5-05 - Divrej Tora - Šoftim 5782

Kralj ima ogromnu moć: mo že prikupljati poreze, oduzimati zemlju, čak i narediti po gubljenje. Ovaj svitak služi kao zaštita od arogancije i zlouporabe te moći. On je stalni podsjetnik da je B g iz vor moći smrtnim kraljevima i da je B g kralj iznad svih. Nadalje, držeći Toru uvijek uz sebe, kralj može koristiti sva ki slobodni trenutak za uče nje njenih učenja. U stvari, kralj David se svake noći bio budio u ponoć kako bi prou čavao Toru. To možemo primijeniti i na svoj život. Svi mi imamo moć na nekom području bilo to na poslu, u društvenim krugovima ili čak u obiteljskoj strukturi. I važno je štititi od zlouporabe te moći. Svemo gući želi svijet u kojem se lju di brinu jedni o drugima i za to se nalazimo na ovom mje stu. Moć nikada nije tu radi naše osobne koristi; ona je sredstvo kojim nas Svemogu ći osposobljava da pomogne mo ovaj svijet učiniti boljim.

Paraša Šoftim

B’’H

Moše daje upute izraelskom narodu da u svakom gradu imenuju suce i slu žbenike koji će provoditi zakon: "Pra vdu, pravdu ćete provoditi," nalaže im, a morate ju odmjeravati bez korupcije i pristranosti. Zločin treba detaljno is tražiti, a dokaze temeljito razmotriti najmanje dva vjerodostojna svjedoka su potrebna za donošenje presude i odmjeravanje kazne.

Paraša Šoftim uključuje: zabranu idolopoklonstva i vračarija; zakone ko jima se uređuje imenovanje i ponašanje kralja; vodič za izgradnju "gradova " za one koji su počinili ne hotično ubojstvo. Izložene su i brojne ratne uredbe: izuzeće od odlaska u bor bu za one koji su se tek vjenčali, izgra dili kuću, posadili vinograd ili "se boje ili su meka srca"; zahtjev da se prije napada na neki grad ponude uvjeti za mir; zabrana objesnog uništavanja ne čega što je vrijedno, a kao primjer se navodi zakon kojim se zabranjuje sječa stabala voća radi opsade (u tom smislu je i glasovita izreka u Tori "Jer čovjek je stablo u polju").

Rabbi Shraga Simmons Torah Bytes Židovski kralj je stalno uz se be morao držati svitak Tore. Ovaj je svitak zapravo bio na pisan u minijaturi te pričvr šćen na kraljevu ruku. Koja je bila svrha ovog posebnog svitka?

Radit ćeš u skladu sa zakonom kojem će te oni učiti i prema prosudbama u koje će te oni uputiti; nećeš se okrenuti od onoga što ti oni kažu ni lijevo ni desno."

U svakom naraštaju, kazuje Moše, bit će onih kojima će biti povjeren za datak da tumače i primjenjuju zakone

Uvijek trebamo nastojati ima ti na umu stvarni izvor naše moći. Ova je pouka koja osobito primjerena sada dok se približavamo Roš Hašani.

Paraša završava navođenjem zakona o egala arufa posebnom postupku koji treba provesti kad se ne zna tko je ubo jica, a tijelo je pronađeno negdje vani što povlači odgovornost zajednice i njezinih vođa ne samo radi onoga što čine, nego i radi onoga što su mogli spriječiti da bude učinjeno.

Divrej Tora Godina 15 Broj 49 Broj 49Zagreb, šabat 3. rujna 2022. 7. elula 5782. http://twitter.com/DivrejTora Divrej Tora  Divrej Tora, B’’H, priprema i uređuje: Vatroslav Ivanuša ״ ״ה״ע״ ״ע״״״״מ״ ״ ״״״ד״ה״ע״ ״״״מ״ה״ב״ ״״״ד״ה״ב:  divrejtora@gmail.com

■

Prevela: Dolores Bettini (D’varim 16,18 21,9)

Zabranjeno je postavljanje spome nika (kao što se vrši pri obožavanju idola) B gu (čak i ako su motivi "ispravni").Ismijavanje pravde navedeno je uz idolopoklonstvo kako bi se istaklo koliko je ozbiljan taj grijeh. Pirkei Avot navodi da "mač dolazi na svi jet zbog izvrtanja pravde ... progon

stvo dolazi zbog idolopoklonstva". Oba grijeha dovode do toga da iz gubimo posjed Erec Jisraela. I obrnu to, ako ostanemo vjerni B gu i me đusobno se odnosimo pošteno i pra vedno, to će nam osigurati posjedo vanje naše zemlje. Gemara navodi da je "imenovanje neprimjerenih su daca ekvivalent sadnji stabla u bli zini žrtvenika". Posaditi stablo u pokušaju da bolje uresimo Hram čin je potpune zablude. Ljepota Beit HaMikdaša proizlazi iz njega samo ga i to je njegova duhovna suština. Misliti da vanjsko ukrašavanje mo že pridonijeti njegovoj ljepoti je po manjkanje razumijevanja onoga što Beit HaMikdaš jest. Isto tako i imeno vanje sudaca zbog njihovog izgleda, bogatstva, stasa, itd. (a ne zbog uče nosti i umješnosti suđenja) podjed nako je "promašen cilj".

Tora dalje naglašava da je idolo poklonstvo najteži grijeh. Ako me đu sobom otkrijemo svog bližnjeg Židova koji štuje bilo koga/što dru go osim B ga, moramo vrlo pažljivo istražiti slučaj protiv njega (ili nje).

Tora zatim uspostavlja mehani zam za održavanje židovstva kroz generacije (naglašavajući, između ostalog, da ako nastanu sporovi ili je potrebno pojašnjenje halahičkih točaka, moramo se posavjetovati sa sucima u svoje vrijeme) te dinami čku primjenu halahe u sva vremena (dajući učenjacima mehanizam za donošenje zakona za očuvanje Tore i njezino pravilno poštivanje).

Dužni smo učiniti sve što Sanhe drin (najviši halahički autoritet) uči i zapovijeda. Ne smijemo skrenuti od njihovih odluka "ni desno ni lijevo". S gledišta micvi Uvod u Rambamovu Knjigu mi cvot sadrži 14 "pravila" prema koji ma Rambam broji 613 micvot Tore. Prvo pavilo navodi da se rabinske micvot, poput Hanuke i Purima, ne će računati među 613 micvot Tore.

Odgovor na oba pitanja temelji se na p'sukimima s početku ovotjedne sedre koja govori o autoritetu micvot Sanhedrina. U suštini, Tora nam nalaže da držimo rabinski zakon.

je sadnja stabala u dvorištu Mikdaša (ili u blizini Mizbe i'a ha) to je idolopoklonička pra ksa. (Ova zabrana vrijedi i danas.)

OU Israel's Torah Tidbits Alija po Alija Strana 2 Divrej Tora

Ako je osoba osuđena od strane su da, kazna je smrt kamenovanjem, čime se uklanja zlo iz naše sredine. Neophodno je svjedočenje najmanje dvojice svjedoka da bi ga se osudilo. Nitko ne može biti osuđen na smrt (ili biti kažnjen na neki drugi način) svjedočenjem samo jednog svjedo ka. Sami svjedoci često su uključeni u izvršenje kazne.

Žrtvovanje životinja koje imaju nedostatke zabranjeno je. (Tora na drugom mjestu nabraja vrste nedo stataka Gemara se bavi tim poje dinostima)

Ovo se može činiti očitim, ali Rambam se osjeća dužnim da for mulira ovo pravilo kojim se suprot stavlja onima koji su brojali micve prije njegovog vremena, a koji jesu uključivali neke od "rabinskih mi cvot" među tarjag. Zbog čega bi ne tko smatrao postbiblijske micvot Hanuke i Purima dijelom zakona Tore? Isto tako, zašto se braha za micvot, koja kaže "... B že ... koji si nas posvetio svojim micvot i zapo vijedio nam ..." također kaže i za šest rabinskih zapovijedi? (svijeće za šabat i jom tov, svijećice za Ha nuku, Megilat Ester i druge Megilot, netilat jadajim, Halel i tri vrste eruva.)

Kohen prva alija 18 p'sukim 16,18-17,13

Treba postaviti suce da razjašnja vaju zakone i sudske izvršitelje za provođenje zakona diljem zemlje, a oni svoje dužnosti moraju obavljati pravedno. Oni ne smiju iskrivljavati zakon, ni pokazivati pristranost, ili uzimati mito koje zasljepljuje i izo pačuje čak i najpoštenije i najodgo vornije u narodu. Pravda se treba provoditi gorljivo, tako da budemo vrijedni življenja u Erec Jisraelu i da tamo procvjetamo. Što ako sudac odluči glasati u ko rist potkupljivača, čak i bez mita. Pravda je svejedno zadovoljena. Je li mito manje ozbiljan prekršaj? Odgo vor je ne. Mito je mito. Jedna stvar vodi drugoj, i pravda će biti iskriv ljena. Cedek cedek tirdof Pravdu ćete tražiti. Na dvostruko ponavljanje riječi cedek može se gledati kao na podsjetnik da pravdu ne samo da treba slijediti, već da i sredstva koja se koriste u ostvarivanju pravde također trebaju biti pravedna. Mi ne stavljamo svoj potpis na ideju da cilj opravdavaIsmijavatisredstva.pravdu, a tvrditi da je to pravda najveći je mogući prijes tup. Cedek b'cedek, pravda s prav domZabranjena...

Općenito se smatra da je Tora "svojim autoritetom poduprla" ra binski zakon, no rabinski zakon ostaje "jednu razinu", da tako ka žemo, ispod zakona Tore. Bez te bi razlike, rabinski zakon možda bio zabranjen zbog bal tosifa (nadoda vanja Tori).

Alija

Mi koji smo stajali na Sinaju prih vatili smo judaizam "u paketu". Obavezali smo se na Pisanu Riječ, na Usmeni zakon onako kako ga poučava Talmud i kao što je pred stavljen i pojašnjen susljednim San hedrinima, rabinskom zakonu kako je objavljen kroz naraštaje. Mi smo (nastavak s 2. stranice) po

Kralj mora napisati Sefer Toru za sebe (uz onu za koju mu je naređe no da je napiše kao Židov). Tu Toru treba kopirati iz sefer Tore Beit Ha Mikdaša

Strana Strana3 3Godina 15 Broj 49 karike u lancu tradicije koji je bio iskovan na Sinaju, a mi moramo učiniti svoj dio kako bismo lanac održali čvrstim i prenijeli ga na sljedeću generaciju i dalje. Učenjak Tore koji ima autoritet da donosi halahičke presude, a koji se protivi Sanhedrinu i potiče druge da zanemare njegovu odluku, može (pod određenim okolnostima) biti pogubljen. Takav je pojedinac po znat kao zaken mamrei i na kraju mu sudi Veliki Sanhedrin. Ovo će poslužiti da odvrati narod od tak vog ponašanja. Prosječni Židov nije na isti način podložan mogućem pogubljenju, ali je ipak upozoren na ozbiljnost nepokoravanja rabinskoj vlasti. [Vjerojatno je da zapravo ni kada niti jedan pojedinac nije bio pogubljen kao zaken mamrei, no ova ideja daje ogromnu težinu oz biljnosti rabinskog zakona.]

Među uredbama Sanhedrina, koje smo dužni slijediti, jest i njihovo predstavljanje Usmenog zakona, te njihovo izvođenje zakona Tore po moću 13 "talmudskih" načela ana lize i jedna i druga se smatraju "D'O'rajta" (zakonom Tore), te ra zličitim odredbama i mjerama koje Sanhedrin donosi kao zaštitu zako na Tora, ili zbog sličnosti sa zako nom Tore, ili iz kojeg god drugog razloga su donijeli svoju odluku.

Levi druga alija 7 p'sukim 17,14 20 Kada će narod ući u zemlju, osvo jiti je i nastaniti se u njoj, pa kada zatraži kralja (poput naroda oko njih ova fraza u sebi sadrži upozo renje protiv takvog zahtjeva iz po grešnih razloga), micva je da se "nad nama postavi" kralj (kojega B g iza bere) iz židovskog naroda za kra lja ne smijemo izabrati ne Židova. Kralj ne smije posjedovati previše konja (odnosno više nego li je po trebno za njegovu vojsku itsl.), niti smije povesti narod natrag u Egipat zabranjeno nam je da se nastani mo u Egiptu. (Posjete su dopušte ne.) Kralj ne smije imati prekomje ran broj žena (više od 18), niti smije nakupiti prekomjerno bogatstvo (to se odnosi na bogatstvo za njegove vlastite potrebe sva novčana sred stva potrebna za upravljanje kra ljevstvom isključena su iz zabrane).

Kralj Izraela ima impresivne ov lasti nad svojim podanicima. Zbog toga je za njega nužno da nepresta no pred sobom ima "silu skromno sti" i moralna ograničenja Tore. Tora je njegov vodič ka ispravnom nači nu vladanja. Kralj koji se rukovodi zakonom i vrednotama Tore veliki je dobitak za Izraelski narod. Kralj koji nije takav, naš je najstrašniji rizik. Šliši treća alija 5 p'sukim 18,1 5 Kohanim Levijim neće dobiti ze mljišta u Erec Jisraelu (osim gradova koje su im ustupila plemena), niti će sudjelovati u razdiobi ratnog plijena njihova sveta služba u Mikdašu smatra se njihovim dijelom. (Među ostalim darovima za ko hena), kohen treba dobiti točno odre đene dijelove svake životinje zakla ne za hranu prednje noge, jezik i okolno područje, želudac i okolni loj, t'ruma od uroda i prvo ostriženu vunu ovaca. Ovi su darovi pravo kohena zbog njegove svete službe. S gledišta micvi [1] S obzirom da je t'ruma "kodeš" i zbog toga je se u današnje vrijeme ne može dati kohenu zbog raspros tranjenog stanja obredne nečistoća, druga dva spomenuta dara nisu sveta, pa se stoga mogu davati i danas.

[2] T'ruma očito vrijedi samo u Iz raelu. Ali isto tako i "prvo striženje ovaca". To je manje očigledno, jer to nije poljoprivredna micva. (Imajte na umu da Mišna u Hulin 11 navodi da se ova micva primjenjuje i izvan Iz raela. Rambam u Gemari u Hulin nalazi mjesto koje kaže da halaha nije poput ovoga u Mišni.) Pojam "reišit" koristi se za t'ruma i za prvo striženje. I u istom pasuku. Ovo je Stoga se može tvrditi da rabinski zakon jest zakon Tore. Iz toga sli jedi da bi se moglo razmotriti ub rajanje Hanuke i Purima među 613, i logično je koristiti formulu brahe za micvu za rabinske micvot Rambam se tome ne protivi. Me đutim, on inzistira na tome da ra binske micvot ne možemo zasebno uračunati među 613. To bi moglo dovesti do neodržive situacije da bi svaki puta kada bi Sanhedrin stvo rio novu rabinsku micvu bilo potre bno ponovno odrediti broj micvot

OU Israel's Torah Tidbits: Alija

Znači li to da je kršenja rabinskog zakona ekvivalentno (ili čak teže) od kršenja zakona Tore?

Onaj tko, na primjer, ne pali svijeće za Hanuku, istodobno neispunjava rabinsku zapovijed i dvostruko krši micvot Tore taase i lo tasur

Sve gore navedene prakse a po stoje različita mišljenja o tome na što se točno odnosi svaki od izraza Tore odvlače Židova od njegovog izravnog, "čistog" odnosa s B gom. Mi moramo težiti za tim izravnim odnosom.

