5-04 - Divrej Tora - Ree 5782

Divrej Tora Godina 15 Broj 48 Broj 48Zagreb, šabat 27. kolovoza 2022. 30. ava 5782. http://twitter.com/DivrejTora Divrej Tora  Divrej Tora, B’’H, priprema i uređuje: Vatroslav Ivanuša ״ ״ה״ע״ ״ע״״״״מ״ ״ ״״״ד״ה״ע״ ״״״מ״ה״ב״ ״״״ד״ה״ב:  divrejtora@gmail.com Paraša Re’e

Lažnog proroka ili onoga tko druge navodi na idolopoklonstvo, treba osu diti na smrt; grad idolopoklonika treba razoriti. Slijedi ponavljanje obilježja ■ Rabbi Shraga Simmons Torah Bytes Parša Re'e nam kaže da slu žimo B gu "na mjestu koje B g izabere". To "mjesto" od nosi se na brdo Morija u Jeruzalemu, mjesto Svetog hrama. Upravo na ovom mjestu dogodili su se neki od najve ćih duhovnih događaja u po vijesti tamo je Noah prinio životinjske žrtve kada je iza šao iz arke; to je mjesto na kojem je Abraham vezao svog sina, Izaka, na žrtveni ku; i tu je Jakov usnio ljestve s anđelima koji idu gore do lje. Sve je to na mjestu koje B g izabere. Ali zašto ne možemo sami odabrati svoje vlastito mje sto? Što se dogodilo s indiPogledajmovidualnošću?!dublje.

i popis nekošer ptica. Desetinu svega proizvedenog treba jesti u Jeruzalemu ili je zamijeniti za novac kojim će biti kupljena hrana koju će se tamo jesti. Određenih godina tu se desetinu daje siromašnima. Prvorođeno govedo ili ovca bit će pri neseno kao žrtva u Hram, a njihovo meso će pojesti kohen. Micva davanja milodara obvezuje svakog Židova da pomogne svom bližnjem poklonom ili pozajmicom. Na šabatnu godinu sve se pozajmice opra štaju. Sve sluge vezane ugovorom slo bodne su nakon šest godina služenja.

Stih kaže da sagradimo Hram na mje stu koje B g odabere ali moramo ga "tražiti". Iako su naši preci uspostavili duboku vezu s B gom i odredili mno ga temeljna pravila, mi ga ipak moramo sami otkriti. Uzimamo tradicionalne okvi re, te uz predanost i trud učinimo ga svojim. Čovjek mora tražiti ideju Jeruzalema zapitati se: Gdje je Jeruzalem? Da, judaizam ima specifične tradicije držanje košer pre hrane, svetkovanje šabata i molitva iz teksta. Ali to je sa mo okvir. Suština je ono što ulažemo od sebe. Židovska duhovnost nalazi se na mje stu koje B g odabere ali morate je tražiti.

Hram treba podići "na mjestu koje će B g za prebivalište svog imena oda brati, tamo" gdje će narod svoje žrtve njemu prinositi; zabranjeno je prino siti žrtve na nekom drugom mjestu. Životinje koje služe kao hrana, a ne kao žrtva, dozvoljeno je klati i drugdje; krv (koju se u Hramu prolijeva po žrtve niku) ne smije se jesti.

B’’H

Paraša završava nabrajanjem zakona o tri hodočasna blagdana Pesah, Šavuot i Sukot kad svi trebaju "vidjeti i biti viđeni" pred B gom u Svetom hramu. Prevela Dolores Bettini "Vidite," reče Moše narodu, "stav ljam pred vas danas blagoslov i pro kletstvo" blagoslov budu li ispu njavali B žje zapovijedi, a prokletstvo ako ih napuste. To će biti objavljeno na brdima Gerizim i Ebal kad narod uđe u svetu zemlju.

OU Israel's Torah Tidbits Alija po Alija Strana 2 Divrej Tora Izraelom, no ipak je moguće suge rirati da su sve micvot predodređene da se drže u Erec Jisraelu). Mjesta, žrtvenici, idoli, itsl. nacija u Erec Jisraelu moraju biti uništeni. Međutim, moramo paziti da ne uči nimo isto B gu ova micva uklju čuje zabranu brisanja B žjih Svetih Imena.Pazite ovo, molim vas, Tora nam zapovijeda da uništimo predmete idolskog štovanja, te ne učinimo isto s B žjima. Pretpostavili bismo da se to odnosi na uništavanje svetih ži dovskih predmeta, sinagoga, Tore, itd. Pa, gdje vidimo da ova zabrana uključuje ne brisanje B žjeg imena? Ne vidimo to. Tome smo podučeni kao dio Usmenog zakona. Ne rabin skog prava nadahnutog Torom stvarnim zakonom Tore, jednakim onome što je napisano u Tori. To je priroda Pisane i Usmene Tore.

Ali pogledajte na micvu da se izvr ši zavjet korbana ili druge donacije

Beit HaMikdašu. Postoji partnerska zabrana (u Ki Tece), koja zabranjuje odgađanje ispunjenja zavjeta Mik dašu. Te micvot nisu savršeno uskla đene. Da bi se ispunila pozitivna micva, čovjek mora "podmiriti dug" do sljedećeg hodočasnog blagdana (regela). Međutim, on nije prekršio zabranu sve dok ne prođu tri rega Nakon što je postavio temeljna na čela judaizma (uključujući formativ nu povijest naroda, Aseret HaDibrot, Šma i drugo) u prve tri sedre D'vari ma, Moše Rabeinu nastavlja s dije lom knjige "Tahlis" njenim micvot Sedre R'ei, Šoftim i Ki Tece sadrže 170 micvot, najveću koncentraciju za 3 uzastopne sedre, 3 od 6 najboga tijih micva sedri Tore. Blagoslov = držanje micvot; pro kletstvo = ne držanje. To su jedno stavne jednadžbe koje Moše ovdje iznosi, a Jehošua će ih ponovo pred staviti kada će narod stajati na Har Grizim i Har Eivalu. Imajte na umu fraze koje se kori ste u početnim p'sukim: Blagoslov da ćete držati micvot. Prokletstvo ako nećete ... Tu je ugrađena "pre poruka" da se odabere blagoslov (istovjetno tome, "A vi ćete odabrati život"). Braha, naravno, kada to oda berete ... Prokletstvo, ako ste dovolj no zabludjeli da krenete ovim pu tem ... Još jedan komentar u vezi nerav noteže tih dviju strana: Blagoslov dolazi od "slušanja micvot", čak i prije nego li ih vršite. Suprotno do lazi od "ne slušanja i skretanja s pravog puta". Ovo je u skladu s idejom da B g odvaguje naše dobre misli kao djela, ali ne čini tako s po kvarenim mislima. Tek kada uistinu učinimo nešto loše, tada smo podlo žni kazni. (Idolopoklonstvo je izu zetak smatra nas se odgovornima za idolopokloničke misli.)

Narod je rođen u Egiptu, rane go dine proveo je u pustinji, a narast će i procvjetati u Obećanoj zemlji. "Ovo su micvot koje treba čuvati u Zemlji ..." (primijetite da nisu sve micvot koje slijede strogo povezane s

Za sada ćemo reći da je to još je dno očitovanje micve. Manje je uče stalo od savršeno usklađenih i pre klapajućih pozitivnih micvi i zabra ne, da se par micvot preklapa, ali ne u potpunosti. Vratimo se na trenu tak na prvi tip. Ako osoba na Jom kipur jede (bez halahičkih sankcija), ona istodobno krši zabranu jedenja na Jom kipur i neispunjavanje micve da posti. Ako jedete, niste postili. Ako postite, onda ne jedete.

Dok njihova mjesta trebaju biti uništena, Mjesto (mjesto Mikdaša) treba biti žarište židovskog duho vnog života i energije. Sve žrtve i prinosi trebaju biti prineseni tamo i jedino tamo, kao što je viđeno kod prvog blagdana. U takvim prigoda ma (hodočasnim blagdanima), ta se sveta hrana (poput ma'aser šeni, neta reva'i) jela u Jeruzalemu. Stvari se neće odvijati na način kao u pusti nji, "učinite po svome". Uskoro će mo ući u zemlju u "trajniji", konkret niji oblik života. S gledišta micvi Postoji prilično uobičajena situa cija između tarjag micvot pozitivnog i zabranjenog koje u osnovi zapovi jedaju isto. Imamo micvu da posti mo na Jom kipur i zabranu da ne jedemo ili pijemo. Ista stvar. Ne smijemo raditi melaha na šabat i moramo se uzdržati od melaha na šabat. Ista stvar. U ovotjednoj sedri, zapovijeđeno nam je da "otpišemo" nenaplaćene zajmove na kraju go dine Š'mita. Zabranjeno nam je na plaćivati zajmove nakon što prođe godina Š'mita. Od nas se traži da damo darove židovskom sluzi kada završi svoju službu za nas. Zabra njeno ga je otpustiti praznih ruku. I ponovo. Ista stvar. Postoje mnogi primjeri o ove "dvije strane istog novčića" micvot. I postoje razlozi i za pozitivnu micvu i za zabranu. No nećemo sada o tome.

Na nesveto meso ne odnose se ista ograničenja kao na sveto meso (npr.

Alija

Strana Strana3 3Godina 15 Broj 48 micvot (također iz ove sedre). I ovdje se nalazi primjer koliko bismo bili izgubljeni u pokušaju da razumije mo sve što nam taj pasuk zapovijeda bez Usmenog zakona. Ponovno, nije riječ o rabinskom tumačenju ili da vanju zakona, već je to Tora koja dolazi od HaŠema jednako kao i Anohi HaŠem Elokeha Imajte na umu uvodnu rečenicu u ovom pasuku: "Nećete moći jesti ..." Ne kaže "Nemoj jesti". Torat hajim primjećuje da je ovo ideal života po Tori zapravo bismo trebali biti ne sposobni da učinimo ono što B g zabranjuje.Svugore spomenutu hranu treba jesti na mjestima na kojima je odre đeno da se jede. Pazite da ne zabo ravite na Levija, njegove darove i druge oblike pomoći.

Činit ćemo sve što nam je zapovje đeno, ne nadodajući, niti oduzima jući od Tore i micvot Ako (kada) se među nama pojavi prorok ili onaj koji sanja sne čak i onaj koji izvodi čuda ili znake ko jima će potvrditi svoje riječi koji prorokuje u ime idolopoklonstva, zabranjeno mu je poklanjati pažnju. Ovo je B žji ispit naše vjere u Njega. Moramo biti vjerni B gu, slijediti ga, poštovati ga, držati se Njegovih micvot, služiti Mu i držati Ga se. Prije spomenuti lažni prorok bit će pogubljen zbog svog pokušaja da nas odvrati od B ga. Na taj način uklanjamo zlo iz naše sredine.

U pasuku koji zapovijedi š'hita, B g kaže "(zakoljite životinju) kao što sam vam zapovjedio." No, mi ne na lazimo detalje š'hita u Pisanoj riječi. Ovaj pasuk jedno je od ishodišta za koncept da se Tora sastoji od pisa nog dijela i Usmenog zakona i oboje se smatra riječju B žjom.

ritualna nečistoća vaša ili životinje nije prepreka). Međutim, mnoge druge halahot se primjenjuju.

"Kada će B g proširiti tvoje granice kao što je obećao ..." Zapazite da Tora govori o prospe ritetu neposredno nakon dijela o velikodušnom dobrotvornom dava nju i brizi za druge. Ovo je B ž je "nelogično" obećanje: što više dajete, to ćete više imati. Ako i kada poželimo jesti mesa (osim svetog mesa korbanot), mo žemo to učiniti na bilo kojem mjestu koje odaberemo, ali prethodno mo ramo primjereno zaklati životinju koju ćemo jesti.

Životinja mora biti ubijena prije nego li se uzme njeno meso. To je univerzalna zabrana (ona je jedna od 613 micvot, te jedan od 7 noahid skih zakona) o "udovima žive živo tinje". Krv mora biti uklonjena iz mesa prije nego ga smijemo jesti. Korbanot će se dovoditi iz svih kra jeva (čak i izvan Izraela) na "Mjesto koje B g izabere" Mikdaš. Ove kor banot će biti prinesene na žrtveniku, njihova krv po njemu poprskana, meso (kada je dopušteno) će tamo biti pojedeno. Pazite da činite sve što B g traži, kako bi stvari bile dobre za nas i našu djecu. Šliši treća alija 22 p'sukim (12,29-13,19) Ponovno je izrečeno upozorenje: nemojte se zainteresirati za idolo pokloničke prakse naroda koje će mo mi zamijeniti u Zemlji, da ne bismo razgnjevili B ga, te da nas On ne bi kaznio.

Ovaj pasuk sadrži 8 micvot! Prvi sljedeći pasuk po brojnosti donosi 5 (nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: po

Čak i ako bi nas bilo koji drugi Židov (makar to bio bliski rođak ili lim otkako je dao zavjet. Da danas imamo Beit HaMikdaš, i da netko danas odredi jednu od svojih živo tinja kao korban, on je mora prinijeti kao korban do Sukota da bi ispunio zavjet. Ako je prinese tek u vrijeme Hanuke, on nije ispunio zavjet, ali nije ga prekršio, bal t'aher. Jedino ako je životinja još uvijek kod njega i nakon sljedećeg Šavuota to bi bilo kršenje. Postoje i drugi parovi micvi poput ovog, ali nema ih toliko kao prve vrste. Levi - druga alija - 18 p'sukim (12,11 28) Tamo će biti određeno posebno mjesto za donošenje svih prinosa. Tamo će se odvijati duhovno rado vanje i tamo ćemo pomoći levitu i onome koji nije takve sreće (siroma šnom) da također dobiju razlog da se raduju. Bit će zabranjeno prino siti žrtve na bilo kojem drugom mjestu. Korbanot treba prinositi samo u Mikdašu. Samo one posve ćene životinje koje su zbog neke mane postale nepodobne za žrtve nik treba otkupiti (bez mane koja je čini nevaljanom, životinja se ne smije otkupiti), i zatim ih se može jesti kao "obično" meso. Naravno, životinjska krv se ne smije jesti. I sada dolazimo do istinski izvan rednog pasuka (12,17). Zabranjeno je jesti ma'aser šeni izvan Jerušalajima, od žita, od vina, od maslinovog ulja, kao i jesti svete prvorođene životi nje izvan Jeruzalema, te svetije žr tveno meso izvan dvorišta Hrama, i jesti meso od ola (potpuno spaljene žrtve), te druge korbanot prije nego što se njihova krv na ispravan način poškropi na žrtvenik, kao i jesti pr ve plodove prije nego li su položeni pred žrtvenikom.

Alija

Rabi Aryeh Kaplan z ”l identificira sedam divljih košer životinja (hajot t'horot) kao gazelu, jelena, antilopu, kozoroga, divokozu, bizona, žirafu. Postoje različita mišljenja o hebrej skim nazivima za različite životinje.

