5-04 - Divrej Tora - Ree 5780

Divrej Tora Godina 13 Broj 44

Zagreb, šabat 15. kolovoza 2020. - 25. ava 5780.

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Paraša Re’e

B’’H

Šabat Re’e Jeruzalem 18:48

20:00

Zagreb

19:47

20:46

Rijeka

19:52

20:51

Split

19:40

20:39

Dubrovnik 19:32

20:31

Vinkovci 19:34

20:33

Sarajevo 19:33

20:32

Doboj

19:36

20:35

B. Luka

19:40

20:39

Beograd 19:27

20:32

Novi Sad 19:31

20:36

Subotica 19:33

20:39

Zrenjanin 19:29

20:34

Niš

19:18

20:22

Beč

19:51

20:50

Frankfurt 20:27

21:25

Edison, NJ 19:37

20:45

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb utorak, 18.8.2020.

Alot Hašahar

4:20

Najranije Talit

5:01

Nec Hahama

6:00

Najkasnije Š’ma

9:30

Zman Tefila

10:40

Hacot

12:59

Minha Ketana

17:04

Plag Haminha

18:31

Šekia

19:59

Cet Ha-kohavim

20:41



Broj 44

(D’varim 11,26-16,17) "Vidite," reče Moše narodu, "stavljam pred vas danas blagoslov i prokletstvo" – blagoslov – budu li ispunjavali B-žje zapovijedi, a prokletstvo ako ih napuste. To će biti objavljeno na brdima Gerizim i Ebal kad narod uđe u svetu zemlju.

Hram treba podići "na mjestu koje će B-g za prebivalište svog imena odabrati, tamo" gdje će narod svoje žrtve njemu prinositi; zabranjeno je prinositi žrtve na nekom drugom mjestu. Životinje koje služe kao hrana, a ne kao žrtva, dozvoljeno je klati i drugdje; krv (koju se u Hramu prolijeva po žrtveniku) ne smije se jesti.

Lažnog proroka ili onoga tko druge navodi na idolopoklonstvo, treba osuditi na smrt; grad idolopoklonika treba razoriti. Slijedi ponavljanje obilježja

košer životinja i riba i popis nekošer ptica.

Desetinu svega proizvedenog treba jesti u Jeruzalemu ili je zamijeniti za novac kojim će biti kupljena hrana koju će se tamo jesti. Određenih godina tu se desetinu daje siromašnima.

Prvorođeno govedo ili ovca bit će prineseno kao žrtva u Hram, a njihovo meso će pojesti kohen.

Micva davanja milodara obvezuje svakog Židova da pomogne svom bližnjem poklonom ili pozajmicom. Na šabatnu godinu sve se pozajmice opraštaju. Sve sluge vezane ugovorom slobodne su nakon šest godina služenja.

Paraša završava nabrajanjem zakona o tri hodočasna blagdana – Pesah, Šavuot i Sukot – kad svi trebaju "vidjeti i biti viđeni" pred B-gom u Svetom hramu. ■ Prevela Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Nakon što je postavio temeljna načela judaizma (uključujući formativnu povijest naroda, Aseret HaDibrot, Šma i drugo) u prve tri sedre D'varima, Moše Rabeinu nastavlja s dijelom knjige "Tahlis" - njenim micvot.

Sedre R'ei, Šoftim i Ki Tece sadrže 170 micvot, najveću koncentraciju u 3 uzastopne sedre, 3 od 6 najbogatijih micva-sedri Tore.

Blagoslov = držanje micvot; prokletstvo = ne držanje. To su jednostavne jednadžbe koje Moše ovdje iznosi, a Jehošua će ih ponovo predstaviti kada će narod stajati na Har Grizim i Har Eivalu.

Imajte na umu fraze koje se koriste u početnim p'sukim: Blagoslov da ćete držati micvot. Prokletstvo ako nećete ... Tu je ugrađena "preporuka" da se odabere blagoslov (istovjetno tome, "A vi ćete odabrati život"). Braha, naravno, kada to odaberete ... Prokletstvo, ako ste dovoljno zabludjeli da krenete ovim putem ...

Još jedan komentar u vezi neravnoteže tih dviju strana: Blagoslov dolazi od "slušanja micvot", čak i prije nego li ih vršite. Suprotno dolazi od "ne slušanja i skretanja s pravog puta". Ovo je u skladu s idejom da B-g odvaguje naše dobre misli kao djela, ali ne čini tako s pokvarenim mislima. Tek kada uistinu učinimo nešto loše, tada smo podložni kazni. (Idolopoklonstvo je izuzetak – smatra nas se odgovornima za idolopokloničke misli.)

Narod je rođen u Egiptu, rane godine proveo je u pustinji, a narast će i procvjetati u Obećanoj zemlji.

"Ovo su micvot koje treba čuvati u Zemlji ..." (primijetite da nisu sve micvot koje slijede strogo povezane s Strana 2

S gledišta micvi

Izraelom, no ipak je moguće sugerirati da su sve micvot predodređene da se drže u Erec Jisraelu).

Mjesta, žrtvenici, idoli, itsl. naroda u Erec Jisraelu moraju biti uništeni.

Međutim, moramo paziti da ne učinimo isto B-gu - ova micva uključuje zabranu brisanja B-žjih Svetih Imena.

Zapazite ovo, molim vas. Tora nam zapovijeda da uništimo predmete idolskog štovanja, te ne učinimo isto s B-žjima. Pretpostavili bismo da se to odnosi na uništavanje svetih židovskih predmeta, sinagoga, Tore, itd. Pa, gdje vidimo da ova zabrana uključuje ne brisanje B-žjeg imena? Ne vidimo to. Tome smo podučeni kao dio Usmenog zakona.

Ne rabinskog prava nadahnutog Torom — stvarnim zakonom Tore, jednakim onome što je napisano u Tori. To je priroda Pisane i Usmene Tore.

Dok njihova mjesta trebaju biti uništena, Mjesto (mjesto Mikdaša) treba biti žarište židovskog duhovnog života i energije. Sve žrtve i prinosi trebaju biti prineseni tamo i jedino tamo, kao što je viđeno kod prvog blagdana. U takvim prigodama (hodočasnim blagdanima), ta se sveta hrana (poput ma'aser šeni, neta reva'i) jela u Jeruzalemu. Stvari se neće odvijati onako kako su se odvijale kao u pustinji, "učinite po svome". Uskoro ćemo ući u zemlju u "trajniji", konkretniji oblik života.

Postoji prilično uobičajena situacija između pozitivnih i zabranjenih tarjag micvot koje u osnovi zapovijedaju isto. Imamo micvu da postimo na Jom kipur i zabranu da ne jedemo ili pijemo. Ista stvar. Ne smijemo raditi melaha na šabat i moramo se uzdržati od melaha na šabat. Ista stvar. U ovotjednoj sedri, zapovijeđeno nam je da "otpišemo" nenaplaćene zajmove na kraju godine Š'mita. Zabranjeno nam je naplaćivati zajmove nakon što prođe godina Š'mita. Od nas se traži ■ da damo darove židovskom sluzi kada završi svoju službu za nas. Zabranjeno ga je otpustiti praznih ruku. I ponovo. Ista stvar. Postoje mnogi primjeri o ove "dvije strane istog novčića" micvot. I postoje razlozi i za pozitivnu micvu i za zabranu. No nećemo sada o tome.

Za sada ćemo reći da je to još jedno očitovanje micve. Manje je učestalo od savršeno usklađenih i preklapajućih pozitivnih micvi i zabrana, da se par micvot preklapa, ali ne u potpunosti. Vratimo se na trenutak na prvi tip. Ako osoba na Jom kipur jede (bez halahičkih sankcija), ona istodobno krši zabranu jedenja na Jom kipur i neispunjavanje micve da posti. Ako jedete, niste postili.

Ako postite, onda ne jedete.

Ali pogledajte na micvu da se izvrši zavjet korbana ili druge donacije Beit HaMikdašu. Postoji paralelna zabrana (u Ki Tece), koja zabranjuje odgađanje ispunjenja zavjeta Mikdašu. Te micvot nisu savršeno usklađene. Da bi se ispunila pozitivna micva, čovjek mora "podmiriti dug" do sljedećeg hodočasnog blagdana (regela). Međutim, on nije prekršio zabranu sve dok ne prođu tri regaDivrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

lim otkako je dao zavjet. Da danas imamo Beit HaMikdaš, i da netko danas odredi jednu od svojih životinja kao korban, on je mora prinijeti kao korban do Sukota da bi ispunio zavjet. Ako je prinese tek u vrijeme Hanuke, on nije ispunio zavjet, ali nije ga prekršio, bal t'aher. Jedino ako je životinja još uvijek kod njega i nakon sljedećeg Šavuota to bi bilo kršenje. Postoje i drugi parovi micvi poput ovog, ali nema ih toliko kao prve vrste.

Levi - druga alija - 18 p'sukim (12,11-28) Tamo će biti određeno posebno mjesto za donošenje svih prinosa.

Tamo će se odvijati duhovno radovanje i tamo ćemo pomoći levitu i onome koji nije takve sreće (siromašnom) da isto tako imaju razlog da se raduju. Bit će zabranjeno prinositi žrtve na bilo kojem drugom mjestu. Korbanot treba prinositi samo u Mikdašu. Samo one posvećene životinje koje su zbog neke mane postale nepodobne za žrtvenik treba otkupiti (bez mane koja je čini nevaljanom, životinja se ne smije otkupiti), i zatim ih se može jesti kao "obično" meso. Naravno, životinjska krv se ne smije jesti.

I sada dolazimo do istinski izvanrednog pasuka (12,17). Zabranjeno je jesti ma'aser šeni izvan Jerušalajima, od žita, od vina, od maslinovog ulja, kao i jesti svete prvorođene životinje izvan Jeruzalema, te svetije žrtveno meso izvan dvorišta Hrama, i jesti meso od ola (potpuno spaljene žrtve), te druge korbanot prije nego što se njihova krv na ispravan način poškropi na žrtvenik, kao i jesti prve plodove prije nego li su položeni pred žrtvenikom.

Ovaj pasuk sadrži 8 micvot! Prvi sljedeći pasuk po brojnosti donosi 5 Godina 13 3 Broj 44 Strana

Alija po Alija

micvot (također iz ove sedre). I ovdje se nalazi primjer koliko bismo bili izgubljeni u pokušaju da razumijemo sve što nam taj pasuk zapovijeda bez Usmenog zakona. Ponovno, nije riječ o rabinskom tumačenju ili davanju zakona, već je to Tora koja dolazi od HaŠema jednako kao i Anohi HaŠem Elokeha.

Imajte na umu uvodnu rečenicu u ovom pasuku: "Nećete moći jesti ..."

Ne kaže "Nemoj jesti". Torat hajim primjećuje da je ovo ideal života po Tori - zapravo bismo trebali biti nesposobni da učinimo ono što B-g zabranjuje.

Svu gore spomenutu hranu treba jesti na mjestima na kojima je određeno da se jede. Pazite da ne zaboravite na Levija, njegove darove i druge oblike pomoći.

"Kada će B-g proširiti tvoje granice kao što je obećao ..."

Zapazite da Tora govori o prosperitetu neposredno nakon dijela o velikodušnom dobrotvornom davanju i brizi za druge. Ovo je B-ž-je "nelogično" obećanje: što više dajete, to ćete više imati.

Ako i kada poželimo jesti mesa (osim svetog mesa korbanot), možemo to učiniti na bilo kojem mjestu koje odaberemo, ali prethodno moramo primjereno zaklati životinju koju ćemo jesti.

U pasuku koji zapovijedi š'hita, B-g kaže "(zakoljite životinju) kao što sam vam zapovjedio." No, mi ne nalazimo detalje š'hita u Pisanoj riječi. Ovaj pasuk jedno je od ishodišta za koncept da se Tora sastoji od pisanog dijela i Usmenog zakona – i oboje se smatra riječju B-žjom.

Na nesveto meso ne odnose se ista ograničenja kao na sveto meso (npr.

ritualna nečistoća - vaša ili životinje - nije prepreka). Međutim, mnoge druge halahot se primjenjuju. Životinja mora biti ubijena prije nego li se uzme njeno meso. To je univerzalna zabrana (ona je jedna od 613 micvot, te jedan od 7 noahidskih zakona) o "udovima žive životinje". Krv mora biti uklonjena iz mesa prije nego ga smijemo jesti.

Korbanot će se dovoditi iz svih krajeva (čak i izvan Izraela) na "Mjesto koje B-g izabere" - Mikdaš. Ove korbanot će biti prinesene na žrtveniku, njihova krv po njemu poprskana, meso (kada je dopušteno) će tamo biti pojedeno. Pazite da činite sve što B-g traži, kako bi stvari bile dobre za nas i našu djecu. Šliši - treća alija - 22 p'sukim (12,29-13,19) Ponovno je izrečeno upozorenje: nemojte se zainteresirati za idolopokloničke prakse naroda koje ćemo mi zamijeniti u Zemlji, da ne bismo razgnjevili B-ga, te da nas On ne bi kaznio. Činit ćemo sve što nam je zapovjeđeno, ne nadodajući, niti oduzimajući od Tore i micvot.

Ako (kada) se među nama pojavi prorok ili onaj koji sanja sne - čak i onaj koji izvodi čuda ili znake kojima će potvrditi svoje riječi - koji prorokuje u ime idolopoklonstva, zabranjeno mu je poklanjati pažnju.

Ovo je B-žji ispit naše vjere u Njega.

Moramo biti vjerni B-gu, slijediti ga, poštovati ga, držati se Njegovih micvot, služiti Mu i držati Ga se.

Prije spomenuti lažni prorok bit će pogubljen zbog svog pokušaja da nas odvrati od B-ga. Na taj način uklanjamo zlo iz naše sredine. Čak i ako bi nas bilo koji drugi Židov (makar to bio bliski rođak ili Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

dragi prijatelj) pokušao privući ka idolopoklonstvu bilo koje vrste (poznatom ili nekom stranom i egzotičnom), mi ne smijemo pokazati ljubav prema takvoj osobi, niti svladavati svoju mržnju prema njoj, niti je izbaviti od opasnosti, niti govoriti njoj u prilog na sudu, niti se suzdržavati od toga da govorimo protiv nje.

