5-06 - Divrej Tora - KiTece 5779

Divrej Tkra Godina 12 Broj 50

Zagreb, šabat 14. rujna 2019. - 14. elula 5779.

Broj 50

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Ki Tece

divrejtora@gmail.com

Paraša Ki Tece

Jeruzalem 18:08

19:24

Zagreb

18:54

19:52

Nabrajaju se i sudski postupci i

Rijeka

19:00

19:58

kazne za preljub, silovanje ili zavo-

Split

18:50

19:49

đenje neudane djevojke, za muţa

Dubrovnik 18:43

19:42

koji laţno optuţi ţenu za nevjeru.

Vinkovci 18:42

19:41

Slijedi popis osoba koje se ne mogu

Sarajevo 18:43

19:42

vjenčati sa Ţidovkom/Ţidovom:

Doboj

18:45

19:43

B. Luka

18:48

19:47

Beograd 18:36

19:36

Novi Sad 18:38

19:39

Subotica 18:40

19:41

Zrenjanin 18:36

19:37

Niš

18:29

19:28

Beč

18:54

19:52

ćivanja plaće radniku; poslodavac

Frankfurt 19:26

20:24

mora dopustiti svakome tko za

Edison, NJ 18:51

19:58

njega radi, bio to čovjek ili ţivo-

izvanbračno dijete, muški potomak moabskog ili amonitskog podrijetla, prvi ili drugi naraštaj Edomaca ili Egipćana.

Paraša uključuje i zakone: o čistoći vojnog tabora, o zabrani vraćanja odbjeglog roba njegovu vlasniku, duţnost pravovremenog ispla-

tinja, da na poslu jede; odgovarajući odnos prema duţniku i zabrana

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan utorak 17.9.2019.

(D’varim 21,10-25,19) Od 613 Torinih zapovijedi (micvot), njih 74 se nalaze u paraši Ki Tece: zakoni o lijepim zarobljenicama, o pravu

zaračunavanja kamata; zakoni o razvodu (iz kojih su izvedeni i brojni zakoni o braku);

kazna od 39 udaraca

bičem za kršenje Torinih zabrana; po-

Alot Hašahar

5:06

Najranije Talit

5:42

Nec Hahama

6:36

Najkasnije Š’ma

9:43

vraćanju izgubljenih stvari, o tome da

Zman Tefila

10:46

treba otjerati pticu prije nego što joj se

Hacot

12:50

uzme ptič, o duţnosti podizanja sigur-

Ki Tece završava obvezom sjećanja

Minha Ketana

16:29

nosne ograde na krovu kuće, o raznim

„što ti je Amalek učinio na putu, na tvom

Plag Haminha

17:46

oblicima kilajim (zabrana stvaranja bilj-

izlasku iz Egipta.“ ■

Šekia

19:04

nih i ţivotinjskih kriţanaca).

Cet Ha-kohavim

19:46



nasljeđivanja provorođenaca, o svojeglavom i neposlušnom sinu, o pokapanju mrtvih i njihovu dostojanstvu, o

stupci za jibum (leviratski brak) – obveza da brat čovjeka koji je umro, a nije imao djecu, oţeni njegovu udovicu, ili halica (izuvanje cipela) u slučaju kad se šogor ne ţeli vjenčati.

Prevela: Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ה״ ״ד״ב״ר״י״ ״ת״ו״ר״ה״ ״מ״כ״י״ן״״״ו״ע״ו״ר״ך״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen - prva alija - 12 p'sukim (21,10-21) "Prekrasna zarobljenica": Ţidovski vojnik mora se oduprijeti "normalnim" iskušenjima bitke, no zarobljenicu mu je dozvoljeno uzeti samo po proceduri koju odobrava Tora.

To nije idealna situacija. Komentari to smatraju jednom od micvot koja je "popuštanje niskim sklonostima muškarca" u jeku bitke. Koliko god se ova micva doimala "čudnom", i koliko god to nije dio našeg iskustva, ona nam ipak govori nešto o razlici između vojski svijeta i ţidovske vojske. Mi se ne ponašamo (ne bismo se trebali ponašati) kao drugi ljudi - čak ni u "jeku bitke".

Ako se nakon razdoblja čekanja odluči da je ne oţeni, on je mora osloboditi bez da je zlostavlja ili poniţava. Čovjek ne moţe pogodovati sinu voljene ţene na štetu svog prvorođenca od "manje voljene" supruge.

(Dublji smisao povezanosti ove dvije teme je da će ţenidba iz pogrešnih motiva vjerojatno za rezultat imati "omrznutu suprugu".)

Taj je odlomak izvorište za dvostruki dio (imetka) prvorođenaca. Ramban ovdje biljeţi dvije micvot - pozitivnu naredbu da se prvencu dade dvostruki dio i zabranu da mu se ne da dvostruki dio. Rambam i Hinuh uključuju pravila u vezi prvorođenca kao dio zakona o nasljeđivanju iz Paršat Pinhas, a ne zasebno ovdje. Ovo je samo jedan od mnogih primjera različitog načina brojanja (micvot) među učenjacima koji su nastojali utvrditi tradicionalnih 613 micvot.

Gaon iz Vilne vidi naznaku dvostrukog dijela b'hora u slovima riječi b'hor: bet-kaf-reš. Svako slovo je Strana 2

dvostruko u odnosu na kategoriju kojoj pripada - bet = 2, dvostruko od "jedinice", kaf = 20, dvostruko od "desetice"; i reš = 200, dvostruko od "stotice" u alefbetu.

"Buntovnog sina" roditelji upozoravaju da popravi svoj ponašanje.

Ako im nastavi i dalje prkositi, kršiti određene micvot, postupati po određenom redoslijedu ponašanja, te ako je određene dobi i na određenom stupnju tjelesnog razvoja, a njegovi su roditelji zdravi, normalni i procijeni se na podjednakom karakternom nivou, tada, i samo tada, bilo bi ga moguće pogubiti kao "ben sorer u'more". Iako je gotovo nemoguće doći do te krajnje točke – a izvori nam govore da do slučaja "buntovnog sina" nikada nije došlo - taj dio Tore sluţi kao strogo upozorenje ćudljivoj djeci i njihovim roditeljima! Čini se da su neke micvot namijenjene prvenstveno za odvraćanje i kao musar.

S gledišta micvot Dobne granice za moguću osudu kao "ben sorer u'more" su od 13 godina do 13 godina i 3 mjeseca. I to samo ako je dječak u određenoj fazi puberteta – što je iznimno uzak okvir. Čini se da Tora zapravo ne ţeli pogubiti buntovnog sin. Pogubljenje bsu’m-a uopće nije tipična kazna za grijeh/zločin. Krađa mesa, preţderavanje, nepoštivanje roditeljskog autoriteta – ništa od toga samo po sebi ili kolektivno nije čin koji iziskuje smrtnu kaznu. Bsu’ma se po-

gubi na B-ţju zapovijed, jer Tora, na osnovu njegova dosadašnjeg ponašanja, svjedoči da će on u svom ţivotu biti toliko zao da mu ne smijemo dopustiti da nastavi ţivjeti. Što je s mogućnošću t'šuve? Očigledno, B-g kaţe da je u ovom slučaju nema.

Mi, naravno, ne moţemo učiniti takvu prosudbu - jedino HaŠem je to u stanju učiniti.

Levi - druga alija - 9 p'sukim (21,22-22,7) Oni koji su bili pogubljeni kamenovanjem bili su obješeni nakon smrti, kratko vrijeme prije zalaska sunca. Potom su bili pokopani zajedno s vješalima kako bi se izbjegla dodatno sramoćenje b-ţanske slike na koju smo svi stvoreni.

Vješanje tijela nakon smaknuća (u nekim slučajevima, a ne u svima) sluţi kao način odvraćanja za druge i dio je procesa izmirenja za dušu krivca.

Koristeći "kal vahomer", podučeni smo da je pokop, govoreći općenito, i konkretno "što je prije moguće", ispravan postupak za mrtve.

Imajte na umu da iako Tora ovdje govori samo o pogubljenom "zločincu", micva iz Tore obuhvaća pokop svih umrlih. Ovo nije rabinski zaključak, proširenje ili propis - ovo je dio Zakona Tore - Usmenog zakona. Čovjek je duţan izgubljene predmete koje je moguće identificirati vratiti njihovim pravim vlasnicima, čak i ako je to teško. Ovu odgovornost se ne smije zanemariti čak ni onda kada je lakše jednostavno predmet ostaviti.

Tehnički govoreći, zakoni o izgubljenom i nađenom primjenjuju se na imetak bliţnjeg Ţidova. Međutim, s potencijalom za kiduš HaŠem i ono suprotno tome, a što ovisi o Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

tome što čovjek čini, vaţno je dati sve od sebe da se izgubljenu stvar vrati također i neţidovu.

Niti se moţe ignorirati teretnu ţivotinju svog bliţnjeg koja se srušila pod svojim teretom. Duţnost nam je da pomognemo svom bliţnjem da natovari svoju ţivotinju.

Muškarci i ţene ne smiju razmjenjivati odjeću niti činiti određene stvari koje su svojstvene suprotnom spolu.

S gledišta micvot Targum Jonatan b. Uziel ovu odredbu definira kao zabranu da ţene nose talit i t'filin. Obje su ove micvot pozitivne zapovijedi vezane uz vrijeme, te su ţene zbog toga izuzete od njihovog vršenja. Uobičajeno je da mnoge ţene na sebe prihvate tu vrstu micvot, kao što je to slučaj sa šofarom, suka, lulavom, omerom - u određenoj mjeri. No s talitom i t'filinom nije tako. Oni autoriteti koje slijede mišljenje Targuma, zapravo bi zabranili ţenama da nose talit ili t'filin. Mada se većina autoriteta slaţe da talit i t'filin ţenama nije zabranjen, ostaje činjenica da ţene obično ne vrše te dvije micvot.

Treba također imati na umu da t'filini nisu samo nešto čime vršimo micvu (micvot) - oni su sveti sami po sebi. I budući da su takvi, postoji više razloga za svakoga tko nije obvezan nositi ih, da to ne čini. (To objašnjava zašto dječak koji je bar micva čeka s nošenjem svog t'filina sve dok ne postane obvezan nositi ga. Većina drugih micvot se "prakticiraju" i "uvjeţbavaju" u mnogo ranijoj dobi.

Kada se (u divljini) naiđe na (košer) ptičje gnijezdo, zabranjeno je uzeti majku pticu bilo samu, bilo s jajima/ptićima, no jaja/ptiće se smije uzeti, ukoliko se prvo otjera majku pticu. Ovo je zagonetna Godina 12 3 Broj 50 Strana

Alija po Alija

micva koja se protivi logici. Ona je obavijena mistikom više od većine micvot.

S gledišta micvot Micva koja zabranjuje vezati usta ţivotinji dok, na primjer, radi oko hrane, jedno je od izvorišta naše obveze da izbjegavamo okrutnost prema ţivotinjama. Iako nije dat nikakav razlog u Orah, naši učenjaci hrabro su proglasili razlog (ili razlog) za ovu micvu. Postoje i druge micvot kojima su hazal priloţili razloge, s tek nešto ustezanja. Naravno, uvijek se moramo prisjetit da micvot prvenstveno moramo činiti jer su one Kraljeve odredbe. No razlozi imaju svoje mjesto u ţidovskom učenju i ţivotu. Šilu'ah hakan protivi se logici i odbacuje razloge.

Samo košer ptica. Samo u divljini, a ne kod ptica koje su u vlasništvu ljudi. Zašto te (i druge) razlike ako je to još jedna micva "jednostavno" povezana s milosrđem nasuprot okrutnosti? Zbog toga što to nije jednostavna micva. Š'liši - treća alija - 29 p'sukim (22,8-23,7) Imamo obavezu da podignemo zaštitnu ogradu uokolo svog krova.

Sa svoje imovine moramo otkloniti sve sigurnosne rizike. Usmeni zakon definira da ove micvot uključuju više nego sam vlastiti krov. Rabinski zakon, "preuzimajući vodstvo od Tore", proširuje pravila o "sigurnosti i zdravlju" na brojna područja.

Npr. stavimo li po strani samu osobu koja puši (sa sigurnošću se moţe ustvrditi da je ta po zdravlje/ţivot opasna praksa zabranjena Torom), trebalo bi biti jasno da pušenje u blizini drugih ljudi krši suštinu ove micve.

Rambam kaţe da čovjek ne moţe reći drugima: "Nemoj mi govoriti što da radim - ako ţelim riskirati

svoje zdravlje ili ţivot, to je moja stvar". To je nešto što treba imati na umu kada odlučite "napasti" svog omiljenog pušača.

Ne smije se posaditi različita zrna u vinogradu, niti se smije jesti ono što od toga urodi. Napomena: Nije uvijek tako da se ne smije koristiti rezultat zabranjenih mješavina. Primjerice, mazga se moţe koristiti, čak i ako je nastala kršenjem zabrane kriţanja ţivotinja. Za razliku od ove micve "k'lai kerem", koja je zabranjena u svim područjima.

Zabranjeno je orati s volom i magarcem zajedno, kao i vezati zajedno bilo koje nekompatibilne ţivotinje (ili ljude), za bilo koju namjenu.

S gledišta micvot Napomena: Na zabranu vuče kola s nojem i ţirafalom ne treba gledati kao na rabinsko proširenje zakona Tore. To je, zapravo, potpuno kršenje Tore, budući da Talmud uči da opseg ove micve iz perspektive Tore nije isključivo oranje, ni vol niti magarac. Ova se ideja pojavljuje u nekim, ali ne i svim, micvot.

Rambam smatra da Tora zabranjuje svaku kombinaciju košer i nekošer ţivotinje, na temelju činjenice da je u primjeru koji Tora daje po jedna od svake kategorije. Rambam kaţe da je kombinacija dviju košer ili dviju ne-košer ţivotinja zabranjena rabinskim zakonom. Mnogi autoriteti osporavaju ovo Rambamovo razlikovanje i kaţu da je sve to zakon Tore.

Nemojte nositi šaatnez (odjeću od vune i lana zajedno) Za razliku od prijašnje micve, ovdje se jedino vuna i lan ne smiju miješati za odjeću (i tehnički istovjetne namjene). Ne postoji "širenje" Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

definicije micve niti rabinsko proširenja njegovog opsega. (Zapravo, postoji koncept "rabinskog šaatneza", ali on ne ide dalje od kombinacije vune i lana.)

Da pojasnimo: Tora kaţe - Vol, magarac, oranje. Talmud nas uči da to vrijedi - D'Orajta (iz Tore) i za kozu, i noja, koji vuku cirkuska kola.

Tora kaţe - Vuna i lan. To je to.

Ne kaţemo da bi se ovo trebalo protezati i na pamuk i vunu. Ni Tora, ni Talmud, ni rabini nisu proširili ovu micvu izvan njenih Torom zadanih smjernica.

Na osnovu čega moţemo znati koje su micvot šire od zapisanog, te koje su rabini proširili a koji ostaju onakve kako je napisno? Odgovor leţi u prenošenju Tore, te rabinskim tradicijama koje se prenose s koljena na koljeno. Ovo je bitan dio Tore i judaizma. Emunat hahamim znači vjerovati i pouzdavati se u to da je prijenos Usmenog zakona pošten i pouzdan.