Hamiši peta alija 22 p'sukim 18,14 19,13 Drugi narodi slušaju one koji pra kticiraju okultne vještine. B g nas nije učinio takvima. Mi imamo pro roke (kao što je Moše), koji se podi žu iz naše sredine, i njihova proro čanstva mi imamo slušati. Ovo je bio dio "dogovora" postignutog s B gom na Sinaju, kada smo tražili da ne slušamo B žji "glas" izravno. B g je pristao na naš zahtjev pod uvjetom da slušamo istinske proro ke koji će nam prenositi što B g od nas traži. Svatko tko ne sluša B žju Riječ preko proroka, morat će "od govarati Njemu". Ali prorok se ne smije usuditi go voriti u B žje ime pod lažnim izgo vorima, ili zagovarati idolopoklon stvo. Kako ćemo znati što jest, a što nije B žja riječ? Prorok mora imati 100% tno "zadovoljavajuću eviden ciju" sve manje od toga znak je da se radi o lažnom proroku. (Proro čanstva o loših stvarima koja će za desiti narod mogu se preobratiti iskrenim pokajanjem, pa stoga ona ne bacaju sumnju na proroka.) S gledišta micvi Mora se pogoditi osjetljiva ravno teža, vezano uz proročanstva. Mo ramo biti izuzetno oprezni da u pot punosti odbacimo lažnog proroka, a opet ne smijemo gajiti nikakve su mnje u pravog proroka (nakon što je demonstrirao svoje "akreditive") jer bi to oslabilo vezu s B žjom Rije či. Prorok ne može mijenjati Toru. Ako to učini, tada znamo da je to lažni prorok. Prorok nam ne može zapovijediti da vršimo idolopoklon stvo, čak ni kao jednokratni čin. Ako to učini, on je lažni prorok. Ali prorok nam može zapovijediti da privremeno kršimo micvu. Ako bi nam (dokazani) prorok zapovijedio da kršimo šabat samo ovaj put, mi moramo (ne samo "možemo") pre kršiti šabat. Ako to ne učinimo, mo gli bismo biti osuđeni na smrtnu kaznu. To je ozbiljna stvar. Teško nam se poistovjetiti s proročan stvom na praktičnoj osnovi, jer "smo toliko van prakse". Ipak, proročan stvo je vrlo značajan dio judaizma. Ne smijemo se bojati usprotiviti lažnom proroku i privesti ga pravdi (i Naravno,pogubljenju).nebismo se trebali pla šiti učiniti bilo koju od micvi iz Tore. U slučaju lažnog proroka, često se radi o karizmatičnoj osobi koja bi mogla imati vrlo mnogo sljedbeni ka. Protivljenje njemu moglo bi biti vrlo nepopularno. Tora podupire našu odlučnost da se oslobodimo lažnih proroka zapovijedajući nam da se ne plašimo. Možda bismo iz ove micve mogli izvući pouku koju možemo primijeniti na sve micvot. Nemojte se bojati držati šabat, biti košer, moliti Minha, izbjegavajte lašon hara, itd. itd. itd. čak i kada će tekstualna veza sa propisom Usme nog zakona da je prvo striženje oba veza samo u Erec Jisraelu. Ironično, postoje micvot koje Tora izravno po vezuje s Erec Jisraelom, a Usmeni za kon kaže da su isto tako obavezne i izvan Izraela (uz određene razlike). Orla je dobar primjer toga. Zatim, postoje micvot koje Tora zahtijeva samo u Erec Jisraelu, no učenjaci ih traže i van Jisraela Hala je dobar pri mjer toga. Još dvije stvari o prvom striženju. Obaveza započinje s naj manje pet ovaca (neki to osporava ju). A micva se može ispuniti dava njem vune ženi, bat kohen ili eišet kohein. [3] "Darovi od mesa" mogu se dati "bat kohen", čak i ako je udana za ne kohena. R'vi'i - četvrta alija - 8 p'sukim –18,6 13 Kohanim i Levijim trebaju razdijeliti svoje poslove u blagdansko vrijeme podjednako među različitim obite ljima.Slijedi drugo upozorenje, da pazi mo da ne učimo iz njih i ne prihva ćamo bilo koju od odvratnih praksi naroda koje ćemo susresti u Erec Ji sraelu. Ovdje se implicira da ne smi jemo "naučiti raditi" užasne stvari, ali možemo učiti o njima kako bi smo razumjeli njihove običaje i bolje podučili svoje bližnje, Židove, o ovoj temi. (Tur Šulhan Aruh, na osnovu Gemare) S praktične strane ove odluke, čo vjek mora biti vrlo dobro utvrđen u svom vlastitom judaizmu prije čita nja i učenja o drugim svjetskim re ligijama i poganskim praksama. Ta kvo izučavanje treba obaviti pod nadzorom svog mentora.

OU Israel's Torah Tidbits: Alija po alija

Strana 4 Divrej Tora

■ cija koje imaju za cilj "pročitati bu dućnost", astroloških predviđanja [broje se na drugom mjestu, neki drugi aspekti astrologije nisu hala hički neprihvatljivi, no treba biti na oprezu], oslanjanje na predznake [broje se na drugom mjestu], prizi vanje i čaranje, mantranje, mediji, proročanstva i zazivanje mrtvih (seanse, kontaktiranje mrtvih).

Klonite se običaja provođenja svo je djece kroz vatru (živi primjer kaž njive poganske prakse, koja se ubra ja među micvot na drugom mjestu), gatanja i određenih tipova medita (nastavak s 3. stranice)

Strana Strana5 5Godina 15 Broj 49 razotkrije na točno određeni način i na određenoj točki suđenja), njih se mora kazniti na način na koji su se urotili protiv svog bližnjeg. S gledišta micvi Lažno svjedočenje je već zabranje no devetom zapovijedi. Ovdje ima mo jednu vrstu lažnog svjedočan stva eidim zomemim, svjedoke koji su se urotili. Postoji snažan element hoka, zapovijedi bez jasnog logič kog razloga, u ovoj vrsti lažnog svjedočenja. A i B svjedoče da je Lavan ubio Eisava u određeno vri jeme, u određeni dan, na određe nom mjestu. Tijekom suđenja, C i D svjedoče da su A i B bili s njima na taj dan, u to vrijeme, na nekom dru gom mjestu, i stoga nikako nisu mo gli biti svjedoci ubojstva. Pod pret postavkom da ništa na manjka svje dočenju C a i D a, svjedočanstvo A a i B a biva poništeno i Lavan je os lobođen. Nadalje, A i B sada pod liježu smrtnoj kazni (iako bi "obi čno" lažno svjedočenje kao kaznu donijelo "samo" bičevanje). Postoje mnogi zamršeni i fascinantni detalji u ovoj temi prikazani su u Sanhedrin i Makot. Š'vi'i sedma alija 20 p'sukim 20,10-21,19

Ako lažni svjedoci skuju plan da prevare optuženika (i njihov se plan ■ (nastavak s 4. stranice) alija

Prije nego li se napadne neprija teljski grad, mora biti poslana mi rovna ponuda. (To vrijedi za sve neprijatelje uključujući i Amaleka!, ali isključuje Amona i Moava.) Ova je ponuda uvjetovana prihvaćanjem 7 zakona sinova Noahovih i drugih ograničenja. Ako se ti uvjeti ne ispu ne, napadamo i uništavamo mušku populaciju. Žene kao zarobljenice i ratni plijen smije se uzeti, izuzev kod "7 naroda". Te se narode mora u potpunosti iskorijeniti kako bi se odstranio njihov zli utjecaj.

Kad se stvari smire u Erec Jisraelu, moramo odrediti još tri grada uto čišta. Putovi do tih gradova trebaju biti uređeni i obilježeni tako da ubo jica lako može pronaći utočište. Gra dovi će zaštititi nehotičnog ubojicu od krvne osvete rođaka žrtve. Ako (kada) zaslužimo proširenje naše ze mlje, bit će određena još tri grada. Ovo služi da se izbjegne nepotre bnoOnajkrvoproliće.kojije počinio namjerno ubojstvo također bježi u grad uto čište, ali biva udaljen od tamo da mu se sudi. Ne smijemo zanemariti ove situacije i one koje se odnose na napade, tako da bismo time od stranili prolijevanja nedužne krvi i zaslužili dobar život. Šiši šesta alija 17 p'sukim 19,14 20,9 Ne smije se zadirati u područje drugoga. To se doslovno odnosi na zabranu pomicanja granične ozna ke između vaše zemlje i zemlje va šeg bližnjega, te na taj vršenja krađe nečega od njegove svojine. Iako je krađa već zabranjena (i ubrojena je među 613), ova zabrana naglašava ozbiljnost krađe zemlje, posebno u Erec Jisraelu Ova se zabrana proteže i na druge oblike posizanja, npr. nepošteno tržišno natjecanje koje krade nečije poslovanje.Zabranjeno

OU Israel's Torah Tidbits: Alija po

takvo postupanje izazvati izrugiva nje drugih. Držite se halahe i nemoj te se bojati ili neka vam ne bude neugodno raditi to.

Naši su učenjaci ovu zabranu bal tašhita proširili i na mnoge vrste bezobzirnog rasipanja. Ako se u polju nađe mrtvo tijelo i nije poznato tko je počinio ubojstvo, vrši se mjerenje kako bi se odredilo koji je grad najbliži. Starješine toga grada vrše obred koji uključuje ubi janje teleta kako bi se potencirala besmislenost krvoprolića. Područje na kojem se obred izvrši nikad se ne smije obrađivati niti na njemu sadi ti. Starješine izjavljuju da nisu od govorni za ovo smrtno stradavanje. Cijeli postupak ima ozbiljan učinak na sve koji su uključeni, i nadamo se da dolazi do iskrenog pokajanja, te pomirenja kojeg daje B g, jer čitav narod sada ozbiljnije shvaća "život". Misao o egla arufa. Pročitajte po novno prethodni odlomak. Jeste li zamijetili čudnu naredbu o uzima nju teleta i njegovom pogubljenju jer je prolivena nevina krv. A ono da je to učinjeno kako bi se istaknu la besmislenost svega toga? Zvuči kao da je proliveno još više krvi. Pa što je tele učinilo? Teško je to shva titi, još teže objasniti. Rekao bih to ovako. B g nije (da tako kažemo) sretan što nam zapovijeda da uz memo tele i pogubimo ga. Od njega se ne izvlači nikakva korist. Ne je demo ga. Ne hranimo njime naše pse. Nikakve koristi. Čisti gubitak. Zemlja na kojoj je obred izveden ta kođer je izgubljena. Obred nas treba uzrujati. Namjera je da vođe našeg društva (a i svi mi, članovi društva) steknemo novi pogled na ono što se događa. Ako je rezultat egla arufa poboljšanje društva, onda se ono uklapa u B žje planove. Ako je tele pogubljeno i zemlja izgubljena, a ni šta se drugo nije promijenilo, ne mogu zamisliti da je B g time zado voljan. Stoga moramo postati bolji ljudi i bolji Židovi.

je donijeti presudu (u većini slučajeva) na temelju svjedo čenja jednog svjedoka. Potrebno je imati barem dva svjedoka. (Pone kad će ono što jedna osoba kaže up raviti suce u određenom smjeru, ali ne kao formalno svjedočenje.)

Kada se vrši opsada grada, treba paziti da se ne unište voćke. Jedino se stabla koja daju sjenu može po sjeći da se načini oruđe potrebno za opsadu.

500. Nema apartmana u piramidi za tebe: Zabrana življenja u Egiptu ... nećete se više vratiti tim putem. (Ponovljeni zakon 17,16)

504. Beskućnici: Zabrana davanja Levijevom plemenu nasljednog dijela u Izraelu Neće biti ... za sve pleme Levijevo... baštine... (Ponovljeni zakon 18,1)

501. Puna kuća kraljica: Zabrana kralju da ima previše

494. Mislite nešto poput akni?: Zabrana prinošenja na žrtvu životinja s privremenim nedostatkom Nećeš klati za Vječnoga, bika, janje ili jare na kojem postoji bilo kakva mana ... (Ponovljeni zakon 17,1) 495. To je "samo" d'rabanan: Obaveza da se pridržava presuda Sanhedrina U skladu s Torom koju će te podučiti i presudi koju će izreći, učiniti ćeš... (Ponovljeni zakon 17,11)

Strana 6 Divrej Tora Rav Kook: Unutarnja crta dobrote Rabbi Jack Abramowitz: Tarjag - 613 zapovijedi

492. Samo B-g može napraviti stablo: Zabrana sadnje stabala u dvorištu Hrama Nećeš posaditi…bilo kakvo drvo u blizini žrtvenika B žjeg ... (Ponovljeni zakon 16,21)

502. Munbaz: Zabrana da kralj ima previše srebra i zlata ... neće si u velikoj mjeri nagomilavati srebro i zlato. (Ponov ljeni zakon 17,17)

505. Neokaljan: Zabrana davanja levitima ratnog pli jena dio ... (Ponovljeni zakon 18,1)

506. Donošenje darova: Obaveza određenih dijelova zaklanih životinja kohenima ... kohenu treba dati pleće, vilice i želudac. (Ponovljeni zakon 18,3) 507. Harry S Teruma: Obaveza odvajanja teruma gedo la za kohena Prvine od svoga žita, od svoga vina, od svoga ulja... (Pono vljeni zakon 18,4) 508. Ostriži i podijeli: Obaveza davanja prvog striženja ovaca kohenu

493. Stupovi Zajednice: Zabrana postavljanja stupova za obožavanje Nećeš postavljati stup za sebe; B g to mrzi. (Ponovljeni zakon 16,22)

496. Lijevo ili desno: Zabrana da se odstupi od riječi Sanhedrina ... nećete odstupiti od riječi koje ti kažu, ni desno ni lijevo. (Ponovljeni zakon 17,11)

503. Pero je moćnije: Obaveza kralja da za sebe napiše dodatni svitak Tore ... napisat će dva primjerka ove Tore ... (Ponovljeni zakon 17,18)

žena Neće imati previše žena ... (Ponovljeni zakon 17,17)

491. Pristupite stolu: Obaveza postavljanja sudaca Suci i nadglednike postavit ćeš ... (Ponovljeni zakon 16,18)

497. Dan krunidbe: Obveza da se postavi kralja iz Izraela Postavit ćeš nad sobom kralja, kojega će B g odabrati od tvoje braće ... (Ponovljeni zakon 17,15) 498. Izvod iz matične knjige rođenih: Zabrana posta vljanja stranca za kralja ... nećeš postaviti tuđinca koji ti nije brat. (Ponovljeni zakon 17,15) 499. Konjske snage: Zabrana kralju da ima previše konja On ne smije imati previše konja... (Ponovljeni zakon 17,16)

520. Miklat...: Obveza uspostavljanja gradova utočišta Odvoji tri grada za sebe ... (Ponovljeni zakon 19,2)

510. I ... zaspao si: Zabrana zapadanja u trans Neće se kod tebe naći onoga koji se bavi vračanjem ... (Pono vljeni zakon 18,10)

519. Što će vam on učiniti?: Zabrana strahovanja od pogubljenja lažnog proroka ... ne strahuj od njega. (Ponovljeni zakon 18,22)

528. Bez preživjelih: Zabrana da se ostavi na životu kanaanske borce ... nikoga ne ostavljaj na životu. (Ponovljeni zakon 20,16)

■

525. Bježi! Bježi!: Zabrana povlačenja u panici tijekom bitke Kad pođeš u rat protiv neprijatelja svojih ... nećete ih se bojati ... (Ponovljeni zakon 20,1)

Strana Strana7 49 stranice) Rabbi Jack Abramowitz: Tarjag - 613 zapovijedi 521. Puštanje na slobodu: Zabrana da se sudac sažali nad osuđenim prekršiteljem Tvoje oko neka se ne sažali nad njim... (Ponovljeni zakon 19,13) 522. Zaštićeno autorskim pravima, Zabrana narušava nja granica drugoga Nećeš povrijediti međe svog bližnjeg, koja je prethodno bila određena ... (Ponovljeni zakon 19,14) 523. Usamljeni jahač: Zabrana prihvaćanja svjedočenja samo jednog svjedoka Jedan svjedok neće ustati protiv bilo koga ... (Ponovljeni zakon 19,15) 524. Neka kazna bude primjerena zločinu: Obaveza kažnjavanja lažnih svjedoka prema onome što su nastojali učiniti Učinite mu kako je on kanio učiniti... (Ponovljeni zakon 19,19)

529. Ne uništavaj, ne želi: Zabrana neodgovornog uni štavanja voćaka tijekom opsade Kad napadneš grad ... ne uništavaj njegova stabla ... (Ponovljeni zakon 20,19)

512. Natjecanje: Zabrana bacanja čini ... niti onoga koji baca čini ... (Ponovljeni zakon 18,11)

509. Mišmar: Obaveza pojedinosti posla kohanima

On će služiti u ime Vječnog, njegovog B ga, kao i sva njegovu braća ... (Ponovljeni zakon 18,6 8)

511. Abrakadabra!, Zabrana prakticiranja magije ... niti vještaca ... (Ponovljeni zakon 18,10)

(nastavak s 6.

