sli trebaju biti usmjerene na "istinu", jer nam to omogućava da budemo "posuda" za prosvjetljenje koje će potom biti prisutno u nama u svakom trenutku.

Moramo shvatiti da smo mi uvijek svjesni sjaja "Sjedišta" u beskrajnoj B-ţanskoj Svjetlosti, koja ne pravi razlike, i pitanje koje nam se postavlja je što ćemo s tim sjajem napraviti. Kabalisti objašnjavaju da postoje dvije vrste svjetlosti: Izravno Svjetlo i Svjetlo koje se reflektira. Izravno Svjetlo zrači izravno iz Izvora, te se također naziva i Svjetlošću mudrosti, što je sirova koncentrirana energija; njena je priroda da spali i opeče, pa se još naziva i Intenzivno Svjetlo i Svjetlost ţivota. Jedini način da primimo Svjetlost mudrosti i da je zadrţimo, je da znamo da ona nije naša, da ne posjedujemo ništa osim onoga što dajemo drugima.

Promjenom smjera, iz ţelje da primamo samo za sebe u ţelju da dajemo, mi stvaramo novo svjetlo koje se naziva ―Reflektirajuće svjetlo".

Ako ţelimo svjetlo, moć i snagu, moramo se pobrinuti da to i drugi imaju. Ne moţemo si dopustiti da

budemo "kraj", jer Svjetlo ne moţe prebivati u posudi koja je krajnji rezultat (sebičnost i uskogrudnost).

Misao Stvaranja, koja je na ■dobro stvorenih bića, materijalizira se kada su naša djela povezana s namjerom da dovedemo do promjene i izazovemo zadovoljstvo drugih.

Povezivanje s B-ţanskim prosvjetljenjem tada je uravnoteţeno i naš vlastiti interes postaje oplemenjen, te nam omogućuje da se još snaţnije poveţemo s prosvjetljenjem i primanjem. Razina naše sebičnosti određuje da li je obilje koje primamo od Stvoritelja prokletstvo ili blagoslov.

Realnost naših ţivota je subjektivna, i njegova dvojakost, oscilacija između blagoslova i prokletstva ovisi isključivo o nama. Paraša počinje s "Vidi" i završava s pričom o "laţnom proroku", podsjećajući nas da mi zapravo ne znamo što vidimo, i da li je ono što vidim istina. I tako su jedine valjane leće kroz koje moţemo vidjeti stvarnost u našim ţivotima "voli svog bliţnjeg kao što voliš sebe", ljubav, suosjećanje, i ciklus primanja kako bi se dalo i kako bi doveli do promjene, što je pravi, istinski put kojeg se trebamo drţati. ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Eli J. Mansour:

Pravo bogatstvo Tora u Parašat Re'e predstavlja

učinka. Osoba ne bi napustila Jeru-

mo i moramo drţati opću poruku

micvu o Ma'aser Šeni koja je od po-

zalem bez da upije nešto od svetosti

koju je prenosila ova micva, stavlja-

ljoprivrednika u Erec Jisraelu traţila

grada, a to bi je odvelo do viših razi-

jući sebe u okruţenje keduše. Micvu

da donesu jednu desetinu svog uro-

na jir'at Šamajim.

Maaser šeni temelji se na osnovnoj

da u Jeruzalem i pojedu ga tamo u tom gradu. Oni su također imali mogućnost prenijeti kedušu Ma'aser Šeni na novac pa donijeti taj novac u Jeruzalem gdje bi ga koristili za kupnju hrane koju će potom pojesti.

Tora kaţe da je svrha ove micve "lema'an tilmad le'jir'a et HaŠem Elokeha" - kako bi ljudi naučili jir'at Šamajim, strah od Hashema.

