Divrej Tora Godina 14 Broj 44
Zagreb, šabat 7. kolovoza 2021. - 29. ava 5781.
http://twitter.com/DivrejTora
Broj 44 divrejtora@gmail.com
Paraša Re’e
B’’H Šabat Re’e Jeruzalem 18:57
20:10
Zagreb
19:59
21:07
Rijeka
20:05
21:12
Split
19:52
20:57
Dubrovnik 19:43
20:48
Vinkovci 19:47
20:54
Sarajevo 19:45
20:51
Doboj
19:45
20:50
B. Luka
19:52
20:59
Beograd 19:39
20:46
Novi Sad 19:44
20:50
Subotica 19:46
20:54
Zrenjanin 19:41
20:48
Niš
19:30
20:35
Beč
20:05
21:16
Frankfurt 20:41
21:55
Edison, NJ 19:47
20:55
Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan: utorak 10.8.2021. Alot Hašahar
4:05
Najranije Talit
4:49
Nec Hahama
5:50
Najkasnije Š’ma
9:26
Zman Tefila
10:37
Hacot
13:01
Minha Ketana
17:12
Plag Haminha
18:42
Šekia
20:12
Cet Ha-kohavim
20:54
(D’varim 11,26-16,17) "Vidite," reče Moše narodu, "stavljam pred vas danas blagoslov i prokletstvo" – blagoslov – budu li ispunjavali B-žje zapovijedi, a prokletstvo ako ih napuste. To će biti objavljeno na brdima Gerizim i Ebal kad narod uđe u svetu zemlju. Hram treba podići "na mjestu koje će B-g za prebivalište svog imena odabrati, tamo" gdje će narod svoje žrtve njemu prinositi; zabranjeno je prinositi žrtve na nekom drugom mjestu. Životinje koje služe kao hrana, a ne kao žrtva, dozvoljeno je klati i drugdje; krv (koju se u Hramu prolijeva po žrtveniku) ne smije se jesti. Lažnog proroka ili onoga tko druge navodi na idolopoklonstvo, treba osuditi na smrt; grad idolopoklonika treba razoriti. Slijedi ponavljanje obilježja
košer životinja i riba i popis nekošer ptica. Desetinu svega proizvedenog treba jesti u Jeruzalemu ili je zamijeniti za novac kojim će biti kupljena hrana koju će se tamo jesti. Određenih godina tu se desetinu daje siromašnima. Prvorođeno govedo ili ovca bit će prineseno kao žrtva u Hram, a njihovo meso će pojesti kohen.
Micva davanja milodara obvezuje svakog Židova da pomogne svom bližnjem poklonom ili pozajmicom. Na šabatnu godinu sve se pozajmice opraštaju. Sve sluge vezane ugovorom slobodne su nakon šest godina služenja. Paraša završava nabrajanjem zakona o tri hodočasna blagdana – Pesah, Šavuot i Sukot – kad svi trebaju "vidjeti i biti viđeni" pred B-gom u Svetom hramu. ■ Prevela Dolores Bettini
OU Israel's Torah Tidbits
Alija po alija
Nakon što je postavio temeljna načela judaizma (uključujući formativnu povijest naroda, Aseret HaDibrot, Šma i drugo) u prve tri sedre D'varima, Moše Rabeinu nastavlja s dijelom knjige "Tahlis" - njenim micvot. Sedre R'ei, Šoftim i Ki Tece sadrže 170 micvot, najveću koncentraciju u 3 uzastopne sedre, 3 od 6 najbogatijih micva-sedri Tore. Blagoslov = držanje micvot; prokletstvo = ne držanje. To su jednostavne jednadžbe koje Moše ovdje iznosi, a Jehošua će ih ponovo predstaviti kada će narod stajati na Har Grizim i Har Eivalu. Imajte na umu fraze koje se koriste u početnim p'sukim: Blagoslov da ćete držati micvot. Prokletstvo ako nećete ... Tu je ugrađena "preporuka" da se odabere blagoslov (istovjetno tome, "A vi ćete odabrati život"). Braha, naravno, kada to odaberete ... Prokletstvo, ako ste dovoljno zabludjeli da krenete ovim putem ... Još jedan komentar u vezi neravnoteže tih dviju strana: Blagoslov dolazi od "slušanja micvot", čak i prije nego li ih vršite. Suprotno dolazi od "ne slušanja i skretanja s pravog puta". Ovo je u skladu s idejom da B-g odvaguje naše dobre misli kao djela, ali ne čini tako s pokvarenim mislima. Tek kada uistinu učinimo nešto loše, tada smo podložni kazni. (Idolopoklonstvo je izuzetak – smatra nas se odgovornima za idolopokloničke misli.) Narod je rođen u Egiptu, rane godine proveo je u pustinji, a narast će i procvjetati u Obećanoj zemlji. "Ovo su micvot koje treba čuvati u Zemlji ..." (primijetite da nisu sve micvot koje slijede strogo povezane s Strana 2
Izraelom, no ipak je moguće sugerirati da su sve micvot predodređene da se drže u Erec Jisraelu). Mjesta, žrtvenici, idoli, itsl. naroda u Erec Jisraelu moraju biti uništeni. Međutim, moramo paziti da ne učinimo isto B-gu - ova micva uključuje zabranu brisanja B-žjih Svetih Imena. Zapazite ovo, molim vas. Tora nam zapovijeda da uništimo predmete idolskog štovanja, te ne učinimo isto s B-žjima. Pretpostavili bismo da se to odnosi na uništavanje svetih židovskih predmeta, sinagoga, Tore, itd. Pa, gdje vidimo da ova zabrana uključuje ne brisanje B-žjeg imena? Ne vidimo to. Tome smo podučeni kao dio Usmenog zakona. Ne rabinskog prava nadahnutog Torom — stvarnim zakonom Tore, jednakim onome što je napisano u Tori. To je priroda Pisane i Usmene Tore. Dok njihova mjesta trebaju biti uništena, Mjesto (mjesto Mikdaša) treba biti žarište židovskog duhovnog života i energije. Sve žrtve i prinosi trebaju biti prineseni tamo i jedino tamo, kao što je viđeno kod prvog blagdana. U takvim prigodama (hodočasnim blagdanima), ta se sveta hrana (poput ma'aser šeni, neta reva'i) jela u Jeruzalemu. Stvari se neće odvijati onako kako su se odvijale kao u pustinji, "učinite po svome". Uskoro ćemo ući u zemlju u "trajniji", konkretniji oblik života. S gledišta micvi Postoji prilično uobičajena situacija između pozitivnih i zabranjenih tarjag micvot koje u osnovi zapovijedaju isto. Imamo micvu da postimo na Jom kipur i zabranu da ne jedemo ili pijemo. Ista stvar. Ne
smijemo raditi melaha na šabat i moramo se uzdržati od melaha na šabat. Ista stvar. U ovotjednoj sedri, zapovijeđeno nam je da "otpišemo" nenaplaćene zajmove na kraju godine Š'mita. Zabranjeno nam je naplaćivati zajmove nakon što prođe godina Š'mita. Od nas se traži da damo darove židovskom sluzi■ kada završi svoju službu za nas. Zabranjeno ga je otpustiti praznih ruku. I ponovo. Ista stvar. Postoje mnogi primjeri o ove "dvije strane istog novčića" micvot. I postoje razlozi i za pozitivnu micvu i za zabranu. No nećemo sada o tome. Za sada ćemo reći da je to još jedno očitovanje micve. Manje je učestalo od savršeno usklađenih i preklapajućih pozitivnih micvi i zabrana, da se par micvot preklapa, ali ne u potpunosti. Vratimo se na trenutak na prvi tip. Ako osoba na Jom kipur jede (bez halahičkih sankcija), ona istodobno krši zabranu jedenja na Jom kipur i neispunjavanje micve da posti. Ako jedete, niste postili. Ako postite, onda ne jedete. Ali pogledajte na micvu da se izvrši zavjet korbana ili druge donacije Beit HaMikdašu. Postoji paralelna zabrana (u Ki Tece), koja zabranjuje odgađanje ispunjenja zavjeta Mikdašu. Te micvot nisu savršeno usklađene. Da bi se ispunila pozitivna micva, čovjek mora "podmiriti dug" do sljedećeg hodočasnog blagdana (regela). Međutim, on nije prekršio zabranu sve dok ne prođu tri regaDivrej Tora
(nastavak s 2. stranice)
OU Israel's Torah Tidbits:
lim otkako je dao zavjet. Da danas imamo Beit HaMikdaš, i da netko danas odredi jednu od svojih životinja kao korban, on je mora prinijeti kao korban do Sukota da bi ispunio zavjet. Ako je prinese tek u vrijeme Hanuke, on nije ispunio zavjet, ali nije ga prekršio, bal t'aher. Jedino ako je životinja još uvijek kod njega i nakon sljedećeg Šavuota to bi bilo kršenje. Postoje i drugi parovi micvi poput ovog, ali nema ih toliko kao prve vrste. Levi - druga alija - 18 p'sukim (12,11-28) Tamo će biti određeno posebno mjesto za donošenje svih prinosa. Tamo će se odvijati duhovno radovanje i tamo ćemo pomoći levitu i onome koji nije takve sreće (siromašnom) da isto tako imaju razlog da se raduju. Bit će zabranjeno prinositi žrtve na bilo kojem drugom mjestu. Korbanot treba prinositi samo u Mikdašu. Samo one posvećene životinje koje su zbog neke mane postale nepodobne za žrtvenik treba otkupiti (bez mane koja je čini nevaljanom, životinja se ne smije otkupiti), i zatim ih se može jesti kao "obično" meso. Naravno, životinjska krv se ne smije jesti. I sada dolazimo do istinski izvanrednog pasuka (12,17). Zabranjeno je jesti ma'aser šeni izvan Jerušalajima, od žita, od vina, od maslinovog ulja, kao i jesti svete prvorođene životinje izvan Jeruzalema, te svetije žrtveno meso izvan dvorišta Hrama, i jesti meso od ola (potpuno spaljene žrtve), te druge korbanot prije nego što se njihova krv na ispravan način poškropi na žrtvenik, kao i jesti prve plodove prije nego li su položeni pred žrtvenikom. Ovaj pasuk sadrži 8 micvot! Prvi sljedeći pasuk po brojnosti donosi 5 Godina 14 3 Broj 44 Strana
Alija po alija
micvot (također iz ove sedre). I ovdje se nalazi primjer koliko bismo bili izgubljeni u pokušaju da razumijemo sve što nam taj pasuk zapovijeda bez Usmenog zakona. Ponovno, nije riječ o rabinskom tumačenju ili davanju zakona, već je to Tora koja dolazi od HaŠema jednako kao i Anohi HaŠem Elokeha. Imajte na umu uvodnu rečenicu u ovom pasuku: "Nećete moći jesti ..." Ne kaže "Nemoj jesti". Torat hajim primjećuje da je ovo ideal života po Tori - zapravo bismo trebali biti nesposobni da učinimo ono što B-g zabranjuje. Svu gore spomenutu hranu treba jesti na mjestima na kojima je određeno da se jede. Pazite da ne zaboravite na Levija, njegove darove i druge oblike pomoći. "Kada će B-g proširiti tvoje granice kao što je obećao ..." Zapazite da Tora govori o prosperitetu neposredno nakon dijela o velikodušnom dobrotvornom davanju i brizi za druge. Ovo je B-ž-je "nelogično" obećanje: što više dajete, to ćete više imati. Ako i kada poželimo jesti mesa (osim svetog mesa korbanot), možemo to učiniti na bilo kojem mjestu koje odaberemo, ali prethodno moramo primjereno zaklati životinju koju ćemo jesti. U pasuku koji zapovijedi š'hita, B-g kaže "(zakoljite životinju) kao što sam vam zapovjedio." No, mi ne nalazimo detalje š'hita u Pisanoj riječi. Ovaj pasuk jedno je od ishodišta za koncept da se Tora sastoji od pisanog dijela i Usmenog zakona – i oboje se smatra riječju B-žjom. Na nesveto meso ne odnose se ista ograničenja kao na sveto meso (npr.
ritualna nečistoća - vaša ili životinje - nije prepreka). Međutim, mnoge druge halahot se primjenjuju. Životinja mora biti ubijena prije nego li se uzme njeno meso. To je univerzalna zabrana (ona je jedna od 613 micvot, te jedan od 7 noahidskih zakona) o "udovima žive životinje". Krv mora biti uklonjena iz mesa prije nego ga smijemo jesti. Korbanot će se dovoditi iz svih krajeva (čak i izvan Izraela) na "Mjesto koje B-g izabere" - Mikdaš. Ove korbanot će biti prinesene na žrtveniku, njihova krv po njemu poprskana, meso (kada je dopušteno) će tamo biti pojedeno. Pazite da činite sve što B-g traži, kako bi stvari bile dobre za nas i našu djecu. Šliši - treća alija - 22 p'sukim (12,29-13,19) Ponovno je izrečeno upozorenje: nemojte se zainteresirati za idolopokloničke prakse naroda koje ćemo mi zamijeniti u Zemlji, da ne bismo razgnjevili B-ga, te da nas On ne bi kaznio. Činit ćemo sve što nam je zapovjeđeno, ne nadodajući, niti oduzimajući od Tore i micvot. Ako (kada) se među nama pojavi prorok ili onaj koji sanja sne - čak i onaj koji izvodi čuda ili znake kojima će potvrditi svoje riječi - koji prorokuje u ime idolopoklonstva, zabranjeno mu je poklanjati pažnju. Ovo je B-žji ispit naše vjere u Njega. Moramo biti vjerni B-gu, slijediti ga, poštovati ga, držati se Njegovih micvot, služiti Mu i držati Ga se. Prije spomenuti lažni prorok bit će pogubljen zbog svog pokušaja da nas odvrati od B-ga. Na taj način uklanjamo zlo iz naše sredine. Čak i ako bi nas bilo koji drugi Židov (makar to bio bliski rođak ili Strana 3
(nastavak s 3. stranice)
OU Israel's Torah Tidbits:
dragi prijatelj) pokušao privući ka idolopoklonstvu bilo koje vrste (poznatom ili nekom stranom i egzotičnom), mi ne smijemo pokazati ljubav prema takvoj osobi, niti svladavati svoju mržnju prema njoj, niti je izbaviti od opasnosti, niti govoriti njoj u prilog na sudu, niti se suzdržavati od toga da govorimo protiv nje.
