5-05 - Divrej Tora - Šoftim 5781

Divrej Tora Godina 14 Broj 45

Zagreb, šabat 14. kolovoza 2021. - 6. elula 5781.

Broj 45

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Paraša Šoftim

B’’H Šabat Šoftim Jeruzalem 18:50

20:03

Zagreb

19:49

20:55

Rijeka

19:54

21:00

kojem će te oni učiti i prema prosudbama u

Split

19:42

20:46

koje će te oni uputiti; nećeš se okrenuti od

Dubrovnik 19:34

20:37

onoga što ti oni kažu ni lijevo ni desno."

Vinkovci 19:36

20:42

Sarajevo 19:35

20:39

Doboj

19:36

20:39

B. Luka

19:42

20:47

Beograd 19:29

20:34

Novi Sad 19:33

20:38

Subotica 19:35

20:42

Zrenjanin 19:31

20:36

Niš

19:20

20:24

Beč

19:53

21:02

Frankfurt 20:29

21:41

napada na neki grad ponude uvjeti za

Edison, NJ 19:38

20:46

mir; zabrana objesnog uništavanja ne-

Tore. "Radit ćeš u skladu sa zakonom

Paraša

Šoftim

uključuje:

zabranu

idolopoklonstva i vračarija; zakone kojima se uređuje imenovanje i ponašanje kralja; vodič za izgradnju "gradova pribježišta" za one koji su počinili nehotično ubojstvo. Izložene su i brojne ratne uredbe: izuzeće od odlaska u borbu za one koji su se tek vjenčali, izgradili kuću, posadili vinograd ili "se boje ili su meka srca"; zahtjev da se prije

(D’varim 16,18-21,9) Moše daje upute izraelskom narodu

čega što je vrijedno, a kao primjer se navodi zakon kojim se zabranjuje sječa

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb

da u svakom gradu imenuju suce i slu-

Na dan: utorak 17.8.2021.

vdu, pravdu ćete provoditi," nalaže im, a

Alot Hašahar

4:17

morate ju odmjeravati bez korupcije i

Paraša završava navođenjem zakona

Najranije Talit

4:59

pristranosti. Zločin treba detaljno is-

o egala arufa – posebnom postupku koji

Nec Hahama

5:59

tražiti, a dokaze temeljito razmotriti –

treba provesti kad se ne zna tko je ubo-

Najkasnije Š’ma

9:29

žbenike koji će provoditi zakon: "Pra-

stabala voća radi opsade (u tom smislu je i glasovita izreka u Tori "Jer čovjek je stablo u polju").

najmanje dva vjerodostojna svjedoka

jica, a tijelo je pronađeno negdje vani –

Zman Tefila

10:39

su potrebna

što povlači odgovornost zajednice i

Hacot

13:00

odmjeravanje kazne.

Minha Ketana

17:05

Plag Haminha

18:33

Šekia

20:01

Cet Ha-kohavim

20:43

za donošenje presude i

U svakom naraštaju, kazuje Moše, bit će onih kojima će biti povjeren zadatak da tumače i primjenjuju zakone

njezinih vođa ne samo radi onoga što čine, nego i radi onoga što su mogli spriječiti da bude učinjeno.■ Prevela: Dolores Bettini

OU Israel's Torah Tidbits

Alija po alija

Kohen - prva alija - 18 p'sukim – 16,18-17,13 Treba postaviti suce da razjašnjavaju zakone i sudske izvršitelje za provođenje zakona diljem zemlje, a oni svoje dužnosti moraju obavljati pravično. Oni ne smiju iskrivljavati zakon, ni pokazivati pristranost, ili uzimati mito koje zasljepljuje i izopačuju čak i najpoštenije i najodgovornije u narodu. Pravda se treba provoditi gorljivo, tako da budemo vrijedni življenja u Erec Jisraelu i da tamo procvjetamo. Što ako sudac odluči glasati u korist potkupljivača, čak i bez mita.

Pravda je svejedno zadovoljena. Je li mito manje ozbiljan prekršaj? Odgovor je ne. Mito je mito. Jedna stvar vodi drugoj, i pravda će biti iskrivljena.

Cedek cedek tirdof - Pravdu ćete tražiti. Na dvostruko ponavljanje riječi cedek može se gledati kao na podsjetnik da pravdu ne samo da treba slijediti, već da i sredstva koja se koriste u ostvarivanju pravde također trebaju biti pravedna. Mi ne stavljamo svoj potpis na ideju da cilj opravdava sredstva.

Ismijavati pravdu, a tvrditi da je to pravda najveći je mogući prijestup. Cedek b'cedek, pravda s pravdom ...

Zabranjena je sadnja stabala u dvorištu Mikdaša (ili blizu Mizbe'aha) - to je idolopoklonička praksa.

(Ova zabrana vrijedi i danas.)

Zabranjeno je postavljanje spomenika (kao što se vrši pri obožavanju idola) B-gu (čak i uz "ispravne" motive).

Ismijavanje pravde navedeno je uz idolopoklonstvo kako bi se istaklo koliko je ozbiljan taj grijeh. Pirke Avot navodi da "mač dolazi na svijet zbog izvrtanja pravde ... progonStrana 2

drugi način) svjedočenjem samo jednog svjedoka. Sami svjedoci često su uključeni u izvršenje kazne.

stvo dolazi zbog idolopoklonstva".

Oba grijeha dovode do toga da izgubimo posjed Erec Jisraela. I obrnuto, ako ostanemo vjerni B-gu i međusobno se odnosimo pošteno i pravedno, to će nam osigurati posjedovanje naše zemlje. Gemara navodi da je "imenovanje neprimjerenih sudaca ekvivalent sadnji stabla u blizini žrtvenika". Posaditi stablo u pokušaju da bolje uresimo Hram čin je potpune zablude. Ljepota Beit HaMikdaša proizlazi iz njega samoga i to je njegova duhovna suština.

Misliti da vanjsko ukrašavanje može pridonijeti njegovoj ljepoti je pomanjkanje razumijevanja onoga što Beit HaMikdaš jest. Isto tako i imenovanje sudaca zbog njihovog izgleda, bogatstva, stasa, itd. (a ne zbog učenosti i umješnosti suđenja) podjednako je "promašen cilj". Žrtvovanje životinja koje imaju nedostatke zabranjeno je. (Tora na drugom mjestu nabraja vrste nedostataka - Gemara se bavi tim pojedinostima) Tora dalje naglašava da je idolopoklonstvo najteži grijeh. Ako među sobom otkrijemo svog bližnjeg Židova koji štuje bilo koga ili što drugo osim B-ga, moramo vrlo pažljivo istražiti slučaj protiv njega (ili nje). Ako je osoba osuđena od strane suda, kazna je smrt kamenovanjem, čime se uklanja zlo iz naše sredine.

Neophodno je svjedočenje najmanje dvojice svjedoka da bi ga/je se osudilo. Nitko ne može biti osuđen na smrt (ili biti kažnjen na neki

Tora zatim uspostavlja mehanizam za održavanje židovstva kroz generacije (naglašavajući, između ostalog, da se, ako nastanu sporovi ili je potrebno pojašnjenje halahičkih točaka, moramo posavjetovati sa sucima u svoje vrijeme) te dinamičku primjenu halahe u sva vremena (dajući učenjacima mehanizam za donošenje zakona za očuvanje Tore i njezino pravilno poštivanje).

■ Dužni smo učiniti sve što Sanhedrin (najviši halahički autoritet) uči i zapovijeda. Ne smijemo skrenuti od njihovih odluka "ni desno ni lijevo".

S gledišta micvi Uvod u Rambamovu Knjigu micvot sadrži 14 "pravila" prema kojima Rambam broji 613 micvot Tore.

Prvo pravilo navodi da se rabinske micvot, poput Hanuke i Purima, neće računati među 613 micvot Tore.

Ovo se može činiti jasnim, ali Rambam se osjeća dužnim da formulira ovo pravilo kojim se suprotstavlja onima koji su pobrajali micve prije njegovog vremena, a koji jesu uključivali neke od "rabinskih micvot" među tarjag. Zbog čega bi netko smatrao postbiblijske micvot Hanuke i Purima dijelom zakona Tore? Isto tako, zašto se braha za micvot, koja kaže "... B-že ... koji si nas posvetio svojim micvot i zapovijedio nam ..." također kaže i za šest rabinskih zapovijedi? (svijeće za šabat i jom tov, svijećice za Hanuku, Megilat Ester i druge Megilot, netilat jadajim, Halel i tri vrste eruva.)

Odgovor na oba pitanja temelji se na p'sukimima s početku ovotjedne sedre koja govori o autoritetu micvot

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Sanhedrina. U suštini, Tora nam nalaže da držimo rabinski zakon.

Stoga se može tvrditi da rabinski zakon jest zakon Tore. Iz toga slijedi da bi se moglo razmotriti ubrajanje Hanuke i Purima među 613, i logično je koristiti formulu brahe za micvu za rabinske micvot.

Rambam se tome ne protivi. Međutim, on inzistira na tome da rabinske micvot ne možemo zasebno uračunati među 613. To bi moglo dovesti do neodržive situacije da bi svaki puta kada bi Sanhedrin stvorio novu rabinsku micvu bilo potrebno ponovno odrediti broj micvot.

Onaj tko, na primjer, ne pali svijeće za Hanuku, istodobno neispunjava rabinsku zapovijed i dvostruko krši micvot Tore taase i lo tasur.

Znači li to da je kršenja rabinskog zakona ekvivalentno (ili čak teže) kršenju zakona Tore?

Općenito se smatra da je Tora "svojim autoritetom poduprla" rabinski zakon, no rabinski zakon ostaje, da tako kažemo, "jednu razinu" ispod zakona Tore. Bez te bi razlike, rabinski zakon možda bio zabranjen zbog bal tosifa (nadodavanja Tori).

Među uredbama Sanhedrina, koje smo dužni slijediti, jest i njihovo predstavljanje Usmenog zakona, te njihovo izvođenje zakona Tore pomoću 13 "talmudskih" načela analize – i jedna i druga se smatraju "D'O'rajta" (zakonom Tore), te različitim odredbama i mjerama koje Sanhedrin donosi kao zaštitu zakona Tora, ili zbog sličnosti sa zakonom Tore, ili iz kojeg god drugog razloga su donijeli svoju odluku.

Mi koji smo stajali na Sinaju prihvatili smo judaizam "u paketu".

Obavezali smo se na Pisanu Riječ, na Usmeni zakon onako kako ga poučava Talmud i kao što je predstavljen i pojašnjen susljednim SanGodina 14 3 Broj 45 Strana

Alija po alija

hedrinima, rabinskom zakonu kako je objavljen kroz naraštaje. Mi smo karike u lancu tradicije koji je bio iskovan na Sinaju, a mi moramo učiniti svoj dio kako bismo lanac održali čvrstim i nastavili ga na sljedeću generaciju i dalje.

Učenjak Tore koji ima autoritet da donosi halahičke presude, a koji se protivi Sanhedrinu i potiče druge da zanemare njihovu odluku, može (pod određenim okolnostima) biti pogubljen. Takav je pojedinac poznat kao zaken mamrei i na kraju mu sudi Veliki Sanhedrin. Ovo će poslužiti da odvrati narod od takvog ponašanja. Prosječni Židov nije na isti način podložan mogućem pogubljenju, ali je ipak upozoren na ozbiljnost nepokoravanja rabinskoj vlasti. [Vjerojatno je da zapravo nikada niti jedan pojedinac nije bio pogubljen kao zaken mamrei, no ova ideja daje ogromnu težinu ozbiljnosti rabinskog zakona.]

Levi - druga alija - 7 p'sukim – 17,14-20 Kada će narod ući u zemlju, osvojiti je i nastaniti se u njoj, pa kada zatraži kralja (poput naroda oko njih - ova fraza u sebi sadrži upozorenje protiv takvog zahtjeva iz pogrešnih razloga), micva je da se "nad nama postavi" kralj (kojega B-g izabere) iz židovskog naroda – za kralja ne smijemo izabrati ne-Židova.

Kralj ne smije posjedovati previše konja (odnosno više nego li je potrebno za njegovu vojsku itsl.), niti smije povesti narod natrag u Egipat – zabranjeno nam je da se nastanimo u Egiptu. (Posjete su dopuštene.) Kralj ne smije imati prekomjeran broj žena (više od 18), niti smije nakupiti prekomjerno bogatstvo (to se odnosi na bogatstvo za njegove vlastite potrebe – sva novčana sredstva potrebna za upravljanje kraljevstvom isključena su iz zabrane).

Kralj mora napisati Sefer Toru za

sebe (uz onu za koju mu je naređeno da je napiše kao Židov). Tu Toru treba kopirati iz sefer Tore Beit HaMikdaša.

Kralj Izraela ima impresivne ovlasti nad svojim podanicima. Zbog toga je za njega nužno da neprestano pred sobom ima "silu skromnosti" i moralna ograničenja Tore. Tora je njegov vodič ka ispravnom načinu vladanja. Kralj koji se rukovodi zakonom i vrednotama Tore veliki je dobitak za Izraelski narod. Kralj koji nije takav, naš je najstrašniji rizik. Šliši - treća alija - 5 p'sukim – 18, 1-5 Kohanim-Levijim neće dobiti zemljišta u Erec Jisraelu (osim gradova koje su im ustupila plemena), niti će sudjelovati u razdiobi ratnog plijena - njihova sveta služba u Mikdašu smatra se njihovim dijelom.

(Među ostalim darovima za kohena), kohen treba dobiti točno određene dijelove svake životinje zaklane za hranu - prednje noge, jezik i okolno područje, želudac i okolni loj, t'ruma od uroda i prvoostriženu vunu ovaca. Ovi su darovi pravo kohena zbog njegove svete službe.

S gledišta micvi [1] S obzirom da je t'ruma "kodeš" zbog toga je se u današnje vrijeme ne može dati kohenu zbog rasprostranjenog stanja obredne nečistoće; druga dva spomenuta dara nisu sveta, pa se stoga mogu davati i danas.

[2] T'ruma očito vrijedi samo u Izraelu. Ali isto tako i "prvo striženje ovaca". To je manje očigledno, jer to nije poljoprivredna micva. (Imajte na umu da Mišna u Hulin 11 navodi da se ova micva primjenjuje i izvan Izraela. Rambam u Gemari u Hulin nalazi mjesto koje kaže da halaha nije poput ovoga u Mišni.) Pojam "rešit" koristi se za t'ruma i za prvo Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

striženje. I u istom pasuku. Ovo je tekstualna veza sa propisom Usmenog zakona da je prvo striženje obaveza samo u Erec Jisraelu. Ironično, postoje micvot koje Tora izravno povezuje s Erec Jisraelom, a Usmeni zakon kaže da su isto tako obavezne i izvan Izraela (uz određene razlike).

Orla je dobar primjer toga. Zatim, postoje micvot koje Tora zahtijeva samo u Erec Jisraelu, no učenjaci ih traže i van Jisraela. Hala je dobar primjer toga. Još dvije stvari o prvom striženju. Obaveza započinje s najmanje pet ovaca (neki to osporavaju). A micva se može ispuniti davanjem vune ženi, bat-kohen ili ešet kohen.

[3] "Darovi od mesa" mogu se dati "bat kohen", čak i ako je udana za nekohena.

R'vi'i - četvrta alija - 8 p'sukim – 18,6-13 Kohanim i Levijim trebaju u blagdansko vrijeme svoje poslove podjednako razdijeliti među različitim obiteljima.

Slijedi drugo upozorenje, da pazimo da od odvratnih praksi naroda koje ćemo susresti u Erec Jisraelu ne učimo i ne prihvaćamo bilo koju od njih. Ovdje se implicira da ne smijemo "naučiti raditi" užasne stvari, ali možemo učiti o njima kako bismo razumjeli njihove običaje i bolje podučili svoje bližnje, Židove, o ovoj temi. (Tur Šulhan Aruh, na osnovu Gemare) S praktične strane ove odluke, čovjek mora biti vrlo dobro utvrđen u svom vlastitom judaizmu prije čitanja i učenja o drugim svjetskim religijama i poganskim praksama.

Takvo izučavanje treba obaviti pod nadzorom svog mentora.

Klonite se običaja provođenja svoje djece kroz vatru (živi primjer kažnjive poganske prakse, koja se ubraja među micvot na drugom mjestu), Strana 4

Alija po alija

gatanja i određenih tipova meditacija koje imaju za cilj "pročitati budućnost", astroloških predviđanja [ubrajaju se na drugom mjestu, neki drugi aspekti astrologije nisu halahički neprihvatljivi, no treba biti na oprezu], oslanjanje na znamenja [ubrajaju se na drugom mjestu], prizivanje i čaranje, mantranje, mediji, proročanstva i zazivanje mrtvih (seanse, kontaktiranje mrtvih).

Sve gore navedene prakse - a postoje različita mišljenja o tome na što se točno odnosi svaki od izraza Tore - odvlače Židova od njegovog izravnog, "čistog" odnosa s B-gom.

Mi moramo težiti za tim izravnim odnosom.

Hamiši - peta alija - 22 p'sukim – 18,14-19,13 Drugi narodi slušaju one koji prakticiraju okultne vještine. B-g nas nije učinio takvima. Mi imamo proroke (kao što je Moše), koji se podižu iz naše sredine, i njihova proročanstva mi imamo slušati. Ovo je bio dio "dogovora" postignutog s B-gom na Sinaju, kada smo tražili da ne slušamo B-žji "glas" izravno.

B-g je pristao na naš zahtjev pod uvjetom da slušamo istinske proroke koji će nam prenositi što B-g od nas traži. Svatko tko ne sluša B-žju Riječ preko proroka, morat će "odgovarati Njemu".

Ali prorok se ne smije usuditi govoriti u B-žje ime pod lažnim izgovorima, ili zagovarati idolopoklonstvo. Kako ćemo znati što jest, a što nije B-žja riječ? Prorok mora imati 100%-tno "zadovoljavajuću evidenciju" - sve manje od toga znak je da

se radi o lažnom proroku. (Proročanstva o lošim stvarima koja će zadesiti narod mogu se preobratiti iskrenim pokajanjem, pa stoga ona ne bacaju sumnju na proroka.)

S gledišta micvi Mora se pogoditi osjetljiva ravnoteža, vezano uz proročanstva. Moramo biti silno brižni da u potpunosti odbacimo lažnog proroka, a opet ne smijemo gajiti nikakve sumnje u pravog proroka (nakon što je demonstrirao svoje "akreditive") jer bi to oslabilo vezu s B-žjom Riječi. Prorok ne može mijenjati Toru.

Ako to učini, tada znamo da je to lažni prorok. Prorok nam ne može ■ zapovijediti da vršimo idolopoklonstvo, čak ni kao jednokratni čin.