Kao "B žjoj djeci", zabranjeno nam je činiti si porezotine (zbog idolo pokloničkih razloga ili tugovanja za preminulim) niti čupati kosu od žalosti. Naša je sudbina da budemo izabrani među narodima zemlje. Zabranjeno je jesti korbanot koje su postale "neprihvatljive".

saznamo da je jedan cijeli grad zaveden na idolopoklonstvo, moramo vrlo pažljivo istražiti tu stvar. Ova zapovijed je uopćena kako bi zahtijevala temeljitu istragu i ispitivanje svjedoka u svim vrsta ma slučajeva. Ako optužbe budu potvrđene, stanovništvo "grada koji je zabludio" treba pogubiti mačem, njihovu imovinu spaliti i sam grad uništiti. Grad se više nikada ne smije ponovno sagraditi (osim ako sigurnosna procjena ne zahtijeva drugačije). Nitko ne može imati koristi od bilo čega iz tog grada kako se ne bi izazvao B žji gnjev. Pravilno izvršenje ovih i drugih micvot naći će naklonost u B žjim očima. R'vi'i četvrta alija 21 p'sukim (14,1-21)

Ribe je dopušteno jesti ako imaju ljuske i peraje. Ono što nema ljuske ili peraje zabranjeno nam je. Ljuske (koje se preklapaju i koje se lako uklanjaju) određuju kašrut ribe.

Strana 4 Divrej Tora ■ ga ostavimo na miru. Ako nastavi sa svojim pokušajima da nas zave de, onda se svjedoci otkriju i "optu že" ga beit dinu No, primamljivača treba pogubiti (nakon suđenja i osude) kameno vanjem, s time da svjedoci koji ga optužuju pokrenu izvršenje. I (to se gotovo samo po sebi podrazumije va) zabranjeno je zavesti svog bli žnjeg Židova da napusti B ga i štuje idole.Ako

Da je tako pokazuje nam talmud ski savjet da netko smije/treba uh vatiti u zamku primamljivača. Ako govori samo jednoj osobi, onda neće biti dovoljno svjedoka protiv njega.

Podučava nas se da ga zatražimo da svoje prijedloge ponovi pred drugi ma. Ako on to odbije, onda posta vimo skrivene slušatelje koji će po stati svjedoci protiv njega. Kada ti svjedoci zauzmu svoja mjesta, onda primamljivaču moramo odgovoriti izazovom da nije pravo napustiti B ga zbog druge religije ili vjere. Ako se primamljivač povuče, onda (nastavak s 3. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po alija

Tora zatim iznosi popis 10 vrsta sisavaca koji su košer (3 domaće i 7 divljih životinja), a zatim daje zna kove po kojima se određuje jesu li životinje košer (razdvojeni papci i preživanje). Nakon toga slijede četi ri primjera životinja koje ne smije mo jesti. (za vašu informaciju, u Š'mini, poimence su navedene samo ne košer životinje.)

U duhu pozitivne zapovijedi da provjerimo kašrut životinje, ovo pravilo ne uključuje samo provjeru posjeduje li riba ljuske, već i da po tražimo znak kašruta na pakiranim proizvodima ili kašrut certifikat u restoranu.Toranavodi 21 vrstu ptica koje su zabranjene. Karakteristike košer i ne košer ptica ne spominju se u Tori (za razliku od životinja i ribe). Gemara nam daje smjernice koje nam poma žu razlikovati košer i ne košer ptice. Praktično govoreći, ni popis niti smjernice ne određuje koje ptice jedemo. Tradicija to određuje. U osnovi, ne vjerujemo da možemo ispravno prepoznati ptice čiji su nazivi dani u Tori (suvremeni he brejski ponekad se ne podudara s biblijskim ili mišnajskim hebrej skim). Ako imamo tradiciju u našim zajednicama da je određena vrsta ptica košer, onda ćemo je jesti. U dragi prijatelj) pokušao privući ka idolopoklonstvu bilo koje vrste (po znatom ili nekom stranom i egzotič nom), mi ne smijemo pokazati lju bav prema takvoj osobi, niti svlada vati svoju mržnju prema njoj, niti je izbaviti od opasnosti, niti govoriti njoj u prilog na sudu, niti se suzdr žavati od toga da govorimo protiv nje. S gledišta micvi Tora mora biti vrlo jasna i čvrsta u ovim zapovijedima, jer je postalo dijelom naše naravi da volimo svog bližnjeg, da ga ne mrzimo, i da ga pokušamo spasiti. No ne i u ovom slučaju. Ovo je pasuk s 5 micvi koji smo spomenuli ranije. Te micvot stoje u zapanjujućem kontrastu s micvot iz K'došim koje naređuju ljubav prema drugom Židovu, da ga se ne mrzi, da ga spasimo od opasnosti, itd. Ove micvot (iz ovotjedne sedre) na glašavaju ozbiljnost kojom Tora tre tira onoga koji nas vabi. On je kar cinom u našoj sredini koji se mora ukloniti. Poziv na idolopoklonstvo smatra se čak ozbiljnijim i od samog idolopoklonstva. Ili se barem sma tra ozbiljnijom prijetnjom židov skom životu.

Smijemo jesti košer ptice. Stoga smo dužni provjeriti i odrediti košer status ptice koju želimo jesti. (Odgo varajuće micvot za druge vrste živo tinja ubrojene su iz paršat Šmini.)

U trećoj (i 6 oj) godini ci klusa Šmita drugu desetinu treba predati siromašnima. Ovaj veliko dušni čin cedake bit će nagrađen bla goslovima od B ga. Šiši - šesta alija - 18 p'sukim (15,118) Ako godina Šmita prođe, ne može se tražiti otplata osobnih zajmova. To se pravilo primjenjuje kada su i zajmodavac i zajmoprimac Židovi. Zajmovi koje duguju ne Židovi mo raju se prikupljati, ali je micva otpi sati osobni dug svog bližnjeg Žido va nakon godine Šmita. Ako se ži dovski narod vlada kako valja pre ma Tori i micvot, bit ćemo blagoslo vljeni time da među nama neće biti siromaštva. A imat ćemo i vladajući položaj među narodima svijeta.

protivnom zauzimamo oprezno stajalište safeka (sumnje) i odlučimo biti strogi prema sebi. Također je zabranjeno jesti ne košer skakavce i ostale krilate kuk ce. Bez obzira na dopuštenje da je demo meso životinja, zabranjeno je jesti životinju koja je uginula na na čin drugačiji od š'hite. Ova se zabra na naziva "n'vela". Od "n'vela" se smije ostvariti korist ali ne i od mje šavina mlijeka i mesa. Iako nas ovo treće pojavljivanje mesa u mlijeku uči zabrani ostva renja koristi, nju ne brojimo kao zasebnu micvu, već je ona obuhva ćena zabranom jedenja mesa u mlijeku iz Ki Tisa Hamiši - peta alija - 8 p'sukim (14,22 29) (Približno 2% prinosa usjeva daje mo kohenu kao t'ruma, a od ostatka se odvaja desetina kao ma'aser da bi se dala Leviju.) Jedna desetina ono ga što je preostalo odvaja se kao ma’aser šeni, koji ostaje u posjedu vlasnika, ali se smatra svetim i mora se donijeti u Jerušalajim i tamo po jesti u stanju obredne čistoće. Ako je iznos ma’aser šenija velik, čovjeku je dopušteno da otkupi proizvod po poštenoj tržišnoj cijeni te pridoda petinu. Ako netko otkupi ma’aser šeni od svog susjeda, poštena trži šna cijena je dostatna. Prihod od otkupljivanja treba potrošiti na hranu i piće u Jerušalajimu. Još je dnom nas Tora podsjeća da se bri nemo o Leviju, koji nema vlastite imovine. (Ovo pravilo o ma’aser šeni vrijedi 1., 2., 4., i 5. godine Šmita ■ (nastavak s 4. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po alija

Međutim, kada smo suočeni sa si romaštvom, ne smijemo potiskivati velikodušnost prema siromaštvu, ne smijemo potiskivati velikodušnu potporu onima koji su siromašni. Naprotiv, velika je micva dati cedaka i potpomoći one koji nisu tako sre tne ruke kao mi, davanjem i to na dostojanstven način. Budite pose bno oprezni da ne uskratite zajmove siromašnima jer se približava godi na Šmita. Ako siromašna osoba za vapi B gu, on će vas smatrati odgo vornim što niste pomogli. Budite velikodušni na polju cedaka i heseda, i time zaslužite blagoslov od B ga. Siromaštvo će biti "realnost života" u normalnim okolnostima cedaka dajte bez zadrške. Ako Židov postane prinudni sluga svom bližnjem Židovu, on će raditi najviše šest godina i biti oslobođen sedme godine. Nitko ne smije oslo bođenog "eved ivrija" otposlati pra znih ruku, već će mu dati veliko dušni dar kada ga otpušta iz službe.

Strana Strana5 5Godina 15 Broj 48 ciklusa.)

Moramo se sjetiti da smo bili "ava dim" u Egiptu i da nas je B g otku pio, te On očekuje od nas da bude mo osjetljivi prema onima koji nisu tako sretne ruke kao mi. Ako "eved ivri" ne želi biti oslobođen, obredno mu se probuši uho i on ostaje u slu žbi svog gospodara do jovela. Ne mojte biti škrti sa slugom, jer vam je služio naporno i dugo. Š'vi'i sedma alija 22 p'sukim (15,19 16,17) Prvorođeno od krava, koza i ova ca je sveto. S njima se ne smije raditi niti od njih ostvarivati korist. Oni su dani kohenu kao jedan od njegovih darova što mu ih dodjeljuje Tora (nakon 30 50 dana otkako dođu na svijet). Oni će biti hrana za kohena i njegovu obitelj nakon što budu pri neseni kao korban tijekom prve go dine, osim ako "nisu prikladni za žrtvenik". U tom slučaju oni su kohe nova imovina, da radi s njima što mu drago. B'hor ove vrste vrijedi čak i u naše vrijeme, kada nema Beit Ha Mikdaša. Samo što nam učenjaci zabranjuju da vršimo tu micvu, jer dok smo trenutno bez Beit HaMikda ša, to bi bilo tegoba nametnuta ko henu koji prima b'hor, te iskušenje za različite prijestupe kohena. Čuvajte proljetni mjesec i donesite korban Pesah. (To je ponavljanje mi cve da se kalendar prema potrebi prilagodi dodavanjem mjeseca drugog adara kako bi se Pesah po gurnuo u proljeće.) Hamec je zabra njen na poslije podne Erev Pesaha Hagiga (dobrovoljna žrtva koja se prinosi uz pashalno janje na Pesah, op.pr.) ne može biti ostavljena duže od dva dana. Korban Pesah se ne smije prinijeti na osobnom žrtve niku. Radujte se na blagdane. Done site korbanot u Mikdaš na hagim. Ne pojavljujuj se tamo praznih ruku.

447. Ona ide gore, a ne unutra: Zabrana jedenja žrtava paljenica ... svojih zavjetnih žrtava ... (Ponovljeni zakon 12,17)

452. Iznenađujuće sveobuhvatno: Zabrana jedenja udo va otrgnutih sa žive životinje ... nećeš jesti život (zajedno) s mesom. (Ponovljeni zakon 12, 23)

443. Grožđa: Zabrana pijenja vina od druge desetine izvan Jeruzalema ... ni od svog vina ... (Ponovljeni zakon 12,17)

456. Kontraproduktivno: Zabrana slušanja lažnog pro roka Nemojte slušaj riječi toga "proroka ..." (Ponovljeni zakon 13,4) 457. Ne moj susjed: Zabrana da se voli meisisa* *meisis je onaj koji pokušava navesti druge Židove da štuju idola govoreći im kako je divan

453. Dođi amo: Obaveza da donesete žrtve koje potječu izvan Izraela u Hram ... donesi na mjesto koje će B g odrediti. (Ponovljeni zakon 12,26)

451. Ljudi koji jedu ukusne životinje: Obaveza da se životinje obredno zakolju prije nego li ih se jede Klanje svoje stoke i svojih ovaca vršit ćeš... kao što sam ti Ja zapovjedio ... (Ponovljeni zakon 12,21)

Strana 6 Divrej Tora Rav Kook: Unutarnja crta dobrote Rabbi Jack Abramowitz: Tarjag - 613 zapovijedi

444. Maslinarstvo: Zabrana jedenja ulja od druge dese tine izvan Jeruzalema ... ni svog ulja ... (Ponovljeni zakon 12,17)

446. U Domu: Zabrana jedenja žrtava za grijeh ili krivnju izvan Hrama ... od svojih goveda i svojih ovaca i koza ... (Ponovljeni zakon 12,17)

440. Bez iznimaka: Obaveza da se žrtve prinosi jedino u Hramu Samo na mjestu koje će Vječni odrediti ... tamo ćeš prinositi ... (Ponovljeni zakon 12,14)

449. Ne skači pred rudo: Zabrana da se prve plodove prerano jede ... i što podižeše svojim rukama. (Ponovljeni zakon 12,17)

454. Sve u vezi Eve: Zabrana da se pridodaje micvos ... ništa ne domeći tome ... (Ponovljeni zakon 13,1)

448. Škropljenje: Zabrana jedenja žrtava prije nego li se krv poškropi ... ni svojih dobrovoljnih prinosa ... (Ponovljeni zakon 12,17)

455. Ništa ne oduzimaj: Zabrana da se ne oduzima od micvos ... i ništa ne oduzimaj od toga. (Ponovljeni zakon 13,1)

436. Bam!: Obveza da se unište idoli Potpuno ćete uništiti mjesta na kojima su narodi ... obožavali svoje idole ... (Ponovljeni zakon 12,2)

437. Nije li ovo u knjizi Šemos?: Zabrana uništavanja B-žjeg Imena To nećete činiti Vječnom, B gu vašemu. (Ponovljeni zakon 12,4)

438. Pravodobnost: Obveza da se na sljedeći blagdan donesu u Hram dobrovoljni prinosi Tamo ćete prinijeti svoje paljenice ... (Ponovljeni zakon 12,6) 439. A Elijahu (Ilija)? Zabrana prinošenja žrtava izvan Hrama ... pazi da ne prinosiš svoje žrtve paljenice na bilo kojem mje stu koje ugledaš. (Ponovljeni zakon 12,13)

442. Zabrana za žito: Zabrana jedenja žita od druge desetine izvan Jeruzalema U svojim gradovima ne smiješ jesti desetinu od svog žita ... (Ponovljeni zakon 12,17)

441. Dobrotvorno društvo: Obaveza da se otkupi nepri kladne posvećene životinje Kada ti srce zaželi zaklat ćeš i jesti meso ... obredno nečisto i čisto ... (Ponovljeni zakon 12,15)

450. Ne zaboravi me: Zabrana nebrige za levita Pazite da ne zaboraviš levita ... (Ponovljeni zakon 12,19)

445. Širom zemlje: Zabrana kohanim da jedu prvine od životinja izvan Jeruzalema ... ni prvine... (Ponovljeni zakon 12,17)

474. Od sedam dva: Obaveza da se odvoji desetine za siromašne Na kraju tri godine, uzet ćeš svaku desetinu ... (Ponovljeni zakon 14,28)