S gledišta micvi Tora mora biti vrlo jasna i čvrsta u ovim zapovijedima, jer je postalo dijelom naše naravi da volimo svog bližnjeg, da ga ne mrzimo, i da ga pokušamo spasiti. No ne i u ovom slučaju. Ovo je pasuk s 5 micvi koji smo spomenuli ranije. Te micvot stoje u zapanjujućem kontrastu s micvot iz K'došim koje naređuju ljubav prema drugom Židovu, da ga se ne mrzi, da ga spasimo od opasnosti, itd. Ove micvot (iz ovotjedne sedre) naglašavaju ozbiljnost kojom Toru tretira onoga koji nas vabi. On je karcinom u našoj sredini koji se mora ukloniti. Poziv na idolopoklonstvo smatra se čak ozbiljnijim i od samog idolopoklonstva. Ili se barem smatra ozbiljnijom prijetnjom židovskom životu. Da je tako pokazuje nam talmudski savjet da netko smije/treba uhvatiti u zamku primamljivača. Ako govori samo jednoj osobi, onda neće biti dovoljno svjedoka protiv njega. Podučava nas se da ga zatražimo da svoje prijedloge ponovi pred drugima. Ako on to odbije, onda postavimo skrivene slušatelje koji će postati svjedoci protiv njega. Kada ti svjedoci zauzmu svoja mjesta, onda primamljivaču moramo odgovoriti izazovom da nije pravo napustiti B-ga zbog druge religije ili vjere. Ako se primamljivač povuče, onda Strana 4
Alija po alija
ga ostavimo na miru. Ako nastavi sa svojim pokušajima da nas zavede, onda se svjedoci otkriju i "optuže" ga beit dinu. No, primamljivača treba pogubiti (nakon suđenja i osude) kamenovanjem, s time da svjedoci koji ga optužuju pokrenu izvršenje. I (to se gotovo samo po sebi podrazumijeva) zabranjeno je zavesti svog bližnjeg Židova da napusti B-ga i štuje idole. Ako saznamo da je jedan cijeli grad zaveden na idolopoklonstvo, moramo vrlo pažljivo istražiti tu stvar. Ova zapovijed je uopćena kako bi zahtijevala temeljitu istragu i ispitivanje svjedoka u svim vrstama slučajeva. Ako optužbe budu potvrđene, stanovništvo "grada koji je zabludio" treba pogubiti mačem, njihovu imovinu spaliti i sam grad uništiti. Grad se više nikada ne smije ponovno sagraditi (osim ako sigurnosna procjena ne zahtijeva drugačije). Nitko ne može imati koristi od bilo čega iz tog grada kako se ne bi izazvao B-žji gnjev. Pravilno izvršenje ovih i drugih micvot naći će naklonost u B-žjim očima. R'vi'i - četvrta alija - 21 p'sukim (14,1-21) Kao "B-žjoj djeci", zabranjeno nam je činiti si porezotine (zbog idolopokloničkih razloga ili tugovanja za preminulim) i čupati kosu od žalosti. Naša je sudbina da budemo izabrani među narodima zemlje. Zabranjeno je jesti korbanot koji su postale "neprihvatljive". Tora zatim iznosi popis 10 vrsta sisavaca koji su košer (3 domaće i 7 divljih životinja), a zatim daje znakove po kojima se određuje jesu li životinje košer (razdvojeni papci i
preživanje). Nakon toga slijede četiri primjera životinja koje ne smijemo jesti. (za vašu informaciju, u Š'mini, poimence su navedene samo ne-košer životinje.) Rabi Aryeh Kaplan z”l identificira sedam divljih košer životinja (hajot t'horot) kao gazelu, jelena, antilopu, kozoroga, divokozu, bizona, žirafu. Postoje različita mišljenja o hebrejskim nazivima za različite životinje. Ribe je dopušteno jesti ako imaju ljuske i peraje. Ono što nema ljuske ili peraje zabranjeno nam je. Ljuske (koje se preklapaju i koje se lako uklanjaju) određuju kašrut ribe. ■ Smijemo jesti košer ptice. Stoga smo dužni provjeriti i odrediti košer status ptice koju želimo jesti. (Odgovarajuće micvot za druge vrste životinja ubrojene su iz paršat Šmini.) U duhu pozitivne zapovijedi da provjerimo kašrut životinje, ovo pravilo ne uključuje samo provjeru posjeduje li riba ljuske, već i da potražimo znak kašruta na pakiranim proizvodima ili kašrut certifikat u restoranu. Tora navodi 21 vrstu ptica koje su zabranjene. Karakteristike košer i ne-košer ptica ne spominju se u Tori (za razliku od životinja i ribe). Gemara nam daje smjernice koje nam pomažu razlikovati košer i ne-košer ptice. Praktično govoreći, ni popis niti smjernice ne određuje koje ptice jedemo. Tradicija to određuje. U osnovi, ne vjerujemo da možemo ispravno prepoznati ptice čiji su nazivi dani u Tori (suvremeni hebrejski ponekad se ne podudara s biblijskim ili mišnajskim hebrejskim). Ako imamo tradiciju u našim zajednicama da je određena vrsta ptica košer, onda ćemo je jesti. U Divrej Tora
(nastavak s 4. stranice)
OU Israel's Torah Tidbits:
Alija po alija
ciklusa.) U trećoj (i 6-oj) godini ciklusa Šmita drugu desetinu treba predati siromašnima. Ovaj velikodušni čin cedake bit će nagrađen blagoslovima od B-ga. protivnom zauzimamo oprezno stajalište safeka (sumnje) i odlučimo biti strogi prema sebi. Također je zabranjeno jesti nekošer skakavce i ostale krilate kukce. Bez obzira na dopuštenje da jedemo meso životinja, zabranjeno je jesti životinju koja je uginula na način drugačiji od š'hite. Ova se zabrana naziva "n'vela". Od "n'vela" se smije ostvariti korist ali ne i od mješavina mlijeka i mesa. Iako nas ovo treće pojavljivanje mesa u mlijeku uči zabrani ostvarenja koristi, nju ne brojimo kao zasebnu micvu, već je ona obuhvaćena zabranom jedenja mesa u mlijeku iz Ki Tisa. Hamiši - peta alija - 8 p'sukim (14,22-29) (Približno 2% prinosa usjeva dajemo kohenu kao t'ruma, a od ostatka se odvaja desetina kao ma'aser da bi se dala Leviju.) Jedna desetina onoga što je preostalo odvaja se kao ma’aser šeni, koji ostaje u posjedu vlasnika, ali se smatra svetim i mora se donijeti u Jerušalajim i tamo pojesti u stanju obredne čistoće. Ako je iznos ma’aser šenija velik, čovjeku je dopušteno da otkupi proizvod po poštenoj tržišnoj cijeni te pridoda petinu. Ako netko otkupi ma’aser šeni od svog susjeda, poštena tržišna cijena je dostatna. Prihod od otkupljivanja treba potrošiti na hranu i piće u Jerušalajimu. Još jednom nas Tora podsjeća da se brinemo o Leviju, koji nema vlastite imovine. (Ovo pravilo o ma’aser šeni vrijedi 1., 2., 4., i 5. godine Šmita Godina 14 5 Broj 44 Strana
Šiši - šesta alija - 18 p'sukim (15,118) Ako godina Šmita prođe, ne može se tražiti otplata osobnih zajmova. To se pravilo primjenjuje kada su i zajmodavac i zajmoprimac Židovi. Zajmovi koje duguju ne-Židovi moraju se prikupljati, ali je micva otpisati osobni dug svog bližnjeg Židova nakon godine Šmita. Ako se židovski narod vlada kako valja prema Tori i micvot, bit ćemo blagoslovljeni time da među nama neće biti siromaštva. A držat ćemo i vladajući položaj među narodima svijeta. Međutim, kada smo suočeni sa siromaštvom, ne smijemo potiskivati velikodušnost prema siromaštvu, ne smijemo potiskivati velikodušnu potporu onima koji su siromašni. Naprotiv, velika je micva dati cedaka i potpomoći one koji nisu tako sretne ruke kao mi, davanjem i to na dostojanstven način. Budite posebno oprezni da ne uskratite zajmove siromašnima jer se približava godina Šmita. Ako siromašna osoba zavapi B-gu, on će vas smatrati odgovornim što niste pomogli. Budite velikodušni na polju cedaka i heseda, i time zaslužite blagoslov od B-ga. Siromaštvo će biti "realnost života" u normalnim okolnostima – cedaka dajte bez zadrške. Ako Židov postane prinudni sluga svom bližnjem Židovu, on će raditi najviše šest godina i biti oslobođen sedme godine. Nitko ne smije oslobođenog "eved ivrija" otposlati praznih ruku, već će mu dati velikodušni dar kada ga otpušta iz službe. Moramo se sjetiti da smo bili "ava-
dim" u Egiptu i da nas je B-g otkupio, te On očekuje od nas da budemo osjetljivi prema onima koji nisu tako sretne ruke kao mi. Ako "eved ivri" ne želi biti oslobođen, obredno mu se probuši uho i on ostaje u službi svog gospodara do jovela. Nemojte biti škrti sa slugom, jer vam je služio naporno i dugo. Š'vi'i - sedma alija - 22 p'sukim (15,19-16,17) Prvorođeno od krava, koza i ovaca je sveto. S njima se ne smije raditi niti od njih ostvarivati korist. Oni su dani kohenu kao jedan od njegovih darova što mu ih dodjeljuje Tora (nakon 30-50 dana otkako dođu na svijet). Njih će pojesti kohen i njegova obitelj nakon što budu prineseni kao korban – tijekom prve godine, osim ako "nisu prikladni za žrtvenik". U tom slučaju oni su kohenova imovina, da radi s njima što mu drago. B'hor ove vrste vrijedi čak i u naše vrijeme, kada nema Beit HaMikdaša. Samo što nam učenjaci zabranjuju da vršimo tu micvu, jer dok smo trenutno bez Beit HaMikdaša, to bi bilo tegoba nametnuta kohenu koji prima b'hor, te iskušenje za različite prijestupe kohena. Čuvajte proljetni mjesec i donesite korban Pesah. (To je ponavljanje micve da se kalendar prema potrebi prilagodi dodavanjem mjeseca drugog adara – kako bi se Pesah pogurnuo u proljeće.) Hamec je zabranjen na poslije podne Erev Pesaha. Hagiga (dobrovoljna žrtva koja se prinosi uz pashalno janje na Pesah, op.pr.) ne može biti ostavljena duže od dva dana. Korban Pesah se ne smije prinijeti na osobnom žrtveniku. Radujte se na blagdane. Donesite korbanot u Mikdaš na hagim. Ne pojavljujuj se tamo praznih ruku. ■ Strana 5
Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:
Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 436. Bam!: Obveza da se unište idoli Potpuno ćete uništiti mjesta na kojima su narodi ... obožavali svoje idole ... (Ponovljeni zakon 12,2) 437. Nije li ovo u knjizi Šemos?: Zabrana uništavanja B-žjeg Imena To nećete činiti Vječnom, B-gu vašemu. (Ponovljeni zakon 12,4) 438. Pravodobnost: Obveza da se na sljedeći blagdan donesu u Hram dobrovoljni prinosi Tamo ćete prinijeti svoje paljenice ... (Ponovljeni zakon 12,6) 439. A Elijahu (Ilija)? Zabrana prinošenja žrtava izvan Hrama ... pazi da ne prinosiš svoje žrtve paljenice na bilo kojem mjestu koje ugledaš. (Ponovljeni zakon 12,13) 440. Bez iznimaka: Obaveza da se žrtve prinosi jedino u Hramu Samo na mjestu koje će Vječni odrediti ... tamo ćeš prinositi ... (Ponovljeni zakon 12,14) 441. Dobrotvorno društvo: Obaveza da se otkupi neprikladne posvećene životinje Kada ti srce zaželi zaklat ćeš i jesti meso ... obredno nečisto i čisto ... (Ponovljeni zakon 12,15) 442. Zabrana za žito: Zabrana jedenja žita od druge desetine izvan Jeruzalema U svojim gradovima ne smiješ jesti desetinu od svog žita ... (Ponovljeni zakon 12,17) 443. Grožđa: Zabrana pijenja vina od druge desetine izvan Jeruzalema ... ni od svog vina ... (Ponovljeni zakon 12,17) 444. Maslinarstvo: Zabrana jedenja ulja od druge desetine izvan Jeruzalema ... ni svog ulja ... (Ponovljeni zakon 12,17) 445. Širom zemlje: Zabrana kohanim da jedu prvine od životinja izvan Jeruzalema ... ni prvine... (Ponovljeni zakon 12,17) 446. U Domu: Zabrana jedenja žrtava za grijeh ili krivnju izvan Hrama ... od svojih goveda i svojih ovaca i koza ... (Ponovljeni zakon 12,17) 447. Ona ide gore, a ne unutra: Zabrana jedenja žrtava paljenica ... svojih zavjetnih žrtava ... (Ponovljeni zakon 12,17)
448. Škropljenje: Zabrana jedenja žrtava prije nego li se krv poškropi ... ni svojih dobrovoljnih prinosa ... (Ponovljeni zakon 12,17) 449. Ne skači pred rudo: Zabrana da se prve plodove prerano jede ... i što podižeše svojim rukama. (Ponovljeni zakon 12,17) 450. Ne zaboravi me: Zabrana nebrige za levita Pazite da ne zaboravite levita ... (Ponovljeni zakon 12,19)
451. Ljudi koji jedu ukusne životinje: Obaveza da se životinje obredno zakolju prije nego li ih se jede Klanje svoje stoke i svojih ovaca vršit ćeš... kao što sam ti Ja zapovjedio ... (Ponovljeni zakon 12,21) 452. Iznenađujuće sveobuhvatno: Zabrana jedenja udova otrgnutih sa žive životinje ... nećeš jesti život (zajedno) s mesom. (Ponovljeni zakon 12, 23) 453. Dođi amo: Obaveza da donesete žrtve koje potječu izvan Izraela u Hram ... donesi na mjesto koje će B-g odrediti. (Ponovljeni zakon 12,26)
454. Sve u vezi Eve: Zabrana da se pridodaje micvos ... ništa ne domeći tome ... (Ponovljeni zakon 13,1) 455. Ništa ne oduzimaj: Zabrana da se ne oduzima od micvos ... i ništa ne oduzimaj od toga. (Ponovljeni zakon 13,1) 456. Kontraproduktivno: Zabrana slušanja lažnog proroka Nemojte slušaj riječi toga "proroka ..." (Ponovljeni zakon 13,4) 457. Ne moj susjed: Zabrana da se voli meisisa* *meisis je onaj koji pokušava navesti druge Židove da štuju idola govoreći im kako je divan
Strana 6
Divrej Tora
(nastavak s 6. stranice)
Rabbi Jack Abramowitz:
Tarjag - 613 zapovijedi
Nećeš gajiti naklonosti prema njemu ... (Ponovljeni zakon 13, 9)
... niti načiniti ćelavo područje ... zbog pokojnika. (Ponovljeni zakon 14,1)
458. Nemojte to zaboravljati: Zabrana ublažavanja svoje mržnje prema meisisu ... ne slušaj ga ... (Ponovljeni zakon 13,9)
469. Ovaj mali pigul: Zabrana da se jede defektne ili na drugi način nepodobne žrtve Nemojte jesti ništa gnusno. (Ponovljeni zakon 14,3)
459. Okrutno je biti blag: Zabrana spašavanja meisisa ... neka ga ne žali oko tvoje... (Ponovljeni zakon 13,9)
470. Provjeri je!: Obaveza da se ptice pregleda kako bi se utvrdilo jesu li košer Svaku košer pticu možete jesti. (Ponovljeni zakon 14,11)
460. Neće dobiti odvjetnika: Zabrana branjenja meisisa ... ne pokazuj mu suosjećanje ... (Ponovljeni zakon 13,9)
461. Nemoj da ne progovoriš: Zabrana da se suzdrži od toga da se govori protiv meisisa Ne prikrivaj ga. (Ponovljeni zakon 13,9) 462. E, da – nemojte to činiti: Zabrana da se postane meisis …ne činite to zlo. (Ponovljeni zakon 13,12) 463. Zapamti, nalaziš se pod prisegom: Obveza da se pažljivo ispita svjedoka …dobro istraži, raspitaj se i temeljito izvidi... (Ponovljeni zakon 13,15) 464. Gori, dušo, gori!: Obaveza da se spali idolopoklonički grad ... te spali sav grad vatrom... (Ponovljeni zakon 13,17) 465. Ostani dolje: Zabrana obnove idolopokloničkog grada ... i neka se više nikada ne sazida. (Ponovljeni zakon 13,17) 466. Bez uzimanja plijena: Zabrana ostvarivanja koristi od idolopokloničkog grada Ništa od njegovih zabranjenih stvari da ti se ne prilijepi za ruku ... (Ponovljeni zakon 13,18)
471. Z-z-z-z-Zabrana jedenja insekata Svako leteće stvorenje što se roji za vas je nečisto... (Ponovljeni zakon 14,19) 472. Crkni!: Zabrana jedenja životinje koja je uginula bez primjerenog klanja Nećete jesti ništa uginulog ... (Ponovljeni zakon 14,21) 473. Od sedam četiri: Obaveza da se odvoji druga desetina Odvojit ćeš desetinu od svog usjeva koji si posadio ... (Ponovljeni zakon 14,22) 474. Od sedam dva: Obaveza da se odvoji desetine za siromašne Na kraju tri godine, uzet ćeš svaku desetinu ... (Ponovljeni zakon 14,28) 475. Agent za naplatu dugova: Zabrana da se zahtijeva plaćanje Šemita zajmova ... neće utjerivati duga od svoga bližnjega ili brata ... (Ponovljeni zakon 15,2) 476. Agent za naplatu dugova 2. dio: Obaveza da se naplati od ne-Židova Od tuđinca ćeš utjerati ... (Ponovljeni zakon 15,3)
467. Samoozljeđivanje: Zabrana da se radi ureze na svom tijelu ... nećeš na sebi praviti ureza... (Ponovljeni zakon 14,1)
477. Otpiši: Obaveza da se u Šemita ponište dugovanja ... onoga što ti brat duguje, odreći ćeš se (Ponovljeni zakon 15,3)
468. Opsjednutost čupanjem kose: Zabrana da se čupa svoju kosu u žalosti
478. Ne budi škrt ...: Zabrana uskraćivanja milostinje siromašnima ... ne otvrdni svoje srce niti stisni šaku svoju ... (Ponovljeni zakon 15,7)
Svatko od nas ponaosob odlučuje hoće li biti učen ili neuk, suosjećajan ili okrutan, darežljiv ili škrt. Nitko nas na to ne sili. Nitko ne odlučuje za nas, nitko nas ne tegli za sobom jednim ili drugim putem. Sami smo odgovorni za ono što jesmo.