Ako to učini, on je lažni prorok. Ali prorok nam može zapovijediti da privremeno kršimo micvu. Ako bi nam (dokazani) prorok zapovjedio da kršimo šabat - samo ovaj put, mi moramo (ne samo "možemo") prekršiti šabat. Ako to ne učinimo, mogli bismo biti osuđeni na smrtnu kaznu. To je ozbiljna stvar. Teško nam se poistovjetiti s proročanstvom na praktičnoj osnovi, jer "smo toliko van prakse". Ipak, proročanstvo je vrlo značajan dio judaizma.

Ne smijemo se bojati usprotiviti lažnom proroku i privesti ga pravdi (i pogubljenju).

Naravno, ne bismo se trebali plašiti učiniti bilo koju od micvi iz Tore.

U slučaju lažnog proroka, često se radi o karizmatičnoj osobi koja bi mogla imati vrlo mnogo sljedbenika. Usprotiviti mu se bi moglo biti vrlo nepopularno. Tora podupire našu odlučnost da se oslobodimo lažnih proroka zapovijedajući nam da se ne plašimo. Možda bismo iz ove micve mogli izvući pouku koju možemo primijeniti na sve micvot.

Nemojte se bojati držati šabat, hraniti košer, moliti Minha, izbjegavajte lašon hara, i tako dalje, i tako Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

dalje, čak i kada će takvo postupanje izazvati izrugivanje drugih.

Držite se halahe i nemojte se bojati ili neka vam ne bude neugodno raditi to.

Kad se stvari u Erec Jisraelu smire, moramo odrediti još tri grada utočišta. Putovi do tih gradova trebaju biti uređeni i obilježeni tako da ubojica lako može pronaći utočište. Gradovi će zaštititi nehotičnog ubojicu od krvne osvete rođaka žrtve. Ako (kada) zaslužimo proširenje naše zemlje, još tri grada će biti određena. Ovo služi da se izbjegne nepotrebno krvoproliće.

Onaj koji je počinio namjerno ubojstvo također bježi u grad utočište, ali biva udaljen od tamo - da mu se sudi. Ne smijemo zanemariti ove situacije - i one koje se odnose na napade, tako da bismo time odstranili prolijevanja nedužne krvi i zaslužili dobar život.

Šiši - šesta alija - 17 p'sukim – 19,14-20,9 Ne smije se zadirati u tuđi posjed.

To se doslovno odnosi na zabranu pomicanja granične oznake između vaše zemlje i zemlje vašeg bližnjega i na taj krađe dijela njegove svojine.

Iako je krađa već zabranjena (i ubrojena je među 613), ova zabrana naglašava ozbiljnost krađe zemlje, posebno u Erec Jisraelu.

Ova se zabrana proteže i na druge oblike posizanja, npr. nepošteno tržišno natjecanje koje krade nečije poslovanje.

Zabranjeno je (u većini slučajeva) donijeti presudu na temelju svjedočenja jednog svjedoka. Potrebno je imati barem dva svjedoka. (Ponekad će ono što jedna osoba kaže upraviti suce u određenom smjeru, ali ne kao formalno svjedočenje.)

Ako lažni svjedoci skuju plan da prevare optuženika (i njihov se plan razotkrije na točno određeni način i Godina 14 5 Broj 45 Strana

Alija po alija

na određenoj točki suđenja), njih se mora kazniti na način na koji su se urotili protiv svog bližnjeg.

Naši su učenjaci ovu zabranu bal tašhita proširili i na mnoge vrste bezobzirnog rasipanja.

S gledišta micvi

Ako se u polju nađe mrtvo tijelo i nije poznato tko je počinio ubojstvo, vrši se mjerenje kako bi se odredilo koji je grad najbliži. Starješine toga grada vrše obred koji uključuje ubijanje teleta kako bi se potencirala besmislenost krvoprolića. Područje na kojem se obred izvrši nikad se ne može obrađivati niti se na njemu smije saditi. Starješine izjavljuju da nisu odgovorne za ovo smrtno stradavanje. Cijeli postupak ima ozbiljan učinak na sve koji su uključeni, i nadamo se da dolazi do iskrenog pokajanja, te pomirenja kojeg daje B-g, jer čitav narod sada ozbiljnije shvaća "život".

Lažno svjedočenje je već zabranjeno devetom zapovijedi. Ovdje se radi o jednoj vrsti lažnog svjedoka edim zomemim, svjedoka koji su se urotili. Postoji snažan element hoka, zapovijedi bez jasnog logičkog razloga, u ovoj vrsti lažnog svjedočenja. A i B svjedoče da je Lavan ubio Esava u određeno vrijeme, u određeni dan, na određenom mjestu. Tijekom suđenja, C i D svjedoče da su A i B bili s njima na taj dan, u to vrijeme, na nekom drugom mjestu, i stoga nikako nisu mogli biti svjedoci ubojstva. Pod pretpostavkom da ništa na manjka svjedočenju C i D, svjedočanstvo A i B biva poništeno i Lavan bude oslobođen. Nadalje, A i B sada podliježu smrtnoj kazni (iako bi "obično" lažno svjedočenje kao kaznu donijelo "samo" bičevanje).

Postoje mnogi zamršeni i fascinantni detalji u ovoj temi prikazani su u Sanhedrin i Makot. Š'vi'i - sedma alija - 20 p'sukim – 20,10-21,19 Prije nego li se napadne neprijateljski grad, mora biti poslana mirovna ponuda. (To vrijedi za sve neprijatelje uključujući i Amaleka!, ali isključuje Amona i Moava.) Ova je ponuda uvjetovana prihvaćanjem 7 zakona sinova Noahovih i drugih ograničenja. Ako se ti uvjeti ne ispune, napadamo i uništavamo mušku populaciju. Žene se smije uzeti kao zarobljenice i ratni plijen, izuzev kod "7 naroda". Te se narode mora u potpunosti iskorijeniti kako bi se odstranio njihov zli utjecaj.

Kada se vrši opsada grada, treba paziti da se ne unište voćke. Jedino se stabla koja daju sjenu može posjeći da se načini oruđe potrebno za opsadu.

Misao o egla arufa. Pročitajte ponovno prethodni odlomak. Jeste li zamijetili čudnu naredbu o uzimanju teleta i njegovom pogubljenju jer je prolivena nevina krv. A ono da je to učinjeno kako bi se istaknula besmislenost svega toga? Zvuči kao da je proliveno još više krvi. Pa što je tele učinilo? Teško je to shvatiti, još teže objasniti. Rekao bih to ovako. B-g nije (da tako kažemo) sretan što nam zapovijeda da uzmemo tele i pogubimo ga. Od njega se ne izvlači nikakva korist. Ne jedemo ga. Ne hranimo njime naše pse.

Nema nikakve koristi. Čisti gubitak.

Zemlja na kojoj je obred izveden također je izgubljena. Obred nas treba uzrujati. Namjera je da vođe našeg društva (a i svi mi, članovi društva) steknemo novi pogled na ono što se događa. Ako je rezultat egla arufa poboljšanje društva, onda se ono uklapa u B-žje planove. Ako je tele pogubljeno a zemlja izgubljena, a ništa se drugo nije promijenilo, ne mogu zamisliti da je B-g zadovoljan.

Stoga moramo postati bolji ljudi i bolji Židovi.■ https://outorah.org/p/ 17302/

Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 491. Pristupite stolu: Obaveza postavljanja sudaca Suci i nadglednike postavit ćeš ... (Ponovljeni zakon 16,18) 492. Samo B-g može napraviti stablo: Zabrana sadnje stabala u dvorištu Hrama Nećeš posaditi…bilo kakvo drvo u blizini žrtvenika B-žjeg ...

(Ponovljeni zakon 16,21) 493. Stupovi Zajednice: Zabrana postavljanja stupova za obožavanje Nećeš postavljati stup za sebe; B-g to mrzi. (Ponovljeni zakon 16,22) 494. Mislite nešto poput akni?: Zabrana prinošenja na žrtvu životinja s privremenim nedostatkom Nećeš klati za Vječnoga, bika, janje ili jare na kojem postoji bilo kakva mana ... (Ponovljeni zakon 17,1) 495. To je "samo" d'rabanan: Obaveza da se pridržava presuda Sanhedrina U skladu s Torom koju će te podučiti i presudi koju će izreći, učiniti ćeš... (Ponovljeni zakon 17,11)

... neće si u velikoj mjeri nagomilavati srebro i zlato. (Ponov-ljeni zakon 17,17) Kralj Munbaz od Adiabene, sin kraljice Helene, bio je preobraćenik na judaizam (a ne kralj Izraela). Talmud u Baba Basra (11a) govori o tome kako je svo svoje osobno bogatstvo dao u dobrotvorne svrhe. Kad se njegova obitelj požalila, odgovorio je: "Moji su preci gomilali materijalno bogatstvo - ja ću radije gomilati duhovno bogatstvo!" Tako se to radi!

503. Pero je moćnije: Obaveza kralja da za sebe napiše dodatni svitak Tore ... napisat će dva primjerka ove Tore ... (Ponovljeni zakon 17,18) 504. Beskućnici: Zabrana davanja Levijevom plemenu nasljednog dijela u Izraelu Neće biti ... za sve pleme Levijevo... baštine... (Ponovljeni zakon 18,1) 505. Neokaljan: Zabrana davanja ratnog plijena levitima ... dio ... (Ponovljeni zakon 18,1)

496. Lijevo ili desno: Zabrana da se odstupi od riječi Sanhedrina

506. Donošenje darova: Obaveza određenih dijelova zaklanih životinja kohenima

... nećete odstupiti od riječi koje ti kažu, ni desno ni lijevo.

(Ponovljeni zakon 17,11)

... kohenu treba dati pleće, vilice i želudac. (Ponovljeni zakon 18,3)

497. Dan krunidbe: Obveza da se postavi kralja iz Izraela

507. Harry S. Truma(n): Obaveza odvajanja teruma gedola za kohena

Postavit ćeš nad sobom kralja, kojega će B-g odabrati od tvoje braće ... (Ponovljeni zakon 17,15)

Prvine od svoga žita, od svoga vina, od svoga ulja... (Ponovljeni zakon 18,4)

498. Izvod iz matične knjige rođenih: Zabrana postavljanja stranca za kralja

508. Ostriži i podijeli: Obaveza davanja prvog striženja ovaca kohenu

... nećeš postaviti tuđinca koji ti nije brat. (Ponovljeni zakon 17,15)

...i prvine od vune svojih ovaca,... (Ponovljeni zakon 18,4)

499. Konjske snage: Zabrana kralju da ima previše konja On ne smije imati previše konja... (Ponovljeni zakon 17,16) 500. Nema apartmana u piramidi za tebe: Zabrana življenja u Egiptu ... nećete se više vratiti tim putem. (Ponovljeni zakon 17,16) 501. Puna kuća kraljica: Zabrana kralju da ima previše žena Neće imati previše žena ... (Ponovljeni zakon 17,17) 502. Munbaz: Zabrana da kralj ima previše srebra i zlata

509. Mišmar: Obaveza pojedinosti posla kohanima On će služiti u ime Vječnog, njegovog B-ga, kao i sva njegovu braća ... (Ponovljeni zakon 18,6-8) Kohanim i Levijim su bili organizirani u raspodjelu posla pod nazivom "mišmaros", što se obično prevodi kao "straže." Ove su straže vršile službu u Hramu prema predviđenoj rotaciji. Sefer Divrei HaJamim (Knjiga ljetopisa) pojašnjava kako je kralj David Kohanim i Levijim organizirao u 24 tjedne smjene, od kojih je svaka služila dva tjedna u godini. Izuzetak od ove rotacije činila su tri blagdana. Tih dana bi se svi muškarci pojavljivali u Hramu.

S obzirom da su to bila razdoblja najvećeg "intenziteta", svi Kohanim i Levijim su bili na dužnosti.

Svaka je straža imala dodijeljenog pročelnika, koji bi svo-

Strana 6

Divrej Tora

(nastavak s 6. stranice)

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi

ju stražu podijelio po obiteljskim grupacijama kako bi obavila potrebne poslove. Straže bi se mijenjale na šabes.

Proroci su uspostavili 24 grupe Izraelaca, nazvanih "ma'amados", kako bi korespondirale s mišmaros. Ma'amados bi sudjelovale u molitvi, postu i Tori u ime naroda.

520. Miklat...: Obveza uspostavljanja gradova utočišta

Razlog koji stoji u osnovi ove micve je temeljna ljudska priroda. Kad netko ima odgovornost za nešto, veća je vjerojatnost da će preuzeti inicijativu za taj zadatak. Ako u blizini ima more ljudi koji bi to "mogli" obaviti, daleko je vjerojatnije da će svi odbaciti odgovornosti, posljedica čega će biti da će posao ostati neobavljen ili loše obavljen.

Brojne straže svećenika i Levita koje su bile odgovorne za dodijeljene im smjene pomoglo je uključiti ih u taj proces.

Tvoje oko neka se ne sažali nad njim... (Ponovljeni zakon 19,13)

510. I ... zaspao si: Zabrana zapadanja u trans

Jedan svjedok neće ustati protiv bilo koga ... (Ponovljeni zakon 19,15)

Neće se kod tebe naći onoga koji se bavi vračanjem ... (Ponovljeni zakon 18,10) 511. Abrakadabra! Zabrana prakticiranja magije ... niti vještaca ... (Ponovljeni zakon 18,10) 512. Natjecanje: Zabrana bacanja čini

Odvoji tri grada za sebe ... (Ponovljeni zakon 19,2) 521. Puštanje na slobodu: Zabrana da se sudac sažali nad osuđenim prekršiteljem

522. Zaštićeno autorskim pravima, Zabrana narušavanja granica drugoga Nećeš povrijediti međe svog bližnjeg, koja je prethodno bila određena ... (Ponovljeni zakon 19,14) 523. Usamljeni jahač: Zabrana prihvaćanja svjedočenja samo jednog svjedoka

524. Neka kazna bude primjerena zločinu: Obaveza kažnjavanja lažnih svjedoka prema onome što su nastojali učiniti Učinite mu kako je on kanio učiniti... (Ponovljeni zakon 19,19)

... niti onoga koji baca čini ... (Ponovljeni zakon 18,11)

525. Bježi! Bježi!: Zabrana povlačenja u panici tijekom bitke

513. Mijenjanje kanala: Zabrana savjetovanja sa zazivačem duhova

Kad pođeš u rat protiv neprijatelja svojih ... nećete ih se bojati ... (Ponovljeni zakon 20,1)

... niti onoga koji zaziva mrtve ... (Ponovljeni zakon 18,11) 514. Trbuhozborac: zabrana savjetovanja s "jidoni"

526. Rat i mir: Obaveza da se imenuje kohena koji će se obratiti vojsci

... ili trbuhozborca ... (Ponovljeni zakon 18,11)

... kohen će istupiti i govoriti narodu. (Ponovljeni zakon 20,2)

515. Prelazak na drugu stranu, Zabrana pokušaja stupanja u kontakt s mrtvima

527. Lula mira: Obaveza da se ponude mirovni uvjeti gradu pod opsadom

... ili onaj koji pita za savjet pokojnike. (Ponovljeni zakon 18,11)

Kada se približiš gradu da s njim zaratiš, (najprije) mu ponudi mir. (Ponovljeni zakon 20,10)

516. Prava stvar: Obaveza da se sluša proroka koji govori u B-žje Ime

528. Bez preživjelih: Zabrana da se ostavi na životu kanaanske borce

Proroka među vama ... B-g će podići – njega ćete slušati. (Ponovljeni zakon 18,15)

... nikoga ne ostavljaj na životu. (Ponovljeni zakon 20,16)

517. Pravo ime, kriva poruka: Zabrana lažnog proricanja u B-žje ime Prorok koji se usuđuje govoriti u Moje ime nešto što mu nisam zapovjedio ... (Ponovljeni zakon 18,20) 518. Prava poruka, pogrešno ime, Zabrana proricanja u ime idola ... ili koji će govoriti u ime drugih "bogova", taj prorok ima umrijeti. (Ponovljeni zakon 18,20) 519. Što će vam on učiniti?: Zabrana strahovanja od pogubljenja lažnog proroka ... ne strahuj od njega. (Ponovljeni zakon 18,22)

Godina 14 7 Broj 45 Strana

529. Ne uništavaj, ne želi: Zabrana neodgovornog uništavanja voćaka tijekom opsade Kad napadneš grad ... ne uništavaj njegova stabla ...

(Ponovljeni zakon 20,19) 530. CSI Izrael: Obaveza da se slomi šija teletu nakon nerazriješenog ubojstva Starješine grada dovest će tele u riječnu udolinu... (Ponovljeni zakon 21,4) ■

531. Tko će spasiti riječnu udolinu?: Zabrana da se za■ ■ sije mjesto egla arufa ... koji se ne može obrađivati niti zasaditi ... (Ponovljeni zakon 21,4) ■

Strana 7

Rav Kook: Rabbi Shraga Simmons:

Unutarnja stvar crta dobrote Najvažnija u životu ponedjeljak,

Razlog zbog kojeg gubimo kon-

otpočeo je mjesec elul. S čitavog niza

Ovoga

tjedna,

u

takt i činimo pogreške je to što si ne

svojim vratima.»

Komentatori tumače ovaj stih

(Dvarim 16,18)

aspekata, ovo je najvažnije doba u

uzimamo svakog dana vremena da

metaforički: Trebaš postaviti straža-

Židovskoj godini. Pošto ovaj mjesec

se iznova povežemo s našim najdu-

re na «svojim vratima», tj. na otvo-

izravno prethodi Velikim blagda-

bljim željama i našom biti. Stoga je

rima svoga tijela. Čuvaj svoje uši od

nima, elul je ključno doba za pri-

rješenje sasvim očito: Svaki dan

ogovaranja. Čuvaj svoja usta od la-

premu.

.

provedite neko vrijeme nasamo i

ži. Čuvaj svoje oči da ne lutaju za lakomislenošću.

Uz mjesec elul vezan je jedan

upitajte se: «Jesam li na pravom

naročiti običaj. Svakog se jutra u

putu? Jesam li usmjeren/a ka cilju?

Elul je vrijeme za izgradnju iskre-

sinagogi puše u šofar. Zvuk šofa-

Jesu li moji ciljevi takvi da će dove-

nog, stvarnog plana za život, sagle-

ra je, bukvalno rečeno, budilica koja

sti do velike i cjelovite promjene u

davajući što smo to propustili u

nas treba probuditi iz našeg duho-

mom životu i u svijetu?»

.

prošlosti i kako očekujemo da se to

Ovotjedna paraša počinje riječima:

promijeni u budućnosti. Neka ovo

vnog drijemeža. Šofar donosi jasnoću, budnost i usmjerenost.