Svatko moţe čitati riječi Tore - ona je prevedena na više jezika od bilo koje druge knjige u povijesti. Ali jedino mi znamo kada je magarac magarac a kada označava svaku drugu ţivotinju. Kada se dan odnosi na dnevni dio dana (za razliku od noći), a kada je dan 24-satni period.

Kada ben znači sin, a kada uključuje i kćeri. To je Emunat hahamim. ... stavite cicit na sve haljine s četiri kraja koje nosite. (Kao micva, cicit je već ubrojen, ali ovo njegovo postavljanja uz šaatnez primjer je pozitivne micve koja nadilazi negativno, lanena odjeće moţe imati pričvršćen vuneni cicit - to vrijedi samo kad se promatraju svi aspekti cicita, tj. t’heilet. Rambam zabranjuje nošenje šaatneza u cicitu, zato da čovjek ne bi zaspao ili zaboravio noću skinuti tu odjeću, kada je oslobođen od cicita Strana 4

Alija po alija

te bi kršio šaatnez. Ovo je rabinska zabrana nečega što Tora dopušta )

R'vi'i - četvrta alija - 17 p'sukim (23,8-24)

Ako je netko laţno optuţio svoju zaručnicu za nevjeru, on se od nje više ne smije razvesti (osim ako to ona ne ţeli). Plaća se također i kazna djevojčinoj obitelji zbog uvrede.

Kao ogranak ovog dijela Tore, učimo da se par mora oţeniti s "ketubom" i "kidušinom". Također saznajemo da sud mora izvršiti kaznu "kamenovanja" kada se to od njega zahtijeva.

Oto, obraćenike iz Edoma i Egipta ne treba diskriminirati, ali ih se potpuno integrirati moţe tek od 3. naraštaja.

Obje strane koje su privolile na zabranjeni odnosa su krive. Ako je ţenu moguće smatrati učesnicom koja se tome opirala, onda ona ne smije biti kaţnjena. Ne smijemo kazniti nikoga tko moţda nije bio odgovoran za svoje postupke. Ovo je izvor jednog od principa Pirkei Avot: Pruţite svakome povlasticu sumnje. Čovjek koji siluje neudanu ţenu, mora je oţeniti i nikada se ne moţe od nje razvesti (ako ona tako ţeli). Čovjek ne moţe oţeniti bivšu ţenu svoga oca.

Određene grupe kastriranih muškaraca imaju ograničenja u vezi braka kao i "mamzerim".

Amonci i Moabci ne mogu ţenidbom ući u "B-ţju zajednicu" zbog okrutnog, negostoljubivog ponašanja tih dvaju naroda prema Izraelu.

Niti ikada smijemo tim narodima ponuditi mir kao alternativu ratu, kao što se to traţi za druge neprijatelje.

Vojni logor mora se odrţavati duhovno i fizički čistim. Izvan tabora moraju biti predviđeni sanitarni objekti, a vojnici moraju biti opremljeni odgovarajućim sredstvima za odrţavanje higijene.

Iz ove micve proizlazi i sljedeće: ulazak na Brdo Hrama (koje ima halahički status levitskog tabora ovdje govorimo o području na ko■ jem se nisu nalazili Beit HaMikdaš i njegovo dvorište) zabranjen je ljudima s određenim vrstama obredne nečistoće.

Idejno, moramo shvatiti da na B-ţju prisutnost među nama utječe naše moralno ponašanje. Stoga, te micvot nose posljedice po ţidovsko društvo u cjelini, a ne samo u vojnom okruţenju.

Roba, koji je pobjegao od svog gospodara i dotrčao do nas da nađe zaštitu, ne smije se vratiti. Ne smijemo zlostavljati roba koji je potraţio utočište u Izraelu.

Prostitucija je zabranjena i prihodi stečeni na taj način ne smiju se koristiti za svete stvari. (Neki ubrajaju da je u ovu micvu uključen i spolni odnos između neoţenjenih partnera.)

Iako se kamate za osobne zajmove ne smiju uzimati od Ţidova, prihvatljivo je (i ispravno) neţidovima posuđivati uz kamate. To je stoga što društvo u cjelini smatra razumnim naplaćivati umjerene kamate na zajmove. S obzirom da neţidov Ţidovu moţe naplatiti kamatu, Tora nam daje dopuštenje da od njih uzimamo kamate. Lihva, kamataDivrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

renje, prepoznat će se kao "univerzalne" pogrešne postupke. Zabrana uzimanja bilo kakve kamate poseban je duhovni zahtjev za Ţidova.

razvede, ne moţe se ponovno udati za svog prvog muţa.

Zavjeti Hramu moraju se otkupiti unutar ciklusa od tri blagdana.

Preporučljivo je suzdrţati se od obećanja, ali kada ga se dâ, osoba ga se mora drţati. (Hatarat n'darim daje "izlaz" za određena nesmotrena obećanja.)

Muškarac je oslobođen vojne sluţbe tijekom prve godine braka, i za to se vrijeme mora aktivno brinuti da njegova ţena bude sretna.

Hamiši - peta alija - 6 p'sukim (23,25-24,4) Radnici imaju pravo jesti hranu s kojom rade, ali bez odobrenja ne smiju uzimati više od toga. Radnici ne smiju smanjiti svoju učinkovitost jedući na poslu.

Na području zakona Tore uočavamo prekrasnu ravnoteţu, koja se tiče odnosa između poslodavca i radnika. S jedne strane, radniku je dopušteno jesti od onoga što ubire.

S druge strane, on to ne moţe raditi za vrijeme posla, jer bi to umanjilo njegovu učinkovitost, a što rezultira krađom od njegovog šefa. S druge strane, poslodavac mora dati stanke tijekom dana, kada radnik moţe jesti. S druge strane, radnik bez dopuštenja ne smije odnijeti kući ništa od plodova. Mišna nadalje kaţe da radnik ne bi trebao zloupotrebljavati to pravo koje mu daje Tora, kako njegov poslodavac ne bi proširio glas drugima da ne bi trebali zapošljavati tog radnika. Mišna također tumači da je poslodavac duţan hraniti svoje radnike u skladu s prevladavajućim običajem u njegovu mjestu. Poslodavac ne smije iskorištavati radnika, a radnik ne smije iskorištavati poslodavca.

Ako bračni par ţeli okončati brak, to se mora učiniti primjerenim "getom". Ako se razvedenica ponovno uda, a kasnije obudovi ili se

Godina 12 5 Broj 50 Strana

Šiši - šesta alija - 9 p'sukim (24,513)

Posuđe koje se koristi za pripremu hrane ne smije se uzimati kao jamstvo za zajam. Moramo biti osjetljivi na potrebe onoga koji posuđuje.

Otmica i prodaja ţrtve kaţnjava se smrtnom kaznom.

Ne smijemo uklanjati znakove "cora'ata".

Uvijek pamtite što se dogodilo Miriam. [Iako Rambam i Hinuh ne računaju ovo "pamtite" među 613, drugi koji broje micve ubrajaju je.]

Siromašnu osobu koja je od nas posudila (novac) ne smijemo prekomjerno prisiljavati na davanje garancije. Ne smijemo zadrţati ono što smo već uzeli od nje – ako joj je potrebno, moramo joj to vratiti. Š'vi'i - sedma alija - 28 p'sukim (24,14-25,19) Ne smijemo nepravično iskorištavati naše manje sretne radnike.

Nadničare se mora biti platiti na vrijeme.

Bliski srodnici ne mogu svjedočiti jedni protiv (ili u prilog) drugih u kaznenim predmetima. U ovome se nalazi i nagovještaj da se čovjeka neće kazniti za djela njegovih roditelja ili djece.

Ne smijemo izvrtati pravdu čak ni za dobro siročeta.

Vrijednosnice za zajam ne smiju se uzimati od udovice.

Našeg iskustva u Egiptu trebamo se prisjećati kao pokretača za mnoge od tih "senzibiliziranih" micvot.

Ono što bude zaboravljeno na poljima nakon ţetve mora se ostaviti za siromašne. Ne bi se trebalo vraćati po to.

Kaznu makot (bičevanja) sudovi trebaju dosuditi onima koji su proglašeni krivima za grijehe koji se na taj način kaţnjavaju, ali se mora paziti da se ne prekorači traţeni broj udaraca.

Nemojte vezati njušku ţivotinji dok radi s hranom.

Udovici bez djece zabranjeno je da se uda za bilo koga ... sve dok ... se ne "uda" za svog šogora (jibum) ili njihova veza bude prekinuta halicom, i u tom slučaju ona se moţe udati za bilo koga drugoga.

Ako čovjek "A" progoni čovjeka "B" kako bi ga ubio, naša je duţnost spasiti ţivot "B"-u, čak i ako to podrazumijeva ubojstvo osobe "A". Ne smijemo pokazati samilost prema progonotelju (A). Ukoliko je moguće zaustaviti osobu "A" bez da je se ubije, moramo to učiniti - ubiti ga u ovom slučaju bio bi čin umorstva.

(Ne samo da se ne smije koristiti laţne mjere/mjerice, već i) zabranjeno je i samo posjedovanje laţnih mjernih instrumenata za čvrstu ili tekuću robu, ili takvih utega. Ispravni utezi i mjerice jedan su od stupova društva, B-g prezire one koji varaju u poslu.

Završni dio ove sedre je Zahor. Zapovjeđeno nam je da pamtimo što nam je Amalek učinio dok smo izlazili iz Egipta. Ţidovskom narodu u cjelini zapovjeđeno je da s ovoga svijeta zbriše ostatak Amaleka. Nikad ne smijemo zaboraviti Amaleka. Tehnički, ove se micvot odnose na konkretan narod Amaleka. Ideja se, međutim, mora proširiti na one nalik Amaleku koji su nas mučili tijekom čitave ţidovske povijesti. Ova posljednja tri p'sukim sedre ponovno se čitaju za Maftir. ■ Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 532. Obveza da se postupi po proceduri o lijepoj zaro-bljenici Kad među zarobljenicima ugledaš lijepu ţenu ... (Ponovljeni zakon 21,11) 533. ...“ Još uvijek lijepa si, al noćas odlazim“...: Zab-rana prodaje lijepe zarobljenice ... nećeš je prodati za novac ... (Ponovljeni zakon 21,14) 534. ... „Ostala si uvijek ista“…: Zabranu da se lijepu zarobljenicu zadrţi kao robinju ... nećete je učiniti robinjom ... (Ponovljeni zakon 21,14) 535. Igra vješala: Obveza da se određene osuđenike objesi ... objesit ćeš ga na vješala. (Ponovljeni zakon 21,22) 536. Na groblju noću: Zabrana da se pokop odgodi preko noći Ne smiješ ostaviti njegovo tijelo na vješalima preko noći ...

(Ponovljeni zakon 21,23) 537. Hevra kadiša: Obveza da se osuđenika pokopa na dan pogubljenja Svakako ga sahrani istog dana. (Ponovljeni zakon 21,23) 538. Izgubljeno i nađeno: Obaveza da se vrati izgubljeni predmet ... svakako ćeš ih vratiti ... (Ponovljeni zakon 22,1) 539. To nije ono što traţiš: Zabrana da se izgubljeni predmet ignorira ... nećeš se sakriti. (Ponovljeni zakon 22,3) 540. Pet, Šest ...: Zabrana da se ignorira drugog koji se muči s teretom Nećeš ugledati magarca ili vola brata svojega kako se srušio na putu i sakriti se ... (Ponovljeni zakon 22,4) 541. ... Podigni štapiće !: Obaveza da se drugome pomogne podići i skinuti teret ... pomoći ćeš mu postaviti ih na noge, zajedno s njim.

(Ponovljeni zakon 22,4) 542. Oponašanje muškarca: Zabrana ţenama da nose muške odjeće Muške stvari neće biti na ţeni ... (Ponovljeni zakon 22,5) 543. Transseksualac: Zabrana muškarcima da nose ţensku odjeću ... i muškarac ne smije nositi ţensku odjeću ... (Ponovljeni zakon 22,5) 544. Kompleksno pitanje: Zabrana da se uzme majka ptice zajedno s mladima ... nećeš uzeti majku s ptićima. (Ponovljeni zakon 22,6) 545. Iš!: Obaveza da se potjera majku pticu Strana 6

Pošaljite majku ... (Ponovljeni zakon 22,7) 546. Krovovi: Obaveza da se na ravnom krovu postavi ograda ... napravit ćeš ogradu na svom krovu ...

(Ponovljeni zakon 22,8) 547. Privlačna neprilika: Zabrana da se ostavi nešto opasno na nečijem posjedu ... tako da odgovornost za krv neće biti na tvojoj kući ...

(Ponovljeni zakon 22,8) 548. Miš-maš: Zabrana da se u vinogradu posade različite vrste Ne smiješ posaditi svoj vinograd mješovitim vrstama ...

(Ponovljeni zakon 22,9) 549. Sjemenast: Zabrana da se jedu različite sjemenke iz vinograda ... da ne bi učinio da urod bude zabranjen ... (Ponovljeni zakon 22,9) 550. Utrka pasa za vuču saonica: Zabrana da različite vrste ţivotinja rade zajedno Ne smiješ orati zajedno s volom i magarcem. (Ponovljeni zakon 22,10) 551. Janje od povrća: Zabrana nošenja odjeće koja sadrţi i vunu i lan Ne smijete nositi mješavinu vune i lana zajedno ... (Ponovljeni zakon 22,11) 552. Uzimam: Obaveza da se ţenu oţeni kako treba Ako se čovjek oţeni ţenom ... (Ponovljeni zakon 22,13) 553. Skandal!: Obaveza klevetnika da ostane sa svojom suprugom ... ona će ostati s njim kao ţena ... (Ponovljeni zakon 22,19) 554. Pustite me da prespavam prije odluke: Zabranu klevetnika da se razvede od svoje ţene ... on se nikad neće razvesti od nje. (Ponovljeni zakon 22,19) 555. Smtrna kazna (# 4 od 4): Obaveza da se izvrši kamenovanjem kada se zatraţi ... zaspite ih kamenjem da umru ... (Ponovljeni zakon 22,24) 556. Prilično jasno samo po sebi, no za svaki slučaj: Zabrana kaţnjavanja onoga koji postupa pod prisilom Nemoj ništa učiniti djevojci jer nije počinila zločin ...

(Ponovljeni zakon 22,26) 557. Zašto bi to ona htjela?: Obaveza silovatelja da oţeni svoju ţrtvu ... postat će mu ţena ... (Ponovljeni zakon 22,29) 558. Vuče kuglu na lancu: Zabrana silovatelju da se ikada razvede od svoje ţrtve ... i on se nikad neće razvesti od nje. (Ponovljeni zakon 22,29) Divrej Tora

(nastavak s 6. stranice)

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi

... ne smije se nikada razvesti od nje.

559. Nepodudarni software: Zabrana eunuhu da uđe u bračne vode Čovjek s stučenih testisa ili odsječenog uda ne smije ući u zajednicu Vječnog. (Ponovljeni zakon 23,2) 560. Neshvaćen: Zabrana mamzeru da uđe u bračne vode Mamzer ne moţe ući u zajednicu Vječnog... (Ponovljeni zakon 23,3) 561. Bratska mrţnja: Zabrana ulaţenja u brak s potomcima Amona i Moaba Amonac i Moabac ne smiju ući u zajednicu Vječnog...