Ova zapovijed o Ma'aser Šeni započinje riječima: "Aser te'aser." Talmud, u poznatom odlomku, biljeţi naizgled suvišan izraz i objašnjava da on znači: "Aser bišbil še’tit’ašer " "Dajte desetinu kako biste bili bogati." To se općenito shvaća da upućuje na micvu o "Ma'aser kesafima", davanja desetine svog dohotka u dobrotvorne svrhe, zaslugom čega čo-

pretpostavci da na ljude vrši utjecaj njihova okolinu. Ne moţemo sami sebe prevariti misleći da moţemo ţivjeti na mjestima bez snaţne prisutnosti Tore, a ipak na neki način zadrţati našu vezu s Torom. Naše okruţenje utječe na nas, pa je nuţno da mi i naša djeca ne ţivimo na mjestu na kojem moţemo zaraditi najviše novaca ili uţivati u najvećoj ■

raskoši, već na mjestu sa snaţnom

Kako to micva rađa jir'at Šamajim?

vjek stječe bogatstvo. Doista, osob-

Zašto bi netko postigao snaţniju du-

no poznajem nekoliko članova zaje-

hovnu svijest jedući dio svoje ljetine

dnice koji su se obogatili nakon što

u Jeruzalemu?

su počeli donirati jednu desetinu

Na njegovu neizmjernu zaslugu,

svog prihoda u dobrotvorne svrhe.

naša zajednica je uloţila stotine mi-

Ali moţemo doći do mnogo dubljeg

lijuna dolara u izgradnju fenome-

značenja Gemarinog komentara ka-

nalne vjerske infrastrukture - sina-

da shvatimo da je ovaj pasuk napi-

goga, ješivot, mikvaot, programe ob-

san u vezi s Ma'aser šeni. Pasuk kaţe

razovanja odraslih i tako dalje. Naši

da ovu micvu treba poštovati kako

roditelji i djedovi i bake razumjeli

bi steklo pravo "bogatstvo" - jir'at

su potrebu atmosfere Tore, da se

Šamajim. Ono je pravo bogatstvo ko-

"bogatstvo" jir'at Šamajim stječe kroz

jem bismo svi trebali teţiti - bliskost

micvu Ma'aser šeni, smještajući sebe

s B-gom, duboka svjesnost o Njego-

u okruţenje svetosti, i neumorno su

voj prisutnosti i ţelja da se vrši Nje-

radili na stvaranju takvog okoliš.

gova volja. Mi moramo drţati micvu

Ključno je da ovu ostavštinu nasta-

Maaser šeni kako bismo postigli ovo

vimo stalno se koristeći ovom infra-

neprocjenjivo blago.

strukturom i nastavljajući je odrţa-

Sefer Ha'hinuh objašnjava da je ova micva dovela čovjeku jir'at Šamajim prisiljavajući ga da provede vrijeme u svetom gradu Jeruzalemu. Osoba je morala pojesti sav desetak u Jeruzalemu i time morala provesti nekoliko dana, ili moţda tjedan ili dva u gradu. Jeruzalem je bio mjesto boravišta Bet Ha'mikdaša i Sanhedrina, kojeg je činio sedamdeset i jedan vodeći mudrac nacije.

Posjetom Jeruzalemu, imali su priliku vidjeti sluţbu u Mikdašu, provesti vrijeme s kohenima i uţivati u okruţenju Tore i keduše koji su proţi-

Iako danas ne moţemo poštivati

mali grad. To je iskustvo imalo svog

stvarnu micvu Maaser šeni, mi moţe-

vjerskom zajednicom i Torom kao temeljem.

vati. Čovjek nikada ne bi trebao pomisliti da moţe svoju obitelj odvesti na neko udaljeno mjesto i da će oni nekako uspjeti sačuvati svoju vjersku predanost. "Bogatstvo" jir'at Šamajim traţi okruţenje Tore, jer jedino u takvom okruţenju mi i naša djeca moţemo izdrţati svjetovne utjecaje kojih ima napretek i dalje razvijaju svoju vezu s HaŠemom i Njegovom Torom. ■