S gledišta micvi Tora mora biti vrlo jasna i čvrsta u ovim zapovijedima, jer je postalo dijelom naše naravi da volimo svog bližnjeg, da ga ne mrzimo, i da ga pokušamo spasiti. No ne i u ovom slučaju.

Ovo je pasuk s 5 micvi koji smo spomenuli ranije. Te micvot stoje u zapanjujućem kontrastu s micvot iz K'došim koje naređuju ljubav prema drugom Židovu, da ga se ne mrzi, da ga spasimo od opasnosti, itd.

Ove micvot (iz ovotjedne sedre) naglašavaju ozbiljnost kojom Toru tretira onoga koji nas vabi. On je karcinom u našoj sredini koji se mora ukloniti. Poziv na idolopoklonstvo smatra se čak ozbiljnijim i od samog idolopoklonstva. Ili se barem smatra ozbiljnijom prijetnjom židovskom životu.

Da je tako pokazuje nam talmudski savjet da netko smije/treba uhvatiti u zamku primamljivača. Ako govori samo jednoj osobi, onda neće biti dovoljno svjedoka protiv njega.

Podučava nas se da ga zatražimo da svoje prijedloge ponovi pred drugima. Ako on to odbije, onda postavimo skrivene slušatelje koji će postati svjedoci protiv njega. Kada ti svjedoci zauzmu svoja mjesta, onda primamljivaču moramo odgovoriti izazovom da nije pravo napustiti B-ga zbog druge religije ili vjere.

Ako se primamljivač povuče, onda Strana 4

Alija po alija

ga ostavimo na miru. Ako nastavi sa svojim pokušajima da nas zavede, onda se svjedoci otkriju i "optuže" ga beit dinu.

No, primamljivača treba pogubiti (nakon suđenja i osude) kamenovanjem, s time da svjedoci koji ga optužuju pokrenu izvršenje. I (to se gotovo samo po sebi podrazumijeva) zabranjeno je zavesti svog bližnjeg Židova da napusti B-ga i štuje idole.

Ako saznamo da je jedan cijeli grad zaveden na idolopoklonstvo, moramo vrlo pažljivo istražiti tu stvar. Ova zapovijed je uopćena kako bi zahtijevala temeljitu istragu i ispitivanje svjedoka u svim vrstama slučajeva. Ako optužbe budu potvrđene, stanovništvo "grada koji je zabludio" treba pogubiti mačem, njihovu imovinu spaliti i sam grad uništiti. Grad se više nikada ne smije ponovno sagraditi (osim ako sigurnosna procjena ne zahtijeva drugačije). Nitko ne može imati koristi od bilo čega iz tog grada kako se ne bi izazvao B-žji gnjev.

Pravilno izvršenje ovih i drugih micvot naći će naklonost u B-žjim očima.

R'vi'i - četvrta alija - 21 p'sukim (14,1-21) Kao "B-žjoj djeci", zabranjeno nam je činiti si porezotine (zbog idolopokloničkih razloga ili tugovanja za preminulim) i čupati kosu od žalosti. Naša je sudbina da budemo izabrani među narodima zemlje. Zabranjeno je jesti korbanot koji su postale "neprihvatljive".

Tora zatim iznosi popis 10 vrsta sisavaca koji su košer (3 domaće i 7 divljih životinja), a zatim daje znakove po kojima se određuje jesu li životinje košer (razdvojeni papci i

preživanje). Nakon toga slijede četiri primjera životinja koje ne smijemo jesti. (za vašu informaciju, u Š'mini, poimence su navedene samo ne-košer životinje.)

Rabi Aryeh Kaplan z”l identificira sedam divljih košer životinja (hajot t'horot) kao gazelu, jelena, antilopu, kozoroga, divokozu, bizona, žirafu.

Postoje različita mišljenja o hebrejskim nazivima za različite životinje.

Ribe je dopušteno jesti ako imaju ljuske i peraje. Ono što nema ljuske ili peraje zabranjeno nam je. Ljuske (koje se preklapaju i koje se lako uklanjaju) određuju kašrut ribe.

■ Smijemo jesti košer ptice. Stoga smo dužni provjeriti i odrediti košer status ptice koju želimo jesti. (Odgovarajuće micvot za druge vrste životinja ubrojene su iz paršat Šmini.)

U duhu pozitivne zapovijedi da provjerimo kašrut životinje, ovo pravilo ne uključuje samo provjeru posjeduje li riba ljuske, već i da potražimo znak kašruta na pakiranim proizvodima ili kašrut certifikat u restoranu.

Tora navodi 21 vrstu ptica koje su zabranjene.

Karakteristike košer i ne-košer ptica ne spominju se u Tori (za razliku od životinja i ribe). Gemara nam daje smjernice koje nam pomažu razlikovati košer i ne-košer ptice.

Praktično govoreći, ni popis niti smjernice ne određuje koje ptice jedemo. Tradicija to određuje. U osnovi, ne vjerujemo da možemo ispravno prepoznati ptice čiji su nazivi dani u Tori (suvremeni hebrejski ponekad se ne podudara s biblijskim ili mišnajskim hebrejskim). Ako imamo tradiciju u našim zajednicama da je određena vrsta ptica košer, onda ćemo je jesti. U Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

ciklusa.) U trećoj (i 6-oj) godini ciklusa Šmita drugu desetinu treba predati siromašnima. Ovaj velikodušni čin cedake bit će nagrađen blagoslovima od B-ga. protivnom zauzimamo oprezno stajalište safeka (sumnje) i odlučimo biti strogi prema sebi.

Također je zabranjeno jesti nekošer skakavce i ostale krilate kukce. Bez obzira na dopuštenje da jedemo meso životinja, zabranjeno je jesti životinju koja je uginula na način drugačiji od š'hite. Ova se zabrana naziva "n'vela". Od "n'vela" se smije ostvariti korist ali ne i od mješavina mlijeka i mesa.

Iako nas ovo treće pojavljivanje mesa u mlijeku uči zabrani ostvarenja koristi, nju ne brojimo kao zasebnu micvu, već je ona obuhvaćena zabranom jedenja mesa u mlijeku iz Ki Tisa.

Hamiši - peta alija - 8 p'sukim (14,22-29) (Približno 2% prinosa usjeva dajemo kohenu kao t'ruma, a od ostatka se odvaja desetina kao ma'aser da bi se dala Leviju.) Jedna desetina onoga što je preostalo odvaja se kao ma’aser šeni, koji ostaje u posjedu vlasnika, ali se smatra svetim i mora se donijeti u Jerušalajim i tamo pojesti u stanju obredne čistoće. Ako je iznos ma’aser šenija velik, čovjeku je dopušteno da otkupi proizvod po poštenoj tržišnoj cijeni te pridoda petinu. Ako netko otkupi ma’aser šeni od svog susjeda, poštena tržišna cijena je dostatna. Prihod od otkupljivanja treba potrošiti na hranu i piće u Jerušalajimu. Još jednom nas Tora podsjeća da se brinemo o Leviju, koji nema vlastite imovine. (Ovo pravilo o ma’aser šeni vrijedi 1., 2., 4., i 5. godine Šmita Godina 13 5 Broj 44 Strana

Šiši - šesta alija - 18 p'sukim (15,118) Ako godina Šmita prođe, ne može se tražiti otplata osobnih zajmova.

To se pravilo primjenjuje kada su i zajmodavac i zajmoprimac Židovi.

Zajmovi koje duguju ne-Židovi moraju se prikupljati, ali je micva otpisati osobni dug svog bližnjeg Židova nakon godine Šmita. Ako se židovski narod vlada kako valja prema Tori i micvot, bit ćemo blagoslovljeni time da među nama neće biti siromaštva. A držat ćemo i vladajući položaj među narodima svijeta.

Međutim, kada smo suočeni sa siromaštvom, ne smijemo potiskivati velikodušnost prema siromaštvu, ne smijemo potiskivati velikodušnu potporu onima koji su siromašni.

Naprotiv, velika je micva dati cedaka i potpomoći one koji nisu tako sretne ruke kao mi, davanjem i to na dostojanstven način. Budite posebno oprezni da ne uskratite zajmove siromašnima jer se približava godina Šmita. Ako siromašna osoba zavapi B-gu, on će vas smatrati odgovornim što niste pomogli. Budite velikodušni na polju cedaka i heseda, i time zaslužite blagoslov od B-ga.

Siromaštvo će biti "realnost života" u normalnim okolnostima – cedaka dajte bez zadrške.

Ako Židov postane prinudni sluga svom bližnjem Židovu, on će raditi najviše šest godina i biti oslobođen sedme godine. Nitko ne smije oslobođenog "eved ivrija" otposlati praznih ruku, već će mu dati velikodušni dar kada ga otpušta iz službe.

Moramo se sjetiti da smo bili "ava-

dim" u Egiptu i da nas je B-g otkupio, te On očekuje od nas da budemo osjetljivi prema onima koji nisu tako sretne ruke kao mi. Ako "eved ivri" ne želi biti oslobođen, obredno mu se probuši uho i on ostaje u službi svog gospodara do jovela. Nemojte biti škrti sa slugom, jer vam je služio naporno i dugo. Š'vi'i - sedma alija - 22 p'sukim (15,19-16,17) Prvorođeno od krava, koza i ovaca je sveto. S njima se ne smije raditi niti od njih ostvarivati korist. Oni su dani kohenu kao jedan od njegovih darova što mu ih dodjeljuje Tora (nakon 30-50 dana otkako dođu na svijet). Njih će pojesti kohen i njegova obitelj nakon što budu prineseni kao korban – tijekom prve godine, osim ako "nisu prikladni za žrtvenik". U tom slučaju oni su kohenova imovina, da radi s njima što mu drago. B'hor ove vrste vrijedi čak i u naše vrijeme, kada nema Beit HaMikdaša. Samo što nam učenjaci zabranjuju da vršimo tu micvu, jer dok smo trenutno bez Beit HaMikdaša, to bi bilo tegoba nametnuta kohenu koji prima b'hor, te iskušenje za različite prijestupe kohena. Čuvajte proljetni mjesec i donesite korban Pesah. (To je ponavljanje micve da se kalendar prema potrebi prilagodi dodavanjem mjeseca drugog adara – kako bi se Pesah pogurnuo u proljeće.) Hamec je zabranjen na poslije podne Erev Pesaha. Hagiga (dobrovoljna žrtva koja se prinosi uz pashalno janje na Pesah, op.pr.) ne može biti ostavljena duže od dva dana. Korban Pesah se ne smije prinijeti na osobnom žrtveniku. Radujte se na blagdane. Donesite korbanot u Mikdaš na hagim. Ne pojavljujuj se tamo praznih ruku. ■ Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 436. Bam!: Obveza da se unište idoli Potpuno ćete uništiti mjesta na kojima su narodi ... obožavali svoje idole ... (Ponovljeni zakon 12,2) 437. Nije li ovo u knjizi Šemos?: Zabrana uništavanja B-žjeg Imena To nećete činiti Vječnom, B-gu vašemu. (Ponovljeni zakon 12,4) 438. Pravodobnost: Obveza da se na sljedeći blagdan donesu u Hram dobrovoljni prinosi Tamo ćete prinijeti svoje paljenice ... (Ponovljeni zakon 12,6) 439. A Elijahu (Ilija)? Zabrana prinošenja žrtava izvan Hrama ... pazi da ne prinosiš svoje žrtve paljenice na bilo kojem mjestu koje ugledaš. (Ponovljeni zakon 12,13) 440. Bez iznimaka: Obaveza da se žrtve prinosi jedino u Hramu Samo na mjestu koje će Vječni odrediti ... tamo ćeš prinositi ...

(Ponovljeni zakon 12,14) 441. Dobrotvorno društvo: Obaveza da se otkupi neprikladne posvećene životinje Kada ti srce zaželi zaklat ćeš i jesti meso ... obredno nečisto i čisto ... (Ponovljeni zakon 12,15) 442. Zabrana za žito: Zabrana jedenja žita od druge desetine izvan Jeruzalema U svojim gradovima ne smiješ jesti desetinu od svog žita ...

(Ponovljeni zakon 12,17) 443. Grožđa: Zabrana pijenja vina od druge desetine izvan Jeruzalema ... ni od svog vina ... (Ponovljeni zakon 12,17) 444. Maslinarstvo: Zabrana jedenja ulja od druge desetine izvan Jeruzalema ... ni svog ulja ... (Ponovljeni zakon 12,17) 445. Širom zemlje: Zabrana kohanim da jedu prvine od životinja izvan Jeruzalema ... ni prvine... (Ponovljeni zakon 12,17) 446. U Domu: Zabrana jedenja žrtava za grijeh ili krivnju izvan Hrama ... od svojih goveda i svojih ovaca i koza ... (Ponovljeni zakon 12,17) 447. Ona ide gore, a ne unutra: Zabrana jedenja žrtava paljenica ... svojih zavjetnih žrtava ... (Ponovljeni zakon 12,17)

448. Škropljenje: Zabrana jedenja žrtava prije nego li se krv poškropi ... ni svojih dobrovoljnih prinosa ... (Ponovljeni zakon 12,17) 449. Ne skači pred rudo: Zabrana da se prve plodove prerano jede ... i što podižeše svojim rukama. (Ponovljeni zakon 12,17) 450. Ne zaboravi me: Zabrana nebrige za levita Pazite da ne zaboravite levita ... (Ponovljeni zakon 12,19)

451. Ljudi koji jedu ukusne životinje: Obaveza da se životinje obredno zakolju prije nego li ih se jede Klanje svoje stoke i svojih ovaca vršit ćeš... kao što sam ti Ja zapovjedio ... (Ponovljeni zakon 12,21) 452. Iznenađujuće sveobuhvatno: Zabrana jedenja udova otrgnutih sa žive životinje ... nećeš jesti život (zajedno) s mesom. (Ponovljeni zakon 12, 23) 453. Dođi amo: Obaveza da donesete žrtve koje potječu izvan Izraela u Hram ... donesi na mjesto koje će B-g odrediti. (Ponovljeni zakon 12,26)

454. Sve u vezi Eve: Zabrana da se pridodaje micvos ... ništa ne domeći tome ... (Ponovljeni zakon 13,1) 455. Ništa ne oduzimaj: Zabrana da se ne oduzima od micvos ... i ništa ne oduzimaj od toga. (Ponovljeni zakon 13,1) 456. Kontraproduktivno: Zabrana slušanja lažnog proroka Nemojte slušaj riječi toga "proroka ..." (Ponovljeni zakon 13,4) 457. Ne moj susjed: Zabrana da se voli meisisa* *meisis je onaj koji pokušava navesti druge Židove da štuju idola govoreći im kako je divan

Strana 6

Divrej Tora

(nastavak s 6. stranice)

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi

Nećeš gajiti naklonosti prema njemu ... (Ponovljeni zakon 13, 9) 458. Nemojte to zaboravljati: Zabrana ublažavanja svoje mržnje prema meisisu ... ne slušaj ga ... (Ponovljeni zakon 13,9) 459. Okrutno je biti blag: Zabrana spašavanja meisisa ... neka ga ne žali oko tvoje... (Ponovljeni zakon 13,9) 460. Neće dobiti odvjetnika: Zabrana branjenja meisisa ... ne pokazuj mu suosjećanje ... (Ponovljeni zakon 13,9)

461. Nemoj da ne progovoriš: Zabrana da se suzdrži od toga da se govori protiv meisisa Ne prikrivaj ga. (Ponovljeni zakon 13,9) 462. E, da – nemojte to činiti: Zabrana da se postane meisis …ne činite to zlo. (Ponovljeni zakon 13,12) 463. Zapamti, nalaziš se pod prisegom: Obveza da se pažljivo ispita svjedoka …dobro istraži, raspitaj se i temeljito izvidi... (Ponovljeni zakon 13,15)

zakon 14,19) 472. Crkni!: Zabrana jedenja životinje koja je uginula bez primjerenog klanja Nećete jesti ništa uginulog ... (Ponovljeni zakon 14,21) 473. Od sedam četiri: Obaveza da se odvoji druga desetina Odvojit ćeš desetinu od svog usjeva koji si posadio ...