471. Z-z-z-z!: Zabrana jedenja insekata Svako leteće stvorenje što se roji za vas je nečisto... (Ponovljeni

481. Velikodušni oproštajni darovi: Zabrana da se eved Ivrija otpusti praznih ruku ... nećeš ga poslati praznih ruku. (Ponovljeni zakon 15,13)

463. Zapamti, nalaziš se pod prisegom: Obveza da se pažljivo ispita svjedoka …dobro istraži, raspitaj se i temeljito izvidi... (Ponovljeni za kon 13,15) 464. Gori, dušo, gori!: Obaveza da se spali idolopoklo nički grad ... te spali sav grad vatrom... (Ponovljeni zakon 13,17)

472. Crkni!: Zabrana jedenja životinje koja je uginula bez primjerenog klanja Nećete jesti ništa uginulog ... (Ponovljeni zakon 14,21) 473. Od sedam četiri: Obaveza da se odvoji druga desetina Odvojit ćeš desetinu od svog usjeva koji si posadio ... (Ponovljeni zakon 14,22)

482. Ho ho ho: Obaveza da se eved Ivriju daju darovi kada odlazi Daj mu velikodušno od svojih stada, od svog vršenja žita i svog vinskog podruma ... (Ponovljeni zakon 15,14)

Strana Strana7 7Godina 15 Broj 48 (nastavak s 6. stranice) Rabbi Jack Abramowitz: Tarjag - 613 zapovijedi zakon 14,19)

461. Nemoj da ne progovoriš: Zabrana da se suzdrži od toga da se govori protiv meisisa Ne prikrivaj ga. (Ponovljeni zakon 13,9)

480. Daj, budi prijatelj…!: Zabrana da se prije Šemita suzdržava od pozajmljivanja Pazi da ti se u srcu ne javi nedostojna pomisao ... (Ponovljeni zakon 15,9)

483. Nema posla za Ferdinanda: Zabrana rada posvećenih životinja ... nećeš raditi sa svojim prvorođenim bikom ... (Ponovljeni zakon 15,19) 484. Šišanje: Zabrana strizanja posvećenih životinja Nećeš gajiti naklonosti prema njemu ... (Ponovljeni zakon 13, 9)

459. Okrutno je biti blag: Zabrana spašavanja meisisa ... neka ga ne žali oko tvoje... (Ponovljeni zakon 13,9)

469. Ovaj mali pigul: Zabrana da se jede defektne ili na drugi način nepodobne žrtve Nemojte jesti ništa gnusno. (Ponovljeni zakon 14,3)

470. Provjeri je!: Obaveza da se ptice pregleda kako bi se utvrdilo jesu li košer Svaku košer pticu možete jesti. (Ponovljeni zakon 14,11)

465. Ostani dolje: Zabrana obnove idolopokloničkog grada ... i neka se više nikada ne sazida. (Ponovljeni zakon 13,17) 466. Bez uzimanja plijena: Zabrana ostvarivanja koristi od idolopokloničkog grada Ništa od njegovih zabranjenih stvari da ti se ne prilijepi za ruku ... (Ponovljeni zakon 13,18)

467. Samoozljeđivanje: Zabrana da se radi ureze na svom tijelu ... nećeš na sebi praviti ureza... (Ponovljeni zakon 14,1) 468. Opsjednutost čupanjem kose: Zabrana da se čupa svoju kosu u žalosti ... niti načiniti ćelavo područje ... zbog pokojnika. (Ponovljeni zakon 14,1)

462. E, da nemojte to činiti: Zabrana da se postane meisis …ne činite to zlo. (Ponovljeni zakon 13,12)

458. Nemojte to zaboravljati: Zabrana ublažavanja svoje mržnje prema meisisu ... ne slušaj ga ... (Ponovljeni zakon 13,9)

475. Agent za naplatu dugova: Zabrana da se zahtijeva plaćanje Šemita zajmova ... neće utjerivati duga od svoga bližnjega ili brata ... (Ponovljeni zakon 15,2)

460. Neće dobiti odvjetnika: Zabrana branjenja meisisa ... ne pokazuj mu suosjećanje ... (Ponovljeni zakon 13,9)

476. Agent za naplatu dugova 2. dio: Obaveza da se naplati od ne Židova Od tuđinca ćeš utjerati ... (Ponovljeni zakon 15,3) 477. Otpiši: Obaveza da se u Šemita ponište dugovanja ... onoga što ti brat duguje, odreći ćeš se (Ponovljeni zakon 15,3) 478. Ne budi škrt ...: Zabrana uskraćivanja milostinje siromašnima ... ne otvrdni svoje srce niti stisni šaku svoju ... (Ponovljeni zakon 15,7) 479. Budite darežljivi!: Obaveza dobrotvornog davanja ... otvorit ćeš mu ruku svoju ... (Ponovljeni zakon 15,8)

Sefer Hamicvot Hakacar Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim

ostane od

16,4) 487. Micva 487 ... recimo ...:

"tjeranja iz gnijezda" što znači da ako netko na putu nađe ptičje gnijezdo s majkom koja sjedi na ptići ma ili na jajima, pa ih želi uzeti, mora prvo pticu potjerati, a potom ih uzeti; jer Sveto pismo kaže, svakako ćeš potje rati majku (D'varim 22,7), a nakon toga i ptiće možeš uzeti za sebe (isto) Način da je potjerate je da je uhvatite za krila i natjerate je da poleti. Ako ju je netko potjerao pa se vratila, čak i više puta, on ju je svejedno dužan potjerati. Ako leti uokolo, pa joj krila dotaknu gnijezdo, ima obavezu da je potjera; a ako ne, on je oslobođen svake obveze da je potjera. Zahtjev za "tjeranje iz gnijezda" odnosi se samo na čistu [košer] pticu, i onu koja nije pripremljena [nije u njego vom posjedu što znači da je osoba nađe na putu na nekom drvetu ili na zemlji; a posebno s ptićim koji još ne lete i trebaju svoju majku pticu, ili s jajima koja nisu neplodna i koja trunu. Ako osoba prekrši i uzme majku pticu s ptićima, treba ispuniti pozitivnu zapovijed i ot jerati je. Ako je obredno zaklao majku pticu ili je ona uginula prije nego što ju je potjerao, tako da više ne mo že ispuniti pozitivnu zapovijed, time je prekršio negati vnu zapovijed [§189]. Isto tako ako je netko naišao i uzeo mu majku pticu iz ruke i potjerao je, ili mu je po bjegla iz ruke bez njegova znanja [suprotno njegovoj ■

Strana 8 Divrej Tora želji] treba dobiti udarce bičem [zbog kršenja negativne zapovijedi, §189], budu ći da očito nije poštovao pozitivnu zapo vijed. Ako je uzeo majku pticu i podrezao joj krila tako da ne može odletjeti, i onda je otjerao, treba mu dati udarce bičem za neposluh, i mora je zadržati kod sebe dok joj krila ponovo ne izrastu, i tada je treba potjerati. Na snazi je posvuda, u svako vrijeme, i za muškarca i za ženu. 75. Pozitivna je zapovijed napraviti rubnjak oko svog krova i ukloniti svaki kamen spoticanja i mogući uzrok nesreće iz svoje kuće jer Pismo kaže, onda ćeš napraviti rubnjak za svoj krov, da ne dovedeš krv na svoju kuću, itd. (D'varim 22,8). Tko ostavi svoj krov bez rubnjaka, ne poštuje pozitivnu za povijed. Isto je tako i sa svime što predstavlja kamen spoticanja, što predstavlja smrtnu opasnost, kao što je bunar ili jama: oko toga se mora napraviti ograda viso ka deset pedalja, i ograda mora biti dovoljno čvrsta da se na nju može osloniti bez da se uruši. Također je za branjeno uzgajati opasnog psa u vlastitoj kući. U Sefer Haredim je zapisano: Kada netko ovu vjersku dužnost ima na umu svaki dan, i pazi da li je potreban kakav popravak ili poboljšanje, to će mu se računati kao da tu dužnost ispunjava svakog dana. Na snazi je posvuda, u svako vrijeme, i za muškarca i za ženu.

ne jedi nad njom...

... (Ponovljeni

485. Sedam dana i polovina: Zabrana jedenja home ca u popodnevnim satima Erev Pesaha

Pozitivnezapovijedi74.Pozitivnazapovijed

16,5) ■ (nastavak sa 7. stranice) Rabbi Jack Abramowitz:

žrtava ... niti će išta od mesa ...

486. Uvijek ima mjesta za

490. Donio sam ti nešto: Zabrana da se u Hram dođe praznih ruku ... neće se pojaviti pred B gom praznih ruku. (Ponovljeni zakon 16,16) ... nećeš strizati prvence svoga stada. (Ponovljeni zakon 15,19)

488. Ne brini se, budi sretan: Obaveza da se raduje na blagdan Radovat ćeš se na svoj blagdan ... (Ponovljeni zakon 16,14) 489. Gosti Kuće: Obaveza da se pojaviš u Hramu na blagdane Tri puta godišnje svi se muškarci moraju pojaviti pred B gom na mjestu koje će On odrediti ... (Ponovljeni zakon 16,16)

Ništa kvasno (Ponovljeni zakon 16,3) hagiga: Zabrana da nešto blagdanskih preostati do jutra... (Ponovljeni zakon Zabrana prinošenja korban Pesaha na osobnom žrtveniku žrtvu Pesah nekom od svojih gradova zakon Tarjag - 613 zapovijedi

Ne smiješ zaklati

u

• Zašto je problematično štovanje na osobnim žrtvenicima? Koje su prednosti i mane centraliziranog bogoslužja?

Strana Strana9 9Godina 15 Broj 48 Svrha Šemita

• To što poznajemo krajnji izbor mjesta Beit HaMikdaša mnoge čitatelje navodi da pretpostave da je to bio jedini izbor i oni tako čitaju sve te prethodne stihove Tore. Mo žete li se sjetiti drugih sluča jeva kada bi "sveznajući čita telj" mogao doći do određenih pretpostavki o tekstu ili njegovim likovima?

• U čemu je sličnost između Šemita i Šabata? Kakva se korist dobiva od prisilnog odmora i suzdržavanja od posla? Mjesto koje je Hašem izabrao Paraša Ree govori o "mjestu koje će Vječni izabrati". U konačnici, to se odnosilo na Beit HaMikdaš u Jerušalajimu, ali je li taj pojam oduvijek imao takvo značenje, još od vreme na Mošea? Jesu li postojale druge mogućnosti za sveto mjesto Vječnoga?

• Kada i zašto je izabran Jerušalajim? Je li to bio izbor Vječnoga ili Davidov izbor? Zašto Tora to mjesto ne navodi po imenu?

Koja je svrha godine Šemita? Dok se Ramban fokusira na to kako Še mita olakšava duhovni rast i pre poznavanje Vječnoga, Šadal nagla šava da ona usađuje društvenu je dnakost i brigu za one koji nemaju toliko sreće. Rambam nudi treću mogućnost, sugerirajući da Šemita služi praktičnoj svrsi očuvanja plodnosti zemlje.

• Da li Tora podupire kapitalizam ili socijalizam? Što suge riraju zakoni Šemita?

AlHaTorah.org: Teme za razmatranje uz šabatni stol ■

U čemu se služba Vječnom razlikuje ako čovjek svaki puta treba putovati do Mikdaša da bi prinio žrtve i ako ih prinosi u svom vlastitom dvorištu?

• U kojem periodu povijesti Izraela je prinošenje žrtava bilo zabranjeno izvan Mikdaša? Devarim 12 sugerira dva uvjeta za zabranu: naslje đivanje zemlje Izrael i sigur nost od neprijatelja. Kakav je odnos između to dvoje? Ka kvu to svjetlost baca na mo guće razumijevanje zapovijedi?

Devarim 12 zabranjuje izgradnju osobnih žrtvenika i opetovano na glašava potrebu da Vječnom služi mo "na mjestu koje će On izabrati".

• Je li moguće da su neke zapovijedi uspostavljene samo u praktične svrhe? Za koje dru ge micvot je dano takvo objašnjenje?

Prevela Tamar Buchwald

Centralizacija bogoslužja

ה

Klein zapravo daje etimologiju: j. aram. sir. שה mand. שה (=ispituje; podučavao je, podu čavao). Arapski darasa (= na učio je, proučavao), etiopski darasa (= objasnio je, protuma čio) aramejske su posuđenice. Izvorno značenje ove osnove vjerojatno je "stupiti, gaziti, ribati", stoga je u konačnici istovjetan s bazom סה

Aramejska verzija roša bliža je našem izgovoru slova שמה reš. Otuda smo dobili riječ reiša ״אשמה koja znači "prvi dio (Mišne)". U arapskom jeziku, ras kao glava nalazimo u mnogim nazivima mje sta poput Ras al Khaimah ("vrh šatora") i Ras Tanura ("glava štapa ražnja"). Rais je još jedna arapski derivacija, a znači "predsjednik". Mada među znanstvenicima pos toji rasprava u vezi toga, jedno je mišljenje da etimologija riječi "rasa", što znači "pleme", dolazi iz našeg korijena, preko arapskog. Klein piše u svojemrasa,CEDEL:im.,obitelj pleme. MŽ. (= Ž), od ranijeg rasse, od tal. razza, koje zajedno sa šp. raza, vjerojatno potječe od arap. ra's, "glava, početak, podrijetlo", što je povezano s heb. roš. Kao što smo ranije vidjeli, reš mo že biti zamijenjen lamedom i nunom. Steinberg dodaje da su i sličnost oblika reš i dalet uzrok njihovoj me đusobnoj zamjeni, kao i na primjer דאה (Devarim 14,13) i״דא (Vajikra 11,14).

Onžitanas upućuje na riječ "studio" za sličan razvoj. Iz internetskog rječni ka za etimologiju za riječ "studija": c.1125, od starofrancuskog estudier "proučiti" (Fr. étude), od m.l. studiare, od l. studium "studija, primjena," izvorno "gorljivost," od studere "biti marljiv" ("gurati naprijed"), od PIE *(s)teu "gurati, kucati, tući"

Klein definira סה kao "stupiti, ga ziti", ali tamo ne objašnjava ni vezu s daraš. Možda netko od vas može uvidjeti povezanost između סה i שה ali meni se ništa ne čini očitim.

Stahl u svom arapskom rječniku povezuje שה i s סה, a također i s שע što znači "stupati, mlatiti" (vjeroja tno na temelju Geseniusa). On piše: proučavanje zahtijeva pona vljanje, kao i mlaćenje, vršidba

Problem s ovom teorijom je u to me što se daraš pojavljuje samo je dnom u Tanahu sa značenjem "uči ti" u Ezra 7,10. Čini se da je to prili čno kasni izvor, i nijedan rječnik ne postavlja to značenje ni blizu vrha. Heschel, u Heavenly Torah: As Refra cted through the Generations, (str. 251 252) opisuje pomak njegovog znače nja u Ezrino vrijeme: Sveto pismo kaže da se Ezra "posvetio traženju značenja [lidroš] Tore G spodnje" (Ezra 7,10) a u fusnoti 45 se nastavlja: Vrijedi napomenuti da ovaj stih izražava nešto od povijesne va žnosti. Ranije se korijen drš ko ristio za traženje B ga, to jest za savjetovanje s predskazate ljem, svećenikom ili prorokom. Sada se koristi za učenje o B gu, za Toru. Ezra započinje provjeru ispitivanja i time nam reš Dvadeseto slovo hebrejskog alfa beta je reš. Ime je dobilo od izvor nog oblika slova poput roša ״שאה glave. Osim "glava", roš također može značiti "poglavar, vođa", "vrh, vrhu nac", "početak" i "glavni". Neke dru ge riječi izvedene iz roš su rišon עשאה "prvi", rešit ״ משאה "početak" i raši ״משאה "glavni, primarno".

