5-06 - Divrej Tora - KiTece 5780

Divrej Tora Godina 13 Broj 46

Zagreb, šabat 29. kolovoza 2020. - 9. elula 5780.

Broj 46

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Ki Tece

divrejtora@gmail.com

Paraša Ki Tece

Jeruzalem 18:32

19:43

Zagreb

19:23

20:21

Nabrajaju se i sudski postupci i

Rijeka

19:28

20:27

kazne za preljub, silovanje ili zavo-

Split

19:17

20:16

đenje neudane djevojke, za muža

Dubrovnik 19:10

20:09

koji lažno optuži ženu za nevjeru.

Vinkovci 19:11

20:09

Slijedi popis osoba koje se ne mogu

Sarajevo 19:10

20:09

vjenčati sa Židovkom/Židovom:

Doboj

19:13

20:11

izvanbračno dijete, muški potomak

B. Luka

19:16

20:15

Beograd 19:04

20:06

Novi Sad 19:07

20:09

Subotica 19:09

20:12

Zrenjanin 19:05

20:07

Niš

18:56

19:57

Beč

19:25

20:23

Frankfurt 19:59

20:57

mora dopustiti svakome tko za

Edison, NJ 19:15

20:23

njega radi, bio to čovjek ili živo-

moabskog ili amonitskog podrijetla, prvi ili drugi naraštaj Edomaca ili Egipćana.

Paraša uključuje i zakone: o čistoći vojnog tabora, o zabrani vraćanja odbjeglog roba njegovu vlasniku, dužnost pravovremenog isplaćivanja plaće radniku; poslodavac

tinja, da na poslu jede; odgovarajući odnos prema dužniku i zabrana

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb utorak, 1.9.2020.

(D’varim 21,10-25,19) Od 613 Torinih zapovijedi (micvot), njih 74 se nalaze u paraši Ki Tece: za-

koni o lijepim zarobljenicama, o pravu

zaračunavanja kamata; zakoni o razvodu (iz kojih su izvedeni i brojni zakoni o braku);

kazna od 39 udaraca

bičem za kršenje Torinih zabrana; po-

Alot Hašahar

4:43

Najranije Talit

5:21

Nec Hahama

6:17

Najkasnije Š’ma

9:36

vraćanju izgubljenih stvari, o tome da

Zman Tefila

10:43

treba otjerati pticu prije nego što joj se

Hacot

12:55

uzme ptič, o dužnosti podizanja sigur-

Ki Tece završava obvezom sjećanja

Minha Ketana

16:48

nosne ograde na krovu kuće, o raznim

"što ti je Amalek učinio na putu, na tvom

Plag Haminha

18:11

oblicima kilajim (zabrana stvaranja bilj-

izlasku iz Egipta." ■

Šekia

19:34

nih i životinjskih križanaca).

Cet Ha-kohavim

20:16



nasljeđivanja provorođenaca, o svojeglavom i neposlušnom sinu, o pokapanju mrtvih i njihovu dostojanstvu, o

stupci za jibum (leviratski brak) – obveza da brat čovjeka koji je umro, a nije imao djecu, oženi njegovu udovicu, ili halica (izuvanje cipela) u slučaju kad se šogor ne želi vjenčati.

Prevela: Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen - prva alija - 12 p'sukim (21,10-21) "Prekrasna zarobljenica": Židovski vojnik mora se oduprijeti "normalnim" iskušenjima bitke, no zarobljenicu mu je dozvoljeno uzeti samo po proceduri koju odobrava Tora.

To nije idealna situacija. Komentari to smatraju jednom od micvot koja je "popuštanje niskim sklonostima muškarca" u jeku bitke. Koliko god se ova micva doimala "čudnom", i koliko god to nije dio našeg iskustva, ona nam ipak govori nešto o razlici između vojski svijeta i židovske vojske. Mi se ne ponašamo (ne bismo se trebali ponašati) kao drugi ljudi - čak ni u "jeku bitke".

Ako se nakon razdoblja čekanja odluči da je ne oženi, on je mora osloboditi bez da je zlostavlja ili ponižava. Čovjek ne može pogodovati sinu voljene žene na štetu svog prvorođenca od "manje voljene" supruge.

(Dublji smisao povezanosti ove dvije teme je da će ženidba iz pogrešnih motiva vjerojatno za rezultat imati "omrznutu suprugu".)

Taj je odlomak izvorište za dvostruki dio (imetka) prvorođenaca. Ramban ovdje bilježi dvije micvot - pozitivnu naredbu da se prvencu dade dvostruki dio i zabranu da mu se ne da dvostruki dio. Rambam i Hinuh uključuju pravila u vezi prvorođenca kao dio zakona o nasljeđivanju iz Paršat Pinhas, a ne zasebno ovdje. Ovo je samo jedan od mnogih primjera različitog načina brojanja (micvot) među učenjacima koji su nastojali utvrditi tradicionalnih 613 micvot.

Gaon iz Vilne vidi naznaku dvostrukog dijela b'hora u slovima riječi b'hor: bet-kaf-reš. Svako slovo je Strana 2

dvostruko u odnosu na kategoriju kojoj pripada - bet = 2, dvostruko od "jedinice", kaf = 20, dvostruko od "desetice"; i reš = 200, dvostruko od "stotice" u alefbetu.

"Buntovnog sina" roditelji upozoravaju da popravi svoj ponašanje.

Ako im nastavi i dalje prkositi, kršiti određene micvot, postupati po određenom redoslijedu ponašanja, te ako je određene dobi i na određenom stupnju tjelesnog razvoja, a njegovi su roditelji zdravi, normalni i procijeni se na podjednakom karakternom nivou, tada, i samo tada, bilo bi ga moguće pogubiti kao "ben sorer u'more". Iako je gotovo nemoguće doći do te krajnje točke – a izvori nam govore da do slučaja "buntovnog sina" nikada nije došlo - taj dio Tore služi kao strogo upozorenje ćudljivoj djeci i njihovim roditeljima! Čini se da su neke micvot namijenjene prvenstveno za odvraćanje te kao musar.

S gledišta micvot Dobne granice za moguću osudu kao "ben sorer u'more" su od 13 godina do 13 godina i 3 mjeseca. I to samo ako je dječak u određenoj fazi puberteta – što je iznimno uzak okvir. Čini se da Tora zapravo ne želi pogubiti buntovnog sin. Pogubljenje bsu’m-a uopće nije tipična kazna za grijeh/zločin. Krađa mesa, prežderavanje, nepoštivanje roditeljskog autoriteta – ništa od toga samo po sebi ili kolektivno nije čin koji iziskuje smrtnu kaznu. Bsu’ma se po-

gubi na B-žju zapovijed, jer Tora, na osnovu njegova dosadašnjeg ponašanja, svjedoči da će on u svom životu biti toliko zao da mu ne smijemo dopustiti da nastavi živjeti. Što je s mogućnošću t'šuve? Očigledno, B-g kaže da je u ovom slučaju nema.

Mi, naravno, ne možemo učiniti takvu prosudbu - jedino HaŠem je to u stanju učiniti.

Levi - druga alija - 9 p'sukim (21,22-22,7) Oni koji su bili pogubljeni kamenovanjem bili su obješeni nakon smrti, kratko vrijeme prije zalaska ■ sunca. Potom su bili pokopani zajedno s vješalima kako bi se izbjegla dodatno sramoćenje b-žanske slike na koju smo svi stvoreni.

Vješanje tijela nakon smaknuća (u nekim slučajevima, a ne u svima) služi kao način odvraćanja za druge i dio je procesa izmirenja za dušu krivca.

Koristeći "kal vahomer", podučeni smo da je pokop, govoreći općenito, i konkretno "što je prije moguće", ispravan postupak za mrtve.

Imajte na umu da iako Tora ovdje govori samo o pogubljenom "zločincu", micva iz Tore obuhvaća pokop svih umrlih. Ovo nije rabinski zaključak, proširenje ili propis - ovo je dio Zakona Tore - Usmenog zakona.