(Ponovljeni zakon 14,22) 474. Od sedam dva: Obaveza da se odvoji desetine za siromašne Na kraju tri godine, uzet ćeš svaku desetinu ... (Ponovljeni zakon 14,28) 475. Agent za naplatu dugova: Zabrana da se zahtijeva plaćanje Šemita zajmova ... neće utjerivati duga od svoga bližnjega ili brata ...

(Ponovljeni zakon 15,2) 476. Agent za naplatu dugova 2. dio: Obaveza da se naplati od ne-Židova Od tuđinca ćeš utjerati ... (Ponovljeni zakon 15,3)

464. Gori, dušo, gori!: Obaveza da se spali idolopoklonički grad ... te spali sav grad vatrom... (Ponovljeni zakon 13,17)

477. Otpiši: Obaveza da se u Šemita ponište dugovanja ... onoga što ti brat duguje, odreći ćeš se (Ponovljeni zakon 15,3)

465. Ostani dolje: Zabrana obnove idolopokloničkog grada ... i neka se više nikada ne sazida. (Ponovljeni zakon 13,17)

478. Ne budi škrt ...: Zabrana uskraćivanja milostinje siromašnima ... ne otvrdni svoje srce niti stisni šaku svoju ... (Ponovljeni zakon 15,7)

466. Bez uzimanja plijena: Zabrana ostvarivanja koristi od idolopokloničkog grada Ništa od njegovih zabranjenih stvari da ti se ne prilijepi za ruku ... (Ponovljeni zakon 13,18)

479. Budite darežljivi!: Obaveza dobrotvornog davanja ... otvorit ćeš mu ruku svoju ... (Ponovljeni zakon 15,8)

467. Samoozljeđivanje: Zabrana da se radi ureze na svom tijelu ... nećeš na sebi praviti ureza... (Ponovljeni zakon 14,1)

480. Daj, budi prijatelj…!: Zabrana da se prije Šemita suzdržava od pozajmljivanja Pazi da ti se u srcu ne javi nedostojna pomisao ... (Ponovljeni zakon 15,9)

468. Opsjednutost čupanjem kose: Zabrana da se čupa svoju kosu u žalosti ... niti načiniti ćelavo područje ... zbog pokojnika. (Ponovljeni zakon 14,1)

481. Velikodušni oproštajni darovi: Zabrana da se eved Ivrija otpusti praznih ruku ... nećeš ga poslati praznih ruku. (Ponovljeni zakon 15,13)

469. Ovaj mali pigul: Zabrana da se jede defektne ili na drugi način nepodobne žrtve Nemojte jesti ništa gnusno. (Ponovljeni zakon 14,3)

482. Ho-ho-ho: Obaveza da se eved Ivriju daju darovi kada odlazi Daj mu velikodušno od svojih stada, od svog vršenja žita i svog vinskog podruma ... (Ponovljeni zakon 15,14)

470. Provjeri je!: Obaveza da se ptice pregleda kako bi se utvrdilo jesu li košer Svaku košer pticu možete jesti. (Ponovljeni zakon 14,11) 471. Z-z-z-z-Zabrana jedenja insekata Svako leteće stvorenje što se roji za vas je nečisto... (Ponovljeni Godina 13 7 Broj 44 Strana

483. Nema posla za Ferdinanda: Zabrana rada posvećenih životinja ... nećeš raditi sa svojim prvorođenim bikom ... (Ponovljeni zakon 15,19) Strana 7

(nastavak sa 7. stranice)

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi

484. Šišanje: Zabrana strizanja posvećenih životinja ... nećeš strizati prvence svoga stada. (Ponovljeni zakon 15,19) 485. Sedam dana - i polovina: Zabrana jedenja homeca u popodnevnim satima Erev Pesaha Ništa kvasno ne jedi nad njom... (Ponovljeni zakon 16,3) 486. Uvijek ima mjesta za hagiga: Zabrana da nešto ostane od blagdanskih žrtava ... niti će išta od mesa ... preostati do jutra... (Ponovljeni zakon 16,4)

487. Micva 487 ... recimo ...: Zabrana prinošenja korban Pesaha na osobnom žrtveniku Ne smiješ zaklati žrtvu Pesah u nekom od svojih gradova ...

(Ponovljeni zakon 16,5) 488. Ne brini se, budi sretan: Obaveza da se raduje na blagdan Radovat ćeš se na svoj blagdan ... (Ponovljeni zakon 16,14) 489. Gosti Kuće: Obaveza da se pojaviš u Hramu na blagdane Tri puta godišnje svi se muškarci moraju pojaviti pred B-gom na mjestu koje će On odrediti ... (Ponovljeni zakon 16,16) 490. Donio sam ti nešto: Zabrana da se u Hram dođe praznih ruku ... neće se pojaviti pred B-gom praznih ruku. (Ponovljeni zakon 16,16) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarca tako i za ženu.

52. Pozitivna je zapovijed odstraniti hamec (ukvasalu hranu) na četrnaesti dan nisana jer Pismo kaže, samo, prvoga ćeš dana odstraniti ukvasalo iz svojih domova (Š'mot 12,15); a Usmenom tradicijom se uči da taj "prvi" znači četrnaesti dan nisana, prije trenutka u kojem postaje zabranjeno jesti hamec. Čišćenje od hameca znači da čovjek treba uništiti znani mu hamec koji se nalazi u njegovom posjedu; a za ono što ne zna, učinit će to ništavnim i nevažećim u svom srcu, i smatrati to za ništa – neće to upotrijebi ni na koji način.

Po zakonu učenjaka čovjek ima pretraživati i pregledavati [svoje prostorije] te očistiti [sav hamec] na početku večeri [prije] četrnaestog, uz svjetlost svijeće: jer svi ljudi uvečer trebaju biti kod svoje kuće, a svjetlo svijeće je dobro za pretraživanje.

Na snazi je na svakom mjestu, u svako doba, kako za muškarce tako i za žene.

Negativne zapovijedi 55. Negativna je zapovijed ne posuđivati uz kamatu od Židova jer Pismo kaže, Nećeš davati kamate svome bratu. (D'varim 23,20), što je opomena za onoga koji uzajmljuje. On bi također prekršio i nalog [§76], niti ćeš kamen spoticanja stavljati pred slijepca (Va-jikra 19,14).

Strana 8

56. Negativna je zapovijed ne uskratiti posudbu novca kome od Židova zbog bojazni od godine š'mita (oprosta), kako pozajmica ne bi bila poništena kao što Pismo kaže, Čuvaj se, da se ne rodi u srcu tome nedostojna pomisao: "Blizu je sedma godina, godina oprosna"; i oko ti postane zlo, itd. (D'varim 15,9). To je velik grijeh, budući ga Tora osuđuje, nazivajući ga nedostojnim i podlim.

Ovo je na snazi kako za muškarca tako i za ženu: prema zakonu Tore, u vrijeme kada je propis o jubileju na snazi; a u današnje je vrijeme prema zakonu učenjaka.

Dakle, Rabenu Jona je zapisao: U doba kada neće izgubiti svoju pozajmicu, koliko je izvjesnije ako netko otvrdne svoje srce pa ne da pozajmicu, da će njegov grijeh biti izuzetno velik.

57.

Negativna je zapovijed ne zahtijevati povrat pozajmice nad kojom je prošla sedma godina [š'mita]

jer Pismo kaže, on neće utjerivati dug od svoga bližnjega ni od svoga brata jer je od Vječnoga proglašeno otpuštanje dugova.

(D'varim 15,2). Sve se ovo primijenjuje na vrijeme kada je propis o jubileju na snazi . Međutim, u današnje vrijeme kada je zakon o š'mita (oprostu) u novčanim pitanjima na snazi samo po odluci učenjaka, čovjek neće prekršiti zabranu već će učiniti nešto što je zabranjeno od strane učenjaka. ■ Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Centralizacija bogoslužja

Svrha Šemita

Mjesto koje je Hašem izabrao

Devarim 12 zabranjuje izgradnju

Koja je svrha godine Šemita? Dok

Paraša Ree govori o "mjestu koje

osobnih žrtvenika i opetovano na-

se Ramban fokusira na to kako Še-

će Vječni izabrati". U konačnici, to

glašava potrebu da Vječnom služi-

mita olakšava duhovni rast i prepo-

se odnosilo na Beit HaMikdaš u Jeru-

mo "na mjestu koje će On izabrati".

znavanje Vječnoga, Šadal naglašava

šalajimu, ali je li taj pojam oduvijek

da ona usađuje društvenu jednakost

imao takvo značenje, još od vreme-

i brigu za one koji nemaju toliko

na Mošea? Jesu li postojale druge

sreće. Rambam nudi treću moguć-

mogućnosti za sveto mjesto Vječno-

nost, sugerirajući da Šemita služi

ga?

• Zašto je problematično štovanje na osobnim žrtvenicima? Koje su prednosti i mane centraliziranog bogoslužja?

U čemu se služba Vječnom razlikuje ako čovjek svaki puta treba putovati do Mikdaša da bi prinio žrtve umjesto i ako ih prinosi u svom vlastitom dvorištu?

• U kojem periodu povijesti Izraela je prinošenje žrtava bilo zabranjeno izvan Mikdaša? Devarim 12 sugerira dva uvjeta za zabranu: nasljeđivanje zemlje Izrael i sigurnost od neprijatelja. Kakav je odnos između to dvoje? Kakvu to svjetlost baca na moguće razumijevanje zapovijedi?

Godina 13 9 Broj 44 Strana

praktičnoj svrsi očuvanja plodnosti zemlje.

• Je li moguće da su neke zapovijedi uspostavljene samo u praktične svrhe? Za koje druge micvot je dano takvo objašnjenje?

• Da li Tora podupire kapitalizam ili socijalizam? Što sugeriraju zakoni Šemita?

• U čemu je sličnost između Šemita i Šabata? Kakva se korist dobiva od prisilnog odmora i suzdržavanja od posla?

• Kada i zašto je izabran Jerušalajim? Je li to bio izbor Vječnoga ili Davidov izbor?

Zašto Tora to mjesto ne navodi po imenu?

• To što poznajemo krajnji izbor mjesta Beit HaMikdaša mnoge čitatelje navodi da pretpostave da je to bio jedini izbor i oni tako čitaju sve te prethodne stihove Tore. Možete li se sjetiti drugih slučajeva kada bi "sveznajući čitatelj" mogao doći do određenih pretpostavki o tekstu ili njegovim likovima? ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 9

Rav Kook:

Iskorjenjivanje idolatrije iz zemlje Izrael Kao uvjet za nastanjivanje zemlje Izrael, Tora zapovijeda da svi oblici idolatrije moraju biti uništeni: "Uništite do temelja sva mjesta na kojima narodi, koje ćete otjerati, služe svojim bogovima… Srušite njihove žrtvenike, oborite njihove obredne stubove, spalite vatrom njihova obredna stabla, uništite rezbarene likove njihovih bogova i istrijebite njihova imena sa tog mjesta." (Devarim 12,2-3) Tora naglašava da obveza uništenja idolopokloničkih objekata vrijedi primarno za zemlju Izrael. Kao što mudraci komentiraju, "'Istrijebite njihova imena iz tog mjesta' – u zemlji Izrael zapovjeđeno je u potpunosti istrijebiti idolopoklonstvo, ali ne i izvan zemlje."

(Sifri; vidi Majmonides, Zakoni o idolatriji 7,2) Idolatrija je očigledna antiteza judaističkoj poruci monoteizma.

Zapovijed o borbi protiv idolatrije ne bi trebala biti ograničena na određenu lokaciju. Pa zašto onda Tora ograničava uništenje idolatrije samo na zemlju Izrael?

Suprotni svjetonazori Konflikt između monoteizma i idolatrije zapravo je natjecanje iz-

Strana 10

među dvaju fundamentalno suprotnih svjetonazora. Idolatrija svijet gleda kao podijeljen i rascjepkan, kao mjesto gdje se suparnički bogovi/prirodne sile sukobljavaju jedni s drugima. U takvom sumornom svjetonazoru, materijalno nadvladava duhovno, a život je sveden na zadovoljavanje fizičkih potreba.

S druge strane, monoteizam uči da je u pozadini svijeta jedinstvo. Kako se čovjekov osjećaj harmonije svemira produbljuje, jača i njegova težnja za duhovnim rastom. Veće težnje pak daju životu veći značaj – svijet napreduje i postupno se prosvjetljava.