«Postavit ćeš si suce i policiju na svim

.

bude smisleno vrijeme rasta za svakoga od nas. ■

■

Strana 8

Divrej Tora

Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook:

Šulhan Aruh

Unutarnja crta dobrote

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi. sjediti na tlu (552,7) i jesti jaja (vidi

Večernja služba se na deveti ava

552,5) i kruh umočen u pepeo (552,

govori tiho i uz slabo svjetlo; čita se

6), te ne kazati blagoslov grupno

Knjiga tužaljki; recitiraju su žalosne

(552,8). Uobičajeno je pojesti obrok

pjesme (kinos), a nakon njih slijedi

prije poslijepodnevne službe, a po-

Ve-Ata Kadoš (559,1-3). Tijekom ve-

Treba postiti na deveti ava, seda-

sljednji obrok pojesti iza toga; vidi

černje i jutarnje službe svi sjede na

mnaesti tamuza, treći tišreja i dese-

552,9. Dopušteno je jesti nakon zad-

podu, a kinos se recitiraju do pred

tog tevesa zbog nacionalnih trage-

njeg obroka ako post još nije prihva-

samo podne; vidi 559,3.5. Tahanun i

dija koje su se dogodile na te dane;

ćen (553,1). Kad deveti ava padne u

pokajničke molitve (selihos) se ne

vidi 549,1-2. Na deveti ava zabranje-

nedjelju, ili je zbog šabata odgođen

ni su i pranje, mazanje kremama i

govore, a "Neka bude primljeno ■ ..."

za nedjelju, ove se običaje ne drži,

se izostavlja iz Kadiša (559,4). U vezi

uljima, nošenje kožnih cipela, te se-

ali se mora prestati jesti dok je još

čitanja iz Tore i Proroka vidi 559,4.

ksualni odnosi, a trebalo bi postiti

dan (552,10). U vezi toga što učiniti

O tome što oni koji su u žalosti čine

čak i ako je to bolno; vidi 550,1-2 i

ako osobni post padne na osmi ava

na 9. ava vidi 559,6; u vezi obreziva-

554,5-6. Ako bilo koji od ovih pos-

vidi 552,11. Tahanun se ne kazuje u

nja vidi 559,7-9; u vezi sahrane vidi

tova padne na šabat, odgađa se do

popodnevnim satima osmog ava

559,10. Hrana se ne smije pripremati

nedjelje; vidi 550,3-4.

(552,12, 559,1).

do poslijepodneva (559,10). U 14.

Dio I: Orah hajim Poglavlje 41 - Roš hašana (Nova godina)

blagoslovu Šemone Esrea poslijepo-

Od prvog ava pa do iza posta, po-

Post devetog ava počinje čim više

slovne aktivnosti (vidi također 554,

nije dan (553,2). Cipele se skidaju

22) i proslave treba svesti na mini-

prije večernje molitve; vidi 553,2.

mum (551,1-2). Uobičajeno je da se

Treba se suzdržati od rekreacije ci-

u tom razdoblju ne pere odjeća ili

jeli dan koji prethodi postu (vidi

Od uništenja Hrama, ukrase i pro-

odijeva novu odjeću (vidi 551,3-

također 554,21), a od učenja Tore

slave moraju biti suzdržani, a zna-

7.14-15), ili šiša kosu ili se vjenčava

cijelo to poslijepodne (553,2). O to-

kovi žalovanja u spomen na Jeruza-

od sedamnaestoga tamuza do na-

me koje proučavanje Tore je zabra-

lem trebali bi biti prisutni čak i na

kon devetog ava (vidi 551,2.4.12-

njeno vidi 554,1-4; u vezi pranja vidi

vjenčanjima (560,1-2,4). Glazba je

15.18). U vezi jedenja mesa i pijenja

554,7-15; u vezi nošenja cipela vidi

dopuštena na vjerskim proslavama

vina tijekom tog razdoblja, pogle-

554,16-17; u vezi seksualnih odnosa

(vidi 560,3), ali prevelika neozbilj-

dajte 551,8-11 i 558,1; u vezi posta i

vidi 554,18-19; u vezi pozdravljanja

nost je zabranjena (vidi 560,5). Tko

kupanja vidi 551,16; u vezi govo-

drugih vidi 554,20; u vezi vršenja

vidi razrušene gradove Judeje, Jeru-

renja blagoslova "... Koji nas je odr-

posla vidi 554,22-24; u vezi jela vidi

zalem ili Hram, mora reći odgova-

žao na životu ..." vidi 551,17.

554,25; u vezi nošenju talisa i tefilina

rajuće stihove (iz Izaije 64) i■ razde-

Uz zadnji obrok prije posta deve-

vidi 555,1; u vezi spavanja vidi 555,

rati svoju odjeću ako ih nije vidio 30

tog ava, treba piti manje nego obi-

2. U vezi Havdale kada deveti ava

dana; vidi 561,1-5. ■

čno, i ne smije se jesti dodatna ku-

pada na nedjelju ili je odgođen do

hana jela; vidi 552,1-4. Uobičajeno je

nedjelje vidi 556,1 i 559,1.

Godina 14 9 Broj 45 Strana

dnevne službe dodaje se "Utjeha ... " te "Usliši nas ..." 16. blagoslovu (557,1).

Strana 9

Pitanja za samostalno učenje:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Poziv na mir Mnogi se suvremeni čitatelji pitaju čemu direktiva da se uništi narode Kanaana. Zar stvarno nije bilo šanse za miran suživot? I srednjovjekovni komentatori su raspravljali o tom pitanju. Raši tvrdi da je bilo zabranjeno pozivati na mir i da je rat bio neizbježan, dok Rambam tvrdi da su Izraelci bili dužni ponuditi mir prije nego li zarate protiv Kanaanaca.

• Kako svaka od stranki u raspravi čita stihove u Devarim 20? Koji drugi stihovi mogu podržati svako stajalište?

Kako nam priča o varci Gibeonaca u Jehošua 9 rasvjetljava ovaj problem?

• Prema Rašiju, razlog za naredbu o uništenju je vjerske prirode, zato da narodi ne bi navodili Izraelce na idolopoklonstvo. Ponekad je nužna politika nulte tolerancije. Slažete li se? U kojim okolnostima kompromisi nisu opcija?

• Prema Rambamu, što bi se dogodilo da su se narodi uistinu predali Izraelu? Da li je zemlja mogla podnijeti oba naroda? Kako se mogao promijeniti tijek naše povijesti?

Utvrđivanje Istine Ponekad se osvrnemo na biblijsko razdoblje i zapitamo kako je narod koji je živio u vrijeme proroka i bio dostojan da čuje B-žansku riječ ipak imao toliko problema u držanju Hašemove volje. Imajući pristup prorocima koji vam sa sigurnošću kažu što je ispravno, a što pogrešno, nije li bilo mnogo lakše biti dobra osoba? Zašto ljudi tako često nisu slušali proročke upute?

• Je li moguće da je dio problema bio odrediti koga slušati? Kada su kako pravi tako i lažni proroci tvrdili da govore u B-žje ime, a govorili Strana 10

kontradiktorne stvari, kako bi laik mogao znati tko je Hašemov pravi glasnik?

• Ako proroci imaju određeni stupanj autonomije, je li moguće da griješe?

• Devarim 18 donosi test: ako se proročko predviđanje ne ostvari, on mora da je varalica.

Na prvi pogled ovo zvuči jednostavno. Ipak, stih podrazumijeva da se sva proročanstva moraju ostvariti je li to istina? Što Jirmijahu 18, Jirmijahu 28 i priča o Joni i Ninivi sugeriraju? Nije li pokajanje u stanju preokrenuti B-žje uredbe? Ako je tako, kako čovjek može odrediti tko je pravi a tko lažni prorok.

• Koji je profil proroka na višoj razini - onaj koji jednostavno slijedi B-žanske zapovijedi ili onaj koji preuzme inicijativu bez prethodnog savjetovanja s Hašemom? Usporedite mišljenja R"Y Alboa i Abarbanela te raspravite o tom pitanju za vašim šabatnim stolom.

Proročka autonomija Koliko je prorok neovisan? Može li on ikada govoriti ili djelovati na vlastitu inicijativu, ili sva njegova djela moraju biti na B-žansku direktivu? Dok Devarim 18 sugerira da se prorok nikad ne može pozivati na Hašemovo ime, ako mu nije zapovijeđeno da tako učini, u Tanahu postoji nekoliko slučajeva gdje Moše zapravo govori u Hašemovo ime, iako nema zapisa o prethodnoj B-žanskoj zapovijedi.

• Kako razumjeti takve slučajeve? Treba li čitatelj pretpostaviti da je, iako tekstovi ne kažu ništa, zaista izdana B-žanska direktiva? Ili proroci zapravo imaju moć, ne samo da govore i djeluju na vlastitu inicijativu, već i da to djelo pripišu Hašemu? Jesu li svi proroci jednaki u tom smislu, ili bi Moše mogao biti jedinstven?

Gradovi za utočište ili progonstvo?

• Devarim 19 govori o uvođenju ‫( ערי מקלט‬gradova utočišta) kao mjesta na koja bi nehotični ubojica mogao pobjeći od ‫( גואל הדם‬krvnog osvetnika).

• Što ovaj zakon govori o stavu Tore prema krvnim osvetnicima? S jedne strane samo postojanje takvih gradova potvrđuje činjenicu da Tora ne želi da nehotični ubojica umre. S druge strane, ta institucija istodobno potvrđuje činjenicu da Tora nije stavila van zakona krvnu osvetu.

Ako je krvni osvetnik ‫גואל הדם‬ negativna institucija, zašto to uopće dopustiti? A ako je to legitimno, zašto od njih zaštititi nehotičnog ubojicu?

• Druga strana pitanja odnosi se na procjenu Tore o nenamjernom ubojici. Koliko ga Tora drži krivim? Je li on potpuno nedužan i poslan u te ■ gradove samo za svoje dobro? Ako je tako, zašto mu je dopušteno da napusti grad tek kada veliki svećenik umre, a ne po vlastitom nahođenju? Da li to sugerira da možda i on pomalo zaslužuje kaznu i da su gradovi neka vrsta prinudnog progonstva, a ne sigurno utočište? ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Širenje vrijednosti Ovaj tjedan paraša govori o sucima koje

je

Židovski

narod

formu, a ne na sadržaj i, drugo, oni

trebao

koji bi najvjerojatnije imali najviše

postaviti.

koristi od religijskih vrijednosti, za njih je najmanje vjerojatno da će se

Zacrtane su im dvije osnovne na-

pojaviti. Zapravo, postoji samo je-

mjene - prvo, da definiraju i provo-

dno mjesto na kojem se uči vrijed-

de Židovski građanski i kazneni za-

nostima, a to je dom.

kon, te, drugo, da definiraju i šire vrijednosti koje za cilj imaju podu-

Sve prethodno navedene institu-

prijeti Židovsko društvo. I dok su

cije moraju osigurati veliku podršku

zapadne zemlje dobro opskrbljene

domovima, ali sve u svemu čvrste

prvim, potonja funkcija ne postoji

obitelji s čvrstim vrednotama nor-

na bilo kakav formalan način, a ne-

malno će stvarati djecu sa snažnim

redi prije nekoliko godina u Velikoj

osjećajem za moral. Mi više nema-

Britaniji simptom su tog nedostatka.

■ što mo takvih čvrstih obitelji, pa

Kada su zakoni poduprijeti vri-

diploma iz etike, morala i vrijed-

jednostima, to ljudima daje razlog

nosti. Uvijek postoje jedan ili dva

da ih drže čak i kada imaju priliku

neobična tečaja, no oni su obično

da ne učine tako. No, kada su za-

akademske rasprave, a ne pravi po-

koni

kušaji da usadi osjećaj moralnog

jednostavno

nametnuti

od

onda očekujemo? Bez zaklade koja se za to zalaže, moralno tkivo naših zajednica nalazi se u opasnosti. No, treba i više od toga.

Da, svatko od nas tko ima svoj

strane vlasti, čim se ukaže prilika da

dom snosi odgovornost za stvaranje

im se usprotive za osobnu korist,

okruženja u kojem će se razvijati

ljudi će se naći u bolnom iskušenju

emocionalno zdrava i moralno sna-

da to i učine. Pa, gdje mi to danas podučavamo vrijednostima? U školi? Sjećam da sam učio matematiku, materinji jezik, pa čak i latinski i starogrčki u školi, ali se ne sjećam niti jedne rasprave o vrijednostima u 12 godina mog školovanja. Škole uče ljude vještinama potre-

bnima za materijalni, ali ne i duho-

Čvrste obitelji s čvrstim ■ vrednotama prirodno će stvarati djecu sa snažnim osjećajem za moral.

Mi više nemamo takvih čvrstih obitelji, pa što onda očekujemo?

žna djeca, ali, kao što sam rekao, domovima je potrebna pomoć - a ta potpora je uloga sudaca u ovotjednoj paraši. Danas, to je posao vlasti – da postavi moralni program rada i da ga se drži. Vlada se ne može samo zadovoljiti time da šalje policiju na nerede i prijestupnika zatvara u zatvor.

vni, svijet. Sretan sam što vidim da

Ona u prvom redu mora pogledati

je 'građanski odgoj' dio našeg naci-

zašto se to događa. Naša Vlada o

onalnog kurikuluma, ali broj tinejdžera koji je 2011. sudjelovao u ne-

tome govori već puno vremena. Ali mjerila onima koji ga polaze.

postoji jaz između onoga što se go-

redima pokazuje da tu nešto ne fun-

Sinagoge, crkve i džamije? Ja mo-

vori i onoga što se radi. Ako se taj

kcionira. Fakultet? Prema onome

gu govoriti samo u ime judaizma,

jaz ne premosti, umjesto da smanju-

što se nalazi na web stranici Cam-

ali pretpostavljam da je i kod dru-

ju broj policijaca, pametnije im je da

bridge Universitya, možete steći

gih religija slično. Prvo, postoji sna-

počnu razmišljati o povećanju njiho-

diplomu iz anglosaksonskog, nor-

žna tendencija da se usredotočite na

vog broja. ■

dijskog i keltskog, ali ne postoji Godina 14 11Broj 45 Strana

Strana 11

Rabbi David Stav:

Tražite pravdu - pravdom U skladu sa svojim nazivom, naša

primajte mito i ne budite pristrani –

Razumljivo je da nam Tora zapo-

parša – Šoftim, bavi se različitim

ne smije se biti pristran prema

vijeda da ne budemo pristrani pre-

sudskim sistemima i upravnim tije-

bogatašu, ali ni prema siromahu.

ma jednoj strani na saslušanju, i ta-

lima koja će narod morati uspostaviti jednom kad uđe u zemlju Izrael, kao što je rečeno u stihu: "Postavi sebi suce i glavare u svim svojim gradovima…" (Ponovljeni zakon 16,18).

Narod ne može opstati bez dobrog sudskog sistema. Sjećamo se da je, prije no što je dana Tora, a malo nakon što je narod izašao iz Egipta, sam Moše sjedio i sudio narodu od zore do sumraka (Izlazak 18,13).

Glavni zahtjev koji Tora postavlja

Na ovom mjestu, pojavljuje se po-

đer jasna i razumljiva. No, kako tra-

Nikada ne smijemo razmišljati ■ o upotrebi laži kako bismo postigli naše ciljeve, bez obzira na to koliko pravedni bili ti ciljevi

koliko je ključno da narod ima

povjerenja u svoje suce, kako bi mogao nastaviti živjeti u Zemlji. Bez povjerenja u sudski sistem, društvo bi se srozalo do krajnje anarhije.

Stoga, Tora daje mjere zaštite kako bi zaštitila integritet tog sistema: ne

žimo pravdu? Što je ono što točno trebamo činiti? Tko je pozvan tražiti pravdu?

Bilo bi logično da je zahtjev za traženjem pravde upućen istim onim ljudima koji tu pravdu trebaju primjenjivati na sudu. Neki od naših ■

mudraca sugeriraju da ovaj stih nije upućen sucima, već parničarima, od kojih se traži da pronađu najbolji

"…oni trebaju suditi narodu prave16,18). Nema potrebe objašnjavati

taj princip. Isto vrijedi i za neprihvaćanje mita: ta je zapovijed tako-

pred naše sudske sisteme je da dnom presudom" (Ponovljeni zakon

kođer razumijemo kako primijeniti

mogući sud za svoje saslušanje. No malo neobičan stih: "Pravdu, pravdu traži, da bi živio i zaposjeo zemlju koju ti je G-spod, B-g tvoj dao." (stih 20).

Ovaj stih pisan je posebnim stilom: prilično rijetko nailazimo na ponavljanje riječi u tekstu, a uz to, riječ 'traži' čini se neprikladnom na ovom mjestu.

ta uputa je, po svojoj prirodi, teško primjenjiva.

Možemo pretpostaviti da će svaka strana tvrditi da je ovaj ili onaj sud najbolji. Drugi komentatori kažu da ovaj stih traži od sudaca da razumiju da postoje različiti tipovi pravde.

Jedan od njih je pravda koja slijedi slovo zakona, bez razmišljanja i brige o posljedicama. Drugi uključuje kompromis i blagost u suđenju, najčešće u situacijama kada sudac razumije da bi stroga primjena zakona mogla uzrokovati preveliku štetu drugoj strani.

Volio bih pobliže promotriti hasidsku ideju koja predlaže potpuno nov način tumačenja ovog stiha.

Hasidskog mudrac rabi Bunima iz Pshische citira se sa sljedećim kratkim zapažanjem: "Tražiti pravdu?

Pravdom, a ne lažima."

Drugim riječima, dvoje ljudi na suprotstavljenim pozicijama mogu biti uključeni u svađu na način da

Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi David Stav:

Tražite pravdu - pravdom

svaka strana smatra kako je samo

vati tvrdnje za koje znamo da su

najbolje od njih, i možda će se je-

ona u pravu. Jedna strana pokušava

daleko od istine, ali takvim vrstama

dnog dana oni pokajati.

iznijeti razne tvrdnje kojima bi po-

tvrdnji stječe se podrška u nekim

duprla svoje argumente, mada dru-

zajednicama. I unatoč činjenici da to

ga strana, kao i suci i javnost, nije

nije ništa drugo nego laž, ljudi misle

uzdrmana tim tvrdnjama, sve dok

da svet i pravedan cilj koji pokuša-

prva strana ne da konačni dokaz

vaju postići, opravdava laži i zablu-

koji će ići u prilog njenom slučaju, i

de kojima se koriste.

tako pobijedi.

Međutim, ima tu jedan problem.

Sam dokaz je izmišljen. Nije utemeljen na stvarnoj istini, već je pronašao način da suci i ostali koji prate slučaj, slušaju u korist jedne strane i na kraju prevagnu na tu stranu. Tora nam kaže da moramo tražiti pra-

Nasuprot tome, Tora se uglavnom boji onih koji smatraju da su u pravu i pravedni i to uvjerenje koriste da opravdaju sve što čine kako bi doveli do pravde koju žele postići i nametnuti. Hasidim kažu da mora-

Mnogi ljudi žele pravdu. Možda i

mo slijediti pravdu jer nitko ne mo-

svi. Ipak, svi želimo da pravda bude

že biti sasvim siguran da je u pravu.

u skladu s našim svjetonazorom.