Čovjek je dužan izgubljene predmete koje je moguće identificirati vratiti njihovim pravim vlasnicima, čak i ako je to teško. Ovu odgovornost se ne smije zanemariti čak ni onda kada je lakše jednostavno predmet ostaviti.

Tehnički govoreći, zakoni o izgubljenom i nađenom primjenjuju se na imetak bližnjeg Židova. Međutim, s potencijalom za kiduš HaŠem i ono suprotno tome, a što ovisi o Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

tome što čovjek čini, važno je dati sve od sebe da se izgubljenu stvar vrati također i nežidovu.

Niti se može ignorirati teretnu životinju svog bližnjeg koja se srušila pod svojim teretom. Dužnost nam je da pomognemo svom bližnjem da natovari svoju životinju.

Muškarci i žene ne smiju razmjenjivati odjeću niti činiti određene stvari koje su svojstvene suprotnom spolu.

S gledišta micvot Targum Jonatan b. Uziel ovu odredbu definira kao zabranu da žene nose talit i t'filin. Obje su ove micvot pozitivne zapovijedi vezane uz vrijeme, te su žene zbog toga izuzete od njihovog vršenja. Uobičajeno je da mnoge žene na sebe prihvate tu vrstu micvot, kao što je to slučaj sa šofarom, suka, lulavom, omerom - u određenoj mjeri. No s talitom i t'filinom nije tako. Oni autoriteti koji slijede mišljenje Targuma, zapravo bi zabranili ženama da nose talit ili t'filin. Mada se većina autoriteta slaže da talit i t'filin ženama nije zabranjen, ostaje činjenica da žene obično ne vrše te dvije micvot.

Treba također imati na umu da t'filini nisu samo nešto čime vršimo micvu (micvot) - oni su sveti sami po sebi. I budući da su takvi, postoji više razloga za svakoga tko nije obvezan nositi ih, da to ne čini. (To objašnjava zašto dječak koji je bar micva čeka s nošenjem svog t'filina sve dok ne postane obvezan nositi ga. Većina drugih micvot se "prakticiraju" i "uvježbavaju" u mnogo ranijoj dobi.

Kada se (u divljini) naiđe na (košer) ptičje gnijezdo, zabranjeno je uzeti majku pticu bilo samu, bilo s jajima/ptićima, no jaja/ptiće se smije uzeti, ukoliko se prvo otjera majku pticu. Ovo je zagonetna Godina 13 3 Broj 46 Strana

Alija po Alija

micva koja se protivi logici. Ona je obavijena mistikom više od većine micvot.

S gledišta micvot Micva koja zabranjuje vezati usta životinji dok, na primjer, radi oko hrane, jedno je od izvorišta naše obveze da izbjegavamo okrutnost prema životinjama. Iako nije dat nikakav razlog u Orah, naši učenjaci hrabro su proglasili razlog (ili razlog) za ovu micvu. Postoje i druge micvot kojima su hazal priložili razloge, s tek nešto ustezanja. Naravno, uvijek se moramo prisjetit da micvot prvenstveno moramo činiti jer su one Kraljeve odredbe. No razlozi imaju svoje mjesto u židovskom učenju i životu. Šilu'ah hakan protivi se logici i odbacuje razloge.

Samo košer ptica. Samo u divljini, a ne kod ptica koje su u vlasništvu ljudi. Zašto te (i druge) razlike ako je to još jedna micva "jednostavno" povezana s milosrđem nasuprot okrutnosti? Zbog toga što to nije jednostavna micva. Š'liši - treća alija - 29 p'sukim (22,8-23,7) Imamo obavezu da podignemo zaštitnu ogradu uokolo svog krova.

Sa svoje imovine moramo otkloniti sve sigurnosne rizike. Usmeni zakon definira da ove micvot uključuju više nego sam vlastiti krov. Rabinski zakon, "preuzimajući vodstvo od Tore", proširuje pravila o "sigurnosti i zdravlju" na brojna područja.

Npr. stavimo li po strani samu osobu koja puši (sa sigurnošću se može ustvrditi da je ta po zdravlje/život opasna praksa zabranjena Torom), trebalo bi biti jasno da pušenje u blizini drugih ljudi krši suštinu ove micve.

Rambam kaže da čovjek ne može reći drugima: "Nemoj mi govoriti što da radim - ako želim riskirati

svoje zdravlje ili život, to je moja stvar". To je nešto što treba imati na umu kada odlučite "napasti" svog omiljenog pušača.

Ne smije se posaditi različita zrna u vinogradu, niti se smije jesti ono što od toga urodi. Napomena: Nije uvijek tako da se ne smije koristiti rezultat zabranjenih mješavina. Primjerice, mazga se može koristiti, čak i ako je nastala kršenjem zabrane križanja životinja. Za razliku od ove micve "k'lai kerem", koja je zabranjena u svim područjima.

Zabranjeno je orati s volom i magarcem zajedno, kao i vezati zajedno bilo koje nekompatibilne životinje (ili ljude), za bilo koju namjenu.

S gledišta micvot Napomena: Na zabranu vuče kola s nojem i žirafom ne treba gledati kao na rabinsko proširenje zakona Tore. To je, zapravo, potpuno kršenje Tore, budući da Talmud uči da opseg ove micve iz perspektive Tore nije isključivo oranje, ni vol niti magarac. Ova se ideja pojavljuje u nekim, ali ne i svim, micvot.

Rambam smatra da Tora zabranjuje svaku kombinaciju košer i nekošer životinje, na temelju činjenice da je u primjeru koji Tora daje po jedna od svake kategorije. Rambam kaže da je kombinacija dviju košer ili dviju ne-košer životinja zabranjena rabinskim zakonom. Mnogi autoriteti osporavaju ovo Rambamovo razlikovanje i kažu da je sve to zakon Tore.

Nemojte nositi šaatnez (odjeću od vune i lana zajedno) Za razliku od prijašnje micve, ovdje se jedino vuna i lan ne smiju miješati za odjeću (i tehnički istovjetne namjene). Ne postoji "širenje" Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

definicije micve niti rabinsko proširenje njegovog opsega. (Zapravo, postoji koncept "rabinskog šaatneza", ali on ne ide dalje od kombinacije vune i lana.)

Da pojasnimo: Tora kaže - Vol, magarac, oranje. Talmud nas uči da to vrijedi - D'Orajta (iz Tore) i za kozu, i noja, koji vuku cirkuska kola.

Tora kaže - Vuna i lan. To je to.

Ne kažemo da bi se ovo trebalo protezati i na pamuk i vunu. Ni Tora, ni Talmud, ni rabini nisu proširili ovu micvu izvan njenih Torom zadanih smjernica.

Na osnovu čega možemo znati koje su micvot šire od zapisanog, te koje su rabini proširili a koje ostaju onakve kako je napisano? Odgovor leži u prenošenju Tore, te rabinskim tradicijama koje se prenose s koljena na koljeno. Ovo je bitan dio Tore i judaizma. Emunat hahamim znači vjerovati i pouzdavati se u to da je prijenos Usmenog zakona pošten i pouzdan.

Svatko može čitati riječi Tore - ona je prevedena na više jezika od bilo koje druge knjige u povijesti. Ali jedino mi znamo kada je magarac magarac a kada označava svaku drugu životinju. Kada se dan odnosi na dnevni dio dana (za razliku od noći), a kada je dan 24-satni period.

Kada ben znači sin, a kada uključuje i kćeri. To je Emunat hahamim.