Strana 10 Divrej Tora David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik Reš, šor i deraš ■ šor U ovotjednoj paraši vidimo šor העש bika uvrštenog među ko šer životinje. U aramejskom šor po staje הע tor (također zapazite ugari tski thor akadski šuru, arapski tho wr). Prema mnogim učenjacima (Klein, Steinberg, Horowitz i Philo logos) Grci su od semitskog tor/šor posudili svoj naziv taurus, koji također znači "bik". Odavdje smo dobili termin toreador borac s bikovima. deraš Treća riječ u nizu riječi iz PaRDeS je deraš שה "interpretacija" ili "eg zegeza". Korijen שה drugačiji je od prethodne riječi, remez. Prije svega, ז ה se uopće ne pojavljuje u Tanahu, dok se שה pojavljuje više od 100 puta. A i značenje remeza je prilično jednostavno "nagovještaj", ali daraš ima mnoštvo definicija od kojih ni jedna ne može objasniti sve pojave. Ponekad kada riječ ima različite uporabe, moguće je ukazati na naj ranije, "izvorno", značenje. Čini se da to s daraš ne ide. Rječnici nisu od velike pomoći. Pregledao sam šest hebrejskih rječnika koji obraćaju po zornost na povijest riječi. Obično se prva definicija koja se navodi sma tra izvornom, ali kao što ćete vidjeti u nastavku, svaki rječnik ima dru gačiji popis i drugačiji redoslijed: Većina tih značenja pojavljuju se negdje u Tanahu (osim "propovije danja, predavanja"). Stoga ne mo žemo tvrditi da je biblijska uporaba znak izvornog značenja.

Reš se povremeno dodaje troslov nim korijenima i riječima: אסה /אס ״,טמבהש/טבש. U drugim slu čajevima, reš bude progutano ״ה postaje

ה

Dakle, ako dobro razumijem čla nak u EJ Moshea Davida Herra, on kaže da je najprije riječ daraš značila "pregledavati" ili "tražiti", a odatle se razvila u smislu "učiti", sa sličnim (nastavak s 10. stranice) David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski Reš, šor i deraš

■

Članak u Encyclopedia Judaica o "Midrašu" također ukazuje na latin ski studium, ali ima ponešto druga čiji opis od Stahla: Sam termin Midraš potječe od korijena drš שה (koji u Bibliji uglavnom znači "pregledavati", "tražiti", "ispitivati" i "istra živati" (usp. Lev 10,16; Pnz 13, 15; Iz 55,6; i dr.). Ovo značenje također nalazimo i u rabin skom hebrejskom (usp. BM 2,7: "dok ne ispitaš [tidroš] svog brata je li varalica ili ne"). Imenica "Midraš" pojavljuje se u Bibliji samo dva puta (II. Dn 13,22 i 24,27); u Septuaginti je prevedeno sa βίβλοs, γράφη, tj. "knjiga" ili "pisanje", a čini se vjerojatnim da to označava "prikaz, izvještaj", "rezultat istrage (ispitivanje, proučava nje ili pretraživanje) događaja vremena", tj. ono što se danas naziva" povijest "(riječ historija je također izvedena iz grčkog korijena ίστορὲω koji ima slično značenje). U židovskoj književ nosti iz razdoblja Drugog hrama riječ Midraš prvi put je bila upotrijebljena u smislu obrazovanja i učenja općenito (Ekl. 51,23): "Obratite se meni, vi neuki i nastanite se u mojoj kući Midraša", koju je autorov unuk preveo na grčki, "kuća poduke ili izučavanja"; uspore dite sličan razvoj latinskog studiuma koji vuče porijeklo od glagola studeo što znači "postati poletan", "uložiti truda", "biti marljiv" itd. i tek u sekundar nom smislu, u postaugustinsko doba, u smislu učenja (mar ljivog, a imenica studium je pro šla kroz iste faze značenja; usp. ger. studium; Fr. étude itd.).

Strana Strana11 11Godina 15 Broj 48 obrascem na latinskom. Međutim, to izaziva očigledno pitanje. Gdje bi se veza za סה uklopila u Herrovu teoriju?

U Teološkom rječniku Starog za vjeta (Theological Dictionary of the Old Testament), Wagner iznosi opse žnu diskusiju o upotrebi i značenju korijena שה , na stranicama 293 307. U odlomku o etimologiji piše: Korijen drs nađen je u nekoliko semitskih jezika: aramejskom, arapskom, etiopskom, sirij skom i mandejskom, a dokazan je u ugaritskom (do sada samo jednom, prema Bauerovoj rekonstrukciji). Diskutabilno je ima li akadski darasu kakve veze s istim korijenom. Izvorno značenje drs teško je odrediti. Vjerojatno je ispravno prevesti ga riječima "tražiti", "pitati", "tražiti odgovor (od)" (ugar. "saslušavati, ispitivati"). Kori jen je tijekom njegove uporabe morao doživjeti promjenu značenja. U kasnim semitskim jezicima kao što su srednjohe brejski, židovski aramejski i si rijski, susrećemo se sa znače njima kao što su "tumačiti", ali i "stupati", "gaziti". Dakle, Wagner u osnovi izokreće Kleinovu teoriju i kaže da je סה do šao nakon שה Gesenius podupire Kleina rekavši da je prvotno značenje bilo "koračati po mjestu, tj. ići ili doći na njega, učestalo" i odatle "istraživati, traži ti". Nisam siguran tko je u pravu. Gesenius je jedini koji je izbacio Kle inovu teoriju (naravno da je Klein čitao Geseniusa, ne obrnuto), ali iz gleda pomalo isforsirano. A činjeni ca da daraš nikada ne znači "stupati" na biblijskom hebrejskom jeziku navodi me da pridam veću težinu Wagnerovoj teoriji. Bez obzira na izvorno značenje, do talmudskih vremena glagol daraš se gotovo isključivo povezivao sa pro učavanjem, što znači "objasniti, pro tumačiti" ili "učiti, predavati". Ovo prvo značenje nam je dalo riječ שה midraš (zapravo se pojavljuje jed nom u Tanahu u Divrej Hajamim II 13,22) koja znači "homiletska in terpretacija", a drugo značenje nala zimo u dvije riječi, deraša דשה "propovijed" i beit midraš שה ״ מב "kućaPhilologosučenja".govori o vezi između hebrejskog beit midraša i arapskog madrasa "škole": Madrase, poput mnogih pojmova koji se koriste u muslimanskom svi jetu, potječe iz arapskog jezika, u kojem je nominativ glagola darasa, "učiti". U suvremenom arapskom jeziku, medresa ne znači nužno i vjersko sjemenište. To je općenita riječ za "školu", tako da i učenik drugog razreda koji uči čitati i pisati pohađa medresu. Samo se u nearap skim jezicima kojima govore islam ski narodi, danas ta riječ naročito odnosi na vjersku ustanovu.

Što se tiče židovskog beit midraša, ili "kuće proučavanja", on dolazi od glagola daraš, "tražiti" (upravo kao što talib iz "talibana" dolazi iz talaba, "tražiti"), i vraća nas u rana rabinska vremena u Palestini to jest do sa mog početka nove ere. Židovsko je obrazovanje u ovom razdoblju za počinjalo s beit seferom, "kućom knji ge" (do danas generičkom hebrej skom riječi za "školu") u kojoj su malu djecu učili čitanju, pisanju i Bi bliji; nastavilo se s beit talmudom, ili "kućom učenja", u kojoj se nešto Mi šne i jednostavne rabinske jurispru dence podučavalo stariju djecu, i napredovali do beit midraša, u kojem su napredni studenti sjedili pred nogama poznatih rabina. Izvorni beit midraš na taj je način bio sličan onome što je na kraju među Žido vima postalo poznato kao ješiva, doslovno, "sjedenje". Međutim, tije kom stoljeća, kako je riječ ješiva za mijenila beit midraš kao institucija visokog židovskog učenja, beit mi draš je počeo imati značenje nefor malnog mjesta učenja u kojem je bi lo tko mogao sjesti i učiti sam u prisutnosti knjižnice svetih knjiga. je naznačeno da je doba pro ročanstva pri kraju.

Ovdje, čak snažnijim riječima, on to govori kasnije u knjizi: Gle, danas stavljam preda te život i dobro, smrt i zlo… Zazi vam danas nebo i zemlju protiv vas za svjedoke: Život i smrt, blagoslov i prokletstvo stavio sam preda te. Zato izaberi život, da ostaneš na životu, ti i potom ci tvoji. (Pnz 30,15.19.)

To nije zbog naših zasluga. "Nije zbog tvoje pravednosti ili tvog inte griteta što ćete zaposjesti njihovu zemlju" (Pnz 9,5). Mi nismo praved niji od drugih, kaže Mojsije. To je zato što su naši preci Abraham, Izak, Jakov, Sara, Rebeka, Rahel i Lea bili prvi ljudi koji su se obaz reli na poziv jednoga B ga i slijedili Ga, ne štujući prirodu, već Stvorite lja prirode, ni moć, već pravdu i su osjećanje, ni hijerarhiju, nego dru štvo jednakog dostojanstva koje u svom domenu ima brigu za udovi ce, siročad i strance. Nemojte misliti, kaže Mojsije, da možemo preživjeti kao narod usred naroda, štujući ono što oni štuju i živeći kao što oni žive. Ako činimo tako, bit ćemo podložni univerzal nom zakonu koji upravlja sudbinom naroda od početka civilizacije do danas. Narodi se rađaju, rastu, cvje taju, postaju zadovoljni, zatim ko rumpirani, zatim podijeljeni, zatim poraženi, zatim umiru kako bi ih se sjećali samo u povijesnim knjigama i muzejima. U slučaju Izraela, malog i izuzetno ranjivog, ta će se sudbina dogoditi prije, a ne kasnije. To je ono što Mojsije naziva "proklet stvom."Alternativa je jednostavna iako je zahtjevna i detaljna. Ona podra zumijeva priznati B ga kao našeg vladara, suca naših djela, davatelja naših zakona, autora naše slobode, branitelja naše sudbine, objekta na šeg štovanja i naše ljubavi. Ako ute meljimo naše postojanje na nečemu Jednome mnogo većem od nas samih, tada ćemo biti uzdignuti više no što bismo sami ikada mogli do segnuti. Ali za to je potrebna potpu na vjernost B gu i Njegovom zako nu. To je jedini način na koji može mo izbjeći propadanje, pad i poraz. Nema ništa puritanskoga u toj viziji. Dvije ključne riječi Ponovlje nog zakona su ljubav i radost. Riječ "ljubav" (korijen a h v) pojavljuje se dva puta u Izlasku, dva puta u Levi tskom zakoniku, uopće se ne pojav ljuje u Brojevima, no pojavljuje se 23 puta u Ponovljenom zakonu. Riječ "radost" (korijen s m h) pojavljuje se samo jednom u Postanku, jednom u Izlasku, jednom u Levitskom zako niku, jednom u Brojevima, no dva naest puta u Ponovljenom zakonu. Mojsije, međutim, ne skriva činjeni cu da će život pod savezom biti za htjevan. Ni ljubav ni radost na dru štvenoj razini ne dolaze bez pravila samokontrole i predanosti zajednič kom dobru. Mojsije zna da ljudi često razmiš ljaju i djeluju iz kratkoročne perspe ktive, preferirajući današnje zado voljstvo više no sutrašnju sreću, osobnu prednost više no dobrobit društva u cjelini. Oni čine glupe stvari, individualno i kolektivno. Tako kroz Devarim on ponovo i Jedan od darova velikih vođa, i ono iz čega svatko od nas može uči ti, jest to da oni definiraju realnost za skupinu. Oni definiraju situaciju. Oni specificiraju ciljeve. Oni arti kuliraju izbore. Oni nam kažu gdje smo i kuda idemo na način na koji nijedan satelitski sistem navigacije to ne može. Oni nam pokazuju kar tu i destinaciju te nam pomažu vi djeti zašto bismo trebali odabrati ovu rutu, a ne onu. To je jedna od njihovih najvećih uloga i nitko ju nije ispunio moćnije no što je to uči nio Mojsije u knjizi Ponovljenog zakona.

Strana 12 Divrej Tora Rabbi Lord Jonathan Sacks: Definiranje realnosti ■ vida cjelinu zato što je preplavljen detaljima. Židovski zakon sa svojih 613 zapovijedi jest detaljan. Njegov cilj je posvetiti sve aspekte života, od svakodnevnih rituala do same strukture društva i njegovih institu cija. Njegov cilj je oblikovati druš tveni svijet u kojem naizgled seku larne prigode pretvaramo u susrete sa B žjom prisutnošću. Unatoč de taljima, kaže Mojsije, izbor koji sta vljam pred vas je doista prilično je dnostavan. Mi smo, kaže on sljedećoj genera ciji, jedinstveni. Mi smo malen na rod. Mi nemamo brojke, bogatstvo ili sofisticirano oružje velikih car stava. Mi smo manji čak i od mno gih susjednih naroda. Za sada mi nemamo čak ni zemlju. Ali mi smo drugačiji, a ta razlika jednom zauvi jek definira tko smo i zašto smo mi. B g nas je izabrao da budemo Nje gov udio u povijesti. On nas je oslo bodio od ropstva i uzeo nas je za Svoje vlastite partnere u savezu.

Evo kako on to čini na početku ovotjedne parše: Eto, iznosim danas pred vas blagoslov i prokletstvo: Blago slov, ako budete slušali zapovi jedi G-spoda, B-ga svojega, što vam ih dajem danas. A proklet stvo, ako ne budete slušali za povijedi G spoda, B ga svojega, i ako skrenete s puta, što vam ga pokazujem danas, da trčite za bogovima, kojih ne poznaje te. (Pnz 11,26 28)

Ono što Mojsije ovdje čini jest da on definira realnost za sljedeću gene raciju i za sve generacije. On to čini kao uvod u ono što će uslijediti u mnogim sljedećim poglavljima, a to je sistematično ponavljanje židov skog zakona koji pokriva sve aspe kte života za novi narod u njegovoj zemlji. Mojsije ne želi da narod izgubi iz

Prevela Anja Grabar ponovo inzistira na tome da se put u dugoročni procvat 'dobro', 'bla goslov', sam život sastoji u dono šenju jednog jednostavnog izbora: prihvatiti B ga kao svog vladara, či niti Njegovu volju, i blagoslovi će uslijediti. Ako ne, prije ili kasnije bit ćete pobijeđeni i raspršeni i patit ćete više no što možete zamisliti.