Uostalom, živimo u složenom svije-

Budući da su ljudi tako uvjereni da su u pravu, spremni su učiniti bilo što da bi postigli ono što smatraju pravednim.

tu, i teško je uvijek znati što je ispravno i tko je u pravu. Ipak, znajući da nastojimo težiti za pravdom, a to znači postići pravdu pravednim sredstvima, možemo osigurati da se

vdu pravdom, a ne lažima, jer čak i

približavamo postizanju pravde u

ako su naše namjere dobre, to nikad

praksi.

ne može opravdati korištenje lažnih

Kada je riječ o pravdi, Tora ■ nam zapovjeda da ju "tražimo", da štogod činili, istina mora biti svjetlo koje će nas voditi

dokaza.

Rabi Bunim također je rekao da postoji mnogo zapovijedi i zabrana u Tori, ali Tora u većini tih slučajeva ne koristi riječi poput 'potjere' (traženja) ili 'distanciranja'. Zabranjeno nam je jesti ne-košer hranu, ali nije nam zapovjeđeno da se udaljimo od

ljimo od laži". Ipak, Tora nam zapovijeda da činimo mnoge stvari, poput poštivanja roditelja, držanja šabata itd., ali nam nije zapovjeđeno da ih tražimo, da idemo za njima.

žimo pravdu – kroz pravdu, a ne kroz laži. Hasidska literatura kaže nam da se zapovijed o suđenju i korištenju mjera opreza koje se zahtijevaju od sudaca, ne odnosi samo na sudski sistem koji djeluje na razini države.

Svatko od nas je sudac. Svi mi

nje. Ne smijemo lagati, ali Tora tu ne staje – ona nam kaže da se "uda-

Zato nas Tora upozorava da tra-

sudimo svojim obiteljima, društvu To je upravo ono u vezi čega je

oko nas i, najviše od svega, sebi.

Tora tako oprezna. Oni koji sma-

Osobito u ovo vrijeme godine, dok

traju da su uvijek u pravu mogu

se pripremamo na početku mjeseca

opravdavati svoje ponašanje bilo

elula, mjeseca selihot i milosti, tre-

kojim sredstvima ili političkom ma-

bali bismo imati na umu da smo svi

nipulacijom. Komunistički pokreti

pozvani suditi ono što izlazi iz na-

Međutim, kada je riječ o pravdi,

imali su isprva najbolje namjere –

ših usta, kao i ono što ulazi u njih.

zapovjeđeno nam je da ju "tražimo",

da ponište ekonomsku nepravdu u

To će nam pomoći da razumijemo

kao da je Tora željela reći da štogod

svijetu – no u konačnici su izazvali

vrijednost

činili, istina mora biti svjetlo koje će

upropaštavanje i počinili neopisiva

pravdu. Održat će nas iskrenima

nas voditi. Nikada ne smijemo raz-

zla.

prema sebi samima, osiguravajući

mišljati o upotrebi laži kako bismo postigli naše ciljeve, bez obzira na to koliko pravedni ti ciljevi bili.

Možda paradoksalno, glavni svjetski problem nije s onima koji žele učiniti zlo. Ti ljudi znaju da su zli i

Uistinu je velika kušnja u rabin-

da se cijeli svijet neće ponašati kao

skim ili političkim raspravama da-

oni. Njihova zla sklonost izvukla je

Godina 14 13Broj 45 Strana

traženja

pravde

kroz

tako da znamo da sve što kažemo ili činimo, mora biti rečeno i učinjeno iskreno i časno. "Pravdu, pravdu ■ tražite". ■ Prevela Anja Grabar

Strana 13

Rabbi Ephraim Buchwald:

Judaizam i princip svetosti ljudskog života Ovotjedna parša, parša Šoftim, najvećim se dijelom fokusira na princip svetosti ljudskog života.

Teme ove parše uključuju mnoge zakone koji su vezani uz ovaj važan princip: uspostavu sudova i zaštitnih sredstava kojima se sprovode presude, kazne za štovatelje idola i pobunjene starješine, pomazanje izraelskog kralja koji će voditi narod u bitke, sudbinu lažnih proroka, uspostavljanje gradova-utočišta za one koji nenamjerno ubiju nekoga, kaznu za lažne svjedoke i one koji svjedoče iz urote, pripremu židovske vojske za bitku i suočavanje sa neprijateljima Izraela kada se nasele u zemlji Izrael. Parša završava sa ritualom propisanim za neriješeno ubojstvo. Često sam vodio rasprave o tome kako je najvažnija stvar cijelog judaizma svetost ljudskog života, ne samo židovskog života, već svakog ljudskog života. Čak i površni pregled parše Šoftim podcrtava koliko Tora naglašava potrebu očuvanja ljudskog života i zaštitu njegove svetosti., Među mnogim revolucionarnim zakonima koji su uključeni u ovu paršu, postoji zabrana (Ponovljeni zakon 20,19) sječenja stabala koja donose rod, čak i u vremenima rata, čak i u slučajevima kada su životi židovskih vojnika u opasnosti. Parša Šoftim (Ponovljeni zakon 20,10) također uči da prije no što napadnu neprijatelja, židovski vođe moraju tražiti mir sa neprijateljem, dajući mogućnost prijašnjim neprijateljima da žive u miru ako se slažu živjeti pod židovskim autoritetom. Čak i kada neprijatelji odbiju mir i rat je proglašen, prema Majmonidesu, u Zakonima o kraljevima i ratovima 6,7, židovska vojska smije opkoliti neprijatelje sa samo tri strane, ostavljajući im uvijek bar jedan izlaz za Strana 14

■

bijeg.

Unatoč čestoj tematici rata koju nalazimo u hebrejskim spisima, čak i površan pregled židovskih izvora pokazuje da judaizam ima izraženu crtu pacifizma, iako se primjena tog uzdržavanja od rata tokom drevnih vremena ponekad mogla pokazati izuzetno skupom.

Patrijarh Abraham bio je prvi humanist.

■ Abraham je toliko strastveno poštovao ljudski život, da je molio čak i za spasenje ljudi u Sodomi, najgorih ljudi na licu zemlje

U parši Ki Tisa (Izlazak 30,13), učimo da su svi potencijalni židovski vojnici trebali donirati pola šekela, što se u Izlasku 30,12 naziva "ko'fer nefeš", koji je služio kao otkupnina za vojnikovu dušu. Jedino mjesto gdje se koristi sličan izraz u Tori je u

parši Mišpatim (Izlazak 21,30), vezano uz vlasnika nasilnog bika koji je već prethodno ubijao, a čiji vlasnik nije pravilno čuvao opasnu životinju. Tora kaže da je vlasnik bika kriv za smrt žrtve i proglašava nad njim smrtnu kaznu. No, budući da ljudsko biće nije ubijeno direktnom snagom vlasnika, vlasnik može platiti, "ko'fer… pidjon nafšo", otkupninu za svoju dušu.

Ta neobična paralela uči nas da je svaki židovski vojnik, teoretski, potencijalni ubojica. Stoga, čak i prije no što židovski vojnik ode u rat, on mora platiti pola šekela, otkupninu za svoju dušu, da ne bi oduzeo život drugom čovjeku, kršeći princip svetosti ljudskog života.

Rabi Jaakov Filber u briljantnom eseju vezanom uz etiku rata, ističe da je humanizam filozofija sa mnogo pozitivnih vrijednosti. Međutim, citirajući midraš, rabi Filber primjećuje da humanisti moraju biti pažljivi jer oni koji imaju suosjećanja za okrutne, na kraju će biti okrutni prema onima za koje bi trebali imati suosjećanja (utemeljeno na 1. Samuelovoj 15,9 i midrašu). Iako Tora podržava pravo samoobrane, Židov je obvezan osigurati da se ne prolijeva Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Ephraim Buchwald:

nevina krv.

Majmonides, u Zakonima o ubojicama 4,9, kaže da čak iako postoje grijesi i prekršaji koji su gori od ubojstva, ubojstvo korumpira ljudsko društvo i svi ubojice moraju biti smatrani apsolutno zlim ljudima.

Bez obzira na sve micve koje oni mogu izvršiti u svojim preostalim godinama, njihova dobra djela nikada neće prevagnuti grijeh ubojstva.

Rabi Filber ističe da je naš patrijarh Abraham bio prvi humanist.

Abraham je toliko strastveno poštovao ljudski život, da je molio čak i za spasenje ljudi u Sodomi, najgorih ljudi na licu zemlje. No kada je čuo da je njegov nećak Lot zarobljen, pošao je za vojskom koja je otela Lota i teško ih potukao.

Unatoč plemenitom djelu spašavanja života svog nećaka, Abraham se bojao da je u bitci možda oštetio nevine ljude. Kako bi umirio Abrahama, B-g mu je morao reći (Postanak 15,1) da se ne boji. I Jakov se također bojao kada se nakon mnogo vremena suočio sa svojim bratom Ezavom. Kao što Tora kaže u Postanku 32,8, Jakov se bojao da ne bude ubijen i bojao se da ne dođe u situaciju u kojoj bi morao ubiti svog brata.

Rabi Filber citira fascinantnu tvrdnju iz Tana Dabai Elijahu Raba 28, koja kaže da je Tora dana sa svrhom posvećivanja B-žjeg velikog imena.

Stoga, ona uči da se čovjek nikada ne smije dovesti u situaciju u kojoj bi trebao ukrasti, bilo od Židova ili od ne-Židova, jer onaj tko krade od ne-Židova, na kraju će krasti i od Židova. Slično tome, onaj tko prolije krv ne-Židova, na kraju će proliti i krv Židova.

Kako bi dokazao tu poantu, midraš citira slučaj dvaju Jakovljevih sinova, Šimuna i Levija (Postanak 34, 25) koji su ubili nežidovske stanovnike Šehema. Oni su u komentarima Godina 14 15Broj 45 Strana

Judaizam i princip svetosti ljudskog života

identificirani kao oni koji su se urotili protiv Josipa da ga ubiju. Kao što je zabilježeno u Postanku 37,20, braća su rekla: "A sada, ubijmo ga i bacimo u jednu od ovih jama, i reći ćemo da ga je divlja zvijer rastrgla, pa da vidimo što će biti od njegovih snova." Čak i u naša vremena, zaključuje rabi Filber, kada stojimo u obrani naših života protiv onih koji nas žele zatrti i uništiti, čak i kada borimo čistu i pravednu bitku, mi ne smijemo štedjeti truda kako bismo osigurali da se ne prolijeva nevina krv.

Astrologija, čarobnjaštvo i spiritualizam u judaizmu U ovotjednom odjeljku Tore, Tora opisuje i važnu ulogu proroka.

Mojsije u Pnz 18,15 proglašava: "Na'vi mi'kir'b'ha me'ahe'ha ka'mo'ni, ja'kim l'ha Hašem E'lokeha, e'lov tiš'ma'un," G-spod, B-g tvoj, podići će proroka za tebe između tvoje braće, poput mene [Mojsija].

Slušat ćeš ga. Iako niti jedan prorok nikada neće doseći rang Mojsija, svaka generacija će imati svog duhovnog vođu koji će služiti, ne toliko kao predskazatelj budućnosti, već kao duhovni učitelj i vjerski vodič. Židovska povijest prepuna je priča o prorocima varalicama koji su tvrdili da govore u B-žje ime, ali su navodili narod da zastrani. Prema tome, čak i prije opisivanja uloge proroka, parašat Šoftim upozorava narod da su magija, vračanje i spiritualizam opasne prakse i zabranjene u judaizmu.

Tora nam u Pnz 18,9 kaže da kada židovski narod uđe u zemlju Izraela, oni ne smiju slijediti odvratne prakse naroda koji tamo žive. Strogo je zabranjeno učiniti da sin ili kćer prođe kroz vatru, prakticirati proricanje ili astrologiju, ili posjetiti onoga koji proriče po znamenju. Štititi vrača, animalističkog maga, ono-

ga koji pita Ov ili Jidoni, ili onoga koji se savjetuje s mrtvima, zabranjeno je. Tora jasno kaže narodu da je slijediti ove prakse grozota u B-žjim očima. U Pnz 18,13, Sveto Pismo naređuje židovskom narodu: "Ta'mim tih'je im Hašem E'lo'ke'ha", bit ćete svesrdni s G-spodom, vašim B-gom. Jasno je da Tora nimalo ne podržava magije ili duhovnost starih naroda!

Ipak, gotovo je sigurno da su drevni Izraelci bili pod utjecajem astrologije. Rabini u Talmudu kažu da budući da su Židovi pod izravnim b-žanskim utjecajem, "Ein mazal l'Jisrael" (Šabat 156a), zvijezde nemaju utjecaja na Židove. Unatoč ovim rabininskim izjavama, ipak se mogu naći snažni tragovi takvih vjerovanja. Često se koristi izraz "mazal tov", što znači doslovno dobra zvijezda ili planetarna putanja. "Šl'mazal" je onaj koji nema mazala, onaj kojega sreća ne obasjava. Kodeks židovskog zakona Jore Dea 179,1 smatra da je potrebno kategorički navesti da se ne bi trebalo konzultirati astrologe, niti bi se trebalo bacati kocke da bi se utvrdilo budućnost.

U svjetlu važnosti koju su stari narodi pripisivali astrologiji, stvarno je izuzetno da Maimonides (Rambam, veliki židovski filozof, kodifikator i liječnik, 1135.-1204.), gotovo jedini u srednjem vijeku, odbacuje vjerovanje u astrologiju. U pismu rabinima južne Francuske, on pravi razliku između astronomije kao istinske znanosti, i astrologije, za koju smatra da je čisto praznovjerje. Prošle su stotine godina dok zapadni svijet nije došao do istog zaključka. Maimonides hrabro izjavljuje da u judaizmu sudbinu čovjeka određuje samo B-g, a ne zvijezde.

■ ■ Neka biste bili blagoslovljeni.

Prevela Anja Grabar

Strana 15

Rabbi Berel Wein:

Traganje za srećom Iako je Thomas Jefferson, bez dalj-

srećom. Nema niti jedne vanjske

je ćemo iskorisiti da iskušavamo i

njega, bio veliki um i vješt političar i

sile, vlasti ili čega drugoga što može

oblikujemo sreću u svojim životima.

vođa, nikada nisam imao prilike pa-

istinski obećati i ostvariti sreću

Ona ni u kom slučaju nisu cilj. Ali

žljivo proanalizirati njegove radove

ljudskim bićima. Jer je sreća duho-

za mnoge u našem svijetu ta su

kako bih otkrio suptilne filozofske

vni osjećaj i karakterna osobina du-

sredstva i alati postali svrha -- cilj.

nijanse i duboko skrivena značenja.

še, a ne tijela. U sferama duha nema

Ona će uvijek biti uključena u na-

Za mene je, obično, jedino Tora vri-

vanjskih sila koje mogu osobi po-

pornoj potrazi za srećom bez da

jedna takvog temeljitog proučava-

moći u njezinoj ili njegovoj potrazi

ikada imaju mogućnost da za sebe

nja, jer njene su poruke vječne i re-

za duhovnim ispunjenjem. Mi za

steknu taj duhovni trenutak istinske

levantne za sva vremena, okolnosti i

srećom jedino možemo tragati: ne-

sreće.

svaki naraštaj – i uistinu svaka po-

ma obećanja ili garancije da ćemo je

jedina osoba mora shvatiti njihovo

ikada uistinu postići.

duboko značenje za svoje vrijeme i

Kralj Solomon je u Koheletu rekao: "Svi su putevi i riječi svijeta is-

Dobar dio problema koji danas

crpljujući." I doista jesu. Možemo se

muče ljudsko društvo ovdje u Izra-

usporediti s trkaćim psom na tre-

Međutim, oduvijek me opčinjava-

elu, i u zapadnom svijetu, pa i svije-

ningu, jer taj pas goni mehaničkog

la Jeffersonova fraza "traganje za

tu uopće, nastali su jer smo pobrkali

zeca kojega nikada neće uhvatiti.

srećom" koja se pojavljuje u Dekla-

tjelesni komfor i život obilja s ide-

Ne treba se stroga čuditi što našim

raciji

Sjedinjenih

jom o sreći. Iako nitko svjesno ne

svijetom haraju depresija i frustra-

Američkih Država, On je u tom

zagovara boleštine i siromaštvo kao

cija, nasilje i gorke podjele. Bez ob-

dokumentu objavio da su život i

način života – ideju tjelesnog muče-

zira koliko se mi trudili postići

sloboda temeljna i neotuđive prava

nja samoga sebe, prenesenu iz scena

sreću i zadovoljstvo, to je unaprijed

– apsolutna i automatska – za sva

kasne srednjevjekovne Europe, ma-

osuđeno na neuspjeh.

ljudska bića koja je B-g stvorio je-

kar ono još uvijek odjekuje u odre-

dnakima. Ali on očito nije smatrao

đenim

da je sreća tako dano i automatsko

danas – svejedno je životna činjeni-

stanje prava za ljudska bića i nji-

ca da su dobro zdravlje i stil kom-

hove poslove.

fornog života nužni da pomognu

mjesto.

o

neovisnosti

Stoga je samo izjavio da će nova

katoličkim redovima čak i

stvoriti osjećaj unutarnje sreće.

■

Sada kada je tu mjesec elul, sasvim je prirodno da bismo trebali razmotriti i procijeniti svoje stvarno duhovno stanje. Pred svima nama stoje problemi – obitelj, zdravlje, novac, itd. – koji ometaju našu

država nastojati garantirati svojim

No to su očito tek sredstva da se

potragu za srećom i zadovoljstvom.

stanovnicima pravo da tragaju za

postigne cilj – kombinacija alata ko-

No kralj David koji je imao više od

Strana 16

Divrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Traganje za srećom

očekivane kvote problema i nevolja

Suce i policiju – zakon i red – treba uspostaviti u svim Židovskim zajednicama u sva vremena. U najvećem dijelu našeg dugog izgnanstva iz naše domovine, Židovsko je društvo imalo svoju vlastitu policiju, sa ili bez odobrenja nežidovskih vlasti, ovisno od slučaja do slučaja.

uzviknuo je u Psalmima: "Da nije Tore Tvoje koja me veseli, bio bih izgubljen u jadu nevolja koje su me opkolile."

Kralj David nam objašnjava da jedino bavljenjem Torom i duhom, u vječitoj vizuri i sagledavanju stvari koje jedino Tora može pružiti Ži-

dovskoj duši, čovjek može izbjeći bijedu i depresiju prazne duše i duševne praznine koju nikada ne može okružiti istinska sreća.

Kad nas Tora na Sukot poziva da "čovjek treba biti izrazito i potpuno sretan," ona od nas ne traži nemoguće. Ona nam je u mjesecu tišriju pružila dovoljno micvot i duhovnog zanosa da nahrani našu dušu i ispuni naš duh.