... stavite cicit na sve haljine s četiri kraja koje nosite. (Kao micva, cicit je već ubrojen, ali ovo njegovo postavljanje uz šaatnez primjer je pozitivne micve koja nadilazi negativno, lanena odjeće može imati pričvršćen vuneni cicit - to vrijedi samo kad se promatraju svi aspekti cicita, tj. t’heilet. Rambam zabranjuje nošenje šaatneza u cicitu, zato da čovjek ne bi zaspao ili zaboravio noću skinuti tu odjeću, kada je oslobođen od cicita Strana 4

Alija po alija

te bi kršio šaatnez. Ovo je rabinska zabrana nečega što Tora dopušta )

R'vi'i - četvrta alija - 17 p'sukim (23,8-24)

Ako je netko lažno optužio svoju zaručnicu za nevjeru, on se od nje više ne smije razvesti (osim ako to ona ne želi). Plaća se također i kazna djevojčinoj obitelji zbog uvrede.

Kao ogranak ovog dijela Tore, učimo da se par mora oženiti s "ketubom" i "kidušinom". Također saznajemo da sud mora izvršiti kaznu "kamenovanja" kada se to od njega zahtijeva.

Oto, obraćenike iz Edoma i Egipta ne treba diskriminirati, ali ih se potpuno integrirati može tek od 3. naraštaja.

Obje strane koje su privolile na zabranjeni odnosa su krive. Ako je ženu moguće smatrati učesnicom koja se tome opirala, onda ona ne smije biti kažnjena. Ne smijemo kazniti nikoga tko možda nije bio odgovoran za svoje postupke. Ovo je izvor jednog od principa Pirkei Avot: Pružite svakome povlasticu sumnje.

Čovjek koji siluje neudanu ženu, mora je oženiti i nikada se ne može od nje razvesti (ako ona tako želi). Čovjek ne može oženiti bivšu ženu svoga oca.

Određene grupe kastriranih muškaraca imaju ograničenja u vezi braka kao i "mamzerim".

Amonci i Moabci ne mogu ženidbom ući u "B-žju zajednicu" zbog okrutnog, negostoljubivog ponašanja tih dvaju naroda prema Izraelu.

Niti ikada smijemo tim narodima ponuditi mir kao alternativu ratu, kao što se to traži za druge neprijatelje.

Vojni logor mora se održavati duhovno i fizički čistim. Izvan tabora moraju biti predviđeni sanitarni objekti, a vojnici moraju biti opremljeni odgovarajućim sredstvima za održavanje higijene.

Iz ove micve proizlazi i sljedeće: ulazak na Brdo Hrama (koje ima halahički status levitskog tabora ovdje govorimo o području na ko■ jem se nisu nalazili Beit HaMikdaš i njegovo dvorište) zabranjen je ljudima s određenim vrstama obredne nečistoće.

Idejno, moramo shvatiti da na B-žju prisutnost među nama utječe naše moralno ponašanje. Stoga, te micvot nose posljedice po židovsko društvo u cjelini, a ne samo u vojnom okruženju.

Roba, koji je pobjegao od svog gospodara i dotrčao do nas da nađe zaštitu, ne smije se vratiti. Ne smijemo zlostavljati roba koji je potražio utočište u Izraelu.

Prostitucija je zabranjena i prihodi stečeni na taj način ne smiju se koristiti za svete stvari. (Neki ubrajaju da je u ovu micvu uključen i spolni odnos između neoženjenih partnera.)

Iako se kamate za osobne zajmove ne smiju uzimati od Židova, prihvatljivo je (i ispravno) nežidovima posuđivati uz kamatu. To je stoga što društvo u cjelini smatra razumnim naplaćivati umjerene kamate na zajmove. S obzirom da nežidov Židovu može naplatiti kamatu, Tora nam daje dopuštenje da od njih uzimamo kamate. Lihva, kamataDivrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

renje, prepoznat će se kao "univerzalne" pogrešne postupke. Zabrana uzimanja bilo kakve kamate poseban je duhovni zahtjev za Židova.

razvede, ne može se ponovno udati za svog prvog muža.

Zavjeti Hramu moraju se otkupiti unutar ciklusa od tri blagdana.

Preporučljivo je suzdržati se od obećanja, ali kada ga se dâ, osoba ga se mora držati. (Hatarat n'darim daje "izlaz" za određena nesmotrena obećanja.)

Muškarac je oslobođen vojne službe tijekom prve godine braka, i za to se vrijeme mora aktivno brinuti da njegova žena bude sretna.

Hamiši - peta alija - 6 p'sukim (23,25-24,4) Radnici imaju pravo jesti hranu s kojom rade, ali bez odobrenja ne smiju uzimati više od toga. Radnici ne smiju smanjiti svoju učinkovitost jedući na poslu.

Na području zakona Tore uočavamo prekrasnu ravnotežu, koja se tiče odnosa između poslodavca i radnika. S jedne strane, radniku je dopušteno jesti od onoga što ubire.

S druge strane, on to ne može raditi za vrijeme posla, jer bi to umanjilo njegovu učinkovitost, a što rezultira krađom od njegovog šefa. S druge strane, poslodavac mora dati stanke tijekom dana, kada radnik može jesti. S druge strane, radnik bez dopuštenja ne smije odnijeti kući ništa od plodova. Mišna nadalje kaže da radnik ne bi trebao zloupotrebljavati to pravo koje mu daje Tora, kako njegov poslodavac ne bi proširio glas drugima da ne bi trebali zapošljavati tog radnika. Mišna također tumači da je poslodavac dužan hraniti svoje radnike u skladu s prevladavajućim običajem u njegovu mjestu. Poslodavac ne smije iskorištavati radnika, a radnik ne smije iskorištavati poslodavca.

Ako bračni par želi okončati brak, to se mora učiniti primjerenim "getom". Ako se razvedenica ponovno uda, a kasnije obudovi ili se

Godina 13 5 Broj 46 Strana

Šiši - šesta alija - 9 p'sukim (24,513)

Posuđe koje se koristi za pripremu hrane ne smije se uzimati kao jamstvo za zajam. Moramo biti osjetljivi na potrebe onoga koji posuđuje.

Otmica i prodaja žrtve kažnjava se smrtnom kaznom.

Ne smijemo uklanjati znakove "cora'ata".

Uvijek pamtite što se dogodilo Miriam. [Iako Rambam i Hinuh ne računaju ovo "pamtite" među 613, drugi koji broje micve ubrajaju je.]

Siromašnu osobu koja je od nas posudila (novac) ne smijemo prekomjerno prisiljavati na davanje garancije. Ne smijemo zadržati ono što smo već uzeli od nje – ako joj je potrebno, moramo joj to vratiti. Š'vi'i - sedma alija - 28 p'sukim (24,14-25,19) Ne smijemo nepravično iskorištavati naše manje sretne radnike.

Nadničare se mora biti platiti na vrijeme.

Bliski srodnici ne mogu svjedočiti jedni protiv (ili u prilog) drugih u kaznenim predmetima. U ovome se nalazi i nagovještaj da se čovjeka neće kazniti za djela njegovih roditelja ili djece.

Ne smijemo izvrtati pravdu čak ni za dobro siročeta.

Vrijednosnice za zajam ne smiju se uzimati od udovice.

Našeg iskustva u Egiptu trebamo se prisjećati kao pokretača za mnoge od tih "senzibiliziranih" micvot.

Ono što bude zaboravljeno na poljima nakon žetve mora se ostaviti za siromašne. Ne bi se trebalo vraćati po to.

Kaznu makot (bičevanja) sudovi trebaju dosuditi onima koji su proglašeni krivima za grijehe koji se na taj način kažnjavaju, ali se mora paziti da se ne prekorači traženi broj udaraca.

Nemojte vezati njušku životinji dok radi s hranom.

Udovici bez djece zabranjeno je da se uda za bilo koga ... sve dok ... se ne "uda" za svog šogora (jibum) ili njihova veza bude prekinuta halicom, i u tom slučaju ona se može udati za bilo koga drugoga.