Godina 14 7 Broj 44 Strana
479. Budite darežljivi!: Obaveza dobrotvornog davanja ... otvorit ćeš mu ruku svoju ... (Ponovljeni zakon 15,8) ■ Šemita 480. Daj, budi prijatelj…!: Zabrana da se prije ■ suzdržava od pozajmljivanja Pazi da ti se u srcu ne javi nedostojna pomisao ... (Ponovljeni zakon 15,9)
Strana 7
(nastavak sa 7. stranice)
Rabbi Jack Abramowitz:
Tarjag - 613 zapovijedi
481. Velikodušni oproštajni darovi: Zabrana da se eved Ivrija otpusti praznih ruku ... nećeš ga poslati praznih ruku. (Ponovljeni zakon 15,13) 482. Ho-ho-ho: Obaveza da se eved Ivriju daju darovi kada odlazi Daj mu velikodušno od svojih stada, od svog vršenja žita i svog vinskog podruma ... (Ponovljeni zakon 15,14) 483. Nema posla za Ferdinanda: Zabrana rada posvećenih životinja ... nećeš raditi sa svojim prvorođenim bikom ... (Ponovljeni zakon 15,19) 484. Šišanje: Zabrana strizanja posvećenih životinja ... nećeš strizati prvence svoga stada. (Ponovljeni zakon 15,19) 485. Sedam dana - i polovina: Zabrana jedenja homeca u popodnevnim satima Erev Pesaha Ništa kvasno ne jedi nad njom... (Ponovljeni zakon 16,3) 486. Uvijek ima mjesta za hagiga: Zabrana da nešto ostane od blagdanskih žrtava
... niti će išta od mesa ... preostati do jutra... (Ponovljeni zakon 16,4) 487. Micva 487 ... recimo ...: Zabrana prinošenja korban Pesaha na osobnom žrtveniku Ne smiješ zaklati žrtvu Pesah u nekom od svojih gradova ... (Ponovljeni zakon 16,5) 488. Ne brini se, budi sretan: Obaveza da se raduje na blagdan Radovat ćeš se na svoj blagdan ... (Ponovljeni zakon 16,14)
489. Gosti Kuće: Obaveza da se pojaviš u Hramu na blagdane Tri puta godišnje svi se muškarci moraju pojaviti pred B-gom na mjestu koje će On odrediti ... (Ponovljeni zakon 16,16) 490. Donio sam ti nešto: Zabrana da se u Hram dođe praznih ruku ... neće se pojaviti pred B-gom praznih ruku. (Ponovljeni zakon 16,16) ■
Sefer Hamicvot Hakacar
Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 52. Pozitivna je zapovijed dati čast kohenu [Aronovom izravnom muškom potomku] budući da Pismo kaže, štovat ćeš ga (Vajikra 21,8) -- što znači učiniti ga svetim i pripremiti ga da bude uvježban i spreman prinositi žrtve [u Svetinji], a također i ophoditi se prema njemu s poštovanjem, dajući mu prvo mjesto u stvarima vezanim sa svetošću: da počne kao prvi s čitanjem Tore, da bude prvi koji će reći blagoslov pri obroku, i da si uzme dobar dio na početku. Naša je dužnost da ga štujemo [tako] čak i protiv njegove volje, ako on to ne želi, jer Pismo kaže, Štovat ćeš ga – čak i protiv njegove volje. Čak i ako je kohen unakažen nekom manom, i kao takav nije podoban za Hramsku službu, naša je dužnost da ga poštujemo. Ovo se primijenjuje na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškarca tako i za ženu.
Strana 8
Negativne zapovijedi 125. Negativna je zapovijed ne biti spolno intiman s vlastitom strinom, što znači sa ženom očeva brata. kao što Pismo kaže, nećeš prići njegovoj ženi; ona ti je strina (Va-jikra 18,14.) Ova se zabrana odnosi izričito ukoliko je on [strinin muž] očev brat po ocu. Ako je netko spolno intiman s njom za života svog strica, oboje ih treba pogubiti davljenjem, budući je ona udana žena. Nakon smrti njegova strica, ukoliko je to bilo s namjerom, kažnjava se karetom; a ako je bilo nehotice, obavezan je hatat (žrtva za grijeh). U drugom koljenu, prema nalogu učenjaka su žena očeva brata od iste majke, i žena majčina brata, bilo s očeve ili majčine strane. Ovo je na snazi svugdje i svagda. ■
Divrej Tora
Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook:
Šulhan Aruh
Unutarnja crta dobrote
Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi. Dio I: Orah hajim Poglavlje 40 – Pojedinačni i javni postovi
Čovjek koji želi postiti treba se obavezati na to na popodnevnoj službi prethodnog dana (vidi 562,7-11), po mogućnosti nakon što završi kazivanje Šemone esre (vidi 562,6). Obavezivanje u nekom drugom trenutku, čak i usmeno, nije valjano (563,1), no čovjek može postiti zbog ružnog sna, čak i ako se nije na to obavezao prije zalaska sunca (vidi 562,5). Post počinje u zoru (vidi 562,7); ako čovjek legne spavati i probudi se prije zore, ne smije jesti, osim ako to nije isplanirao (vidi 564,1). Obično, post traje dok ne padne mrak; o slučajevima kada ga se može završiti ranije vidi 562,1-4. Kada se objavi javni post, svatko se mora i osobno obavezati (vidi 562,12; 568,6; 574,1-5); i čovjek treba gladovati kad drugi gladuju (vidi 575,4). Pojedinci koji poste kažu "Usliši nas ..." u 16. blagoslovu poslijepodnevne Šemone esre (vidi 565,1.3); o tome što učiniti ako je se ispusti vidi 565,2. Kad premolitelj (koji mora postiti, 566, 5) ponavlja Šemone esre ujutro i poslijepodne na dan posta on ga kazuje kao zaseban blagoslov, završavajući riječima "... Koji uslišava u vrijeme nevolje", nakon sedmog blagoslova (566,1,3). U vezi čitanja Tore ujutro i poslijepodne na dan javnog posta, te čitanje iz Proroka u poslijepodnevnim satima, vidi 566,1-2,6. U vezi molitava i Selihot koje pojedinac govori na dan osobnog posta vidi 565,4-5; u vezi Selihot koji se kazuju na dan javnog posta, vidi 566, 4.7; u vezi svećeničkog blagoslova vidi 566,8.
Godina 14 9 Broj 44 Strana
Osoba koja posti treba se ponašati ozbiljno i suzdržano (vidi 568,12). U vezi kušanja hrane ili pranja usta tijekom posta vidi 567,1-3. Osoba koja slučajno jede na post treba dovršiti post (vidi također 574,3), i treba također postiti i sljedeći dan umjesto ovoga; vidi 568,1. Osoba koja se obaveže na post bez da odredi dan može se predomisliti išljenje nakon što je započela post, i umjesto ovoga postiti neki drugi dan; vidi 568,2. U vezi slučajeva u kojima zamjene jesu (ili nisu) dopuštene, vidi 568,3-4.10-11; u vezi uvjetnog prihvaćanja posta vidi 562,13. Osoba može postiti zbog ružnog sna čak i u dane kada post nije dopušten, ali također mora postiti i sljedećeg dana kao pokajanje zbog posta u neprimjerenom momentu (568,5). U vezi postova na godišnjicu smrti roditelja vidi 568,7-9. Ako pojedinac posti zbog razloga koji postane nevažeći, on mora dovršiti svoj post; ali ako je greškom postio, ne treba
ga dovršiti (569,1-2, vidi također 575, 11-13 za slučaj javnog posta). Neprimjereno je da se osoba hvali da posti (565,6). Osoba koja je u stanju postiti i posti naziva se svetom; ako posti kada to nije u stanju učiniti, smatra se grešnikom (571,1). Učenjaci Tore ne bi trebali postiti ako će to ometati njihovo izučavanje, ali moraju postiti kad zajednica posti (571,2). Čovjek ne bi trebao postiti u vrijeme nevolje ako to ometa njegovu sposobnost da ■ se nosi s nevoljama, ali bi trebao obećati da će postiti nakon što nevolje prođu (571,3). Postove se ne bi trebalo odrediti na Mladi mjesec, na polublagdane, Na Hanuku ili Purim, ali ako ih se objavi za te dane, treba ih proštivati; vidi 572,1-3. U vezi postova koje poduzimaju pojedinci u te dane, vidi 570,1-3. Svitak postova, koji je navodio mnoge druge dane na koje nije bilo dozvoljeno postiti, više nije na snazi; vidi 573,1. U zemlji Izrael (vidi također 575,910) određeni su posebni postovi kada kiša ne padne na vrijeme; vidi 575,1-11. U vezi redoslijeda molitvi na ove postove vidi 579,1-3. Postove su također određuje i zbog vojnog napada (vidi 576,1); epidemija (vidi 576,2-3,5,); oluja i potresa (vidi 576,4); poplava (vidi 576,11; 577,1); napada životinja (vidi 576,6-7); ili problema s usjevima (vidi 576,8-10). U vezi lokalnim problemima vidi 576,12-13; u vezi višestrukih problema vidi 576,15 i 577,1; u vezi praksa povezanih s tim postovima vidi 576,14-16. Pojedinci bi također trebali postati kad se suoče s nevoljama; vidi 578,1. Post je također■primjeren na određene datume kad su se dogodile povijesne katastrofe, te ponedjeljkom i četvrtkom; vidi 580,1-3. ■
Strana 9
Pitanja za samostalno učenje:
Teme za razmatranje uz šabatni stol Centralizacija bogoslužja
Svrha Šemita
Mjesto koje je Hašem izabrao
Devarim 12 zabranjuje izgradnju
Koja je svrha godine Šemita? Dok
Paraša Ree govori o "mjestu koje
osobnih žrtvenika i opetovano na-
se Ramban fokusira na to kako Še-
će Vječni izabrati". U konačnici, to
glašava potrebu da Vječnom služi-
mita olakšava duhovni rast i prepo-
se odnosilo na Beit HaMikdaš u Jeru-
mo "na mjestu koje će On izabrati".
znavanje Vječnoga, Šadal naglašava
šalajimu, ali je li taj pojam oduvijek
da ona usađuje društvenu jednakost
imao takvo značenje, još od vreme-
i brigu za one koji nemaju toliko
na Mošea? Jesu li postojale druge
sreće. Rambam nudi treću moguć-
mogućnosti za sveto mjesto Vječno-
nost, sugerirajući da Šemita služi
ga?
• Zašto je problematično štovanje na osobnim žrtvenicima? Koje su prednosti i mane centraliziranog bogoslužja? U čemu se služba Vječnom razlikuje ako čovjek svaki puta treba putovati do Mikdaša da bi prinio žrtve umjesto i ako ih prinosi u svom vlastitom dvorištu? • U kojem periodu povijesti Izraela je prinošenje žrtava bilo zabranjeno izvan Mikdaša? Devarim 12 sugerira dva uvjeta za zabranu: nasljeđivanje zemlje Izrael i sigurnost od neprijatelja. Kakav je odnos između to dvoje? Kakvu to svjetlost baca na moguće razumijevanje zapovijedi?
praktičnoj svrsi očuvanja plodnosti zemlje.
• Je li moguće da su neke zapovijedi uspostavljene samo u praktične svrhe? Za koje druge micvot je dano takvo objašnjenje? • Da li Tora podupire kapitalizam ili socijalizam? Što sugeriraju zakoni Šemita? • U čemu je sličnost između Šemita i Šabata? Kakva se korist dobiva od prisilnog odmora i suzdržavanja od posla?
• Kada i zašto je izabran Jerušalajim? Je li to bio izbor Vječnoga ili Davidov izbor? Zašto Tora to mjesto ne navodi po imenu? • To što poznajemo krajnji izbor mjesta Beit HaMikdaša mnoge čitatelje navodi da pretpostave da je to bio jedini izbor i oni tako čitaju sve te prethodne stihove Tore. Možete li se sjetiti drugih slučajeva kada bi "sveznajući čitatelj" mogao doći do određenih pretpostavki o tekstu ili njegovim likovima? ■ Prevela Tamar Buchwald
■
Strana 10
Divrej Tora
Rabbi Shaul Rosenblatt:
Zapanjujuća djela Pojavi se čovjek u Londonu (ili
ovaj je "prorok" vrlo vješt čovjek,
teško ne biti ponukan. Kada netko
Zagrebu) tvrdeći da je prorok. On
moguće čak i u dodiru s duhovnim
stvarno može liječiti ljude, teško je
učini neke sjajne stvari: levitira,
silama koje ne poznajemo. Ali u
ne poželjeti vjerovati. No, postoji
oživljava mrtve, pretvori olovo u
kontaktu s B-gom nije.
mnoštvo iscjelitelja i čudotvoraca u
zlato. Onda vam kaže da će sutra u
svijetu. Svaki od njih ima drugačije
podne početi padati kiša. U 11 sati
ciljeve. Bilo da su to oni koji trguju
na nebu ni oblačka. Dođe 11:30,
samima sobom ili oni koji trguju
11:45, 11:55, a ono još uvijek prekra-
određenim stilom života. Judaizam
san dan. Šteta, tip je djelovao prili-
ne dvoji niti trenutka o tome da li
čno dobro. Odjednom u 11:59 oblaci
su ljudi u stanju vršiti čudesna dje-
se nakupe niotkuda. Do 12:00 pre-
la.Ono što judaizam kaže je da to
kriju čitavo nebo. U 12:01 počne
nije nikakav dokaz da je on B-žji
strahoviti pljusak.
glasnik. Postoje mnogi ljudi koji nam se čine uspješnima, no to ne
Što kažete na to? "Ma, to je En-
znači da oni imaju B-žje odobrenje.
gleska" (ili: "To je ta naša nova klima"). No, ipak, mislim da biste se
Put do odnosa s B-gom u ovom
time malo zanijeli. Nije sve skupa
svijetu je tegoban. Nema tu prečaca.
to tako loše napravio.
Stvar je to korištenja naše slobodne
Ali, što kaže Židovski zakon: da li je on prorok i trebamo li ga slušati?
volje, da prevladamo tisuće izazova Judaizam ima pravila za utvrđivanje vjerodostojnosti proroka
koji se neprestano postavljaju pred
a
nas. Ljudi imaju sklonost tražiti je-
ona nisu ni na koji način bazirana
dnostavna rješenja za složene pro-
Dakle, Židovski zakon ima vrlo
na čudima koja je on u stanju izve-
bleme. Prednost kultova, onih koji
jednostavnu formulu za takve ti-
sti. Nas Židove ne impresioniraju
liječe vjerom, i takozvanih 'kabali-
pove. Oduzmete mu ovlasti. On je
čuda. Mi ne sudimo o nekoj osobi
stičkih' grupa tu je sasvim razumlji-
evidentno lažni prorok, jer ako je
prema vještini njezinih trikova.
va. Oni su u stanju ponuditi jedno-
B-g rekao da će kiša padati u 12:00 onda ona neće početi u 12:01. B-g
ne čini pogreške. Da budemo jasni,
Naravno, kada dođe netko s tako impresivnim repertoarom, vrlo je
stavne odgovore.
Oni čak mogu
učiniti nešto što izgleda kao čudo.