...i prvine od vune svojih ovaca,... (Ponovljeni zakon 18,4)

526. Rat i mir: Obaveza da se imenuje kohena koji će se obratiti vojsci ... kohen će istupiti i govoriti narodu. (Ponovljeni zakon 20,2) 527. Lula mira: Obaveza da se ponude mirovni uvjeti gradu pod opsadom Kada se približiš gradu da s njim zaratiš, (najprije) mu ponudi mir. (Ponovljeni zakon 20,10)

514. Trbuhozborac: zabrana savjetovanja s "jidoni" ... ili trbuhozborca ... (Ponovljeni zakon 18,11) 515. Prelazak na drugu stranu, Zabrana pokušaja stupanja u kontakt s mrtvima ... ili onaj koji pita za savjet pokojnike. (Ponovljeni zakon 18,11)

517. Pravo ime, kriva poruka: Zabrana lažnog proricanja u B žje ime Prorok koji se usuđuje govoriti u Moje ime nešto što mu nisam zapovijedio ... (Ponovljeni zakon 18,20)

7Godina 15 Broj

530. CSI Izrael: Obaveza da se slomi šija teletu nakon nerazriješenog ubojstva Starješine grada dovest će tele u riječnu udolinu... (Ponovljeni zakon 21,4)

513. Mijenjanje kanala: Zabrana savjetovanja sa za zivačem duhova ... niti onoga koji zaziva mrtve ... (Ponovljeni zakon 18,11)

518. Prava poruka, pogrešno ime, Zabrana proricanja u ime idola ... ili koji će govoriti u ime drugih "bogova", taj prorok ima umrijeti. (Ponovljeni zakon 18,20)

516. Prava stvar: Obaveza da se sluša proroka koji govori u B žje Ime Proroka među vama ... B g će podići njega ćete slušati. (Po novljeni zakon 18,15)

Ovo je na snazi u svako doba, i za muškarca i za ženu.

Na snazi je posvuda, u svako vrijeme, i za muškarca i za ženu.

77. Pozitivna je zapovijed pobiti potomke Amaleka Kao što Pismo kaže, izbrisat ćete sjećanje na Amalek (D'varim 25,19). Međutim, mi ne znamo tko je narod Amaleka, sve dok prorok Elijahu ne dođe i obavijesti nas tko su; i tada ćemo izbrisati sve sjećanje na njega pod nebom. Neka nam Hašem dâ da vidimo dolazak proroka Elijahua i našeg pravednog Mesije, brzo u naše vrijeme; Amen. Sve pozitivne zapovijedi koje su na snazi u današnje vrijeme su kompletirane, a njihov je broj sedamdeset i sedam ... Negativne zapovijedi 192. Negativna je zapovijed da ne živimo u zemlji Egipatskoj kao što Pismo kaže, više se nećete vraćati tim putem (Dvarim 17,16). Međutim, što se tiče posla i trgovine, to je dopušteno, jer ne postoji zabrana za išta drugo osim da se naseli tamo Neka čovjek ikada živi u zemlji Izraelu, makar i u gradu Hamicvot Hakacar Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim

■ Sefer

193. Negativna zapovijed je da ritualno nečista osoba ne uđe u "tabor levita", što znači na brdo Hrama

Pozitivne zapovijedi

To je na snazi na svakom mjestu i svako vrijeme, i za muškarca i za ženu. Došli smo do kraja svih negativnih zapovijedi od kojih bi se čovjek trebao suzdržati da ih ne čini u današnje vrijeme, i njihov broj je sto devedeset i četiri ...

u kojem su pogani većina, i neka ne živi u drugoj zemlji, makar i u gra du u kojem Židovi čine većinu. Tko god ode u drugu zemlju, to je kao da obožava idole. I kao što je zabra njeno otići iz zemlje Izrael u drugu zemlju, tako je zabranjeno napustiti Babiloniju [centar učenja Talmuda] i otići u druge zemlje.

jer Pismo kaže: "Ako se među vama nađe čovjeka koji nije čist." , on neće doći u tabor (D'varim 23,11); a učenjaci su, blagoslovljeno bilo sjećanje na njih, primili učenje (Talmud Bavli, P'sahim 68a) da to znači "tabor levita", što je Hramsko brdo. Ako je nečista osoba prekršila to i otišla na brdo Hrama, ona je time prekršila ovu Onazabranu.jenasnazi

Strana 8 Divrej Tora

76. Pozitivna je zapovijed da se sjetimo postupka koji je Amalek poduzeo protiv nas Kao što Pismo kaže, sjetite se što vam je Amalek učinio (D'varim 25,17). To znači sjetiti se usme no, izgovorenim riječima, nje govih zlih djela i zasjede koju je postavio protiv nas, kako bi se naša srca pokrenulo na mržnju prema njemu.

i u današnje vrijeme i za muškarca i za ženu, budući da smo ritualno nečisti od onečišćenja s mrtvima. 194. Negativna zapovijed je da se ne zaboravi što je učinio Amalek kao što kaže Pismo, Sjetite se što vam je učinio Amalek... nećete to zaboraviti (D'varim 25,17.19) što znači u srcu. Jer zabranjeno je zaboraviti njegovo neprijateljstvo i mržnju prema nama.

• Što ovaj zakon govori o stavu Tore prema krvnim osvetni cima? S jedne strane samo postojanje takvih gradova potvrđuje činjenicu da Tora ne želi da nehotični ubojica umre. S druge strane, ta institucija istodobno potvrđuje činjenicu da Tora nije stavila van zakona krvnu osvetu. Ako je krvni osvetnik לאעגם ד negativna institucija, zašto to uopće dopustiti? A ako je to legitimno, zašto od njih zaštititi nehotičnog ubojicu?

• Devarim 18 donosi test: ako se proročko predviđanje ne ostvari, on mora da je varali ca. Na prvi pogled ovo zvuči jednostavno. Ipak, stih podrazumijeva da se sva proročanstva moraju ostvariti je li to istina? Što Jirmijahu 18, Jirmijahu 28 i priča o Joni i Ninivi sugeriraju? Nije li pokajanje u stanju preokrenuti B žje uredbe? Ako je ta ko, kako čovjek može odrediti tko je pravi a tko lažni prorok.

• Je li moguće da je dio problema bio odrediti koga sluša ti? Kada su, kako pravi tako i lažni proroci, tvrdili da govo re u B žje ime, a govorili kon-

• Koji je profil proroka na višoj razini onaj koji jednostavno slijedi B žanske zapovijedi ili onaj koji preuzme inicijativu bez prethodnog savjetovanja s Hašemom? Usporedite mi šljenja R"Y Alboa i Abarbanela te raspravite o tom pitanju za vašim šabatnim stolom. Gradovi za utočište ili progonstvo?

AlHaTorah.org: Teme za razmatranje uz šabatni stol ■

• Ako proroci imaju određeni stupanj autonomije, je li mo guće da griješe?

Proročka autonomija Koliko je prorok neovisan? Može li on ikada govoriti ili djelovati na vlastitu inicijativu, ili sva njihova djela moraju imati B žansku direktivu? Dok Devarim 18 sugerira da se prorok nikad ne može pozivati na Hašemovo ime, ako mu nije za povijeđeno da tako učini, u Tanahu postoji nekoliko slučajeva gdje Moše zapravo govori u Hašemovo ime, iako nema zapisa o prethodnoj B žanskoj zapovijedi.

• Prema Rašiju, razlog za na redbu o uništenju je vjerske prirode, zato da narodi ne bi navodili Izraelce na idolopo klonstvo. Ponekad je nužna politika nulte tolerancije. Sla žete li se? U kojim okolnosti ma kompromisi nisu opcija?

• Prema Rambamu, što bi se dogodilo da su se narodi uistinu predali Izraelu? Da li je zemlja mogla podnijeti oba naroda? Kako se mogao pro mijenio tijek naše povijesti? Utvrđivanje Istine Ponekad se osvrnemo na biblijsko razdoblje i zapitamo kako je narod koji je živio u vrijeme proroka i bio dostojan da čuje B žansku riječ ipak imao toliko problema u držanju Hašemove volje. Imajući pristup prorocima koji vam sa sigurnošću kažu što je ispravno, a što pogrešno, nije li bilo mnogo lakše biti dobra osoba? Zašto ljudi tako često nisu slušali proročke upute?

Strana Strana9 9Godina 15 Broj 49 tradiktorne stvari, kako bi laik mogao znati tko je Hašemov pravi glasnik?

Prevela Tamar Buchwald Poziv na mir Mnogi se suvremeni čitatelji pitaju čemu direktiva da se uništi narode Kanaana. Zar stvarno nije bilo šanse za miran suživot? I srednjovjekovni komentatori su raspravljali o tom pitanju. Raši tvrdi da je bilo zabra njeno pozivati na mir i da je rat bio neizbježan, dok Rambam tvrdi da su Izraelci bili dužni ponuditi mir prije nego li zarate protiv Kanaa naca.

• Devarim 19 govori o uvođe nju טלק ״מה (gradova utočiš ta) kao mjesta na koja bi ne hotični ubojica mogao pobjeći od ם ד״לאעג (krvnog os vetnika).

• Druga strana pitanja odnosi se na procjenu Tore o nenamjernom ubojici. Koliko ga To ra drži krivim? Je li on potpuno nedužan i poslan u te gradove samo za svoje dobro? Ako je tako, zašto mu je dopušteno da napusti grad tek kada veliki svećenik umre, a ne po vlastitom nahođe nju? Da li to sugerira da mo žda i on pomalo zaslužuje kaznu te da su gradovi neka vrsta prinudnog progonstva, a ne sigurno utočište?

• Kako razumjeti takve slučaje ve? Treba li čitatelj pretposta viti da je, iako tekstovi ne ka žu ništa, zaista izdana B žan ska direktiva? Ili proroci za pravo imaju moć, ne samo da govore i djeluju na vlastitu inicijativu, već i da to djelo pripišu Hašemu? Jesu li svi proroci jednaki u tom smislu, ili bi Moše mogao biti jedin stven?

• Kako svaka od stranki u ras pravi čita stihove u Devarim 20? Koji drugi stihovi mogu podržati svako stajalište? Kako nam priča o varci Gibeonaca u Jehošua 9 rasvjetljava ovaj problem?

Strana 10 Divrej Tora

Stručnjak za jidiš Max Weinreich napisao je da su Židovi došli u Nje mačku iz dva glavna područja iz Francuske i Italije. Svaka skupina imigranata sobom je donijela svoje riječi. Od starofrancuskog smo do bili ono što Weinreich naziva "zapadni laaz", a od starotalijanskog "južni laaz". Pa tako, bensch potječe od starog talijanskog benedicere (ili benedictere), što znači "blagosloviti". Njemački je također posudio od is tog latinskog korijena za svoju riječ benedeien Engleska riječ "benediction" također potječe od istog latinskog korijena: 1432, od lat. benedictionem (nom. benedictio), imenica radnje od benedicere "govoriti dobro o nekome, blagoslo viti," od bene "dobro" + dicere "govoriti" Zanimljivo je da riječ za posmrtni govor ima sličnu etimologiju, iako preko grčkog, a ne latinskog: od gr. eulogia "hvala", od eu "dobro" + logia "govoriti Dakle, čini se da riječ bensch odgo vara blagoslovu upućenom od čo vjeka B gu, za one koji ga shvaćaju da ima značenje "hvala".

daven No, kao što smo malo prije vidjeli kod bensch, kada su u pitanju naj ranije riječi u jidišu, teže je donijeti jasnu prosudbu (to ćemo vidjeti kada ćemo proučavati riječ cholent.) I stoga što je jidiš zapravo narodni jezik, nije iznenađujuće što su se mnoge folklorne etimologije poja vile uz te rane jidiške riječi. Pogledajmo daven (ili davenen) moliti (se). Započet ću s nekim od narodnih etimologija. Jedan članak ih je donio hrpu: iz aramejskog "d'avhatana" אנ דבא ili d'avunon נעבא što znači "od naših očeva". od hebrejskog "daf" ף , što znači "stranica", tako da bi "dafnen" značilo "okre tati stranice." Neki kažu da je "daven" iz vorno značilo reći jutar nju molitvu, pa stoga gledaju ili na engleski "dawn" ("zora") ili na sre dnjogornjonjemački za "tagewen", što znači "oba viti svoje jutarnje poslo ve" ili "digen" što znači "zahtjev." od arapskog "da'awa", što znači "moliti" litvanski riječ "davana", znači dar Kao prilog Danu Židovske kulture, koji koji se uvijek obilježava poćetkom rujna, razmotrit ćemo dva pojma na jidišu koji su općepoznati u aškenaskom svijetu, ali i šire bensch Kao što ste možda primijetili, je dna od novih "kategorija" na ovim stranicama je jidiš. Etimologiju mnogih jidiških riječi je prilično la ko odrediti one dolaze ili iz nje mačkog ili hebrejskog, ili možda iz slavenskog jeziku. Bensch (ili bentsh /bentsch /bentch) je jidiški ekvivalent hebrejskog braha. To znači blago sloviti, napraviti braha općenito, ali ako se koristi bez ikakve kvalifi kacije obično se odnosi na Birkat hamazon (blagoslov nakon jela). Dok većina jidiških riječi proizlazi iz hebrejskog ili njemački, a neke druge iz slavenskih jezika, bensch (ili bentshn u infinitivu) je jedna od ri jetkih koje porijeklo vode iz latin

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik Bensch, daven, kalgas ■ skog, i zbog toga je možda jedna od najranijih riječi u jidišu.

Strana Strana11 11Godina 15 Broj 49 s daven en, a isto je tako iz vedena iz latinskog benedice (očito kroz talijanski) uz dodatak istog sufiksa en Zato se čini sasvim moguće da je, poput njezine dvije srodne riječi, i naša riječ la tinskog podrijetla. Stoga, Ora + en = Oren. Benedice + en = Benschen. Divin + en = Daven en. kalgas Danas sam čuo na vijestima riječ koju ne poznajem dobro: kalgas סגלק Rječnik daje definiciju "vojnik", no prema konotaciji čini se da se uvijek radi o brutalnom vojniku, ubojici. To svakako zvuči kao da nije semit skog porijekla, i Klein to potvrđuje: vojnik, ratnik (uglavnom se koristi kao množina םמסגלק) ). [lat. caliga (= teška vojnička cipela), figurativno vojna slu žba. Povezano s calx (=peta), calcar (=ostruga), calceus (=cipela).]

Klein, kao i većina izvora koje sam provjeravao, ne povlači vezu izme đu calx kao "pete" i latinskog calx koji znači "vapno, šljunak", koji je izvor riječi poput kalcij ili kalku lacija. Međutim, Dr. William Long sugerira da je to možda latinska riječ za calx, calcis. Ovdje moramo napraviti malu digresiju, jer je latinska riječ za vapno također calx Century nam kaže da je značenje latinskog u poza dini te riječi "mali kamen," i možda je upravo to veza između "vapna" i "pete."

Bilo kako bilo, caliga rimske san dale, učvršćene čavlima (koji su stvarali popriličnu buku) očito su bile dovoljno zastrašujuće da po njima ime dobiju rimski vojnici. Na primjer, Mišna (Sota 8,1) interpretira dio stiha u Devarim 20,3 "Neka vam srce ne bude plaho; ne bojte se, ne budite uznemireni" kao da kaže da se ne bojiš zvuka (neprijateljskih) četa מסגלקד״ פש. I notorni rimski car Kaligula je dobio ime prema tim cipelama njegovo ime znači "mala (vojnička) čizma", jer je kao dijete pratio svog oca, generala, na vojnim pohodima. . Možda još niste zapazili da ne mamo mnogo riječi iz talmudskog perioda koje su došle iz latinskoga; daleko ih je više došlo iz grčkog. Na prvi pogled to djeluje čudno: u vri jeme Mišne pa i kasnije, Rimljani su upravljali izraelskom zemljom, a ne Grci. Međutim, helenistička kultura je i nadalje imala snažan utjecaj čak i na Rimsko carstvo, a grčki je ostao književnim jezikom i jezikom spo razumijevanja u regiji. Rimljani nisu primoravali na uporabu njihovog jezika u osvojenim područjima, pa ne bi trebalo biti veliko iznenađenje što latinski nije ušao u talmudski hebrejski. Zapravo, velik dio riječi koji su ušle u hebrejski, povezan je s vojskom, kao gardom ״םע הג "vje šala", ligjon ״ עמגל "legija", pigjon ״ עמגפ "bodež", i naravno, kalgas od srednjogornjonjemačkog "doenen", što znači pjevati od hebrejskog "davav" בב , obično se prevodi kao "micati usnama" ili "go voriti". Postoje i druge teorije, da riječ dolazi iz grčkog ili turskog. Kao što ste mogli pogoditi, mno štvo teorija smanjuje vjerojatnost da je ijedna od njih ispravna. A u stva ri, mnogi znalci jidiša kažu da je porijeklo riječi daven nepoznato. No, teorija koja mi ima najviše smisla, a čini se da je i naširoko pri hvaćena, je da je daven povezano s engleskom riječi "divine" ("božan sko").