Očitim odbacivanjem i odvaja-

njem od naših domova i fizičke udobnosti,

mi

privremeno

sebi

dajemo mogućnost da za srećom ne samo tragamo, već da je uistinu i postignemo, mada samo privremeno i nakratko. Ali time što nam je dano pravo da tragamo za srećom, trebamo ustrajati u tom napornom traženju, jer kao što kažu riječi velikih rabina Mišne: "Trenutak duhovne sreće u ovom životu veći je od svih nagrada Svijeta koji će doći."

Pravda I traganje za pravdom čini integralni dio judaizma. Pravo i pravicu treba tražiti na pravičan način. Ako se plemenite namjere podržavaju i ispunjavaju upitnim sredstvima, one prestaju biti tako plemenite.

Pošto je ljudska pravda uvijek ukaljana i pod utjecajem preduvjerenja, predrasuda, vjerovanja i društvenih pritisaka slobodno se može reći da Godina 14 17Broj 45 Strana

nema čovječjeg suda koji može dostići stopostotnu pravdu.

Ipak, Tora od nas traži da nastojimo postići taj gotovo nedostižni cilj. Tora ima strategiju da u potpunosti bude svjesna slabost ljudskih bića, a ipak, u isto to vrijeme, ne dovede u pitanje svoja duhovna mjerila za ljudska ponašanja i vrednote. Tora nam postavlja ciljeve i definicije. To što možda nismo u stanju s lakoćom ostvariti te ciljeve ne mijenja našu obavezu da ih pokušamo doseći.

Stvarna pobožnost, pravda i istina su ničim uvjetovane stvari koje odolijevaju našem relativizirajućem moralu i promijenjivim društvenim normama i ponašanju. Pa ipak, razumljivo je da moramo imati jasnu definiciju tih uzvišenih ciljeva koje nastojimo postići. Tora nam postavlja izuzetno visoka mjerila u svim područjima ljudskog života i ponašanja. Možda nećemo biti u stanju neprestano u potpunosti živjeti prema tim standardima, no jasno razumijevanje i definicija koji su to standardi pruža nam neophodni okvir prema kojem možemo prosuđivati što činimo i postižemo u životu.

Ignoriranje ili ublažavanje tih mjerila kako bismo se osjećali ugodnije u vezi svojih neuspjeha i slabosti, siguran je recept za moralnu iskvarenost i slom drušva.

Većinu tog dugog razdoblja pravosudni je sustav bio povjeren rabinima, njihovim sudovima i njihovim odlukama. Odluke su se provodile prema mjerilima društva u kojima su živjeli. Rabini su poštovali zakon zemlje u kojoj su živjeli u svim slučajevima izuzev onda kada su ti zakoni bili očigledno diskriminirajući po Židove, suprotni Tori ili očito nepravedni i zli.

Ipak, rabini su se protivili tome da se presude u vezi sporova među Židovima donose na nežidovskim

sudovima. Nastankom Države Izrael sada u našoj zemlji postoji dvostruki pravosudni sustav – onaj sekularnog sudskog sustava i onaj rabinskog sudskog sustava.

Budući da su sudovi sastavljeni od ljudskih bića, niti jedan sustav se nije pokazao nepogrešivim u svim instancama. Ipak, najvećim dijelom svi mi koji živimo u Izraelu smatramo da živimo u zemlji koja uistinu teži ispravnom i moralnom sustavu zakona i reda u našem društvu.

Sve dok ne ugrožavamo uzvišena mjerila Tore u vezi istinske pravde mi na neki način možemo živjeti sa nedostacima našeg društva u vezi tih standarda. Težnja za istinskom pravdom uvijek će ostati cilj u Židovskom životu. Šabat šalom. ■ tps://torah.or g/tor ah-portion/ra bbiwein-5769- shoftim/

Strana 17

Rabbi Yissocher Frand:

Bolje bezazlenost u ruci nego golub na grani Pasuk [redak] nas uči: "Bit ćeš be-

saznati budućnost čitanjem dlana ili

lju Solomonu]. Medraš uči da je mu-

zazlen (tamim) s Vječnim B-gom

"čitanjem kesube " ili nečim sličnim.

dri kralj znao jezik ptica (sichas ha-

svojim" [Devarim 18,13]. Raši tuma-

Svi ti ljudi koji nude takve usluge,

Ciparim). Neki je čovjek došao Šlo-

či ovako: Hodi s Njim u bezazleno-

tvrdio je on, su šarlatani i prevaran-

mi HaMelehu i zamolio da ga Šlo-

sti (temimus) i prihvaćaj što On ima

ti koji žele na brzinu i na nepošten

mo HaMeleh nauči taj jezik. Isprva

u spremi za tebe; nemoj pokušavati

način zaraditi novac. On je zabranio

je to kralj odbio, no čovjek ga je

predvidjeti budućnost; prihvati što

da se oslanja na amulete i savjete

gnjavio sve dotle dok on nije popu-

ti Svemogući daje potpunom vje-

ljudi koji očigledno ne posjeduju

stio i naučio ga sichas haCiparim. Čo-

rom.

znanje koje navodno dijele drugim

vjek je nakon toga šetao poljem i za-

ljudima. Unatoč tome što neki od

čuo dvije ptice kako razgovaraju. Je-

onih koji to čine imaju duge bijele

dna je ptica rekla drugoj: "Vidiš li

brade i naizgled su religiozni, Rav

ovog čovjeka; sva će mu stoka po-

Schach je istaknuo da se ne smije sa-

mrijeti za par tjedana." Čovjek je

vjetovati s takvim ljudima, niti osla-

otišao kući i čim mu s pružila prva

njati na njihove savjete, navodeći

prilika odmah prodao svu svoju

pasuk iz ovotjedne paraše: "Bit ćeš

stoku. I gle, dva tjedna kasnije či-

tamim s Vječnim B-gom svojim" i

tavo je stado pomrlo. Čovjek je iz-

pozivajući se na Rambanov komen-

bjegao ogroman financijski gubitak!

Prema Ramba"nu, ovaj pasuk je biblijska zapovijed. To je jedno od mjesta u vezi kojih se Nahmanid raspravlja s Majmonidom oko nabrajanja 613 zapovijedi. Ramba"m ovo ne ubraja u micve; on to smatra tek dobrim savjetom. Ramba"n se ne slaže – on ubraja u micve to da se bu-de bezazlen i da se ne pokušava

"nadmudriti" Gospodara Svemira ili dokučiti budućnost.

Rav Schach je bio napisao pismo u kojem ozbiljno kritizira praksu koju je zamijetio kod mnogih, da nastoje

tar na taj pasuk. Rav Schach je svoje pismo zaključio: "Mi se moramo oslanjati samo na Vječnog, sve ostalo je hevel [ispraznost].

■

Nešto kasnije, čovjek je ponovo išao poljem i čuo kako jedna ptica kaže drugoj da će čovjeku kojeg vide kuća i sve pokućstvo izgorjeti za

Naši učenjaci uče nas homiletsku

dva tjedna. I ponovo, on je prodao

pripovijest o Šlomi HaMelehu [Kra-

svoju kuću a sve što je bilo u njoj spremio na drugo mjesto. I doista, dva tjedna kasnije kuća je izgorjela do temelja. I još jednom je izbjegao katastrofu!

Kada je sljedeći puta izašao u po-

lje, čuo je kako jedna ptica kaže drugoj da će se čovjek koji se nalazi u njihovoj blizini sljedećeg tjedna srušiti mrtav. On je tada otišao natrag k Šlomi HaMelehu i sav u očaju tražio savjet od njega što da učini. Šlomo Ha-Meleh je rekao: "Kazao sam ti da te ne želim podučiti jeziku ptica! Ti si učinio nešto vrlo loše i B-g ti je želio dati kaznu. Namjeravao te kazStrana 18

Divrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Bolje bezazlenost u ruci nego golub na grani

niti smrću tvoje stoke. No, ti si Ga

primijeniti u praksi. Ne bismo tre-

"tirdof" [juriti, proganjati]. Ideja je da

"nadmudrio" i saznao – od ptica –

bali nailaziti na takve kušnje. Među-

mi ne samo da trebamo TRAŽITI

kako da izbjegneš tu kaznu. Kazna

tim, ako nas zadese nevolje, mora-

pravdu, već moramo JURITI za

bi bila na tvoje dobro – taj bi te fi-

mo vjerovati i razumjeti da su one

njom. 'Rodef' je progonitelj. To je ri-

nancijski gubitak protresao i natje-

najbolje što nam se moglo dogoditi.

ječ s vrlo neprijatnom konotacijom.

rao te da se pokaješ i popraviš svoje

To je pouka koju smo učili mnogo

U kontekstu pravde, izraz 'rodef' iz-

puteve.

puta u prošlosti. Kada se takve stva-

gleda kao poprilično čudna riječ da

ri dogode, mi moramo zauzeti stav:

bi je se upotrijebilo. Znakovito, ima

Moglo je biti i gore. B-g mi šalje

još jedno mjesto na kojem nalazimo

upozorenje. To je kapara [pomire-

paralelnu primjenu: "Tražite mir i

nje], i na kraju je sve što B-g čini na

jurite za njim." (Bakeš šalom, v’rad-

dobro.

fehu.) [Tehilim 34,15]

Onda te Svemogući odlučio navesti na tešuva spaljivanjem tvoje kuće do temelja, no ti si ponovo izbjegao tragediju i time priliku da se pokaješ. Tvoji su grijesi, međutim, ostali i jedina mogućnost koja je još preos-

Da li je priča o Šlomi Ha-Melehu

Uobičajeno, riječ 'rodef' ima nega-

tala Svemogućem je da izazove tvo-

stvarna ili tek alegorija nije toliko

tivnu konotaciju. Za nekoga kažemo

ju smrt kao kaznu za te grijehe.

važno. Pouka koju ova pripovijest

da je 'rodef' za časti. Onoga tko je

podučava glasi "bit ćeš bezazlen

agresor ili progonitelj naziva se 'ro-

pred Vječnim B-gom svojim" i mo-

defom.' Nije li onda čudno otkriti da

ramo vjerovati da "sve što B-g čini je

Tora taj izraz koristi u vezi s Pra-

na dobro."

vdom, a Tanah ga koristi u vezi s

U ovoj priči postoje dvije pouke.

Prva je pouka očito pasuk u ovotjednoj paraši: Budi bezazlen (tamim) s Vječnim B-gom svojim. Prihvati

mirom?

ono što te zadesi. Nemoj uvijek nastojati pronaći način kako da "nadmudriš"

Svemogućeg

istražujući

Njegove skrivene plan ove za budućnost.

Drugu je pouku mnogo lakše shvatiti nego provesti. Mnogo ju je lakše akademski podučavati nego

Progoniti istinu i pravdu

Sefas Emes navodi da iz ovog jasno vidimo da čovječanstvo nema sklo-

Cedek, cedek tirdof. (Doslovno: "Za

nost prema Emesu, niti ima sklonost

pravdom, za pravdom ćete juriti.")

prema Cedeku [Pravednosti], niti

Dana su brojna homiletska tuma-

ima prirodno urođenu sklonost pre-

čenja za ovo dupliranje.

ma Šalomu. Slijedom toga, ako čo-

Htio bih podijeliti uvid iz Sefas

vjek želi postići Pravdu i Mir, on

Emesa. Sefas Emes naglašava riječ

mora biti "rodef" za njima. Čovjek ih mora proganjati svom silom, svim srcem svojim, svom svojom dušom,

ako želi imati ikakve šanse da prevlada svoje prirodne sklonosti i postigne ih. Ako ih čovjek ne ‘proganja’, oni će mu pobjeći. Oni su u suprotnosti sa sklonostima čovjeka.

Mir se ne postiže slučajno ili uzgredno. Niti Pravda. Moramo ih se progoniti svom svojom snagom. ■

Godina 14 19Broj 45 Strana

Strana 19

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Ne dopustite svojim željama da vas podmite! prihvatiti

šnjem životu mi stalno donosimo

druga na sve ostale. Šulhan aruh,

mito, jer mito će

presude. Ponekad ćemo razmisliti o

tipski mjerodavna kompilacija Ži-

zaslijepiti oči mu-

tome da li da nešto učinimo, a drugi

dovskog zakona, prihvaća taj smjer

draca"

put ćemo zaključiti da nešto treba ili

razmišljanja - ali pod jednim uvje-

ne treba učiniti uz malo ili nimalo

tom: stroži skup pravila mora se

razmatranja. Bilo kako bilo, mi smo

primjenjivati na sebe, a blaži na

donijeli sud i moramo se upitati da li

druge ljude.

"Nećete

(Ponovljeni

zakon 16,19) Svi smo mi suci i svakog dana donosimo mnoge prosudbe. Svaka želja koju netko ima je

mito, ona utječe na prosudbe čovjeka kako bi podupro ono što želi učiniti.

je taj sud donesen objektivno ili smo bili "podmićeni"? Kad god je uključen neki osobni interes, postoji mogućnost za "podmićivanje". Kako možemo izbjeći rizik da ne budemo

Jedan alkoholičar koji se oporav-

zavedeni svojim vlastitim interesi-

ljao rekao je: "Svih onih godina dok

ma? Pirkei Avos nas uče: "Pribavi si

sam pio, nikada nisam popio, osim

učitelja, i steci si pouzdanog prijatelja".

ako

Objektivni sud ljudi koji se iskreno

nisam

u

datom

trenutku

prosudio da je to ispravno učiniti."

Naša sposobnost racionalizacije je golema. Genijalno smo domišljati u opravdavanju onoga što želimo uči-

brinu za nas može nam pomoći spriječiti da ne budemo zavedeni prikrivenim motivima pa da donesemo odluke koje nisu istinski pravedne.

Svatko je sudac.

"Suce i redarstvenike ti ćeš sebi postaviti." Riječi "ti" i "sebi" su u hebrejskom tekstu u jednini. Stoga je to ne samo kolektivna micva, da se uspostavi

Postoje

mnogi

zakoni koji reguliraju postupanje sudaca. Prvi i najvažniji je ne uzimanje mita. Bez obzira koliko velika i učena osoba bila, ona je ne samo podložna podlom djelovanju mita, nego i Tora kaže da je takvo izvrtanje pravde neizbježno. U svom svakidaStrana 20

svoju obitelj, a sve ostalo su davali siromašnima. Međutim, oni nikada ne bi očekivali da netko drugi slijedi njihov primjer, a neki su to čak i zabranjivali.

Naši umovi genijalni su u smišlja-

čak i ako je to u okviru predviđenog iznosa. Možemo razmišljati o budućnosti, brinuti se za ekonomsku sigurnost, i zaključiti da moramo staviti više novca na stranu za crne dane. A opet često kritiziramo ljude za koje smatramo da ne daju do-

Moramo biti svjesni takvih racio-

"policajca" u sebi. Svaka osoba ima postupaka.

za sebe, dovoljan tek da prehrane

voljno u cedaka.

kom pojedincu da razvije "suca" i

stitih

najminimalniji dio svojih primanja

da ne budemo darežljiviji u cedaka,

Naša sposobnost racionalizacije ■ je golema.

Genijalno smo domišljati u opravdavanju onoga što želimo učiniti, ma što to bilo

pravosudni sistem, već i nalog sva-

obavezu zasjedati sudom svojih vla-

pravedni ljudi, zadržavali su tek

kad možemo imati izvrsne razloge

nas slijepima prema posljedicama našeg samozavaravanja.

treba dati za cedaka. Mnogi cadikim,

nju sebičnih racionalizacija. Pone-

niti, ma što to bilo. Mito žudnje čini našeg čina. Mi postajemo žrtvama

Smjernice postoje za mnogo toga,

kao npr. za postotak prihoda koji se

nalizacija i sjetiti se da zahtjevnija Šoftim ??

pravila primijenimo na sebe. Ako

Ako netko želi dodati više re-

ćemo racionalizirati, racionaliziraj-

strikcija nego li ih zakon nalaže,

mo na način koji iskazuje povjerenje

on to može učiniti za sebe, ali ne

prema drugima.

smije [postavljati takve zahtjeve]

(Danas ću se prisjetiti da prema sebi

drugima (Šulhan Aruh).

budem zahtjevniji nego prema drugi-

Neki ljudi koriste dvojaka mjerila.

ma.) ■

Jedna pravila primijenjuju na sebe, a Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti Ništa

Kada god bi ugrabio malo slobodna vremena, reb Aaron iz Karlina pohodio je svoga rebea, Magida iz Mezriča. Na povratku s jednog takvog posjeta, okružili su ga prijatelji i hasidi, te glasno zahtijevali: "Potanko nam ispričaj i objasni sve, ama baš svaki detalj koji si naučio u Mezriču."

Kada se gomila umirila, tek toliko da svi mogu čuti važne novosti, on im kratko i tiho odgovori: "Nisam naučio ništa*"

Vjerujući da nisu dobro čuli, ili da nisu razumjeli, prijatelji su zahtijevali pojašnjenje: "Što si naučio kod velikog Magida?"

Ovaj puta reb Aaron glasnije ponovi svoj odgovor: "Ništa!"

Sada su prijatelji bili uvjereni da im on ne želi otkriti neku dobro čuvanu kabalističku tajnu, koju učitelj samo usmeno prenosi odabranim učenicima: "I tako ti ugrabiš svaku zgodnu priliku, trošiš vrijeme i novac, da bi naučio – ništa!"

Ž

ivot ispunjen smislom ostvariv je tek onda kad smo u mogućnosti prodrijeti kroz vanjski, materijalni sloj i spojiti se s unutrašnjom energijom. To nikako nije lagan zadatak, jer tijelo komunicira senzornim organima (vid, sluh, miris, okus i dodir), dok duša prebiva u nadosjetilnom (emocije, savjest, inteligencija i, što je najvažnije, podsvjesne duhovne snage). Ta unutrašnja energija nije mjerljiva fizikalnim zakonima – postoji u njoj mističnost koja se opire mjerenju. To nije samo neka snaga; to je snaga koju zovemo život. A postoje sastavnice života koje smo tek počeli otkrivati. Pogledajte što se događa oko nas. Jasno je da mnogi od nas traže unutrašnji spokoj, sreću, ili mir, traže svoju dušu. Pitanje je: koristimo li pri tom traganju prava oruđa. Zato što smo odrasli oslanjajući se na svoja osjetila, često osjećamo da su ona jedina koja nam stoje na raspolaganju. Ali kako je teško shvatiti značenje naših duša kad pritom koristimo samo tih pet osjetila! To je kao da očima pokušavamo slušati glazbu. Unatoč tome, zov duše je toliko uporan, da nikada ne prestajemo tražiti.