Strana Strana13 13Godina 15 Broj 48 nad drugom, već umjesto toga po bjedom naroda u cjelini. U svojoj knjizi o religiji i znanosti, Veliko partnerstvo, objasnio sam da postoji razlika između uzroka neče ga i njegovog značenja. Potraga za uzrocima je zadatak objašnjenja. Po traga za značenjem je posao tumače nja. Znanost može objasniti, ali ne može protumačiti. Jesu li deset po šasti u Egiptu bile slijed prirodnih događaja, B žja kazna, ili oboje? Ne ma znanstvenog eksperimenta koji bi mogao razriješiti to pitanje. Je li razdvajanje Crvenog mora bila B žja intervencija u povijesti ili lud istočni vjetar koji je otkrio potopljenu dre vnu obalu rijeke? Je li Izlazak bio čin B žjeg oslobođenja ili niz sretnih slučajnosti koje su omogućile bijeg skupini robova? Kada se daju sva uzročna objašnjenja, kvaliteta čuda epohalnog događaja u kojem vidi mo B žju ruku ostaje. Kultura nije priroda. Postoje uzroci u prirodi, ali samo u kulturi postoje značenja. Homo sapiens je jedinstveno biće koje stvara kulturu, koje traži zna čenje, i to utječe na sve što činimo. Viktor Frankl, psihoterapeut koji je preživio Auschwitz, isticao je da naši životi nisu određeni onime što nam se događa, već onime kako mi reagiramo na ono što nam se doga đa a to kako mi reagiramo ovisi o tome kako tumačimo događaje. Je li ova strahota kraj mog svijeta ili me to život poziva da vježbam herojsku snagu tako da bih mogao preživjeti i pomoći drugima da prežive? Iste okolnosti dvoje ljudi mogu tumačiti

sasvim različito, što će jednoga od vesti u očaj, a drugoga u herojsku izdržljivost. Činjenice mogu biti iste, ali značenja su dijametralno suprotna. Način na koji tumačimo svijet utječe na to kako reagiramo na svijet, a naše reakcije oblikuju na še živote, individualno i kolektivno.

Zato u svojim poznatim riječima Max De Pree kaže, "Prva odgovor nost vođe je da definira realnost." Unutar svake obitelji, svake zaje dnice i svake organizacije, postoje kušnje, testovi i nevolje. Vode li one u svađu, okrivljavanje i uzajamno optuživanje? Ili ih skupina smatra providonosnima, kao put ka nekom budućem dobru ("pad koji vodi do uspona" kao što je znao govoriti Lubavitcher Rebbe)? Radi li skupina zajedno kako bi se suočila sa izazo vom? Mnogo toga, možda i sve, ovi sit će o tome kako skupina definira svoju realnost. To će ovisiti o vod stvu ili nedostatku vodstva koje je imala do sada. Snažne obitelji i za jednice imaju jasan osjećaj za svoje ideale, i njih vjetrovi promjene ne mogu otpuhati sa kursa. Nitko to nije učinio snažnije od Mojsija koji je na monumentalan način definirao izbor: između dobra i zla, života i smrti, blagoslova i pro kletstva, nasljedovanja B ga s jedne strane, ili biranja vrijednosti susje dnih civilizacija s druge. Ta jasnoća je razlog zašto Hetita, Kanaanaca, Perizejaca, Jebusejaca više nema, dok narod Izraela i dalje živi, una toč besprimjernoj povijesti promje na okolnosti.

Tko smo mi? Gdje smo mi? Što pokušavamo postići i kakvi ljudi želimo biti? To su pitanja koje vođe pomažu skupini postaviti i odgovo riti na njih, i kada skupina to uspije učiniti zajedno, blagoslovljena je izuzetnom vedrinom i snagom. Šabat šalom.

Tako je Mojsije definirao realnost za Izraelce svog vremena i svih vre mena. Što to ima zajedničkog sa vod stvom? Odgovor je da značenje do gađaja nikad nije samo po sebi evi dentno. Ono je uvijek predmet tu mačenja. Ponekad, iz ludosti, straha, ili nedostatka imaginacije, vođe po griješe. Neville Chamberlain je iza zov uspona moći nacističke Njema čke definirao kao potragu za "mi rom u našem vremenu." Bio je potreban Churchill koji je shvatio da je to pogrešno te da je pravi izazov bila obrana slobode od tiranije. U Lincolnovo vrijeme bilo je mno go ljudi za i protiv ropstva, ali bio je potreban Lincoln koji je definirao ukidanje ropstva kao potreban ko rak u očuvanju jedinstva. Ta veća vizija omogućila mu je da kaže pri likom druge inauguracije, "Bez zlo be prema ikome, sa milošću prema svima, sa čvrstoćom u pravdi dok nam B g daje da vidimo pravdu, nastavimo težiti tome da dovršimo posao koji smo započeli, da povije mo rane naroda…" On nije dozvo lio da niti samo ukidanje ropstva, niti kraj građanskog rata, budu smatrani pobjedom jedne strane (nastavak s 12. stranice) Rabbi Lord Jonathan Sacks: Definiranje realnosti ■

Rabbi Berel Wein: Vidjeti jasno Strana 14 Divrej Tora ■ stvoren, da postoji Stvoritelj i da ljudska bića imaju mogućnost i po trebu da se nekako povežu s tim Stvoriteljem. Nakon što su ove po sve očite istine priznaju i čvrsto ukorijene u našem umu i srcu, za koni i običaji Izraela logično krenu za njima i dovrše strukturu našeg služenja Stvoritelju i onima koje je stvorio. Poneseni plimom događaja i iscr pljujućih pojedinosti svakodnevnog života, mi se često nismo u stanju zaustaviti i porazmisliti o tim isti nama koje čine osnovu našeg posto janja i svrhe ovdje na svijetu. Veliki rabin Moshe Chaim Luzatto započi nje svoje epsko remek djelo Mesilat Yesharim, osnovnim životnim pita njem: "Koja je naša svrha i cilj u ži votu?" To pitanje progoni ljudska bića kroz sve epohe i područja ljudskog postojanja na ovoj planeti. To je pitanje koji je bilo pokretačka sila ljudske civilizacije u sva vremena i u svim okolnostima. Mnogo je od govora bilo dato na ovo pitanje. I gotovo svaki od njih je odveo ljude od pravog puta i naveo one koji ra cionalno razmišljaju da negiraju isti ne koje nas svakodnevno podsjećaju na to tko smo i zašto smo. Sile pohlepe, želje, fizičkog zado voljstva, te nerealnog i utopijskog činjenja dobra nadjačale su naš ja san pogled i instinktivne racionalne misaone procese. Nakon što je oku sio zabranjeni plod, čovjeku je vrlo teško osloboditi se njegova okusa. Moše nas pokušava upozoriti na posljedice našeg netočnog i nejas nog gledanja i razmišljanja. Stoga prije nego li bude progovorio o bilo kojoj zapovijedi ili složenim obredi ma Tore, on prvo traži od svojih slušatelja i učenika, kroz stoljeća, da čuju o istinama koje se nalaze pred njima stalno i svakodnevno. Ovo je doista ključ za judaizam i opstanak Židova. Ima jedna stvar s kojom se svi možemo složiti, a to je da postojanje i politika Države Izrael, bez obzira koja je stranka na vlasti, čini da se Židovi diljem svijeta osjećaju neu godno. Uvijek ima neki neprijatan događaj, loše ponašanje, glupa vla dina politika ili kontroverzan i agresivan stav koji navede mnoge Židove da se počnu meškoljiti na svojim mjestima.

Thomas Jefferson je u američkoj Deklaraciji o nezavisnosti napisao da su neke istine očite. Podsticaj za tu ideju dobio je od našeg velikog učitelja Mošea koji jasno ističe u ovotjednom čitanju da su izbori koje čovjek ima u životu jasno vidljivi. Kralj Salomon u Koheletu ističe da je B g stvorio ljudska bića i prožeo ih s jednostavnom pravednosti, ali da oni stalno traže izopačene načine kako bi ispunili svoje nepravedne želje. Tora, pomoću glagola re'e, jasno ukazuje da izbor između vje čnog života i smrti, između isprav nog i pogrešnog, između dobra i zla nije toliko kompliciran. Može se vidjeti i osjetiti ispravan put u životu i slijediti ga. Kao po moć toj očevidnoj istini, dovoljno je samo razmotriti prošlost i razmišlja ti o onome što je bilo prije nas, oso bno i kao naroda. U svim svojim složenim obredima i tehničkim pro pisima, judaizam je, u svojoj suštini, vrlo jednostavna i jasna vjera. Ovu točku se Moše trudio jasno iznijeti iznova i iznova u svom velikom za vršnom govoru Židovskom narodu.

Ono što je utemeljitelje Židovskog naroda i protagoniste monoteizma u svijetu učinilo toliko jedinstveni ma je njihova urođena sposobnost da prepoznaju ono što je u ovom svijetu očito. Naime, da je svijet Ključ judaizma i opstanka Židova je čuti o istinama koje se stalno i svakodnevno nalaze pred nama

Strana Strana15 15Godina 15 Broj 48 ska zajednica u Rimu dodvoravala se u strahu i sramu, dok su se nji hova braća u zemlji Izraela borila protiv svojih rimskih tlačitelja. Nije bilo ni lako niti ugodno biti Židov u Rimskom carstvu tijekom prvog stoljeća naše ere.

Herman Wouk je u svojoj majstor ski napisanoj knjizi, This Is My God (Ovo je moj B g), opisao prizor u predvorju jednog veličanstvenog nebodera na Manhattanu gdje jedan potpuno asimilirani Židov odjed nom spazi hasidskog Židova, s bra dom, odjećom i svim ostalim, koji sada treba ući s njime u dizalo. Ovu kombinacija horora, iznenađenje, srama, krivnje i znatiželje koju je Wouk toliko slikovito opisao prava je slika kako Židovski svijet danas gleda na državu Izrael. Postojanje države Izrael nameće teške i neu godne odluke Židovima u svijetu. Očito, to je ono što je namjera Neba, nelagoda i sve što s njom ide. Šabat šalom

Dovoljno je pročitati djela Josipa Flavija i Filona stoljećima kasnije, kako bi se osjetilo tjeskobu tih Ži dova koji su se borili da ostanu Židovi u najotuđenijem i najneprija teljskijem okruženju. Biti Židov u grčkom gradu Alekandriji, ili u romanskom gradu Rimu bilo je nelagodno iskustvo.

Tijekom progonstva Židova ši rom svijeta, ta se nelagoda uvijek iznova doživljavala. Ona je posto jala prije nastanka države Izrael, iako je osnivanje države fokusiralo i intenziviralo taj problem. Pojedinim Židovima uvijek je bilo teško ostati vjeran Tori u svijetu i društvu koje je, uglavnom, odbacuje i ocrnjuje.

gotovo uvijek dobija kartu za pro laz, dok pobožno pisanje o navo dnim Židovskim zlodjelima dobiva mjesto na naslovnici i sveopću osu du. Ovi se Židovi srame biti Židov. U svom mukotrpnom življenju oni se okomljuju sami na sebe, dok u isto vrijeme objavljuju svoje plemenite samilosne vrijednosti i jedinstvenu mudrost. Njima je vrlo nelagodno zbog vlade i naroda Izraela.

Muslimanski terorizam prema Židovima i Državi Izrael

Zbog ove nelagode, postoje mnogi Židovi, predstavnici svih nijansi vjerskog štovanja, političkog uvjere nja i osobne sklonosti, koji u dubini svog srcu jednostavno požele da Izrael nestane, i da više ih ne uzne mirava. Među Židovima vjernicima ima onih koji se jednostavno ne mogu pomiriti s činjenicom da je država stvorena na naizgled racio nalan i uobičajen način. Niti se mo gu pomiriti s time tko su bili i tko jesu vođe te države.

Kako su se asimilacionisti u ži dovskom svijetu sve više udaljavali od poznavanja i vrijednosti Tore, njihov animozitet spram Države Izrael postajao je sve otvoreniji i snažniji.

Ovo također vrijedi i za ateističku i agnostičku ljevicu snažnu i sve prisutnu silu u Židovskom društvu, ovdje u Izraelu i diljem Židovskog svijeta koja se ne može pomiriti s činjenicom da je Židovska država, uglavnom, prilično židovska po svom mentalitetu, ponašanju i vri jednostima, na njihovo nezadovolj stvo i Dakle,razočaranje.čakipored

trenutne pole mike i previranja u vezi pozicije Iz raela prema nuklearnoj situaciji u Iranu, još uvijek ima dosta prostora za nelagodu među mnogim Židovi ma u vezi Države Izrael. I ta se ne lagoda izražava na različite načine, od izravnog vrijeđanja Izraela na javnim forumima i kroz medije, do suptilnih načina nepostojanja svesr dnog priznavanja i prihvaćanja da je Država Izrael dostojna naše molitve i podrške. Ukratko, Država Izrael i dalje je zabrinjavajuća prisutnost u svijetu i Židovskom društvu. Kako nam ovaj fenomen ne bi os tao potpuno tajanstven i neobjaš njiv, ja bih se usudio reći da je u određenoj mjeri tako bilo i u vrijeme Drugog Hrama. Većina tadašnjeg Židovskog svijeta nije živjela u ze mlji Izraela. Postojale su velike ži dovske zajednice u Babilonu i Egip tu, kao i u Rimu i sjevernoj Africi. U Aleksandriji, u Egiptu, Židovi su čak izgradili svoj vlastiti hram kako bi konkurirali svetom Hramu koji se nalazio u Jeruzalemu. Židov (nastavak s 14. stranice) Rabbi Berel Wein: Vidjeti jasno ■

Strana 16 Divrej Tora Rabbi Dovid Goldwasser: Šalom bajis

Međutim, ima jedan cadik, koji daje sve što ima siromašnima, iako nam Talmud kaže (Kesubos 50a), da je u Uši bilo dosuđeno da ako netko želi biti velikodušan u svojoj cedaki, on ne smije isplatiti više od jedne petine svog prihoda.

Pravedna osoba, piše komentar, moli se Onome koji daje bogatstva u ovome svijetu i moli ga za Njegovu milost da bi ubuduće mogao davati milodare bez ograničenja. Pošto znamo da Vječni uvelike čezne za molitvama cadikima, On ispunjava njegovu molbu i blagosilja ga s to liko bogatstva da primatelji njego va dobročinstva neprestano primaju pomoć. Rabenu Chananel na to gleda na sličan način u Taanis, da čovjek tre ba podijeliti mnogo novaca za ceda ku kako bi time uvećao svoje bo gatstvo, i bio u mogućnosti dati još višeNesivoscedakeShalom pridodaje da smo ograničeni na davanje jedne petine svog bogatstva za cedaku zbog sa mog ispunjenja micve. Međutim, ako osoba traži očišćenje od svojih gri jeha ona onda treba dati i više od toga, za dobro svoje duše. Nalazimo da će pravedni dati i više nego što su imali bez ikakve procjene.