Članak iz 1922. Podrijetlo "Da venena" A. Mishcona daje dobro objašnjenje:

Prijedlog koji se usuđujem iz nijeti je da se izvor naše riječi treba pratiti do latinskog, a ne do bilo kojeg od prije na vedenih jezika. Daven je, po mom mišljenju, varijanta la tinskog Divin od koje smo dobili naš pojam bogoslužje. U prilog toga citirao bih slje deće analogije: 1. Još jedna od jidiških riječi koju su, prema Bernsteinu, (op. cit.), koristili Židovi u Njemačkoj na isti način na koji i Daven en je Oren; ona je, naravno, nastala od la tinskog ora molitve s do datkom njemačkog zavr šetka infinitiva en 2. Jidiš riječ benschen, što zna či izreći liturgijski blago slov toliko je blisko srodna (nastavak s 10. stranice) David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski Bensch, daven, kalgas ■

Vapno, ili kreda, počinje kao mali kamen koji je erodirao, dok petna kost može, na oko, izgledati kao da je kamen. Latinska riječ za cipelu je calceus, ili nešto što ide preko pete.

To je jedna od istinskih revolucija koje je judaizam unio u povijest du hovnosti. Ideja da kralj u drevnom svijetu treba biti ponizan može se činiti smiješnom. Još i danas može mo na ruševinama i relikvijama Me zopotamije i Egipta vidjeti gotovo beskrajan niz taštih projekata koje su vladari poduzimali u svoju čast. Ramzes II imao je postavljene četiri svoje statue i dvije statue kraljice Nefertiti u Hramu na Abu Simbelu. Deset metara visoke, one su gotovo dvostruko više od Lincolnove statue u AristotelWashingtonu.nebirazumio ideju poni znosti kao vrline. Za njega je megalo psychos, čovjek velike duše, bio aris tokrat, svjestan svoje superiornosti nad ljudskom masom. Poniznost, zajedno s poslušnošću, služenjem i samoponiženjem, bila je za nižu kla su, za one koji su se rodili ne da vla daju, nego da se nad njima vlada. Ideja da kralj treba biti ponizan bila je radikalno nova ideja koju je uveo judaizam, a kasnije ju je prihvatilo kršćanstvo. To je jasan primjer toga kako du hovnost čini razliku u načinu na koji djelujemo, osjećamo i mislimo. Vjerovati da postoji B g u čijoj prisut nosti stojimo, znači da mi nismo centar našeg svijeta. B g je centar. "Ja sam prah i pepeo," kaže Abraham, otac vjere. "Tko sam ja?" kaže Mojsije, najveći od svih proroka. To ih nije učinilo slugama ili ropski pokorni ma. Upravo u trenutku kad Abra ham sebe naziva prahom i pepelom, on se suprotstavlja B gu vezano uz pravednost Njegove kazne nad So domom i gradovima u dolini. Upra vo je Mojsije, najponizniji od svih ljudi, zahtijevao od B ga da oprosti svom narodu, i rekao da ako ne bu de tako, "Izbriši i mene iz knjige koju si Ti napisao." To su bile neke od najodvažnijih duša koje je čovje čanstvo ikad proizvelo. Postoji temeljna razlika između dvije riječi u hebrejskom: anivut, "poniznost", i šiflut, "samoponiža vanje". Tolika je to razlika da je Majmonides poniznost definirao kao srednji put između šifluta i ponosa. Poniznost nije niska razina samopouzdanja. To je šiflut. Poniz nost znači da si dovoljno samopo uzdan da te drugi ne trebaju uvjera vati. To znači da ne osjećaš potrebu da se dokazuješ pokazujući kako si pametniji, talentiraniji ili uspješniji od drugih. Ti si siguran jer živiš u Na večeri povodom proslave dje lovanja vođe zajednice, gostujući govornik odavao je počast njegovim brojnim kvalitetama: njegovoj po svećenosti, velikom trudu i sposo bnosti predviđanja stvari. Kad je sjeo, vođa se nagnuo i rekao, "Za boravio si spomenuti jednu stvar." "Koja je to?" upitao je govornik. Vo đa je odgovorio, "Moja poniznost." Tako nekako. Veliki vođe imaju mnoge kvalitete, ali poniznost obi čno nije jedna od njih. Uz rijetke iz nimke, oni teže biti ambiciozni, uz veliku mjeru samoljublja. Oni oče kuju da će ih ljudi slušati, častiti, poštivati, čak ih se i bojati. Oni svo ju veličinu mogu nositi bez mnogo truda Eleanor Roosevelt to je naz vala "nošenjem nevidljive krune" ali postoji razlika između toga i poniznosti. Ovo čini neočekivanom i moćnom jednu epizodu u našoj parši. Tora govori o kralju. Znajući, kao što je to sročio Lord Acton, da moć teži ko rupciji te da je apsolutna moć apso lutno korumpirana, ona specificira tri kušnje kojima je u drevna vreme na kralj bio izložen. Kralj, kaže To ra, ne smije imati mnogo konja, mnogo žena ili mnogo bogatstva to su tri zamke u koje je, stoljećima kasnije, na kraju upao kralj Salo mon. Zatim dodaje: A kad (kralj) sjedne na kraljevsko prijestolje, neka sebi na svitak prepiše ovu Toru… Neka ga drži uza se; neka ga čita sve vrijeme svoga života da nauči bo jati se G-spoda, B-ga svojega, držati sve riječi ovoga Zakona i vršiti ove odre dbe; da se svojim srcem ne uzdigne iznad svoje braće i . Poniznost je kada možeš gledati druge ljude i cijeniti ih zbog onoga što jesu. Kad imaš pouzdanje u svoj identitet, onda možeš cijeniti ljude koji nisu poput tebe.

Ako je kralju, kojeg su svi dužni poštivati, zapovjeđeno da bude po nizan da se "ne uzdiže nad svojom braćom" koliko više to vrijedi za nas ostale. Mojsije, najveći vođa kojeg je židovski narod ikad imao, bio je "vrlo ponizan, više od bilo koga na licu zemlje" (Br 12,3). Je li on bio velik zbog svoje poniznosti, ili ponizan zbog svoje veličine? Ka ko bilo da bilo, kao što je R. Johanan rekao o samom B gu, "Gdjegod pro nađete njegovu veličinu, tamo pro nalazite i njegovu poniznost."

■ da ne skrene od ove zapo vijedi ni desno ni lijevo, kako bi dugo kraljevao, on i sinovi njegovi, u Izraelu. (Pnz 17,18-20)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: poniznosti

Veličina

Strana 12 Divrej Tora

To znači da možeš gledati druge ljude i cijeniti ih zbog onoga što oni jesu. Oni nisu samo niz ogledala u kojima ti tražiš svoj vlastiti odraz. Kad si siguran u sebe, ti možeš vre dnovati druge. Kad imaš pouzdanje u svoj identitet, ti možeš cijeniti lju de koji nisu poput tebe. Poniznost je ego okrenut prema van. To je razu mijevanje da se "ne radi o tebi." Već 1979. pokojni Christopher Lasch objavio je knjigu pod nazi vom Narcistička kultura, prevedenu kao Američki život u doba smanjenih očekivanja. To je bilo proročko djelo. U njemu je on pisao o tome kako nas je slom obitelji, zajednice i vjere doveo do temeljne nesigurnosti, li šio nas tradicionalne podrške iden titeta i vrijednosti. On nije doživio da vidi selfie, facebook profile, di zajnerske logotipe koji se ističu iz vana, i mnoge druge oblike "samo oglašavanja", ali on time ne bi bio iznenađen. Narcizam je, rekao je, oblik nesigurnosti, potreba za kon (nastavak s 12. stranice) Lord Jonathan Sacks: Veličina poniznosti

. Poniznost znači prepoznati veličinu u drugim ljudima

Ne morate biti religiozni kako biste razumjeli važnost poniznosti. Harvard Business Review objavio je 2014. godine rezultate istraživanja koji su pokazali da su "najbolji vo đe, ponizni vođe." Oni uče iz kriti ka. Oni su dovoljno puni pouzdanja kako bi osposobili druge i hvalili njihove doprinose. Oni poduzimaju osobne rizike za veću dobrobit. Oni inspiriraju vjernost i snažan timski duh. A ono što vrijedi za vođe, vri jedi i za svakog od nas kao bračnog druga, roditelja, radnika, člana za jednice i prijatelja.

Rabbi

Jedan od najponiznijih ljudi koje sam ikada sreo bio je pokojni Luba vitcher Rebbe, Rabbi Menachem Mendel Schneerson. Kod njega nije bilo ničeg samoponižavajućeg. On se vladao tihom dostojanstvenošću. Bio je samopouzdan i gotovo kra ljevskog držanja. Ali kada biste os tali sami s njim, on je činio da se os jećate kao najvažnija osoba u sobi. To je bio nevjerojatan dar. Bilo je to "kraljevstvo bez krune", "veličina u jednostavnoj odjeći." To me naučilo da poniznost ne znači misliti da si malen. Ona znači prepoznati veliči nu u drugim ljudima.

■

stantnim uvjeravanjem i redovnim ubrizgavanjem vlastite vrijednosti. To, jednostavno, nije najbolji način za život.

Ezra Taft Benson rekao je da je "ponos zauzet time tko je u pravu; poniznost je zauzeta time što je is pravno." Majmonides kaže da slu žiti B gu u ljubavi znači činiti ono što je ispravno samo zato što je to ispravno i ni iz jednog drugog raz loga. Ljubav je nesebična. Oprošte nje je nesebično. Isto tako i altrui zam. Kada stavimo ego u centar na šeg svemira, mi sve i svakoga pre tvaramo u sredstvo kojim postiže mo svoje ciljeve. To umanjuje njih, a time umanjuje i nas. Poniznost zna či živjeti prema svjetlu onoga što je veće od mene. Kad je B g u centru naših života, mi se otvaramo slavi stvaranja i ljepoti drugih ljudi. Što je manji ego, to je širi radijus našeg svijeta. Šabat šalom. Prevela Anja Grabar B žjoj ljubavi. On vjeruje u tebe čak i kad ti ne vjeruješ u sebe. Ne moraš se uspoređivati s drugima. Ti imaš svoj zadatak, oni imaju svoj, i to te vodi do suradnje, a ne do natjecanja.

Ponekad mislim da narcizam i gu bitak religijskog vjerovanja idu ruku pod ruku. Kad izgubimo vjeru u B ga, ono što ostaje u centru naše svijesti jest ego. Nije slučajnost da je najveći od modernih ateista, Fried rich Nietzsche, bio čovjek koji je na poniznost gledao kao na porok, a ne kao na vrlinu. On je to opisao kao osvetu slabih prema jakima. Nije slučajno ni to što je jedno od svojih posljednjih djela naslovio, "Zašto sam ja toliko pametan." Nedugo nakon što je to napisao zapao je u ludilo koje je obilježilo posljednjih 11 godina njegovog života.

Strana Strana13 13Godina 15 Broj 49

Smisao ovoga nije samo da oslo bodi suca sudske odgovornosti, već čak da, i to je daleko važnije, jasno prepozna ograničenja čovjeka. Sa vršeni sudac i savršeni sud ne po stoje u naše vrijeme. Ovaj nedvoj beni manjak savršenstva ne osloba đa nas obaveze da stvorimo najbolji i najpošteniji pravni sustav. To je zadaća koja nema kraja, zadaća koja uvijek iziskuje naš trud i energiju. Za razliku od drugih religija, ju daizam ne očekuje da ovaj svijet bude svijet savršene svekolike ljud skosti. Tako nam je u ovotjednom čitanju Tore rečeno da stvorimo sustav zakonske pravednosti i sre dstva za provedbu zakona i reda. Društvo se ne može osloniti tek na dobru volju i prirođenu dobru na rav ljudi; to vodi do anarhije i kao sa. U tom smislu su suci i policija dio sheme svakog civiliziranog dru štva.Budući da se Tora obraća očito religioznoj društvenoj zajednici, na prvi se pogled može činiti posve neprimjerenim primijetiti naglasak koji Tora stavlja na zakon, red i pri moravanje na provedbu. Realizam i praktičnost Tore nalaže da će među ljudima biti prepirki, da je novac sil no iskušenje bez obzira koliko netko bio pobožan, i da se ljudi često puta boje policije više nego li bi se trebali bojati B Jednaga.od sedam temeljnih zapovi jedi za sinove Noahove je da sve društvene zajednice moraju stvoriti legitimne sustave zakonske pravde i osigurati njeno provođenje. Nara vno, Tora od nas traži pravedne za Na rabinskim židovskim sudovima praksa je da se pokuša postići kompromis koji će na neki način i u nekoj mjeri zadovoljiti obje strane u sporu.

Strana 14 Divrej Tora ■ kone, časne suce i pošten tretman pred pravosuđem.

Budući da su svi suci, bez obzira koliko veliki i pobožni bili, u osnovi tek ljudska bića, zbog toga nikada ne može biti zagarantirano ispravno i pravično suđenje u svakom pred metu spora. Na rabinskim židov skim sudovima praksa je da se po kuša postići kompromis koji će na neki način i u nekoj mjeri zadovo ljiti obje strane u sporu. U mnogim slučajevima, možda i u većini slučajeva, Židovski se su dac postavlja kao arbitar. Potpunu pravdu je vrlo teško postići. Uvijek postoje posljedice sudskih odluka koje stvaraju nepredviđene situacije i potencijalne poteškoće. Isto vrijedi i za provedbu pravo sudnih odluka. Učimo smo da ko načni sud pripada Stvoritelju. Jedi no Nebesa vide i sude kolateralne učinke događaja i ljudskih odluka. Talmud, uviđajući stanje čovjeka, kaže da sudac može presuditi na temelju onoga što njegove oči vide. On može donijeti presudu samo u predmetu koji mu je predstavljen, a ne na osnovu neželjenih posljedica.

U Psalmima čitamo da je moguće, pa čak i vjerojatno, stvoriti zlo, pri stranost i nepravdu pravnim sred stvima. Povijest civilizacije prošara na je nepravednim zakonima koji diskriminiraju, iskorištavaju i ugnje tavaju druge. Tora nam, neposre dno nakon što zapovijedi da usta novimo društvo zakona i reda, na ređuje da vršimo pravdu i poštenje čestitim i moralnim sredstvima.

Zahvalnost

Rabbi Berel Wein:

Rabbi Berel Wein: Zahvalnost ■

kontekst.Odnos prema nastavnicima, ro diteljima, mentorima, poslodavci ma, čak i samoj vladi, gotovo se u potpunosti temelji na ovoj vrednoti zahvalnosti. Naši su nam roditelji podarili život i podigli nas. Može mo se sjećati njihovih sasvim pri rodnih ljudskih promašaja, no sve u svemu, to nimalo ne umanjuje dar koji su nam podarili donijevši nas na svijet. Tora tu točku često puta nagla šava, ponavljajući svetu zapovijed da se poštuje i brine za svoje rodi telje. Na to se gleda kao na oblik poštovanja i iskazivanja zahvalnosti samom Stvoritelju. Ista se ideja od nosi i na naše učitelje i mentore koji su nam podarili edukaciju, znanje i u mnogo slučajeva nadahnuće te us mjerili naše živote. I mada ne po stoji savršeni učitelj, budući da sva ljudska bića imaju svoje slabosti i promašaje, ti su nas ljudi naučili os novnim elementima inteligentnog života, te ih se trebamo prisjećati sa zahvalnošću.