No na duge staze, odgovor neće biti zadovoljavajuć. Oni su tek bijeg od
Dnevna doza praktične mudrosti ‘Tkogod uči Toru samo od jednog učitelja, taj nikada neće ugledati niti jedan znak napredovanja. (Avoda Zara 19a)
istinskih životnih izazova. Judaizam kaže: Upotrijebi svoj
Mudrost nije crno-bijela. Ona je jedna prefinjena tapiserija. Ako učiš
um. Ne sudi po čudima. Sudi pre-
samo od jednog učitelja, stavljaš sebe u malu kutiju. Učiš gledati stvari
ma dokazima. U primitivnom svi-
samo na jedan način. Ako čovjek želi postati mudar, on mora razumjeti
jetu, čuda impresioniraju. U 21. sto-
da postoji mnogo aspekata jedne te iste ideje, mnogo odgovora na samo
ljeću mi bismo trebali bolje znati.
jedno pitanje. Učiti od više učitelja jedini je pravi način.
Godina 14 11Broj 44 Strana
Šabat šalom ■ Strana 11
Rabbi David Stav:
Vizija i zloupotreba Naše ovotjedno čitanje Tore, Re'e, obiluje religioznim i društvenim zapovijedima od kojih je jedna povezana sa šabatnom godinom (š'nat š'mita): to je princip š'mita k'safim – oprosta dugova. Jednostavno rečeno, svi zajmodavci moraju otpustiti dugove svojim dužnicima u toj godini (Ponovljeni zakon 15,2). Ipak, svima nam je poznata ljudska narav i možemo samo pretpostaviti da će mnogi oklijevati da posude novac pred kraj godine koja prethodi šabatnoj godini, bojeći se da ti zajmovi nikad neće biti otplaćeni. Nakon svega, u redu je bojati se da će siromah potpuno bankrotirati. Zato Tora nastavlja s upozorenjem za sve one koji bi zbog tog opravdanog straha razmišljali o tome da uskrate posuđivanje novca onima koji su u financijskim potrebama. Tora taj način razmišljanja, i sve one koji imaju takve misli zove – 'zlima'. To je naziv koji Tora inače koristi samo za najgore kriminalce, poput štovatelja idola. No, zar nije prirodno da ljudi imaju sumnje i pretpostavljaju da bi ih siromah mogao prevariti odugovlačeći sa otplatom sve do kraja godine kada se dugovi automatski brišu? To je bio toliki problem da je Hilel uveo praksu 'Prozbula' – dokumenta koji je služio kao legalna rupa u zakonu kojim bi zajmodavac davao Beit Dinu (religioznom sudu) pravo da sakuplja dugove u njegovo ime tako da dug ne bi bio izbrisan. Drugim riječima, rabini su našli način da spriječe ljude u sumnjama da im neće biti otplaćen dug. Međutim, Hilelova odluka čini ovo pitanje još težim. Ako je Tora svjesna da će ljudima biti teško posuđivati novac kad postoji velika vjerojatnost da će taj dug biti poništen, zašto onda tražiti oprost dugova, da bi kasnije pronašli način kako zaobići tu micvu? Strana 12
Odgovor je da Tora želi dati i viziju i svrhu micve. Zapovijed š'mita k'safim, oprosta dugova, dizajnirana je da ljude navikne na velikodušnost i gledanje drugih u pozitivnom svjetlu. Zato nas Tora ohrabruje da otvorimo svoja srca i svoje džepove bez oklijevanja. Međutim, Tora ne želi da itko zloupotrijebi dobrotu i velikodušnost. Ne želi stvoriti lakovjerno društvo koje može biti nadmudreno od stra-
Koncept dostatnosti onoga što■imamo osobito je značajan u današnje vrijeme
ne varalica ili ljudi koji pokušavaju "iskoristiti" biblijsku zapovijed. Stoga, Prozbul. To je općenita smjernica za društvo. Društvo uvijek mora postaviti svoje ciljeve i viziju koji će ga uzdići do postojanja fokusiranog na dobrotu i velikodušnost. S druge strane, ne želimo postati žrtve onih koji bi nas rado oštetili. Zato je potreban balans. Micva š'mita k'safim je stoga prikladan model za društvo.
Mnogi od nas mogu se sjetiti jednog ili dva zajma koji smo dali dru■ oni gima, a s čijom se otplatom bore koji su od nas uzeli zajam. U tim vremenima trebamo primijeniti pravila š'mita k'safim. Međutim, ako znamo da oni koji su pozajmili od nas jednostavno traže izliku za to da ne vrate dug, upotrijebit ćemo Prozbul, koji ih obvezuje da otplate dugove. Prema mnogim rabinskim učenjacima, tijekom našeg egzila, ova micva nije se primjenjivala. Međutim, u našoj generaciji, kada je neovisna država Izrael dio naše stvarnosti, trebali bismo misliti o tome kako tu zapovijed primijeniti. U ovotjednom odjeljku, postoji također još nekoliko zapovijedi koje se u ovoj parši pojavljuju po prvi puta. Jedna od njih izrečena je u sljedećem stihu:
"Kad ti G-spod, B-g tvoj, proširi tvoje granice, kao što ti je rekao, i ti rekneš: `Ja bih jeo mesa` - jer želiš jesti mesa - možeš ga jesti koliko ti duša želi." (Devarim 12,20) Ovaj stih nije služio samo kao dozvola židovskom narodu da jede meso, već je dao i poseban uvjet za to, specificirajući da je dozvola za jedenje mesa na neki način povezana sa ispunjenjem prvog dijela stiha: "kad ti B-g proširi tvoje granice." Ta se povezanost čini vrlo nejasDivrej Tora
(nastavak s 12. stranice)
Rabbi David Stav:
nom. Nakon svega, što je zajedničko jedenju mesa i političkoj geografiji? Jednostavno tumačenje je da su Židovi, za razliku od pustinje, u kojoj im je bilo zapovjeđeno da sve životinje moraju biti zaklane u Šatoru sastanka, sada imali dozvolu jesti mesa koliko im duša želi diljem Izraela, možda zato što je sada Hram bio tako daleko. Međutim, stih ne kaže "kada dođete u zemlju Izrael" – već kaže "kada B-g proširi vaše granice". To upućuje na neku vrstu proširenja koje je preduvjet za jedenje mesa. Rašijev komentar na taj stih je sljedeći: Tora nas uči ispravnom ponašanju, odnosno da čovjek ne treba željeti jesti meso osim ako živi u obilju i bogatstvu. Što nas to Raši pokušava naučiti? Naše potrebe kao ljudskih bića nisu samo u svrsi bioloških potreba ili zdravlja. Ljudi često promatraju svoje prijatelje i susjede, na neki način uvjereni u to da i oni moraju činiti ono što drugi čine, čak i ako si to ne mogu priuštiti. Iako su, objektivno govoreći, njihove osnovne potrebe ispunjene, oni se bore sa osjećajem da im nešto nedostaje. Stoga nas Tora uči dereh erec, pravila pristojnosti, određujući da čovjek treba jesti meso (koje je u to vrijeme bilo sinonim za pretjerivanje), samo ako živi udobno. Drugim riječima, ako imaš meso tada ga jedi, ali nemoj ići van svojih granica kako bi si ga priuštio. Tora nam zapravo kaže da je luksuzan život legitiman ako si sposoban financirati takvu vrstu života. Nitko ne bi stalno trebao težiti za stvarima koje su mu van dosega. Koncept dostatnosti onoga što imamo mogao bi biti osobito značajan u današnje vrijeme, u našem svijetu izobilja. Sa toliko izobilja posvuda, možemo izgubiti sposobGodina 14 13Broj 44 Strana
Vizija i zloupotreba nost razlikovanja između onoga što nam je uistinu potrebno i onoga za čime samo žudimo. Često zaboravljamo da je generacija naših roditelja mogla samo sanjati o stvarima za koje smo mi uvjereni da bez njih ne možemo živjeti – poput naših automobila, vikend putovanja i smartphonea. Mi ulazimo u nezaustavljivi vrtlog koji stavlja teret na naš kućni budžet i čini da se osjećamo frustriranima kada si ne možemo priuštiti stvari koje imaju naši prijatelji. Upravo to je mjesto na koje dolazi Tora sa svojim učenjem. Moramo njegovati našu sposobnost da budemo sretni s onim što imamo te da ne žudimo za onim što nemamo. Zato nas Tora poučava dereh erec – kako bi nas naučila da ne trebamo jesti meso onda kada za to nemamo mogućnosti. Jedna od najvažnijih zapovijedi koju Mojsije nastoji naglasiti tiče se rasprostranjenog štovanja idola koje je u to vrijeme vladalo na svijetu. Jedna od prvih stvari koje su nam bile naređene kada smo ušli u Obećanu zemlju bilo je potpuno uništenje idola i svetišta posvećenih štovanju idola, "na visokim gorama i na brdima i ispod svakog bujnog drveta". Zapravo, Tora koristi niz oštrih izraza u tom pogledu: "... i porušit ćete njihove žrtvenike, polomiti njihove spomenike, spaliti njihove ašerime [vrstu drva koja se koristila u poganskim obredima] vatrom, sasječi klesane likove njihovih bogova i iskorijeniti njihovo ime s tog mjesta." Ova zapovijed ne može biti jasnija i ne ostavlja mjesta sumnji ili slobodnoj prosudbi. Zapovijeđeno nam je da potpuno uništimo sve idole u zemlji. Mogli bismo zaključiti da ovaj zahtjev proizlazi iz bojazni da kad narod uđe u zemlju i bude izložen dominantnoj poganskoj kulturi, ta bi kultura i njen dekadentan način
života mogao izvršiti utjecaj na njega. Možda je to razlog zašto je zahtjev tako jasan, pozivajući nas da uklonimo svaki trag štovanja idola. Međutim, ako je tako, sljedeći stih predstavlja problem: "Ne čini tako G-spodu, B-gu svojemu". Ovaj je stih natjerao mnoge naše učenjake da se počešu po glavi: tko bi mogao i zamisliti da bi učinili takvo što? Zašto bi izraelski narod htio uništiti mjesta posvećena štovanju B-ga? Nije li sama osnova zapovijedi o uništavanju štovanja idola zasnovana na našem vjerovanju u B-ga Izraela? Zašto bi bila koja bogobojazna osoba htjela uništiti mjesta namijenjena služenja B-gu? Moramo priznati da se ljudima poput nas, koji žive u modernom svijetu, zapovijed uništavanja idola čini pomalo grubom. Zapadni svijet temelji se na načelu slobode vjeroispovijesti i slobode savjesti, pa se čini da svaka zapovijed da se naudi božanstvu drugog pojedinca ili skupine krši tu slobodu. Obožavanje idola toliko je nehumano i moralna i društvena propast (ono uključuje prakse poput spaljivanja djece kao žrtve božanstvu Molehu), da nam ne preostaje ništa drugo nego iskorijeniti ga iz svijeta. Međutim, ovo je iznimka koja potvrđuje pravilo. Zapovijed "... ne čini tako G-spodu, B-gu svome" postoji kako bi se naglasila da glavni pristup koji Tora propisuje nije uništavanje drugih. Širok raspon mišljenja i zamisli služi samo za poboljšanje i uzdizanje štovanja B-ga. Ako proučimo literaturu Usmenog zakona, postaje nam posve jasno da naša kultura pozdravlja diskurs i uvijek je osiguravala da, ako su ljudi spremni prihvatiti pravila ovog diskursa, oni nikada neće biti izopćeni iz naše sredine. ■ ■ Prevela Anja Grabar
Strana 13
Rabbi Ephraim Buchwald:
Dolazak u Jeruzalem – blagdanska hodočašća U ovotjednoj parši, parši Re'e, učimo zapovijed izraelskom narodu o dolasku u Jeruzalem na tri hodočasnička blagdana: Pesah, Šavuot i Sukot. Tora u Ponovljenom zakonu 16,16 kaže, "Triput u godini neka se pokažu svi tvoji muškarci pred G-spodom, B-gom tvojim, na mjestu koje On odabere: na Blagdan beskvasnog kruha, na Blagdan sedmica i na Blagdan sjenica. Ali neka nitko ne dođe pred G-spoda praznih ruku." Zatim u sljedećem stihu kaže što židovski hodočasnik treba donijeti (Ponovljeni zakon 16,17): "Neka svatko prinese što može, prema blagoslovu koji ti je udijelio G-spod, B-g tvoj." Među trima darovima koje su Židovi trebali donijeti bile su: šalmei hagiga – blagdanske žrtve pomirnice koje su se prinosile u čast proslave određenog blagdana; olat rija – žrtva paljenica, koja je obilježavala hodočasnikov posjet Hramu; treća žrtva bila je šalmei simha – žrtva pomirnica koja se jela kako bi uvećala radost i veselje te prigode. Vrijednost svake od tih žrtava trebala je biti sukladna prosperitetu kojim je B-g blagoslovio darivaoca. Kako bi zaista uvećali radost blagdana, nije bilo dovoljno samo da se otac obitelji sakupi sa prijateljima i obitelji te sudjeluje u blagdanskim žrtvama. Najvažnije je bilo pozvati siromahe, one u oskudici, a osobito Levite, da se priključe obitelji u slavlju. Nakon svega, Židov može biti istinski sretan jedino kada donese radost i drugim srcima. Budući da su Pesah, Šavuot i Sukot usklađeni sa poljoprivrednim festivalima, važno je istaknuti da je svaki od tih blagdana mnogo više od slavljenja prirode. U Izlasku 23,1 4, Tora kaže, "Slavit ćete Mene," misleći na B-ga, na način koji će osigurati da židovske proslave nisu poStrana 14
■
ganska slavlja ili slavlja prirode ili godišnjeg doba.
meljno vjerovanje da uz B-žju pomoć, ništa nije nemoguće.
Abarbanel bilježi pet razloga za
3. Sakupljanjem zajednice u Jeruzalemu, narod će biti duhovno nadahnut veličanstvenošću i ritualima koje svećenici i Leviti vrše pred mnoštvom.
Najvažnije je bilo pozvati siromahe, ■ one u oskudici, a osobito Levite, da se priključe obitelji u slavlju: Židov može biti istinski sretan jedino kada donese radost i drugim srcima
posjet Hramu u Jeruzalemu tokom ova tri blagdana: 1. B-g je dao židovskom narodu tri izuzetna dara: slobodu, Toru i zemlju Izrael. Na Pesah, Židovi zahvaljuju B-gu za svoju slobodu, na Šavot zahvaljuju B-gu za dar Tore, a na Sukot Mu zahvaljuju za dar zemlje Izrael. 2. Posjećivanjem Jeruzalema na blagdane, Židov potvrđuje svoje te-
4. Dijeljenje radosti blagdana sa drugim Izraelcima tokom blagdana, utjecat će na način na koji oni zajedno žive u miru i harmoniji tokom ostatka godine. 5. Ljudi koji žive daleko od Jeruzalema imat će jedinstvenu priliku biti u Jeruzalemu, sresti velike mudrace i članove visokih sudova kako bi s njima raspravljali o vjerskim pitanjima. Oni će također imati priliku posjetiti velike centre učenja u Jeruzalemu te Sanhedrin, uvećavajući time svoje znanje. Rabi Chaim Dov Rabinowitz u svom djelu Daat Sofrim, primjećuje da stih iz Ponovljenog zakona 16,16, govori o tome da se Židov treba pojaviti u Jeruzalemu tri puta, dok u Izlasku 23,14, koristi izraz š'loš regalim, tri stopala, tri prilike ili tri koraka. Iako oboje znači 'tri puta', činjenica da Tora u Ponovljenom zakonu koristi riječ paam, a u Izlasku riječ regel, naglašava teškoću napuštanja vlastitog doma i polaska na izazovan put do Jeruzalema. Divrej Tora
(nastavak s 14. stranice)
Rabbi Ephraim Buchwald:
Kroz analizu, rabini su zaključili da su samo zdravi ljudi, koji su sposobni hodati na obje svoje noge, dužni ispuniti ovu micvu. Oni kojima su potrebna kolica ili štap za hodanje, izuzeti su od zapovijedi. Rabi Abraham Chill u svojoj knjizi 'Micvot', zaključuje da se od Židova danas također očekuje da slave blagdane sa velikim žarom i entuzijazmom, sa mesom i pićem te da, baš kao u danima Hrama, trebaju pozivati k sebi siromahe. Žrtve kojih danas nema, mogu se nadomjestiti davanjem donacija organizacijama koje podupiru učenje Tore i pomažu siromasima, što se smatra jednakim žrtvama koje su prinošene u drevna vremena.