■ granicu onoga što mu srce želi ako netko ima stotinu on želi dvije sto tine.. Shivim Panim L’Torah objašnjava da Tora obavezuje svakoga da odre di jednu desetinu svog prihoda za cedaka. Neki tumače da riječi "aser bišvil šetis’ašer" podrazumijevaju dvostruku desetinu, i dat će čak i petinu svoje zarade za cedaku.

R. Johanan je rekao: "Odvajaj dese tinu kako bi postao imućan."

R. Johanan je odvratio: "Hajde, iskušaj to sam za sebe." "Zar je dopušteno iskušavati Vje čnog? Pisano je (Devarim 6,16): 'Nećeš iskušavati Vječnog.'" R. Johanan je citirao R. Ošaja koji je izuzeo davanje ma’asera iz ove zabrane, kao što je rečeno (Malahi 3,10): "Donesite sav desetak u spre me … iskušajte Me s time, veli Vje čni, i vidite neću li vam otvoriti ne beska okna i izliti na vas blagoslov beskrajan." Po čemu je micva o ma’aseru dru gačija od svih ostalih micvos? Sve se druge micvos u potpunosti moraju vršiti l’šem šamajim, radi Nebesa, bez uzimanja ičega drugog u obzir. Nadalje, naši nam učenjaci kažu da čovjek nikada ne dosegne gornju

"Kako to znaš tako rastumačiti?" upitao je mladić.

Tosfos (Taanis 9a) pripovijeda da je neki bogataš imao polje koje je do nosilo urod od 1000 kura, od čega je on davao 100 kura desetine svake godine. Kada se razbolio, prepustio je to polje svom sinu, uz napomenu da nastavi i dalje tako činiti. Slje deće je godine sin stavio na stranu 100 kura kako ga je otac uputio. Međutim, kada je vidio koliko je to novca, odlučio je da više neće od vajati desetinu. Naredne godine ze mlja je dala uroda samo za 100 kura i sin je bio vrlo zabrinut. Kada su njegovi rođaci čuli za neprilike koje su ga snašle došli su to proslaviti, odjeveni u bijelo. Mladić je rekao: "Izgleda da ste se došli radovati mojoj nevolji."

Oni su mu uzvratili: Ti si sam sebi nanio tu patnju. U početku si dao ma’aser na primjeren način. Ti si bio zemljoposjednik, a Vječni kohen koji je primio ma’aser. Međutim, sada, kada nisi dao desetinu Vječnom, On je postao zemljoposjednik, a ti si ko hen i primio si samo 100 kura. To je značenje pasuka (Bamidbar 5,10), "Svete stvari od svakoga pripadaju "Odvajat ćeš desetinu od svega što tvoj usjev u polju donese…" (Devarim 14,22) Naši nam učenjaci kažu (Taanis 9a) kako je R. Johanan susreo svog ne ćaka, sina Reš Lakiša, i rekao mu: "Kaži mi pasuk kojeg si danas učio." Mladić je odgovorio: "Svakako ćeš odvajati desetinu," i odmah ga zapi tao što te riječi znače.

Domaćin je to prihvatio pa ga je uveo da pričeka dok Chofetz Chaim završi objed. Usred objeda, kako je bio Chofetzov običaj, Chofetz Cha im je počeo recitirati Mizmor L’David (Tehilim 23,1). Nakon što je završio s: "Neka bi me samo dobrota i mi lost pratile sve dane života moga, i ja ću prebivati u domu Vječnoga kroz dane mnoge," okrenuo se go stu koji je čekao i primijetio: Kako je Dovid HaMeleh mogao opisati do brotu i milost kao one koji progone nekoga? Ubojice i nasilnike naziva mo progoniteljima, ali tov v’chesed dobrotu i milost? Chofetz Chaim je nastavio: Često nam se čini da nas dobrota i milost progone kada nam upadaju u život, ■ (nastavak s 16. stranice) Rabbi Dovid Goldwasser: Šalom bajis

Strana Strana17 17Godina 15 Broj 48 kradu nam dragocjeno vrijeme i narušavaju naš šalom bajis. Tada uskoči jecer hara i uvjerava nas da se ostavimo dobrih djela i plemenitih postupaka. Dovid HaMelech nam kaže da ako vam izgleda da vas do brota i milost progone, nemojte ih se odreći. Molite se Vječnom da vas one samo dobrota i milost, a ne drugo nastave progoniti. Tov v’che sed vam nikada neće naškoditi; one će jedino osigurati da vi "prebivate u domu Vječnoga kroz dane mno ge."Na to se gost ustao, zahvalio do maćinu i pozdravio se s njim. Do maćin, iznenađen time što ovaj od lazi a da nije razgovarao s Chofetz Chaimom, upitao ge je što se dogo dilo. Sa smješkom na licu, askan je ob jasnio da je gadol odgovorio na nje govo pitanje bez da ga je i čuo. Gost je rekao: Osnovao sam ješivu i udrugu gemilas chesed kojima up ravljam. Obje funkcioniraju doista dobro, no posao zahtijeva mnogo vremena i počeo je stvarati proble me u našem šalom bajis. Želio sam pitati Chofetz Chaim da li da neke od odgovornosti prebacim na dru ge. Međutim, čim sam čuo riječi Chofetz Chaima shvatio sam kakav mi je zechus darovan. Moram se po žuriti kući prenijeti tešuvu Chofetz Chaima svojoj supruzi. njemu," dakle, ako netko ne daje desetinu na ispravan način samo ono što je sveto bit će njegovo.

Kada je Chofetz Chaim bio u Beču kako bi sudjelovao na prvom Kne ssia Gedola Agudas Yisroela, do maćin mu je bio ugledni R. Akiva Schreiber. Kako bi ugodili Chofetz Chaimu, samo su velikodostojnici i ugledni pojedinci dobili priliku slu šati gadola Jednog je dana dobro poznati Tora askan iz Engleske došao kući R. Schreiber i zatražio da se sastane s Chofetzom na svega par minuta, ka ko bi s njim raspravio vrlo važnu stvar koja će imati utjecaj na njega i njegovu obitelj za čitav život.

Put do odnosa s B gom u ovom svijetu je tegoban. Nema tu prečica. Stvar je to korištenja naše slobodne volje, da prevladamo tisuće izazova koji neprestano staju pred nas. Lju di imaju sklonost tražiti jednosta vna rješenja za složene probleme. Prednost kultova, onih koji liječe vjerom, i takozvanih 'kabalističkih' grupa tu je sasvim razumljiva. Oni su u stanju ponuditi jednostavne odgovore. Oni čak mogu učiniti ne što što izgleda kao čudo. No na du ge staze, odgovor neće biti zadovo ljavajući. Oni su tek bijeg od istin skih životnih izazova. Judaizam kaže: Upotrijebi svoj um. Ne sudi po čudima. Sudi pre ma dokazima. U primitivnom svije tu, čuda impresioniraju. U 21. sto ljeću mi bismo trebali bolje znati. Šabat šalom ■ Pojavi se čovjek u Londonu (ili Zagrebu) tvrdeći da je prorok. On učini neke sjajne stvari: levitira, oži vljava mrtve, pretvori olovo u zlato. Onda vam kaže da će sutra u podne početi padati kiša. U 11 sati na nebu ni oblačka. Dođe 11:30, 11:45, 11:55, a ono još uvijek prekrasan dan. Šte ta, tip je djelovao prilično dobro. Odjednom u 11:59 oblaci se nakupe niotkuda. Do 12:00 prekriju čitavo nebo. U 12:01 počne strahoviti plju sak. Što kažete na to? "Ma, to je Engle ska" (ili: "To je ta naša nova klima"). No, ipak, mislim da biste se time malo zanijeli. Nije sve skupa to tako lošeAli,napravio.štokaže Židovski zakon: da Strana 18 Divrej Tora

Shaul Rosenblatt:

djela ■ li je on prorok i trebamo li ga slu šati?Dakle, Židovski zakon ima vrlo jednostavnu formulu za takve tipo ve. Oduzmete mu ovlasti. On je evi dentno lažni prorok, jer ako je B g rekao da će kiša padati u 12:00 on da ona neće početi u 12:01. B g ne čini pogreške. Da budemo jasni, ovaj je "prorok" vrlo vješt čovjek, moguće čak i u dodiru s duhovnim silama koje ne poznajemo. Ali u kontaktu s B gom nije. Judaizam ima pravila za utvrđi vanje vjerodostojnosti proroka a ona nisu ni na koji način bazirana na čudima koja je on u stanju izve sti. Nas Židove ne impresioniraju čuda. Mi ne sudimo o nekoj osobi prema vještini njezinih trikova. Naravno, kada dođe netko s tako impresivnim repertoarom, vrlo je teško ne biti ponukan. Kada netko stvarno može liječiti ljude, teško je ne poželjeti vjerovati. No, postoji mnoštvo iscjelitelja i čudotvoraca u svijetu. Svaki od njih ima drugačije ciljeve. Bilo da su to oni koji trguju samima sobom ili oni koji trguju određenim stilom života. Judaizam ne dvoji niti trenutka o tome da li su ljudi u stanju vršiti čudesna dje la. Ono što judaizam kaže je da to nije nikakav dokaz da je on B žji glasnik. Postoje mnogi ljudi koji nam se čine uspješnima, no to ne znači da oni imaju B žje odobrenje.

Rabbi Zapanjujuća

To vrijedi za svaku nemudru od luku. Pušenje je samo dobar primjer toga. Mi se neprestano nalazimo pod utjecajem pristranosti koje umanjuju našu sposobnost prosuđi vanja. Slijepa čovjek ne može se učiniti čovjekom koji vidi, ali mi imamo sposobnost da prevladamo sljepoću svojih pristranosti. Samo trebamo biti oprezni i čuvati se, shvaćajući svoju ranjivost.

Talmud kaže da osoba treba uvijek zamišljati da je svijet sačinjen od jednakog broja pravednih i grešnih ljudi, a za sebe smatrati da ima istovjetan broj micvot i grijeha. Budući da se presuda donosi na te melju većine, ako je njegov/njezin slijedeći čin micva, to će stvoriti ve ćinski udio micvot, odnosno ako po stupi pravo, to će stvoriti većinu pravednih ljudi. Suviše često na se be gledamo kao na otoke, i vjeruje mo da što god činili u svom oso bnom životu to nema veze s drugi ma. Mošeova je poruka da to nije tako. Ono što činimo je ili na blago slov ili na prokletstvo mnoštvu. Odolijevanje sljepilu "Vidi, danas preda vas stavljam blago slov i prokletstvo" (1,26)

R. Yitzchok Meir iz Oura kaže da je B g dao čovjeku mudrost i razbo ritost kako bi bio u stanju razlikova ti ispravno od pogrešnog, blagoslov i prokletstvo.Minemamo samo inteligenciju da donosimo mudre odluke, već i spo sobnost da tako činimo. Ipak, često viđamo ljude koji ne donose mudre Strana Strana19 19Godina 15 Broj 48 ■ Suviše često na sebe gledamo kao na otoke, i vjerujemo da što god činili u svom osobnom životu to nema veze s drugima. Mošeova je poruka da to nije tako.

Razlogpušenja.zaovu nedosljednost je što je čovjekovo prosuđivanje izobliče no onim što bi on želio vjerovati. Tora to navodi vrlo jasno: "Mito će zaslijepiti oči mudroga" (Ponovljeni za kon 16,19). Mudrost čovjeka je ne moćna kada mito utječe na sposob nost njegovog prosuđivanja. Slijepa bi osoba doista htjela izbjeći da pa dne u jamu, ali ne može si pomoći ako je ne vidi.

Vidi! Stavljam danas pred vas blagoslov i prokletstvo " Hebrejski u ovom retku miješa jedninu s množinom, odno sno, riječ "vidi" je u jednini, dok je riječ "vas" u množini. Kli Yakar objašnjava da svaki pojedinac mora gajiti osjećaj odgovornosti prema mnoštvu.

Chafetz Chaim je pričao o nekom seljaku koji je svoje snopove žita do nio na tržnicu. Za svaki snop koji je predao trgovcu, ovaj bi stavio nov čić na tanjur. Prebrajanjem novčića, oni bi znali koliko je snopova on prodao. Dok trgovac nije gledao, seljak je s tanjurića uzeo nekoliko novčića. On nije shvaćao da je time što je ukrao nekoliko novčića, ostao bez plaće za nekoliko snopova žita.

Mojsije je te svoje riječi namjerno izabrao: "Vidite, danas pred vas stavljam blagoslov i prokletstvo." Vidite, zaista. Vi imate sposobnost da nadvladate sljepoću vaših pristranosti. Odvojit ćeš desetinu od svog uroda svojih polja (Ponovljeni zakon 14,22). Sam hebrejski tekst moguće je protumačiti na način da, ako od vajate desetinu svog uroda, B g će vas blagosloviti. Odvajanjem dese tine nećete biti na gubitku.

Rabbi dr. Abraham J. Twerski: Nitko nije otok ■ odluke i to na svoju vlastitu štetu, i ne koriste se ovim bogomdanim prednostima sebi na korist. Ova mi se misao pojavljuje kad ugledam inteligentne, pa čak i učene ljude koji puše cigarete, i svjesno se truju. Istina, iziskivalo bi trud i tolerira nje nelagode da se prekine ta na vika, ali život čovjeka sigurno je vri jedan toga da se svjesno prihvati ne lagodu u interesu svog preživlja vanja. Ljudi koji spremno prihvate nelagodu kirurškog zahvata kako bi spasili svoje živote, svejedno nisu u stanju učiniti istu stvar u vezi pres tanka

Mi ponekad činimo stvari kojima ostvarujemo privremeni dobitak i ne shvaćamo da će gubitak zbog tog našeg čina daleko nadmašiti taj privremeni dobitak.

"

A R. Mendele je uzviknuo, "Ge valt! Hvala B gu da je R. Hershele došao da pomete šul. Bojao sam se da će biti preumoran i da danas ne će moći moliti. Zar ti ne znaš? Kada on mete pod on čisti put za sve naše molitve da dođu do Neba!" Nekih sedamdeset godina kasni je, sveti R. Chatzkele Shinover, sin Heilege Sanzera otišao je na odmor u ljetno odmaralište u Pistianu, u Mađarskoj. I prvi put kada je otišao davenati (moliti, op.pr.) u tamošnji Beis Midraš, bio je mamash zapre pašten. Sinagoga je bila stvarno jako prljava. Zato je rekao ljudima u šulu, "Zar vas nije sram? Ovo je sveto mjesto, kako ste mogli dozvoliti da bude tako prljavo? Netko treba doći i očistiti ga!"

Sin R. Mendela Rimanovera otišao je svom ocu i rekao, "Mislim da se nešto čudno događa s tvojim najbo ljim učenikom. Sinoć se oženio, vjenčanje je završilo oko dva ujutro, a on je jutros ipak ovdje i mete pod. Misliš li da je on normalan?"