Zemlja Izrael i monoteizam Mudraci pišu da "zrak zemlje Izrael čini čovjeka mudrim" (Baba Batra 158b). Erec Jisrael povezan je s duhovnim životom Izraela – sa Torom, a srž mudrosti Tore je istina o jedinstvu stvarnosti. Posebna atmosfera zemlje Izrael ulijeva veću svijest o jedinstvu temelja svijeta. Iz tog razloga, uništenje idolatrije je osobito važno u zemlji Izrael.

Izvan zemlje Izrael, harmonična vizija jedinstva svijeta ne može biti u potpunosti otkrivena. Tamo vlada rascjepkani svjetonazor koji naglašava podijeljenost i izolaciju. Sumo-

ran osjećaj egzistencijalnog otuđenja prožima sve aspekte života. Svaki pokušaj otkrivanja skrivenog jedinstva svijeta spriječen je 'nečistoćom zemalja drugih naroda.' Zemlje izvan Izraela trpe smrad idolatrije.

Mudraci pišu da su Židovi koji žive izvan Izraela "Idolopoklonici u čistoći" (Avoda Zara 8a). Drugim riječima, oni su pod utjecajem kulturnog okruženja stranih zemalja u kojima žive.

Ta razlika manifestira se i u razlici između Tore Erec Jisraela i Tore u izgnanstvu. Tora izvan Izraela od■ likuje se detaljnim argumentima i finom dijalektikom pilpula. Njene kvalitete odražavaju opći osjećaj podijeljenosti koji se tamo osjeća. S druge strane, Tora zemlje Izrael je osvjetljena uzvišenom mudrošću koja povezuje detalje sa moralnim principima koji njima vladaju. "Nema Tore poput Tore zemlje Izrael" (Berešit Raba 16,7).

Samo životom u zemlji Izrael čovjek može biti istinski slobodan od utjecaja idolatrije. Tora daje poveznicu između života u Izraelu i monoteističke vjere: "Izveo sam te iz zemlje egipatske kako bih ti dao zemlju Kanaan, i kako bih bio tvoj B-g" (Lev. 25,38).

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rav Kook:

Iskorjenjivanje idolatrije iz zemlje Izrael

Osobno i javno oslobođenje Kada se dogodio Izlazak?

U koje doba dana je židovski narod izašao iz Egipta? Tora je naizgled proturječna kada su u pitanju sati izlaska. U Devarim 16,1 čitamo, "Bio je proljetni mjesec aviv u kojem te B-g tvoj izveo iz Egipta u noći." Očigledno, ovaj stih tvrdi da su Izraelci izašli u noći.

Međutim, Tora prethodno kaže u Brojevima 33,3 da su oni izašli po danu: "Dan nakon pashalne žrtve, Izraelci su pobjednički izašli pred očima Egipćana."

Pa kada su onda uistinu izašli – noću ili usred bijela dana, "pred očima Egipćana"?

Dvije faze oslobođenja Talmud u Berahot 9a razrješava ovu kontradikciju objašnjavajući da su oba stiha točna. Oslobođenje je započelo u noći, no dovršeno je bilo sljedećeg jutra.

Nakon pošasti u kojoj su stradali prvorođenci, faraon je otišao Mošeu, moleći da Izraelci odmah napuste Egipat. U tom trenutku, hebrejski robovi bili su slobodni da odu. Službeno je tada, u noći, završilo njihovo ropstvo.

Međutim, B-g nije htio da se Njegov narod išulja "poput lopova u noći." Izraelcima je bilo zapovjeđeno da pričekaju do zore, prije no što s ponosom završe svoje robovanje u Egiptu. Tako se, zapravo, oslobođenje dogodilo tijekom dana.

Noć i dan Rav Kook objasnio je da postoji korelacija između dana i noći te dvije faze oslobođenja.

Početno oslobođenje noću bila je unutarnja sloboda. Egipatsko ropstvo bilo je službeno završeno, ali Godina 13 11Broj 44 Strana

njihova sloboda još se nije realizirala u praksi. Radost oslobođenja, iako velika, bila je samo unutarnja radost. Njihova radost nije bila vidljiva drugima pa stoga odgovara skrivenom dijelu dana – noći.

Druga faza oslobođenja bio je stvarni izlazak židovskog naroda iz Egipta. To je bio javni događaj, pred očima Egipta i cijelog svijeta. Njihovo se oslobođenje dogodilo u zoru, naglašavajući time javni karakter njihovog oslobođenja. Kada je sunce izašlo, "Izraelci su pobjedonosno marširali" (Šemot 14,18).

"Riječ Šemite" Šabatna godina više je od samog uzdržavanja od poljoprivrednih radova. Naziva se šemita, godina oprosta, jer se te godine poništavaju svi dugovi.

No, što se događa ako dužnik inzistira na tome da otplati zajam koji je uzeo? Mišna nas uči: "Ako dužnik želi otplatu zajma tijekom sedme godine, zajmodavac samo mora reći, ‘Ja poništavam dugove.’ Ako dužnik odgovori, ‘Svejedno, ja ih vraćam,’ zajmodavac može primiti otplatu. To se uči iz stiha, "Ovo je riječ šemite" (Devarim 15,2) (tj. dovoljno je riječima poništiti dug, čak i ako je on u stvarnosti otplaćen)." (Ševi'it 10,8) Mišna zaključuje da, ne samo da dužnik može otplatiti svoje dugove, već je to i preporučljivo učiniti.

Koja je svrha poništavanja dugova u godini šemite? Zašto je dovoljno samo riječima poništiti dugove?

Zašto mudraci pohvaljuju dužnike koji inzistiraju na tome da otplate svoje dugove?

Ispravljanje društvenih zala Sedma godina služi ispravljanju

društvenih zala i nejednakosti koje se tokom godina akumuliraju u društvu. Kada siromašniji segmenti društva posuđuju od bogatih, oni se osjećaju dužnima imućnoj eliti.

"Dužnik je sluga pozajmljivaču" (Izreke 22,7). Ovaj oblik pokornosti može korumpirati čak i najiskrenije pojedince u njihovom odnosu prema bogatima i moćnima.

Šabatna godina dolazi kako bi ispravila tu situaciju nejednakosti i društvenog jaza, uklanjajući glavni izvor moći elite: dugove.

Međutim, Tora naglašava da se zdravo i uspješno društvo ne postiže kroz poništavanje privatne imovine i preraspodjelom bogatstva. Samo u ekstremnim slučajevima nejednakosti i društvene nepravde Tora traži lijek u otpuštanju privatnih dugova, djelomičnim ispravljanjem društvenih nejednakosti jednom u svakih sedam godina.

Međutim, važno je da lijek nema štetne nuspojave, poput umanjivanja osobnog prava na vlasništvo.

Stoga, Tora dozvoljava da poništenje dugova bude svedeno samo na formalnost, tehničku deklaraciju poništenja duga – "Ovo je riječ šemite." Već i samo verbalno izražavanje prava na oslobađanje svih financijskih obveza dovoljno je da neutralizira osjećaj ovisnosti i ulagivanja prema bogatom pozajmljivaču.

Tora ne traži da se umanji iskrenost i integritet dužnika. Stoga, dužnik može odbiti poništenje duga iz iskrene želje da nema koristi od tuđeg bogatstva. Ustvari, mudraci su hvalili to časno inzistiranje u ■ otplaćivanju dugova.

■ Prevela Anja Grabar

Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Koncentriraj se!

Ključna riječ u ovotjednoj parši je

Istinsko gledanje zahtijeva razinu

jeh vreba na vratima (da samo isko-

riječ kojom parša započinje – re'e. Ta

koncentracije, pažnju usmjerenu na

račiš iz svog doma)" kako bi nas

riječ znači "vidi!" – imperativ koji

detalje, prepoznavanje dubine, boje

zarobio. Tako, da bismo ispravno

odmah razumijemo. Moše je htio da

i oblika. I to je mjesto na kojem ideja

'vidjeli' stvari u židovskom životu,

židovski narod razumije da je nedo-

rituala i zapovijedi stupa na scenu u

ne smijemo biti ni kratkovidni, ni

voljno intelektualno razumjeti pa

židovskom životu i pogledu na svi-

dalekovidni.

čak i emocionalno vjerovati u B-žju

jet. Zapovijedi Tore namijenjene su

balans i imati gotovo savršenu vi-

ulogu u našim životima. Čovjek

da budu naše 'leće' koje ispravljaju

ziju. U svijetu gdje je tako dobar vid

mora biti sposoban jasno vidjeti,

naš pogled kako bismo 'vidjeli' stva-

rijetkost, postoje mnoge medicinske

identificirati i izmjeriti to u svako-

ri ispravno. Neki ljudi imaju bolji

procedure koje reklamiraju vraćanje

dnevnom životu.

vid od drugih. Isto se može reći i u

savršenog vida.

U jednoj od svojih čudesnih me-

pogledu duhovnog vida.

Moramo

održavati

Moše takav proizvod, da tako ka-

tafora, Talmud nam opisuje scenu

Postoje ljudi koji ne mogu vidjeti

žemo, predstavlja u ovotjednoj■ parši.

na Nebu gdje pravednici okružuju

stvari izdaleka. Oni se toliko zagle-

Razumijevanje potrebe učenja i dr-

B-ga, i gdje ukazuju na B-žju prisu-

daju u stabla da postanu nesvjesni

žanja zapovijedi kombinirano sa

tnost koju vide jasno i izoštreno. Ti-

šume koju ta stabla čine. Znati sve

dubokim

jekom razdvajanja Crvenog mora,

detalje oko zapovijedi je važno i

židovskih vrijednosti jesu korek-

Židovi su također ukazivali na

hvalevrijedno. No, jednako je tako

tivne leće koje nam pomažu obno-

B-žju prisutnost koja ih je spasila od

važno i hvalevrijedno vidjeti vrijed-

viti našu izbalansiranu i fokusiranu

faraona i rekli su: "Ovo je naš B-g."

nosti i principe koji leže iza tih za-

viziju života. Uistinu, judaizam se

Postoje vremena u životu pojedina-

povijedi. Postoje ljudi koji su dale-

slaže s aforizmom da "vidjeti znači

ca, a svakako i u povijesti židovskog

kovidni, no spotiču se o objekte koji

vjerovati".

naroda, u kojima B-ga možemo, da

se nalaze ravno pred njima.

tako kažemo - "vidjeti" u svijetu.

No, kako bi čovjek vidio, on mora gledati i mora se usredotočiti.

Nedovoljno je samo baciti pogled.

Strana 12

Ignoriranjem poštivanja zapovijedi i fokusom samo na 'židovske vrijednosti', vjerojatnost grijeha uvelike raste. B-g je rekao Kainu da "gri-

razumijevanjem

pravih

Židovski kalendar Moše naizgled prekida svoj dugi govor o povijesti i sudbini židovskog naroda ponavljanjem blagdanskih dana u godišnjem kalen-

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Koncentriraj se!

daru. Kalendar je uvijek bio centralna stvar židovskog života i preživljavanja. Pod krutim režimom Staljina, sovjetskim Židovima bilo je zabranjeno

posjedovati

židovski

kalendar.

Dubina vjernosti sovjetskih Židova vidi se u činjenici da su milijuni tih Židova na neki način ipak znali kada su židovski praznici – osobito Simhat Tora. Jer kalendar je ritam našeg života i ispunjava ga uspomenama, nadom i osjećajem bezvremenosti židovskog života i tradicije.

Zato je samo postojanje židovskog kalendara

predstavljalo

prijetnju

okrutnom

komunis-

ateističkom

tičkom režimu koji je tada vladao nad velikim dijelom ljudske rase.

Kalendar u židovskom životu i razmišljanju ne predstavlja samo vrijeme koje je prošlo, već se više

Židovski kalendar je prijelaz s jed-

fokusira na vrijeme koje tek ima

nog svetog dana na drugi. Mi smo

doći, na budućnost, koja nekako

uvijek na putu slavljenja i obilježa-

uvijek može biti svjetlija no što je to

vanja naše dužnosti da služimo

bila prošlost.

Stvoritelju. Iako su od vremena

i za cijelu godinu koja slijedi.

Iako je budućnost uvijek zagonetna, mi svejedno možemo imati utjehu i osjećati se sigurno zbog konzistencije našeg kalendara koji je

Jedan od mojih mlađih unuka po-

Mošea u naš kalendar uvedeni

nosno mi je rekao da je izračunao za

mnogi tužni dani, židovski kalendar

koliko godina u budućnosti će se

svejedno ostaje kalendar radosti,

dogoditi

u

obitelji, gostoprimstva, suosjećanja i

židovskom kalendaru, vezano uz

zahvalnosti za život i njegovo obilje.

erev Pesah. Želim mu da doživi te

Parša Re'e gotovo uvijek pada u

godine, no on je već sada entuzijas-

mjesecu elulu, koji vodi ka mjesecu

cjelokupnu poruku koja je zabilje-

tičan vezano uz tu vjerojatnost i

tišriju u kojem se nalaze dani straha

žena u knjizi Devarim. Prolazak

iščekuje da se to dogodi.

i milosti, te velika proslava Tore i

vremena je sam po sebi jedan od

Kalendar nam daje viziju buduć-

njenih zapovijedi na Sukot. Pregled

velikih darova života što nam ih je

nosti i dopušta nam osjećaj da smo

židovske godine, kojim se u velikoj

B-g, naš Stvoritelj, darovao.

mi kovači vlastite sudbine, te da,

mjeri bavi ovotjedna parša, stoga je

svojim trudom, možemo utjecati na

najprikladniji jer ne samo da nas

svoju sudbinu.

priprema za nadolazeći mjesec, već

određene

Godina 13 13Broj 44 Strana

anomalije

pratio putovanje židovskog naroda kroz stoljeća. Židovski kalendar svakodnevno nas podsjeća na jedinstvenost nas kao naroda te na

vječnost Tore i naše vjere. Zato se tako lijepo uklapa

u Mošeovu

Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar Strana 13

Rabbi Yissocher Frand:

Prvo pozitivno "Ali ove nećete jesti od preživača ili od

vaju ali nemaju razdvojene papke, i

se, dakle, primjerenim da se prvo

životinja s razdvojenim papcima: devu,

životnja koje imaju razdvojene pa-

iznese popis karakteristika koje ih

zeca i kunića, jer oni preživaju, ali ne-

pke ali ne preživaju. Da li bi čovjek

čine nekošer životinjama. No, ipak,

maju razdvojenih papaka; oni se nečisti

riskirao svoju vjerodostojnost pred-

vidimo da ih Tora nabraja kao devu,

za vas. A svinja, jer ima razdvojene pa-

viđajući da se niti u jednom mo-

zeca i kunića, koji preživaju, ali ne-

pke, ali ne preživa: one je nečista za

mentu u budućnosti negdje u svi-

maju razdvojene papke, i svinju ko-

vas." (14,7-8)

jetu neće naći niti jedna životinja

ja ima razdvojene papke, ali ne pre-

koja se ne nalazi na tom popisu?