Godina 12 23 Broj 48 Strana

Strana 23

Biseri hasidske mudrosti Kolo sreće se okreće

R abin je jednom primijetio da dosta ljudi u njegovom selu troši previše vremena na zgrtanje bogatstva, nerijetko na račun ostatka sela. Zato ih on sakupi, pa im reče: "Sreća je poput kotača koji se okreće. Onaj koji sjedi na vrhu i smije se ostalima je budala, jer ako se kotač okrene, on će se naći niţe od onih kojima se sada smije. Onaj koji sjedi nisko i oplakuje svoju sudbinu, isto je tako budala. I zaista, sama činjenica da je sada na dnu znači da se u sljedećem trenutku njegova situacija moţe samo popraviti. Oba čovjeka trebaju shvatiti da je sreća jednostavno kotač koji se okreće, bez ikakve

Vaţno oruđe kojim moţemo pristupiti konfli-

ktu između duše i tijela je da dozvolimo duši da čezne, da teţi gore prema uzvišenom. Što to praktično znači? Uvijek budite svjesni da niste u potpunosti materijalno tijelo. Da, mi moramo jesti, spavati i plaćati račune, ali to nije razlog zašto smo ovdje – mi smo tu da iznjedrimo najbolje od svoje duše i oplemenimo naše tijelo. Ali zbog konstitucije našeg tijela, gotovo se neizbjeţno uvaljamo u močvaru materijalizma. To izaziva tugu, zbog koje vaša duša zaziva pomoć. Zato paţljivo osluškujte kad vaša duša traţi više nego što joj dajete; slušajte unutrašnji glas koji izraţava nedoumicu i tugu kada ste isključivo zaokupljeni materijalnim problemima. Vjerujte tom glasu.

trajne vrijednosti; dok će jedno jedincato dobro djelo učinjeno osobi s kojom dijele ţivot – trajati vječno. ■

Z astani na trenutak i poslušaj što luda mrmlja sebi u bradu.

I to je oblik milosrđa.

R. Menahem Mendel iz Kocka ■

Čak i onda kad duša čezne za transcendiranjem, ona mora proţimati tijelo i materijalne potrebe. Naši nas mudraci uče: "Trči poput gazele...da bi udovoljio ţelji tvog Oca na nebu." Duša mora trčati, mora čeznuti, ali mora trčati kao gazela. Kao što gazela, čak i kad bjeţi, "okreće glavu unazad prema mjestu s kojeg bjeţi", tako i vaša duša, dok čezne za transcendiranjem, mora uvijek jednim okom gledati na materijalnu realnost od koje bjeţi. To mora činiti uz svijest da je smisao svakog bijega na nebesa – povratak na zemlju.

R. Menachem Mendel Schneerson ■

Strana 24

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Divrej Tora

Rabbi Zelig Pliskin:

Rastimo putem Tore - Bliskost i empatija Bez obzira koliko si daleko od

samo zbog financijske neimaštine;

kao da ima vremena na pretek.

Hašema, ti mu uvijek moţeš doći

ona lako moţe snaţno patiti od

Student je pomislio da je moţda

blizu ukoliko se potrudiš.

emocionalne boli. Stoga, mi imamo

Rav Feinstein shvatio da je ipak

obavezu otvoriti svoje srce takvoj

prekasno za sastanak. Međutim,

osobi i razgovarati s njom sa suosje-

kada je ovaj siromah završio, Rav

ćanjem. Samo davanje novca nije

Feinstein je počeo hodati još brţe

dovoljno. Jednom su Rav Moshe Fe-

nego prije. Student ga je upitao:

instein, zt'l, i jedan njegov student

„Zašto ste stajali tamo i slušali? Ni-

ţurili na vaţan sastanak, i već su

ste li mogli samo mu dati novac i

poprilično kasnili. Neki siromašni

otići dalje kada smo u takvoj ţur-

stari Ţidov zaustavio ih je da mu

bi?― Rav Feinstein mu je odgovorio

nešto udijele, a onda nastavio pri-

da slušanje nekoga koji skida teret

čati Rav Feinsteinu o svojim proble-

sa svog srca moţe toj osobi biti vre-

mima. Rav Feinstein mu je dao ne-

dnije od novca. ■

„Za Svemogućim svojim B-gom ići ćeš.― Chofetz Chaim zapaţa da nam prva riječ daje naznaku o velikoj udaljenosti; budući nam ovaj redak govori da slijedimo HaŠema, zbog čega Tora ne koristi riječ koja označava bliskost, kada mi Njemu trebamo biti najbliţe što moţemo? To nas uči, kaţe Chofetz Chaim, da bez obzira koliko se daleko neka osoba osjećala od HaŠema, ona se nikada