R. Hershele Rimanover bio je najbo lji učenik, i na kraju nasljednik sve tog R. Menachem Mendela iz Roma nova. Vi znate da su neki od velikih hasidskih učitelja sami bili sinovi Re bbea ili barem učenih, svetih ljudi. Oni su odrasli u domovima u koji ma se striktno pridržava odredbi i učili u ješivama cijeli svoj život. Ali R. Hershele bio je sin običnoga kro jača. Nažalost, njegov je otac napu stio ovaj svijet dok mu je sin još bio jako malen pa ga je podizao njegov stric. Do 13 godi na on nikada ni je učio Toru. Či tavo je dasvompomagaovrijemeprvoocu,aonsvomstricu, koji je također bio krojač. Ali u svom srcu mamash (stvarno, op. pr.) je čeznuo za B gom, pa je poslije svoje bar micve (stupanja u punoljet nost na trinaesti rođendan, nakon čega je obavezan pridržavati se zah tjeva halahe zakona Tore, op.pr.) pobjegao da uči s R. Mendele Rima noverom.

Strana 20 Divrej Tora Rabbi Shlomo Carlebach: Ako nije slatko, to ne može biti Tora nisam na nivou Rimanovera, i ja zasigurno ne znam kako napraviti put molitvama da stignu do Neba. Ali znam kako počistiti.' Zato sam ovdje." Sveti Shinover ga je pogledao i rekao, "Sveti Yidu, ti mamash nisi svjestan do kako uzvišenog isprav ka si doveo na Nebu kada si pomeo ovaj pod. Eto, ja znam da si ti petna est godina oženjen i da nemaš djece. I sretan sam što ti mogu reći, Nebo je upravo odlučilo da zbog toga što si došao očistiti ovaj pod u čast B žjeg svetog mjesta, ove ćeš godine biti blagoslovljen sinom." Vidite u čemu je stvar ponekada na pravimo nešto za što ne znamo koja je stvarna dubina toga. Ali kada radimo na slavu B gu, naše najjednostavnije radnje mogu doseći najviše mjesto na Nebu. Nažalost, ubrzo nakon vjenčanja, supruga R. Hershele Rimanovera se jako razboljela. I nedugo iza toga je umrla. To mu je mamash slomilo sr ce. Ali što je R. Hershele mogao na praviti? On je još više izlijevao svoje srce, svoju dušu i svoje vrijeme u učenje, i sa dvadesetjednom godi nom postao je Rebbe u Rimanovu. Nekoliko godina kasnije došla ga je posjetiti jedna žena. Ona je rekla, "Rebbe, trideset tri su mi godine i do sada se nisam udala. I ja sam siroče, pa nemam nikoga da dogo vori šiduh (bračnog partnera, op.pr.) za mene. Možete li mi vi pomoći da nađem supruga?" R. Hershele ju je na trenutak po mno promotrio, a onda joj odgo vorio, "Poslušaj me. Moram ti po staviti vrlo ozbiljno pitanje. Što lo je to do dobrano iza ponoći. Ali u četiri sata ujutro nakon vjenčanja, R. Hershele je, kao i uvijek, bio u sina gogi, i pometao šul (sinagogu, op.pr.)

Slijedećeg dana je Shinover došao vrlo rano u sinagogu na jutarnju molitvu. I tamo je zatekao malog Yiddelea (Židova) koji je meo pod. "Dragi moj prijatelju", rekao je, "Že lim ti zahvaliti zato što si se digao tako rano da počistiš šul " "Znate," odgovorio je Yiddele "ka da ste nas tražili da počistimo sina gogu, to me podsjetilo na priču koju sam čuo kada sam bio mlad o R. Hershele Rimanoveru, kako je meo pod u Beis Midrašu rano jutro nakon svog vjenčanja. I pomislio sam, 'Ja Heillege (izraz poštovanja, op.pr.)

Kada je prvi puta došao u Rima nov, R. Hershele je bio vrlo skro man, vrlo povučen, pa je radio kao Rebbeov šames (pomoćnik, op.pr.). Drvima je ložio peć u sinagogi, pos premao krevet R. Mendelea, dono sio mu hranu, uzimao metlu i meo pod Beis Midraša (sinagoge, op.pr.) tako da bi sinagoga bila čista za jutarnju molitvu.

R. Hershele se oženio kad mu je bio šesnaest godina, a vjenčanje je bilo mamash gevalt! (uistinu nezabo ravan doživljaj, op.pr.). Takva simha (veselje, op.pr.), takav ples! Potraja

■

"Da, sjećam ga se. Hlače moje braće su uvijek bile poderane pa ih je mo ja majka nosila krojaču da ih popra vi. A taj dječak, Hershele, bi dosta vio popravljene hlače u našu kuću u petak poslijepodne, tako da bi ih moja braća mogli obući za Šabos. Ali sveti učitelju kako je sve ovo po vezano s mojim šiduhom? I odakle vi znate tako puno o meni?" "Zato što sam ja taj Hershele!" objasnio je Rebbe. "Ja sam taj koji je dostavljao hlače tvoje braće! Ne kri vim te što me nisi prepoznala… ja znam da izgledam sasvim druga čije. Ali ja sam tebe odmah prepoz nao. (nastavak s 20. stranice) Rabbi Shlomo Carlebach: Ako nije slatko, to ne može biti Tora

"Želim da znaš, svakog petka ka da sam donosio hlače, ja bih ušao u vašu kuću i vidio bih tebe i svu tvo ju braću i sestre kako sjedite za sto lom s vašim ocem i učite tjedni od lomak Tore parašu. Vjerojatno se sjećaš da ja dolazim iz vrlo obične obitelji krojača. Mi smo morali jako puno raditi pa nismo imali vremena da učimo Toru. Pa je to što sam vidio u vašoj kući da svi vi sva djeca uče Toru zajedno sa svojim ocem to je za mene bilo vrlo po sebno. I svaki petak kada sam otišao iz vaše kuće ja bih molio, "Ribono Šel Olam (Gospodaru svi jeta, op.pr.), ovo je kako bih ja volio da bude s mojom ženom. Molim Te, blagoslovi me da oženim jednu od ovih djevojaka!

Strana Strana21 21Godina 15 Broj 48

"Sada te ponovo pitam…i vjeruj mi, to je stvarno…istina…hoćeš li biti moja žena?" Tako su se Rimanover i žena vjen čali, jer očito je ona stvarno bila nje gova srodna duša, predodređena za njega. Šta mislite kakvu vrstu vjen čanja su imali? Rimanover je rekao svom šamesu, "Evo što želim da uči niš. Odvezi se u selo…" koje je ime novao, "i vidjet ćeš deset shlepera (prosjaka, op.pr.) koji tamo sjede u Beis Midrašu. Zamoli ih da dođu ovamo s tobom; oni će biti minjan (molitveni kvorum, op.pr.) na mom vjenčanju. "Nikome nemoj reći da se ženim. Ne želim da itko drugi dođe. Ako bilo tko ne posluša moje riječi i usu di se pojaviti na mom vjenčanja neću više nikada razgovarati s njim…" Vidite o čemu se ovdje radi, sve što po tječe s Neba treba biti malo pokriveno kada silazi dolje u ovaj svijet. Inače bu de presnažno da se primi. Kada je Moše Rabenu, Mojsije naš učitelj, sišao dolje nakon što je primio Toru, njegovo je lice zračilo s toliko puno svijetla da ga ljudi oko njega nisu mogli primiti. Zato je morao pokriti svoje lice, morao je nositi veo. Vjenčanje je mamash određeno na Nebu. Vjenčanje dviju srodnih duša sja s apsolutno najvećim svijetlom. Ako je dostupno cijelom svijetu, ono se mora malo razblažiti, kako ne bi bilo prejako. Pa ako želite sačuvati Nebesko svjetlo svog vjenčanja kažete "Pokrijmo mal čice naše vjenčanje. Neka ono bude taj na između..nas dvoje…" Prevela Tamar Buchwald misliš o tome da se udaš za mene?" Žena je mislila da se Rebbe šali na njen račun i rasplakala se. "Sveti učitelju," zajecala je. "Molim vas ne mojte me ismijavati. Ja sam vrlo os jetljiva. I za mene ovo nije smiješno. Ja se mamash jako želim udati. Ali znate, ja ne tražim nekoga na tako uzvišenom nivou kao što ste vi…" "Žao mi je," rekao je Rebbe. "Ni kako mi nije bila namjera da te po vrijedim. Molim te, dozvoli mi da ti objasnim. Nisi li ti iz…i on je rekao ime nekog sela? Činilo se da je žena iznenađena. "Pa, jesam" "I imaš desetoro braće i sesta ra?" "Da, ali kako…" "I tvoj je otac bio R. Moshele?" "Da…" "Znao sam! Sada mi reci još jednu stvar. Da li se kojim slučajem možda sjećaš malog dječaka čije ime je Hershele, sin krojača?" Sada je žena već bila izvan sebe.

Strana 22 Divrej Tora Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: TJEDNI ZOHAR: RE’E ■ što rekao? Tko je nešto učinio i za što? To je ljutnja, potištenost, osjećaj da ste žrtva, i tako dalje i tako dalje. "Istina" je ono kada smo uspjeli doći u prosvijećeno stanje, što i jest svrha naših života. Iz tog razloga, naše mi sli trebaju biti usmjerene na "isti nu", jer nam to omogućava da bude mo "posuda" za prosvjetljenje koje će potom biti prisutno u nama u svakomMoramotrenutku.shvatiti da smo mi uvijek svjesni sjaja "Sjedišta" u beskrajnoj B žanskoj Svjetlosti, koja ne pravi razlike, i pitanje koje nam se posta vlja je što ćemo s tim sjajem napra viti. Kabalisti objašnjavaju da posto je dvije vrste svjetlosti: Izravno Svje tlo i Svjetlo koje se reflektira. Izrav no Svjetlo zrači izravno iz Izvora, te se također naziva i Svjetlošću mu drosti, što je sirova koncentrirana energija; njena je priroda da spali i opeče, pa se još naziva i Intenzivno Svjetlo i Svjetlost života. Jedini na čin da primimo Svjetlost mudrosti i da je zadržimo, je da znamo da ona nije naša, da ne posjedujemo ništa osim onoga što dajemo drugima.

Postoji prekrasan ko mentar koji je napisao Ohev Yisrael (Apta Rav), u kojem on objašnjava da i prije nego li smo rođeni mnoge su stvari već određene, izuzev onih koje ovise o našoj slobodnoj volji, na primjer pravednost ili zlo. Mi usta jemo svakog jutra i tad smo suočeni s emocijama i osjećajima koji nam daje priliku da biramo između bla goslova i prokletstva, a to je istinska suština naših života. Apta Rav dalje razjašnjava da je riječ "dati", koja se na hebrejskom piše "n t n", palindrom (riječ koja se jednako čita u oba smjera}. Cilj Stvo ritelja je činiti na dobro Njegovim stvorenjima, i utjecaj koji On vrši na nas je samo dobar. Stoga se "blago slov ili prokletstvo" promatra u od nosu na to kako se mi odnosimo prema stvarnosti, koja je pod našom kontrolom, i o kojoj sami odluču jemo. Ohev Yisrael ovu pojavu na ziva "istina i laži" način na koji se mi odnosimo i reagiramo na situ acije u našim životima."Laž" je vla stita zaokupljenost trivijalnostima, sporednim stvarima u životu: Tko je ■

Re'e jedna je od rijetkih pa rašot u Tori za koju u Zoharu nema tumačenja, što znači da se u njoj na lazi nešto duboko skrovito i skri veno. Samo ime ove paraše, "Re'e" (gle dati, vidjeti) povezuje nas s temom vida i s očima koje, prema mudrosti kabale, predstavljaju Sefiru Hohma Ovoj se sefiri pripisuje sirova iskon ska energija, svjetlo mudrosti, vrlo snažna energija koja nas okružuje ovog tjedna.

Paraša započinje riječima: "Evo, stavljam pred vas danas blagoslov i prokletstvo".

Promjenom smjera, iz želje da pri mamo samo za sebe u želju da daje mo, mi stvaramo novo svjetlo koje se naziva “Reflektirajuće svjetlo". Ako želimo svjetlo, moć i snagu, moramo se pobrinuti da to i drugi imaju. Ne možemo si dopustiti da budemo "kraj", jer Svjetlo ne može prebivati u posudi koja je krajnji rezultat (sebičnost i uskogrudnost). Misao Stvaranja, koja je na dobro stvorenih bića, materijalizira se ka da su naša djela povezana s namje rom da dovedemo do promjene i izazovemo zadovoljstvo drugih. Povezivanje s B žanskim prosvjet ljenjem tada je uravnoteženo i naš vlastiti interes postaje oplemenjen, te nam omogućuje da se još snažnije povežemo s prosvjetljenjem i pri manjem. Razina naše sebičnosti od ređuje da li je obilje koje primamo od Stvoritelja prokletstvo ili blago slov. Realnost naših života je subjekti vna, i njegova dvojakost, oscilacija između blagoslova i prokletstva ovisi isključivo o nama. Paraša poči nje s "Vidi" i završava s pričom o "lažnom proroku", podsjećajući nas da mi zapravo ne znamo što vidi mo, i da li je ono što vidim istina. I tako su jedine valjane leće kroz koje možemo vidjeti stvarnost u našim životima "voli svog bližnjeg kao što voliš sebe", ljubav, suosjećanje, i ci klus primanja kako bi se dalo i ka ko bi doveli do promjene, što je pra vi, istinski put kojeg se trebamo držati. Prevela Tamar Buchwald

Paraša (priča) Re'e nam govori o moći, sposobnosti da vidimo ono što je važno i Parašavrijedno.

Iako danas ne možemo poštivati stvarnu micvu Maaser šeni, mi može mo i moramo držati opću poruku koju je prenosila ova micva, stavlja jući sebe u okruženje keduše Micvu Maaser šeni temelji se na osnovnoj pretpostavci da na ljude vrši utjecaj njihova okolinu. Ne možemo sami sebe prevariti misleći da možemo živjeti na mjestima bez snažne pri sutnosti Tore, a ipak na neki način zadržati našu vezu s Torom. Naše okruženje utječe na nas, pa je nužno da mi i naša djeca ne živimo na mje stu na kojem možemo zaraditi naj više novaca ili uživati u najvećoj raskoši, već na mjestu sa snažnom vjerskom zajednicom i Torom kao temeljem.Nanjegovu neizmjernu zaslugu, naša zajednica je uložila stotine mi lijuna dolara u izgradnju fenome nalne vjerske infrastrukture sina goga, ješivot, mikvaot, programe ob razovanja odraslih i tako dalje. Naši roditelji i djedovi i bake razumjeli su potrebu atmosfere Tore, da se "bogatstvo" jir'at Šamajim stječe kroz micvu Ma'aser šeni, smještajući sebe u okruženje svetosti, i neumorno su radili na stvaranju takvog okoliš. Ključno je da ovu ostavštinu nasta vimo stalno se koristeći ovom infra strukturom i nastavljajući je održa vati. Čovjek nikada ne bi trebao po misliti da može svoju obitelj odvesti na neko udaljeno mjesto i da će oni nekako uspjeti sačuvati svoju vjer sku predanost. "Bogatstvo" jir'at Šamajim traži okruženje Tore, jer je dino u takvom okruženju mi i naša djeca možemo izdržati svjetovne utjecaje kojih ima napretek i dalje razvijaju svoju vezu s HaŠemom i Njegovom Torom.