Veliki Rabi Chaim Soloveitchik bi ustao u znak počasti svom učitelju iz prvog razreda koji ga je naučio hebrejski alef bet, čak i tada kada je Rabi Chaim postao svjetski poznat po svojoj genijalnosti, znanju i du bini talmudske analize. Postoji ten dencija u životu da često zanema rimo one koji su nam najviše po mogli. Mi vrlo malo razmišljamo o svom učitelju iz prvog razreda osnovne škole, i mnogi od nas se ne mogu niti prisjetiti njegovog imena. Ipak, mjesec elul u meni budi tu vrstu pamćenja i osjećaj zahvalnosti koji prati ovaj proces razmišljanja. Šabat šalom Elul Mjesec elul u koji smo upravo ušli iznosi na površinu mnogo različitih emocija, misli i spoznaja. On bi, uos talom, i trebao biti mjesec preispi tivanja nas samih, mjesec ozbiljne autoanalize. A jedna od vrijednosti koje bi ovaj mjesec trebao pobuditi u našim umovima i mislima je za hvalnost. Talmudski rabini su za hvalnost smatrali jednom od naj osnovnijih temeljnih vrijednosti judaizma. Budući da ništa u životu nije sa vršeno, i stalno nas progone sme tnje, frustracije, uništene nade i ne prestani pritisci, mi smo, sasvim prirodno, skloni da previdimo ono pozitivno i da se umjesto toga zadr žimo na onom negativnom u životu. Na taj način, postajemo krivi za ne zahvalnost i narcisoidnu sebičnost. S druge strane, rabini Talmuda napomenuli su da sve dok je čovjek živ nema mjesta pritužbama i ne zadovoljstvu. Tom izjavom oni su nam imali namjeru priopćiti da čovjek uvijek mora gledati širi kon tekst, široku perspektivu ljudskog života, a ne koncentrirati se samo na detalje koji nas tako često zbune. Poznavao sam čovjeka koji je na tragičan način izgubio vid na jedno oko. Kada god bih razgovarao s nji me, on bi me podsjećao kako je za hvalan što još uvijek vidi na drugo oko. Uvijek sam mu se čudio što ima takav stav, jer većini od nas bilo bi teško ne baviti se tužnom činje nicom da jedno naše oko više ne funkcionira kako treba. Ukoliko čovjek ne posjeduje os jećaj zahvalnosti za ono što ima, on će se uvijek osjećati prevarenim i (nastavak s 14. stranice)

Strana Strana15 15Godina 15 Broj 49 frustriranim onime što nema. A po što većina od nas, u ovom ili onom času, uvijek ima osjećaj da nam ne što nedostaje, život poprima vrlo mutne i tamne tonove. Stara po slovica da treba brojati svoje blago slove, kao i većina starih poslovica, u sebi sadrži dobru mjeru mudrosti i istine. Židovsko gledište na odnos čo vjeka sa Svemogućim bazira se na ovom osjećaju zahvalnosti. Doživljaj života je toliko dragocjen, time što omogućava razvoj i širenje naše du še, da je to najveći dar koji bismo mogli dobiti. A taj dar nam je u ko načnici dao naš Stvoritelj. Židovski molitvenik prepun je iskaza zahvalnosti i osjećaja uprav ljenih Nebesima. Prve misli i riječi nakon buđenja ujutro iskazuju za hvalnost što je osoba još uvijek živa i što je G spod, nazovimo to tako, produžio njezin život za još jedan dan.Dok smo mladi, skloni smo uzi mati život zdravo za gotovo. Među tim, kako starimo i postajemo svje doci da naša generacija polagano, ali nezaustavljivo, odlazi s ovoga svijeta, mi prestajemo uzimati život zdravo za gotovo. U tom trenutku ljudskog postojanja zahvalnost po staje vitalan faktor procesa razmi šljanja i osobnosti čovjeka. Elul je mjesec koji zaključuje go dinu. Zbog toga što shvaćamo da on označava kraj nečega, mi smo u stanju posvetiti se ozbiljnom razmi šljanju i ponekad bolnoj autoanalizi. Mladi su uvijek okrenuti prema na prijed, dok stariji ljudi imaju sposo bnost da pogledaju i unatrag, te da zbivanja u svojim životima stave u širu perspektivu i jedan smisleniji

Avos D'Rebbi Nosson ističe da je Moše Rabeinu zatražio od Hašema da svi oni koji su generacijama gri ješili ne bi trebali ostati zarobljeni u svojim grijesima. Iako se to nije os tvarilo, Moše Rabeinu je ipak uspio dobiti određeno vremensko razdo blje mjesec elul posebno predvi đeno za olakšavanje odstranjivanja grijeha i za promicanje bliskijeg i posvećenijeg odnosa s Hašemom. Ohrabruje nas se da napravimo što više dobra tijekom tog mjeseca. Rečeno je da su tijekom mjeseca elula Brisker Rav i njegovi učenici proširili svoje sate učenja. Iako je to nešto što se može napraviti cijele godine, samo za vrijeme tih pose bnih dana milosti i dobre volje, šire se srca i um, približavaju se Haše U Šir HaŠirim čitamo dobro poz nate riječi "ani l'dodi v'dodi li ja sam mojeg dragog i moj dragi je moj." Prva slova svake od ove četiri riječi tvore akronim elul. Naši mu draci nam kazuju da je ovo aluzija na jedinstven odnos koji u ovom mjesecu postoji između Hašema i židovskog naroda. To je vrijeme velike ljubavi i milosrđa. Neophodno je uvažiti značaj ovih dana i uhvatiti jedinu priliku koja nam se pruža u ovom mjesecu da učinimo tešuva i približimo se Haše mu. Medraš nam govori da tijekom ovog mjeseca "Kralj dolazi u polju," tj. Hašem je dostupan svakom po jedincu. Veliki cadik Bais Jaakov iz Išbica, citirao je riječi HaGaos Ashri u dru gom pereku Bava Mecije (25b), s obzirom na incident koji se našao pred rabinom Eliezerom iz Minska. Čovjek je kupio bačvu kositra od stolara nežidova, a zatim ga prodao jednom Židovu. Kada je kupac ot vorio bačvu, otkrio je da je u njoj srebro. Prodavač je tvrdio da mu kupac duguje vrijednost srebra, jer je poslovna transakcija bila pogre šna. Rabin Eliezer iz Minska pre sudio je, međutim, da kupac može zadržati robu jer prodavatelj nikada nije namjeravao kupiti srebro od tog nežidova. Rabeinu Tam se složio. Objasnio je da ako osoba ne shvaća da ima blago u svom posjedu, onda

Strana 16 Divrej Tora Rabbi Dovid Goldwasser: Dar vremena

Be'er HaHaim sličnog je stava i kaže da je čovjek, ako nije svjestan izvanredne slučajnosti dana elula, pogriješio i ostaje s "kositrom" ko jeg je, kao što vjeruje, kupio.

Tora nam govori u Devarim (20) da onaj tko je sagradio novu kuću koja nije bila posvećena ili posadio vinograd koji nije otkupljen, nije spreman boriti se u ratu. Raši obja šnjava da te pojedince muči njihova situacija. Imrei Emes iz Gera pita: Je li moguće da pojedince suočene s mogućnosti umiranja u borbi, muči činjenica da njihova kuća nije po svećena? On objašnjava da je, bu dući da nema veće žrtve za Hašema nego što je davanje života u ime Njegove svetosti, neophodno da taj pojedinac ide u boj bez drugih misli, osim posvećenja Imena Hašemova. Ako razmišlja o kući ili o vinogradu koje je ostavio za sobom, bolje je da on ostane gdje jest. Isto tako, u ovo doba godine u dane elula čovjekove misli moraju biti sasvim posvećene dobrodošlici i koristi od Hašemove blizine.

■ ne zaslužuje da od njega ima koristi.

Rav Nosson Meir Wachtfogel, pokojni Mašgiah iz Lakewooda, is taknuo je kako elul predstavlja pro mjenu u klimi, pomak u našim živo tnim uvjetima. Mjesec elul je vrije me mirenja i smirivanja. Samopo boljšanje i tešuva su dostižniji. Kao što znamo (Pirkei Avos 4,5), "jedan grijeh vodi u drugi grijeh", stoga je važno znati da je elul vrijeme po voljno za uspjeh u izvlačenju iz nadira grijeha i uzdizanja samog sebe.

Strana Strana17 17Godina 15 Broj 49 Hašema tamo gdje Ga se može na ći," to se odnosi na dane elula. To je posebno povoljno vrijeme za njego vanje bližeg odnosa s Hašemom, služeći mu ozbiljno i iskreno.

Rabbi

Međutim, jedan čovjek koji je isto tako svake godine donosio svoj za htjev kraljevoj pratnji, otkrio je da njegovim molbama nikad nije udo voljeno. Pitao se zašto. Nakon što je istražio, otkrio je da se ne dopada kraljevoj pratnji i da nisu nikad kra lju predali njegove zahtjeve. Tada je shvatio da može uspjeti samo ako svoju pisanu poruku osobno preda kralju. Tijekom mjeseca elula, svaki član Klal Jisroela ima priliku iznijeti svoje zahtjeve izravno Kralju. To je u su protnosti s ostalim mjesecima u godini kada "optužujući anđeli," sačuvaj B že, s vremena na vrijeme posreduju i sprečavaju da se naši zahtjevi i molbe ostvare. Prevela Dolores Bettini mu i čovjek otkriva svoje velike potencijale i sposobnosti. Dok naglašava značaj dana elula, Rav Šah objašnjava da nema priru čnika za usmjeravanje čovjekovog svakodnevnog ponašanja. Za svaku osobu očekivanja i obveze su druk čije. Ipak, jedno je sigurno mora doći do promjena u načinu na koji netko provodi život tijekom elula. Na primjer, čovjekova tefila mora biti drukčija. On mora težiti posti zanju više razine nadahnuća i in tenziteta u molitvama. Učenje Tore mora se povećati i pojačati. Naši mudraci su utvrdili da se moramo moliti tri puta dnevno i govoriti Kriat Šema dva puta jer jednom nije dovoljno. Svatko mora reći Šema ujutro i onda za dodatni hizuk opet navečer.Osimtoga, rav Šah spominje uče nje musara, etičkih djela. On nagla šava da to nije samo stvar proučava nja sefarim i usvajanja znanja. Na protiv, potrebno je preuzeti aktivno brigu o životnom smjeru. On to us poređuje s osobom u pustinji koja treba znati u kojem smjeru mora ići, kako bi izašla iz pustinje. Tijekom elula čovjek treba analizirati doga đaje iz protekle godine. Mora preis pitati je li se ispravno odnosio pre ma ljudima s kojima je došao u kon takt tijekom godine. Je li povrijedio na bilo koji način nečiju čast? Kad pasuk kaže (Ješaja 55,6): "Traži ■ (nastavak s 16. stranice) Dovid vremena

Veliki Satmar Rebe povezao je sljedeće sa svojim djedom, Jetev Levom: bio jednom jedan kralj koji je jednom godišnje putovao grado vima i selima svog kraljevstva. Svi bi njegovi podanici tada dolazili s pisanim zahtjevima i predavali ih kraljevoj pratnji koja bi ih potom uručila kralju. U narednim mjeseci ma podanici bi otkrili da su njihovi zahtjevi ispunjeni.

Goldwasser: Dar

Škole uče ljude vještinama potre bnim za materijalni, ali ne i duho vni, svijet. Sretan sam što vidim da je 'građanski odgoj' dio našeg naci onalnog kurikuluma, ali broj tinej džera koji je 2011. sudjelovao u ne redima pokazuje da tu nešto ne fun kcionira. Fakultet? Prema onome što se nalazi na web stranici Cam bridge Universitya, možete steći Strana

Rabbi Shaul Rosenblatt: Širenje vrijednosti

■ diplomu iz anglosaksonskog, nor dijskog i keltskog, ali ne postoji di ploma iz etike, morala i vrijednosti. Uvijek postoji neki neobični tečaj ili dva, ali oni su obično akademske rasprave, a ne pravi pokušaji da se usadi osjećaj moralnog mjerila oni ma koji ga polaze.

Sinagoge, crkve i džamije? Ja mo gu govoriti samo u ime judaizma, ali pretpostavljam da je i kod dru gih religija slično. Prvo, postoji sna žna tendencija da se usredotočite na formu, a ne na sadržaj i, drugo, oni koji bi najvjerojatnije imali najviše koristi od religijskih vrijednosti, za njih je najmanje je vjerojatno da će se pojaviti. Zapravo, postoji samo jedno mjesto na kojem se uči vrijed nostima, a to je dom. Sve prethodno navedene institu cije moraju osigurati veliku podršku domovima, ali sve u svemu čvrste obitelji s čvrstim vrednotama nor malno će stvarati djecu sa snažnim osjećajem za moral. Mi više nema mo takvih čvrstih obitelji, pa što onda očekujemo? Bez osnovice koja se za to zalaže, moralno tkivo naših zajednica nalazi se u opasnosti. No, potrebno je i više od toga. Da, svatko od nas tko ima svoj dom snosi odgovornost za stvaranje okruženja u kojem će se razvijati emocionalno zdrava i moralno sna žna djeca, ali, kao što sam rekao, domovima je potrebna pomoć a ta potpora je uloga sudaca ovotjednoj paraši. Danas, to je posao vlasti da postavi moralni program rada i da ga se drži. Vlada se ne može samo zadovoljiti time da šalje policiju na nerede i prijestupnika strpa u za tvor.Ona u prvom redu mora pogledati zašto se to događa. Naša Vlada o tome govori već puno vremena. Ali postoji jaz između onoga što se go vori i onoga što se radi. Ako se taj jaz ne premosti, umjesto da smanju ju broj policijaca, pametnije bi im bilo da počnu razmišljati o pove ćanju njihovog broja. Šabat šalom■ Ovaj tjedan paraša govori o sucima koje je Židovski narod trebao po staviti.Zacrtane su im dvije osnovne na mjene prvo, da definiraju i provo de Židovski građanski i kazneni za kon, te, drugo, da definiraju i šire vrijednosti koje za cilj imaju podu prijeti Židovsko društvo. I dok su zapadne zemlje dobro opremljene prvim, potonja funkcija ne postoji na bilo kakav formalan način, a ne redi prije par godina u Velikoj Bri taniji simptom su tog nedostatka. Kada su zakoni poduprijeti vri jednostima, to ljudima daje razlog da ih drže čak i kada imaju priliku da ne učine tako. No, kada su za koni jednostavno nametnuti od strane vlasti, čim se ukaže prilika da im se usprotive za osobnu korist, ljudi će se naći u bolnom iskušenju da to i učine. Pa, gdje to mi danas podučavamo vrijednostima? U ško li? Sjećam se da sam učio matema tiku, materinji jezik, pa čak i latin ski i starogrčki u školi, ali se ne sje ćam niti jedne rasprave o vrijedno stima u 12 godina mog školovanja.

18 Divrej Tora

Svatko tko ima svoj dom snosi odgovornost za stvaranje okruženja u kojem će se moralnoemocionalnorazvijatizdravaisna

žna djeca

voljno u cedaka

Smjernice postoje za mnogo toga, kao npr. za postotak prihoda koji se treba dati za cedaka. Mnogi cadikim, pravedni ljudi, zadržavali su tek najminimalniji dio svojih primanja za sebe, dovoljan tek da prehrani njihovu obitelj, a sve ostalo davali su siromašnima. Međutim, oni ni kada ne bi očekivali da netko drugi slijedi njihov primjer, a neki su to čak i zabranjivali.

Moramo biti svjesni takvih racio nalizacija i sjetiti se da zahtjevnija pravila primijenimo na sebi. Ako ćemo racionalizirati, racionaliziraj mo na način koji iskazuje povjerenje prema drugima.

"Nećete prihvatiti mito, jer mito će zaslijepiti oči mudra ca" (Ponovljeni za kon 16,19)

Učenjaci kažu da hebrejska slova riječi elul tvore akrostih retka iz Pje sme nad pjesmama: ani le dodi vedodi li/ja sam odana svom dragom i On je odan meni (6,3). Pjesma nad pje smama upotrebljava odnos između mladoženje i njegove mlade kako bi oslikala odnos između B ga i Izra ela. Svako razdvajanje među njima izaziva intenzivnu žudnju jednoga za drugim, oni uistinu postaju "bo lesni od ljubavi" (2,5).