Ako čovjek "A" progoni čovjeka "B" kako bi ga ubio, naša je dužnost spasiti život "B"-u, čak i ako to podrazumijeva ubojstvo osobe "A". Ne smijemo pokazati samilost prema progonotelju (A). Ukoliko je moguće zaustaviti osobu "A" bez da je se ubije, moramo to učiniti - ubiti ga u ovom slučaju bio bi čin umorstva.

(Ne samo da se ne smije koristiti lažne mjere/mjerice, već i) zabranjeno je i samo posjedovanje lažnih mjernih instrumenata za čvrstu ili tekuću robu, ili takvih utega. Ispravni utezi i mjerice jedan su od stupova društva, B-g prezire one koji varaju u poslu.

Završni dio ove sedre je Zahor. Zapovjeđeno nam je da pamtimo što nam je Amalek učinio dok smo izlazili iz Egipta. Židovskom narodu u cjelini zapovjeđeno je da s ovoga svijeta zbriše ostatak Amaleka. Nikad ne smijemo zaboraviti Amaleka. Tehnički, ove se micvot odnose na konkretan narod Amaleka. Ideja se, međutim, mora proširiti na one nalik Amaleku koji su nas mučili tijekom čitave židovske povijesti. Ova posljednja tri p'sukim sedre ponovno se čitaju za Maftir. ■ Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 532. Obveza da se postupi po proceduri o lijepoj zarobljenici Kad među zarobljenicima ugledaš lijepu ženu ... (Ponovljeni zakon 21,11) 533. ..."Još uvijek lijepa si, al noćas odlazim"...: Zabrana prodaje lijepe zarobljenice ... nećeš je prodati za novac ... (Ponovljeni zakon 21,14) 534. ... "Ostala si uvijek ista"…: Zabrana da se lijepu zarobljenicu zadrži kao robinju ... nećete je učiniti robinjom ... (Ponovljeni zakon 21,14) 535. Igra vješala: Obveza da se određene osuđenike objesi ... objesit ćeš ga na vješala. (Ponovljeni zakon 21,22) 536. Na groblju noću: Zabrana da se pokop odgodi preko noći Ne smiješ ostaviti njegovo tijelo na vješalima preko noći ...

(Ponovljeni zakon 21,23) 537. Hevra kadiša: Obveza da se osuđenika pokopa na dan pogubljenja Svakako ga sahrani istog dana. (Ponovljeni zakon 21,23) 538. Izgubljeno i nađeno: Obaveza da se vrati izgubljeni predmet ... svakako ćeš ih vratiti ... (Ponovljeni zakon 22,1) 539. To nije ono što tražiš: Zabrana da se izgubljeni predmet ignorira ... nećeš se sakriti. (Ponovljeni zakon 22,3) 540. Pet, Šest ...: Zabrana da se ignorira drugog koji se muči s teretom Nećeš ugledati magarca ili vola brata svojega kako se srušio na putu i sakriti se ... (Ponovljeni zakon 22,4) 541. ... Podigni štapiće !: Obaveza da se drugome pomogne podići i skinuti teret ... pomoći ćeš mu postaviti ih na noge, zajedno s njim.

(Ponovljeni zakon 22,4) 542. Oponašanje muškarca: Zabrana ženama da nose mušku odjeću Muške stvari neće biti na ženi ... (Ponovljeni zakon 22,5) 543. Transseksualac: Zabrana muškarcima da nose žensku odjeću ... i muškarac ne smije nositi žensku odjeću ... (Ponovljeni zakon 22,5) 544. Kompleksno pitanje: Zabrana da se uzme majka ptice zajedno s mladima ... nećeš uzeti majku s ptićima. (Ponovljeni zakon 22,6)

Strana 6

545. Iš!: Obaveza da se potjera majku pticu Pošaljite majku ... (Ponovljeni zakon 22,7) 546. Krovovi: Obaveza da se na ravnom krovu postavi ograda ... napravit ćeš ogradu na svom krovu ...

(Ponovljeni zakon 22,8) 547. Privlačna neprilika: Zabrana da se ostavi nešto opasno na nečijem posjedu ... tako da odgovornost za krv neće biti na tvojoj kući ...

(Ponovljeni zakon 22,8) 548. Miš-maš: Zabrana da se u vinogradu posade različite vrste Ne smiješ posaditi svoj vinograd mješovitim vrstama ...

(Ponovljeni zakon 22,9) 549. Sjemenast: Zabrana da se jedu različite sjemenke iz vinograda ... da ne bi učinio da urod bude zabranjen ... (Ponovljeni zakon 22,9) 550. Utrka pasa za vuču saonica: Zabrana da različite vrste životinja rade zajedno Ne smiješ orati zajedno s volom i magarcem. (Ponovljeni zakon 22,10) 551. Janje od povrća: Zabrana nošenja odjeće koja sadrži i vunu i lan Ne smijete nositi mješavinu vune i lana zajedno ... (Ponovljeni zakon 22,11) 552. Uzimam: Obaveza da se ženu oženi kako treba Ako se čovjek oženi ženom ... (Ponovljeni zakon 22,13) 553. Skandal!: Obaveza klevetnika da ostane sa svojom suprugom ... ona će ostati s njim kao žena ... (Ponovljeni zakon 22,19) 554. Pustite me da prespavam prije odluke: Zabrana klevetniku da se razvede od svoje žene ... on se nikad neće razvesti od nje. (Ponovljeni zakon 22,19) 555. Smrtna kazna (# 4 od 4): Obaveza da se izvrši kamenovanjem kada se zatraži ... zaspite ih kamenjem da umru ... (Ponovljeni zakon 22,24) 556. Prilično jasno samo po sebi, no za svaki slučaj: Zabrana kažnjavanja onoga koji postupa pod prisilom Nemoj ništa učiniti djevojci jer nije počinila zločin ...

(Ponovljeni zakon 22,26) 557. Zašto bi to ona htjela?: Obaveza silovatelja da oženi svoju žrtvu ... postat će mu žena ... (Ponovljeni zakon 22,29) 558. Vuče kuglu na lancu: Zabrana silovatelju da se

Divrej Tora

(nastavak s 6. stranice)

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi

ikada razvede od svoje žrtve ... ... nikada se ne smije razvesti od nje. (Ponovljeni zakon 22,29) 559. Nepodudarni software: Zabrana eunuhu da uđe u bračne vode Čovjek stučenih testisa ili odsječenog uda ne smije ući u zajednicu Vječnog. (Ponovljeni zakon 23,2) 560. Neshvaćen: Zabrana mamzeru da stupi u bračne vode Mamzer ne može ući u zajednicu Vječnog... (Ponovljeni zakon 23,3) 561. Bratska mržnja: Zabrana ulaženja u brak s potomcima Amona i Moaba Amonac i Moabac ne smiju ući u zajednicu Vječnog...

(Ponovljeni zakon 23,4) 562. Ne samo to ...: Zabrana da se ponudi mir Amonu i Moabu Nemoj tražiti mir s njima ... (Ponovljeni zakon 23,7) 563. Bratsko suparništvo: Zabrana da se isključi Edomca nakon dvije generacije Ne smiješ odbaciti Edomca ... (Ponovljeni zakon 23,8) 564. Što je bilo, bilo je: Zabrana da se isključi Egipćana nakon dvije generacije ... nećeš odbiti Egipćanina ... (Ponovljeni zakon 23,8) 565. Odstupi: Zabrana ritualno nečistim ljudima da se uspnu na Hramsku goru ... ne smije ući u logor. (Ponovljeni zakon 23,11) 566. Zahod: Obveza da vojni logor ima nužnik Imat ćeš mjesto izvan tabora ... (Ponovljeni zakon 23,13) 567. Lopata je lopata: Obaveza da se među oružjem drži i lopata Drži lopaticu među svojim oružjem ... (Ponovljeni zakon 23,14) 568. Podzemna željeznica: Zabrana da se odbjeglog roba vrati njegovom gospodaru s one strane granice Roba koji je potražio utočište kod tebe nemojte izručiti njegovom gospodaru ... (Ponovljeni zakon 23,16) 569. Okrutni robovlasnik: Zabrana da se našteti odbjeglom robu ... nećeš ga ugnjetavati. (Ponovljeni zakon 23,17) 570. Predbračni: Zabrana spolnog odnosa izvan braka Neće biti promiskuitetne žene ... i neće biti promiskuitetnog muškarca ... (Ponovljeni zakon 23,18) 571. Uvreda: Zabrana prinošenja životinja plaćenih zaradom prostitutke ...