živa.

Popis košer i nekošer životinja koji donosi Tora, i koji pomalo djeluje

I doista, oko tri tisuće godina na-

Zašto Tora prvo nabraja košer ka-

kao iznošenje tehničkih detalja, u

kon davanja Tore, i svih istraživanja

rakteristike tih životinja, ako su ka-

sebi nosi mnoge pouke, pored sa-

neznanih vrsta koje je znanost po-

rakteristike koje manjkaju jedino što

mih pojedinosti oko toga što može-

duzela, nije pronađena niti jedna

nam je potrebno da bismo te živo-

mo a što ne možemo jesti.

takva životnja!

tinje označili kao nekošer?

■

Rav Noach Weinberg, Roš ješiva

Međutim, uz jačanje naše vjere,

Midraš objašnjava da nas Tora na-

Aish HaTore, koji osobno ima za-

ovi retci nas također podučavaju

stoji naučiti da moramo, čak i kada

sluge za povratak desetaka tisuća

pouku o tome kako da gledamo i

nešto nije košer, pronaći način da

jidiškajtu, a još mnogostruko više

odnosimo

prvo kažemo nešto pohvalno. Čak i

njih putem svojih studenata, isticao

ljudima.

bi (bazirajući se na Gemari u Hulin 60b) da postoji dokaz da je sveznajući B-g napisao Toru od redaka koji navode popis životinja koje preži-

se

prema

drugim

Svrha ovih redaka koji donose popis životinja koje imaju samo

nešto toliko trefe kao što je to hazir (svinja) zaslužuje da se istakne njezina pozitivna osobina.

jednu košer karakteristiku je da nas

Ako to Tora čini za ne-košer živo-

poduči da one nisu košer. Činilo bi

tinje, koliko bismo više morali naučiti da tako gledamo na ljude? Šefovi, zaposlenici, djeca, učenici, kolege na poslu i susjedi neizbježno će imati neke negativne osobine.

Možda ćemo morati, s vremena na

vrijeme, iznijeti im koju negativnu poruku.

Ovaj nas midraš uči da čak i onda kada moramo drugima iznijeti negativnu poruku — reći im da su na neki način "nekošer" — uvijek trebamo naći način da prvo istaknemo njihove pozitivne osobine ili kvalitete. ■

Strana 14

Divrej Tora

Rabbi Zelig Pliskin:

Srednji put "Danas pred tebe stavljam blagoslov i

treba svrhu u životu, treba znati da

patnje zbog financijske neimaštine;

prokletstvo. Blagoslov, budeš li slušao

život ima smisla. Svijest o Stvorite-

ona lako može snažno patiti od

zapovijedi Svevišnjeg koje ti zapovije-

ljevom postojanju i izvršavanje nje-

emocionalne boli. Stoga, mi imamo

dam danas. A prokletstvo, ne budeš li

gove volje, omogućava čovjeku da

obavezu otvoriti svoje srce takvoj

slušao zapovijedi Svevišnjeg."

iskusi najveći od svih blagoslova u

osobi i razgovarati s njom sa suo-

ovom svijetu. Na taj je način svaki

sjećanjem. Samo davanje novca nije

Sforno nadodaje: "Nema srednjeg

dan

puta. Ako čovjek slijedi Toru, život

veselja

će mu biti blagoslovljen. Ne bude li

Svevišnjeg.

Ovim teškim riječima Tore rabin

živio prema zapovijedima, život će

avantura

puna

dovoljno. Jednom su Rav Moshe

izvršavanja

volje

Feinstein, zt'l, i jedan njegov student

uzbudljiva

zbog

žurili na važan sastanak, i već su poprilično kasnili. Neki siromašni

Izbor je na nama.

stari Židov zaustavio ih je da mu

mu biti proklet."

nešto udijele, a onda nastavio pričati Rav Feinsteinu o svojim problemima. Rav Feinstein mu je dao nekoliko dolara i stajao slušajući ga kao da ima vremena na pretek.

Student je pomislio da je možda Rav Feinstein shvatio da je ipak

prekasno za sastanak. Međutim, kada je ovaj siromah završio, Rav Feinstein je počeo hodati još brže nego prije. Student ga je upitao: "Zašto ste stajali tamo i slušali? Niste li mu mogli samo dati novac i otići dalje kada smo u takvoj žurbi?"

Prihvatimo li stav po kojem život ili ima smisao i svrhu ili ih uopće nema, shvatit ćemo i da je život sa

Pružite

emocionalnu

podršku

onima koji je trebaju.

"Ako se među tobom nađe čovjek u

smislom blagoslovljen život. Život

potrebi, jedan od tvoje braće unutar

bez smisla je život lišen zadovolj-

tvojih kapija u tvojoj zemlji koju ti je

stva i prožet osjećajem da razlike

Svemogući dao, ne otvrdni svog srca i

ionako nema jer je život ovako ili

nemoj stisnuti šaku svoju protiv svog

onako konačan (a što može biti veće

brata u potrebi."

prokletstvo od toga?).

Rav Feinstein mu je odgovorio da slušanje nekoga koji skida teret sa svog srca može toj osobi biti vrednije od novca. ■ Prevela Dolores Bettini

Ibn Ezra tumači da ove riječi zna-

Shvatiti da postoji B-g koji je stvo-

če da se nećeš suzdržavati da nje-

rio svijet, podržava ga i nadgleda –

govom srcu govoriš ljubazne riječi.

životu će dati pravi smisao. Čovjek

Kada je neka osoba siromašna, njezina patnja je puno veća od same

Godina 13 15Broj 44 Strana

Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Darivanje

Ovotjedna paraša odnosi se na židovsku ideju o davanju najmanje 10% svoje neto plaće u dobrotvorne svrhe (D'varim 14,22). Dvadeset posto je idealnija brojka, no i 10% je zadovoljavajuće.

Komentirajući riječ koja se ponavlja u Tori, učenjaci iznose slijedeću tvrdnju: Svaka osoba treba davati 10% da bi postala imućna! Oni kažu da je nemoguće postati siromašan zbog davanja u dobrotvorne svrhe, i ako to ne vjerujete, pokušajte i vidjet ćete!

To je jedino područje za koje učenjaci kažu da je dozvoljeno iskušati

B-ga da bismo vidjeli da li On čini što kaže. Pokušajte dati 10% svog prihoda u dobrotvorne svrhe, kažu oni, i gledajte kako vaš novac raste.

Očito, ideja je da ako upotrebljava-

Prema židovskom poimanju, B-g

te svoj novac na način na koji B-g to

nam daje novac zato da bismo ga

želi, tada će vam On dati više da s

upotrijebili da njegov svijet učinimo

njime činite to isto.

boljim. Naravno, i mi trebamo uži-

Osnovni princip dobrotvornosti

vati u njemu, i zato ne treba davati

je ovaj: što je smislenije činiti sa

više od 20%. Ali pravo zadovoljstvo

svojim novcem – utrošiti ga na sebe

novca je prilika da ga koristimo za

ili ga iskoristiti za pomoć drugima?

pomoć drugima.

Svatko tko želi posuditi neka dođe i posudi (Avos 3,20) Mi na ovom svijetu ne 'posjedujemo', mi tek posuđujemo. Naša su tijela uzeta na zajam, ono što imamo uzeto je na zajam; naši najbliži i najdraži uzeti su na zajam. Prije ili kasnije, sve ćemo to morati vratiti.

Što će vam pružiti dublje i trajnije

Čak i najbolje investicije koje mo-

zadovoljstvo? Naravno, možemo

Ništa nije trajno. Najbolje što može-

žete naći neće vam se isplatiti, je-

zbijati šale i smijati se na tu temu,

mo učiniti je uživati u svemu tome

dnom kada krenete dalje s ovoga

no na koncu, svatko zna da je da-

dok to imamo i biti nevjerojatno

svijeta, kao što ćemo svi jednoga

vanje drugima ono što će s nama

zahvalni što to imamo.

dana otići. Jedino ono što investi-

živjeti u sva vremena – ne ona ve-

rate u dobrotvorne svrhe može tra-

lika kuća koju smo podigli ili mo-

jati zauvijek.

Želim vam dobro zdravlje i sreću tokom sljedećeg tjedna. ■

ćan automobil kojeg vozimo (ili nas možda netko drugi vozi u njemu).

Strana 16

Divrej Tora

Rabbi Shlomo Riskin:

Jeruzalem za čitav svijet "Ali mjesto koje će G-spod, B-g tvoj, izabrati među svim tvojim plemenima da tamo postavi svoje Ime, za Svoje prebivalište, tražit ćete i doći tamo. I donijet ćete tamo sve svoje paljenice i svoje žrtve ... "(Ponovljeni zakon 12, 5-6).

Očito je da Tora ovdje govori o našem Svetom gradu Jeruzalemu, jer se pojavljuje u kontekstu ulaska Izraela u Obećanu zemlju i nužnosti uništenja idolopokloničkih žrtvenika prije uspostavljanja našeg Hrama B-gu. Ali zašto nije navedeno ime Jeruzalema?

Biblija je već identificirala MalkiCedeka kao kralja Salema (Jeru-Salem, grad mira) još u doba Abrahama (Postanak 14,18), a brdo Morija je bilo određeno kao mjesto na kojem će Svemogući "biti viđen" odmah nakon vezivanja Izaka (Postanak 22,14). Štoviše, Biblija ne oklijeva u identificiranju mjesta; vidite konkretne geografske opise brda Gerizim i brda Eival (Ponovljeni zakon 11,29.30.). Pa odakle ovo ustezanje da se imenuje Jeruzalem u ovom konkretnom kontekstu Biblije?

protiv Izraela kako bi za sebe uzeli Jeruzalem. Drugo, druge bi države mogle čak pokušati uništiti grad makar samo zato da ga Izraelci ne steknu. I na kraju, Mojsije se bojao da se ne bi plemena međusobno borila oko njega, svako pleme sa željom da Jeruzalem bude unutar njegovih vlastitih granica!

Vjerujem da pored Maimonidesovih proročanskih uvida, postoji još nešto važno u pozadini Mojsijevog oklijevanje da otkrije konkretno ime grada. U drevnom je svijetu svaka nacionalna država imala svog boga - u koga su vjerovali građani koji su živjeli unutar granica te nacionalne država. Jeruzalem je trebao biti grad u kojem će se smjestiti Sveti B-žji Hram - ali B-g ne bi boravio ni isključivo unutar Hrama, niti unutar toga grada; B-g je bio Gospodar čitavog svemira, kojega ne mogu obuhvatiti niti nebesa nad nebesima, čitav kozmos, pa svakako ne niti jedna građevina ili čak jedan grad.

Maimonides se bavi tim pitanjem u svom velikom filozofskom remek djelu Vodič za zbunjene (3. dio, poglavlje 45). On uspostavlja načelo da je B-žanska služba u Hramu uglavnom bila usmjerena protiv idolopoklonstva. Brdo Morija je bilo najviša gora u regiji, pa ga je B-g upravo zbog toga odabrao za Sveti Hram kako bi potvrdio superiornost B-ga nad svim ostalim idolima! I ta B-žanska namjera je, kao što smo vidjeli, prethodno bila otkrivena Abrahamu. Ako je tako, zašto Mojsije ovdje skriva točan identitet B-žjeg grada?

Jedna od najtežih poruka koju je Mojsije imao za prenijeti svom narodu bila je da B-g nije ograničen fizičkim dimenzijama. Da, Maimonides je zapisao u svojoj knjizi Mišne Tora da je svetost Jeruzalema svetost B-žanske Prisutnosti (Šehine), i baš kao što je B-žanska Prisutnost vječna i nikada ju se ne može uništiti, tako je i svetost Jeruzalema vječna i nikad ne može postati zastarjelom (Zakoni Izabranog hrama, 6,14). Poanta velikih mudraca je da B-žanska prisutnost nikada ne može biti fizički uništena jer B-ž-anska prisutnost nije fizički subjekt, ona ni na koji način ne podliježe stvaranju ili uništavanju.

Maimonides nudi tri razloga. Prije svega, smatrao je da bi objavljivanje imena ovog jedinstvenog grada samo potaknulo ostale narode na rat

Postoji jedno mjesto na svijetu, podučava Mojsije, gdje je B-g dosljedno prepoznat kao Stvoritelj svijeta i temelj etičkog monoteizma za ci-

Godina 13 17Broj 44 Strana

jelo čovječanstvo. Ime čovjeka ne predstavlja njegovo fizičko biće, već je njegovo ime sredstvo kojim ga se prepoznaje i poziva. Malki-Cedek, drevni kralj Jeruzalema, poistovjećen sa Šemom, sinom Noaha, prepoznao je B-ga kao snagu koja je osposobila Abrahama da pobijedi u svojoj bitci protiv četvorice despotskih kraljeva i tako spasi Lota iz zatočeništva; sam Abraham B-ga je priznao za najvišeg suca nad životom i smrti, onoga kome moramo podložiti sebe i svoju budućnost, kada je doveo svoga voljenog sina Izaka na akeda (vezivanje) na brdo Morija (Jeruzalem). B-žje je ime na Jeruzalemu; to je grad u kojem treba prepoznati i služiti B-gu etičkog monoteizma!