"Suce i redarstvenike ti ćeš sebi posta viti " Riječi "ti" i "sebi" su u hebrej skom tekstu u jednini. Stoga je to ne samo kolektivna micva, da se uspo stavi pravosudni sistem, već i nalog svakom pojedincu da razvije "suca" i "policajca" u sebi. Svaka osoba ima obavezu zasjedati sudom svojim vla stitim postupcima. Postoje mnogi za koni koji reguliraju postupanje suda ca. Prvi i najvažniji je ne uzimanje mita. Bez obzira koliko velika i uče na bila osoba, ona je ne samo podlo žna podlom djelovanju mita, nego i Tora kaže da je takvo izvrtanje pra vde neizbježno. U svom svakida šnjem životu mi stalno donosimo presude. Ponekad ćemo razmisliti o tome da li da nešto učinimo, a drugi put ćemo zaključiti da treba nešto učiniti ili ne učiniti uz malo ili nima lo razmatranja. Bilo kako bilo, mi smo donijeli sud i moramo se upitati da li je taj sud donesen objektivno ili

Ako se vratiš, o Izraele ... vratit ćeš se Meni (Jeremija 4,1). Mjesec elula je posebno pogodno razdoblje za tešuvu, budući da je to mjesec prije Roš hašane, Dana suda.

Rabbi dr. Abraham J. Twerski: Ne dopustite svojim željama da vas podmite!

Naša sposobnost racionalizacije je golema. Genijalno smo domišljati u opravdavanju onoga što želimo uči niti, ma što to bilo. Mito žudnje čini nas slijepima za posljedice našeg čina. Mi postajemo žrtvama našeg samozavaravanja.

Ako netko želi dodati više restri kcija nego li ih zakon nalaže, on to može učiniti za sebe, ali ne smije [postavljati takve zahtjeve] drugi ma (Šulhan Aruh). Neki ljudi koriste dvojaka mjerila. Jedna pravila primijenjuju na sebe, a druga na sve ostale. Šulhan aruh, ti pska mjerodavna kompilacija Ži dovskog zakona, prihvaća taj smjer razmišljanja ali pod jednim uvje tom: stroži skup pravila mora se primjenjivati na sebi, a blaži primi jeniti na druge ljude.

■ smo bili "podmićeni"? Kad god je uključen neki osobni interes, postoji mogućnost za "podmićivanje". Kako možemo izbjeći rizik da ne budemo zavedeni svojim vlastitim interesi ma? Pirkei Avos nas uče: "Pribavi si učitelja, i steci si pouzdanog prijatelja" Objektivni sud ljudi koji se iskreno brinu za nas može nam pomoći spri ječiti da ne budemo zavedeni prikri venim motivima pa da donesemo odluke koje nisu istinski pravedne.

Pjesma nad pjesmama opisuje pa tnje koje je Izrael pretrpio od ruku njegovih neprijatelja, i možemo za ključiti da je B žanska tuga zbog pa tnje Njegovog voljenog Izraela veli ka. Tešuva je dugotrajan proces, ali jedino što je potrebno da bi se prvo bitni odnos obnovio je početak: is kreno žaljenje što smo odstupili od Njegove volje, i riješenost da se vratimo.

Ljubav između B ga i Izraela je bezuvjetna. Čak i kada se Izrael po naša na način koji rezultira udalja vanjem, ta ljubav ne jenjava. Izrael ne mora obnavljati B žju ljubav jer je ona vječna, i Njegova je čežnja da Mu se Izrael vrati toliko intenzivna da će ga na prvi znak da je Izrael voljan ostaviti se grešnih puteva koji vode k udaljavanju, B g smjesta prigrliti.

Svatko je sudac

Naši umovi genijalni su u smišlja nju sebičnih racionalizacija. Pone kad možemo imati izvrsne razloge da ne budemo darežljiviji u cedaka, čak i ako je to u okviru predviđenog iznosa. Možemo razmišljati o bu dućnosti, brinuti se za ekonomsku sigurnost, i zaključiti da moramo staviti više novca na stranu za crne dane. A opet često kritiziramo ljude za koje smatramo da ne daju do

Svi smo mi suci, svakog dana dono simo mnoge prosudbe. Svaka želja koju netko ima je mito, ona utječe na prosudbe čovjeka kako bi potpo mogao svoj željeni čin. Jedan alkoholičar koji se oporav ljao rekao je: "Svih godina dok sam pio, nikada nisam popio, osim ako nisam prosudio da je to u datom trenutku ispravno učiniti."

Strana Strana19 19Godina 15 Broj 49 ■

Strana 20 Divrej Tora

Tog petka uvečer R. Hershele je ušetao u šul u novom kaputu. Izgle dao je tako sveto, tako uzvišeno hasidim su bili jako ponosni! Onda su, poslije davenanja (molitve, op.pr.) svi otišli u blagovaonicu na gozbu za šabos. I Rebbeov šames je počeo posluživati juhu. Ali dok je ulazio nije mogao skinuti pogled s novog

Tako je sazvan drugi Beis Din. I nakon intenzivnog razmatranja dru gi sud je presudio da je prva presu da protiv udovice bila pogrešna.

R. Hershele Rimanover je čuo za tu presudu i požurio je u posjet R. Yosefu Shaulu. Pročitao je odluku Beis Dina, i onda povikao, "Uz svo dužno poštovanje suda, ovo nije u redu. Molim sazovite drugo vijeće rabina da ponovo razmotre pred met." I izvršio je tako jak pritisak na R. Yosefa Shaula da je Glavni rabin u Lembergu konačno pristao da po novo preispita slučaj.

Znate, Sveti Sanzer Rebbe, koji je sam imao na stotine, čak tisuće sljedbenika, uvijek je nekoliko puta godišnje išao da provede šabos s R. Hershele Rimano verom. I on je bio tamo na šabos kada se prolila juha. Sanzer je rekao, "Istina je, osnovna je stvar da čovjek treba svoj cijeli život raditi na sebi da se suzdrži od toga da bude ljutit. Ali sada sam vidio jednog čovjeka koji se potpuno očistio od ljutnje. Gevalt, sveti Rimanover!" (nastavak iz prošlog broja) R. Hershele Rimanover je, kao i mnogi sveti učitelji, uvijek nosio kapote, jednu vrstu dugog kaputa. U to vrijeme nisu postojale kemijske čistionice pa se, nakon što je R. Her shele neko vrijeme nosio svoj kaput, on neizbježno morao isprljati. Nje govi su hasidim mislili, "Ispod časti je našeg Rebbea da izlazi van u jav nost u zaprljanom kapote." Zato su mu svakih nekoliko tjedana davali novac da kupi novi. Ali je Ri manover uvijek novce dao prvoj siromašnoj osobi koja je došla kod njega zatražiti pomoć. Poslije izvje snog vremena hasidim su zaključili, "Uzaludno je davati R. Hershelu novac. Ako že limo da ima čisti kaput, morat ćemo mu sami nabaviti novi." Tako su mu oni kriomice uzeli mjere i dali na praviti za njega novi kaput. I to ne običan kaput ovaj je bio gevalt mamash posebno lijep. S krznenom kragnom i manžetama.

Ako nije slatko, to ne može biti Tora

Kada su Rebbeu pokazali svoj po klon on je bio izvan sebe od rado sti. "Odakle vam ideja da ovako ne što napravite za mene!" uzviknuo je. "Ja ću ga nositi na šabos!"

Rabbi Shlomo Carlebach:

R. Yosef Shaul iz Lemberga bio je velik učenjak i vrlo svet čovjek. On je bio glavni Rabbi grada i voditelj Beis Dina, Rabinskog suda. Jednom je slučaj u koji je bila uključena siro mašna udovica došao pred Beis Din R. Yosefa Shaula. Rabini su vrlo pa žljivo proučili slučaj, razmatrajući svaki detalj. I na kraju su presudili protiv udovice.

R. Yosef Shaul je bio stvarno vrlo kaputa R. Hershelea. On je inače bio pomalo nespretan …i nije baš gle dao kud ide…i gevalt, gevalt! Cijelu je juhu prosuo po Rebbeu! Prelijep novi kapote bio je potpuno uništen! Hasidim su se jako uzrujali, ma mash su htjeli objesiti jadnog gabaja (rebeovog pomoćnika, op.pr.). Ali ih je R. Hershele stišao mašući ruka ma. I znate li što je rekao? "Ah, juha daje takav osjećaj topline…"

Pa ako znate kako je Tora slatka, onda shvaćate da sva slova…drugim riječi ma, svi Yidden na svijetu…su mamash slatki kao šećer…

Strana Strana21 21Godina 15 Broj 49 ne može biti ispravna. Jer ako nije slatka, ona ne može biti Tora…"

Gemara kaže da smo mi bili istjerani iz Izraela jer ljudi nisu govorili blago slov nad Torom. Pa svi pitaju koje to brachos (blagoslove) nisu ljudi govo rili? Jedan odgovor je da nisu govorili "V'ha'arev na Hašem Elokeinu es divrei Toras'ha b'finu Molimo Te, Hašem B že našm učini da riječi Tore budu slatke u ustima našim." Vidite o čemu se tu radi, ako vam Tora ima pomalo kiselkasti okus, po malo opor okus, onda je vi ne želite jako učiti. Jer zaista, tko je normalan pri vučen nečim gorkim. Istina je, sama Tora je uvijek slatka 'Svi njeni putevi su ugodni.' Pa ako nam se ona ne čini slatkom, razlog nije to da je nešto nije u redu s Torom. To je zato što su naša ne pca (naši okusni pupoljci) isključeni. To je razlog zašto trebamo reći blagoslov: "Ribono Šel Olam, (Gospodaru svijeta) daj da Tora bude slatka u našim usti ma." Ono što u stvarnosti tražimo je, učini da okusimo Toru na način na koji B g mamash želi da to bude. Onda postoji nešto čak i dublje. Naši rabini nas uče da svako slovo Tore pred stavlja Židova. Svaki Yid u svakoj ge neraciji ima njegovo ili njezino vlastito slovo. Pa Tora u cjelini ne može biti slatka ukoliko i svako slovo nije slatko.

I ako znate kako su Židovi slatki. On da također prepoznajete slatkoću cije log svijeta. Recimo to ovako: Ako ste roditelj i volite svoju djecu, onda nećete ni pomisliti da ih stavite u lošu sredinu. Vi za njih želite samo vrhunsko okruže nje.

Ribono Šel Olam je naš Otac. Svi Yidden su Njegova djeca i On nas ma mash voli. Pa ako nas je B g stavio u ovaj svijet, onda olam haze (ovaj svijet, op.pr.) mora biti dobro mjesto za nas. Zašto onda ponekada svoje živote doživljavamo kao pomalo neprijatne, možda kisele ili gorke? Znate, kada stavimo šećer u svoj čaj ili kavu, on nekada, ako je u velikom grumenu, potone do dna. Pa kada pije mo tekućinu, ona nema sladak okus. Što onda napravimo? Mi uzmemo žlicu i promiješamo.

Ista je stvar s olam haze. Ako on nema okus kakav znamo da B g želi da ima, možda mu mi trebamo dodati malo slatkoće Tore i promiješati. I na taj način mi možemo probuditi cijeli svijet… Prevela Tamar Buchwald velik čovjek, i kada je vidio da je bio u krivu, on je bio presretan da to može priznati. Ali jedna ga je stvar kopkala. Odmah je otišao do R. Hershela Rimanovera i rekao, "Za prvi Beis Din, ostali rabini i ja, proučavali smo slučaj tjedan dana prije nego što smo donijeli odluku. Ali vama vama je bilo potrebno tek da pogledate našu presudu i odmah ste znali da nije bila ispravna. Kako ste to tako brzo znali?"ARimanover je odgovorio, "Kada sam pročitao vaš zaključak, vidio sam da je vrlo strog. On je mamash imao gorak okus. A Tora, B žja riječ, nije nikada pregruba. Ona je uvijek"Tadaslatka…samznao da vaša presuda (nastavak s 20. stranice) Rabbi Shlomo Carlebach: Ako nije slatko, to ne može biti Tora ■

Ovaj Šabat čitamo parašu Šoftim koja uvijek dolazi na početku mjeseca Djevice kao priprema za Novu godinu. Paraša započinje odlomkom: "Po stavit ćeš šoftim (suce) i službenike kod vratiju svih svojih gradova…" jasno ističući razliku kako se na ulogu suca gleda u današnjem dru štvu, a kako se gledalo kod biblij skog suca. Zohar objašnjava da riječ "sudac" znači ravnoteža. U svakome od nas postoje tri sile. Sila davanja Desni stupac, hesed (suosjećanje), obzir nost; Lijevi stupac, sila primanja, procjena i snaga; i sila uravnoteže nja Središnji stupac, milost i sklad. Prema hebrejskom zakonu, kada netko bude proglašen krivim to je zbog toga što je stupio van ravnote že, i svakako je tu u pitanju Lijevi stupac koji donosi prosudbu i ego centričnost koji su odgovorni za to. Uloga suca je, dakle, da prijestupni ka dovede u ravnotežu i sklad, i to je značenje hebrejskog glagola š.f.t Zohar na taj način naglašava da od lomak "Šoftim (suce) i službenike …" ukazuje da se ovdje radi o micvi (zapovijedi), a ne o razboritoj dru štvenoj potrebi. Zbog čega je to va žno?

"Micva" je, prema Zoharu, čin koji povezuje nebesa sa zemljom, tijelo s dušom, duhovnu svijest s fizičkim ili svjetovnim postupkom. Kada su dac, službenik ili bilo tko na vlasti učini nešto s pozicije duhovne svr hovitosti, iz opredjeljenja da svoju ■

■javnu ulogu spoji s B žanskom mi sijom i ciljem, onda će se u skladu s time transformirati i pokretačka si la, kao i rezultati. Po prirodi čovjek svoje postupke određuje prema onoj "što tu ima za mene", ali kada je nečiji motiv isključivo egoistične naravi onda ne postoji ništa što bi ga natjeralo da raste i razvija se. To je razlog zašto postoji toliko neza dovoljstva javnim dužnosnicima širomTalmudsvijeta.uči

Strana 22 Divrej Tora Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: TJEDNI ZOHAR:

da kako bi sudac svoj posao radio djelotvorno, on mora razumijevati da u svakoj osobi po stoji B žanska iskra koju treba vo ljeti, ispravljati i uravnotežiti. Sudac ili javni službenik koji ne shvaća da se nalazi na B žanskoj misiji neupo rabiv je u toj službi i njegov je rad manjkav. Načela kojima se treba ru kovoditi su "ljubi druge kao što lju biš sebe" i "čini ono što je pošteno i pravedno" (Ponovljeni zakon 6,18) postupati s milosrđem, ljubavlju i odgovorno u Stvoriteljevo ime.

Ukoliko se ne postupi po tim na čelima dolazi do "halala". (Riječ "halal" znači praznina ili ponor, no također znači i tijelo ubijenoga). To nas dovodi do razumijevanja izraza: "Ako se nađe tko ubijen ...gdje u polju leži" (Ponovljeni zakon 21,1), suci i predstavnici vlasti tada mo raju izračunati koji je grad najbliži tom tijelu, i suci se toga grada sma traju odgovornima za ubojstvo. Ti suci imaju izvršiti jedinstveni obred tijekom kojega izriču "Naše ruke ni su prolile ovu krv, niti su je naše oči vidjele" (Ponovljeni zakon 21,7). Za ubojstvo Tora posebno odgovorni ma drži čelnike i predstavnike gra da, one koji su odgovorni za dru štvenu pravdu u zajednici.

Rav Haim Vital objašnjava znače nje "vrata" u retku "Postavit ćeš Šof tim (suce) i policajce na vratima (u gradovima) ... ": oči, uši, nos i usta naša su vrata, tako da, ako im po stavimo suce i policajce, ako se su zdržimo od gledanja, govorenja ili slušanja onoga što ne bismo trebali, onda smo na dobrom putu.