(Ponovljeni zakon 23,4) 562. Ne samo to ...: Zabrana da se ponudi mir Amonu i Moabu Nemoj traţiti mir s njima ... (Ponovljeni zakon 23,7) 563. Bratsko suparništvo: Zabrana da se isključi Edomca nakon dvije generacije Ne smiješ odbaciti Edomca ... (Ponovljeni zakon 23,8) 564. Što je bilo, bilo je: Zabrana da se isključi Egipćana nakon dvije generacije ... nećeš odbiti Egipćanina ... (Ponovljeni zakon 23,8) 565. Odstupi: Zabrana ritualno nečistim ljudima da se uspnu na Hramsku goru ... ne smije ući u logor. (Ponovljeni zakon 23,11) 566. Zahod: Obveza da vojni logor ima nuţnik Imat ćeš mjesto izvan tabora ... (Ponovljeni zakon 23,13) 567. Lopata je lopata: Obaveza da se među oruţjem drţi i lopata Drţi lopaticu među svojim oruţjem ... (Ponovljeni zakon 23,14) 568. Podzemna ţeljeznica: Zabrana da se odbjeglog roba vrati njegovom gospodaru s one strane granice Roba koji je potraţio utočište kod tebe nemojte izručiti njegovom gospodaru ... (Ponovljeni zakon 23,16) 569. Okrutni robovlasnik: Zabrana da se našteti odbjeglom robu ... nećeš ga ugnjetavati. (Ponovljeni zakon 23,17) 570. Predbračni: Zabrana spolnog odnosa izvan braka Neće biti promiskuitetne ţene ... i neće biti promiskuitetnog muškarca ... (Ponovljeni zakon 23,18) 571. Uvreda: Zabrana prinošenja ţivotinja plaćenih zaradom prostitutke ...

Nećeš donijeti plaću prostitutke ni pasjeg novca u Hram ...

(Ponovljeni zakon 23,19) 572. Ka Mate: Zabrana posuđivanja novca uz kamatu Ne smiješ navesti brata svoga da prihvati kamatu ...

(Ponovljeni zakon 23,20) Godina 12 7 Broj 50 Strana

573. Vrrrrlo zanimljivo ... Obaveza da se neţidovu posuđuje uz kamatu Tuđincu ćete obračunati kamatu ... (Ponovljeni zakon 23,21) 574. Odugovlačitelj: Zabrana odlaganja ispunjenja zavjeta Kad zavjetuješ Vječnom B-gu svom, nemoj odlagati isplatu ...

(Ponovljeni zakon 23,22) 575. Skočiti sam sebi u usta: Obaveza da čovjek ispuni onoga na što se obvezao Drţat ćeš se i vršiti ... sve što izađe s tvojim usana. (Ponovljeni zakon 23,24) 576. Širite bogatstvo uokolo: Obaveza da se omogući najamniku da jede Kada uđeš u vinograd svog zemljaka (na posao), moţeš jesti groţđa do mile volje ... (Ponovljeni zakon 23,25) 577. Neće ići!: Zabrana radniku da odnese kući ono što je ubrao ... ali ne smiješ staviti u svoju posudu. (Ponovljeni zakon 23,25) 578. Vrijeme za košnju: Zabrana čovjeku da jede onda kada bi trebao raditi ... ne smiješ podići srp prema usjevu što stoji... (Ponovljeni zakon 23,26) 579. Daj joj get: Obaveza da se razvod učini s dokumentom Ako se čovjek oţeni ţenom ... i napiše joj brakorazvodni dokument... (Ponovljeni zakon 24,1) 580. Svingeri: Zabrana da se ponovno oţeni bivšom suprugom koja se u međuvremenu udala za nekog drugog Njen prvi muţ, koji ju je otpustio, ne smije je ponovo uzeti za ţenu ... (Ponovljeni zakon 24,4) 581. Vojna obaveza: Zabrana da se regrutira onoga koji se tek oţenio Kad se čovjek netom oţeni, neće odlaziti s vojskom ...

(Ponovljeni zakon 24,5) 582. Šana rišona: Obaveza mladoţenje da se veseli sa svojom mladom godinu dana ... razveseljavat će svoju ţenu kojom se oţenio. (Ponovljeni zakon 24,5) 583. Gorenje: Zabrana da se kao instrumenata osiguranja traţi pribor za pripremu hrane Ne smije se uzimati mlinski kamen, ni gornji ili donji, kao zalog ... (Ponovljeni zakonik 24,6) 584. Ne čeprkaj po tome!: Zabrana mecori da ukloni znakove svoje caraas Budite oprezni zbog bolesti caraat ... (Ponovljeni zakon 24,8) 585. Plijenitelj: Zabrana vjerovniku da na silu uzme Strana 7

(nastavak sa 7. stranice)

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi

instrumenat osiguranja ... nećeš ući u njegovu kuću da bi uzeo zalog ... (Ponovljeni zakon 24,10) 586. Sef: Zabrana zadrţavanja instrumenta osiguranja koji je potreban ... nećeš spavati s njegovom zalogom. (Ponovljeni zakon 24,12) 587. Zalupiti: Obaveza da se instrument osiguranja vrati kada je to potrebno Vrati mu zalog ... (Ponovljeni zakon 24,13) 588. Stiţe plaća: Obaveza da se plaća isplati na vrijeme Istog dana isplatite plaću ... (Ponovljeni zakon 24,15) 589. Nedopustivo: Zabrana da svjedoči rodbina sudionika u parnici Očevi se neće pogubiti zbog sinova i sinove se neće pogubiti zbog očeva ... (Ponovljeni zakon 24,16) 590. Dupla doza: Zabrana izvrne pravda zbog obraćenika i siročadi Nemojte izvrći pravice obraćeniku ili siročetu ... (Ponovljeni zakon 24,17) 591. Zlikovac s dugim uvijenim brcima: Zabrana da se od udovice zahtijeva instrument osiguranja ... ne smiješ uzeti haljine udovice za zalog. (Ponovljeni zakon 24,17) 592. Zaboravi na to!: Obaveza da se ostavi zaboravljene snopove za siromašne Kada ţanješ u svom polju i zaboraviš u polju ... to će biti za obraćenike, siroče i udovicu ... (Ponovljeni zakon 24,19) 593. Samo sam ga ispustio: Zabrana da se ponovo uzme zaboravljene snopove ... ne smiješ se vratiti po to ... (Ponovljeni zakon 24,19) 594. Ispraši ga dobro: Obaveza sudova da išibaju prekršitelje ... ako krivac zasluţi da bude išiban ... (Ponovljeni zakon 25,2) 595. No, 39, pa stvarno ...: Zabrana da se prekorači propisani broja udaraca bičem

Četrdeset udaraca udari; ne smije se dodati ... (Ponovljeni zakon 25,3) 596. Začepi!: Zabrana da se zaveţe njuška radne ţivotinje Ne zavezuj usta biku dok vrše. (Ponovljeni zakon 25,4) 597. Prethodno angaţiranje: Zabrana udovici da se ponovno uda prije nego li je raskinula vezu ... ... supruga pokojnika ne smije se udati za drugog čovjeka ...

(Ponovljeni zakon 25,5) 598. Jibum, jibum: Obaveza da se stupi u leviratski brak ... njen šogor uzet će je kao ţenu ... (Ponovljeni zakon 25,5) 599. Bit će cipele…: Obaveza da se izvrši halica ... skinut će mu cipelu s nogu i pljunuti ispred njega ...

(Ponovljeni zakon 25,9) 600. Trči Lola, trči: Obaveza spasiti osobu od progonitelja Odsijeci joj ruku ... (Ponovljeni zakon 25,12) 601. Nema milosti!: Zabrana da se ima saţaljenja prema progonitelju ... neka je ne saţaljuje tvoje oko. (Ponovljeni zakon 25,12) 602. Posjedovanje je također zločin: Zabrana da se ima lako promjenjive utege i mjera Nemoj imati velike i male utege u torbi. (Ponovljeni zakon 25,13) 603. Zahor: Obveza da se pamti što je Amalek učinio Pamti što ti je Amalek učinio na putu kad ste izašli iz Egipta.

(Ponovljeni zakon 25,17) 604. Dţihad?: Obaveza da se iskorijeni Amaleka ... izbrisat ćeš pod nebom sjećanje na Amaleka... (Ponovljeni zakon 25,19) 605. Nezaboravime: Zabrana …ne zaboravi! (Ponovljeni zakon 25,19) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 60. Pozitivna je zapovijed gajiti naklonost prema svakom Ţidovu kao prema samome sebi kao što Pismo kaţe, i ljubit ćeš svog bliţnjega kao samoga sebe (Va-jikra 19,18). Stoga je potrebno imati onoliko zaštitničke brige za fizičko ja druge osobe, za njezine stvari koje imaju financijsku vrijednosti i za poštivanje Strana 8

te osobe, kao za svoje vlastite. Ako netko sebi pribavlja kroz tuđu sramotu, on nema udjela u svijetu koji dolazi.

I u ovu pozitivnu naredbu uključena je [vjerska duţnost] sklapanja mira između čovjeka i njegovog bliţnjeg.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškarca tako i za ţenu. ■ Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Okrutna i neuobičajena kazna?

Devarim 25,11-12 opisuje odmjeravanje tjelesne kazne u slučaju napada, kojim se traži odsijecanje ruke ţeni koja se umješala u sukob i uhvatila muškarca za njegove intimne dijelove tijela. Čini se da i drugi stihovi nagovještavaju kaznu sakaćenja, kao u poznatom pozivu na "oko za oko, zub za zub".

 Je li takva kazna "mjere za mjeru" najpravedniji oblik pravde, ili je to "okrutna i neuobičajena" kazna?  Prilikom određivanja kazni za zločine, koji od sljedećih ciljeva treba dobiti prednost: naknada za žrtvu, rehabilitacija kriminalca, odmazda ili zastrašivanje? Što ovaj zakon predlaže? Je li to pravilo ili izuzetak u Tori?  Velika većina talmudskih učenjaka propisuje da u slučaju tjelesne ozljede krivac plaća naknadu umjesto da bude osakaćen. Ali je li to doslovno tumačenje stihova u Tori? Da li se pešat biblijskih tekstova razlikuje od rabinske odluke? Ako da, zašto je tako? I, što je najvažnije, kako se pšat i deraš mogu uskladiti?

Lijepa zarobljena žena Postoje određeni dijelovi Tanaha koje komentatori objašnjavaju na

tako dijametralno suprotne načine da ono što je za jedne negativno, za druge je pozitivno. Postupak u vezi lijepe zarobljene žene takav je slučaj.

 Dok Hoil Moshe tvrdi da sve radnje učinjene ženi (brijanje glave, "rad" na noktima i mijenjanje odjeće) služe da uljepšaju zarobljenicu i pripreme ju za vjenčanje, Raši tvrdi da im je svrha da ju ponize kako bi se spriječio mješoviti brak.

Raspravite o ova dva gledišta za vašim šabatnim stolom. Što mislite koji je bolje podržan tekstom?  Komentari se ne slažu oko toga dopušta li Tora bračne odnose prije, ili tek nakon procedure. Rambam tvrdi da je, kao ustupak čovjekovim prirodnim sklonostima, dozvoljen jednokratni seksualni čin tijekom samog rata, u nadi da će ga ostatak postupka uvjeriti da to više ne učini.

Nalazite li takav pristup problematičnim? Drugim riječima, moraju li zakoni Tore predstavljati ideal, ili bi se jednostavno mogli baviti čovjekovimim potrebama i prirodom?

Zatiranje Amaleka Što je bilo toliko strašno u Amalekovom napadu da je o dovelo do zapovijedi da se tu naciju potpuno uništi?

 Kako treba reagirati na terorizam? Ako narod s terorističkim načinom razmišljanja i nedostatkom etičkih normi napadne, koliko ekstreman odgovor je nužan ili prikladan? Što ako će nedužni biti ubijeni kao kolateralne žrtve?  Ako smatrate da je druga zemlja egzistencijalna prijetnja vašem opstanku, je li opravdano pokrenuti preventivni napad kako bi spriječili svoje vlastito uništenje?

Kako možete utvrditi kada takva prijetnja postoji?  Koliko je iznimna zapovijed da se izbriše Amaleka? U ostatku Tanaha, kakav je Hašemov uobičajeni način djelovanja kada se bavi neprijateljima Izraela? Kako se, na primjer, ova naredba može usporediti s nalogom da se uništi sedam kananskih naroda?

Svatko umire zbog svojih vlastitih grijeha?

Među mnogim zakonima u paraši podučava se da djeca ne smiju biti ubijena zbog grijeha svojih roditelja, niti roditelja zbog svoje djece. Umjesto toga ‘’"‫יּומתּו‬ ָ ‫ ִאיׁש ְּבחֶ ְּטאֹ״ו‬.

 Kako se ovo uklapa u princip izložen na drugom mjestu u Tori, da je Hašem " ‫פֹ ֵקד עֲ וֹן ָאבֹ ת‬ "‫ ?עַ ל בָ נִ ים‬Kako se izjava " ‫ִאיׁש‬ "‫יּומתּו‬ ָ ‫ ְּבחֶ ְּטאֹ״ו‬slaže sa svim slučajevima u Tanahu gdje se čini da postoji kolektivna kazna?  Kada je, i da li je ikada, opravdana kolektivna kazna?

Može li se isto razmišljanje primijeniti na kaznu koja se odmjerava kao primjer drugima? Da li je kažnjavanje unutar obitelji drugačije od ovoga? ■ Prevela Tamar Buchwald

Godina 12 9 Broj 50 Strana

Strana 9

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Zeher / zahar i mehila

zeher i zahar Na ovaj šabat čitamo kako se mo-

govori da je to zbog pasuka * Tim-

čast slušati Rav Breuera u brojnim

he et zahar Amalek (istrijebit ćeš

prigodama. Uvijek bih ostao impr-

svo MUŠKO od Amaleka - Devar-

esioniran njegovim britkim umom,

im [Pnz] 25,19). David ... pojasni da

njegovom nepopustljivom strašću

je to zeher Amalek (... SJEĆANJE

prema istini i njegovoj originalnosti

na Amaleka), a ne zahar.

koja je bila toliko uvjerljiva da niste

ramo prisjećati )‫ )זכור‬što nam je

Rav Mordechai Breuer ovdje citira

učinio Amalek kada smo izlazili iz

Rava Meshulama Rotha koji kaţe da

Egipta. Postoji li kakva veza između

je ovu priču teško prihvatiti. Kako je

zeher ‫ זכר‬- "sjećanje, pamćenje" i za-

Joav mogao pobrkati zahar i zeher? A

har ‫ זכר‬- "muško"?

ovdje je to još bilo u konstruktiv-

Klein kaţe da neki znanstvenici uspostavljaju vezu među njima. Oni tvrde da je korijen ‫ זכר‬izvorno značio "prodrijeti". Odavde smo dobili koncept pamćenja - "prodrijeti" -> "učvrstiti u svom umu" -> "zapamtiti". Zahar kao "muško" anatomski je povezan s prodiranjem (mislim na biološki simbol za muško), baš kao što se riječ za "ţenski", nekeva

mogli vjerovati da vam to nikada prije nije palo na pamet. Kasnije sam kupio njegove knjige Pirkei Moadot i Pirkei Bereshit, tako da sam i iz njih nastavio mnogo učiti.

nom obliku (smihut) - tako da bi to

Godine 1998. magazin Deot na-

bilo zhar Amalek – još drugačije od

pravio je intervju s njime. Da bi

zeher! No, Rav Roth nastavlja da

objasnio svoj način učenja, dao je

postoje neke riječi koje u konstruk-

sljedeći primjer:

tivnom obliku postaju poput zeher na primjer, ašan ‫ עָ ָשן‬postaje ešen ‫עֶ ֶשן‬.