Nećeš donijeti plaću prostitutke ni pasjeg novca u Hram ...

(Ponovljeni zakon 23,19) 572. Ka Mate: Zabrana posuđivanja novca uz kamatu Godina 13 7 Broj 46 Strana

Ne smiješ navesti brata svoga da prihvati kamatu ...

(Ponovljeni zakon 23,20) 573. Vrrrrlo zanimljivo ... Obaveza da se nežidovu posuđuje uz kamatu Tuđincu ćete obračunati kamatu ... (Ponovljeni zakon 23,21) 574. Odugovlačitelj: Zabrana odlaganja ispunjenja zavjeta Kad zavjetuješ Vječnom B-gu svom, nemoj odlagati isplatu ...

(Ponovljeni zakon 23,22) 575. Skočiti sam sebi u usta: Obaveza da čovjek ispuni ono na što se obvezao Držat ćeš i vršiti ... sve što siđe s tvojih usana. (Ponovljeni zakon 23,24) 576. Širite bogatstvo uokolo: Obaveza da se omogući najamniku da jede Kada uđeš u vinograd svog zemljaka (na posao), možeš jesti grožđa do mile volje ... (Ponovljeni zakon 23,25) 577. Neće ići!: Zabrana radniku da odnese kući ono što je ubrao ... ali ne smiješ staviti u svoju posudu. (Ponovljeni zakon 23,25) 578. Vrijeme za košnju: Zabrana čovjeku da jede onda kada bi trebao raditi ... ne smiješ podići srp prema usjevu što stoji... (Ponovljeni zakon 23,26) 579. Daj joj get: Obaveza da se razvod učini s dokumentom Ako se čovjek oženi ženom ... i napiše joj brakorazvodni dokument... (Ponovljeni zakon 24,1) 580. Svingeri: Zabrana da se ponovno oženi bivšom suprugom koja se u međuvremenu udala za nekog drugog Njen prvi muž, koji ju je otpustio, ne smije je ponovo uzeti za ženu ... (Ponovljeni zakon 24,4) 581. Vojna obaveza: Zabrana da se regrutira onoga koji se tek oženio Kad se čovjek netom oženi, neće odlaziti s vojskom ...

(Ponovljeni zakon 24,5) 582. Šana rišona: Obaveza mladoženje da se veseli sa svojom mladom godinu dana ... razveseljavat će svoju ženu kojom se oženio. (Ponovljeni zakon 24,5) 583. Gorenje: Zabrana da se kao instrument osiguranja traži pribor za pripremu hrane Ne smije se uzimati mlinski kamen, ni gornji ili donji, kao zalog ... (Ponovljeni zakonik 24,6) 584. Ne čeprkaj po tome!: Zabrana mecori da ukloni znakove svoje caraas Strana 7

(nastavak sa 7. stranice)

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi

Budite oprezni zbog bolesti caraat ... (Ponovljeni zakon 24,8) 585. Plijenitelj: Zabrana vjerovniku da na silu uzme instrument osiguranja ... nećeš ući u njegovu kuću da bi uzeo zalog ... (Ponovljeni zakon 24,10) 586. Sef: Zabrana zadržavanja instrumenta osiguranja koji je potreban ... nećeš spavati s njegovim zalogom. (Ponovljeni zakon 24,12) 587. Zalupiti: Obaveza da se instrument osiguranja vrati kada je to potrebno Vrati mu zalog ... (Ponovljeni zakon 24,13) 588. Stiže plaća: Obaveza da se plaća isplati na vrijeme Istog dana isplatite plaću ... (Ponovljeni zakon 24,15) 589. Nedopustivo: Zabrana da svjedoči rodbina sudionika u parnici Očevi se neće pogubiti zbog sinova i sinove se neće pogubiti zbog očeva ... (Ponovljeni zakon 24,16) 590. Dupla doza: Zabrana izvrtanja pravde zbog obraćenika i siročadi Nemojte izvrći pravice obraćeniku ili siročetu ... (Ponovljeni zakon 24,17) 591. Zlikovac s dugim uvijenim brcima: Zabrana da se od udovice zahtijeva instrument osiguranja ... ne smiješ uzeti haljine udovice za zalog. (Ponovljeni zakon 24,17) 592. Zaboravi na to!: Obaveza da se ostavi zaboravljene snopove za siromašne Kada žanješ u svom polju i zaboraviš u polju ... to će biti za obraćenike, siroče i udovicu ... (Ponovljeni zakon 24,19) 593. Samo sam ga ispustio: Zabrana da se ponovo uzme zaboravljene snopove ... ne smiješ se vratiti po to ... (Ponovljeni zakon 24,19) 594. Ispraši ga dobro: Obaveza sudova da išibaju prekršitelje ... ako krivac zasluži da bude išiban ... (Ponovljeni zakon 25,2)

595. No, 39, pa stvarno ...: Zabrana da se prekorači propisani broja udaraca bičem Četrdeset udaraca udari; ne smije se dodati ... (Ponovljeni zakon 25,3) 596. Začepi!: Zabrana da se zaveže njuška radne životinje Ne zavezuj usta biku dok vrše. (Ponovljeni zakon 25,4) 597. Prethodno angažiranje: Zabrana udovici da se ponovno uda prije nego li je raskinula vezu ... ... supruga pokojnika ne smije se udati za drugog čovjeka ...

(Ponovljeni zakon 25,5) 598. Jibum, jibum: Obaveza da se stupi u leviratski brak ... njen šogor uzet će je kao ženu ... (Ponovljeni zakon 25,5) 599. Bit će cipele…: Obaveza da se izvrši halica ... skinut će mu cipelu s nogu i pljunuti ispred njega ...

(Ponovljeni zakon 25,9) 600. Trči Lola, trči: Obaveza spasiti osobu od progonitelja Odsijeci joj ruku ... (Ponovljeni zakon 25,12) 601. Nema milosti!: Zabrana da se ima sažaljenja prema progonitelju ... neka ga ne sažaljuje tvoje oko. (Ponovljeni zakon 25,12) 602. Posjedovanje je također zločin: Zabrana da se ima lako promjenjive utege i mjera Nemoj imati velike i male utege u torbi. (Ponovljeni zakon 25,13) 603. Zahor: Obveza da se pamti što je Amalek učinio Pamti što ti je Amalek učinio na putu kad ste izašli iz Egipta.

(Ponovljeni zakon 25,17) 604. Džihad?: Obaveza da se iskorijeni Amaleka ... izbrisat ćeš pod nebom sjećanje na Amaleka... (Ponovljeni zakon 25,19) 605. Nezaboravime: Zabrana …ne zaboravi! (Ponovljeni zakon 25,19) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativna zapovijedi 61. Negativna je zapovijed ne zadržati od vlasnika predmet uzet kao jamstvo, u vrijeme kada mu je potreban kao što Pismo kaže, nećeš spavat s njegovim zalogom (D'varim 24,12), što znači: nemoj otići na spavanje dok je njegov založeni predmet kod tebe (vidi pod Poz. zapovij. §63).

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, Strana 8

kako za muškarca tako i za ženu.

62. Negativna je zapovijed ne otvrdnuti svoje srce i ne zatvoriti ruke prema siromašnom Židovu kao što Pismo kaže, ne budi tvrda srca i ne zatvaraj ruke svoje pred svojim siromašnim bratom. (D'varim 15,7). (vidi pod Pozitivne zapovijedi §38).