Tora u Parašat Šoftim uvodi zakon o "edim zomemin", koji se primjenjuje u slučaju kada par svjedoka svjedo če protiv vjerodostojnosti drugih svjedoka. Konkretno, on se primje njuje kada dva svjedoka dođu pred sud i iznesu tvrdnju da se svjedoci koji su prethodno svjedočili nisu na lazili, u vrijeme u koje tvrde da se incident dogodio, na mjestu za koje su ustvrdili da su na njemu svjedo čili tom događaju. Kod takvog slu čaja iskazi prvih svjedoka se diskva lificiraju te se svjedoke kažnjava kaznom koju je prouzročilo njihovo svjedočenje. Ako su svjedočili o ka znenom djelu za koje je predviđena smrtna kazna, tada bivaju pogu bljeni; ako su svjedočili o kaznenom djelu koje se kažnjava novčanom globom, tada moraju platiti taj iznos.Gemara ovaj zakon opisuje kao "hiduš" novi koncept koji odstupa od standardnih načela zakona Tore. Jednostavno gledajući, to se odnosi na činjenicu da Tora upućuje sud da vjeruje drugom skupu svjedoka i postupa po njihovom svjedočenju. Inače, kad dvije skupine svjedoka daju suprotna svjedočenja, Bet Din obično ne postupa ni prema jednom od njih i slučaj ostaje neriješen. Me đutim, ovdje, kada drugi svjedoci svjedoče da su bili zajedno s prvim svjedocima u vrijeme kada se doga đaj navodno dogodio te da ovi sto ga nisu mogli biti svjedoci tog doga đaja, on prihvaća iskaz drugih svje doka i Bet Din kažnjava prve svje doke. Ovo je, uistinu "hiduš". Međutim, na dubljoj razini postoji još jedna novost koja stoji latentno u zakonu o "edim zomemin". Halaha na laže da se diskreditirane svjedoke kazni samo ukoliko su drugi svjedo ci svjedočili protiv njih prije nego li je Bet Din postupio po iskazu prvih svjedoka. Na primjer, ako je Bet Din ■

Strana Strana23 23Godina 15 Broj 49 Rabbi Eli J. Mansour: Unutarnje pokajanje ■ pogubio navodnog okrivljenika na temelju svjedočenja dva svjedoka, a nakon toga druga grupa svjedoka posvjedoči da ti svjedoci nisu mogli vidjeti incident, prve svjedoke se ne kažnjava. Nakon što se izvrši presu da Bet Dina, lažni svjedoci ne dobi vaju kaznu. Ova halaha suproti se standardnom načelu da nas Hašem ne kažnjava zbog naših misli. Ako netko, na primjer, planira izlet na šabat i pripremi detaljan plan vo žnje i aktivnosti, ali mu se na kraju planovi izjalove i on na ispravan način svetkuje šabat, on ne bude ka žnjen. B g nas smatra odgovornima za naše postupke, a ne za naše misli, osim u sferi krivovjerja i nemorala, jer se čak i pomisli na te grijehe smatraju grešnima. Međutim, opće nito, mi bivamo kažnjeni samo za svoje postupke. Ipak, u slučaju "edim zomemin", svjedoci se kažnja vaju samo ako im planovi propa dnu. Tora nalaže Bet Dinu da kazni lažne svjedoke koji neuspješno po kušavaju nekoga nepravedno kaz niti, ali ne i ako im plan uspije. Ovo je još jedan "hiduš" ovog zakona. Zakon o "edim zomemin" pokazuje da čak i naše misli i naš nazor imaju značaja. B g je milosrdan i milostiv, pa nas pošteđuje kazne ako se naše grešne misli ne pretvore u grešna djela, no takve su misli svejedno grešne. Tora je uspostavila "hiduš" o "edim zomemin", kao izuzetak od pravila, kako bi nas podučila da, ia ko uglavnom ne bivamo kažnjeni zbog svojih unutarnjih misli, od nas se ipak traži da izbjegavamo pomi sli na grijeh. I tako Tora zaključuje raspravu o "edim zomemin" izrazom, "u'bi'arta ha'ra mi'kirbeha" "Uklonit ćete zlo iz svoje sredine" (19,19). Ovaj nas zakon podsjeća na važnost naših misli i tako ćemo, razmišlja jući o ovoj halahi, raditi na tome da eliminiramo zlo iz svoje "sredine" iz nutrine svog uma i srca. Ovo je važna poruka za nas tije kom mjeseca elula, kada svoju pa žnju usredotočujemo na pokajanje i osobno poboljšanje. Ovo je vrijeme posebno prikladno da prepoznamo svoje negativne navike i sklonosti i da radimo na tome da ih promije nimo. Ali zakon o "edim zomemin" podsjeća nas i na potrebu unutar njeg pokajanja. Mi moramo identifi cirati ne samo svoje negativne po stupke, već i svoje negativne misli i stavove, načine na koje neispravno razmišljamo o ljudima i stvarima. Ovo je, također, i vitalni dio procesa tešuve, procesa koji će nas, nadamo se, navesti da učinimo nužne pro mjene tijekom narednih tjedana, tako da ćemo u novu godinu ući kao u suštini bolji i plemenitiji ljudi i B žje sluge.

U Bibliji je B g dao čovječanstvu zbir apsolu tnih zakona i uputa koji definiraju ispravno i neis pravno, dobro i loše. Promatrano iz B žje perspektive, dobro i zlo su snage koje su, svaka za sebe, konstruktivne i destru ktivne. I one su definirane isto tako apsolutno, kao i sustav kojim upravljaju. Kao što zdrava hrana hrani tijelo, a otrov ga truje, dobrota je neophodna za zdravlje duše, a zlo ga razara.

"B g je sve do najsitnijih detalja isplanirao moj život," mrmljao je, umotan u prljave krpe i pla stične vrećice stariji pijanac, dok sam odlagao nekoliko kovanica u njegovu limenku. "Siguran sam da to nikako ne može biti ovo kako sada živim!" "Zašto ne?" trudio sam se da zvučim pomalo nai vno. "Možda je B g upravo za tebe isplanirao ži vot alkoholičara i beskućnika. Kad malo bolje ra zmisliš, ako B g ima za tebe neki drugi plan, kako je moguće da si ti toliko moćan i uspijevaš pomr siti Njegove planove, izabravši život pijanca na ulici?" Njegove su oči odapele u moja prsa otrovnu stre licu. Pljunuo je u mom pravcu; i zadržao moj no vac. a bismo živjeli život ispunjen smislom i isti nom, moramo definirati dobro i loše te moramo ima ti jedan apsolutni sustav vrijednosti koji vodi naše ponašanje. U protivnom će naši standardi ostati ar bitrarni. Mi se čak možemo zapitati zašto bismo uo pće život trebali posvetiti potrazi za dobrim. Kada poučavamo našu djecu razlikovanju između dobra i zla, moramo biti u stanju objasniti njima i nama sa mima zašto je takvo razlikovanje nužno i apsolu tno.

Jedan je hasidski rabin pokušao ovom pričom pojasniti razliku između slobo dne volje i uzročnog determinizma.Doksam teškim koracima osvajao užareni plo čnik, učinilo mi se da čujem nečiji glas. Zastao sam i okrenuo glavu prema obližnjem hladu.

lobodna volja

~ R Simon Jacobson ■ S D ■ ve na ovom svijetu sve što postoji i događa se predstavlja ispit, postavljen pred tebe da bi imao slobodu izbora. Biraj mudro!

~ R Nahman iz Breslova S ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Strana 24 Divrej Tora Biseri hasidske mudrosti

I zato, B žje upute koje se ogledaju u našem unutrašnjem osjećaju za ispravno i neispravno nisu samo sugestije ili zapovijedi o načinu na koji treba mo živjeti. Prije se tu radi o uputama kojima je B g, stvoritelj i arhitekt života, detaljno objasnio kako se trebamo odnositi prema tijelu i duši kako bismo dje lovali na najbolji mogući način.

Najvažnija stvar u životu

Razlog zbog kojeg gubimo kon takt i činimo pogreške je to što si ne uzimamo svakog dana vremena da se iznova povežemo s našim najdu bljim željama i našom biti. Stoga je rješenje sasvim očito: Svaki dan provedite neko vrijeme nasamo i upitajte se: "Jesam li na pravom pu tu? Jesam li usmjeren/a ka cilju? Jesu li moji ciljevi takvi da će dove sti do velike i cjelovite promjene u mom životu i u svijetu?" Ovotjedna paraša počinje riječima: "Postavit ćeš si suce i policiju na svim svojim vratima." (Dvarim 16,18) Komentatori tumače ovaj stih me taforički: Trebaš postaviti stražare na "svojim vratima", tj. na otvorima svoga tijela. Čuvaj svoje uši od ogo varanja. Čuvaj svoja usta od laži. Čuvaj svoje oči da ne lutaju za lako mislenošću. Elul je vrijeme za izgradnju iskre nog, stvarnog plana za život, sagle davajući što smo to propustili u prošlosti i kako očekujemo da se to promijeni u budućnosti. Neka ovo bude smisleno vrijeme rasta za svakoga od nas. ■ Ovoga tjedna, u nedjelju, otpočeo je mjesec elul. S pozicije mnogih aspekata, ovo je najvažnije doba u Židovskoj godini. Pošto ovaj mjesec izravno prethodi Velikim blagda nima, elul je ključno doba za pri premu. Uz mjesec elul vezan je jedan na ročiti običaj. Svakog jutra u sinagogi puše se u šofar. Zvuk šofara je, bu kvalno rečeno, budilica koja nas treba probuditi iz našeg duhovnog drijemeža. Šofar donosi jasnoću, budnost i usmjerenost.

Rabbi Shraga Simmons:

Strana Strana25 25Godina 15 Broj 49

■

U Tori djeluje kao da svako slovo, kada ga se crta, započinje iz slova jud. Što znači da je slovo jud siro vina iz koje su stvorena sva slova. Slovo jud, iz kojeg je nastao elul, ima numeričku vrijednost 10. To nas uči da se svih deset sefirot Drva života nalaze u njemu. To također ukazuje da su ljudi u ovom znaku istinski povezani s besprijekornošću, i zbog toga su poznati po svom perfekcio nizmu i kritičnosti. Oni imaju sklo nost usredotočiti se na pojedinosti, te time propuštaju cjelokupno viđe nje stvari. To je ne duhovna strana Djevice. Međutim, duhovna strana im je silni poriv koji ih potiče da traže savršenstvo, ili da ga čak pro izvedu. Duhovna dimenzija ovog znaka je da kritiku pretvore u unu tarnji, konstruktivni rad, da se brinu za druge i služe.

Strana 26 Divrej Tora Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: MJESEČNI ZOHAR: MJESEC ELUL - DJEVICA ■ osoba posjeduje nestane, i ona je, teoretski, mrtva. Srećom, životna snaga Nove godine počinje ulaziti u tom istom trenutku, te ona počinje naše duše puniti obiljem za godinu koja dolazi. Stvoritelj nam daje bes konačno bogatstvo, jer je beskona čnost Njegova suština. Međutim, previše puta nam se čini da jedva da smo imali ikakve sreće!!! To se do gađa zato što nam osjećaji boli, ljut nje, sebičnosti, jada, osjećaj da smo žrtve, koje posjedujemo, ne dopu štaju protok beskonačnog blažen stva koje je dostupno toga dana da nam ispuni duše. Srećom, čak i kada smo povezani na pogrešnu frekven ciju, Stvoritelj i dalje uspijeva ubriz gati malo sreće, života i hrane, tako da možemo proći još jednu godinu.

U tu su svrhu na nebu stvoreni ti dani elula, tako da se možemo pri premiti za stjecanje sreću i obilja koje nam se nudi na Roš hašanu Djevica Kao što je navedeno u prethodnim člancima, Sefer Jecira (Knjiga stvara nja) koja se pripisuje praocu Abra hamu nam kaže da su 22 hebrejska slova ono od čega je načinjen Sve mir. Što znači da slova predstavljaju duhovne frekvencije koji su stvorile naš svemir. Slično tome, 80 ih go dina 20. stoljeća objavljena je teorija (super)struna, koja tvrdi da je svijet izgrađen od 22 temeljne frekvencije (10 dimenzije i 12 čestica). Problem je, međutim, u tome što suvremeni fizičari ne znaju kako te frekven cije/strune, o kojima se tako mnogo govori, utječu na naš život.

Zohar nas uči da je korijen riječi דלע ב (betula Djevica), לאע ב (betu el) što znači kćer ע ִב) ) ili kuća ע מֵב) ) B žja (El לא). Ova dva značenja ukazuju na snažan poriv Djevice za savršenstvom, jer B žja kći (i kuća) mora biti savršena bez ustupaka. Odatle dolazi sposobnost Djevica da stvaraju okruženja istinskog savr šenstva kao dizajneri, arhitekti, is cjelitelji i terapeuti.

Ovo vrijeme se, prema biblijskoj tradiciji, pripisuje događajima ve zanim uz objavu na brdu Sinaj. Kao što znamo, Moše je prve ploče raz bio kad je sišao s brda Sinaj i vidio da su se ljudi upleli u grijeh sa Zla tnim teletom. Kasnije se Moše pono vno vratio na goru na još jedan vre menski period, koji je započeo na Roš hodeš elula. Moše silazi 40 dana kasnije, na Jom kipur, držeći nove ploče i donosi poruku pomirenja i praštanja. Kabalisti kažu da ovi dani imaju jedinstvenu odliku pra štanja, pokajanja i pomirenja još od šest dana stvaranja i zato su se do gađaji na gori Sinaj upravo i zbili u to doba godine. Koji je smisao pokajanja? Dani elula poznati su kao dani te šuve (pokajanja), od riječi LaŠuv (בעשל vratiti se) vratiti se sebi, svojoj istini, svojoj stvarnoj unutar njoj povezanosti. Rabin Nachman iz Breslava kaže da hebrejska riječ ti kun ( עקמ ispravak) sadrži ista slo va kao i riječ tinok (קענמ beba). To znači da se osoba, koja ispravlja sebe time što uklanja odvajanje i iskapčanje iz svoje duše, vraća u prvobitno stanje, kao kada je bila dojenče, nešto poput ponovnog po kretanja svih sustava, i to je svrha tih četrdeset dana da se riješimo svoje patnje, boli i svog iskrivljenog ja, te da se vratimo svom istinskom ja. To je svrha stvaranja i tajna putovanja tijekom mjeseca elula Što je to što mjesecu elulu Djevici, daje ovu značajnu kozmičku odli ku? Roš hašana Nove godina Prema Zoharu, hebrejska Nova godina je vrijeme kada se Svemir vraća u dan svog stvaranja, a to je stoga da nam pruži priliku da si olakšamo proces tikuna. Jednom kad Roš hašana započne, sila života koju

Kao što je navedeno, Djevicu kon trolira Merkur (ב ע Kohav), što go vori o naravi brzog razmišljanja ko je se povezuje s Djevicom. S jedne strane, možemo misliti da će Dje vica, koja pripada zemljanim zna kovima, biti obilježena praktičnošću i polaganim razmišljanjem, no, zbog

Sefer Jecira nas uči da su 22 frek vencije, predstavljene s 22 hebrejska slova, alati koji se koriste za prijenos duhovnog bogatstva. Prema kabali svakim mjesecom upravljaju dva hebrejska slova; jedno upravlja pla netom koja dominira mjesecom, a drugo upravlja astrološkim znakom mjeseca. Planeta elula je Kohav (ב ע Merkur), a kontrolira ga slovo (ה reš), dok Djevicom upravlja slovo (מ jud).