Konačno, ime Jeruzalem ne spominje se izrijekom jer je ovo prepoznavanje B-ga kao čuvara pravde i samilosti, ljubavi i istine neophodno ne samo narodu Jeruzalema, ne samo svim izraelskim plemenima, već čitavom svijetu. Kad je B-g u početku izabrao Abrahama, Svemogući je zadužio njega i njegove potomke univerzalnom misijom: "Kroz vas će biti blagoslovljene sve zemaljske obitelji". (Postanak 12,3). Prorok Izaija govori o našem viđenju kraja dana, kada će se Sveti Hram uzdići s vrha planina i svi će narodi pohitati prema njemu kako bi učili iz naših postupaka: "Iz Siona će izići Tora i riječ od B-žja iz Jeruzalema ... tako da narod više neće podizati mač protiv naroda i čovječanstvo više neće učiti ratovati".

(Izaija 2,3-4) Neka B-g kojeg se ne može ograničiti na bilo koje fizičko mjesto otkrije Svoje učenje mira i sigurnosti iz Jeruzalema Svog grada svakom ljudskom biću širom svijeta. Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 17

Ozer Bergman, Breslov Research Institute:

Odluke, odluke

"Vidite, danas postavljam preda vas blagoslov i prokletstvo. Blagoslov - da izvršavate B-žje zapovijedi ... i prokletstvo - ako ne poštujete B-žje zapovijedi ... "(Ponovljeni zakon 11,26-28).

Biti poslušan ili ne biti poslušan, pitanje je sad. Naravno da jednostavno, mehaničko vršenje micvot, nije krajnji cilj Židova, ali to je dobar početak. Ipak, odluka da se napravi (ili kaže ili misli) prava stvar umjesto suprotnoga može biti iskušavanje. Kao što je Rebe Nahman jednom rekao Reb Nosonu: "Sve što vidite na svijetu - sve što postoji – tu je zbog slobodne volje, kako bi se iskušalo ljude". Život nije statičan, stoga moramo biti spremni na promjene i biti dovoljno fleksibilni da im se prilagodimo. Na primjer, ne daj B-že da bismo se na šabat odvezli do plaže.

Ali također "Ne daj B-že!" da kritično bolesnu osobu na šabat vozimo u bolnicu.

Potpuno je prikladno popiti četiri čaše vina na Sederu i Purimu. Ali piti vino poslije podne radnog dana da bismo se približili B-gu nije dobra strategija (Avot 3,14). I ponekad manja micva koja je na koristi mnogima, nadilazi veću micvu koja koristi manjem broju ljudi.

To također funkcionira i na drugi način. Čovjek koji se suočava s dva iskušenja može izabrati manje, ali da mu bude gore nego da je izabrao veće iskušenje. Kako to? Rebe Nahman objašnjava da čovjek može potonuti tako duboko u želju – biti ovisan – da to potpuno zasjeni čak i veliku želju, na primjer, želju za

Strana 18

bogatstvom. Budući da je postao toliko ovisan da je nesvjestan drugih iskušenja, napasti, on se nalazi u vrlo lošem stanju.

takvog cadika osmozom možemo zadobiti mjeru njegove svijesti i stava. Odbacivanje zla počinje nam dolaziti prirodno.

Je li moguće u potpunosti kontrolirati svoju slobodnu volju tako da – sami od sebe – uvijek možemo izvršiti ispravan odabir? U redu, moguće je, ali će trebati malo vremena da

No, čovjek mora nositi svoj dio te■ reta. Tako drugi način da se dosegne šabat-tešuva je redovita praksa hitbodeduta, razgovaranja s B-gom vlastitim riječima, o onome što god

dođemo do toga. Rebe piše da postoje dvije vrste/razine tešuve (povratka B-gu). Postoji tjedna tešuva, vrsta koja treperi i gasi se, tako da ste u jednom trenutku sigurni da ćete postati novi Moše Rabeinu, a već sljedećeg trenutka gajite naklonost prema svom "prijatelju", đavolu (B-že sačuvaj!).

čovjek osjeća primjerenim. Strahovi i želje koji zlostavljaju neku osobu mogu se izbaciti samo ako ona misli jasno. To se, kaže Rebe Nahman, događa samo onda kada je osoba mrtva. Kada nema kuda otići i ne može ništa učiniti, osoba može uvidjeti da ju ni ljudi niti iskušenja ne mogu prisiliti da učini ono što ona ne želi učiniti.

Druga tešuva je poput šabata - potpuno mirna. Zlo je odbačeno i više se ne morate boriti kada se suočite s izborom između dobra i zla. Postoje (barem) dva načina da se postigne šabat-tešuva. Jedan od načina je da postanete učenik cadika koji je postigao šabat-tešuva. Rebe Nahman podučava da kada je Moše Rabeinu rekao: "B-žj štap je u mojoj ruci" (Izlazak 17,9), on nam je dao do znanja da on ima potpunu vlast nad svojom slobodnom voljom.

Učenja i molitve takvog cadika mogu spasiti osobu od grijeha i pakla i priskrbiti mu ulazak u edenski vrt.

Time što smo u neposrednoj blizini

Slično tome, šabat i hitbodedut su situacije u kojima se "nema kuda otići i ništa se ne može učiniti", koje nam pružaju vrijeme da iskreno preispitamo same sebe. S obzirom da imamo slobodnu volju da donesmo svoj izbor mi možemo obučiti naše umove da odbace iskvarene, nečiste utjecaje koji otimaju naše dobre izbore koje smo donijeli. Tada možemo izabrati da budemo poslušni i izabrati blagoslov.

Amen. agutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora

Rabbi Daniel Travis:

Rana obuka I. dio Svemogući je blagoslovio sedmi dan, i

vanje Istine – B-žjeg pečata koji je

budućnosti lijepo ponašati, bit će

proglasio ga je svetim. Jer na taj je dan

prisutan svih sedam dana u tjednu

mu oprošteno, ali tko god zaniječe

Svemogući prestao sa svim poslom koji

– može učiniti to isto. Detektor laži

odgovornost i kasnije bude uhvaćen

je stvarao. (Berešit 2,3)

je pokazao da ljudsko tijelo ulazi u

u laži, primit će dvostruku kaznu.

fiziološko stanje straha kad osoba

Otac je postupao u skladu sa svojim

laže. Ljudi koji nisu uništili ovaj

riječima: onome tko je priznao svoju

prirodni instinkt, obično se pomalo

krivicu bilo je oprošteno i dobio je

plaše lagati. Kako bismo educirali

nekoliko novčića kao nagradu što je

našu djecu da budu istinoljubivi, u

rekao istinu, dok je onaj koji je lagao

svim okolnostima moramo graditi

bio strogo kažnjen."

Bilo je vrijeme kada su Židovi imali veliko strahopoštovanje prema šabosu, jer on je dan kad je B-žje veličanstvo vidljivo i dan koji nadi-

lazi svjetovnu prirodu zemlje. Naši mudraci bi izlazili dočekati šabos kao da dolazi kraljica. Danas većina ljudi nema takav stupanj strahopoštovanja prema šabosu. Ipak, čak i u naše doba, ako netko tko je neuk u zakonima Tore tvrdi da je od njego-

na tom urođenom strahu, te im dodatno usaditi strahopoštovanje prema istini i razumijevanje kakvu težinu laž ima, što nam ilustrira sljedeća priča.

Tako vidimo da ako se shvaćanje koliku težinu nosi laž usadi u srce malog djeteta, dijete će uvijek govoriti istinu kad odraste. S druge strane, ako propustimo u ranoj dobi

va uroda odvojena desetina, ne vje-

U svojim spisima Š'la spominje čo-

ostaviti snažan dojam na svoje dije-

ruje mu se, no ako tako kaže na

vjeka koja nikada ne bi lagao, bez

te, bit će iznimno teško naučiti ih da

šabos, vjeruje mu se. Gemara kaže

obzira na to kakve bi potencijalne

se klone laži kada budu stariji. To se

da se čak i onome u koga se obično

koristi od toga mogao imati. Š'la je

može vidjeti iz gore navedene hala-

sumnja da laže, vjeruje na šabos, jer

pitao tog čovjeka kako je razvio ta-

he koja kaže da strah šabosa samo

"strahopoštovanje šabosa će osigu-

kvu ljubav prema istini. Čovjek je

osigurava da neobrazovana osoba

rati da će on govoriti istinu."

odgovorio: "Kao malo dijete, kad

ne laže, Međutim, ako je netko po-

bih se svađao sa svojom braćom i

stao po naravi "iskvaren", šabos ne

sestrama, moj otac bi nam rekao da

može osigurati da on neće lagati. ■

Ako strahopoštovanje šabosa može natjerati čovjeka da govori samo istinu, onda sigurno i strahopošto-

Godina 13 19Broj 44 Strana

tko prizna krivicu i obeća da će se u

Prevela Tamar Buchwald

Strana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: RE’E

Paraša (priča) Re'e nam govori o moći, sposobnosti da vidimo ono što je važno i vrijedno.

Paraša Re'e jedna je od rijetkih parašot u Tori za koju u Zoharu nema tumačenja, što znači da se u njoj nalazi nešto duboko skrovito i skriveno.

Samo ime ove paraše, "Re'e" (gledati, vidjeti) povezuje nas s temom vida i s očima koje, prema mudrosti kabale, predstavljaju Sefiru Hohma.

Ovoj se sefiri pripisuje sirova iskonska energija, svjetlo mudrosti, vrlo snažna energija koja nas okružuje ovog tjedna.

Paraša započinje riječima: "Evo, stavljam pred vas danas blagoslov i prokletstvo". Postoji prekrasan komentar koji je napisao Ohev Yisrael (Apta Rav), u kojem on objašnjava da i prije nego što smo rođeni mnoge su stvari već određene, izuzev onih koje ovise o našoj slobodnoj volji, na primjer pravednost ili zlo.

Mi ustajemo svakog jutra i tad smo suočeni s emocijama i osjećajima koji nam daju priliku da biramo između blagoslova i prokletstva, a to je istinska suština naših života.

Apta Rav dalje razjašnjava da je riječ "dati", koja se na hebrejskom piše "n-t-n", palindrom (riječ koja se jednako čita u oba smjera}. Cilj Stvoritelja je činiti na dobro Njegovim stvorenjima, i utjecaj koji On vrši na nas je samo dobar. Stoga se "blagoslov ili prokletstvo" promatra u odnosu na to kako se mi odnosimo prema stvarnosti, koja je pod našom kontrolom, i o kojoj sami odlučujemo. Ohev Yisrael ovu pojavu naziva "istina i laži" - način na koji se mi odnosimo i reagiramo na situacije u našim životima. "Laž" je vlastita zaokupljenost trivijalnostima, sporednim stvarima u životu: Tko je Strana 20

što rekao? Tko je nešto učinio i zašto? To je ljutnja, potištenost, osjećaj da ste žrtva, i tako dalje i tako dalje.

"Istina" je ono kada smo uspjeli doći u prosvijećeno stanje, što i jest svrha naših života. Iz tog razloga, naše misli trebaju biti usmjerene na "istinu", jer nam to omogućava da budemo "posuda" za prosvjetljenje koje će potom biti prisutno u nama u svakom trenutku.

Moramo shvatiti da smo mi uvijek svjesni sjaja "Sjedišta" u beskrajnoj B-žanskoj Svjetlosti, koja ne pravi razlike, i pitanje koje nam se postavlja je što ćemo s tim sjajem napraviti. Kabalisti objašnjavaju da postoje dvije vrste svjetlosti: Izravno Svjetlo i Svjetlo koje se reflektira. Izravno Svjetlo zrači izravno iz Izvora, te se također naziva i Svjetlošću mudrosti, što je sirova koncentrirana energija; njena je priroda da spali i opeče, pa se još naziva i Intenzivno Svjetlo i Svjetlost života. Jedini način da primimo Svjetlost mudrosti i da je zadržimo, je da znamo da ona nije naša, da ne posjedujemo ništa osim onoga što dajemo drugima.

Promjenom smjera, iz želje da primamo samo za sebe u želju da dajemo, mi stvaramo novo svjetlo koje se naziva "Reflektirajuće svjetlo".

Ako želimo svjetlo, moć i snagu, moramo se pobrinuti da to i drugi imaju. Ne možemo si dopustiti da

budemo "kraj", jer Svjetlo ne može prebivati u posudi koja je krajnji rezultat (sebičnost i uskogrudnost).

Misao Stvaranja, koja je na ■dobro stvorenih bića, materijalizira se kada su naša djela povezana s namjerom da dovedemo do promjene i izazovemo zadovoljstvo drugih.

Povezivanje s B-žanskim prosvjetljenjem tada je uravnoteženo i naš vlastiti interes postaje oplemenjen, te nam omogućuje da se još snažnije povežemo s prosvjetljenjem i primanjem. Razina naše sebičnosti određuje da li je obilje koje primamo od Stvoritelja prokletstvo ili blagoslov.

Realnost naših života je subjektivna, i njegova dvojakost, oscilacija između blagoslova i prokletstva ovisi isključivo o nama. Paraša počinje s "Vidi" i završava s pričom o "lažnom proroku", podsjećajući nas da mi zapravo ne znamo što vidimo, i da li je ono što vidim istina. I tako su jedine valjane leće kroz koje možemo vidjeti stvarnost u našim životima "voli svog bližnjeg kao što voliš sebe", ljubav, suosjećanje, i ciklus primanja kako bi se dalo i kako bi doveli do promjene, što je pravi, istinski put kojeg se trebamo držati. ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti K

onji i ljudi Neki se hasid požali rebu Meiru iz Premišlana na čovjeka koji je u njegovoj blizini započeo konkurentski posao: "On me lišava osnovnih sredstava za život," počne se jadati hasid. "Moraš mu narediti da zatvori svoj dućan!"

Reb Meir pričeka da se čovjek smiri, pa mu odgovori: "Jesi li ikada promatrao kako se konj ponaša kad ga dovedu do potoka da pije? On počne ljutito mlatarati svojim kopitima po vodi; tek kada se voda dobrano zamuti, on nastavi piti. Što misliš, zašto se konj tako čudno ponaša?" Čovjek je nepomično promatrao svog rebea, nesretan što ovaj ne razumije ozbiljnost njegovog problema: "Ne znam i ne razumijem kakve veze ima taj konj sa mnom."