■

koliko dolara i stajao slušajući ga

ne smije prestati nadati. Svom svojom moći, ona se treba nastojati pribliţiti HaŠemu. (Rabi Levi Yitzchak iz Berdičeva jednom je pristupio jednoj pokvarenoj osobi koja je učinila mnogo toga pogrešnog u svom ţivotu i rekao joj: „Zavidim ti; ako se pokaješ i vratiš HaŠemu s ljubavlju i iskreno, svi će se tvoji poroci preobraziti u snaţno sjajno svjetlo.

Zavidim ti na sjaju te svjetlosti.―) Pruţite

emocionalnu

podršku

onima koji je trebaju. „Ako se među tobom nađe čovjek u potrebi, jedan od tvoje braće unutar tvojih kapija u tvojoj zemlji koju ti je Svemogući dao, ne otvrdni svog srca i nemoj stisnuti šaku svoju protiv svog brata u potrebi.― Ibn Ezra tumači da ove riječi znače da se nećeš suzdrţavati da njegovom srcu govoriš ljubazne riječi.

Kada je neka osoba siromašna, ona pati zbog

mnogo više toga nego

Godina 12 25 Broj 48 Strana

Strana 25

Iz d

ŠTO JE MUŠKARAC BEZ BRKOVA

om

ać

Političar se nakon 47 godina prvi put pojavio bez brka, a razlog je stvarno nevjerojatno simpatičan 100posto.hr, 27.8.2019. Što je muškarac bez brkova dobro zna voĎa izraelskih laburista Amir Peretz koji se na TV programu bez brkova pojavio prvi put nakon 47 godina. Razlog za takvu, pa slobodno ćemo reći, radikalnu od luku ne vj e r oj a tn o j e simpatičan.

Sve se promijenilo nakon dopisa Udruženja gluhih Naime, Peretz smatra da će mu, ovako obrijanom, Izraelci lakše moći čitati s usana prije izbora 17. rujna. U intervjuu je

odnosno razumjeti.

nisu

ga

mogli

Brk više nije problem Sada to, smatra političar, više neće biti problem: friško obrijani političar najavio da će 'vratiti nadu državi Izrael' i malo detaljnije pojasnio pozadinu svoje odluke. Kako je rekao u razgovoru, 2002. godine ga je kontaktiralo Udruženje gluhih Izraela i tada je prvi put podrezao brkove jer mu nisu mogli čitati s usana,

"Odučio sam ukloniti brkove kako bi čitav Izrael razumio što govorim i kako bi mi svi mogli

eg

tis ka

čitati s usana", rekao je Peretz i dodao da će bez brkova biti do nakon izbora. Ujedno je glasine da se priprema za koaliciju koju bi predvodio aktualni premijer Benjamin Netanjahu ozna-čio netočnima.

Izraelski mediji pišu da su Izraelci bili šokirani kada se Peretz pojavio bez brkova koji su bili slični brkovima morža.

Pvaj je političar desetljećima imao istaknutu ulogu u izraelskoj politici i bio je ministar obrane. Sudeći po reakcijama na društvenim mrežama, mnogi su razočarani što se obrijao. ■

ŽIVOT

Moj deda nacista: "Zvali su ga životinja. U tom trenutku mi je pozlilo" B92, 26.8.2019.

Nemačka se smatra primerom za to kako se treba suočiti sa neslavnom prošlošću. Ali jedno je ono što se uči u školi i priča u javnosti, a drugo su porodične tajne. Tako mračne da se o njima nikada ne progovara.

Tabu traje do danas.