Dolazak u Jeruzalem – blagdanska hodočašća
će se zbiti na brdu Gerizim i na brdu Ebal kad uđu u kanaansku zemlju, potvrđujući blagoslove i prokletstva (Jošua 8,31-35). Ovaj ritual, detaljnije opisan u Ponovljenom zakonu 27,11-26, sastojat će se od okupljanja naroda na te dvije gore kako bi se potvrdilo prihvaćanje Tore. Šest plemena će stajati na Gerizimu, a šest preostalih plemena na Ebalu. Kovčeg, svećenici i starješine Levita trebaju biti smješteni u dolini između planina. Leviti će izvikivati niz blagoslova i prokletstva. Plemena na gorama tada će potvrditi prokletstva i blagoslove izgovarajući Amen nakon svake izjave. Zapravo, ova ceremonija predstavlja svojevrsni "Zavjet vjernosti" Židovskog naroda Tori. Brdo Gerizim i brdo Ebal nalaze se u dijelu zemlje koji je dan Efraimovom plemenu. Grad Šehem (Nablus) nalazi se između te dvije gore. Kasnije su cijelo područje okupirali Kutiti, koji su brdo Gerizim nazivali brdom blagoslova, i tamo su sagradili svoj hram.
"V'ha'ja ki j'vi'a'ha Hašem E'lo'ke'ha el ha'a'rec a'šer a'ta va ša'ma l'riš'ta, v'na'ta ' ta et ha'b'raha ah har gri'zim v'et ha'k'la'la al har e'val," I bit će kada vas G-spod, vaš B-g, dovede u zemlju koju dolazite zaposjesti, tada ćete izručiti blagoslov na brdu Gerizim i prokletstvo na brdu Ebal. (Ponovljeni zakon 11,29) Mojsije ne samo da govori narodu da mora ponovno potvrditi blagoslove i prokletstvo na brdu Gerizim i brdu Ebal, već također naglašava važnost tih gora pružajući precizan zemljopisni opis njihovog položaja. Mojsije ukazuje da se planine nalaze s druge strane Jordana, na zapadu, blizu ravnice More. Čini se da postoji i aluzija na podroban ritual koji Godina 14 15Broj 44 Strana
Manja od dvije gore, Gerizim, nalazi se na južnoj strani doline Šehema i blagoslovljena je plodnom zemljom. Viša gora Ebal nalazi se na sjevernoj strani Šehema i uzdiže se do 880 metara, ali je bezvodna i neplodna. I Gerizim i Ebal su među najvišim vrhovima na Zapadnoj obali. Niže na obroncima Gerizima nalazi se izvor koji daje znatnu količinu slatke vode. Rabin Samson Raphael Hirsch (1808.-1888., Veliki komentator Biblije i vođa njemačkog Židovstva) opisuje u svom neponovljivom stilu simboliku ove dvije planine: Gerizim i Ebal dva su vrha Efraimovog gorja, koji i dalje pokazuju upečatljiv kontrast po svom izgledu. Gerizim, južno od doline Šehem, predstavlja vedru zelenu padinu koja se terasama prekrivenim voćem uzdiže do svog vrha; Ebal, sa sjeverne strane, [je] strm, neplodan i sumoran, nešto viši od Gerizima.
Dva brda koja leže jedno do drugoga na taj način tvore najznakovitiju poučnu sliku blagoslova i prokletstva. Oba se uzdižu na jednom te istom tlu, oba zalijevaju jedna te ista kiša i rosa, isti zrak odiše nad oba brda, isti pelud lebdi nad oba, a ipak Ebal ostaje u neplodnoj tmini, dok je Gerizim do vrha urešen vegetacijom. Na isti način, blagoslov i prokletstvo [izraelskog naroda] nisu uvjetovani vanjskim okolnostima, već vlastitom unutarnjom prijemljivošću za jedno ili drugo, svojim vlastitim ponašanjem prema onome što će donijeti blagoslov (Pnz 11,29). Još jednom vidimo tu duboku lekciju koja nas se poučava, ne samo kroz tekst Tore, već i kroz njezine slike. Svakako nije slučajno što se brda Gerizim i Ebal nalaze na periferiji grada Šehema. U tom je gradu silovana Jakovljeva kći Dina (Postanak 34). U gradu Šehemu Dinina su se braća, predvođena Šimonom i Levijem, osvetila onima koji su obeščastili njihovu sestru, pobivši lukavstvom sve muškarce u gradu. Josipova braća su otputovala u grad Šehem (Postanak 37,12) kako bi se distancirali od stresa u svom domu u kojem je Josip bio omiljen, jer je grad Šehem bio ono mjesto na kojem su se, nakon što su osvetili svoju sestru, braća doista osjećala ujedinjena i moćna. Ove gore blagoslova i prokletstva koje okružuju taj drevni grad očito odražavaju ambivalentnu prirodu židovske povijesti, osjećaje žrtve i jedinstva koje su Jakovljevi sinovi doživjeli u Šehemu. Uistinu je u rukama židovskog naroda da donesu blagoslov na sebe slušajući Božju riječ. Međutim, također je moguće donijeti i prokletstvo prkoseći B-gu. Mi smo ti koji određujemo hoće li naš narod živjeti u jalovoj sumornosti Ebala ili će imati udjela u obilnim blagoslovima gore ■ Gerizim. Neka biste bili blagoslovljeni.■ Prevela Anja Grabar Strana 15
Rabbi Berel Wein:
Koncentriraj se! Mnogo je stvari u životu koje se
ša započinje – re'e. Ta riječ znači
i oblika. I to je mjesto na kojem ideja
jednoj osobi čine jednostavne i logi-
"vidi!" – imperativ koji odmah razu-
rituala i zapovijedi stupa na scenu u
čne, a ipak su nedokučive njezinom
mijemo. Moše je htio da židovski
židovskom životu i pogledu na svi-
suradniku, prijatelju ili poznaniku.
narod razumije da je nedovoljno
jet. Zapovijedi Tore namijenjene su
Za našeg velikog učitelja Mošea, ne-
intelektualno razumjeti pa čak i
da budu naše 'leće' koje ispravljaju
koga tko je blagoslovljen ogromnim
emocionalno vjerovati u B-žju ulogu
naš pogled kako bismo 'vidjeli' stva-
moćima proroštva i koji je duhovno
u našim životima. Čovjek mora biti
ri ispravno. Neki ljudi imaju bolji
sposoban komunicirati s Nebesima
sposoban jasno vidjeti, identificirati
vid od drugih. Isto se može reći i u
gotovo po svojoj volji, misija života i
i izmjeriti to u svakodnevnom
pogledu duhovnog vida.
židovskog naroda je jednostavna i
životu.
svima vidljiva. To je slušati i poštovati zakone i vrijednosti koji su predstavljeni u Tori kako ih je pojasnio i rastumačio Moše cijeloj izraelskoj zajednici.
Postoje ljudi koji ne mogu vidjeti
U jednoj od svojih čudesnih me-
stvari izdaleka. Oni se toliko zagle-
tafora, Talmud nam opisuje scenu u
daju u stabla da postanu nesvjesni
Nebu gdje pravednici okružuju
šume koju ta stabla čine. Znati sve
B-ga, i gdje ukazuju na B-žju prisut-
detalje oko zapovijedi je važno i ■
nost koju vide jasno i izoštreno. Ti-
hvalevrijedno. No, jednako je tako
Sva su ta pravila i vrijednosti, po
jekom razdvajanja Crvenog mora,
važno i hvalevrijedno vidjeti vrijed-
njegovu mišljenju, razumljivi su sa-
Židovi su također ukazivali na
nosti i principe koji leže iza tih za-
mi po sebi i svima vidljivi. Izbori
B-žju prisutnost koja ih je spasila od
povijedi. Postoje ljudi koji su dale-
koji su predstavljeni narodu potpu-
faraona i rekli su: "Ovo je naš B-g."
kovidni, no spotiču se o objekte koji
ni su i jasni. To su izbori između ži-
Postoje vremena u životu pojedina-
se nalaze ravno pred njima.
vota i smrti, vječnosti i prolaznih
ca, a svakako i u povijesti židovskog
trendova. Sve je to tako jednostavno
naroda, u kojima B-ga možemo, da
za Mošeove proročanske oči. Dio
tako kažemo - "vidjeti" u svijetu.
njegove frustracije s židovskim na-
No, kako bi čovjek vidio, on mora
rodom je njihova nesposobnost da
gledati i mora se usredotočiti.
vide stvari onako kako ih on vidi i da razumiju izazove života i povijesti, kako ih on shvaća. Ključna je riječ ona riječ kojom par-
Strana 16
Ignoriranjem poštivanja zapovijedi i fokusom samo na 'židovske vrijednosti', vjerojatnost grijeha uvelike raste. B-g je rekao Kainu da "grijeh vreba na vratima (da samo isko-
Nedovoljno je samo baciti pogled.
račiš iz svog doma)" kako bi nas
Istinsko gledanje zahtijeva razinu
zarobio. Tako, da bismo ispravno
koncentracije, pažnju usmjerenu na
'vidjeli' stvari u židovskom životu,
detalje, prepoznavanje dubine, boje
ne smijemo biti ni kratkovidni, ni
Divrej Tora
(nastavak s 18. stranice) dalekovidni.
Rabbi Berel Wein:
Moramo
održavati
Koncentriraj se! vrijeme
koje
balans i imati gotovo savršenu vi-
je prošlo, već
ziju. U svijetu gdje je tako dobar vid
se više foku-
rijetkost, postoje mnogi medicinski
sira na vrije-
postupci koje reklamiraju vraćanje
me koje tek
savršenog vida.
ima doći, na
Moše takav proizvod, da tako kažemo, predstavlja u ovotjednoj parši. Razumijevanje potrebe učenja i dr-
žanja zapovijedi kombinirano sa dubokim
razumijevanjem
pravih
židovskih vrijednosti jesu korektivne leće koje nam pomažu obno-
budućnost, koja
nekako
uvijek biti
može svjetlija
no što je to bila prošlost. Jedan
od
viti našu izbalansiranu i fokusiranu
mojih mlađih
viziju života. Uistinu, judaizam se
unuka pono-
slaže s aforizmom da "vidjeti znači
sno mi je re-
vjerovati".
kao da je izračunao
Židovski kalendar
za
koliko godina u budućnosti će se
Moše naizgled prekida svoj dugi
dogoditi
određene
anomalije
u
govor o povijesti i sudbini židov-
židovskom kalendaru, vezano uz
skog naroda ponavljanjem blag-
erev Pesah. Želim mu da doživi te
danskih dana u godišnjem kalen-
godine, no on je već sada entu-
daru. Kalendar je uvijek bio central-
zijastičan vezano uz tu vjerojatnost i
na stvar židovskog života i preživ-
iščekuje da se to dogodi.
ljavanja. Pod krutim režimom Staljina, sovjetskim Židovima bilo je zabranjeno
posjedovati
židovski
kalendar.
va vidi se u činjenici da su milijuni tih Židova na neki način ipak znali kada su židovski praznici – osobito
Simhat Tora. Jer kalendar je ritam našeg života i ispunjava ga uspomenama, nadom i osjećajem bezvremenosti židovskog života i tradicije. Zato je samo postojanje židovskog ateističkom
nosti i dopušta nam osjećaj da smo mi kovači vlastite sudbine, te da, svojim trudom, možemo utjecati na
Dubina vjernosti sovjetskih Žido-
kalendara
Kalendar nam daje viziju buduć-
svoju sudbinu.
-prema za nadolazeći mjesec, već i za cijelu godinu koja slijedi. Iako je budućnost uvijek zagonetna, mi svejedno možemo imati utjehu i osjećati se sigurno zbog konzistencije našeg kalendara koji je pratio putovanje židovskog naroda kroz stoljeća. Židovski kalendar dinstvenost nas kao naroda te na
vječnost Tore i naše vjere. Zato se
vanja naše dužnosti da služimo
tako lijepo uklapa
Stvoritelju. Iako su od vremena
cjelokupnu poruku koja je zabilje-
Mošea u naš kalendar uvedeni
žena u knjizi Devarim. Prolazak
mnogi tužni dani, židovski kalendar
vremena je sam po sebi jedan od
svejedno ostaje kalendar radosti,
velikih darova života što nam ih je B-g, naš Stvoritelj, darovao.
komunis-
zahvalnosti za život i njegovo obilje.
Godina 14 17Broj 44 Strana
najprikladniji jer ne samo da nas pri
uvijek na putu slavljenja i obilježa-
okrutnom
razmišljanju ne predstavlja samo
mjeri bavi ovotjedna parša, stoga je
svakodnevno nas podsjeća na je-
obitelji, gostoprimstva, suosjećanja i
Kalendar u židovskom životu i
židovske godine, kojim se u velikoj
nog svetog dana na drugi. Mi smo
prijetnju
nad velikim dijelom ljudske rase.
njenih zapovijedi na Sukot. Pregled
Židovski kalendar je prijelaz s jed-
predstavljalo
tičkom režimu koji je tada vladao
i milosti, te velika proslava Tore i
Parša Re'e gotovo uvijek pada u mjesecu elulu, koji vodi ka mjesecu
u Mošeovu
Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar
tišriju u kojem se nalaze dani straha Strana 17
Rabbi Yissocher Frand:
Prvo pozitivno "Ali ove nećete jesti od preživača ili od
vaju ali ne-maju razdvojene papke, i
se, dakle, primjerenim da se prvo
životinja s razdvojenim papcima: devu,
životnja koje imaju razdvojene pa-
iznese popis karakteristika koje ih
zeca i kunića, jer oni preživaju, ali ne-
pke ali ne preživaju. Da li bi čovjek
čine nekošer životinjama. No, ipak,
maju razdvojenih papaka; oni se nečisti
riskirao svoju vjerodostojnost pred-
vidimo da ih Tora nabraja kao devu,
za vas. A svinja, jer ima razdvojene pa-
viđajući da se niti u jednom mo-
zeca i kunića, koji preživaju, ali ne-
pke, ali ne preživa: one je nečista za
mentu u budućnosti negdje u svi-
maju razdvojene papke, i svinju ko-
vas." (14,7-8)
jetu neće naći niti jedna životinja
ja ima razdvojene papke, ali ne pre-
koja se ne nalazi na tom popisu?
živa.
Popis košer i nekošer životinja koji donosi Tora, i koji se pomalo djeluje
I doista, oko tri tisuće godina na-
Zašto Tora prvo nabraja košer ka-
kao iznošenje tehničkih detalja, u
kon davanja Tore, i svih istraživanja
rakteristike tih životinja, ako su ka-
sebi nosi mnoge pouke, pored sa-
neznanih vrsta koje je znanost po-
rakteristike koje manjkaju jedino što
mih pojedinosti oko toga što može-
duzela, nije pronađena niti jedna
nam je potrebno da bismo te živo-
mo, a što ne možemo jesti.
takva životnja!
tinje označili kao nekošer?