"Ja ću ti objasniti," nastavi reb Meir. "Ti si poput tog konja koji vidi svoj odraz u vodi i misli da a bismo spoznali istinu, da bismo načas vidjeli je neki drugi konj došao piti vodu. Zato on udara stvarnost, moramo naučiti gledati naše postojanje na nov kopitima sve dok ne otjera tog uljeza i sačuva svu način. Zbog samih ograničenja prirode, naš način gledanja vodu za sebe. Nesretni konj nikako ne može razuje "izvana prema unutra." Ono što naši ljudski instrumenti mjeti da u prirodi ima dovoljno vode za sve konje mogu primijetiti i iskusiti – senzorno, intelektualno i ovoga svijeta." ■ emocionalno – samo je pokazatelj onoga što leži ispod površine. Počinjemo s promatranjem fizičkih fenomena oko nas, a onda koristimo naše umove i osjećaje kako bismo odstranili vanjske slojeve pokušavajući razumjeti unutrašnje snage zbog kojih je priroda onakva kakva je.

Kada bismo bili u stanju odstraniti sve te slojeve, počeli ve na ovom svijetu bismo nazirati stvarnost. Na način kako to uobičajeno sve što postoji i događa se radimo, mi u najboljem slučaju dopiremo do nekoliko vanjskih slojeva stvarnosti, a unutrašnje ostavljamo predstavlja ispit, postavljen pred tebe netaknutima. da bi imao slobodu izbora.

Ako ne možemo spoznati stvarnost, zašto bismo onda Biraj mudro mogli imati bilo kakvu stvarnu percepciju B-ga? Zato što B-g želi da ljudi teže k Njemu, traže Ga i sjedine se s Njime. ~ R. Nahman iz Breslova ■ I zato je B-g odlučio da se definira putem Biblije, da nam dozvoli da ga upoznamo i razumijemo pa potom obistinimo Njegovu stvarnost u svojim životima.

D

S

~ R. Menachem Mendel Schneerson ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 13 21Broj 44 Strana

Strana 21

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

i u mislima ponavlja ono što je naučio, jer bi njegovo rano ustajanje moglo smetati snu njegovih kolega u sobi.

Senzitivnost Ključ za suosjećajnost, razumijevanje i pažljivost je senzitivnost. Mi reagiramo na ljude, mjesta i stvari u skladu s time kako ih doživljavamo,

…

i ako je naša percepcija oštećena, na-

Čovjek je pozvao R'Yisraela iz Salanta na obrok u petak uvečer. R'Yisrael je prihvatio, pod uvjetom da s raspravom o divrej Tora pričekaju dok ne završe obrok. Nakon što je obrok završio, kuharica je došla i zahvalila što su požurili objed. "Obično, oni raspravljaju o Tori tijekom obroka i ja moram ostati ovdje do ■ kasno. Zahvalna sam što mogu otići ranije kako bih bila sa svojom obitelji."

še reakcije mogu biti nerealistične i neprikladne. Uzmite za primjer slu-

čaj čovjeka koji ima fobiju od pasa, i koji možda doživljava paničnu reakciju i bježi pred bezopasnim štenetom. Iz nekog razloga, on to štene doživljava kao ogromnog bijesnog psa. Baš kao što naš vid, sluh ili dodir mogu biti oštećeni, tako i naša emocionalna senzitivnost može biti oštećena.

Prorok Izaija izrazio je to najjasnije. "Ovaj narod je otvrdnuo svoje srce, zatvorio svoje uši i zatvorio

svoje oči; tako da očima ne vidi, ušima ne čuje i srcem ne razumije te da se ne pokaje i ne bude iscijeljen"

U šulu u kojem je molio R'Yisrael iz Salanta, praksa je bila da samo jedan čovjek govori Kadiš ožalošćenog. Prioritet se određivao prema halahi. R'Yisrael je obilježavao jarcajt za svog oca, što je najviši prioritet. Drugi čovjek obilježavao je jarcajt za svoju kćer. R'Yisrael prepustio je tom čovjeku pravo da kaže Kadiš.

.

Hesed (suosjećanje) je temelj svijeta

Budući da je izgovaranje Kadiša za oca ispunjavanje micve kibud av, upitali su R'Yisraela zašto se odrekao ispunjavanja te micve. R'Yisrael je objasnio da je izgovaranje Kadiša za njegovog oca uistinu velika stvar. Međutim, čovjek koji je plakao nad smrću svoje kćeri osjetio bi određenu utjehu ako bi rekao Kadiš za nju. "Vjerujem da je to što sam tom čovjeku dao neku utjehu veća stvar za mog oca nego da sam izgovorio Kadiš za njega."

(vidi Psalmi 89,3, gdje se govori o

Senzitivnost R'Yisraela omogućila

Hašemovoj vječnoj dobroti). Prorok

mu je da ima suosjećanja i obzira

kaže, "Što Hašem traži od vas, osim

kako bi donio takvu prosudbu.

(Izaija 6,10). Budući da se ljudi opiru promjeni, oni ne vide niti ne čuju, niti ne tumače realnost ispravno.

Mnogi faktori mogu se umiješati u našu sposobnost ispravnog tumačenja realnost. Mnogi od tih faktora su nam nepoznati jer se oni nalaze u našem podsvjesnom umu. Uvijek moramo biti na oprezu i biti svjesni

toga da stvari možemo krivo shvatiti i donijeti pogrešne presude.

da činite pravdu, da volite hesed i da hodate ponizno sa svojim B-gom"

.

(Mihej 6,8). No, kako bismo činili hesed, bili obzirni i donosili ispravne presude, mi moramo biti senzitivni.

Strana 22

U spavaonicama ješive, nekoliko je momaka dijelilo sobu. Jedan od njih ustajao je rano kako bi učio. R'Yirael ga je poučio da ostane u krevetu

…

Suosjećanje i razumijevanje moraju početi kod kuće. R'Nosson Zvi Finkel, Alter (starješina) iz Slabodke, upitao je mladića je li pomogao svojoj ženi u pripremama za Šabos.

"Naravno," odgovorio je mladić.

"Talmud govori o tome kako su neki mudraci sudjelovali u pripremi hrane za Šabos."

R'Nosson Zvi je rekao, „Slušaj me, cadik. Ti mi govoriš kako ispunjavaš rabinsku micvu poštivanja Šabosa.

Ja te pitam ispunjavaš li pisanu micvu dijeljenja tereta sa svojom ženom u pripremi kuće za Šabos, brisanja i pranja podova, i pomaganja sa djecom.“ …

Jednom su okupljeni u sinagogi bili iznenađeni što je R'Nosson Zvi zapinjao izgovarajući riječi Kadiša.

Kasnije je čovjek koji je govorio Kadiš imao poteškoća sa izgovaranjem riječi, ali budući da je i R'Nosson Zvi zastajkivao dok je Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

govorio, to nije privuklo mnogo pozornosti. …

Ahavas Jisrael ovisi o senzitivnosti.

R'Moshe Leib iz Sasova rekao je da je naučio što je ahavas Jisrael kad je čuo razgovor između dva pijanca.

Prvi je rekao drugome, "Stefane,

Učinkovit život

veliko znanje iz medicine dok je o

na nuspojave. Učinio sam mnogo

tim slučajevima raspravljao s njiho-

stvari za Imu, a ovo mi daje priliku

vim liječnicima. Kad je obolio od

da učinim još jednu posljednju stvar

raka gušterače, rekao je, "Kemote-

za nju."

rapija za rak gušterače ne djeluje, zar ne?"

"To je točno," rekao sam.

To je senzitivnost i obzir.

R' Yeruchem Levovitz iz Mira citirao je izjavu iz Talmuda da je dije-

"Onda nema smisla ići na kemotera-

ljenje tereta s drugim čovjekom os-

volim te."

piju i trpjeti sve nuspojave ako u

novna osobina za stjecanje Tore

"Ne, ne voliš me, Ivane" rekao je Stefan.

tome nema svrhe," rekao je.

(vidi Rečenice otaca 6,6). On ističe da

Ivan je plakao, "Kunem se, Stefane,

"Onda se razumijemo da neće biti

zahtijeva trud da se identificiraš sa

kemoterapije," rekao je.

nevoljom drugog čovjeka. On citira

Liječnik je razgovarao sa mojom

midraš u kojem je Mojsije išao među

volim te."

Stefan je rekao, "Ako me stvarno voliš, Ivane, onda mi reci što me boli."

Složio sam se.

majkom i rekao joj, "Ne možemo

R'Moshe Leib je rekao, "Voljeti

mnogo učiniti za rabina. Možemo

drugoga znači osjećati što ga boli."

To je senzitivnost.

pokušati kemoterapiju i možda možemo dobiti tri mjeseca."

Za mudraca naše generacije, Rav

"Tri mjeseca?" upitala je moja majka.

Shlomo Zalmana Auerbacha, govori

"Trebali biste to učiniti makar i za

se da je njegova genijalnost u midos

tri dana," te je rekla mom ocu da

nadmašila njegovu genijalnost u

bez pogovora mora ići na kemotera-

Talmudu.

piju.

Rav Shlomo Zalman Auerbach vozio se u autobusu prema ješivi, kad je nepristojno odjevena žena ušla u autobus i sjela pored njega. Kad je autobus krenuo, Rav Auerbach je stisnuo zvonce i rekao, "Oprostite,

Moj mi je otac rekao, "Žao mi je što

ali ja moram izaći ovdje." Zatim je čekao sljedeći autobus.

je još biti živ,' i osjećat će se krivom.

Netko tko je to primijetio upitao je, "Zašto se nisi samo pomaknuo na drugo sjedalo?"

Rav Auerbach je odgovorio, "Imam li pravo da ju, samo zato što nije pristojno odjevena, osramotim?"

Dozvolite da podijelim s vama osobnu priču o obzirnosti.

Moj otac, koji je posjećivao židovske pacijente u bolnicama, stekao je

Godina 13 23Broj 44 Strana

to ide i dalje od micve "Voli svog bližnjeg kao samog sebe," te da to

porobljene Izraelce te je nosio teško kamenje na svojim ramenima kako bi osobno osjetio njihovu patnju.

Talmud kaže da je R'Zeira pripisivao svoju dugovječnost tome što se nije radovao tuđem neuspjehu (Megila 28a). Komentari pitaju, "Zašto bi to donosilo dugovječnost? Nakon svega, radovati se nevolji drugog čovjeka je grozna osobina." Oni ob-

To neće produžiti moj život za tri

jašnjavaju da je R'Zeira rekao, "Nikada se nisam mogao radovati u svojim vlastitim simahos ako sam

mjeseca. Ali ako odbijem, onda će

znao da drugi pate."

je liječnik dao krive informacije Imi.

kada umrem Ima reći, 'Zašto nisam inzistirala na kemoterapiji. Mogao Ne želim da se Ima osjeća krivom, pa ću ići na kemoterapiju bez obzira

…

Slijepac je sjedio na ulici sa čašom u koju je skupljao novčiće, no svega nekoliko ljudi mu je dalo novac.

Zatim je netko dodao par riječi njegovom natpisu "Slijep sam". Dopisao je, "Danas je predivan proljetni dan, no ja ga ne mogu vidjeti". Nakon toga je svatko tko je prošao spustio novčić u njegovu čašu.

Pozvani smo pomoći drugima kada možemo dijeliti njihovu nevolju. To je senzitivnost. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 23

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu musarsko učenje kako transformirati svoj život Sudite druge povoljno

je tendencija da pripišemo krivicu i

Mahri'o le'haf zehut

trili bilo koju drugu - posebno beza-

Dok se ona molila Vječnom, Eli je promatrao njena usta. Hana se molila u svom srcu, te su joj se usne micale, ali glas joj

zlenu - mogućnost. To što često tako

se nije čuo. Eli je pomislio da je pijana pa joj je rekao: "Koliko dugo ćeš još biti pijana? Ostavi se vina. "Nije tako, gospodine", odgovorila je Hana, "Ja sam žena koja je duboko potresena. Nisam pila ni vina ni piva; ja sam izlila svoju dušu Vječnom."

prevagu (našom prosudbom) skre-

— 1. Samuel 1,12 — 15

osudimo bez da smo uopće razmo-

jako pogriješimo u svojim procjenama drugih dovoljan je razlog da nemo na stranu dobrog. I doista, fraza mahrio l'haf zehut doslovno znači "naginjati ravnotežu na stranu vrline".

Možda je ironično da su ljudi koji griješio toliko vremena. No općenito gledano, većina nas je sklono gene-

IZGLEDA DA SMO svi suci, izričemo presude svima koje susretnemo u vezi toga kako govore, što su odjenuli, s kim sjede. Ovdje nam se

nalaže da razvijamo pozitivan način gledanja i da ne budemo toliko kritički raspoloženi. Trebamo ostaviti mogućnost da su drugi u pravu, i za

ralno kritičkom pogledu, a ovdje nas se usmjerava ka njegovanju pozitivnog pogleda na život, posebno u odnosu na druge ljude. Negativni sud odvaja nas od drugih ljudi i zatvara naša srca za njih, čineći nemogućim da se razviju ljubav i bliskost koje želimo i trebamo.

teže duhovnom rastu posebno pod■

ložni tome da skliznu prema negativnoj perspektivi. Rav Wolbe prepoznaje kritičnost prema drugima kao jednu od glavnih zamki duhovnog rasta. Dok idemo naprijed svojim duhovnim putem možda će

biti neophodno propitati vlastite nedostatke, i dok to činimo, skloni smo biti kritički raspoloženi prema drugima. Duhovni rast trebao bi

to postoji dobar razlog, ako ni zbog

Pošaljete e-mail ili ostavite govor-

poticati skromnost i ljubav, ali vrlo

čega drugog onda zato što su naši

nu poštu kojima zatražite da vam se

često on potiče nadmenost i osjećaj

zaključci tako često pogrešni. Koliko

netko javi, no prolaze dani bez od-

superiornosti. Moramo sebe uvjež-

često, bez imalo krzmanja, zaključi-

govora. Zar ljudi nemaju izvanred-

bavati u suprotnoj tendenciji. Ako je

mo da je netko lijen, da bismo po-

nih situacija u obitelji koji imaju

negativno

tom saznali da boluje od artritisa?

prednost pred e-mailom?

priroda, mi moramo sebe podučiti i

prosuđivanje

ljudska

odgojiti da damo priliku sumnji.