Pa on odavdje izvodi zaključak da Joav naučio riječ zeher s dvije segol oznake, ili jedne cerei i jedne segol. Članak Rav Breuera navodi da se

■

Među učenjacima došlo je do nesuglasica o tome treba li mezuza biti postavljena vodoravno ili okomito.

Kao kompromisno rješenje, postavljena je pod kutem.

moramo vjerno drţati mazoretskog

Pouka koju moţemo izvući iz toga

teksta, što ukazuje da riječ treba biti

je da ako netko dođe i pogleda me-

Steinberg ističe da aramejska riječ

označena sa cerei - a čitanje retka

zuzu ne znajući pozadinu priče, on

za ‫ זכר‬je‫דכר ״‬, a odnosi se na ‫– דקר‬

dva puta baca sumnju na ovaj tekst

će misliti da je to što je ona poloţena

također "probosti".

i to ne treba činiti!

pod kutem njeno idealno stanje. Ali

‫ נקבה‬- odnosi na ‫ נקב״‬- "probosti".

Do relativno nedavno brkao sam

Za vrijeme svog boravka u Yeshi-

zahar i zahor: pogrešno sam smatrao

vat HaKibbutz HaDati imao san

da je okupljanje u petak navečer

onaj koji poznaje priču, svjestan je da u vezi kuta pod kojim je postavljena nema ničeg idealnog, već je

pred brit bilo šalom zahor (povezano sa sjećanjem), a ne šalom zahar (iskazivanje dobrodošlice muškom djetetu).

Iz gemara u Bava Batra 21b, vidimo da je i Joav načinio sličnu pogrešku. Piše tamo da: David posla svog zapovjednika Joava da zavojuje protiv Edoma, i Joav pobi sve muškarce. David ga upita zašto je to učinio, a Joav od-

Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice) razlog

tome

vodoravnog

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski Zeher

neslaganje i

okomitog

/ zahar i mehila

između

dolazi od nje. A njen suprug, rav

Ono što komplicira stvar je da ‫מחה‬

posta-

Avia Hacohen bio je moj učitelj Tore

ima mnogo značenja, koja mogu i

i Tanaha - i opet, dobar dio moje

ne moraju biti povezana (na primjer

ljubavi prema izučavanju Biblije

vidi Malahim II 21,13, gdje se poi-

proistekao je iz njegovog poduča-

grava s različitim značenjima ko-

vanja.

rijena).

vljanja.

Ova ideja u mnogočemu je povezana s onime što ja nastojim postići s ovim tekstovima. Svatko moţe vidjeti mezuzu pod kutem – ja nastojim vidjeti pozadinu te priče, kako bi je se vidjelo postavljenu okomito i vodoravno - istovremeno!

(To je razlog zašto biste mi trebali oprostiti bilo kakvu očitu kontradikciju u onome što pišem ...)

Elisheva, kći Rav Breuera, bila je učiteljica u ulpanu u ješivi, u vrijeme dok sam pohađao prvi razred srednje škole. Moje znanje hebrejskog bilo je praktički nula. Ne sjećam se neke određene lekcije s njezinih satova, ali siguran sam da nešto od moje strasti za hebrejskim

Kutscherov članak o hebrejskom mehila Za razliku od seliha, koja se odnosi konkretno na grijeh, mehila ‫מחילה‬ ima i jedno svjetovnije značenje.

Korijen ‫ מחל‬prvi puta se pojavljuje u rabinskom hebrejskom, gdje moţe značiti "odlaganje (dugovanja)" ili "odricanje (od svoje časti)". Ona također u sebi nosi smisao "oprostiti, pomilovati."

Klein navodi da je etimologija nepoznata, ali Jastrow, Steinberg i drugi je povezuju s korijenom .‫מחה‬

ovako je saţet: Postoje izvorne aramejske riječi koje su ušle u hebrejski, ponekad u nekoliko oblika. Hebrejsku makac (“smoţditi”) nalazimo u Bibliji (Suci 5,26), dok njezin drevni aramejski oblik glasi‫ מחק ״‬makak. U kasnijim razdobljima, isti aramejski korijen više puta je preuzet u hebrejski u kasnijem obliku (‫ מחא‬maho – “pljeskati rukama”), da bi na kraju ponovo ušao u mišnajski hebrejski, promijenivši i oblik i značenje, (‫מחה‬ mahot – “prosvjedovati,” zapravo pljeskanjem ruku). Tako nalazimo u izraelskom hebrejskom jedan jedini semitski korijen u četiri varijacije ....

Primjećujemo da korijen‫ מחק ״‬također ima i značenje "trljati, izbrisati".

Autor molitve Avinu Malkeinu očito je zamijetio vezu između tri od tih korijena:

‫״סלח״ומחל״לכל״עונותינו‬,‫אבינו״מלכנו‬ ‫״מחה״והעבר״פשעינו״‬,‫אבינו״מלכנו‬ ‫וחטאתינו״מנגד״עיניך‬ ‫״מחוק״ברחמיך״הרבים״כל״‬,‫אבינו״מלכנו‬ ‫שטרי״חובותינו‬ "... oprosti i pomiluj sve naše grijehe" "... izbriši i uklonit naše hotimične grijehe ..." "... izbriši u Svojoj velikoj samilosti" ■

Godina 12 11 Broj 50 Strana

Strana 11

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Granice ljubavi U parši koja obiluje zakonima, jedan je osobito fascinantan. To je ovaj: Ako netko ima dvije ţene jednu, koju više ljubi, i drugu, koju manje ljubi, (senua, doslovno 'omrznutu') pa ako su mu one, ljubljena i manje ljubljena, rodile sinove, a prvorođenac bi bio od manje ljubljene, onda, kad hoće da razdijeli imanje svoje među sinove svoje, ne smije dati pravo prvorođenja sinu ljubljene i zapostaviti prvorođenca manje ljubljene.

Nego mora prvorođenca manje ljubljene ţene priznati kao takva i dati mu dva dijela od svega što ima, jer je on prvenac snage njegove, pripada mu pravo prvorođenja.

(Pnz 21,15-17) Taj zakon nadasve ima smisla. U biblijskom Izraelu prvorođencu je pripadao dvostruki udio u baštini njegovog oca. Ono što nam ovaj zakon govori jest da dodjela ne ide prema očevom nahođenju. On ne moţe odabrati da tu privilegiju prenese s jednog sina na drugog, a osobito to ne moţe učiniti favorizirajući sina ţene koju najviše voli ako je prvorođenac rođen od druge ţene.

Prva tri zakona koja se spominju – vezano uz ţenu zarobljenu u ratu, gore spomenut zakon o pravima prvorođenca, i o „tvrdoglavom i buntovnom sinu“ – vezani su uz disfunkcionalnosti unutar obitelji.

Mudraci kaţu da su ti zakoni dani tim redom kako bi uputili na to da će onaj tko uzme ţenu u zarobljeništvo patiti od sukoba u obitelji, a rezultat toga bit će delikventni sinovi. U judaizmu, brak se gleda kao temelj društva. Nered u braku vodi do nereda u drugim područjima. Do Strana 12

sada, sve je jasno.

Ono što je u tome neobično jest to što je taj zakon naizgled u najoštrijem mogućem konfliktu sa velikim narativom iz Tore, onim o Jakovu i njegove dvije ţene, Lei i Rahel. Uistinu, Tora svojim korištenjem jezika, stvara nepogrešivu jezičnu poveznicu između tih dvaju odlomaka. Jedan je par suprotnosti, ahuva / senua, „voljena“ i „nevoljena/omrznuta“.

Upravo to je način na koji Tora opisuje Rahel i Leu. Prisjetite se konteksta. Bjeţeći iz svog doma k svom ujaku Labanu, Jakov na prvi pogled zavoli Rahel i sedam godina radi za njenu ruku.

Međutim, u noći vjenčanja, Laban podmeće svoju stariju kćer Leu. Kada se Jakov poţali, „Zašto si me prevario?“ Laban odgovara, sa namjernom ironijom, „u našem mjestu nije običaj da se mlađa udaje prije starije.“ Jakov se zatim sloţi da sluţi još sedam godina za Rahel. Drugo vjenčanje događa se samo tjedan dana nakon prvog. Zatim čitamo: Jakov nato priđe Rahel.

Rahel je više volio nego Leu… B-g je vidio da Lea nije voljena (senua), te je učini plodnom, dok Rahel ostade nerotkinja. (Post 29, 30-31) Lea svog prvorođenca naziva Ruben, no njena bol zbog toga što je manje voljena i dalje ostaje, čitamo to prilikom rođenja njezinog drugog sina: Opet zače i rodi sina te izjavi: "B-g je čuo da nisam voljena (senua), stoga mi je dao i ovoga." Zato mu nadjenu ime Šimon. (Post 29,33) Riječ senua pojavljuje se samo šest puta u Tori, dva puta u odjeljku o Lei, a četiri puta u našoj parši veza-

no uz zakon o pravima prvorođenaca.

Postoji čak i snaţnija poveznica.

Neobična fraza „prvenac (očeve) snage“ pojavljuje se samo dva puta u Tori, ovdje („jer on je prvenac snage svoga oca“) te kad je riječ o Rubenu, Leinom prvorođencu: „Ti Rubene, moj prvorođenče, snaga ti si moja, prvenac moje muškosti. Ističeš se ponosom, snagom se ističeš“ (Post 49,3).

Zbog tih sadrţajnih i lingvističkih paralela, paţljiv čitatelj ne moţe, a da u zakonu iz naše parše ne čuje ■ retrospektivni komentar na Jakovljevo ponašanje prema njegovim sinovima. Ipak, to ponašanje se čini potpuno suprotnim onome što je ovdje zapovjeđeno. Jakov jest prenio pravo prvorodstva sa Rubena, svog prvorođenca, sina manje voljene Lee, na Josipa, prvorođenca njegove voljene Rahel. Ovo je ono što je on rekao Josipu: Sad, oba tvoja sina što su ti se rodila u zemlji egipatskoj, prije nego sam ja stigao k tebi u Egipat, neka budu moji - Efrajim i Menaše neka budu moji kao i Ruben i Šimun.“ (Post 48,5) Ruben je trebao primiti dvostruki udio, no umjesto toga, to je otišlo Josipu. Jakov je svakog od dvojice Josipovih sinova prepoznao kao one koji imaju pravo na puni dio baštine. Tako su Efrajim i Manaše svaki postali pleme za sebe. Drugim riječima, izgleda da imamo jasnu kontradikciju između Ponovljenog zakona i Postanka.

Kako to moţemo razriješiti? Moţe biti da je, unatoč rabinskom principu koji kaţe da su patrijarsi drţali cijelu Toru prije no što je ona bila dana, to samo pribliţno. Nije svaki Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Granice

zakon bio u potpunosti isti prije i nakon saveza na Sinaju. Primjerice, Rambam primjećuje da priča o Judi i Tamar naizgled opisuje ponešto drugačiji oblik leviratskog braka od onog iznijetog u Ponovljenom zakonu.

U svakom slučaju, to nije jedina očigledna kontradikcija između Postanka i kasnijeg zakona. Postoje i druge, poput činjenice da je Jakov oţenio dvije sestre, nešto što je kategorički zabranjeno u Levitskom zakoniku 18,18. Rambanovo rješenje – vrlo elegantno, koje potječe iz njegovog radikalnog pogleda u kojem povezuje ţidovski zakon sa zemljom Izrael – jest to da su patrijarsi drţali Toru samo kada su ţivjeli u Izraelu. Jakov je oţenio Leu i Rahel izvan Izraela, u Labanovoj kući u Haranu (koji se nalazi u današnjoj Turskoj).

Abarbanel daje poprilično drugačije objašnjenje. Razlog zbog kojeg je Jakov prenio dvostruki udio sa Rubena na Josipa bio je taj što mu je B-g rekao da učini tako. Zakon u Devarim je stoga postavljen kako bi jasno dao do znanja da je Josipov slučaj bio iznimka, a ne pravilo.

Ovadia Sforno predlaţe da se zabrana iz Ponovljenog zakona odnosi samo na slučajeve kada se transfer prava prvorođenca događa zbog očevog favoriziranja jedne ţene ponad druge. Ona se ne primjenjuje kad je prvorođenac počinio grijeh koji bi zahtijevao oduzimanje njegove zakonske povlastice. To je ono na što je Jakov mislio kada je na svojoj samrtnoj postelji rekao Rubenu: „Poput vode nabujao, nećeš više imati prvenstva, jer na leţaj oca svog se pope, moj tad oskvrnu krevet.“ (Post 49,4). To je eksplicitno rečeno u knjizi Ljetopisa koja kaţe „Ruben… je bio prvorođenac, no kada je oskvrnuo očevu postelju, Godina 12 13 Broj 50 Strana

ljubavi

njegovo pravo prvorodstva dano je sinovima Josipa, sina Izraelova.“ (1.Ljetopisa 5,1).

Međutim, nije nemoguće da postoji i potpuno drugačije tumačenje.

Ono što Toru čini jedinstvenom jest to što je ona i knjiga zakona (što je primarno značenje riječi 'Tora') i povijesti. Drugdje su to prilično različiti ţanrovi. Postoji zakon, odgovor na pitanje, „Što moţemo ili ne moţemo činiti?“ I postoji povijest, odgovor na pitanje, „Što se dogodilo?“ Između njih uopće nema očigledne poveznice.

U judaizmu zakon predstavlja istinu naučenu kroz iskustvo, pravdu koja dobiva oblik kroz povijesne lekcije U judaizmu nije tako. U mnogim slučajevima, osobito u mišpatu, građanskom zakonu, postoji poveznica između zakona i povijesti, između onoga što se dogodilo i onoga što bismo trebali ili ne bismo trebali činiti. Primjerice, mnogo biblijskih zakona potječe direktno iz izraelskog iskustva robovanja u Egiptu, kao da je rečeno: Ovo je ono što su naši preci trpjeli u Egiptu, zato nemojte činiti to isto. Ne tlačite svoje radnike. Ne činite Izraelce doţivotnim robovima. Ne ostavljajte svoje sluge ili zaposlenike bez tjednog dana odmora. I tako dalje.

Nisu svi biblijski zakoni takvi, ali neki jesu. Zakon predstavlja istinu naučenu kroz iskustvo, pravdu koja dobiva oblik kroz lekcije povijesti.