■
Rav Noach Weinberg, Roš ješiva
Međutim, uz jačanje naše vjere,
Midraš objašnjava da nas Tora na-
Aish HaTore, koji osobno ima za-
ovi retci nas također podučavaju
stoji naučiti da moramo, čak i kada
sluge za povratak desetaka tisuća
pouku o tome kako da gledamo i
nešto nije košer, pronaći način da
jidiškajtu, a još mnogostruko više
odnosimo
prvo kažemo nešto pohvalno. Čak i
njih putem svojih studenata, isticao
ljudima.
bi (bazirajući se na Gemari u Hulin 60b) da postoji dokaz da je sveznajući B-g napisao Toru od redaka koji navode popis životinja koje preži-
se
prema
drugim
Svrha ovih redaka koji donose popis životinja koje imaju samo
nešto toliko trefe kao što je to hazir (svinja) zaslužuje da se istakne njezina pozitivna osobina.
jednu košer karakteristiku je da nas
Ako to Tora čini za ne-košer živo-
poduči da one nisu košer. Činilo bi
tinje, koliko bismo više morali naučiti da tako gledamo na ljude? Šefovi, zaposlenici, djeca, učenici, kolege na poslu i susjedi neizbježno će imati neke negativne osobine. Možda ćemo morati, s vremena na
vrijeme, iznijeti im koju negativnu poruku. Ovaj nas midraš uči da čak i onda kada moramo drugima iznijeti negativnu poruku — reći im da su na neki način "nekošer" — uvijek trebamo naći način da prvo istaknemo njihove pozitivne osobine ili kvalitete. ■
Strana 18
Divrej Tora
Rabbi Zelig Pliskin:
Srednji put "Danas pred tebe stavljam blagoslov i
treba svrhu u životu, treba znati da
pati mnogo više nego samo zbog fi-
prokletstvo. Blagoslov, budeš li slušao
život ima smisla. Svijest o Stvorite-
nancijske neimaštine; ona lako može
zapovijedi Svevišnjeg koje ti zapovije-
ljevom postojanju i izvršavanje nje-
snažno patiti od emocionalne boli.
dam danas. A prokletstvo, ne budeš li
gove volje, omogućava čovjeku da
Stoga, mi imamo obavezu otvoriti
slušao zapovijedi Svevišnjeg."
iskusi najveći od svih blagoslova u
svoje srce takvoj osobi i razgovarati
ovom svijetu. Na taj je način svaki
s njom sa suosjećanjem. Samo da-
Sforno nadodaje: "Nema srednjeg
dan
puta. Ako čovjek slijedi Toru, život
veselja
će mu biti blagoslovljen. Ne bude li
Svevišnjeg.
Ovim teškim riječima Tore rabin
živio prema zapovijedima, život će
uzbudljiva
zbog
avantura
puna
vanje novca nije dovoljno. Jednom
izvršavanja
volje
su Rav Moshe Feinstein, zt'l, i jedan njegov student žurili na važan sastanak, i već su poprilično kasnili.
Izbor je na nama.
Neki siromašni stari Židov zaus-
mu biti proklet."
tavio ih je da mu nešto udijele, a onda nastavio pričati Rav Feinsteinu o svojim problemima. Rav Feinstein mu je dao nekoliko dolara i stajao slušajući ga kao da ima vremena na pretek. Student je pomislio da je možda Rav Feinstein shvatio da je ipak prekasno za sastanak. Međutim, kada je ovaj siromah završio, Rav Feinstein je počeo hodati još brže nego prije. Student ga je upitao: "Zašto ste stajali tamo i slušali? Niste li mu mogli samo dati Prihvatimo li stav po kojem život ili ima smisao i svrhu ili ih uopće nema, shvatit ćemo i da je život sa
smislom blagoslovljen život. Život bez smisla je život lišen zadovoljstva i prožet osjećajem da razlike
Pružite
emocionalnu
podršku
onima koji je trebaju. "Ako se među tobom nađe čovjek u
potrebi, jedan od tvoje braće unutar tvojih kapija u tvojoj zemlji koju ti je Svemogući dao, ne otvrdni svog srca i
ionako nema jer je život ovako ili
nemoj stisnuti šaku svoju protiv svog
onako konačan (a što može biti veće
brata u potrebi."
prokletstvo od toga?).
žurbi?" Rav Feinstein mu je odgovorio da slušanje nekoga koji skida teret sa svog srca može toj osobi biti
vrednije od novca. ■ Prevela Dolores Bettini
Ibn Ezra tumači da ove riječi zna-
Shvatiti da postoji B-g koji je stvo-
če da se nećeš suzdržavati da nje-
rio svijet, podržava ga i nadgleda –
govom srcu govoriš ljubazne riječi.
životu će dati pravi smisao. Čovjek
Kada je neka osoba siromašna, ona
Godina 14 19Broj 44 Strana
novac i otići dalje kada smo u takvoj
Strana 19
Rabbi dr. Abraham J. Twerski:
Odvagnuti što gubimo i što dobijamo se misao pojavljuje kad vidim inte-
Odvojit ćeš desetinu od svog uroda svojih polja (Ponovljeni zakon 14,22). Sam hebrejski te-
Odolijevanje sljepilu
R. Yitzchok Meir iz Oura kaže da
ranje nelagode da se prekine ta na-
kst moguće je protu-
je B-g dao čovjeku mudrost i razbo-
vika, ali život čovjeka sigurno je vri-
mačiti na način da, ako odvajate
ritost kako bi bio u stanju razlikova-
jedan toga da se svjesno prihvati
desetinu svog uroda, B-g će vas
ti ispravno od pogrešnog, blagoslov
nelagodu u interesu svog preživlja-
blagosloviti. Odvajanjem desetine
i prokletstvo.
vanja. Ljudi koji spremno prihvate
"Vidite, danas predam vas stavljam blagoslov i prokletstvo" (1,26)
nećete biti na gubitku.
ligentne, pa čak i učene ljude koji puše cigarete, i svjesno se truju. Istina, to bi iziskivalo trud i toleri-
nelagodu kirurškog zahvata kako bi
Chafetz Chaim je pričao o nekom
spasili svoje živote, svejedno nisu u
seljaku koji je svoje snopove žita do-
stanju učiniti istu stvar u vezi pres-
nio na tržnicu. Za svaki snop koji je predao trgovcu, ovaj bi stavio novčić na tanjur. Prebrajanjem novčića, oni bi znali koliko je snopova on prodao.
Mudrost čovjeka je nemoćna ■ kada mito utječe na sposobnost njegovog prosuđivanja.
Dok trgovac nije gledao, seljak je s tanjurića uzeo nekoliko novčića. On nije shvaćao da je time što je ukrao nekoliko novčića, ostao bez plaće za
nekoliko snopova žita. Mi ponekad činimo stvari kojima ostvarujemo privremeni dobitak i ne shvaćamo da će gubitak zbog tog našeg čina daleko nadmašiti taj privremeni dobitak.
tanka pušenja. Razlog za ovu nedosljednost je što je čovjekovo prosuđivanje izobličeno onim što bi on želio vjerovati. Tora to navodi vrlo jasno: "Mito će zaslijepiti oči mudroga" (Ponovljeni zakon 16,19). Mudrost čovjeka je nemoćna kada mito utječe na sposob-
Mi nemamo samo inteligenciju da
nost njegovog prosuđivanja. Slijepa
donosimo mudre odluke, već i spo-
bi osoba doista htjela izbjeći da pa-
sobnost da tako činimo. Ipak, često
dne u jamu, ali ne može si pomoći
viđamo ljude koji ne donose mudre
ako je ne vidi.
odluke i to na svoju vlastitu štetu, i ne koriste se ovim bogomdanim prednostima sebi na korist. Ova mi
To vrijedi za svaku nemudru odluku. Pušenje je samo dobar primjer toga. Mi se neprestano nalazimo pod
utjecajem
pristranosti
koje
umanjuju našu sposobnost prosuđivanja. Slijepa čovjek ne može se učiniti čovjekom koji vidi, ali mi imamo
sposobnost da prevladamo sljepoću svojih pristranosti. Samo trebamo biti oprezni i čuvati se, shvaćajući našu ranjivost. Mojsije je te svoje riječi namjerno izabrao: "Vidite, danas pred vas stavljam blagoslov i prokletstvo." Vidite, zaista. Vi imate sposobnost da
nadvladate
sljepoću
vaših
pristranosti. ■
Strana 20
Divrej Tora
Biseri hasidske mudrosti U mišljenost
Baal Šem Tov se nikada nije previše zamarao izborom i pripremom svoga nasljednika. Kako su se njegovi dani bližili kraju, haside je sve više mučila misao o pronalaženju novog učitelja. Kada su napokon smogli snage da ga izravno upitaju, on im je savjetovao da jednostavno sami potraže nasljednika među učiteljima koji će biti dostupni u tom trenutku. "A kako ćemo prepoznati onoga pravoga?" upitaše hasidi. "Upitajte ga kako da se čovjek oslobodi umišljenosti," odgovori im učitelj. " I onaj koji zna odgovor, on će biti naš novi učitelj," u glas će hasidi.
J
este li ikada briznuli u plač bez vidljivog razloga i istovremeno osjetili duboku tugu? To je nježni glas duše, koji plačući moli za vašu pažnju i traži da se o njoj brinete barem toliko koliko se brinete i o svom tijelu. Jeste li ikada doživjeli istinski sveti trenutak, kad ste, usprkos neprekidnom metežu svakodnevnog života, doživjeli duboki osjećaj strahopoštovanja i pripadanja. To je također glas vaše duše, koji izražava duboko zadovoljstvo istinskom povezanošću sa snagama duhovnosti. Mi neprestano i u različitim okruženjima koristimo riječi tijelo i duša. Ipak, znamo li što one uistinu znače? Kakva je priroda duše? Kako se ona odnosi prema tijelu?
"Upravo suprotno," odgovori im Baal Šem Tov. "Tko god tvrdi da zna kako se riješiti umišljenosti, taj je lažov. Umišljenost se javlja s prvi tračkom svijesti o sebi. Taj "ja" se nikada ne može riješiti samoga sebe, to je poput zuba koji bi želio zagristi u samoga sebe. To je jednostavno nemoguće, a kada netko tvrdi suprotno, upravo to predstavlja vrhunac umišljenosti." ■
ikada ne propuštaj priliku N da proučavaš B-žju riječ. Učenje bistri um i smiruje srce. ■ ~ R. Nahman iz Breslova
Duša izražava sam razlog našeg postojanja; ona je dio našeg bića koji direktno izražava našu povezanost s B-gom, našim Stvoriteljem. Premda je nedodirljiva i skrivena u tijelu, duša je samo tkanje onoga što mi jesmo. Dok tijelo obuhvaća materijalnu stranu naših života, duša obuhvaća duhovnu. Tijelo je prije svega usmjereno zadovoljenju fizičkih potreba. To ne znači da je tijelo samo po sebi loše. Nije, B-g ga je stvorio i ono je u početku neutralno, s velikim potencijalom za dobro. Ali duša je ta koja daje energiju tijelu, usmjerava ga da čini dobra djela i povezuje se s božanskim. Duša je po svojoj prirodi transcendentna, jer "B-žji plamen je duša čovjeka." ■ ~ R. Menachem Mendel Schneerson Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević
Godina 14 21Broj 44 Strana
Strana 21
Yossi Katz, Breslov Research Institute:
Sram me bilo
Opet je stiglo to doba godine: Mjesec narodne tešuve, mjesec također poznat kao hodeš elul. U "čast" ovog posebnog doba godine, Breslover hasidi običavaju proučavati Lekciju br. 6 iz Rebe Nahmanovog Likutey Moharana. Ja ju toplo preporučujem, jer pruža okosnicu neophodnu za postizanje stvarne i produktivne tešuve. Kad se prisjetim ovog vremenskog perioda iz vremena dok sam bio u ješivi, sjećam ga se kao razdoblje u kojem smo bili pod ogromnim pritiskom da se uguramo u savršen mjesec vjerskog postignuća kako bismo "imali" nekog izgleda dok stojimo pred B-gom na Roš hašana, Dan Suda. Samo spominjanje riječi "elul" izazvalo bi mi trnci koji bi prolazili čitavim tijelom. No, Roš hašana svakako nije stvar s kojom bismo se šalili, i donošenje presude je vrlo realna stvar. Ali da bismo pravilno shvatili ovaj dan, pogledajmo što je zapravo tešuva. Tešuva se obično prevodi kao pokajanje. Mislim da ta definicija dobro funkcionira u priprostoj verziji kojoj sam svjedočio kao mladić. Sjećam se da sam susretao ljude koji su nosili prošireno izdanje molitve Al het koji se kazuje na Jom kipur.
Ono je izgledalo poput telefonskog imenika. Mladići iz ješive bi stajali satima govoreći svaki pojedini djelić, trudili se i provjeravali da li su stručno obuhvatili sve tehničke detalje svakog mogućeg prijestupa. Mislim da su se osjećali kao da su se doista pokajali. I mada cijenim njihovu iskrenost i ne mogu za sebe reći da imam njihovu izdržljivost, Rebe Nahman opisuje nešto sasvim drugačije. Jeste li ikad vidjeli da životinja nosi medalju, ima frizuru najnovijeg modnog stila ili zadnji model tenisica? Ljudi to čine, jer mi imamo želju da se osjećamo važnima; mi težimo za časti. To proizlazi iz same naše biti: naše su duše uzete ispod B-žjeg prijestolja časti i žele se uzdignute natrag ka svom izvoru. Ali B-žansku čast nije lako postići. Najprije moramo potpuno poniziti i poništiti sebe pred B-gom. Budući da je to teško napraviti, lakše je potražiti niske vrste časti poput ega, ponosa i sebičnost. Tešuva doslovno znači "povratak" i ona je proces približavanja B-gu. Zakoni tešuve zahtijevaju da čovjek osjeća sram zbog svojih pogrešaka. Rebe Nahman proširuje ovaj koncept, pa objašnjava da mi to doži-
vljavamo svaki puta kada nas netko posrami, i mi to prešutimo. To može biti naš šef koji viče na nas, nas bračni partner koji nas optužuje za nešto, ili nas naš prijatelj vrijeđa. Sve su to s Neba poslane prilike koje nam pružaju sredstva da se odupremo svom egu i dopustimo B-gu da uđe, te time započnemo proces konačnog vraćanja Njemu. Prešućivanjem mi priznajemo da se vrijeđamo zbog našeg napuhanog ega i pozdravljamo priliku da gajimo zdravo samopouzdanje koje se zasniva na našoj duhovnoj veličini, a ne na onome što drugi misle o nama. Još je važnije ono kada vrijeđamo sami sebe. Često si postavljamo duhovne ciljeve i planove, i pogodite što se desi? Stvari ne krenu onako kako smo očekivali. Osjećamo se obeshrabrenima i poraženima, spremni da se predamo. Tešuva znači prihvatiti neuspjeh i dalje vjerovati u promjenu. Ja mogu biti sretan zbog svojih napora i radovati se jer znam da je to B-gu značajno, bez obzira na to jesam li već postigao svoj cilj ili još nisam. To pokazuje da moja tešuva nije bila čin duhovnog egoizma, već je doista bila zbog Neba. Samo to je istinski rast i promjena. Samo nam to omogućuje da B-gu služimo u svakoj situaciji koju život pred nas stavi. Sram je lijepo sredstvo, ali je nažalost postao ugrožen. Teško je progutati samo onda ako nam je ego napuhan i kada ne možemo prihvatiti da svi mi činimo pogreške i jedva čekamo da postanemo bolji ljudi. Ali sram je obilježje Židova. Ako uistinu želimo bliskost s B-gom, trebamo je s ljubavlju i "besramno" prigrliti. A gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald
Strana 22
Divrej Tora
Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:
TJEDNI ZOHAR: RE’E
Paraša (priča) Re'e nam govori o moći, sposobnosti da vidimo ono što je važno i vrijedno. Paraša Re'e jedna je od rijetkih parašot u Tori za koju u Zoharu nema tumačenja, što znači da se u njoj nalazi nešto duboko skrovito i skriveno. Samo ime ove paraše, "Re'e" (gledati, vidjeti) povezuje nas s temom vida i s očima koje, prema mudrosti kabale, predstavljaju Sefiru Hohma. Ovoj se sefiri pripisuje sirova iskonska energija, svjetlo mudrosti, vrlo snažna energija koja nas okružuje ovog tjedna. Paraša započinje riječima: "Evo, stavljam pred vas danas blagoslov i prokletstvo". Postoji prekrasan komentar koji je napisao Ohev Yisrael (Apta Rav), u kojem on objašnjava da i prije nego što smo rođeni mnoge su stvari već određene, izuzev onih koje ovise o našoj slobodnoj volji, na primjer pravednost ili zlo. Mi ustajemo svakog jutra i tad smo suočeni s emocijama i osjećajima koji nam daju priliku da biramo između blagoslova i prokletstva, a to je istinska suština naših života. Apta Rav dalje razjašnjava da je riječ "dati", koja se na hebrejskom piše "n-t-n", palindrom (riječ koja se jednako čita u oba smjera}. Cilj Stvoritelja je činiti na dobro Njegovim stvorenjima, i utjecaj koji On vrši na nas je samo dobar. Stoga se "blagoslov ili prokletstvo" promatra u odnosu na to kako se mi odnosimo prema stvarnosti, koja je pod našom kontrolom, i o kojoj sami odlučujemo. Ohev Yisrael ovu pojavu naziva "istina i laži" - način na koji se mi odnosimo i reagiramo na situacije u našim životima. "Laž" je vlastita zaokupljenost trivijalnostima, sporednim stvarima u životu: Tko je što rekao? Tko je nešto učinio i zaGodina 14 23Broj 44 Strana
što? To je ljutnja, potištenost, osjećaj da ste žrtva, i tako dalje i tako dalje. "Istina" je ono kada smo uspjeli doći u prosvijećeno stanje, što i jest svrha naših života. Iz tog razloga, naše misli trebaju biti usmjerene na "istinu", jer nam to omogućava da budemo "posuda" za prosvjetljenje koje će potom biti prisutno u nama u svakom trenutku. Moramo shvatiti da smo mi uvijek svjesni sjaja "Sjedišta" u beskrajnoj B-žanskoj Svjetlosti, koja ne pravi razlike, i pitanje koje nam se postavlja je što ćemo s tim sjajem napraviti. Kabalisti objašnjavaju da postoje dvije vrste svjetlosti: Izravno Svjetlo i Svjetlo koje se reflektira. Izravno Svjetlo zrači izravno iz Izvora, te se također naziva i Svjetlošću mudrosti, što je sirova koncentrirana energija; njena je priroda da spali i opeče, pa se još naziva i Intenzivno Svjetlo i Svjetlost života. Jedini način da primimo Svjetlost mudrosti i da je zadržimo, je da znamo da ona nije naša, da ne posjedujemo ništa osim onoga što dajemo drugima. Promjenom smjera, iz želje da primamo samo za sebe u želju da dajemo, mi stvaramo novo svjetlo koje se naziva "Reflektirajuće svjetlo". Ako želimo svjetlo, moć i snagu, moramo se pobrinuti da to i drugi imaju. Ne možemo si dopustiti da
budemo "kraj", jer Svjetlo ne može prebivati u posudi koja je krajnji rezultat (sebičnost i uskogrudnost). ■
Misao Stvaranja, koja je na dobro stvorenih bića, materijalizira se kada su naša djela povezana s namjerom da dovedemo do promjene i izazovemo zadovoljstvo drugih. Povezivanje s B-žanskim prosvjetljenjem tada je uravnoteženo i naš vlastiti interes postaje oplemenjen, te nam omogućuje da se još snažnije povežemo s prosvjetljenjem i primanjem. Razina naše sebičnosti određuje da li je obilje koje primamo od Stvoritelja prokletstvo ili blagoslov. Realnost naših života je subjektivna, i njegova dvojakost, oscilacija između blagoslova i prokletstva ovisi isključivo o nama. Paraša počinje s "Vidi" i završava s pričom o "lažnom proroku", podsjećajući nas da mi zapravo ne znamo što vidimo, i da li je ono što vidim istina. I tako su jedine valjane leće kroz koje možemo vidjeti stvarnost u našim životima "voli svog bližnjeg kao što voliš sebe", ljubav, suosjećanje, i ciklus primanja kako bi se dalo i kako bi doveli do promjene, što je pravi, istinski put kojeg se trebamo držati. ■ Prevela Tamar Buchwald
Strana 23
Alan Morinis:
Svakidašnja svetost Židovski duhovni put musara ruke od zivljenja i truda. S druge strane, kad bi bili potpuno nevidljivi to bi stvorenjima uskratilo prijeko potrebnu indikaciju o prirodi svemira u kojem zive. Najkorisniji i najucinkovitiji nacin za otkrivanje vase prisutnosti u stvaranju bilo bi tek u nagovjestajima, predosjecajima i bljeskovima.