Ili da je netko previše popio, dok je,

Tvoj prijatelj drži košer, a ugledaš

zapravo, nedavno pretrpio moždani

ga kako izlazi iz ne-košer restorana

Predodžbu o idealu u vezi toga

udar?

brišući ruke. Nije li nekad neopho-

dobili smo u priči u Talmudu** koja

dno hitno obaviti nuždu?

govori o radniku koji je dobio posao

Jeste li toliko skloni prenagliti sa zaključcima kao što sam ja? Čini mi

Nekome se povjerite i gledate ka-

se da imam nesvjesni refleks da iz-

ko on/a odlazi razgovarati upravo s

vršim procjenu, čak i kad mi nisu

onom osobom za koju naročito ne

poznate sve činjenice. I sklon sam

želite da sazna što ste upravo rekli.

pretegnuti na stranu optuživanja.

Ne razgovaraju li ljudi o svim mo-

Da se donekle opravdam, mislim da

gućim stvarima, a ne nužno o vašim

je to odlika ljudske prirode. Ne bi

tajnama?

bilo tako strašno da sam samo ja

Strana 24

daleko od svog doma. Nakon tri godine, rekao je svom šefu da želi da mu plati za njegovu službu kako bi se mogao vratiti svojoj obitelji.

Njegov šef mu je odgovorio da nema ništa čime bi mu platio. Radnik je kući otišao praznih ruku i tužan, ali bez prigovaranja.

Beskonačan je broj scenarija. Naša Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis:

Kasnije se poslodavac pojavio u domu tog radnika s gomilom finih stvari kao naknadom za nadnice tog čovjeka. Upitao je zaposlenika: "Kad sam rekao da nemam novca, što si pomislio? Pomislio sam da si upotrijebio svoj imetak za kupovinu robe", odgovorio je radnik. "A kad sam rekao da nemam nijednu životinju koje bih ti dao, što si pomi-

slio?" "Da si ih iznajmio drugima", odgovorio je zaposlenik. I tako je za svaki mogući oblik plaćanja radnik posvjedočio da nije upao u negativnu prosudbu.

Srce smješteno u umu pravom smjeru.

Praktični savjet o tome kako da prevagnemo ravnotežu prosudbe na stranu pozitivnog učimo s dru-

pronaći najmanje jednu dobru oso-

učenja, u Pirkei Avot 1,6. U tom slu-

binu u toj osobi.

čaju, učenje glasi "Heve dan et kol ha'adam l'haf zehut", što u prijevodu

znači "Ostaviti svakome mogućnost da je u pravu". No, izraz "kol ha'adam", koji se obično prevodi kao "svi" može značiti i "cijelu osobu."

Irving Bunim ističe da, ako uzmete u obzir čitavu osobu, u njenoj cjelopostoje olakšavajuće okolnosti koje

isplatiti." I tada je blagoslovio svog

bi trebalo uzeti u obzir, a možda čak

radnika govoreći: "Onako kao što si

i njima zamijeniti vaše impulzivne

ti mene prosuđivao na dobro, tako

negativne prosudbe.

Naši napori da duhovno rastemo

Ova praksa je toliko značajna da

ne smiju nas navesti da gazimo lju-

mnogi povoljno prosuđivanje dru-

de oko sebe. Naše živote uvijek mo-

gih ubrajaju kao jednu od 613 bib-

ramo prožeti širenjem ljubavi i pri-

lijskih zapovijedi, na osnovu stiha

jateljstva, a ne onim suprotnim, jer,

"Pravedno prosuđujte prijatelja svo-

u konačnici, to je ono što bi duhovni

jega", što se tumači da se ne odnosi

rast trebao činiti.

vnom životu. Čak i dok radite na aspektima svoje ličnosti u kojima biste mogli biti bolji, potrudite se povoljno pro-

suđivati druge i ostavite mogućnost da su u pravu. Gledajte na sebe kao

pogriješila.

kojem se pojavljuje značajka ovog

šef, "ali danas sam te u mogućnosti

kog od nas. u našem svakodne-

osoba čak u nečemu na neki način

A sada ono teško - vaš je zadatak

kupnosti, zasigurno ćete otkriti da

samo na suce na sudu, već i na sva-

ona čini ili kako čini. Možda je ta

gog mjesta, jednoj varijanti izraza u

"U svemu si bio u pravu", rekao je

neka Vječni tebe prosudi na dobro."

ta osoba; ne sviđa vam se što on ili

PRAKSA

Evo ekstremnog primjera. Muškarac kome se sudilo za ubojstvo drugog

čovjeka priznao je da je to učinio i objasnio okolnosti. Navodno je danima pratio svoju žrtvu kako bi procijenio njene dnevne navike, tražeći pravo vrijeme da učini svoje djelo. Primijetio je da njegova žrtva svako jutro prati svoje dijete u školu, pa je ubojica to vrijeme isključio kao priliku za ubojstvo, jer, kako je rekao na sudu, on zasigurno nije tip osobe koja bi ubila nekoga pred djecom.

Razmislite na trenutak. Svakako imamo pravo negativno suditi o tako podloj osobi. No, je li ona bez vrline?

Sad razmišljajte bliže kući. Prema kome ste neskloni, makar i s dobrim razlogom? Je li i ta osoba bez vrline?

Urođeno nam je da osuđujemo dru-

Prepoznajte barem jednu dobru

ge, ali je potrebno mnogo napora da

osobinu u toj osobi.

se razvije pozitivan način gledanja.

Imajući to u vidu, prizovite si u sje-

ćanje nekoga koga ste skloni negativno procjenjivati. Ne sviđa vam se

Kao način da ovu praksu proširite izvan obične vježbe razmišljanja,

stavite nešto prepoznatljivo u džep u kojeg možete lako posegnuti ru-

na učenika koji ima još toliko toga

kom. To može biti kamenčić, neka

za postići, a ne kao na onoga koji se

velika kovanica ili nešto slično. Kad

"uzdigao" iznad drugih. Tražite po-

postanete svjesni da vam na um do-

zitivno u drugima, a zatim proširite

lazi prosudba, posegnite u džep i

to iskustvo u svoj život općenito. Na

dodirnite ono što ste tamo stavili.

taj način ćete postati pozitivna oso-

Neka vas to podsjeti da ostavite

ba koja voli druge, a to je sigurno

mogućnosti da je drugi u pravu. ■

znak duhovne prakse koja je otišla u

Godina 13 25Broj 44 Strana

** usp. s komentarom na Šiši, str. 5

Strana 25

ŽIVOT U IZRAELU:

Kako izgleda život Beograđanina u jevrejskoj komuni u Izraelu

Politika, 13.7.2020.

Goran Mekić od 1993. živi u zajednici čiji članovi imaju besplatno obrazovanje i zdravstvo, subvencionisane troškove za struju i hranu, a primanja od rada na imanjima i u preduzećima dele prema broju članova porodice Život u ravnopravnoj zajednici s kolektivnom svojinom, čiji se članovi besplatno školuju i združeno privređuju, nekome bi u 21. veku zazvučao kao utopija. Upravo na taj način žive članovi kibuca – jevrejskih zajednica u Izraelu. U jednoj takvoj komuni bezmalo tri decenije je nastanjen Goran Mekić, rodom Beograđanin. Ovaj četrdesetšestogodišnjak s Karaburme odselio se iz rodnog grada avgusta 1993. po okončanju vojnog roka i od tada živi u kibucu Magen na jugu Izraela. „Moji prabaka i pradeda po majci su bili Jevreji. Ubrzo po dolasku u Izrael sam na osnovu toga dobio državljanstvo, finansijsku pomoć, boravišnu dozvolu. U Magenu sam upoznao i suprugu Mejtal”, objašnjava za „Politiku” Mekić, koji danas živi s Mejtal i njihovih troje biološke dece – to su

ćerke Mia (23) i Daniel (13) i sin Dejan (19) – kao i četvrtim, usvojenim detetom Ofirom (8), poreklom iz Etiopije.

„Prva je da taj neko uzme neplaćeni odmor do tri godine. Za to vreme mu se zamrzava status, uz mogućnost da se predomisli. Ukoliko je i posle tri godine ta odluka definitivna, član dobija otpremninu u visini broja godina provedenih u kibucu”, navodi Mekić.

U Izraelu, dodaje on, trenutno postoji oko 230 ovakvih komuna i u njima živi oko tri odsto stanovništva. Obično broje između 200 i hiljadu članova. „Magen ima oko 250 članova i ukupno 550 žitelja”, ističe Mekić.

Objašnjavajući razliku između članova i žitelja, on kaže da svaki stanovnik kibuca može da stupi u članstvo zajednice sa navršenih 30 godina života. „Do tada mogu da pokušaju da žive i rade van kibuca. I pre navršenih 30 godina, stanovnici na osnovu članstva njihovih roditelja imaju pravo na školovanje i studiranje o trošku kibuca. Ukoliko neće da studiraju, mogu da podignu određenu sumu predviđenu za njihovo školovanje”, objašnjava Mekić. Žitelji koji se učlane žive u komuni i rade na imanjima i u preduzećima u svojini zajednice, po specifičnim pravilima.

Jedno od njih je da se primanja ne dobijaju po funkciji koju neko obavlja, već po broju članova porodice.

„Radnik na polju s petoro dece ima veću zaradu od, recimo, mene koji sam direktor firme, ali s četvoro dece. Takođe, kibuc uplaćuje za svakog člana davanja u penzione i sigurnosne fondove. Mnoge stvari su subvencionisane, poput struje ili hrane. Obrazovanje i zdravstvo su besplatni, baš kao i bazeni, vrtići, igrališta za decu, socijalne potrebe i briga o starima. Oni koji se školuju ili rade u kibucu, a nisu članovi, nemaju te privilegije i popuste.

S druge strane, ako se član kibuca zaposli izvan zajednice, on svoju platu predaje upravi kibuca, koja mu onda određuje zaradu prema procenjenim potrebama njegove porodice”, govori Mekić.

Ako neko želi da napusti zajednicu, dodaje on, postoje dve faze.

Naš sagovornik je o trošku zajednice završio fakultet za industrijski menadžment, posle čega se zaposlio kao direktor u firmi koja se bavi održavanjem poljoprivredne mehanizacije. I to preduzeće je u vlasništvu komune, baš kao i motorna vozila i kombajni kojima članovi obrađuju 2.200 hektara državne zemlje uzete u zakup na 99 godina. Na tim njivama uzgajaju kikiriki, pšenicu, krompir, jojobu, rotkvice, šargarepu i avokado. „Zajedno s još nekim kibucima imamo i fabriku koja se bavi pakovanjem i izvozom tih proizvoda u SAD i Evropu, bez državne pomoći, a upravljamo i farmom krava sa oko 3.000 grla i oko 1.500 krava muzara.

U Magenu postoji i fabrika za proizvodnju solarnih panela, sa dve ćerke firme u SAD i Nemačkoj. Inače, članovima kibuca se dele i dividende u zavisnosti od poslovanja zajednice”, navodi Mekić. ■

Tel Aviv: Zgrada Gradske skupštine u bojama libanske zastave Radio Slobodna 5.8.2020.

Evropa,

Zgrada Gradske skupštine Tel Aviva obasjana je večeras, 5. avgusta, bojama zastave Libana nakon razorne eksplozije u Bejrutu, u poslednjem gestu iz Izraela koji je sa tom zemljom u tehničkom ratu, javlja agencija Frans Pres (AFP).

U velikoj eksploziji, koju je prema do sada dostupnim podacima izazvao amonijum nitrat skladišten u luci nekoliko godina, poginulo je najmanje 135, a povređeno više od 5.000 ljudi. "Čovečnost je ispred svakog sukoba i naša saosećanja su sa libanskim narodom nakon užasne katastrofe koja ih je pogodila", naveo je gradonačelnik Tel Aviva Ron Huldaj u poruci objavljenoj na društvenoj mreži Tviter.

Page 26 Strana 26

Desetine prolaznika na trgu Rabin ispred gradske većnice gledali su bela, crvena i zelena svetla na prozorima velike zgrade u centru mediteranskog grada upaljena u 19.55.

humanitarnu pomoć povrijeđenim civilima u Libanu, ali postavljati "neprijateljsku zastavu u centru Tel Aviva moralna je zabluda".

Stanovnik Tel Aviva Russell rekao je za AFP da je "vrlo ponosan" što živi u takvom gradu.

Izrael i Liban još su tehnički u ratu, dok su napetosti sa snažnim libanskim šiitskim pokretom Hezbollah porasle poslednjih nedelja.

"Ubijeni su nedužni ljudi i naša srca su s njima. To nema nikakve veze s politikom. To nema veze s granicama", kazao je.

Kako javlja AFP, me podržavaju svi u Izraelu gest solidarnosti u Tel Avivu.

Izraelski ministar za pitanja Jerusalima i član stranke krajnje desnice Jevrejski dom Rafi Perez osudio je ovaj potez.

Prema njegovom mišljenju, moguće je i neophodno pružiti

Hezbollah i Izrael bili su u ratu nekoliko meseci 2006. godine u kojem je Liban poražen u teškim izraelskim vazdušnim napadima. U ratu je poginulo više od 1.200 Libanaca, uglavnom civila, i 160 Izraelaca, od kojih većina vojnika.

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu u utorak uveče, nakon eksplozije, međutim, rekao je da je Savet za nacionalnu bezbednost ponudio pomoć Libanu preko Ujedinjenih nacija. Obra-

Divrej Tora

ćajući se izraelskom parlamentu u sredu, Netanjahu je izrazio "saučešće narodu Libana" i rekao da je Izrael spreman da ponudi "humanitarnu pomoć".

U Pojasu Gaze, na palestinskoj teritoriji stanovnici Khan Iunisa organizovali su davanje krvi za Bejrut. Izrael strogo kontroliše sve što ulazi i izlazi iz pojasa Gaze, ali lokalne vlasti u Khan Ionisu su rekle da rade sa Crvenim krstom i Crvenim polumesecom da bi isporučili doniranu krv Libanu, navodi AFP. Deo Palestinaca je u sredu uveče palio sveće u Rafahu, na jugu Gaze, za žrtve eksplozije ■ u Bejrutu. ■

Godina 13

Broj 44