Tora uzima prošlost kao vodič za budućnost: često pozitivno, ali ponekad također i negativno. Postanak nam, između ostalog, govori o tome da je Jakovljevo favoriziranje

Rahel ponad Lee, te stavljanje Rahelinog prvorođenca Josipa ispred Leinog prvorođenca Rubena, bilo uzrokom dugotrajnih sukoba u obitelji. To je braću gotovo dovelo do toga da ubiju Josipa i navelo ih je da ga prodaju kao roba. Prema Ibn Ezri, ogorčenje koje su osjećali Rubenovi potomci trajalo je nekoliko generacija i bilo je razlog zašto su Datan i Aviram, oboje Rubenovci, postali glavne figure u Korahovoj pobuni.

Ono što je Jakov učinio, učinio je kao izraz ljubavi. Prevladali su njegovi osjećaji prema Rahel, baš kao i prema Josipu, njenom najstarijem sinu. Ljubav je središnja stvar u judaizmu: ne samo ljubav između muţa i ţene, roditelja i djeteta, već i ljubav prema B-gu, prema susjedu i prema strancu. Ali ljubav nije dovoljna. Mora također postojati i pravda te nepristrana primjena zakona. Ljudi moraju osjećati da je zakon na strani pravde. Ne moţe se izgraditi društvo samo na ljubavi. Ljubav ujedinjuje, ali također i razdvaja.

Ona ostavlja one manje voljene da se osjećaju odbačeno, zapostavljeno, „omrznuto.“ Ona za sobom moţe ostaviti sukobe, ljubomoru i vrtlog nasilja i osvete.

To je ono što nam Tora govori kada koristi jezične asocijacije kako bi zakon iz naše parše povezala sa pričom o Jakovu i njegovim sinovima iz Postanka. Ona nas uči da zakon nije proizvoljan. On je ukorijenjen u iskustvu prošlosti. Zakon je sam po sebi tikun, način ispravljanja onoga što je pošlo po krivu u prošlosti. Moramo naučiti voljeti; ali također moramo znati i granice ljubavi, te vaţnost pravde i pravednosti u obiteljima i u društvu. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar Strana 13

Rabbi Berel Wein:

Idelogija i humanost Brutalnost rata, koja je, naravno, neizbjeţna budući da je izravna svrha rata ubiti što je više moguće svojih neprijatelja, preobraţava m o ra l n i k om pa s i l og i č k o rasuđivanje kod vojnika. Tora postavlja slučaj kada ţidovski vojnik uzme i napadne zarobljenicu neţidovku. Tora tada prisiljava vojnika da uđe u brak s tom ţenom, što će nedvojbeno imati posljedice na buduće naraštaje.

Tora prepoznaje i psihološku štetu koju će takav odnos pretrpiti zbog prvobitnog čina kojeg je rat iznjedrio. Razvod, disfunkcionalna obiteljska situacija i nesloga u kući, najvjerojatnije će pratiti ovaj par u bliţoj i daljoj budućnosti. Ipak, Tora izvorno daje privolu za takve pojave. Zašto Tora podrţavala takvo naizgled nemoralno ponašanje? Ne ozakonjuje li to nemoralan i nasilan način ponašanja?

Tora ne samo da se protivi grijehu, već i vrlo pazi na to da naglasi da se čak i pojavu mogućeg grijeha treba izbjegavatinpod svaku cijenu. Ipak, ovdje vidimo cijeli odjeljak Tore koja je posvećen tome

Strana 14

da nekako dopusti i opravda ono što bi se u svim drugim okolnostima smatralo grešnim i prilično negativnim modelom ponašanja. Pa zašto onda Tora jednostavno u startu ne zabrani takav čin, kao što zabranjuje mnoge druge čine ljudskih ţelja i nasilnog ponašanja? Zašto je ovdje dano dopuštenje za ljudsku slabost i pogrešku kada je u toliko mnogo drugih slučajeva ove vrste, moralni kodeks Tore ostao čvrst i nefleksibilan?

Kad pogledate Toru u cjelini, sa svim njenim bezbrojnim zapovijedima i uputama, neizbježan je zaključak da je humanost najvažnija značajka judaizma Ova je moralna dilema kopkala učenjake Izraela kroz stoljeća. Raši tu, citirajući Talmud i Midraš, veli da Tora ovdje prepoznaje i "govori" o najsirovijoj prirodi i animalističkim ţeljama ljudskih bića.

Stoga se ona prilagođava situaciji i

pokušava je usmjeriti u jedan pozitivniji odnos kroz sve zakone koje ona potom formulira, koji se imaju drţati. Ali to zapravo zaziva prvobitno pitanje zašto je ovom slučaju dopušteno da bude toliko poseban, a drugi su slučajevi iste vrste sirove ljudske prirode izričito zabranjeni u gotovo svim okolnostima.

Ima jedan primjer spoznaje koji se pojavljuje u komentarima kasnijih rabina o ovom pitanju. U suštini, on kaţe da je rat po svojoj naravi ■ koji mijenja ljudsku prirodu vojnika sudjeluju u borbama. Vojnik više nije ljudsko biće na način kako je nekad bio, nego je postao legitimni ubojica koji je postao lišen svih običnih ljudskih osjećaja, ograničenja i inhibicija. Takvom, vojniku je potreban poseban kodeks zakona koji se ne odnosi na obične ljude i uobičajenim situacijama. Tora se zapravo postavlja prema samom stanju u kojem se čovjek nalazi.

Naţalost, rat je bio stalna pojava tijekom cijele ljudske povijesti. Mir je rijetkost, a ne rat. Tora, prepoznajući tu tuţnu činjenicu ljudskog postojanja čini nuţne

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Berel Wein:

prilagodbe, koliko god one bile neugodne i opasne, u odnosu na ovu ruţnu ţivotnu činjenicu.

Ja smatram da povijest, kako drevna tako i nedavna, dokazuje da su ideologije po svojoj prirodi krute, često puta okrutne, čak i ubilačke i opasne. Predanost nekom cilju, koliko god on plemenit bio po svojoj naravi, stavlja čovjeka u drugorazredni poloţaj, a često i u poloţaj potrošne robe. Kada je uzrok tako plemenit, a pothvat toliko neophodan, i opipljivo dobro od ostvarenja ideologije toliko privlačno i silno, onda vrijednost ţivota ljudi i društva blijedi u usporedbi s time.

Koliko je milijuna ţivota izgubljeno u prošlom stoljeću u potrazi za ostvarenjem utopijskih ideologija koje su na kraju propale pod teretom vlastite teţine! Veliki ubojice prošlog stoljeća - Njemački Kaiser, Austrijski car, balkanski nacionalisti, Lenjin i Staljin, Hitler i Himmler, Mao i Pol Pot te današnji radikalni islamski ekstremisti – svi oni imaju jednu zajedničku crtu svi su oni bili ideolozi.

Njihovi napori u provođenju i realizaciji njihovih ideologija u stvarnom su svijetu doveli do smrti nebrojenih milijuna. Ali oni nikada nisu imali nikakve griţnje savjesti zbog cijene plaćene za njihov pokušaj stvaranja idealnog društva.

Kada vlada ideologija, nestaju svi principi ljudskosti. Ljudi i pojedinci samo su pijuni, potrošna roba u velikoj igri za koju ideolozi vjeruju da je igraju. Jao pojedincu koji se nekako ne slaţe s ideologijom i ideolozima koji su trenutno u modi ili na vlasti.

Godina 12 15 Broj 50 Strana

Idelogija i humanost Rušenje i uništavanje velikog dijela svijeta koji se dogodio tijekom prošlog stoljeća, i još uvijek se događa pred našim očima, posljedica je ideologija koje su izvojevale pobjedu nad ljudskošću.

Jedna od zapanjujućih spoznaja o judaizmu – ne o Ţidovima - i Tori je izostanak ideologije. Postoje pravila i zapovijedi, moralne obveze i definicije, ali nema prevladavajuće ideologije o tome na koji način društvo treba formirati i urediti. U određenoj mjeri, Tora to ostavlja ljudskom sustavu pokušaja i pogrešaka. Iako nam veliki i sveti proroci Izraela oslikavaju svijet buduće nade - svijet pravde, jednakosti i mira - oni ne daju konture puta određenog da nas dovede do tog cilja.

Koji oblik vlasti treba uspostaviti?

Je li to apsolutna monarhija ustavna monarhija, oblik demokracije - itd?

Ovaj je problem mučio našeg velikog učitelj Mošea na početku njegove karijere, kada je zamolio B-ga da mu kaţe kako podići Ţidovski narod na razinu trajne veličine. Nebesa su to odbila i nisu ga obavijestila o tome. Ali kad gledate Toru u cjelini, sa svim njenim bezbrojnim zapovijedima i uputama, neizbjeţan je zaključak da je humanost najvaţnija značajka judaizma. Postolje Tore čine ljubaznost i dobrota prema drugima prema strancu, sluzi, udovici i siročetu i drugim bespomoćnim osobama. Nema ideološkog razloga koji opravdava odustajanje od tih načela.

U našem današnjem društvu, ideologija i politika su se sjedinile, i ponekad čine vještičji napitak

kontroverzi, svađa, pa čak i nasilja.

Najgore zločine njihovi počinitelji opravdavaju kao ostvarenje velikih i istinskih ideologija. Ţidovska zajednica, isto tako, nije oslobođena od ideologa i različitih ideologija.

Zbog toga, često puta nije toliko humana koliko bi trebala biti, a koliko bismo ţeljeli da bude.

Prava radnika se smatraju nepovredivim pravom u ţidovskom zakonu i ţivotu. No, ta su prava izraz humanosti Tore, a ne instrument klasne borbe i ostvarenja snova o ekonomske teorije.

Humanost često bude izopačena i upropaštena kada se preobrazi u dalekoseţnu ideologiju. Ljudska dobrota često prerasta u agresivno, prinuđivačko, pa čak i nasilno ponašanje.

Pitanje koje uvijek treba postaviti u vezi naizgled humanog čina kojega se netko sprena učiniti, jest je li to učinjeno iz humanosti, ili je to samo u cilju unapređenja unaprijed zamišljene ideologije. I uvijek trebamo imati na umu da humano ponašanje uvijek nadilazi ideologiju, bez obzira koliko bili uvjereni da je ta ideologija plemenita i progresivna.

Primarno pravilo Tore je da je ljudski ţivot najdragocjeniji od svih stvari i obara sve druge okolnosti.

Slanje djece da budu bombaši samoubojice na temelju iskrivljene ideologije uvreda je samoj ideji religije i vjere u Stvoritelja. Tora nas je upozorila da će se ta djela i vjerovanja pojaviti. Naš je zadatak da budemo humani pri suočavanju s takvim ideološkim okrutnostima. Šabat šalom ■

Strana 15

Rabbi Dovid Goldwasser:

Sjećanja iz djetinjstva Talmud (Sanhedrin 71a) kaţe da,

dnika Klal Jisroela vrši jednostavno

učenja Tore slijedi nagrada bez

zapravo, nikada nije bilo niti će

zbog micve, što nas dovodi bliţe

obzira da li je pojedinac u stanju

ikada biti ben sorer umorea. Jedini

Vječnom

očuvati ono što je učio ili ne. On to

razlog zašto Tora piše o nepokor-

Prisutnost u našu sredinu.

nom sinu je zato da učimo to poglavlje i primimo nagradu.

i

dovodi

B-ţansku

Tora je također i način na koji nam Vječni otkriva Svoju volju, čime

R. Yisroel Salanter, utemeljitelj

nam omogućava da prionemo uz

pokreta musara, u Sefer Moser

Njega. Jednostavno rečeno, učenje

Derech, osvrće se na gore navedenu

Tore u naše nešamos udahnjuje B-ţ-

tvrdnju Talmuda i piše da kada bi

anski duh vječnosti.

netko ţivio i tisuću godina, još uvijek bi bilo dovoljno Tore da je uči i dobije nagradu za to, ne računajući temu ben sorer umorea.

Međutim, razjašnjava Rav Salanter, ona nas treba podučiti da obaveza učenja Tore nije ograničena samo na ona pitanja i teme koje se mogu primijeniti u praksi. Učenje Tore samo po sebi je micva, čak i ako stvar koja se uči nije od vaţnosti u našem ţivotu i ni na koji način je nećemo primijeniti.

nastavlja razlagati ovu ideju kako bi istaknuo vrijednost učenja Tore. On

dobili zadatak da izvade vode iz bunara s izbušenim vjedrom. Nerazboriti će čovjek reći: “Zašto da se uopće gnjavim s time?”; mudar će reći: “To nije moja briga. Ja sam plaćen da radim taj posao.” Tako isto, dok god netko uči Toru zbog

Eliša ben Avuja kaţe (Pirkei Avos

Nebesa, on biva nagrađen za sam

4,25): “Na što je nalik onaj, što uči

čin učenja. Toliko je velika micva

Toru kao dijete? – Na crnilo što piše

učenja Tore.

na nov papir. Na što je nalik onaj što uči Toru kao starac? Na crnilo što piše na brisani papir.” Ovime se ţeli reći da za razliku od Tore koju netko uči dok je mlad, i to ostaje zapamćeno dugo vremena, ono što netko uči kad je star bude brzo zaboravljeno. Ipak, piše Rabenu Jona, nitko ne bi trebao misliti: “Vidi, ja sam sasušeno drvo,” pa

HaGaon R. Simcha Wasserman

uspoređuje s dva čovjeka koji su

zašto učiti i truditi se nizašto.

R. Simcha nastavlja da za micvu

Dok

se

■

pribliţavamo

danima

Selichos i Jomim norai’m, svatko od nas nastoji ispuniti one micvos koje će pretegnuti jezičac vage pravde u našu korist na Jom HaDin. Mišna u Pei’a (1,1) nam kaţe da učenje Tore vrijedi kao sve druge micvos.” Naši nam učenjaci kaţu da je svaka riječ Tore koju netko nauči jednaka ispunjenju svih 613 micvos.

Chofetz Chaim piše da čovjek moţe izgovoriti 200 riječi u minuti.

navodi mišnu u Pirkei Avos (4:7) koja od nas traţi: “Ne sluţi se Torom ... kao lopatom da njome kopaš, (ili kako je preveo rabin Šalom Freiberger: kao sjekirom da njome krčiš, op.pr. )” tj. da ne bismo trebali traţiti samo praktične pouke iz našeg učenja.

Naprotiv,

micva

Talmud Tore

u

svojoj je suštini neprocjenjiva i ne nosi u sebi ništa vezano za njeno stvarno ispunjenje. Isto tako se i učenje o karbanos i/ili halahos koje nisu primjenjive na svakog pripa-

Strana 16

Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Sjećanja iz djetinjstva

U jednoj minuti, dakle, čovjek moţe

otišao, već je sjeo i promatrao sjaj

ispuniti 200 micvos, svaka micva

gadolovog lica dok je učio, i slušao

limud Tore jednaka je 613 micvos. To

njegov glas dok je ponavljao Ge-

čini zaprepašćujućih 122.600 micvos

maru, Rašija i komentare čudesno

u minuti. Koliko micvos onda moţe

prelazeći sa stranice na stranicu.