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarca tako i za ženu. ■ Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Okrutna i neuobičajena kazna?

Devarim 25,11-12 opisuje odmjeravanje tjelesne kazne u slučaju napada, kojim se traži odsijecanje ruke ženi koja se umješala u sukob i uhvatila muškarca za njegove intimne dijelove tijela. Čini se da i drugi stihovi nagovještavaju kaznu sakaćenja, kao u poznatom pozivu na "oko za oko, zub za zub".

• Je li takva kazna "mjere za mjeru" najpravedniji oblik pravde, ili je to "okrutna i neuobičajena" kazna?

• Prilikom određivanja kazni za zločine, koji od sljedećih ciljeva treba dobiti prednost: naknada za žrtvu, rehabilitacija kriminalca, odmazda ili zastrašivanje? Što ovaj zakon predlaže? Je li to pravilo ili izuzetak u Tori?

• Velika većina talmudskih učenjaka propisuje da u slučaju tjelesne ozljede krivac plaća naknadu umjesto da bude osakaćen. Ali je li to doslovno tumačenje stihova u Tori? Da li se pešat biblijskih tekstova razlikuje od rabinske odluke? Ako da, zašto je tako? I, što je najvažnije, kako se pšat i deraš mogu uskladiti?

Lijepa zarobljena žena Postoje određeni dijelovi Tanaha koje komentatori objašnjavaju na

tako dijametralno suprotne načine da ono što je za jedne negativno, za druge je pozitivno. Postupak u vezi lijepe zarobljene žene takav je slučaj.

• Dok Hoil Moshe tvrdi da sve radnje učinjene ženi (brijanje glave, "rad" na noktima i mijenjanje odjeće) služe da uljepšaju zarobljenicu i pripreme ju za vjenčanje, Raši tvrdi da im je svrha da ju ponize kako bi se spriječio mješoviti brak.

Raspravite o ova dva gledišta za vašim šabatnim stolom. Što mislite koji je bolje podržan tekstom?

• Komentari se ne slažu oko toga dopušta li Tora bračne odnose prije, ili tek nakon procedure. Rambam tvrdi da je, kao ustupak čovjekovim prirodnim sklonostima, dozvoljen jednokratni seksualni čin tijekom samog rata, u nadi da će ga ostatak postupka uvjeriti da to više ne učini.

Nalazite li takav pristup problematičnim? Drugim riječima, moraju li zakoni Tore predstavljati ideal, ili bi se jednostavno mogli baviti čovjekovim potrebama i prirodom?

Zatiranje Amaleka Što je bilo toliko strašno u Amalekovom napadu da je dovelo do zapovijedi da se tu naciju potpuno uništi?

• Kako treba reagirati na terorizam? Ako narod s terorističkim načinom razmišljanja i nedostatkom etičkih normi napadne, koliko ekstreman odgovor je nužan ili prikladan? Što ako će nedužni biti ubijeni kao kolateralne žrtve?

• Ako smatrate da je druga zemlja egzistencijalna prijetnja vašem opstanku, je li opravdano pokrenuti preventivni napad kako bi spriječili svoje vlastito uništenje?

Kako možete utvrditi kada takva prijetnja postoji?

• Koliko je iznimna zapovijed da se izbriše Amaleka? U ostatku Tanaha, kakav je Hašemov uobičajeni način djelovanja kada se bavi neprijateljima Izraela? Kako se, na primjer, ova naredba može usporediti s nalogom da se uništi sedam kananskih naroda?

Svatko umire zbog svojih vlastitih grijeha?

Među mnogim zakonima u paraši podučava se da djeca ne smiju biti ubijena zbog grijeha svojih roditelja, niti roditelji zbog svoje djece. Umjesto toga "‫ ִאמׁש ְּב ֶח ְּטאֹו מּו ָ ּו‬."

• Kako se ovo uklapa u princip izložen na drugom mjestu u Tori, da je Hašem " ֹּ‫פ ֵֹּק ֲ ֹו ָאב‬ ‫ "? ַ ל ָב ִנמם‬Kako se izjava "‫ִאמׁש‬ ‫ " ְּב ֶח ְּטאֹו מּו ָ ּו‬slaže sa svim slučajevima u Tanahu gdje se čini da postoji kolektivna kazna?

• Kada je, i da li je ikada, opravdana kolektivna kazna?

Može li se isto razmišljanje primijeniti na kaznu koja se odmjerava kao primjer drugima? Da li je kažnjavanje unutar obitelji drugačije od ovoga? ■ Prevela Tamar Buchwald

Godina 13 9 Broj 46 Strana

Strana 9

Rav Kook:

Ša'atnez – uvid u budućnost Iako se po prvi puta spominje u

Prema mišljenju Rav Kooka, to

"Čovjek, u svojoj egocentričnosti,

Levitskom zakoniku 19,19, zabrana

nije zakon za koji nema razloga, ili

prilazi jadnoj kravi i ovci. Od jedne

ša'atneza jasnije je definirana kasnije

zakon koji mi ne možemo shvatiti,

uzima njeno mlijeko, a od druge

u Tori: "Ne nosite ša'atnez – vunu i

već on spada u kategoriju micvot

runo. Ne bi bilo ništa loše u tome da

lan zajedno" (Ponovljeni zakon 22,11).

koje se odnose na buduću realnost

uzima runo kada bi ono ovci bilo na

Zašto Tora zabranjuje da se vuna i

koja je drugačija od ove naše sada-

teret, no on to čini u vrijeme kada je

lan koriste u istom komadu odjeće?

šnje. U tom budućem vremenu,

toj ovci ono potrebno. Mi shvaćamo

Nadalje, posebna odjeća Velikog

svrha tih zakona postat će jasna.

da je to oblik krađe – potlačivanje

svećenika sadržavala je i vunu, i lan. Zašto je njemu bilo dozvoljeno nositi ša'atnez?

Zakon za budućnost

Drugim riječima, te zapovijedi služe da nas moralno pripreme za budućnost.

Jedan intrigantan pogled na buduć-

slabijeg

rukom

jačeg."

(Otzarot

HaRe'ah 2.sv., str.97) Naravno, moralni prekršaj odnosi se primarno na buduće stanje ovce.

Ta dva materijala – lan, koji se

nost je kabalistička ideja da će bu-

Kako bi razdvojila upotrebu■ vune

dobiva od biljke lana, i vuna, koja se

duće uzdizanje svemira uključivati

i lana te usadila osjećajnost prema

striže sa ovaca – bila su dva glavna

također i radikalnu promjenu kod

dobrobiti životinja koja će nam tre-

materijala dostupna drevnim civili-

životinja. Životinje će se razviti u

bati u budućem vremenu, Tora za-

zacijama. Prema mišljenju Talmuda

stanje slično trenutnom stanju ljud-

povijeda da se ta dva materijala ne

(Šabat 26b), kad god Tora govori o

skih bića. To vjerovanje igra glavnu

nose zajedno. Korištenje biljke lana i

odjeći bez da specificira materijal, to

ulogu u pisanjima Rav Kooka u

manipulacija ovce nisu – u apso-

se uvijek odnosi na odjeću od vune

mnogim područjima: vegetarijan-

lutnim terminima – moralno jedna-

ili lana.

stvu, hramskim žrtvama te razu-

ke.

Zabrana koju Tora daje vezano uz nošenje lana i vune zajedno odličan

mijevanju zakona poput ša'atneza ili ne jedenja mlijeka i mesa zajedno.

Sve je ovo istina kada je riječ o upotrebi vune u osobne svrhe. No,

je primjer zakona kojem ne znamo

Korištenje lana koji dobivamo od

kada se vuna upotrebljava za b-ž-

razlog. Kao što je Raši napisao, na-

biljke ne izaziva nikakve moralne

ansku službu – kao što je slučaj sa

rodi svijeta i zli nagon rugali su

dileme, no korištenje vune zahtijeva

odjećom Velikog svećenika – tada

nam se, pitajući, 'Kakva je to zapo-

veću osjetljivost iz perspektive ap-

stupa na snagu princip behol meo-

vijed? Koja je logika u njoj?'

solutnog morala:

deha – služiti B-gu svime onime što posjedujemo. Ovdje se podrazumi-

Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rav Kook:

Ša'atnez – uvid u budućnost poštovanih ljudi starih vremena.