Tora u Parašat Re'e predstavlja micvu o Ma'aser Šeni koja je od po ljoprivrednika u Erec Jisraelu tražila da donesu jednu desetinu svog uro da u Jeruzalem i pojedu ga tamo u tom gradu. Oni su također imali mogućnost prenijeti kedušu Ma'aser Šeni na novac pa donijeti taj novac u Jeruzalem gdje bi ga koristili za ku pnju hrane koju će potom pojesti.

Sefer Ha'hinuh objašnjava da je ova micva dovela čovjeku jir'at Ša majim prisiljavajući ga da provede vrijeme u svetom gradu Jeruzale mu. Osoba je morala pojesti sav de setak u Jeruzalemu i time morala provesti nekoliko dana, ili možda tjedan ili dva u gradu. Jeruzalem je bio mjesto boravišta Bet Ha'mikdaša i Sanhedrina, kojeg je činio sedam deset i jedan vodeći mudrac nacije.

Ali možemo doći do mnogo dubljeg značenja Gemarinog komentara ka da shvatimo da je ovaj pasuk napi san u vezi s Ma'aser šeni Pasuk kaže da ovu micvu treba poštovati kako bi steklo pravo "bogatstvo" jir'at Šamajim. Ono je pravo bogatstvo ko jem bismo svi trebali težiti bliskost s B gom, duboka svjesnost o Njego voj prisutnosti i želja da se vrši Nje gova volja. Mi moramo držati micvu Maaser šeni kako bismo postigli ovo neprocjenjivo blago.

Strana Strana23 23Godina 15 Broj 48 Rabbi Eli J. Mansour: Pravo bogatstvo ■ učinka. Osoba ne bi napustila Jeru zalem bez da upije nešto od svetosti grada, a to bi je odvelo do viših razi na jir'at Šamajim Ova zapovijed o Ma'aser Šeni za počinje riječima: "Aser te'aser." Tal mud, u poznatom odlomku, bilježi naizgled suvišan izraz i objašnjava da on znači: "Aser bišbil še’tit’ašer " "Dajte desetinu kako biste bili boga ti." To se općenito shvaća da upuću je na micvu o "Ma'aser kesafima", da vanja desetine svog dohotka u do brotvorne svrhe, zaslugom čega čo vjek stječe bogatstvo. Doista, osob no poznajem nekoliko članova zaje dnice koji su se obogatili nakon što su počeli donirati jednu desetinu svog prihoda u dobrotvorne svrhe.

Tora kaže da je svrha ove micve "le ma'an tilmad le'jir'a et HaŠem Eloke ha" kako bi ljudi naučili jir'at Šama jim, strah od Hashema.

Posjetom Jeruzalemu, imali su pri liku vidjeti službu u Mikdašu, prove sti vrijeme s kohenima i uživati u ok ruženju Tore i keduše koji su proži mali grad. To je iskustvo imalo svog ■

Kako to micva rađa jir'at Šamajim? Zašto bi netko postigao snažniju du hovnu svijest jedući dio svoje ljetine u Jeruzalemu?

~

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević 24 Divrej Tora hasidske mudrosti itanje i odgovor Rabi Jichak Meir znao je već kao mališan iznenaditi učene haside svojim intu itivnim uvidima u teološku problematiku. I zato njegova majka odluči da ga predstavi rebu Isra elu, magidu iz Koznica. Dok su tako čekali u redu, jedan od hasida odluči prikratiti vrijeme bezazle nom šalom. "Ako mi kažeš gdje se nalazi B g," unese se on u lice mališanu "dat ću ti jedan novčić." Hasidi se slatko nasmijaše, s nestrpljenjem očeku jući nastavak. Dječak ga iznenađeno pogleda, ali se ubrzo snađe: "Ako ti meni kažeš gdje se On ne nalazi, dat ću ja tebi dva!" Sada je smijeh bio još glasniji, a hasidi svečano propustiše dječaka i majku na čelo reda. povijesti čovječanstva vođene su mnoge bitke. Ali, možda je najveća među njima upravo ona koja se vodi izme đu dobra i zla. Između pristojnosti i pokvarenosti, između nesebičnosti i sebičnosti, između mira i nasilja. Svi smo mi dio te bitke i trudimo se biti što bolji. Po kušavamo posvetiti naše živote dobrim djelima i cijeniti mi losrđe i filantropiju. Prije svega, razvijamo vrline kod naše djece i učimo ih da budu moralna. Ali odakle dolaze naši etički standardi? Što je pravo, a što krivo? Što je dobro, a što je zlo? Živimo u vremenu u kojemu nije lako odgovoriti na ta pitanja. Ponašanje, koje može biti neprihvatljivo za jednu skupinu, može biti u potpunosti prihvatljivo za neku drugu. Jučerašnji tabui mogu postati uobičajena svakodnevica. Čini se da nema univerzalno prihvaćenog modela dobra i zla. Škole koje su nekada bile izvor objektivnih vrijednosti često se pretvaraju u ideološka bojišta na kojima se vrijednosti neutraliziraju kako se ni jedna skupina ne bi osjećala diskri miniranom.

Ovo nas vodi prema još važnijem pitanju, koje se neki ljudi ne usuđuju ni postaviti: postoje li, uopće, istinsko i ap solutno zlo i dobro? Ako ne postoje, kako to da su ljudskim bićima prirodno privlačne neke stvari, dok su im neke dru ge odbojne? Čak i mala djeca posjeduju tu osobinu, unutra šnji osjet za ispravno i pogrešno koji je razvijen poput osjeta vida i sluha. R. Simon Jacobson

ko vjeruješ da nešto možeš pokvariti, onda vjeruj da možeš i popraviti. Ako vjeruješ da možeš učiniti nažao, onda vjeruj da možeš i pomoći. R Nahman iz Breslova A

Strana

Biseri

Sve češće osjećamo posljedice oslabljene forme moral nog relativizma: sve je prihvatljivo, sve dok time otvoreno ne vrijeđamo nekoga drugoga. Ali, je li taj standard dovolj no visok? Nismo li u ime slogana "živi i pusti druge da žive" kompromitirali naš osnovni osjećaj za ispravno i neispra vno? Pokušajte odgovoriti na ovo jednostavno pitanje: osje ćate li u svome srcu i duši da je takva moralna zbrka prihva tljiva?

~

■ P U ■

■

Pružite emocionalnu podršku onima koji je trebaju "Ako se među tobom nađe čovjek u potrebi, jedan od tvoje braće unutar tvojih kapija u tvojoj zemlji koju ti je Svemogući dao, ne otvrdni svog srca i nemoj stisnuti šaku svoju protiv svog brata u potrebi " Ibn Ezra tumači da ove riječi zna če da se nećeš suzdržavati da nje govom srcu govoriš ljubazne riječi. Kada je neka osoba siromašna, ona Strana Strana25 2515 Broj 48

Rabbi Zelig Pliskin: Rastimo putem Tore - Bliskost i empatija ■ pati zbog mnogo više nego zbog samo financijske neimaštine; ona la ko može snažno patiti od emocio nalne boli. Stoga, mi imamo oba vezu otvoriti svoje srce takvoj osobi i razgovarati s njom sa suosjeća njem. Samo davanje novca nije do voljno. Jednom su Rav Moshe Fein stein, zt'l, i jedan njegov student žu rili na važan sastanak, i već su popr ilično kasnili. Neki siromašni stari Židov zaustavio ih je da mu nešto udijele, a onda nastavio pričati Rav Feinsteinu o svojim problemima. Rav Feinstein mu je dao nekoliko dolara i stajao slušajući ga kao da ima vremena na pretek. Student je pomislio da je možda Rav Feinstein shvatio da je ipak prekasno za sasta nak. Međutim, kada je ovaj siromah završio, Rav Feinstein je počeo ho dati još brže nego prije. Student ga je upitao: "Zašto ste stajali tamo i slušali? Niste li mu mogli samo dati novac i otići dalje kada smo u takvoj žurbi?" Rav Feinstein mu je odgo vorio da slušanje onoga pred kim skida teret sa svog srca može toj osobi biti vrednije od novca. ■

Godina

Bez obzira koliko daleko si od Hašema, uvijek mu možeš doći blizu ukoliko se potrudiš. "Za Svemogućim svojim B gom ići ćeš. "

Chofetz Chaim zapaža da nam prva riječ daje naznaku o velikoj udaljenosti; budući da nam ovaj re dak govori da slijedimo HaŠema, zbog čega Tora ne koristi riječ koja označava bliskost, kada mi Njemu trebamo biti najbliže što možemo?

To nas uči, kaže Chofetz Chaim, da bez obzira koliko se daleko neka osoba osjećala od HaŠema, ona se nikada ne smije prestati nadati. Svom svojom moći, ona se treba na stojati pri ližiti HaŠemu. (Rabi Levi Yitzchak iz Berdičeva jednom je pristupio je noj pokvarenoj osobi koja je učinila mnogo toga pogreš nog u svom životu i rekao joj: "Zavidim ti; ako se pokaješ i vratiš HaŠemu s ljubavlju i iskreno, svi će se tvoji poroci preobraziti u snažno sjajno svjetlo. Zavidim ti na sjaju te svjetlosti.")

Bili su u fokusu najkrvavijeg sukoba u pojasu Gaze u zadnjih godinu dana. Što je Islamski džihad, koji je ovaj put bio isključiva meta Izraela? gade Al 'PoznatoQuds.jeda se Islamski dži had protivi mirovnom procesu i pregovaračkom pristupu s Izra elom. Usvaja oružanu borbu protiv izraelske okupacije, po put Hamasa. Islamski džihad je vrlo blizak saveznik Irana. Veze s Teheranom su jedan od uzro ka izraelskog napada', kaže Fraihat. Upravo zbog podrške Irana, od 2014. utjecaj i moć Islamskog džihada raste, a prema procjenama CIA e od lani Džihad ima između tisuću i nekoliko tisuća boraca. Kao i Hamas, koji je s Izraelom vodio pet ratova od 2009., PIJ je na zapadnoj listi 'terorističkih or ganizacija'. No za razliku od Hamasa, koji sudjeluje u vlasti u pojasu Gaze, Islamski džihad ne sudjeluje na izborima i ne ma ambiciju preuzimati vlast u Gazi ili na Zapadnoj obali.■

Osmero ozlijeđenih u napadu na autobus sa židovskim vjernicima u Jeruzalemu Napad se dogodio u ranim ju tarnjim satima u nedjelju dok su Židovi odlazili nakon što su obavili obrede na Zapadnom zi du obilježavajući kraj subote.

"Jeruzalem je naš glavni grad i turističko središte za sve reli gije", rekao je premijer Yair Lapid u izjavi, dodajući da će izraelske snage sigurnosti "vra titi mir". Nijedna oružana sku pina nije zasad preuzela odgo vornost. Oglasio se SAD Američki State Department ob javio je u priopćenju da "sna žno osuđuje teroristički na pad", dodajući da je među ra njenima najmanje pet ameri čkih Napaddržavljana.dolazitjedan dana na kon najgoreg izbijanja neprija teljstava u više od godinu da na, kada su izraelski zrakoplovi gađali pojas Gaze u, kako je vojska tvrdila, preventivnom napadu s ciljem sprječavanja neposredne prijetnje Izraelu. Najmanje 49 ljudi ubijeno je u Gazi, uključujući civile i djecu, a više stotina je ranjeno tije kom 56 sati sukoba u kojem je militantna frakcija Islamskog džihada ispalila više od 1000 raketa prema Izraelu. Napetosti su se od tada na stavile, a trojica naoružanih napadača ubijena su u pucnja vi s izraelskim snagama sigur nosti u gradu Nablusu na Za padnoj obali prošlog tjedna.

NAORUŽANIIndex.hr,14.8.2022.napadačranio je u nedjelju najmanje osmero ljudi u autobusu koji je prevo zio židovske vjernike u Starom gradu u Jeruzalemu, rekli su svjedoci i izraelske vlasti. Na padač se kasnije predao izrael skim vlastima, navodi se u pri općenju policije, koja ga nije identificirala. Izraelski mediji izvijestili su da je napadač bio Palestinac iz istočnog Jeruza Ulema.Starom gradu nalaze se mje sta koja su sveta za Židove, muslimane i kršćane i jedno je od područja u kojima Palestinci traže državnost. Izrael cijeli Jeruzalem smatra svojim gla vnim gradom status koji nije međunarodno priznat. ■ cijom. Palestinski militanti uz vratili su raketama i tako je krenulo krvoproliće koje je uze lo više od 40 života i trajalo do sklapanja primirja u nedjelju. Iako sukobi u Gazi nisu novost, neobično je što se izraelski gla vni suparnik u pojasu Gaze, Hamas ovaj put držao po stra ni. Glavni cilj izraelskih napada bili su borci Islamskog džihada. Islamski džihad u Palestini, drugim imenom Palestinski Is lamski Džihad (PIJ) organiza cija je koja je osnovana 1981., a nastala je kao ogranak egi patskog Muslimanskog Brat stva. Islamski džihad manja je od dvije glavne palestinske grupe u pojasu Gaze, iza mno go brojnijeg Hamasa koji je inače glavni sudionik sukoba s izraelskom stranom. Glavni taj nik Islamskog Džihada je Zijad al Nahala, rođen u pojasu Gaze 1953., koji živi između Libano na i Sirije, nakon što je dobio izgon iz Izraela 1988. zbog sudjelovanja u Prvoj intifadi. Amerika ga je 2014. proglasila globalnim teroristom te je za mrznula njegovu imovinu u SAD u i raspisala nagradu od pet milijuna dolara za informa cije koje bi dovele do njegova 'Iakouhićenja.jemanja grupa, Islamski džihad je vrlo efikasan i organi ziran. Unutar organizacije vla da strogi red. Iako je male ve ličine, pokret je sudjelovao u svim sukobima s Izraelom', ka že za Al Jazeeru Ibrahim Frai hat iz Instituta Doha. Nema ra kete dugog dometa kao Ha mas, ali Islamski džihad ima značajan arsenal lakog oružja, minobacača, raketa i protuten kovskih projektila te aktivno oružano krilo pod nazivom bri tportal,9.8.2022. Više od 40 osoba, među kojima i djeca, poginulo je u krvavim sukobima koji su se posljednjih dana odvijali u pojasu Gaze. Na jednoj strani bio je Izrael, a s druge strane Islamski džihad koji mu je ovaj put bio je dna jedina meta Najkrvaviji sukob u pojasu Ga ze u posljednjih godinu dana završio je u nedjelju primirjem, a sve je započelo nakon što je Izrael na Zapadnoj obali u ra ciji uhitio Basama al Sadija, vi šeg čelnika Palestinske islami tičke džihadističke skupine, od nosno Islamskog džihada u Pa lestini. Nakon što je jedan od zapovjednika Džihada najavio odmazdu, Izrael je bombardi rao ciljeve u Gazi za koje tvrde da su povezani s tom organiza RAT NA BLISKOM ISTOKU

Page Strana2626 Divrej Tora Godina 15 Broj 48 TERORISTIČKI NAPAD