čovjek nakupiti ako uči Toru jedan sat, ili jedan dan? Ovdje se radi o beskonačnom broju micvos.

kovitiji način prikupljanja zasluga učenje Tore. Na taj način ćemo zasluţiti da budemo uvršteni u pravednih

za

podigao pogled i spazio ga. Upitao ga je: “Mogu li vam kako pomoći?”

Tako moţemo reći da je najučin-

Knjigu

U jednom trenutku Bais Dovid je

slijedeću

godinu.

Sakupljač donacija je shvatio da se Bais Dovid ne sjeća da mu je upravo dao svoju donaciju, pa ga je obzirno podsjetio na njegov prilog i pripomenuo da je samo ţelio nakratko uţivati u gadolovoj prisutnosti.

Kada je sakupljač donacija za ješivu u Navardoku došao u Karlin Pinsk, prvo je posjetio dom jednog od gedolei hador, znamenitog Bais Dovida. U to je doba gadol već imao preko 90 godina. Pamćenje mu je

■

Bais Dovid je primijetio: “Moje pamćenje slabi svakog dana – to je nešto što nitko ne bi trebao doţivjeti – no pamtim čitav Talmud kao da sam još mladić.”

sve više slabilo, a i vid mu je osla-

Sakupljač donacija je bio zapanjen

bio, no on je svakodnevno po

time i kada se susreo s Chofetz

sjećanju razmatrao Šas.

Chaimom, ispričao mu je što se

Bais Dovid je sakupljaču donacija zaţelio

srdačnu

dobrodošlicu

i

upitao ga što moţe učiniti za njega.

Sakupljač donacija mu je odgovorio: “Došao sam prikupiti donaciju potrebnu za ješivu u Navardoku, kao i svake godine.”

Bais Dovid ga je upitao: “Koliko ti ja dajem svake godine?”

dogodilo.

Nedugo

Dovid

preminuo,

je

potom, i

Bais

Chofetz

Chaim je traţio od sakupljača donacija da ponovo spomene ovaj događaj dok će iznositi posmrtni govor u Radinu.

“Tko sam ja da drţim govor za Bais Dovida u prisutnosti Chofetz Chaima?” rekao je sakupljač donacija.

Sakupljač donacija mu je rekao, a

Chofetz Chaim je prihvatio to i

Bais Dovid je izvadio svoju novčar-

sloţio se da on bude maspid Bais

ku, dao mu svoj prilog, i odmah se

Dovidu, ali je kao uvjet postavio da

vratio svom učenju prema pamće-

prije toga sakupljač donacija mora

nju.

ispričati svoj doţivljaj tako da hesped

Nadahnut prisutnošću Bais Dovi-

bude još dojmljiviji. ■

■ ■

da, sakupljač donacija nije odmah Godina 12 17 Broj 50 Strana

Strana 17

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Plati svog radnika na vrijeme Vrlo saţeta lista tema u ovotjed-

brige za druge. Često nam je gnja-

dućanu, čistačica, vaš terapeut, ili

nom odjeljku, najnatrpanijem u či-

vaţa otići i podići novac da bismo

ljudi koji su vam došli oprati tepi-

tavoj Tori: ţene ratne zarobljenice;

nekome platili, ili ispisati ček pa

he, oni vas ne bi trebali naganjati da

tvrdoglav i buntovan sin, vješanje i

pronaći poštansku marku da bismo

im platite; vaša je obaveza da im

pokop; vraćanje izgubljenih stvari;

ga poslali. I onda to ostavite dok ne

platite, a ne njihova da to od vas iskamče.

pomoć ţivotinji koja se srušila; transvestizam; otpošiljanje

majke

Ako ste nekome nešto dužni,

Poanta je toga, kao i uvijek u Tori,

onda on ima prioritet –

da nas navede da se prema drugim

sjedu; oklevetana ţena; kazna za

pred večerom,

ljudima odnosimo kao da su jedna-

preljub; silovanje; vanbračno dijete;

pred vašom djecom,

etička pravila ratovanja; pruţanje

čak i pred Ligom prvaka

ptice kada se uzimaju jaja iz gnijezda; zaštitna ograda na svom po-

utočišta robovima; prostitucija; ka-

ko stvarni kao i mi – a ne kao prema plastičnim lutkama koje nastanjuju naš svijet.

■

mate; razvod i ponovno stupanje u

Svakodnevno primjereno ponaša-

brak; otmica; guba; davanje plaće na

budete imali vremena. No Tora

nje prema ljudima djeluje na to kako

vrijeme; udovice i siročad; bičeva-

kaţe da je to pogrešno. Ako ste

se općenito odnosimo prema ljudi-

nje; djever bez djece (jibum i halica);

nekome nešto duţni, onda on ima

ma. Otkrio sam, kao što sam otkrio

Amalek. Ako u svemu ovome niste

prioritet – pred večerom, pred va-

za većinu stvari u Tori, da kada se

našli ništa što bi vas interesiralo,

šom djecom, čak i pred Ligom pr-

potrudim da ţivim po tom zakonu

onda nikada ni nećete!

vaka.

to mijenja moj ţivot – konkretno,

Ima jedan kratak i jednostavan

Ukratko, ako je netko (ili neka

zakon u ovotjednoj paraši koji nije

tvrtka) nešto radio za vas, morate

baš dobro poznat niti se baš osobito

ga isplatiti, i morate to učiniti od-

primjenjuje. To je zakon da se rad-

mah. Bio to vodoinstalater, račun u

način na koji gledam na svoje odgovornosti prema onima koji mi daju. I zbog toga vam to svakako preporučujem. ■

nika plati na vrijeme. Tora kaţe da ako radnik za vas radi tokom dana, morate ga isplatiti prije večeri, a ako za vas radi uvečer, morate ga isplatiti prije jutra.

Jasno, sporazumi i ugovori mogu imati utjecaja na detalje ovog zakona, no princip uvijek ostaje isti. Ako nekome duguješ novac i nastupilo je vrijeme za plaćanje, plati mu odmah – čak i ako to znači da ćeš se time dovesti u nelagodnu situaciju. Suviše je lako biti zauzet i odugovlačiti, stavljati svoje osobne potrebe i ţelje ispred svoje odgovornosti i Strana 18

Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Svoj vlastiti cenzor Ne moţemo prevariti svoju savjest (Pnz 22,3) (Tora kaţe da ako netko pronađe izgubljeni predmet, on mora učiniti sve što je u njegovoj moći da ga vrati vlasniku. Zadrţati takav predmet ravno je krađi.)

Vrijedno je zapaziti da Tora ne koristi izraz za druge zabrane, “Nećeš se sakriti od toga”. Umjesto toga ona kaţe “Nisi se u stanju sakriti od toga”. Tora ne daje samo zapovijed, ona iznosi činjenicu: nisi se u stanju sakriti od neispravnog postupka.

Pošto nitko ne zna da si pronašao tu stvar, nema šanse da te netko izvede pred lice pravde. Međutim, tvoja savjest ti neće dati mira.

Naravno, postoje ljudi koje nazivamo “sociopatima”, koji naizgled nemaju savjesti. No, najveći broj ljudi ima savjest, koja neće oprostiti bilo koje zlodjelo.

Kada je krivica posljedica nezakonitog postupanja, to je zdrav osjećaj, i nemojmo ga pomiješati s neutemeljenim osjećajem krivice koji je psihološki problem. Nemir koji stvara zdrav osjećaj krivice treba čovjeka navesti da ispravi svoje loše ponašanje i spriječi da do njega više ne dođe. Naravno, čovjek se moţe pokušati riješiti te nelagode osjećaja krivnje njenim racionaliziranjem, ali ta samoobmana naposljetku je uzaludna. Taj čovjek moţe potom bilo koji od brojnih psiholoških obrambenih mehanizama koji će uvijek rezultirati poteškoćama.

Midraš kaţe da su micvot dane isključivo iz razloga oplemenjivanja čovjekovog karaktera. Micva o vraćanju izgubljenog predmeta je primjer toga. B-g nema nikakve koristi kada čovjek drţi ovu micvu, ali čovjek koji je drţi uvelike ima koristi od nje.

Godina 12 19 Broj 50 Strana

Oči vide, a srce čezne (Raši, Brojevi 15,39).

Baci svoje breme na B-ga (Psalmi 55,23)

Ljudi ne mogu ništa učiniti kada im se na umu pojavi neka neprimjerena pobuda, ali sigurno sebe mogu zaustaviti od daljnjeg gajenja te misli i ne dopustiti joj da zavlada njihovim razmišljanjem. Ipak, ponekad čovjek moţe biti odgovoran čak i zbog same pobude.

Zamislite se da vozite automobil cestom i najednom shvatite da su se kočnice otkvačile od pedale i kotači se odvojili od volana. U panici, vi stišćete pedalu i grčevito okrećete volan, no od toga nema vajde. Budući da automobilom ne moţete upravljati, moţda je najbolje što moţete učiniti otvoriti vrata i iskočiti van. Međutim, ukoliko niste shvatili da ste izgubili kontrolu nad automobilom, vi još uvijek pokušavate njime upravljati, i time svoj ţivot dovodite u opasnost.

I dok su neke pobude čisto spontane, druge se pojavljuju zbog nekog poticaja. Ako netko čita, čuje ili vidi nešto što moţe izazvati neprikladne misli i osjećaje, on ili ona su tada odgovorni za pobude koje nastaju kao posljedica čitanja, slušanja ili promatranja.

Ova je ideja posebno vaţna u naše doba, kada ne postoji čak ni privid kodeksa pristojnosti u vezi onoga što se smije ili ne smije javno pokazivati. Sve vrste medija iskorištavaju naše najniţe biološke nagone.

S obzirom na tumačenje prava slobode govora pod kojim se takvo provokativno prikazivanje događa, vlada nema načina da to suzbije.

Međutim, svaka osoba ne samo da ima pravo, već i obvezu, da bude svoj vlastiti cenzor. Nitko ne mora pogledati sve što se prikazaje, niti čuti sve što se emitira. Oni koji propuste izvršiti svoju osobnu cenzuru prešutno potiču nemoralne nagone, i za to sami snose odgovornost.

■

B-g saslušava molitve svakoga, bez obzira

u kojim okolnostima su izrečene Dok se tako dramatične situacije srećom ne događaju svakodnevno, trebali bismo shvatiti da nad mnogim stvarima u ţivotu zapravo nemamo kontrole. Pokušavati nametnuti kontrolu tamo gdje kontrola nije moguća više je nego uzaludno, jer upravo kao u gornjem primjeru, to isključuje svako moguće djelovanje.

Mnogi ljudi čine ono što smatraju primjerenim i to podupiru molitvama za uspjeh; drugi molitvu smatraju tek posljednjim pribjeţištem.

B-g saslušava molitve svakoga, bez obzira u kojim okolnostima su izrečene. Međutim, čak i oni koji molitve koriste kao zadnje pribjeţište, trebaju shvatiti kada je kada je to uistinu posljednje pribjeţište tj. kada više ne mogu sami, jer su okolnosti van njihove kontrole. Kada to shvate to im moţe pomoći da izbjegnu nesvrsishodno ponašanje.

Moţda nam se suočavanje se s realnošću neće sviđati, no poricati stvarnost vrlo je opasno. ■ Strana 19

Rabbi Shlomo Carlebach:

Lopov Yankele U Medzhobozhu je ţivio yidele (Ţidov) poznat kao Yankele genef, Yaakov lopov…kradljivac. Yankele je bio jedan od hasidim (sljedbenika, op.pr) Bal Šem Tova. Prije nego što se Baal Šem pojavio Yankele je krao skoro od svakoga. Ali kada je sreo svog svetog učitelja počeo je razvijati principe pa bi tako krao samo od vrlo bogatih ljudi. Njegova je specijalnost bila da krade od plemića koji su putovali – što baš i nije bilo teško jer je Medzhibozh bio omiljeno mjesto za prekid putovanja na glavnoj cesti u smjeru istoka.

U redu, kradete. Ali jednog dana dosegnete točku kada vam nije dovoljno da ukradete sto ili tisuću rubalja. Ţelite ukrasti nešto znatno više. Yankeleov san bio je da samo jednom ima priliku da ukrade deset tisuća rubalja.

Sjećate se da sam vam jednom rekao kako su kradljivca upitali na Jom Kipur: “Zar te nije bar malo sram da stojiš pred B-gom kad si nas sve pljačkao cijelu godinu?“ Kradljivac je odgovorio: “Ne, ja ne kradem jer otvoreno kaţem B-gu: Gospodaru svijeta, sagledajmo to.

Na svijetu će uvijek biti kradljivaca, zato te molim – jer sam ja jedan od najboljih, dozvoli mi da se pobrinem o njima.“ Yankele je bio, mamash (stvarno) predan lopov u tom smislu. On nikada nije pred B-gom negirao, i čini se da ga je B-g zauzvrat čuvao. Svaki puta kada je Yankele Ganaf bio nepromišljen i doveo se u problem sa zakonom on bi otrčao do svetog Baal Šema i priznao mu. Čim bi Strana 20

dobio blagoslov policija bi na neki način zaboravila na cijeli događaj.

sve ljude jer je on, mamash, poput B-ga.

Bio je Šavuot, kasno proljeća – vrijeme objave zakona na gori Sinaj.

Neki je otmjeni plemić na svom putu do St. Petersburga prolazio kroz Medzhibozh. Yankeleu se nasmiješila sreća, plemić je odlučio prenoćiti u gostionici. Yankele je odmah organizirao svoju hevru (bandu, op. pr.) lopova. Oni su uzeli ljestve, popeli se u sobu plemića i ukrali njegovu škrinju s blagom. Yankele je provalio u škrinju i otkrio da uz njoj ima pedeset tisuća rubalja.

Baal Šem Tov je bio takav cadik. On je mogao voljeti Yankelea Ganefa.

Ali sada je on otišao i Yaakov je ostao sam na svijetu, bez ikoga da ga blagoslovi ili čuva.

Sagledajmo to! Koliko je lopova bilo u Medzhibozhu koji su išli okolo objavljujući da im je najveći san da jednog dana ukradu pedeset tisuća rubalja? Policija je odmah znala tko je obavio taj posao i ubrzo su bili Yankeleu za petama.

Je li se Yankele bojao? Nimalo. On je krenuo da nađe svetog Baal Šema, misleći da će ga opet njegov učitelj zaštiti i da će tako sve završiti. Zato je dan iza Šavuota otrčao u beis midraš (mjesto gdje se učilo, op.pr.).

Hasidim su sjedili - nijemi, dostojanstveni, u tišini.

“Hej, svima! Gdje je sveti Baal Šem? U nevolji sam, i trebam ga hitno da me blagoslovi!“ Hasidim su samo buljili u njega.

Konačno je jedan rekao: “Gdje si ti bio? Zar ne znaš da je Baal Šem Tov jučer umro?“ Odjednom je Yaakovu postalo bolno jasno koliko svet je Baal Šem Tov bio. Rav Nachman iz Breslova razlikuje između cadik tahtona, malog cadika (pravednika, op.pr.) i cadik eljona, velikog cadika. Mali cadik voli samo svete ljude, ali cadik eljon voli

“Što da radim?“ Yankele je preklinjao hasidim. “Zar nema nikoga tko me moţe blagosloviti? Ja trebam pomoć brzo.“ Oni su međusobno raspravljali o tome: “Razgovaraj s Rav Yaakov Yosefom iz Polonnoye. Mnogi kaţu da će on naslijediti svetog Baal Šema.“ Rav Yaakov Yosef je bio jedan od tri najznačajnija učenika Baal Šem Tova, moţda, njegov nasljednik. Mi nismo u poziciji da sudimo ali, jedna stvar je sigurna, on nije bio kao sveti Baal Šem. Jer, kada je Yankele plačući došao u njegov beis midraš, vičući “Rebe! Rebe! Brzo me blagoslovite!“ jedini odgovor Rav Yaakova Yosefa je bio sumnja, nepovjerenje.