Lan najbolje simbolizira našu želju da se odijevamo dostojanstveno i časno, pa je zato on najbolji medij za prenošenje poruke o ljudskoj osjećajnosti prema životinjama.

Sjećanje na Mirjaminu kaznu "Sjećajte se što je B-g učinio Mirjam

na vašem putu iz Egipta." (Ponovljeni zakon 24,9) Šest zehirot Šest puta Tora nam zapovijeda da se sjećamo određenih događaja. Tih šest zehirot (sjećanja) nabrojano je u jeva da će životinje, svojom slobo-

jutarnjoj molitvi:

dnom voljom, doprinijeti sa svoje

•

Izlazak iz Egipta

strane duhovnom uzdizanju sve-

•

Objava Tore na Sinaju

•

Napad Amaleka i zapovijed da

mira.

Zašto samo lan?

Jedan je učenik pitao Rav Kooka

ga uništimo

Mošeova proročka razina Tora kaže (Br 12,1-15) da je Mirjam govorila protiv svog mlađeg brata Mošea jer je zapostavio svoju ženu. Mirjam je smatrala da činjenica da je Moše prorok nije izgovor za njegovo ponašanje. "Zar B-g govori samo Mošeu? Ne govori li On i na-

raon) proroci, mi još uvijek održavamo normalne obiteljske odnose.

B-g je na te optužbe odgovorio sljedeće: "Pažljivo slušajte Moje riječi. Kada netko od vas iskusi b-žansko proroštvo, Ja mu se objavljujem u viziji; Ja mu govorim u snu. No nije tako sa mojim slugom Mošeom… s njim govorim licem u lice… tako da vidi stvarnu sliku B-ga."

Gora od grijeha ogovaranja, bila je Mirjamina kriva procjena Mošeove

•

Pobuna Izraelaca u pustinji

zabranjuje samo miješanje vune sa

•

Šabat

lanom, a ne i sa drugim materija-

•

Mirjamina kazna zbog kleve-

vu sa svojom kritikom. No, Moše-

tanja Mošea

ova razina proroštva bila je viša od

zašto, prema tom objašnjenju, Tora

lima (poput pamuka).

Rav Kook odgovorio je da su micvot poput riječi. Kroz te riječi možemo raspoznati temeljna učenja Tore. Ako je jedna riječ dovoljna da prenese poruku, nema potrebe koristiti drugu riječ koja bi prenosila isti koncept.

Prvih pet su očigledno važni za upamtiti jer je riječ o glavnim događajima ili temeljnim principima vjere. Ipak, ovaj posljednji – Mirja-

mina kazna za klevetanje Mošea, naizgled ne spada među njih. Možemo li Mirjaminu pogrešku u pro-

Međutim, riječ koja se koristi mo-

suđivanju staviti rame uz rame sa

ra biti najbolja i najpromišljenija.

takvim događajima poput Izlaska ili

Poruka o brizi za dobrobit životinja

objave Tore?

mora biti usađena u umove društvenih vođa. Stoga Tora bira da tu poruku izrazi spominjući lan koji je bio omiljen materijal za odjeću

Godina 13 11Broj 46 Strana

Kako bismo cijenili lekciju Mirjamine kazne, moramo razumjeti srž njene pogreške.

razine proroštva. Da je Moše bio običan prorok, Mirjam bi bila u pra-

uobičajene. Mošeova vizija nije bila zamagljena i iskrivljena, već je bila kristalno jasna. Kao rezultat toga, Pet Mošeovih knjiga su na višoj razini od ostatka biblijskih knjiga.

Nijedan prorok ne može izazvati ili proturječiti Mošeovim proroštvima.

Iz tog razloga mi se moramo prisjećati Mirjamine kazne zbog klevetanja Mošea. Prisjećajući se njene pogreške, podsjećamo se da trebamo cijeniti jedinstvenu prirodu Mošeove proročke vizije. ■ Prevela Anja Grabar Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Borba protiv našeg unutarnjeg neprijatelja Židovska se homiletska tradicija bavila "neprijateljem" protiv koga se borilo u početnom retku parše, u smislu da se ovdje radi o zlom nagonu samog "ratnika". Rečeno besmrtnim riječima Pogoa, poznatog crtanog lika, "naišli smo na neprija-

telja, a on je mi!". Ovo je u skladu s riječima Talmuda da tema kojom započinje parša – brak s privlačnom ženom, nežidovskom zarobljenicom

koje imamo.

Sve dok ne shvatimo u kojoj je mjeri svatko od nas podložan napadima svog unutarnjeg neprijatelja, slabe su nade da ćemo osmisliti djelotvornu obrambenu strategiju za

žurbani svijet nameće.

je od najtežih moralnih i osobnih

deset minuta na dan za učenje Tore,

nedostataka koje čovjek može imati.

da li da uči Talmud ili musar (etičko

nima koji muče sve nas.

griješi, a ostaje uvjeren da će se ka-

konfliktima. Naša je svakodnevica

čenjem pažnje koje nam ovaj preu-

netko upitao, ako netko ima samo

nosi kada kaže da se onaj/ona koji

naše prirode rastrgane unutarnjim

tisućama sitnica, hirovima i odvla-

samopravednosti bez osnove jedan

ca s najnižim željama i zlim nago-

nam ne žele dobro, već borba protiv

zbunjuje i stvara nered svim onim

Rabi Yisraela iz Salanta jednom je

To je vijest koju nam Talmud do-

pravo nije borba protiv drugih koji

svog postojanja. Naš nas neprijatelj

borbu protiv njega. Bahata oholost

– aludira na osobnu borbu pojedin-

Stvarna borba u životu stoga za-

onome što želimo postići i o svrsi

snije moći pokajati i poništiti taj grijeh, nikada ne može istinski pokajati zbog tog grijeha. Ne bismo trebali podcjenjivati neprijatelja koji čuči u nama.

učenje judaizma). On je odgovorio da taj treba učiti musar jer će kroz ■ više njega shvatiti da ima mnogo

vremena od samo tih deset minuta u danu za učenje Tore. Time je Rabi Yisrael prikazao svoj način sučeljavanja s unutarnjim neprijateljem koji nas uvjerava da sebe ne možemo

poboljšati, da smo preslabi ili da su

ispunjena iskušenjima, fizičkim i fi-

U našoj tradiciji mjesec elul je od-

navike toliko snažne ili da smo je-

nancijskim, te ambicijama potaknu-

vojen kao posebno vrijeme u kojem

dnostavno previše zauzeti i zaoku-

tim našom moći. Laži, jadne isprike,

trebamo identificirati i suprotstaviti

pirani drugim stvarima da bismo

ili osjećaj da "svi to rade" i da nas

se unutarnjem neprijatelju. U našem

razmišljali o sebi.

nikada neće uhvatiti i javno proka-

užurbanom i nakrcanom svijetu, na-

zati kao uključene u prijevaru ili

še nam obaveze dopuštaju tek krat-

skandal, oružja su neprijatelja koji

ke dragocjene trenutke da razmisli-

vreba u nama, i koji hvata slabosti

mo o tome tko uistinu jesmo – o

Strana 12

Ne obaziranje na neprijatelja najsigurniji je način da nas on pobijedi.