Gabrijele Palm-Funke se još dobro seća trenutka kada je pre dvanaest godina počela da istražuje porodičnu prošlost. Sa sinom i majkom je obišla majčino rodno mesto u Šleziji, u današnjoj Poljskoj. Za večerom su sedeli za stolom i pričali o prošlim vremenima, o Gabrijelinom pokojnom dedi. I odjednom je majka rekla: "Te ljude sa žutom zvezdom nikad neću zaboraviti."

Gabrijela Palm-Funke je u tom trenutku doživela šok, ali to nije pokazivala. Iste večeri je saznala da je njen deda bio čuvar u koncentracionom logoru Tšebinja nedaleko od Aušvica.

Kao šestogodišnjakinja je Gabrijelina majka posetila ovo mesto i seća se logoraša sa žu-

Page 26 Strana 26

tom Davidovom zvezdom na rukavu.

Nakon povratka u Nemačku je teološkinja Palm-Funke počela da istražuje po datotekama sve dok u jednoj knjizi nije pronašla svedočenje jednog preživelog logoraša koji je njenog dedu zbog brutalnosti nazvao "životinjom".

"U tom trenutku mi je gotovo pozlilo“, priča Gabrijela PalmFunke. Obuzeo ju je beskrajan osećaj ljutnje i srama. I pre svega pitanje: zašto niko u porodici nije govorio o dedi koji nikad nije bio kažnjen iako je ubio jednog 17-godišnjaka.

No to nije izuzetak. Procenjuje se da je za vreme nacionalsocijalizma izmeĎu 200.000 i 250.000 stanovnika Nemačke i Austrije kao i mnogi folksdojčeri iz cele Evrope učestvovalo u ratnim zločinima. Tek je mali deo osuĎen nakon rata.

Kad je u pitanju odnos prema razdoblju izmeĎu 1933. i 1945. godine, Nemačka se meĎunarodno uzima kao primer nekim drugim zemljama koje se teško nose sa istorijskom istinom. U

Nemačkoj postoji veliki broj spomenika i spomen-ploča. U školama se uči o nacionalsocijalizmu. Ali uprkos tome je tema u porodičnim krugovima ostala tabu – do danas.

Lena Dite Nisen (32) od svoje 14. godine zna da je u njenoj porodici bilo zločinaca. U svom stanu u Kelnu nam pokazuje fotografije svoje prabake Nane Konti, predsednice strukovnog udruženja babica za vreme Trećeg rajha.

Ta žena je odgovorna za sistematsko ubijanje novoroĎenčadi s invaliditetom. Tu su i slike ujaka njenog oca Lea Kontija, koji je kao šef zdravstvene uprave učestvovao u eksperimentima na ljudima.

Ove jeseni će Nisen sećanja svoje prabake obraditi kroz umetničko delo. Snimci koji je prikazuju kao brižnu majku i istovremeno ubeĎenu nacistkinju. Lena Dite se intenzivno pozabavila prošlošću porodice otkako su desničarski populisti u Nemačkoj ponovo počeli da ostvaruju dobre rezultate na izborima.

Divrej Tora

"Upravo sada je važno govoriti o zločincima u sopstvenoj porodici, mada ponekad postoji unutrašnji otpor", kaže Nisenova. A taj otpor povezuje sa odanošću porodici. "Ne želite da budete neko ko baca ljagu na porodicu."

Već nekoliko meseci kelnska umetnica je deo grupe koju sačinjavaju članovi porodica počinilaca i žrtava. Peter Pogani-Vnent pripada ovim potonjim. Njegovi roditelji, maĎarski Jevreji, preživeli su Holokaust, ali njegovi deda i baka nisu. U njegovoj psihoterapeutskoj ordinaciji u Kelnu na zidu stoji njihova slika.

Ovog čoveka zaokuplja zid ćutnje. Mnogi koji su učestvovali u Holokaustu nikada o tome nisu govorili.

"Podsvesno su ovu neobraĎenu krivicu i sram preneli i na sledeću generaciju. Činjenica da desničarske parole i antisemitizam opet bujaju u Nemačkoj može biti posledica ovakvog ponašanja", smatra PoganiVnent, prenosi DW. ■

Godina 12

Broj 48