“Brzo? Kako ti to misliš?“ “Ja sam Yankele Ganef. Upravo sam ukrao pedeset tisuća rubalja i policajci su mi za petama. Trebam vaš blagoslov da bi oni zaboravili cijelu stvar.“ “Jesi li ti pri sebi? Nije te sram doći u moju sinagogu i reći mi da si lopov? A povrh svega, još traţiš moj blagoslov da te zaštiti kada si počinio grijeh. Odlazi odavdje!“ Oy, gevalt! (Jao!). Očito Reb Yaakov Yosef nije bio sveti Baal Šem Tov. S policijom još uvijek za petama, Yankele je znao da ima samo jedno mjesto na koje moţe otići. Smjesta je Divrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Lopov

Yankele

otrčao na groblje i bacio se na svjeţi grobni humak svog svetog učitelja.

“Sveti Baal Šem,“ jecao je. “Vidim da si ostavio rebea za cadikim, ali kako si mogao otići s ovoga svijeta, a da nisi odredio rebea za nas lopove? Za slomljene i očajne ovoga svijeta?“ Yankele je gorko plakao, jer, budimo realni, sada je bio kraj! Koje dobro će mu donijeti pedeset tisuća rubalja u zatvoru? On je bio toliko iscrpljen od svog trčanja i plakanja da je zaspao ispruţen preko groba svetog Baal Šem Tova.

Iznenada se pred njim u snu pojavio njegov učitelj: “Yankele! Slušaš li? Ţelim da znaš da od uništenja Hrama nije bilo molitve koja je potresla Nebo kao što je tvoja. Jer ona je tako iskrena. Svatko ţeli biti rebe za cadikim, ali tko se ţeli brinuti o lopovima? Zato sam došao da ti kaţem da te nisam nikada zaboravio niti na sekundu! Imenovao sam svog unuka, heilige (“svetog“, op.pr.)

Degel Machane Ephraima iz Sudilkowa da bude rebe svih svetih lopova.

“Idi k njemu! Ali da bi on znao da sam te ja poslao, naučiti ću te tjedni odlomak Tore na način na koji se prenosi u Gan Edenu (Rajskom vrtu). Svakog petka uvečer sam podučavao svog unuka Toru iz raja.

Ako mu ti mogneš to ponoviti od riječi do riječi, on će shvatiti da sam te ja osobno poslao.“ I sveti je Baal Šem iznio Yankeleu nebesko učenje. Yankele se probudio iz svog sna. Od Medzhibozha do Sudylkowa je bilo sam par kilometara. Krenuo je, poletio brzim trkom i došao, bez daha, na vrata sinagoge heliege Reb Ephraima.

Godina 12 21 Broj 50 Strana

“Rebe! Molim vas, trebam razgovarati s vama nasamo.“

svakom riječi koju ga je učio on je mamash popravljao njegovu dušu.

Reb Ephraim ga je odveo u svoj kabinet gdje mu je Yankele počeo iznositi riječ po riječ tajno učenje Baal Šem Tova.

Istina je da je Yankele postao vodeći hasid kod heilege Sudylkowera, i to takvog nivoa da ga je Rav Degel Machane Ephraim postavio za rebea. A ja sam siguran da kada je Yaakov postao rabi, nikada nije zaboravio svoje prijatelje lopove. Jer je on do tada shvatio da čak i najveći grješnik u sebi ima neki dio koji je čist – koji nema nikakve veze s grijehom. San mu je da će jednog dana postati jedan od najviših cadika na svijetu.

Reb Machane Ephraim je bio oduševljen. “Yaakove, odakle to znaš?“ “Vaš djed, moj učitelj, došao je natrag s Nebesa da me poduči ovu Toru kao znak da bi ste me vi blagoslovili. Znate, ja sam lopov…“ I Yankele je ispričao Reb Degel Machane Ephraimu cijelu priču o pedeset tisuća rubalja.

Reb Degel Machane Ephraim je blagoslovio Yankelea i negdje baš u to vrijeme plemić je zaključio da mu je vaţnije nastaviti put prema St. Petersburg nego da lovi običnog lopova. Zato je otišao iz Medzibuhza bez podizanja optuţbi i bez svojih pedeset tisuća rubalja. Čudo ove priče je da, nakon što je Baal Šem Tov naučio Yankelea Toru iz raja, lopov nije mogao više nikada krasti.

Dok je sveti Baal Šem bio ţiv, on je mogao samo obuzdavati Yankeleovu narav, ali ga nije mogao potpuno zaustaviti da krade. Ali kada je sveti učitelj umro i vratio se Yankeleu s Nebesa, sa

Kada je Yankelle krenuo u ţivot, on nije htio naučiti jednu stranicu Gemare (Talmud), pa onda okrenuti drugu. On je ţelio znati najdublju dubinu istine.

Kada to nije postigao u ranoj dobi, okrenuo se od toga - ne zato što nije volio B-ga ili zato što je ţelio postati zao.

Samo zato što je odustao, pokleknuo.

Baal Šem Tov se pojavio, vodio ga i dao mu smjernice koje bi mu omogućile da ispuni svoj san. On je štitio Yankelea, dajući mu vrijeme da shvati i ostvari svoju vlastitu svetost.

Kad Mešijah (Mesija) dođe, mi ćemo to također, nema nikakve sumnje, vidjeti!! Naše nade nisu suviše visoke.

Mi smo stvarno toliko sveti koliko sanjamo. ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 21

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: KI TECE

Paraša (priča) Ki-Tece se bavi pripremama za Roš hašanu - Dan presude i time kako mi moţemo pobjediti u najvaţnijoj bitci načih ţivota.

Paraša Ki Tece se uvijek čita tijekom mjeseca elula, u sklopu priprema za Roš hašanu (Novu godinu) i Jom kipur (Dan pomirenja). U ovom mjesecu nalazimo se u ratu - "Ki Tece (kad krenete) u rat protiv svojih nepri-

protiv ovog neprijatelja, posljedica

urnost da li će dobro pobijediti, i da

vaše ruke, te ćete uzeti njegove zarob-

toga će biti da "Vječni, B-g tvoj će ih

li će na kraju "Vječni tvoj B-g ■predati

ljenike" (Ponovljeni zakon 21,10) – u

predati u ruke tvoje", te će zasjati svje-

ga u tvoje ruke". Način da to zapam-

ratu za identitet. Mjesec elul je vri-

tlo i donijeti sreću i blagoslov.

timo i podsjećamo druge je da svoj

jatelja, a Vječni B-g vaš će ga predati u

ţivot ţivimo tako da se svatko od-

jeme povratka našem "pravom ja",

Tora prenosi riječi "... i uzet ćeš

odbacivanja "lažnog ja" i ponovnog

njegove zarobljenike", a ne "i vratit

povezivanja s dušom. Ovaj mjesec i

ćeš zarobljenike", te na taj način uči

deset dana pokajanja koje slijede,

da trebamo uzeti natrag one sile ko-

daju nam jedinstvenu moć kako bi

je nam je neprijatelj u prošlosti odu-

Kao što se sjećamo Amalek je na-

nam pomogli u ovom duhovnom

zeo. Važno je sjetiti se da vrhunac

pao Izraelce upravo nakon što su

djelu.

tame i očaja nastaje pred zoru, prije

napustili mjesto u pustinji zvano

"Ohev Yisrael" (Apta Rav), ističe da

pobjede, i da je pojačana borba znak

Refidim. Tumači otkrivaju da kada

Tora ne nagovještava da ćemo biti

da je pobjeda blizu.

se riječ "Refidim" rastavi ona postaje

nas odrekne i ukloni Amaleka iz svakog svog djela, riječi, misli i ponašanja.

"Refi jadajim" (odustajanje), odnos-

prisiljeni na ratovanje, već da je ta

Paraša završava s jednim od va-

borba zapravo bitka sa stvarnim ne-

ţnih pitanja u Tori – s micvom "Sjećaj

prijateljem unutar nas samih tj. po-

se onoga što vam je Amalek (biblijski

tištenosti, boli, ljutnjom, bespomoć-

neprijatelj) učinio" (Ponovljeni zakon

nosti i pesimizmom. Osnova je izu-

25,17). Tora nas podsjeća da pazimo

Paraša Ki Tece sadrži tajnu izbav-

čavanja kabale da nam omogući da

i da ne posrnemo na grijehu taštine

ljenja, Mesijanskog doba, vremena

prepoznamo neprijatelja, te nega-

i oholosti, jer čak i dok smo pobožni

kada ljudska bića prestaju vjerovati

tivne osjećaje i emocije, i da ih zami-

i odani Stvoritelju mi smo ipak još

u zlo i beznađe, i umjesto toga po-

jenimo sa svjetlom, stvaralaštvom,

uvijek osjetljivi na nekorektnosti te

činju vjerovati u dobro i čine dobra

zdravljem, produktivnosti, nadom i

možemo pasti u ruke Amaleka, što

djela. Budući da dobro raste ekspo-

prosvjetljenjem, tako da možemo bi-

je safek, ili nesigurnost (brojčana vri-

nencijalno, to će donijeti izbavljenje,

ti kreatori i ispuniti svoju svrhu na

jednost za obje riječi, i "Amalek" i

te kraj agonije i patnje. ■

ovome svijetu. Kad objavimo rat

"safek", iznosi 240) u svjetlost, nesig-

Strana 22

no, Amalek će se pojaviti onda kada se prestanemo boriti, truditi ili vjerovati.

Divrej Tora

Rabbi Eli J. Mansour:

Nekoliko lekcija o roditeljstvu U Parašat Ki Tece čitamo o slučaju

ţena trebaju imati jednak glas. Muš-

imo, jer ne moţete dijete smatrati

"ben sorer u'more" što je slučaj samo-

karac ne zvuči poput ţene niti ţena

krivim za njegovo ponašanje kada

voljnog i buntovnog sina. Tora nam

ne zvuči poput muškarca. Ali pasuk

nema jedinstvene poruke roditelja.

kaţe da ga zbog njegovog bahatog

kaţe da moraju imati isti glas.

ponašanja moramo odvesti i kamenovati do smrti prije nego li postane još gori. I to je, naravno, samo po sebi točan razlog zašto takvo što činimo. No, baš su ga njegovi roditelji odveli na Bet din. I ako analiziramo riječi roditelja, u pasuku piše da oni kaţu Bet dinu: "Binenu ze sorer u'more, enenu šomea bikolenu." Oni kaţu Bet dinu da je njihov sin buntovan i da ne sluša. Pasuk kaţe: "Enenu šomea bikol aviv u'bikol imo." On ne sluša glas svog oca i glas svoje majke.

Gemara Sanhedrin naučava da se ben sorer u'more nikad nije dogodio.

A jedan od razloga je to što postoji toliko ograničenja za taj slučaj da praktično nije moguće da se to ikada dogodi. Jedno od ograničenja temelji se na ovom pasuku. Piše: "bikol aviv u'bikol imo", što Gemara tumači da oni moraju imati isti glas.

Dakle, bilo bi vrlo čudno da muţ i

Iako se 'bikol aviv u'bikol imo' nika-

Tako rabini iz toga uče pouku o

da nije dogodilo, neke njegove pou-

roditeljstvu. Da bi djeca postala pri-

ke i dalje moţemo primijenjivati u

stojna i normalna, roditelji trebaju

modernom roditeljstvu. I zato je do-

imati jedinstven glas, jedinstven

bra ideja, posebno da mladi rodite-

stav. Moţda se ne radi o stilu glasa

lji, ali to nije ograničeno na mlade

ili tonu glasa, ali moraju imati jedin-

roditelje ili nove roditelje, pohađaju

stven pristup koji oboje slijede. Otac

tečajeve o roditeljstvu i zajedno čita-

ne moţe biti popustljiv, a majka

ju knjige kako bi se mogli nositi sa

stroga. Isto tako, majka ne moţe biti

situacijama kad budu imali svoju

popustljiva, a otac strog. Ako će biti

djecu.

zbrke, dijete će pobjeći i donijeti nevolje. Dakle, kada je u pitanju roditeljstvo pristup mora biti jedinstven.

■

Da biste smjeli voziti automobil, morate poloţiti pismeni test i voţnju. Odgajanje djece mnogo je oz-

Mnogo puta nailazimo da među

biljnije od voţnje automobila, ali iz

roditeljima postoji razlika po pita-

nekog razloga svi misle kako će biti

nju religije i pridrţavanja religije.

u redu i samo improviziraju ili bace

Moţe biti otac koji je religiozan, a

kockice i gledaju što se dešava. Po-

majka koja to nije. Moţe biti majka

nekad se ne moţete uvijek osloniti

koja je religiozna, a otac nije. I zato

na ono što ste vidjeli u kući svojih

istupa Tora da kaţe da ako se maj-

roditelja. Moţda su oni radili pogre-

čin glas razlikuje od očevog glasa,

ške, a vi ih moţda sada ponavljate.

dijete ne postaje bikol aviv u'bikol

Stoga je obavezno pohađati tečaj koji bi trebalo odrţati prije nego što se ljudi vjenčaju. Ovaj tečaj se moţe dati zajedno s taharat hamišpaha. Ili, barem kada netko dobije dijete, on treba znati kako ispravno pristupiti tome. To mora biti usklađeno i dosljedno, na način da oba roditelja moraju imati jedinstven glas. ■

Godina 12 23 Broj 50 Strana

Strana 23

Biseri hasidske mudrosti Od svega je najvaţnija dobra veza

J

ednom su dva mladića usred zime posjetili mali ruski grad. Krenuli su pronaći mikve (ritualnu kupelj) i saznali da se nalazi u podnoţju strmog brda. Upozorili su ih da je strmina koja vodi do kupelji u zimsko doba opasno skliska pa je zato nitko ne koristi – osim jednoga posebnog čovjeka koji tamo odlazi svakoga dana.

P

remda neki ljudi nastavljaju doţivljavati vjeru i razum kao neprijatelje, istina je da razum vodi vjeri i vjera vodi razumu.

Koristeći razum, mi smo u prilici razmišljati o čudnovatosti B-ţje kreacije što nam omogućava da osvijestimo dosege Njegove bezgranične snage. Ali razum nas isto tako dovodi do spoznaje o ograničenosti ljudskog znanja i koliko toga ostaje izvan našeg domašaja. Kako su zapisali naši mudraci: "Najviše znanje predstavlja spoznaja da B-ga ne moţemo spoznati." Takva spoznaja, takva izjava vjere i poniznosti dovodi čovjeka na prag istinske vjere, zato što je vjera oruđe koje koristimo da bismo došli do istine koja premašuje ono što već znamo. Na koncu nam upravo razum pomaţe da dođemo do vjere.