"Upravo tako," jasno i glasno potvrdi njihove riječi prijatelj. "Naučio sam sve i ništa. Na koncu sam spoznao da je taj 'ja', o kojemu toliko brinem, ništa, da takav kakvim ga ja zamišljam, uopće niti ne postoji." * Ein sof (hebr.) literarno prevedeno "nema kraja", "beskrajno". Ein (hebr.) je opća negacija u smislu "ne", "ništa", "ne-stvar". U kabalističkim je učenjima to najbliža oznaka za nespoznatljivog Boga. Neki pravci hebrejskog misticizma govore o našoj sposobnosti da, uz pomoć posebnih kontemplativnih i meditativnih tehnika, dopremo do neposredovanog, izravnog dodira s "Or ein sof", svjetlom beskonačnosti. ■

Ništa te u životu neće dovesti do

cjelovitosti kao uzdah iz dubine duše. ■ ~ R. Nahman iz Breslova

~ R. Menachem Mendel Schneerson ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Godina 14 21Broj 45 Strana

Strana 21

Ozer Bergman, Breslov Research Institute:

Priča za put

"Za vrjeme putovanja ispričao sam priču. Svima koji su je čuli pala je na pamet tešuva."

Dopustite mi da vam ispričam priču. Ali prvo, ako vam nije poznata priča o "Izgubljenoj princezi", evo njenog kratkog sadržaja. Kralj se razljutio na svoju kćer i rekao joj da se gubi. Ona je nestala, te ju je vjerni kraljev vicekralj godinama tražio, sve dok ju nije pronašao i doveo kući.

Prije nekih 40 godina, Reb Gedaliah Kenig, z"l, koji je u to vrijeme živio u Jerušalajimu, bio je u posjeti Sjedinjenim Državama. Dio njegovog rasporeda uključivao je putovanje u Kaliforniju, gdje je trebao govoriti grupi Židova – studenata postdiplomaca, koji su gajili veliko zanimanje za judaizam i Rebbe Nachmana. Odlučeno je da će Reb Gedaliah govoriti o Rebbeovoj priči o "Izgubljenoj princezi".

trebati godine i godine da je se popravi."

Kad je Rebbe Nachman ispričao ovu priču, on nije rekao zbog čega se kralj naljutio na svoju voljenu kćer, princezu. Niti je Rebbe objasnio zašto je kralj rekao ono što je rekao ("Neka te netko ne-dobar odvede!"). Rebbe nam kaže da je kralj bio prepun kajanja, a vicekralj je to primjetio, i to ga je nadahnulo i potaklo da provede godine svog života tražeći je. (Zapamtite da kada je vice-kralj krenuo u potragu, on nije znao hoće li ju naći ili ne!)

Kad jednom vicekralj krene, kralj jednostavno nestaje iz priče. Tek kad se princeza i vicekralj po prvi put susretnu, oni ga spomenu "Ovdje sam zbog onoga što je moj otac rekao"- ali kralj strašno tuguje i pati zbog njenog nestanka. Jedini cilj vicekralja je da ju dovede kući.

Predavanje je započelo tako da je svaki od studenata iznio ono što smatra najvažnijom poukom te priče. Jedni su iznosili povijesne lekcije, drugi filozofske uvide, treći kabalističke nijanse koje su otkrili, a četvrti su istaknuli psihološke premise. Onda su se okrenuli prema Reb Gedaliji očekujući što će on reći.

Tijekom svoje priče - naše priče! – vicekralj pokazuje jako puno pozitivnih osobina, Svaka od tih osobina potrebna nam je u različitim momentima života. On nije stidljiv.

Kada on krene, vicekralj zatraži sve što je potrebno da učini tešuva. Iako ne zna gdje se ona nalazi ili kuda da krene, on je uvjeren da će pronaći princezu.

Tihim glasom on je rekao: "Glavna pouka ove priče je da za štetu uzrokovanu trenutkom ljutnje možda će

Vicekralj se ne plaši istražiti neistraženo, iskušati nove puteve kada stari ne funkcioniraju, osporiti unu-

tarnju nesigurnost ili se odreći sigurnosti. On se ne libi razotkriti društvo ili, raspravljati se s vlastima kako bi pronašao princezu. Unatoč svemu kroz što prolazi, vicekralj zna da je ona stvarna i da je njezina poruka istinita.

Kroz cijelu priču, u osnovi svega se nalazi vjera vicekralja: njegova upornost, njegova hrabrost, njegova nada i njegovo prevladavanja vlastitih pogrešaka. Potrebno mu je malo vjere da bi započeo, no sve više i više vjere dok potraga traje, jer što je bliže da je oslobodi, to potraga postaje sve teža i teža.

Pa ipak, kad vicekralj odjuri u Biserni dvorac na zlatnoj planini, potrebno mu je nešto novo i nešto staro. Potreban mu je njegov stari prijatelj, strpljenje, ali ga mora koristiti na nov način. Do sada je strpljenje koristio da bi išao dalje unatoč tome što je izgledalo da nema napretka.

Sada mora koristiti strpljenje da ne čini ništa. Sada mu je strpljenje potrebno da izradi plan.

Ovo je novo. Iako vjera mora biti u podlozi svega što činimo i često je primarni alat koji trebamo koristiti, postoje kritični trenuci u kojima moramo koristiti hohma d'keduša (svetu mudrost). Iako ima perioda u životu kada se možemo tek teškom mukom provući, postoje i periodi kada B-g želi da mislimo unaprijed i isplaniramo kako ćemo osloboditi princezu.

Za sada, međutim, plan ostaje skriven. Misterije ostaju. Rebbe Nachman nam ne kaže zašto smo poput princeza – u progonstvu, i ne nam kaže kako ćemo - poput vicekralja - osloboditi princezu. On nam kaže samo ono što trebamo znati: da možemo i da ćemo je osloboditi.

Vjerujte!

A gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 22

Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Ovaj Šabat čitamo parašu Šoftim koja uvijek dolazi na početku mjeseca Djevice - kao priprema za Novu godinu.

Paraša započinje odlomkom: "Postavit ćeš šoftim (suce) i službenike kod vratiju svih svojih gradova…" jasno ističući razliku kako se na ulogu suca gleda u današnjem društvu, a kako se na nju gledalo kod biblijskog suca.

Zohar objašnjava da riječ "sudac" znači ravnoteža. U svakome od nas postoje tri sile. Sila davanja – Desni stupac, hesed (suosjećanje), obzirnost; Lijevi stupac, sila primanja, procjena i snaga; i sila uravnoteženja – Središnji stupac, milost i sklad.

Prema hebrejskom zakonu, kada netko bude proglašen krivim to je zbog toga što je izašao van ravnoteže, i svakako je tu u pitanju Lijevi stupac koji donosi prosudbu i egocentričnost koji su odgovorni za to.

Uloga suca je, dakle, da prijestupnika dovede u ravnotežu i sklad, i to je značenje hebrejskog glagola š.f.t.

Zohar na taj način naglašava da odlomak "Šoftim (suce) i službenike …" ukazuje da se ovdje radi o micvi (zapovijedi), a ne o razboritoj društvenoj potrebi. Zbog čega je to važno?

"Micva" je, prema Zoharu, čin koji povezuje nebesa sa zemljom, tijelo s dušom, duhovnu svijest s fizičkim ili svjetovnim postupkom. Kada sudac, službenik ili bilo tko na vlasti učini nešto s pozicije duhovne svrhovitosti, iz opredjeljenja da svoju

Godina 14 23Broj 45 Strana

javnu ulogu spoji s B-žanskom misijom i ciljem, onda će se u skladu s time transformirati i pokretačka sila, kao i rezultati. Po prirodi čovjek svoje postupke određuje prema onoj "što ja imam od toga", ali kada je nečiji motiv isključivo egoistične

naravi onda ne postoji ništa što bi ga natjeralo da raste i razvija se. To je razlog zašto postoji toliko nezadovoljstva

javnim

dužnosnicima

širom svijeta.

Talmud uči da kako bi sudac svoj

čelima dolazi do "halala". (Riječ ■

"halal" znači praznina ili ponor, no također znači i tijelo ubijenoga). To nas dovodi do razumijevanja izraza: "Ako se nađe tko ubijen ...gdje u polju leži" (Ponovljeni zakon 21,1), suci i predstavnici vlasti tada mo-

raju izračunati koji je grad najbliži tom tijelu, i suci se toga grada smatraju odgovornima za ubojstvo. Ti suci imaju izvršiti jedinstveni obred tijekom kojega izriču "Naše ruke nisu prolile ovu krv, niti su je naše oči

posao radio djelotvorno, on mora

vidjele" (Ponovljeni zakon 21,7).

razumijevati da u svakoj osobi

ubojstvo Tora posebno odgovorni-

postoji B-žanska iskra koju treba

ma drži čelnike i predstavnike gra-

voljeti, ispravljati i uravnotežiti.

da, one koji su odgovorni za dru-

Sudac ili javni službenik koji ne

štvenu pravdu u zajednici.

shvaća da se nalazi na B-žanskoj misiji neuporabljiv je u toj službi i njegov je rad manjkav. Načela kojima se treba rukovoditi su "ljubi

Za

Rav Haim Vital objašnjava značenje "vrata" u retku "Postavit ćeš Šoftim (suce) i policajce na vratima (u gradovima)...": oči, uši, nos i usta

druge kao što ljubiš sebe" i "čini ono

naša su vrata, tako da, ako im po-

što je pošteno i pravedno" (Po-

stavimo suce i policajce, ako se

novljeni zakon 6,18) – postupati s mi-

suzdržimo od gledanja, govorenja

losrđem, ljubavlju i odgovorno u

ili slušanja onoga što ne bismo tre-

Stvoriteljevo ime.

bali, onda smo na dobrom putu. ■

Ukoliko se ne postupi po tim naStrana 23

Alan Morinis:

Svakidašnja svetost Židovski duhovni put musara kaznu, sasvim je jasno da jira označava strah. Kada je usredotočena na veličanstvenost Izvora života, čini se da se primijenjuje na zadivljenost. Ali kada se riječ jira koristi bez kvalifikatora, ostaje nam da razmišljamo o tome što se od nas traži.

Koliko je drugačije "A sada, Izraele, što G-spod B-g vaš želi od vas? Samo da se bojite G-spoda B-ga vašeg" od "A sada, Izraele, što G-spod B-g vaš želi od vas? Samo da ostanete zadivljeni G-spodom, B-gom vašim."

JIRA U poštovanju je mudrost. ,

Čovjek je slab i zatrpan neprestanim zahtjevima svog posla. Kakva je strategija za okončanje rata zlog nagona koji bjesni, i tajna da se zaustavi duh želje koji huči bez prestanka poput uzburkanog mora? Čovjekova jedina nada je da ojača poštovanjem Svemogućeg B-ga.

Ovo poštovanje je neosvojiva tvrđava koja ga može izbaviti od svakog neprijatelja i napada. Ono je dovoljno moćno da potčini njegove želje i spriječi zle namjere njegovog srca da planu u destruktivnom ponašanju.

Jedino ono može poslužiti kao junačka desnica za još uvijek divlju oluju zlog nagona i omogući čovjeku da izađe kao pobjednik iz bitke.

— Rabin Yitzhak Blazer, Vrata svjetla (The Gates of Light)

SVA OSTALA POGLAVLJA u ovoj knjizi svoju duševnu osobinu navode njenim engleskim (u orginalu, op.pr.) nazivom, no za ovu osobinu to nije moguće. U riječi jira spojena su dva ljudska doživljaja koja su na hebrejskom povezana, no na engleskom jeziku su odvojena. Jedan je strah. Drugi je zadivljenost (odnosno strahopoštovanje, na engleskom awe ima značenje i zadivljenosti i strahopoštovanja, op.pr.). Iskustvo nam pokazuje da to mogu biti dvije Strana 24

■

potpuno različite unutarnje osobine — možete se prestraviti zbog medvjeda, a biti zadivljeni zalaskom sunca. Ali iskustvo također opravdava njihovo međusobno povezivanje. Zamislite da stojite na samoj ivici Grand Canyona, i gledate dolje u taj golemi klanac duginih boja.

Strah i zadivljenost spoje se u jedan euforičan unutarnji doživljaj.

Iako jira može opisivati sjedinjeni doživljaj straha/zadivljenosti, taj se pojam također može upotrijebiti i za zasebne doživljaje straha i zadivljenosti. To u musarskoj misli vidimo kada se ista riječ — jira — koristi za jirat ha'oneš, što je strah od konačne kazne koja će biti izvršena za prijestupe, i za jirat ha'romemut, što je zadivljenost B-žjim veličanstvom i uzvišenosti.

Knjiga Dužnosti srca govori upravo o tome: "Strah od Nebesa ima dva vida: strah od nevolja i b-žanske kazne, te zadivljenost Njegovom slavom, veličanstvom i silnom moći."

Kada se rasprava usredotoči na

Moramo znati koje značenje dodijeliti riječi, jer kako drugačije možemo izvršiti ono što ostatak stiha zapovijeda: "Tako da slijedite sve Njegove putove i ljubite Ga, služeći G-spodu B-gu vašem svim srcem svojim i svom svojom dušom?" Postižemo li to gajenjem straha ili, kao druga mogućnost, gajenjem zadivljenosti?

Slično je i s radom na poboljšanju duševnih osobina. Da li je mehanizam strah ili zadivljenost? Opet, pročitajte sljedeći navod iz Orchot Tzaddikim i pogledajte koliko drugačije izgleda kada jira prevedite prvo kao "strah", a zatim kao "zadivljenost":

I niti jedno djelo nije osobito vrijedno bez čiste jira. Stoga, svi ljudi moraju biti upoznati s time da svatko tko želi steći vrijedne karakterne osobine mora stopiti jira pred HaŠemom sa svakom osobinom, jer jira HaŠema je zajednička poveznica među svim osobinama. Ovo se može uspo-rediti s niti koji je provučena kroz rupice bisera, i ima zavezan čvor na svojim krajevima kako Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis:

bi držala bisere. Nema sumnje da će, ako se čvor odreže, svi biseri poispadati. Isto je s jira HaŠema. Ona je čvor koji osigurava sve dobre osobine, a ako ga uklonite, sve će dobre osobine otići od vas.

Da li je strah pravi put, ili idemo putem zadivljenosti i strahopoštovanja?

Doći će do polaganja računa Židovski učitelji, uključujući mnoge majstore musara, utrošili su mnogo tinte i glasa kako bi nas potakli da se orijentiramo prema strani straha, osobito u vezi b-žanske kazne za naše prijestupe. Nema sumnje da su mislili na strah, a ne na zadivljenost ili poštovanje jer oni opisuju sve simptome užasa, poput drhtanja i preznojavanja, kako bi se pobrinuli da shvatimo da govore o reakciji straha na zastrašujuću stvarnost.

Sam Rabbi Yisrael Salter je napisao: "Vjerovanje da je Svemogući Istinski Sudac koji daje plaću svakom pojedincu u skladu s njegovim djelima prvi je korak u službi HaŠemu." Njegov učenik, Rabbi Yitzchak Blazer, naširoko je pisao o strahu od kazne: Čak i kada osoba slijedi hirove svoga srca i valja se u grijehu i nepravdi, ona i dalje zadržava sposobnost da bude u strahu od kazne. Stoga, taj strah prethodi vršenju zapovijedi, jer on je glavni element koji odvraća od nepravde i grijeha. Taj strah kod čovjeka izaziva drhtanje pred Svemogućim i čini da ispunjava Toru i njene zapovijedi.

Neki ljudi, osobito religiozni Žido-

Godina 14 25Broj 45 Strana

Svakidašnja svetost vi, na ovu poruku reagiraju i dan danas. Ona ima značaj i vrši utjecaj u sklopu šireg svjetonazora i sustava čiji je dio.

Mnogi ljudi, uključujući i religiozne Židove, ne slažu se s ovom porukom. Jednom sam prisustvovao predavanju u ultra-ortodoksnom centru za učenje gdje je govornik praktički udarao po govornici kako bi prenio svoju poruku o strahu koji bismo trebali sada osjećati zbog posljedica koje svatko od nas može očekivati na dan kad bude pozvan da položi račun za svoj život. Čovjek koji sjedio do mene, s crnim šeširom i bradom, nagnuo se prema meni i došapnuo mi: "Ovo će biti teško prodati."

Zašto je to tako? Naišao sam na brojne razloge koji iznose zašto mnoge u našoj generaciji nisu ponijela obećanja i prijetnje o onome što nas čeka u zagrobnom životu. Najčešće sam čuo da se ljudi povezuju s B-gom ljubavi pa im božanstvo koje kažnjava izgleda kao strana (i otuđena) ideja. Možda su naše razine lagodnosti ono što čini da oguglamo, ili pak možda preuveličani osjećaj moći čovječanstva, koji je vidljiv iz naše sve moćnije tehnologije i sve dužeg životnog vijeka kojeg uživamo. Možda smo postali takvi relativisti da za nas, čak i za svu vječnost, ono što je "dovoljno dobro" zapravo i jest dovoljno dobro. Svakako mnogi ljudi jednostavno ne vjeruju da ih čeka polaganje računa, niti vjeruju u sustav nagrade i kazne o kojima tradicija govori.

Bez obzira na razloge, izazov pronalaženja duhovne vrijednosti u strahu od kazne ovoj generaciji nije nov. "Sve je u rukama Nebesa osim straha od Nebesa", kaže Talmud.

Uvijek je o nama ovisilo hoćemo li ili nećemo izabrati njegovati jira, jer

nam nije prirodno ili urođeno, ili očito da tako činimo. Možda su naši učitelji naglašavali dugoročne posljedice nedjela kako bi osigurali da izvršimo dobar odabir u tom pogledu. Rabbi Luzzatto tako kaže u svojoj zahvali da "ne postoji ništa što je više vjerojatno da će vas držati podalje od nečega štetnog po vas od straha od štetnih posljedica."

Chafetz Chaim, međutim, upozorava da makar strah od kazne može biti djelotvoran, osobito kratkoročno, to je pogrešna osnova za trud na duhovnom području u usporedbi s tim drugim čimbenikom koji je ugrađen u pojmu jira, a to je zadivljenost b-žanskim veličanstvom: "Tko god je nesvjestan koliko je B-g uzvišen i hvalevrijedan, i izbjegava grijeh samo zbog straha od zemaljske ili nebeske kazne, on će tražiti načine da bude legitimno oslobođen, bez kazne, od držanja micvi."

Ovo je promućurno. Ako se bojite samo kazne, onda će vam bilo koji legitiman način da izbjegnete odgovornosti dobro doći. To stalno viđamo u situacijama u kojima ljudi drže da su neporočni, ali samo zato što su pronašli legitiman način da zaobiđu pravila.

Sam Rabbi Blazer potvrđuje da je doživljaj povezan sa zadivljenošću viši oblik jira:

Do sada smo primijetili da postoje dvije vrste poštovanja Nebesa - strah od buduće odgovornosti i divljenje B-žanskom veličanstvu. Međutim, mora se naglasiti da te dvije vrste nisu jednake. Jasno je da je divljenje B-žjem veličanstvu na višoj razini od straha zbog buduće odgovornosti.

Međutim, ono što on još kaže jest

Strana 25

(nastavak s 25. stranice)

Alan Morinis:

da, po njegovom mišljenju, divljenje mora stajati na temeljima straha da ćemo biti kažnjeni za naše grijehe.