Vjera (nastavak) Gdje tražiti B-ga Rijesimo se prvo najocitije zablude. B-g je doista skriven, ali to ne bi trebalo znaciti da ako slucajno pogodite pravi krevet pod koji cete pogledati (cak i ako taj krevet bio velik poput neba), da cete ugledat neku vrstu velikog sefa koji upravlja polugama univerzalne moci. To nije pravo mjesto na koje treba pogledati, jer ono sto mi trazimo nije nalik stvorenju u prostoru i vremenu. Razmisljanje o B-gu pojmovima stvorenih bica dovodi do klasicnog pitanja: ako je B-g svemoguc, moze li B-g napraviti objekt tako velik da ga B-g ne moze podici? Ovo pitanje samo po sebi nema smisla jer B-g kojeg trazimo ne mora biti podlozan uvjetima ovakve vrste pitanja. To podrazumijeva razmisljanje o svemiru iz perspektive stvorenog, sto je ogranicenje koje nemamo pravo primijeniti na B-ga. Kao sto se cini ociglednim, ako priznamo da postoje ogranicenja onoga sto ljudski um moze pojmiti i razmisljati, zasto bismo onda pretpostavili da sve dimenzije stvarnosti moraju ostati unutar tih granica? Bilo je mnogo zidovskih ucenjaka koji su pokusali upotrijebiti logiku kako bi dokazali ovo ili ono o B-gu, u koje se ubraja i Rabbi Bachya Ibn Pakuda, koji posvecuje prve dveri Dužnosti srca da logicki "dokaze" postojanje jednog B-ga. Za mene je ovo poglavlje bilo mucno za citanje, i kad sam rekao Rabbi Perru da sam organizirao grupu za proucavanje ovog teksta, ali da sam zabrinut da cemo zapeti upravo na ovom prvom dijelu, on mi je rekao da kad god vodi proucavanje te knjige, on preskace taj dio. Kao sto Rabbi Eliyahu Lopian uci, problem je u tome sto priblizavati se Strana 24
I tako i jest.
B-gu kroz racionalnu misao jednostavno ne funkcionira: "Sve filozofske spekulacije i objasnjenja, cak i ako su istinita, ne mogu ni na koji nacin navesti covjeka da se drzi zivog B-ga."
Tora izrazava ovu poantu rekavsi da B-zje "misli" nisu poput ljudskih misli. Unatoc tome sto smo svjesni ogranicenja ljudskog nacina razmisljanja, mi smo ipak u stanju naci logiku u tome na koji je nacin B-g pozicioniran u svijetu. Na primjer, ako na trenutak zamislite da ste dobili zadatak da projektirate svemir u kojem ce postojati stvorenja koja imaju potencijal da dosegnu neku vrstu osobnog ispunjenja, sto biste poduzeli? Ne biste li pozeljeli stvoriti svijet u kojem postoje prave zamke i zaobilazni putevi tako da bi napredovanje bilo stvarno i njegove posljedice jednako tako stvarne? I zar ne biste htjeli svoju ulogu "stvoritelja" uciniti niti potpuno otkrivenom niti potpuno skrivenom? Kada biste bili u potpunosti otkriveni, to bi bio kraj osjecaja neovisnosti tih stvorenja, za koje bi tada bilo neosporno da su stvorena i tada bi digla
Da bi izgradili temelj vjere, stoga, moramo obratiti pozornost vrsti nagovjestaja, predosjecaja i bljeskova ■ emo koji su jedini nacin na koji se moz nadati da cemo iskusiti nesto od B-zje prisutnosti. To je poanta koju Tora iznosi tako lijepo kada opisuje Mojsijev zahtjev da vidi B-ga, na koji je odgovoreno samo pogledom s leđa. Nema razloga misliti da bi bilo tko od nas trebao moci vidjeti vise, a mnogo je razloga zasto bismo trebali moci zamijetiti puno manje, od proroka statusa kakvog je imao Mojsije. Rav Kook upozorava nas da zapamtimo da su ti bljeskovi — nagovjestaji s leđa, nazovimo ih tako — sve sto cemo vidjeti, a da problem s vjerom pocinje nastajati kada tim opazanjima namecemo slike i jezik: Čovjek mora uvijek ocistiti svoje misli o B-gu kako bi osigurao da su slobodne od troske varljivih fantazija, neutemeljenog straha, zlih sklonosti, zelje i nedostataka. ... Sva b-zanska imena, bilo na hebrejskom ili na bilo kojem drugom jeziku, daju nam samo sicusnu i prigusenu iskru skrivenog svjetla kojem dusa tezi kad izgovara rijec "B-g". Svaka definicija B-ga dovodi do hereze, svaka definicija je duhovna idolatrija; cak i pripisivanje Njemu intelekta i volje, pa i sam pojam b-zanski, po-
Divrej Tora
(nastavak s 24. stranice)
Alan Morinis:
jam B-g, pati od ogranicenja definicije. Osim duboke svjesnosti da su sve to samo sjajni bljeskovi onoga sto se ne moze definirati - i to bi, također prouzrocilo herezu. Mi bismo trebali obracati pozornost na sjaj tih bljeskova. Putem njih mi dozivljavamo B-zju prisutnost.
Transcendentnost nasuprot imanentnosti Postoje dva razlicita nacina na koji je B-g prisutan u ovom svijetu, koji se cesto pri koristenju sumiraju kao transcedentno nasuprot imanentnog. Transcendentni aspekt B-ga predstavljen je predodzbom skrivenog svjetla. Taj je B-g neopisiv, neizreciv i toliko potpuno drugaciji po sveobuhvatnosti i predodzbi od bilo cega stvorenog da nismo u stanju ista shvatiti o realnosti ove najvise stvarnosti. To je B-g koji nema kraja, neogranicen u sveobuhvatnosti i neogranicen u svrsi, kojega zidovski mistici nazivaju Ein Sof, doslovno "bez kraja." Imanentni aspekt B-ga odnosi se na nacine na koje je B-g prisutan u svijetu. Transcendentni B-g ne blagosilja, no imanentni B-g da. Nakon sto smo iznijeli ove dvije tradicionalne razlike koje se ticu B-ga, mozemo im pristupiti na dva nacina kojima nam je omoguceno da spoznamo vjeru, a to su putem intelekta i kroz iskustvo. U oba slucaja ne mozemo se nadati da cemo naci sigurnost i pronaci dokaz, vec samo nagovjestaje onoga sto sami morate traziti i propitati, buduci da je svijet stvoren na takav nacin da nudi samo aluzije i ne daje nikakvu sigurnost vjere. Ovi parametri daju cetiri mogucnosti, od kojih svaka nudi vrata prema B-gu i time je stup vjere:
Godina 14 25Broj 44 Strana
Svakidašnja svetost • Poznavanje transcendentnog je najmanje dostizna od tih mogucnosti, jer je po definiciji, transcendentni aspekt B-ga dalek i nedostupan iz zone ljudskih sposobnosti. • Dozivljavanje transcendentog, isto tako, nije jednostavno, jer je veca vjerojatnost da cemo B-zju neizrecivost dokuciti kroz neintelektualno opazanje nego putem uma.
• Poznavanje imanentog vec vazi za sve nas, mada tek pojedini ljudi povezuju svoj dozivljaj pojavnog svijeta s B-gom. • Dozivljavanje imanentog događa se cijelo vrijeme. Razlika između poznavanja i dozivljavanja je kljucna, jer samo poznavanje ima malo utjecaja na vjeru. Ovu je tocku jasno iznio Rabbi Eliyahu Lopian, koji veli da nam B-g kaze: Jer Ja sam ti dao i veliku razboritost i snazan intelekt osim tvoje prirode, tako da mozes zdruziti svoje intelektualno znanje sa svojim emotivnim osjecajem i ujediniti ih kako bi ispunio "i znat ces tog dana i primiti srcu da je Vjecni B-g na nebu gore i na zemlji dolje; nema drugoga"(Pnz 4,39). Onda na drugom mjestu obrazlaze ovaj isti stih: Stih kaze: "Danas spoznaj i primi k srcu svom, da Vjecni, On je B-g na nebu gore i na zemlji dolje; nema nikoga drugog" (Pnz 4,39). Na prvi pogled, ako je covjek stekao uvjerenje u svom umu i mozgu — posjeduje savrsenu vjeru i istinsko intelektualno poimanje — da je Vjecni B-g, sto je vise potrebno? Ipak, stih proturjeci tome i kaze da to nije tako; ako primis srcu ono sto znas, sve ce biti dobro, ali ako ne, u ruci drzis krhki komad porculana. Jer sve dok srce ne os-
jeti da Vjecni, On je B-g, itd., ono sto zna nece mu uopce biti od koristi da se odupre svom nagonu — ma koliko veliko bilo to znanje. Jednom sam cuo Rabbi Itzele Blazer kako kaze: "Bas kao sto zasigurno postoji ogromna udaljenost između onoga koji ne zna da je Vjecni B-g i onoga koji to zna, tako postoji jos mnogo veca udaljenost između znanja bez da se to znanje osjeca u svom srcu i znanja koje osjecamo tamo." Stojimo pred vratima iza kojih necemo pronaci uvjerenje, definiciju, ideju, logican dokaz ili zamisao, vec izravno dozivljeno iskustvo.
Vjera i iskustvo Nasi ucitelji nam govore da je iskustvo put do vjere, a to je smjernica svakome od nas koji nastoji posaditi prve sjemenke vjere ili njegovati i poticati njezine prve klice. Rabbi Yosef Yosel Hurwitz, Alter iz Novarodoka, jasan je po tom pitanju:
Ali ako zna sve to samo svojim umom, a ne svojim osjetilima, otkriti ce da njegov mentalni trud donosi samo mentalni [tj., apstraktni] rezultat, a ne osjetilni [tj. stvarni].... U trenutku kusnje on je poput slijepca koji nikada nije vidio svjetlost, jer tada oblak zakloni sunce i on ne vidi nista. Svo njegovo uzviseno znanje postoji prije te cinjenice ili nakon te cinjenice, ali kada je [kriticna] situacija pred nama, smetnja kusnje cini ga drugacijim covjekom. Ovo je poput price o glumcu koji ima za izgovoriti samo jednu recenicu u predstavi. Nakon pucnja topa, on treba reci: "Hark! Izvjestaj o udaljenom topu." On proucava scenarij i
Strana 25
(nastavak s 25. stranice)
Alan Morinis:
zapamti svoj tekst i sasvim je spreman. Na znak, on izađe na pozornicu i odjednom cuje glasno "bum" i kaze: "Sto li je ovo bilo!" Sva njegova priprema bila je tek intelektualna. Intelekt je ogranicen, njegova osobina je skepsa, pa temelj vjere mora svoj korijen imati u necem drugom. Rabini Ibn Pakuda, Lopian i Hurwitz, među mnogim drugima, svi su nam rjecito govorili da je nacin da se priblizimo poznavanju B-ga, a time i njegovanju vjere, da otvorimo svoje oci za dozivljaje nasih osjetila. Svijet je zivi prikaz b-zanskog, i gledajuci ga i dozivljavajuci njegove cudesne tvorevine i nacine, mozemo uociti fizicku stvarnost i bozanstvenost koja se nalazi unutar njega. Ovo je i pocetna tocka i kljuc. Ona je polaziste jer je to najpristupacnije podrucje za nase traganje. I ona je kljuc zbog toga sto je B-g kojeg mozemo spoznati skriven, i ne samo to — B-g je sakrio da je B-g skriven. Mozemo pronaci nas put do vjere time sto cemo registrirati i vjerovati nagovjestajima; intuicije i bljeskovi koji dolaze neskriveno dok sutke stojimo pod nocnim nebom, ili kad uhvatimo prizor građe i teksture sake ili kad se susretnemo s bolnim, neobjasnjivim gubitkom ili sami lezimo u krevetu zasticeni od oluje i cudimo se.