A vjera vodi razumu, zato što nas vjera u B-ga tjera da ko -ristimo razum, svaku trunku intelekta i logike koju nam je B-g dao kako bismo internalizirali i integrirali svoju vjeru. B-g nam je izričito naznačio kako On ţeli da ga mi upoznamo – da ga spoznamo svojim umom i njegovim ograničenim logičkim aparatom, da krenemo u cjeloţivotnu potragu u kojoj ćemo proširiti naše horizonte, učeći kako iskoristiti snagu razuma i prepoznati njegova ograničenja.

Mladići su bili sumnjičavi pa su sljedećeg jutra odlučili pratiti toga čovjeka. Na njihovo iznenađenje, čovjek je bio star i slab.

Mladići su bili uvjereni da se čovjek ne moţe spustiti do kupelji. Ali on se oprezno spustio niz zaleđenu strminu dok su se mladići, pokušavajući ga pratiti, poskliznuli i pali. Mogli su samo promatrati kako čovjek ulazi u kupelj.

Kasnije su, uz izraze poštovanja, upitali starca kako on to uspijeva savladati zaleđenu strminu.

"Kada je netko vezan gore", odgovori on tiho, "ne moţe pasti dolje." ■

R

utina - ponavljanje istoga dan za danom moţe biti vrsta zatvora.

R. Menahem Mendel iz Kocka ■

To znači da su vjera i razum u snaţnom dinamičkom odnosu. Mi shvaćamo da vjera nije pusto pomagalo za neznalice; ona nas moţe dovesti do mjesta do kojega ne moţe doći ni najblistaviji um. Moramo znati da postoje dvije vrste vjere – slijepa, nezrela vjera djeteta, koju netko mora usmjeravati i zrela vjera osobe koja je putovala svojim umom i srcem da bi došla do praga kojega je moguće prekoračiti uz pomoć odvaţnosti koju daje vjera.

R. Menachem Mendel Schneerson ■

Strana 24

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Divrej Tora

U PRIJEVODU R. MIROSLAVA ŠALOM FREIBERGERA:

Psalam 27

(od mlađaka Elula do Hošane Rabe moli se ovaj psalm ujutru i navečer)

ţrtve uz trubu, da pjevam i da pojem Vječnome.

‫ַי״מ ִמי״אֶ פְּ חָ ד‬ ִ ‫חַ י‬-‫י״א ָירא״יְּהוָ ה״מָ עוֹז‬ ִ ‫י״מ ִמ‬ ִ ‫א״לְּ ָדוִ ד״יְּהוָ ה״או ִֹרי״וְּ י ְִּׁש ִע‬

Šma Hašem koli ekra vehaneni veaneni.

LeDavid Hašem ori vejiši mimi ira Hašem ma'oz hajaj mimi efhad.

Vječni je svjetlo moje i spas moj, koga da se bojim?

Vječni je kula ţivota mog, koga da se strašim?

‫בְּ ָש ִרי״צָ ַרי״וְּ אֹ יְּבַ י״לִ י״הֵ מָ ה״ ָכ ְּׁשלּו״‬-‫ַי״מ ֵר ִעים״לֶאֱ כֹל״אֶ ת‬ ְּ ‫ב״בִ ְּקרֹב״עָ ל‬ ‫וְּ נָפָ לו‬ Bikrov alaj mereim le'ehol et bsari caraj veojvaj li hema kašlu venafalu.

Ako mi se pribliţe zlikovci da jedu meso moje, protivnici i neprijatelji moji, oni posrću i padaju.

‫ַי״מלְּ חָ מָ ה״‬ ִ ‫ ָתקּום״עָ ל‬-‫י״אם‬ ִ ִ‫ִירא״לִ ב‬ ָ ‫י‬-‫ ַתחֲ נֶה״עָ לַי״מַ חֲ נֶה״ֹלא‬-‫ג״אם‬ ִ ‫בְּ זֹאת״אֲ נִ י״בוֹטֵ חַ״‬ Im tahane alaj mahane lo jira libi im takum alaj milhama bezot ani boteah.

Stane li u okô protiv mene vojska, srce se moje ne boji, ustane li protiv mene rat, u njemu sam siguran.

-‫יְּהוָ ה״כָל‬-‫ׁש״ׁשבְּ ִתי״בְּ בֵ ית‬ ִ ‫יְּהוָ ה״או ָֹתּה״אֲ בַ ֵק‬-‫ת״ׁשַאלְּ ִתי״מֵ אֵ ת‬ ָ ַ‫ד״ַאח‬ .‫יְּהוָ ה״ּולְּ בַ ֵקר״בְּ הֵ יכָלו‬-‫יְּמֵ י״חַ יַי״לַחֲ זוֹת״בְּ נֹ עַ ם‬ Ahat ša'alti me'et Hašem ota avakeš šivti bevejt Hašem kol jemej hajaj lahazot benoam Hašem ulevaker behejhalo.

Jedno traţim od Vječnoga, jedno molim: da sjedim u kući Vječnoga sve dane ţivota svoga, da gledam milotu Vječnoga, da potraţim hram Njegov.

‫ֹם״רעָ ה״י ְַּס ִת ֵרנִ י״בְּ סֵ ֶתר״ָאהֳ לוֹ״בְּ צּור״‬ ָ ‫ֹה״ביו‬ ְּ ‫ה״כִ י״י ְִּצפְּ נֵנִ י״בְּ סֺ כ‬ ‫יְּרו ְֹּממֵ נִי‬ Ki jecafneni besuko bejom ra'a jastireni beseter ahalo becur jeromemeni.

Da me sakrije u kolibu svoju na dan zla, da me zaštiti u zakrilju šatora Svog, da me uzdigne na pećinu.

‫י״ס ִביבו ַֹתי״וְּ אֶ זְּ בְּ חָ ה״בְּ ָאהֳ לוֹ״זִ בְּ חֵ י״‬ ְּ ַ‫ֹאׁשי״עַ ל״אֹ יְּב‬ ִ ‫ו״וְּ עַ ָתה״יָרּום״ר‬ ‫ְּתרּועָ ה״אָ ִׁש ָירה״וַ אֲ ז ְַּמ ָרה״לַיהוָ ה‬

‫יְּהוָ ה״קוֹלִ י״אֶ ְּק ָרא״וְּ חָ נֵנִ י״וַ עֲ נֵנִי‬-‫ז״ׁשמַ ע‬ ְּ Čuj, Vječni, glas moj, usliši me, smiluj mi se, kad Te zovem!

‫פָ נֶיָך״יְּהוָ ה״אֲ בַ ֵקׁש‬-‫״ָאמַ ר״לִ בִ י״בַ ְּקׁשּו״פָ נָי״אֶ ת‬,‫ח״לְּ ָך‬ Leha amar libi bakšu panaj et paneha Hašem avakeš.

Tebi je reklo srce moje: "Potraţite lice Moje!" Tvoje lice traţim, o Vječni,

-‫ִית״ַאל‬ ָ ‫בְּ ַאף״עַ בְּ דֶ ָך״עֶ ָזְּר ִתי״הָ י‬-‫י״ַאל״תט‬ ַ ִ‫ֶיָך״ממֶ נ‬ ִ ‫ ַת ְּס ֵתר״פָ נ‬-‫ט״ַאל‬ ‫ ַתעַ זְּבֵ נִ י״אֱ ֹלהֵ י״י ְִּׁש ִעי‬-‫ִת ְּט ֵׁשנִ י״וְּ ַאל‬ ■ Al taster paneha mimeni al tat be'af avdeha ezrati ■ hajita al titšeni ve'al ta'azveni elokei jiši'i.

ne sakrij lica Svoga! Ti si bio pomoć moja, ne odbaci me, ne ostavi me, Boţe spasa moga!

‫ַ​ַאספֵ נִ י‬ ְּ ‫ָאבִ י״וְּ ִא ִמי״עֲ זָבּונִ י״וַ יהוָ ה״י‬-‫י״כִ י‬ Ki avi ve'imi azavuni ve'Hašem ja'asfeni.

Otac i mati me ostaviše, Vječni će me k sebi uzeti!

‫ח״מיׁשוֹר״לְּ מַ עַ ן״ׁשו ְֹּר ָרי‬ ִ ‫ה״ד ְּרכֶָך״ּונְּחֵ נִ י״בְּ אֹ ַר‬ ַ ָ‫יא״הו ֵֹרנִ י״יְּהו‬ Horeni Hašem darkeha uneheni beorah mišor lema'an šoreraj.

Uputi me, Vječni, na put Svoj, vodi me pravom stazom, zbog neprijatelja mojih!

‫ ֶׁש ֶקר״וִ יפֵ חַ ״חָ מָ ס‬-‫בִ י״עֵ דֵ י‬-‫י״קמּו‬ ָ ִ‫ ִת ְּתנֵנִ י״בְּ נֶפֶ ׁש״צָ ָרי״כ‬-‫יב״ַאל‬ Al titneni benefeš caraj ki kamu bi ejdej šeker vifeah hamas.

Ne prepusti me na volju protivnika mojih, jer protiv mene ustadoše svjedoci laţni, sikću nasilje.

‫יְּהוָ ה״בְּ אֶ ֶרץ״חַ יִים‬-‫יג״לּולֵא״הֶ אֱ מַ ְּנ ִתי״לִ ְּראוֹת״בְּ טּוב‬ Lulej he'emanti lir'ot betuv Hašem be'erec hajim.

Vjerujem, da ću vidjeti dobrotu Vječnoga u zemlji ţivota!

‫יְּהוָ ה‬-‫יְּהוָ ה״חֲ זַק״וְּ יַאֲ מֵ ץ״לִ בֶ ָך״וְּ ַקּוֵה״אֶ ל‬-‫יד״קּוֵה״אֶ ל‬ ַ

Ve'ata jarum roši al ojvaj svivotaj ve'ezbeha be'ahalo zivhej terua ašira veazamra l' Hašem.

Kave el Hašem hazak vejaamec libeha vekave el Hašem.

A sad, uzdignuće glavu moju protiv neprijatelja mojih naokolo, pa da ţrtvujem u šatoru Njegovom

Uzdaj se u Vječnoga, budi krepak, jačaj srce svoje i uzdaj se u Vječnoga! ■

Godina 12 25 Broj 50 Strana

Strana 25

POLITIKA

ka

is Iz t

ANITA LASKER-WALLFISCH: "ŽIDOV JE POSTALA POGRDNA RIJEČ" Deutsche Welle 6.9.2019.

Preživjela žrtva holokau-

Govoriti o onome što se dogodilo

sta, Anita Lasker-Wallfisch

To jačanje se jasno moglo vi-

nagrađena je Njemačkom

djeti i prošle nedjelje na po-

nacionalnom nagradom. U

krajinskim izborima u Saskoj i

svom govoru osvrnula se

Brandenburgu u uspjehu de-

na stari i novi antisemiti-

sničarske Alternative za Njema-

zam,

djelovanje

čku (AfD). Jer, vodeće ličnosti

mržnje, ali je govorila i o -

ove stranke imaju desno-eks-

nadi.

tremističku prošlost i zahtijeva-

otrovno

"Postoji li neki protuotrov?", pita se 94-godišnja Anita Lasker-Wallfisch suočena sa širenjem antisemitizma. "Vjerujem da ga za to nema", kazala je u

ju preokret u njemačkoj politici sjećanja. Anita Lasker-Wallfisch je dugo mislila da je ovakav razvoj dogaĎaja u Njemačkoj nemoguć.

društvu koje mrzi sve strano a

Laudatio je držao aktualni pre-

u kojemu mi, na žalost, danas

dsjednik Njemačke, Frank-Wal-

živimo".

ter Steinmeier koji je tražio

"Neumorna u borbi protiv antisemitizma"

odgovore

na

pitanja:

"Tko

može znati što znači govoriti

svom govoru nakon što je do-

Ona je bila uvjerena, isto kao i

bila Njemačku nacionalnu na-

njezina sestra Renata, koja je

Napustila je Njemačku zaklinju-

kaust? Kako je uopće moguće

gradu u Berlinu. Ovu nagradu

takoĎe preživjela holokaust, da

ći se da se nikada neće vratiti.

govoriti o preživljenom kada

jednom

dodjeljuje

bi mogla promijeniti svijet. "Mi

Na sreću je, kaže, "sve ispalo

jezik koji je čovjek učio za to

Njemačka nacionalna zaklada

ćemo govoriti o onom što se

drugačije". Ona i sama zna

nema riječi?"

osobama ili institucijama za

dogodilo i to će biti kraj antise-

koliko je mržnja besmislena,

Wallfisch roĎena je 1925. u

njihov angažman na ciljevima

mitizma." Čovjek je tako nai-

jer "njome na kraju čovjek tru-

Vroclavu (njem. Breslau) kao

koji su ciljevi i same zaklade.

van kada je mlad, kazala je

je sam sebe". Tako je od 80-ih

kćerka jedne njemačko-židov-

Njihov fokus je na "idejama

ova 94-godišnjakinja o svojoj

godina prošlog stoljeća, Anita

ske obitelji u kojoj je biti Nije-

njemačke nacije i odreĎenju

nadi koju je gajila prije 74 go-

Lasker-Walfisch koja živi u En-

mac značilo "voljeti muziku Ba-

nacionalnog identiteta u ujedi-

dine. Čelistica iz tzv. Djevojač-

gleskoj, stalno dolazila u Nje-

cha i Bethovena". Steinmeier

njenoj Europi" - tako stoji u os-

kog orkestra u Auschwitzu go-

mačku i prije svega učenicima

se poslužio riječima koje je

nivačkom manifestu zaklade iz

vorila je o starom i novom an-

u školama pričala svoju životnu

sama čelistica jednom izgovo-

1993. godine.

tisemitizmu. Njegov trag vodi

priču. "Ona je neumorna, jaka

rila. "Glazba je zloupotrijeblje-

još u grčko-rimsko antičko do-

veteranka u borbi protiv anti-

na kao nešto što daje takt voj-

ba, a doživljava procvat u "ne-

semitizma", stoji u obrazlože-

nim paradama i kao sentimen-

toleranom,

nju zaklade.

talna duhovna okrjepa uboji-

godišnje

Ovu vodeću misao "ne bismo smjeli prepustiti ni ekstremnim političkim snagama niti protiv-

mizantropskom

je

njemački

Anita Lasker-Wallfisch je u sije-

predsjednik Horst Köhler na

čnju 2018. povodom obilježa-

početku ceremonije. On je za-

vanja sjećanja na holokaust u

pravo ovim upozorenjem citi-

Bundestagu održala centralni

rao dijelove osnivačkog mani-

govor.

festa koji su i danas "tjeskobno

Njemačke nacionalne zaklade

aktualni". Gostima u francuskoj

tvrdi:

Friedrichstadtkirche u Berlinu

pogrdna

je bilo jasno na što se misli: na

antisemitizam je, ukazuje, "na

jačanje desnice u Europi.

žalost još uvijek onaj stari". ■

Page 26 Strana 26

bivši

Anita Lasker-

ca".

nicima europskih integracija", podsjetio

kao netko tko je preživio holo-

Divrej Tora

Dobitnica "Židov riječ".

nagrade

je

postala

A

moderni

Godina 12

Broj 50