On je nedvosmislen: strah od kazne dolazi prvi i prvog ga se mora njegovati, kao neizbježnu razinu kojom stječemo sposobnost da stupimo u zadivljenost b-žanskim, i potom živimo u skladu s tom predodžbom.

Malbim potvrđuje na istovjetan način: "Oni koji su mudra srca objasnili su da je nemoguće u trenutku postići uzvišenu razinu divljenja nebesima. Naprotiv, čovjek se prvo mora bojati Njegova suda, i tek potom se uzdići na uzvišeniju razinu Jirat ha'Romemut [zadivljenosti nebesima]." To nas zatim vraća na naš problem, a to je kako primijeniti poticaje učitelja musara da se bojimo onoga što nas čeka.

Moguće rješenje Dugo sam se i teško mučio da probam razumjeti kakvu korisnu poruku mogu izvući iz ovog dijela poučavanja i usmjeravanja. Unatoč nelagodi koju ta ideja donosi, naši su mudri preci istaknuli strah kao duhovnu silu. Što možemo naučiti?

Za ljude koji imaju jasnu ideju o konačnom polaganju računa koji će položiti nakon smrtnog dana, tu nema problema. To uvjerenje čini strah od kazne živim i značajnim faktorom u svakodnevnom životu.

Ali što je s onima koji odbijaju tu ideju, bilo zato što nemaju slika o B-gu ili zato što jednostavno ne vjeruju, ili zato što im ona priziva negativne doživljaje s roditeljima ili učiteljima koji jednostavno ne nadahnjuju na duhovno uzdizanje? Može li ipak biti duhovne koristi od gajenja straha?

Strah je najdublji, najstariji i najne-

Strana 26

Svakidašnja svetost popustljiviji aspekt našeg nižeg ja.

Mi smo sačinjeni tako da imamo strah kao osnovni mehanizam preživljavanja. Kao rezultat toga, u borbi da potvrdite vlast višeg ja nad nižim, nema načina na koji se strah može jednostavno zanemariti ili potisnuti. Pitanje je, budući da smo zaglibili u strahu, možemo li ga iskoristiti na dobro?

Rabbi Efraim Becker, koji je psiholog i učitelj musara, odgovara na ovo pitanje pomalo psihološkim pojmovima, iako se i dalje fokusira na preusmjeravanje "prirodnog straha" osobe: Jirat Ha'oneš [strah od kazne] iskorištava prirodnu tendenciju osobe za samoodržanjem, smanjenjem boli i povećanjem zadovoljstva. To znači da osoba koja je u strahu svoju pozornost usredotočuje na činjenicu da će, ako ne ispuni volju HaŠama, platiti cijenu kroz boli, i da će, ako zanemari micvu, cijenu platiti kroz gubitak užitka. Osoba mora upotrijebiti svoju volju da preusmjeri svoj prirodni strah, koji je može potaknuti da poduzme sve vrste drugih koraka kako bi osigurala svoje očuvanje i zadovoljstvo, svoju svijest o HaŠemovoj svemoći, i koja će je navesti da taj strah usmjeri prema HaŠemu.

Ovdje imamo jedan način na koji se urođeni mehanizam straha može upotrijebiti u korist duhovne uporabe. Ključna fraza koju naglašavam je "osoba mora upotrijebiti svoju volju da preusmjeri svoj prirodni strah."

To bi bio svjesni čin i izbor. Strah može biti prirodan i urođen, ali usmjeravanje prema Nebesima je svojevoljna i njegovana duhovna praksa koja za cilj ima utjecati na ponašanje ovdje u ovom svijetu.

Rabbi Moshe Chaim Luzzatto nas također potiče da svoj strah preusmjerimo prema drugačijem cilju. On nas ne poziva da budemo u strahu od kazne, već da se bojimo da ćemo napraviti pogrešan korak: Strah od grijeha treba biti stalan.

Uvijek se treba plašiti da ćemo se spotaknuti i učiniti nešto ili polovicu nečega što je protivno B-žjoj časti. Zbog toga se ova osobina naziva "strah od grijeha", jer je njezina suština strah da grijeh može ući ili se umiješati u vaše postupke zbog nekog propusta, slabosti ili ovog ili ■ onog nesvjesnog razloga.

Koliko je drugačija takva vrsta pažljive, oprezne budnosti od zagušujećeg, drhtavog straha da će nas B-žji gnjev spaliti zbog našeg prijestupa. Slično tome, čuo sam učitelja musara kako nas poziva da se ne bojimo kazne za naše grijehe, već da se bojimo kazne što nismo u potpunosti iskoristili svoj duhovni potencijal.

Ako pojam nagrade i kazne ne pogodi unutarnju žicu u vama, ovi drugi načini gledanja kako uvesti strah u duhovnu praksu mogu biti nebitni. Ipak, možemo vidjeti da ima puno drugih načina na koje se vaša prirodna sklonost strahu također može valjano iskoristiti. Iako se načini razlikuju, cilj je uvijek upregnuti prirodni impuls kako bi iskoristili njegovu snagu da vam pomogne potaknuti promjene na ovom svijetu. Strah je neizbježan, pa je mudro nastojati iskoristiti da ono što je čvrsto i suštinski dio naše niže prirode radi u korist naših viših sklonosti. Na taj način dodjeljujemo pozitivnu ulogu onome što je, u suštini, samo mehanizam preživljavanja, gorivo koje hrani refleks bori se Divrej Tora

(nastavak s 26. stranice)

Alan Morinis:

ili bježi.

Odvojite trenutak da razmotrite ulogu straha u vašem životu. Čega se bojite? Je li vaš strah povezan s ovim svijetom i materijalnim problemima ili s vašim duhovnim životom? Možete li osjetiti silu motivacije koju taj strah utjelovljuje?

Možete li usmjeriti i vezati taj strah uz najviše svrhe vašeg života?

Sjajna motivacija Strah ima takvu moć da mi ima puno smisla da tu energiju pretočim u duhovno nastojanje. A ipak još uvijek se pridružujem našoj generaciji pronalazeći mnogo više motivacije za sebe u pozitivnoj poruci da zadivljenost transformira srce. O zadivljenosti, Rabbi Abraham Joshua Heschel kaže: "Zadivljenost je više od emocije; ono je način poimanja.

Zadivljenost je sama po sebi čin razumijevanja značenja koje je veće od nas samih. Zadivljenost je način da budete u kontaktu s tajnom svekolike stvarnosti."

On nastavlja: Smisao zadivljenosti je shvatiti da se život odvija pod širokim horizontima, horizontima koji se šire i preko životnog vijeka pojedinca ili čak života nacije, generacije ili doba. Zadivljenost nam omogućava da u svijetu zapazimo nagovještaje b-žanskog, da u malim stvarima osjetimo početak beskonačnog značenja, da u jednostavnom osjetite ono konačno; da u užurbanosti prolaznog osjetimo mir vječnog.

To su uzvišene i privlačne riječi i nesumnjivo su istinite. Ipak one pred nas stavljaju izazov, jer moramo znati kako smjernice provesti u

Godina 14 27Broj 45 Strana

Svakidašnja svetost praksu. Moramo poznavati odnos između doživljaja zadivljenosti i dobrog ili lošeg postupanja tako da možemo dati tim smjernicama da djeluju u našim životima. Rabini Luzzatto i Heschel pristupaju ovom pitanju s dvije različite strane.

Rabbi Luzzatto kaže da zadivljenost B-žjom veličanstvenošću "ima moć kada se držite podalje od prijestupa i ne činite ih." Drugim riječima, zadivljenost je cilj, a držanje naših postupaka čistim je put koji vodi do tog cilja.

Rabbi Heschel drugačije gleda na zadivljenost, ne kao na cilj, već konkretnije kao sredstvo za postizanje cilja: Dakle, na pitanje, gdje se može naći mudrost? odgovara Psalmist: strah B-žji je početak mudrosti. Biblija ne propovijeda o zadivljenosti kao obliku intelektualnog povlačenja; ona ne kaže, zadivljenost je kraj mudrosti. Čini se da je njeno mišljenje da je zadivljenost put prema mudrosti.

Naravno, ne postoji sukob između ova dva načina gledanja na zadivljenost — oni su samo usredotočeni na različite točke na tom putu.

Držati se podalje od grijeha preduvjet je za zadivljenost, a zadivljenost predstavlja vrata ka mudrosti. Ova se vrata otvaraju i zatvaraju prijestupom, i zbog toga što duhovni život ovisi o ovom odlomku, Rabbi Luzzatto naglašava "strah" da ne izazovemo da nam se vrata zatvore.

Realnost je, međutim, takva da si uglavnom dopuštamo da budemo toliko odebljali, grubi i tupi da je potrebna oštrica sjekire blistavog zalaska sunca ili dramatični trenutak rađanja ili smrti da probije kroz

zadebljalu koru naših srca, tako da ponovno progledamo i prodišemo kao da nam je prvi put. Ali to ne mora biti tako. Slava koja aktivira zadivljenost nalazi se posvuda.

U šabatnoj liturgiji parafrazirane su Izaijine riječi tako da anđeli pitaju: "Gdje se nalazi mjesto B-žje slave?" Ovo se pitanje ponavlja svaki tjedan i ono mora biti i naše stalno pitanje. Gdje se nalazi mjesto B-žje slave? Čak i ako nemate odgovora, čak i ako ni u što ne vjerujete, ili čak i ako vjerujete, morate nastaviti postavljati to pitanje, jer je sigurnost kraj vjere, a preispitivanje je put duhovnog uzdizanja.

U toj istoj molitvi dobivamo odgovor (mada, zanimljivo, prije nego što je pitanje postavljeno): "B-žja slava ispunjava svijet".

Ovo je Izaijina vizija: "Svet, svet, svet je G-spod nad vojskama; cijeli je svijet pun Njegove slave." Ovo se učenje ponavlja stalno iznova, iz dana u dan u molitvama, u nadi da ćemo otvoriti i opet otvarati oči da vidimo da je čitav svijet — u njegovoj beskrajnoj raznolikosti, velikoj i maloj — ispunjen B-žjom slavom, veličanstvom i dostojanstvom.

Grupa učenih ljudi jednom je došla u posjet Kotzker Rebbeu. On im je postavio ovo pitanje koje razmatramo: "Gdje se nalazi mjesto B-žje slave?" Ljudi su na to odgovorili citirajući odgovor iz liturgije: "Cijeli je svijet pun B-žje slave". Rabbi Menachem Mendel dao je drugačiji odgovor: "B-žja slava se nalazi gdje god mi pustimo B-ga da uđe."

Ovo je vizija pjesnika i proroka.

Pogledajte galeba i gledajte više od galeba. Pogledajte travu i poimajte vrijeme. Pogledajte u šumu i spoznajte vječnost.

Strana 27

(nastavak s 25. stranice)

Alan Morinis:

Njegovanje zadivljenosti Naši učitelji odavno su shvatili da, unatoč najdramatičnijim buđenjima koja mogu prodrijeti u naša srca, ako smo prepušteni sami sebi, prije ili kasnije opet zaspimo. Pitanje je vremena kada ćemo prestati vidjeti stvari kao nove i tako izgubiti kontakt sa stanjem zadivljenosti jira.

Rabbi Luzzatto mudro upozorava: "Ovo razumijevanje se utiskuje u um čovjeka samo kroz stalno razmišljanje i duboku analizu."

Rabbi Luzzatto kaže (i svi to znamo) da je stalno promišljanje potrebno ako želimo ostati budni i biti dostupni zadivljenosti makar samo malo više vremena.

U mnogim sinagogama nad arkom se nalazi upisan stih iz Psalama koji glasi: "Uvijek stavljam B-ga pred sebe." U Talmudu Rav Hana bar Bizna citira isti stih i kaže da onaj koji se moli mora zamisliti Šehinu — B-žju prisutnost — pred sobom. Iz te je ideje proizašla tradicija stvaranja vrste umjetničke slike poznata kao šiviti (što je prva riječ retka iz tog psalma). Šiviti su često kompleksne i lijepe slike koje su nacrtane ili naslikane kao objekti meditativnog promišljanja. U osamnaestom i devetnaestom stoljeću, naslikane su mnoge bogato dekorirane kontemplativne slike da bi ih se objesilo na istočni zid sinagoge, gdje služe kao podsjetnik da u svakom trenutku stojimo u B-žjoj prisutnosti.

Tko ima dovoljno snažnu maštu da sebe vidi kao da stvarno stoji pred B-gom? Šiviti je pristupačan podsjetnik, pa je cilj razmišljanja o šiviti da na maštu ostavi dubok dojam poput stajanja pred HaŠemom, Kraljem nad kraljevima, čija slava ispunjava svijet.

Veliki kabalist Rabbi Isaac Luria pomaže nam da prevladamo nemoStrana 28

Svakidašnja svetost gućnosti da sebe zamislimo u prisutnosti Svetog tako što nam kaže da držimo četveroslovno B-žje ime— J-H-V-H — pred svojim očima neprestano, a često šivitiji uistinu sadrže četiri slova b-žanskog imena.

Praksa promišljanja o šiviti uvodi svijest o B-žjoj prisutnosti u našu svijest. To nije nešto što se može kognitivno objasniti ili shvatiti. To je doživljaj, a kroz taj doživljaj spontano nastaje zadivljenost. Promišljanje o slici također nas dovodi do svjesnosti o B-žjoj prisutnosti bez da koristimo intelekt koji stvara fine razlike, i koji je u pravilu sposobnost koja nam zadaje toliko problema s pojmom B-ga. B-g jedino u umu predstavlja problem.

Formalna praksa šiviti uključuje razmatranje slika u mašti. Razmišljajući o oslikanim šivitijima očito naglašava osjetilo vida, međutim, Rabbi Bachya Ibn Pakuda nam, u Dužnostima srca, kaže da se praksa šiviti može činiti i usmeno: Sve to služi da osnaži što je rečeno u prethodnom stihu ("Ove riječi koje vam danas zapovijedam, moraju biti na vašem srcu"): Imajući te riječi neprestano na svojim usnama, oni su uvijek prisutne u svijesti te osobe, i njezine misli nikada nisu bez B-ga.

To je poput onoga što je rekao kralj David: "Postavio sam B-ga uvijek preda se" (Tehilim [Psalmi] 16,8).

Posljednja i sveobuhvatna riječ o važnosti da imamo B-ga u svojoj svijesti u svakom trenutku pripada Chafetz Chaimu. On povezuje pojam koji smo ranije sagledali — da je cijeli svijet ispunjen B-žjom slavom — s uputom da se zadrži neprestana svjesnost o B-gu: Dužnost je savjesnih ljudi da sta-

lno pokazuju da B-žja slava ispunjava čitav svijet: mi smo uvijek u Njegovoj prisutnosti i moramo ispunjavati Njegovu volju. To je značenje stiha: "Postavio sam HaŠema pred sebe svagda."

Naši učitelji nam nude izbor u tome na koji način idemo putem, ali su ujedinjeni u cilju. Na nama je da se odlučimo hoćemo li gledati slike šiviti, ili zamisliti slova b-žanskog imena u svom umu, ili ponavljati riječi koje naglašavaju B-žju prisutnost, ali to su samo varijacije jednog pojma koje trebamo prakticirati kako bi nas učinile svjesnima b-žanske razine stvarnosti. Učenik ■ musara nastoji razviti sposobnost da zagleda u svaki predmet kako bi pronašao dušu u kojoj je predstavljen HaŠem. U svjetlu toga, Rabbi Abraham Joshua Heschel je podučavao da je i svako ljudsko biće šiviti, koji stoji pred nama kao podsjetnik na B-žju prisutnost.

B-žja prisutnost često nam nije dostupna, osim ako ne usvojimo praksu njegovanja te svjesnosti. Na taj način mi puštamo B-ga unutra, kako je to Kotzker nazvao. I tada poznajemo jira.

Potreba da se koncentriramo Možete mijenjati predmet ili predmete za promišljanje prema tome koji vam najbolje odgovaraju. Iskustvo će vam reći koja otvorena vrata potiču vašu zadivljenost na dubokoj stvarnosti b-žanske prisutnosti. Ali bez obzira koji predmet odaberete, dobit ćete viziju koju tražite samo ako u taj zadatak unesete moć koncentracije. Rabbi Luzzatto potvrđuje to napominjući da "svaka nepažnja poništava stalnost jira". Koliko god bilo važno imati predmet ili riječi na koje se fokusiramo kao na podsjetnik na B-žju prisutnost, potrebne su Divrej Tora

(nastavak s 28. stranice)

Alan Morinis:

nam i tehnike koje će pomoći u poticanju neprekidne koncentracije.

Ja upravo zbog toga nosim kipa.

Tora ne zahtijeva pokrivalo glave i tako nošenje kipa nije zapovijed, što objašnjava zašto ne postoji blagoslov koji kažemo kada je stavljamo na glavu. Talmud to ovako kaže: "Pokrijte glavu tako da zadivljenost nebesima bude nad vama." Drugi naziv za kipa je "jarmulke", što se tumači kao izvedenica iz jire meleh ("zadivljenost kraljem"). Talmudski učenjak Rav Huna nikada nije prešao čak ni kratku udaljenost nepokrivene glave. Na pitanje zašto, odgovorio je: "Zato što Šehina počiva nad mojom glavom." Iz toga izvodimo da nošenje kipa potvrđuje da sam u svakom trenutku u b-žanskoj prisutnosti, čemu iskazujem poštovanje pokrivajući svoju glavu. U stvari, za mene ova praksa zapravo funkcionira u obrnutom smjeru: pokrivajući glavu podsjećam sebe da je "čitav svijet pun B-žje slave."

Rambam nudi drugi način da se suprotstavimo našoj sklonosti da budemo ometeni pa zaboravimo da smo uvijek u prisutnost HaŠema.

On objašnjava da je jedna metoda koju su učenjaci koristili bila da kazuju brojne blagoslove "kako bismo se stalno prisjećali HaŠema." Židovska praksa vezuje blagoslove uz mnoge uobičajene događaje svakodnevice — buđenje, pranje, jelo, piće, odlazak u kupaonicu, odlazak u krevet — da nas podsjeti da se B-g nalazi u svakom trenutku, samo kada bismo bili otvoreni za tu prisutnost.

Propisano je kako se blagoslovi ispravno čine. Možda to znate ili ćete možda htjeti to otkriti. Ili možete jednostavno poželjeti usvojiti praksu da kažete "hvala" za bezbrojne stvari koje vam se dogode u danu i koje želite u svojoj svijesti zabilježiti kao znake dobročinstva Godina 14 29Broj 45 Strana

Svakidašnja svetost upravljenih prema vama.

U formalnoj praksi blagoslova, trebali bismo reći "Ti si B-g" sto puta dnevno. Svaki put kad zazovemo HaŠema, podsjećamo se da se u svakom trenutku nalazimo usred kozmičkog susreta s b-žanskim izvorom, od kojeg se ne možemo odvojiti, čak ni na trenutak i ostati živi.

drag i blizak: Ribono šel Olam—Gospodaru svijeta, pjevat ću ti dudele.