Roš hodeš elul simbolizira početak razdoblja od 40 dana opraštanja i preispitivanja koje završava završ nom molitvom na Jom kipur (Neila).

toga što je treća od ljetnih znakova (Rak, Lav, Djevica), Djevica se sma tra zrakom zemaljskih znakova, i otuda njihovo brzo razmišljanje i govor. Još jedan faktor koji utječe na ka rakter Djevice je slovo ה (reš) koje kontrolira Kohav (Merkur). Naziv ovog slova reš na aramejskom znači "loše". Poznato je da pomanjkanje i glad obično dovode do postignuća (za razliku od onih koji imaju sve i radije se ne bi ni oko čega potrudili, nego samo sjedili i ništa ne radili), stoga je u Kohavu sadržana suština potrage za pravim stvarima i za savršenstvom.Također,Kohav ("zvijezda" na he brejskom) nema ime poput drugih planeta, već se njegovo ime sastoji od dva dijela: slova kaf, vav (ע ) i kaf bet (ב ). Kaf, vav (ע ) imaju brojčanu vrijednost 26 koja je i brojčana vri jednost Stvoriteljevog imena, Tetra grama. Kaf, bet (ב ) ima brojčanu vrijednost 22, što znači 22 slova he brejskog alef beta koji su gradbeni elementi stvaranja. Kombinacija tih dviju suprotnih glavnih dijelova na šeg svemira je krajnji simbol ideje zajedništva i istinske komunikacije. Kohav podrazumijeva vezu između neba i zemlje, Svjetlosti i "posude", tijela i duše, i to je razlog zašto nam od svih mjeseci upravo elul daje pri liku da napravimo tešuva (pokaja nje), vratimo se i ponovno se pove žemo sa svojim istinskim ja.

stranice) Zohar ■ ַ ְש״זמִנֵנֲ ַע״מִנֵנָחְע״אָהְקֶא״מִלוֹק״דָעדְמ Šma Hašem koli ekra vehaneni veaneni. Čuj, Vječni, glas moj, usliši me, smiluj mi se, kad Te zovem! ֶא״מָנָפ״וּשְקַב״מִבִל״הַ אָ״,ָ ְל״ח-״דָעדְמ״ָמֶנָפ שֵקַבֲא Leha amar libi bakšu panaj et paneha Hašem avakeš. Tebi je reklo srce moje: "Potražite lice Moje!" Tvoje lice tražim, o Vječni, לאַ״ט-טַת״לאַ״מִנֶמִ ״ָמֶנָפ״הֵתְסַת-״ףאְַב לאַ״ָ מִמָד״מִ ָהְזֶ ״ָ ֶדְבַ-לאְַע״מִנֵשְטִתמִ ְשִמ״מֵדֹלֱא״מִנֵבְזַ ַת Al taster paneha mimeni al tat be'af avdeha ezrati hajita al titšeni ve'al ta'azveni elokei jiši'i. ne sakrij lica Svoga! Ti si bio pomoć moja, ne odbaci me, ne ostavi me, Bože spasa moga! מִכ״מ-מִנֵפְסאַַמ״דָעדמַע״מִנוּבָזֲ״מִמִאְע״מִבאָ Ki avi ve'imi azavuni ve'Hašem ja'asfeni. Otac i mati me ostaviše, Vječni će me k sebi uzeti! ״הוֹשמִ ״חַהֹאְב״מִנֵחְנוּ״ָ ֶכְהַד״דָעדְמ״מִנֵהוֹד״אמ מָהְהוֹש״ ַ ַ ְל Horeni Hašem darkeha uneheni beorah mišor lema'an šoreraj. Uputi me, Vječni, na put Svoj, vodi me pravom stazom, zbog neprijatelja mojih! לאַ״במוּ ָק״מִכ״מָהָצ״שֶפֶנְב״מִנֵנְתִתמֵ ֵ ״מִב סָ ָח״ַחֵפמִע״הֶקֶש Al titneni benefeš caraj ki kamu bi ejdej šeker vifeah hamas. Ne prepusti me na volju protivnika mojih, jer protiv mene ustadoše svjedoci lažni, sikću nasilje. בוּטְב״ וֹאְהִל״מִתְנַ ֱאֶד״אֵלוּל״גמ״דָעדְמ םמִיַח״ץֶהֶאְב Lulej he'emanti lir'ot betuv Hašem be'erec hajim. Vjerujem, da ću vidjeti dobrotu Vječnoga u zemlji života! לֶא״דֵוַּק״ מ-״דֵוַּקְע״ָ ֶבִל״ץֵ ֲאַמְע״קַזֲח״דָעדְמ לֶא-דָעדְמ Kave el Hašem hazak vejaamec libeha vekave el Hašem. Uzdaj se u Vječnoga, budi krepak, jačaj srce svoje i uzdaj se u Vječnoga! ■ U PRIJEVODU R. MIROSLAVA ŠALOM FREIBERGERA: Psalam 27 ■

Ve'ata jarum roši al ojvaj svivotaj ve'ezbeha be'ahalo zivhej terua ašira veazamra l' Hašem. A sad, uzdignuće glavu moju protiv neprijatelja mojih naokolo, pa da žrtvujem u šatoru Njegovom žrtve uz trubu, da pjevam i da pojem Vječnome.

Prema tradiciji, naziv mjeseca čine prva slova fraze "מל״מ ע ע״מ ע ל״מנא" ("Ja sam od dragoga svojeg, i moj je dragi moj" (Pjesma nad pjesmama 6,3), jer se u ovom mjesecu možemo povezati s ljubavnom pričom iz među duše i Stvoritelja. Budući da tijekom elula svi mi dobivamo neke vrline Djevica, to je vrijeme da preispitamo, očistimo i preuredimo svoje misli i osjećaje. Hajde da iskoristimo Djevicu da se vratimo k sebi i oslobodimo svih emocija i misli koje nas drže podalje od savršenstva.

Prevela Tamar Buchwald (nastavak s 26.

Strana Strana27 27Godina 15 Broj 49 (od mlađaka Elula do Hošane Rabe moli se ovaj psalm ujutru i navečer) ״אָהמִא״מִמִ ״מִ ְשִמְע״מִהוֹא״דָעדְמ״ ִעָ ְל״א זוֹ ָ ״דָעדְמָחְפֶא״מִמִ ״מַיַח LeDavid Hašem ori vejiši mimi ira Hašem ma'oz hajaj mimi efhad. Vječni je svjetlo moje i spas moj, koga da se bojim? Vječni je kula života mog, koga da se strašim? ֶא״לֹ ֱאֶל״םמִ ֵהְ ״מַלָ ״בֹהְקִב״ב״מִהָשְב עלָפָנְע״וּלְשָ ״דָמֵד״מִל״מַבְמֹאְע״מַהָצ Bikrov alaj mereim le'ehol et bsari caraj veojvaj li hema kašlu venafalu. Ako mi se približe zlikovci da jedu meso moje, protivnici i neprijatelji moji, oni posrću i padaju. םִא״גאֹל״דֶנֲחַ ״מַלָ ״דֶנֲחַת״מִבִל״אָהמִמ םִא״ַחֵטוֹב״מִנֲא״ אֹזְב״דָ ָחְלִ ״מַלָ ״םוּקָת Im tahane alaj mahane lo jira libi im takum alaj milhama bezot ani Staneboteah.li u okô protiv mene vojska, srce se moje ne boji, ustane li protiv mene rat, u njemu sam siguran. ֵאֵ ״מִתְלאַָש״ ַחאַ״״שֵקַבֲא״הָּ וֹא״דָעדְמ מֵבְב״מִתְבִשלָכ״דָעדְמ״ וֹזֲחַל״מַיַח״מֵ ְמ םַ ֹנְבעלָ מֵדְב״הֵקַבְלוּ״דָעדְמ Ahat ša'alti me'et Hašem ota avakeš šivti bevejt Hašem kol jemej hajaj lahazot benoam Hašem ulevaker behejhalo. Jedno tražim od Vječnoga, jedno molim: da sjedim u kući Vječnoga sve dane života svoga, da gledam milotu Vječnoga, da potražim hram Njegov. ״מִנֵהִתְסַמ״דָמִנֵָה״םוֹמְב״דֹכֻסְב״מִנֵנְפְצִמ״מִכ״דְוֹהְמ״הוּצְב״וֹלֳדאָ״הֵֶסְב Ki jecafneni besuko bejom ra'a jastireni beseter ahalo becur Dajeromemeni.mesakrije u kolibu svoju na dan zla, da me zaštiti u zakrilju šatora Svog, da me uzdigne na pećinu. ״מַ וֹבמִבְס״מַבְמֹא״לַ ״מִשאֹה״םוּהָמ״דָתַ ְע״ע״דָהמִשאָ״דָ וּהְ ״מֵחְבִז״וֹלֳדאְָב״דָחְבְזֶאְעדָעדמַל״דָהְמַזֲאַע

je i

lini

posmrtniostatcirabinaMojsijeUsubotu4.studenog1820.diodasetaociubijuJedanžidovpotplatinovcemmuslimanaAliAsakadapobuniionakonezadovoljnemuslimaneprotivRuždipaše,tedatakopokušaspasitizatvorenikeosuđenenasmrtKakojeAliAsakmrzioRuždipašuodranije,sakupidostaistomišljenika,provaliuzatvorioslobodizatvorenikaRazjarenamasanavalinapašinekonake,provalivrata,apašasespasibjegstvomPoizlaskuizzatvoraMojsijeDanonnaredidaseodprikupljenesvotenovcanami

je una toč svojim zdravstvenim tego bama neumoran u stvaranju novih literarnih djela u kojima veliča svoj rodni humski (her cegovački) kraj ili piše poeziju nadahnutu mističnom ljepotom stećaka i njihovim pjesničkim Kaotekstovima.primjer autorova nadahnu ća navodim naslove u ovoj knjizi: „Kamenjak urezivač“; „Vrsnik“; „Daorsoi humska Mikena“; „Sarsenterum“; „San Vito“; „Hrvatski kameni svjedo ci“; „U domaćina gosta Radi ma“; „Stolačko prijestolje“; „Slijepi gledač“; „Vidoški Moj sije“. Svaka je priča cjelina za sebe. Meni se, osobno, nametnula, zbog dobrog literarnog artikuli ranja povijesne građe i legen di, pripovijetka „Vidoški Mojsi je“, jer nas upoznaje s jednom povijesnom osobom koja je pri padala židovskoj etničko kon fesionalnoj zajednici, a čiji je ugled bio toliko velik da je ušao u narodnu legendu herce govačkoga kraja. Ovim djelom književnik Ljubo Krmek priklju čuje se autorima koji su u hr vatsku književnost uključili i židovsku sastavnicu. Riječ je o rabinu Moši Danonu: „Neke viđene slike naš um ni kada ne zaboravlja. Ako ih i pokušamo smetnuti s uma, one nam se ušuljavaju u snove. Čak štoviše, počinju njima vla dati. Ako su upamćene slike uznemirujuće, budimo se znoj ni i prestrašeni. Pokušamo li ih pak svući sa sebe kao zmijski slak, ne ćemo uspjeti, splest ćemo se i pasti. Stoga je naj bolje, živjeti viđene slike. Pro hodeći vidoškim krajem, a pra tila me je ljetna kiša, zamijetih dugu. Poželjeh kao dijete proći ispod njenog šarenila. Nehoti čno naletjeh na jednu zanim ljivu sliku. I dobro je zapamtih! U neposrednoj blizini moderne asfaltne prometnice, na sa mom izlazu iz današnjeg Stoca, u pravcu Radimlje, s desne, sjeverne strane puta, smješte ■

Page Strana2828 Divrej Tora Godina 15 Broj 49 IZ HUMSKE ZEMLJE Đ. Vidmarović: Mojsije iz Hercegovine

no je najveće židovsko središte u Europi!!! Čine ga tri spome nika nadgrobnika. Mjesto obiluje mirisom. Ovdje svraćaju radoznalci, hodočasnici, putnici i umornici. Na ponudi su moli tva, odmor i hlad. Dužni ste na ulazu odbaciti neprijateljstvo i otkrotiti dušu. Zato ovdje dola ze židovi sa svih strana svijeta. Da pomirbenom molitvom po tvrde zavjet i prijateljstvo s po kopanim dobrim čovjekom. Tko je on?! Onaj koji sve nijemo promatra stoljećima jest kamen. On zna sve. Najviše volim kad on pri ča. Teško ga je natjerati, al' kad počne, tu laži nema. I po običaju, uz raznorazna nago varanja, o osvijetljen prekra snim duginim bojama nijemi svjedok razveza jezik. 'Bilo je to vrijeme kad se rađa lo bez krika, a umiralo bez jau ka Kad zlato ne imade na va gi sudnjega dana, ni svoje teži ne, ni cijene Kad je dobrota uzdizala ljude do zvijezda Svaki je čovjek stvoren da živi u svjetlosnom ozračju stvo ren je za dobro ali to dobro, u svoj svojoj punoći, ostvaruju samo veliki povijesni ljudi u našu kamenu zemlju židovi su došli iz Španjolske u XVI. sto ljeću uklopili su se s ostalim narodom i živjeli su svojim pa trijarhalnim životom, te su uvi jek bili vjerski povezani Po kojnike su pokapali u groblja pod glomaznim kamenjem sli čnim stećcima Na čelu spo menika ispisivali bi podatke o pokojnicima… Za vrijeme bo sanskog valije Ruždi paše u Sarajevu, koji je bio podmitljiv i vrlo nezgodan čovjek, Moše Havije iz Sarajeva prešao je na islamsku vjeru, te je upućen u Travnik kao derviš Ahmed Nekako ubrzo nakon prelaska na islamsku vjeru, nestao je iz grada Ruždi paša je i sam pripadao rodu derviša, te je bacio krivicu na židove da su ubili Mošu derviša Ahmeda iz mržnje što je prešao na tuđu vjeru… Zatražio je veliku krv ninu u novcu, a kad je židovi i pored najbolje volje nisu mogli skupiti i isplatiti, izdao je nare dbu da se zatvori vrhovni rabin i još desetorica njegovih najbli žih suradnika

onoj dvojici kada su pokopani kod onog dobrog čovjeka!!!? A duga?! Kako se

RABIN / RABIN MOŠE DANON. NJEGOVA DOBRA DJELA / NEKA NAM POMOGNU. AMEN! / ODIJELIO SE OD OVOGA SVIJETA DANA / 20. SIVANA 5590. (1830.) Pokraj ovoga spomenika nalaze se još dva manja, gdje su po kopana dva židovska vojnika koje je pogibija zatekla u Vido škom kraju. Na jednom od njih piše: ARNOLD SILBERSTEIN GESTORBEN IM MAI 1898. Tekst na sarkofagu rabina MojsijeDanonaUVidoškomkraju nastala je i izreka:

jenjene za njihov otkup, a koja je paši bila nedovoljna, sagradi židovski hram kod Bezistana u Sarajevu 1822… Prikupljeno je bilo oko 15 000 dukata… Vrhovni rabin Mojsije Danon se također zavjetovao da će, izba vili se iz zatvora, otići u Pale stinu Želja mu je bila ako na tom svom zavjetnom putu um re, da ga i pokopaju na mjestu gdje premine Na putu u Pa lestinu zateče ga smrt u Vido vom Polju kod Vidoškog gra da Kako tada ne bi židova u Vidoškom, njegov pratitelj do javi židovskoj općini u Mostaru o njegovoj smrti Dođoše ži dovi iz Mostara i pokopaše Mojsija Danona na Krajšini, kod Vidoškog, tamo gdje je i umro Oko 1910. otkupi to zemljište Danijel Mojsije Salon iz Sarajeva Ščuplija, koji ob novi spomenik, sagradi zgradu za sastajalište i ogradi zemljiše …' Kamen ušuti Otada ovo mjesto postade ži dovsko sastajalište i svetište, gdje se čuvaju uspomene na Mojsija Danona. Na dan njego ve smrti čitaju se molitve sve do današnjih dana. Mojsije Da non je 1815. izabran za vrho vnog rabina. Vrhovni rabin imao je neograničenu vlast nad svojim vjernicima. Bio je sudac židovima u međusobnim sporo vima, te ih je zastupao kod vr hovnih vlasti. Glavni nadgrobni spomenik, nalik stećku, ima oblik nepra vilne peterostrane prizme, ko joj su strane jednake, a gornja je strana zaravnjena pa izgleda kao nepravilna šesterostrana prizma. Kamen je dugačak 150 cm, a visok je 96 cm. Dužina postolja iznosi 190 cm. Sa sje verne strane uklesan je natpis na starohebrejskom jeziku, koji u prijevodu znači: OVAJ KAMEN KOJI JE OVDJE PODIGNUT / NEKA BUDE KAO ZNAK I SPOMENIK / UKOPA JEDNE SVETE OSOBE / ČIJA SU DJELA ČUDESNA / I O KO ME SE MOŽE KAZATI / DA JE BIO POBOŽAN I SVET. / ON JE NAŠ GOSPODIN UČITELJ I VELIKI 'Blago pojavila, tako iščezla u bje obzorja…“ Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća,17.8.2022.KnjiževnikLjuboKrmek

Sarkofag u kojem počivaju