Rasti u vjeri Kako mozete rasti u vjeri, ili steci vjeru? Vrata prema vjeri se ne otvaraju racionalnim razmisljanjem. Samo kroz uzviseno unutarnje iskustvo covjek moze steci vjeru ili ojacati vjeru koju ima. Kroz razmisljanje i ucenje, mozete se uvjeriti da mora da postoji nesto vise u zivotu od onog sto je ocito, ali tek kroz zivo iskustvo taj pojam postaje usađen kao vjera. Strana 26
Svakidašnja svetost Rabbi Yisrael Salanter na mnogim je mjestima poducavao da je emocionalno iskustvo snaznije i uvjerljivije od intelektualnog znanja — ideja koju su kasnije generacije ucitelja musara usvojile i razradile. Rabbi Zvi Miller pise: "U svom prirodnom stanju, srce — koje je emocionalna jezgra - je zapecaceno, tj. znanje koje je um postigao ne prodire kroz barijeru srca. [Ali] nakon sto se srce probudi i bude naelektrizirano — ono podupire, stabilizira i sidri intelektualne zamisli. Ucitelji musara jednu vrstu emocionalnog iskustva posebno naglasavaju kao djelotvornu u podupiranju vjere, a to je strahopostovanje. Tu cemo osobinu poblize razmotriti u sljedecem poglavlju, jer je "strahopostovanje" jedan od prijevoda hebrejske rijeci jira na koju se u njemu fokusiramo. Ali ono sto nas ovdje zanima je nacin na koji strahopostovanje potice vjeru vise nego sto to moze uciniti bilo koja ideja ili koncept. Sveobuhvatno, upecatljivo iskustvo strahopostovanja dio je svakodnevnog zivota mada cesto samo u njegovim najuzvisenijim trenucima. Drama prirodnog svijeta donosi ga kada nam oduzmu dah susret s velicanstvenim krajolikom, neobicno i cudesno stvorenje, ili red i inteligencija prirodnog svijeta. Samo kad ugledamo plavetnog kita ili majku medvjedicu i njezine mladunce ili lepet, gakanje i precizno uvjezban let gusaka koje lete na jug, mi spoznajemo strahopostovanje. Ili ljudske tvorevine mogu proizvesti strahopostovanje. Stanite uz Zapadni zid (Kotel) u Jeruzalemu, ili uz neku znamenitu zgradu, ili kod spilje koju su ljudi naseljavali tisucljecima, i tada se odljuste tvrdi slojevi srca te otkriju vitalnu, osjetljivu jezgru. Strahopostovanje ce biti prisutno u svakom trenutku. Dok hodate vani, zaustavite se da pogledate vrt, promatrate ili samo cujete djecu kako se igraju, gledate cin dobrote, ili osjetite
prisnost, tada mozete znati sa sigurnoscu u kojoj nema kritike da u ovom svemiru ima nesto puno vise nego sto diskriminativni ljudski um moze dokuciti. Svi mi dozivljavamo te trenutke, cesto u prirodi, cesto pri susretu s drugom dusom, kada nas obuzme osjecaj dubina i razina stvarnosti koje obicno ne opazamo. Otvorenost za te trenutke bez imalo ustezanja — blago poticuci svijest ega da odstupi — omogucuje vam da steknete vise od dara koje ovi trenuci imaju za nas. A oni ce i cesce dolaziti. Postoji prica o velikom hasidskom Rebbeu Zusyi da kad god bi cuo kako se u sinagogi citaju rijeci Tore koje zapocinju rijecima, "I B-g se ■obrati Mojsiju, rekavsi ..." koje se cesto pojavljuju, on bi se srusio u nesvijest. Pomisao da je B-g izravno razgovarao s Mojsijem, licem u lice, bila je previse strasna predodzba koju njegov mentalni sklop nije mogao podnijeti, i on bi se samo srusio poput kamena. Svima nama su poznate te vrste dramaticnih događaja koje nas uvlace u stanje strahopostovanja. Zapravo, dozivljaj strahopostovanja koji nas spopadne u prirodi, ili dok smo zaljubljeni, ili kada cujemo neku duboku ideju, samo su besplatne stvari koje B-g daje kao uzorke strahopostovanja, poput reklamnih letaka za B-zje postojanje. Ovi trenuci susreta dovode nas na uzvisenu dimenziju zivuce stvarnosti bez i najmanjeg truda s nase strane. Samo skrenemo iza ugla, naletimo na panoramu, i zanijemimo od strahopostovanja kao da nas je u srce pogodila zapaljena strijela. Ali te vrste velicanstvenih susreta svakako nisu jedini nacin da spoznamo strahopostovanje. Kada se odlucite da vidite slavu koja se nalazi u onome cak i ociglednom i svjetovnom, onda ta muha na prozoru ili jednostavan oblak na nebu; ili ruka u vasoj ruci je pozivnica strahopostovanju jednako koliko i Grand Čanyon ili piDivrej Tora
(nastavak s 26. stranice)
Alan Morinis:
ramide. Ono sto hocu reci je da je izbor na vama. Strahopostovanje je tu u svakom trenutku, odvojeno od obicne svijesti nicim vise nego prozirnom zavjesom koja se moze povuci u stranu iskustvom ili isto tako voljom. Naravno, ne zelim da zvuci kao da je steci strahopostovanje lako poput promjene kanala na daljinskom upravljacu televizora. Postoje prepreke i smetnje koje nam cak onemogucuju da budemo svjesni da mozemo odmaknuti veo, a jos je vise prepreka i smetnji koje nas sprecavaju da postupimo u skladu s tim odabirom. To su uvjeti koji drze vjeru na distanci. Kao sto svatko od nas slijedi svoj vlastiti duhovni program napredovanja, mi smo "dobili" svoj vlastiti personaliziranim skup prepreka. To su izazovi s kojima se suocavamo i koji, kada ih prevladamo, postaju precke na ljestvama naseg uspinjanja. Koliko god da svatko od nas ima svoj jedinstveni skup unutarnjih izazova, ima nekih koji su uglavnom problematicni za vecinu od nas. Oni su poput duhovne bolesti svog vremena. Jedna od najcescih stvari koje duhovno onesposobljavaju a koje danas pogađaju toliko ljudi, je prezaposlenost. Preopterecenje danasnjeg vremena ostavlja malo prostora za jednostavno dozivljavanje vlastitog postojanja i strahopostovanje (i, kao sto smo naucili, njegovo dijete, vjeru) je mnogo teze pronaci kada se krecemo brzinom od sto kilometara na sat, a nas um je zauzet sa svim stvarima na dugackom i stalno nadopunjavanom popisu onoga sto ne mozemo dovrsiti, danas ili ikada. Govorim iz vlastitog iskustva. Toliko toga je u mom zivotu dobro i ja sam duboko zahvalan na tome, ali jednostavno ima toliko toga. Ima toliko mnogo potreba, zelja, ambicija i obaveza da mi se ponekad cini da je Godina 14 27Broj 44 Strana
Svakidašnja svetost desetljece tek jedna godina. Svaki zivot ima svoje izazove, tako i moj; zato sto sam slobodan, a ne progonjen, jer sam zdrav, a ne bolestan, jer ja sam spreman, a ne nemocan, jer volim ono sto radim i nisam prisiljen na to, moj je izazov da su mi dani ispunjeni i prepuni. Kad skliznem u taj nacin zivljenja, i pretjerano angaziranje bude moja stvarnost iz dana u dan, kako uopce mogu naci put do strahopostovanja koji prethodi vjeri, i koji je preduvjet i portal za vjeru? Strahopostovanje moze doci samo kada postoji prostor u kojem cemo ga prihvatiti. Taj trenutak mora biti prostran, i vrijeme plodno tlo, a ne neprijatelj. Zato mi je Sabat tako dragocjen. Sabat mi je korektiv. To nije samo jedan dan u tjednu u koji se jednostavno odmaram i punim baterije kako bih mogao ponovo uskociti u guzvu, on je podsjetnik na ono sto tako lako zaboravim ostalih sest dana, i za sto se nadam da cu pamtiti tako da neki odjek i trag prostranosti sedmog dana moze prodrijeti i u ostalih sest. U mom zivotu, ja sam u opasnosti da se izgubim, skrenem s puta i ostanem smeten u slozenoj mrezi zahtjeva, odgovornosti i zelja koje nosim sa sobom. Sabat je dan kada i nacin kako provjeravam tu kartu. Bili biste u pravu kada biste postivanje Sabata gledali kao cin vjere, jer je izvor njegovog postivanja B-g. "B-g je blagoslovio sedmi dana i posvetio ga jer se uzdrzao od svog Njegovog posla koji je B-g stvorio da cini," i "to ce biti znak između mene i Izraelskog naroda zauvijek, jer je u sest dana B-g nacinio nebesa i zemlju, a sedmog dana B-g se uzdrzao od posla i pocinuo." Za mene je, međutim, postivanje Sabata vise ono suprotno, zapravo put do vjere. Iako cin moze proizici iz vjere, vjera također moze proizici kao rezultat određenog cina. Da sam cekao dok B-g bude vise prisutan u
mom zivotu da me to uvjeri da drzim Sabat, vjerojatno ne bih dosao do toga. Zbog toga sto drzim Sabat, moja vjera raste. Iako se ovdje fokusiram samo na duhovnu smetnju, a to je prezauzetost i njen protuotrov, a to je Sabat, morate se zapitati sto je to sto vama stoji na putu da se otvorite vjeri i sto mozete poduzeti u vezi toga. Postoji mnogo vrsta djelovanja koje mozete poduzeti kao rezultat vjere, a taj rad moze postati izvor vjere. To vrijedi za klasicna djela dobrote iz ljubavi, poput davanja u dobrotvorne svrhe, posjeta bolesnima, odijevanja golih i pokapanja mrtvih. Isto vrijedi i za molitvu. Logicno je pomisliti da ce zivljenje zivota po zapovijedima iziskivati da prethodno postoji vjera; moje iskustvo je da zivot po zapovijedima jednako tako potice i hrani vjeru. Na kraju, ono sto je vazno o vjeri je da trazite. Psalam kaze: "Kad Si rekao: 'Trazite lice Moje' moje srce Ti je reklo: 'Trazit cu lice Tvoje, HaSem.'" A Tora jamci: "Odatle cete traziti G-spoda B-ga svojega i naci cete Ga," mada postoje uvjeti: "Ako Ga trazite svim srcem svojim i svom dusom svojom." Rabbi Nachum Zev Broide koji je bio sin Rabbi Simche Zissela, Altera iz Kelma, prije svoje smrti je zatrazio da pogrebni govor u njegovu cast odrzi samo jedna osoba, te da se govor sastoji od samo jedne pocasti — da je "imao zelju da napreduje prema vjeri." Mi iz toga ucimo istaknuti traganje za vjerom ispred plodova te potrage, ceznju ispred pronalazenja.
Tijelu je potreban zrak. Sto je zrak dusi? Vjera. — Rabbi Eliyahu Lopian, Lev Eliyahu ■
Strana 27
COVID-19
Izraelski predsjednik primio treću dozu, poziva sve starije od 60 da učine isto Index 30.7.2021. IZRAELSKI predsjednik Isaac Herzog primio je treću dozu cjepiva protiv koronavirusa, započevši time kampanju cijepljenja starijih od 60 godina trećom dozom cjepiva. Herzog (60), koji je primio dodatnu dozu cjepiva Pfizera/BioNTecha u Medicinskom centru Sheba u Tel Avivu, rekao je da je ponosan što je time pokrenuo kampanju cijepljenja dodatno dozom, "koja je toliko vitalna za omogućavanje normalnih životnih okolnosti koliko god je to moguće u ovoj vrlo izazovnoj pandemiji". S predsjednikom je bio premijer Naftali Bennett, koji je ista-
knuo važnost cijepljenja dodatnom dozom, pri čemu je obećao da će Izrael podijeliti sve informacije koje stekne u kampanji. "Izrael je pionir u uvođenju cijepljenja starijih od 60 godina s trećom dozom. Borba protiv pandemije covida-19 globalna je. Jedino zajedno možemo pobijediti covid", kazao je Bennett. Izrael će tako postati poligon za ispitivanje cijepljenja trećom dozom prije no što je to odobrila Američka agencija za lijekove (FDA). Nadaju se da će trećom dozom izbjeći novi lockdown Bennett je kazao da je Izrael
već cijepio trećom dozom 2000 imunokompromitiranih osoba, bez štetnih nuspojava. Vlada se nada da će navedenom kampanjom izbjeći skupa zatvaranja. Izrael je bio svjetski lider u cijepljenju, a oko 57 posto od 9.3 milijuna stanovnika primilo je obje doze. Mnogi stariji primili su prvu dozu u prosincu, siječnju i veljači jer su najranjivija skupina. Međutim, od pojave delta varijante virusa ministarstvo
zdravstva je u dva navrata zabilježilo smanjenje učinkovitosti cjepiva protiv zaraze i blago smanjenje u zaštiti od težih oblika bolesti. Dnevni broj zaraženih porastao je na dvije tisuće, nakon što je prije nekoliko mjeseci bilježena nekolicina slučajeva dnevno. ■ Trenutno je hospitalizirano 160 osoba s teškim simptomima.■
NEGIRANJE GENOCIDA
Čelnik Svjetskog židovskog kongresa: ‘Propaganda vlasti bosanskih Srba podsjeća na nacističku‘ Jutarnji list, 29.7.2021. Republika Srpska za nijekanje genocida u Srebrenici koristi izraelskog povjesničara koji je poznat po preuveličavanju žrtava Jasenovca Jedan od čelnika Svjetskog židovskog kongresa (WJC) Menachem Rosensaft upozorio je u četvrtak da se vlasti bosanskih Srba koriste propagandom koja podsjeća na nacističku kako bi umanjile razmjera zločina tijekom rata u BiH od 1992. do 1995. godine, uključujući i genocid nad Bošnjacima u Srebrenici. U autorskom tekstu koji je u četvrtak objavljen na mrežnoj stranici Just security, Rosensaft, koji od 2019. obnaša dužnost izvršnog dopredsjednika najutjecajnije židovske organizacije na svijetu, oštro se obrušio na izvješće navodnog međunarodnog povjerenstva o Srebrenici kojega su osnovale i financirale vlasti entiteta Republika Srpska ne bi li tako dovele u pitanje činjenice potvrđene u brojnim procesima pred Me-
Page 28 Strana 28
đunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodnim sudom pravde (ICJ). Tim je povjerenstvom predsjedao izraelski povjesničar Gideon Grief, a glavni zaključak do kojega su došli članovi tog tijela je kako je u Srebrenici ubijeno znatno manje od osam tisuća Bošnjaka kako je to utvrđeno sudskim presudama te da je većina ubijena u borbama a tek manji dio strijeljan nakon zarobljavanja. To je povjerenstvo na stajalištu kako zločini u Srebrenici ne mogu biti kvalificirani kao genocid jer je žrtava bilo razmjerno malo a i oni su počinjeni na ograničenom teritoriju dok su glavnim krivcima za ratna zvjerstva proglašeni Bošnjaci zbog navodne agresije na Srbe. Za Rosensafta to je oživljavanje iste one logike kojom se nacistički ministar propagande Joseph Goebbels služio kako bi opravdao antisemitizam. Rosensaft podsjeća kako je
Greif poznat prije svega po "nevjerojatnom uveličavanju" broja žrtava ustaškog logora Jasenovac te je stoga postao omiljenim likom među srpskim nacionalistima. “Identificirano je 83.145 žrtava koje su ubijene u Jasenovcu ali je Greif je više puta povećavao broj žrtava na zaprepaštenje odgovornih povjesničara. Samo u 2019. godini naveo je brojku od 'najmanje 800 tisuća' pa 'najmanje 700 tisuća' kao da popis stvarnih ustaških žrtava nije dovoljno strašan", napisao je Rosensaft. Rosensaft ističe kako je posebno zgrožen povijesnim krivotvorinama o Srebrenici jer je i sam potomak dvoje preživjelih zatočenika nacističkih koncentracionih logora Auschwitz i Bergen-Belsen koji su sebi dali zadaću svjedočiti o stvarnim strahotama koje su tamo vidjeli. Greifovo izvješće postalo je glavnim argumentom na kojega se pozivaju član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i njegovi suradnici kada tvrde kako
Divrej Tora
u Srebrenici nije bilo genocida. Pozivanjem na taj dokument pravdaju i svoje odbijanje da prihvate izmjene Kaznenog zakona BiH što ih je nametnuo visoki predstavnik Valentin Inzko i kojima je omogućeno sankcioniranje svih onih koji niječu ratne zločine pa i genocid u Srebrenici. "To (izvješće) je dokument koji zaslužuje da bude poslan na smetlište povijesti i korišten samo kako bi se ukazalo na moralne propuste pojedinaca, 'korisnih idiota' koji se upuštaju u nijekanje i iskrivljavanje genocida”, konstatirao je Rosensaft. ■
Godina 14
Broj 44