Gdje te mogu naći, i gdje te ne mogu naći?

Jer kuda god odem, tamo Si, I gdje stojim, tamo Si.

U prisutnosti Jira je strah i jira je zadivljenost i jira može biti emocija koja je mješavina obojega.

Koje god raspoloženje ste iskusili, ključni sastojak je da vi koji doživljavate jira s Nebesa — onu koja se naziva jire šamajim — imate živ osjećaj B-žje prisutnosti i da ste pozvani da bude u b-žanskoj prisutnosti. Knjiga Propovjednika/Kohelet završava riječima: "Kraj stvari, kad smo sve čuli, jest: boj se B-ga i drži Njegove zapovijedi, jer to je sav čovjek."

"Ti" kako nazivamo B-ga u našim blagoslovima, i koga se bojimo, a čija prisutnost prožima naša srca zadivljenošću, je "Ti" koga Rabbi Levi Yitzchak iz Berditcheva zaziva u pjesmi koju je pjevao, "Dudele," što na jidišu ne znači samo "ti" (du), već je to prisna, srdačna umanjenica, koja se tiho pjeva onome tko ti je

Ti, samo Ti i opet Ti. Ako je život dobar, to je zbog Tebe, a ako je loš, to je također zbog Tebe. Ti...

Ti jesi, Ti si bio, ti ćeš biti.

Ti si kraljevao, Ti kraljuješ, Ti ćeš kraljevati.

Ti...

Nebesa—Ti si,

zemlja—Ti si, gore—Ti si, dolje—Ti si.

Od čega okrenem,

god

da

se

čemu god da se okrenem: Ti si!

Ti. Na istoku Du, na zapadu Du,

na sjeveru Du, na jugu Du, naprijed Du, iza Du Du, Du Du Du.

Početak mudrosti je jira [strah/zadivljenost] B-žja.

—Psalmi/ Tehilim 111,10 ■ Strana 29

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

MJESEČNI ZOHAR: MJESEC ELUL - DJEVICA Roš hodeš elul simbolizira početak razdoblja od 40 dana opraštanja i preispitivanja koje završava završnom molitvom na Jom kipur (Neila).

Ovo vrijeme se, prema biblijskoj tradiciji, pripisuje događajima vezanim uz objavu na gori Sinaj. Kao

što znamo, Moše je prve ploče razbio kad je sišao s gore Sinaj i vidio

patnje, boli i svog iskrivljenog ja, te

ispuni duše. Srećom, čak i kada smo

da su se ljudi upleli u grijeh sa Zla-

da se vratimo svom istinskom ja. To

povezani na pogrešnu frekvenciju,

tnim teletom. Kasnije se Moše pono-

je svrha stvaranja i tajna putovanja

Stvoritelj i dalje uspijeva ubrizgati

vno vratio na goru na još jedan vre-

tijekom mjeseca elula.

malo sreće, života i hrane, tako da

menski period, koji je započeo na Roš hodeš elula. Moše silazi 40 dana kasnije, na Jom kipur, držeći nove ploče i donosi poruku pomirenja i praštanja. Kabalisti kažu da ovi dani imaju jedinstvenu odliku pra-

štanja, pokajanja i pomirenja još od šest dana stvaranja i zato su se događaji na gori Sinaj upravo i zbili u to doba godine.

Koji je smisao pokajanja?

Dani elula poznati su kao dani tešuve (pokajanja), od riječi LaŠuv (‫ לשוב‬vratiti se) - vratiti se sebi, svojoj istini, svojoj stvarnoj unutarnjoj povezanosti. Rabbi Nachman iz

Breslava kaže da hebrejska riječ tikun (‫ תיקון‬ispravak) sadrži ista slova kao i riječ tinok (‫ תינוק‬beba). To znači da se osoba, koja ispravlja sebe tako što uklanja odvajanje i iskapčanje iz svoje duše, vraća u prvobitno stanje, kao kada je bila beba, nešto poput ponovnog pokretanja svih sustava, i to je svrha tih četrdeset dana – da se riješimo svoje Strana 30

Što je to što mjesecu elulu - Djevici, daje ovu značajnu kozmičku odliku?

Roš hašana - Nove godina Prema Zoharu, hebrejska Nova

godina je vrijeme kada se Svemir vraća u dan svog stvaranja, a to je stoga da nam pruži priliku da si olakšamo proces tikuna. Jednom kad Roš hašana započne, sila života koju osoba posjeduje nestane, i ona je, teoretski, mrtva. Srećom, životna snaga Nove godine počinje ulaziti u tom istom trenutku, te ona počinje naše duše puniti obiljem za godinu koja dolazi. Stvoritelj nam daje beskonačno bogatstvo, jer je beskonačnost Njegova suština. Međutim, previše puta nam se čini da jedva da smo imali ikakve sreće!!! To se događa zato što nam osjećaji boli, ljutnje, sebičnosti, jada, osjećaj da smo

možemo proći još jednu godinu.

U ■ tu su svrhu na nebu stvoreni ti dani elula, tako da se možemo pripremiti za stjecanje sreću i obilja koje nam se nudi na Roš hašanu.

Djevica Kao što je navedeno u prethodnim člancima, Sefer Jecira (Knjiga stvaranja) – koja se pripisuje praocu Abrahamu - nam kaže da su 22 hebrejska slova ono od čega je načinjen Svemir. Što znači da slova predstavljaju duhovne frekvencije koji su stvorile naš svemir. Slično tome, 80-ih godina 20. stoljeća objavljena je teorija (super)struna, koja tvrdi da je svijet

izgrađen od 22 temeljne frekvencije (10 dimenzije i 12 čestica). Problem je, međutim, to da suvremeni fizičari ne znaju kako te frekvencije/strune, o kojima se tako mnogo govori, utječu na naš život.

žrtve, koji su u nama, ne dopuštaju

Sefer Jecira nas uči da su 22 frek-

protok beskonačnog blaženstva koje

vencije, predstavljene s 22 hebrejska

je dostupno toga dana da nam

slova, alati koji se koriste za prijenos duhovnog bogatstva. Prema kabali Divrej Tora

(nastavak s 30. stranice)

Rabbi Shaul Youdkevitch: Zohar:

Mjesec Elul - Djevica

svakim mjesecom upravljaju dva

šenstva kao dizajneri, arhitekti, is-

hebrejska slova; jedno upravlja pla-

cjelitelji i terapeuti.

netom koja dominira mjesecom, a drugo upravlja astrološkim znakom mjeseca. Planeta elula je Kohav (‫כוכב‬ Merkur), a kontrolira ga slovo (‫ ר‬reš), dok Djevicom upravlja slovo (‫ י‬jud).

Kao što je navedeno, Djevicu kontrolira Merkur (‫ כוכב‬Kohav), što govori o naravi brzog razmišljanja koje se povezuje s Djevicom. S jedne strane, možemo misliti da će Djevica, koja pripada zemljanim zna-

U Tori djeluje kao da svako slovo,

kovima, biti obilježena praktičnošću

kada ga se crta, započinje iz slova

i polaganim razmišljanjem, no, zbog

jud. Što znači da je slovo jud siro-

toga što je ona treća od ljetnih

vina iz koje su stvorena sva slova.

znakova (Rak, Lav, Djevica), Dje-

Slovo jud, iz kojeg je nastao elul, ima

vica se smatra zrakom zemaljskih

numeričku vrijednost 10. To nas uči

znakova, i otuda njihovo brzo raz-

da se svih deset sefirot Drva života

mišljanje i govor.

Također, Kohav ("zvijezda" na hebrejskom) nema ime poput drugih planeta, već se njegovo ime sastoji od dva dijela: slova kaf, vav (‫ )כו‬i kaf bet (‫)כב‬. Kaf, vav (‫ )כו‬ima brojčanu vrijednost 26 koja je i brojčana vrijednost Stvoriteljevog imena, Tetragrama. Kaf, bet (‫ )כב‬ima brojčanu vrijednost 22, što znači 22 slova hebrejskog alef-beta koji su gradbeni elementi stvaranja. Kombinacija tih dviju suprotnih glavnih dijelova našeg svemira je krajnji simbol ideje zajedništva i istinske komunikacije.

Kohav podrazumijeva vezu između neba i zemlje, Svjetlosti i ''posude'',

nalaze u njemu. To također ukazuje

Još jedan faktor koji utječe na ka-

da su ljudi u ovom znaku istinski

tijela i duše, i to je razlog zašto nam

rakter Djevice je slovo ‫( ר‬reš) koje

povezani s besprijekornošću, i zbog

od svih mjeseci upravo elul daje pri-

kontrolira Kohav (Merkur). Naziv

toga su poznati po svom perfekcio-

liku da napravimo tešuva (pokaja-

ovog slova reš na aramejskom znači

nizmu i kritičnosti. Oni imaju sklo-

nje), vratimo se i ponovno se pove-

"loše". Poznato je da pomanjkanje i

nost usredotočiti se na pojedinosti,

žemo sa svojim istinskim ja.

glad obično dovode do postignuća

te time propuštaju stvari sagladuju

(za razliku od onih koji imaju sve i

Prema tradiciji, naziv mjeseca čine

u njihovoj cjelokupnosti. To je ne-

radije se ne bi ni oko čega potrudili,

prva slova fraze "‫"אני לדודי ודודי לי‬

duhovna strana Djevice. Međutim,

nego samo sjedili i ništa ne radili),

(Ja sam od dragoga svojeg, i moj je

duhovna strana im je silni poriv koji

stoga je u Kohavu sadržana suština

dragi moj" [Pjesma nad pjesmama

ih potiče da traže savršenstvo, ili da

potrage za pravim stvarima i za

6,3]), jer se u ovom mjesecu mo-

ga čak proizvedu. Duhovna dimen-

savršenstvom.

žemo povezati s ljubavnom pričom

zija ovog znaka je da kritiku pre-

između duše i Stvoritelja. Budući da

tvore u unutarnji, konstruktivni rad,

tijekom elula svi mi dobivamo neke

da se brinu za druge i služe.

vrline Djevica, to je vrijeme da

Zohar nas uči da je korijen riječi ‫( בתולה‬betula - Djevica), ‫( בתואל‬betuel) što znači kćer )‫ ) ִבתו‬ili kuća )‫) ֵביתו‬ B-žja (El ‫)אל‬. Ova dva značenja ukazuju na snažan poriv Djevice za savršenstvom, jer B-žja kći (i kuća) mora biti savršena bez ustupaka.

preispitamo, očistimo i preuredimo svoje misli i osjećaje. Hajde da iskoristimo Djevicu da se vratimo k sebi i oslobodimo svih emocija i misli koje nas drže podalje od savršenstva. ■ ■ Prevela Tamar Buchwald

Odatle dolazi sposobnost Djevica da stvaraju okruženja istinskog savrGodina 14 31Broj 45 Strana

Strana 31

BLISKI ISTOK

Kako Izrael i Iran vode skriveni rat

DW 6.8.2021.

Otmica jednog tankera u Omanskom zaljevu i raketiranje Izraela iz Libanona su najnoviji incidenti u sklopu skrivenog rata koji od obje strane traži ulaganja, resurse, i naravno – gubitke. Ulog je velik.

Napadi, sabotaže, raketiranje, ciljana ubojstva: već mjesecima Izrael i Iran razmjenjuju udarce. Ovoga tjedna se između fronti našao tanker Asphalt Princess. U utorak su naoružane osobe izvršile prepad na brod dok je prolazio kroz Omanski zaljev i prisilile ga da zaplovi prema Iranu. No u srijedu ujutro otmičari su se povukli.

vanjskih poslova Said Hatibsadeh novinskoj agenciji ISNA.

ma: na vodi, u zraku, na tlu i – na internetu.

Otmica broda se uklapa u dosadašnju razmjenu udaraca, kaže Günter Meyer, voditelj Centra za istraživanje arapskog svijeta na Sveučilištu u Mainzu.

I pojašnjava: „Izrael i Iran od 2019. vode skriveni rat koji se pojačao u ožujku ove godine.

Pri tome je bilo više napada s obje strane."

Po Jadlinovim riječima, takav rat ima svoja ograničenja. Dvije strane se međusobno napadaju, ali ne preuzimaju odgovornost za to. To je dio igre: „Onaj tko ne preuzima odgovornost, ne prisiljava drugu stranu na reakciju."

Nova dimenzija sukoba

Istog dana su iz Libanona ponovo ispaljivane rakete na Izrael. Nitko nije preuzeo odgovornost za napad. Izrael su, doduše, već više puta raketirali pripadnici militantne skupine Hezbollah.

Sukob je prošli tjedan dobio novu dimenziju kada je dron napao naftni tanker MT Mercer Street. Tom prilikom su ubijeni jedan rumunjski i jedan britanski član posade. SAD i London su okrivili Iran za taj napad. Činjenica da je u napadu bilo žrtava iz drugih zemalja daje sukobu novu dimenziju, kaže Meyer: „Time su se povećale šanse Izraela za dobivanje međunarodne podrške. A to je važno za Jeruzalem."

Nije jasno ni tko su bili otmičari tankera Asphalt Princess. Britanska vlada, prema pisanju The Timesa, smatra da bi oni mogli biti povezani s Iranom.

Iran to poriče: „Ovi kontinuirani incidenti s brodovima u Perzijskom zaljevu su vrlo čudni i sumnjivi“, rekao je glasnogovornik iranskog ministarstva

Nije tajna da Izrael i Iran vode „rat u sjeni", prenosi novinska agencija DPA riječi bivšeg šefa izraelske tajne službe Amosa Jadlina. On je ukazao na prijetnju koju Izrael vidi u nazočnosti naoružanih skupina povezanih s Iranom u Jemenu, Iraku i Libanonu. „Rat u sjeni" se, kako kaže, vodi na svim fronta-

Borba za naklonost zapadne javnosti

Pored regionalno ograničenih sukoba, ovaj rat se umnogome vrti oko iranskog atomskog programa, kaže stručnjak za Bliski istok Meyer: „Iran i dalje provodi svoj program, a Izrael to hoće osujetiti po svaku cijenu." U Beču su pokrenuti pregovori o obnavljanju Sporazuma o iranskom nuklearnom programu. Izrael je uvjeren da Iran namjerava proizvesti atom -sku bombu i smatra da je time ugrožena njegova egzistencija.

Ubojstvo dva člana posade broda MT Mercer Street, koji pripada jednom izraelskom biznismenu, „moglo bi objasniti bitno agresivniji kurs Izraela prema Iranu", smatra Meyer.

To bi, opet, moglo isprovocirati protuudar Irana koji bi izazvao simpatije Zapada za Izrael. „Tako bi ta zemlja bila politički i diplomatski ojačana i na toj

osnovi bi mogla učinkovitije osujetiti iranski atomski program."

Demanti iz Irana Prošle nedjelje je izraelski premijer Naftali Bennett osudio napad na MT Mercer Street i rekao da je riječ o „agresivnom postupku“ Teherana koji „ne ugrožava samo Izrael, već i globalne interese, slobodnu plovidbu i međunarodnu trgovinu".

U Teheranu su očito uvidjeli koliko je napad na tanker – uz žrtve iz trećih zemalja – bio politički riskantan. Državna radiotelevizija Al-Alam je najprije prenijela da je napad bio osveta za napade Izraela na iranske vojne točke u Siriji; no u ponedjeljak je stigao demanti: ■ Said Hatibzadeh, glasnogovornik iranskog Ministarstva unutarnjih poslova, rekao je da Iran nema ništa s tim napadom i pozvao: tko tvrdi da ima dokaze o umiješanosti Irana neka ih prezentira.

Kako će se sukob razvijati narednih dana – to ovisi i o izraelskim zapadnim saveznicima, prije svega SAD-a i Velike Britanije, baš kao i od vlade novog iranskog predsjednika Ebrahima Raisija. ■

Izrael i Maroko potpisali više sporazuma Index, 11.8.2021.

MAROKO i Izrael potpisali su nekoliko sporazuma tijekom prvog posjeta izraelskog ministra vanjskih poslova toj sjevernoafričkoj zemlji od normalizacije odnosa.

Yair Lapid sastao se s kolegom Naserom Buritom, ocijenivši posjet Maroku "povijesnim".

Ministri su potpisali memorandum o razumijevanju "o uspostavi mehanizma političkih konzultacija, kao i dva sporazuma na području kulture, mladih, sporta i zračnih veza", objavilo je marokansko ministarstvo vanjskih poslova.

Lapid je posjetio i mauzolej u kojem su pokopana dvojica marokanskih kraljeva.

Page 32 Strana 32

Otvaranje novog ureda U knjigu posjetitelja upisao je da zahvaljuje pokojnim kraljevima Hasanu II. i Mohamedu V. "na njihovu prijateljstvu i potpori židovskom narodu kroz povijest".

"Duboko smo zahvalni i kralju Mohamedu VI., neka ga Bog blagoslovi, koji nastavlja nasljeđe svojeg djeda i oca produbljujući veze i mir između dviju nacija", napisao je, kako je na Twitteru prenijelo izraelsko ministarstvo vanjskih poslova.

Lapid će otvoriti i izraelski ured za vezu u Rabatu.

Maroko je jedna od četiri arapske zemlje, uz Ujedinjene Arapske Emirate, Bahrein i Sudan, koje su prošle godine odlučile

normalizirati odnose s Izraelom uz američko posredovanje.

Ti sporazumi razbjesnili su Palestince, koji su se dugo oslanjali na arapsku pomoć. Sve do prošle godine samo su dvije arapske zemlje, Egipat i Jordan, imale uspostavljene odnose s Izraelom u više od 70 godina.

U Maroku ostalo tek 3000 Židova Marokanski dužnosnici opisali su sporazum kao obnovu odnosa koji su pali na nisku razinu 2000. godine, u znak solidarnosti Maroka s Palestincima koji su te godine pokrenuli ustanak.

Dva izraelska prijevoznika pokrenula su prošli mjesec komercijalne letove za Marakeš iz

Divrej Tora

Tel Aviva, ali nade u veći turizam su na čekanju zbog naglog porasta slučajeva koronavirusa u obje zemlje.

David Govrin, šef izraelske diplomatske misije u Rabatu, rekao je da će marokanski zračni prijevoznici RAM i Air Arabia u listopadu krenuti s izravnim letovima za Izrael.

Maroko je imao jednu od najvećih židovskih zajednica u regiji do osnutka Izraela 1948. godine. Židovi su bježali ili su bili protjerani iz mnogih arapskih zemalja, a procjenjuje se da je oko 250.000 Marokanaca otišlo iz Maroka u Izrael između 1948. i 1964.

U Maroku je ostalo tek 3000 Židova, dok stotine tisuća Izraelaca tvrde da imaju marokansko podrijetlo. ■

Godina 14

Broj 45