Ja smatram da je tradicija stavila ta-

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Borba protiv našeg unutarnjeg neprijatelja

kav naglasak na mjesec elul, jer je

suje. Zapravo, Tora

upravo suočavanje sa samim so-

uvijek "ponire u is-

bom, na koje ovaj mjesec ukazuje,

traživanje

najsnažnije oružje kojim raspolaže-

psihe" i na taj način

mo u svom duhovnom arsenalu.

pokazuje da smatra

Pripremajući se za dane straha i

da, unatoč svim nje-

suda koji će nam uskoro stići, isko-

zinim upozorenjima,

ristimo ovo vrijeme na mudar i dje-

zapovijedima vred-

lotvoran način.

notama na koje nas

Posljedice Ovotjedno čitanje Tore otpočinje sa svim bolestima koje će zadesiti naše društvo – požuda i izrabljivanje drugih ljudskih bića, napose žena od strane muškaraca u dominantno muškom društvu, nesretni brakovi, disfunkcionalne obitelji i sporovi oko ostavštine koji uništavaju obiteljski život; te na kraju vrlo uznemirujuće, buntovna i nasilna djeca koja prkose svakom autoritetu, a posebno roditeljskom. Mi svi, gotovo svakodnevno, svjedočimo takvim situacijama i pojavama u našem društvu u cjelini, kao i u našem užem društvu.

Tora se u parši bavi samo terapijom simptoma, a ne i patologijom koja leži u pozadini tih problema.

Ona nastoji zaštiti zlostavljanu ženu, uvesti reda u prava i prioritete potencijalnih nasljednika i kazniti ćudljivog sina. Ipak, ona ne komentira izravno uzroke koji izazivaju tako bolne situacije i probleme koji slamaju srca.

Ne radi se o tome da Tora nije svjesna uzroka problema koje opi-

Godina 13 13Broj 46 Strana

ljudske

upućuje, ljudska bića – dobri i časni ljudi – padaju u zamku svojih

A jednako tako i obrnute situacije,

slabosti, te ne žele pogledati na po-

kada ljudi sumnjivog karaktera i

sljedice svog prijašnjeg ponašanja.

grešnog ponašanja podignu djecu

Ako sve prijašnje paršijot Tore nisu potakle čitatelja da shvati kako odgajati djecu, kako ući u brak i na koji način se u njemu ponašati, kako se ophoditi prema drugom ljudskom biću s dostojanstvom i poštovanjem,

onda je ponavljanje tih pouka na ovom mjestu gotovo pa beskorisno.

Tora nam tek ukazuje da činjenice, učinci života i našeg prijašnjeg ponašanja u njemu, govore sami za

izuzetnih vrlina, poput Teraha s Avrahamom ili Lavana s Leom i Rahel. Ukratko rečeno, brzo i pojednostavljeno prosuđivanje o tome što je uzrok obiteljskog ponašanja u ovim stvarima nije na mjestu. Po-

stoje previše toga što treba uzeti u obzir, a sloboda izbora koja je dana svakom ljudskom biću, kako god ga ono koristilo, ostaje najvažnija za ljudsko ponašanje.

sebe kroz posljedice s kojima se sa-

Možda se zbog toga Tora ne bavi

da suočavamo i koje nas dovode u

dubljim uzrocima disfunkcionalnog

kušnju. Mi već znamo koji su uzroci

i svojeglavog ponašanja koje opisuje

tih problema. Tora sada želi da mi

u ovoj parši. Umjesto toga ona se fo-

sami uvidimo učinke tih uzroka,

kusira na samo ponašanje, te pro-

kada se pojave u našim životima.

bleme i posljedice kojim ono rezul-

U našim životima postoji i element koji uvijek ostaje neobjašnjiv ljudskom razmišljanju i poimanju. Izuzetni, pametni i predivni roditelji ponekad odgoje disfunkcionalno, ako ne i čudovišno potomstvo. Pred oči nam dolaze primjeri Jichaka i Rivke s Ezavom, ili kralja Davida s

tira. Skrivene stvari pripadaju nedokučivim Nebesima, no naš je zadatak da učinimo najbolje što možemo i slijedimo opća načela i vrednote, kao i pojedinačne zapovijedi Tore i molimo se B-gu za uspjeh i ostvarenje toga. Šabat šalom. ■

Avšalomom.

Strana 13

Rabbi Yissocher Frand:

Or HaHaim izvlači skrivenu poruku iz micve o povratu izgubljenih stvari Postoji vrlo interesantan komentar

me, ona upućuje i na situaciju u ko-

dolazi povezujući izraz 'lo karov' sa

Or HaHaim Hakadoša u parši Ki

joj je sam čovjek izgubljen. Riječima

Bilaamovim izrazom iz njegove

Tece. Stih nas uči "Ako vidiš da go-

’hašev tešivem' (koje se mogu preve-

mesijanske vizije "Ja vidim, no to

veče ili ovca tvog brata lutaju, ne-

sti kao 'pomozi mu učiniti tešuva'),

nije blizu" (Ašurenu v'lo karov) (Ba-

moj samo proći pored njih. Odvedi

Tora nas potiče da vratimo 'izgub-

midbar 24,17). Ozbiljnost i nedo-

ih nazad svom bratu." (Devorim

ljene duše' nazad Stvoritelju svemi-

kučiva dužina izgnanstva uzrokuje

22,1). Biblijska zapovijed o povratku

ra.

da ljudi izgube vjeru i nadu – "kao

izgubljenih stvari (hašavas avieda) izvodi se iz ovog stiha. Tora nastavlja: "Ako tvoj brat nije u blizini ili ga ne poznaješ, odvedi ih svojoj kući i neka budu kod tebe dok ih tvoj brat ne potraži." (Devorim 22.2)

Or HaHaim cijeli taj stih tumači kao aluziju na pokajanje. Stih "Ako vidiš 'šor ahiha'" ne znači samo "Ako vidiš goveče svog brata." On se

što vidimo u ovim generacijama", piše Or HaHaim (1696-1743). Skriveni kraj izgnanstva iščitava se iz stihova "v'lo jedato" (i ti ga ne znaš).

također odnosi i na ljude koji se

Stih dalje kaže "Odvedi ga svojoj

zbog svog ponašanja mogu uspore-

Zanimljivo je primijetiti da Tora

diti sa životinjama. Riječ 'ahiha' od-

kući i neka bude s tobom…" ■To se odnosi na činjenicu da čovjeka mo-

koristi glagol 'hašev tešivem' kako bi

nosi se na Svemogućeg i stih nas

ramo dovesti na mjesto učenja i po-

izrazila ovu zapovijed. Tora je mo-

podsjeća da su te izgubljene duše

učiti ga putevima židovskog živ-

gla koristiti i izraz 'hahzer tahzirem'

dio stada Svemogućeg. Zapovje-

ljenja i prosvjetljenog postojanja

kako bi prenijela tu istu ideju o vra-

đeno nam je vratiti te duše Njemu

kako ne bi odlutao s puta zbog

ćanju izgubljenog objekta. Shalo''h

(hašev tešivem l'ahiha).

krivih i lažnih vjerovanja. Tako ovaj

HaKadoš komentira da korištenje izraza 'hašev tešivem' upućuje na ideju pokajanja (tešuve). Tora govori o situacijama u kojima čovjek izgubi novčanik ili olovku, ali u isto vrije-

Or HaHaim objašnjava sljedeći stih: "V'im lo karov ahiha eileha…" .("Ako tvoj brat nije blizu tebe…") kao vrijeme konačnog perioda izgnanstva (haGalus haAhron). Do toga

stih, koji na jednostavnoj razini uvodi u zapovijed o hašavas aveida, na razini remeza (aluzije, nagovještaja) potiče svakog Židova da postane ono što danas nazivamo "kiruv radnik" (onaj koji se trudi duhovno doprijeti do ljudi ne bi li ih približio B-gu). Kada vidimo nekog tko je izgubljen, mi imamo odgovornost vratiti ga nazad Ribonu šel Olam.

Ova je zapovijed zasigurno rele-

vantna u naša vremena kada je veliki broj naše braće postao otuđen i "izgubljen" od putova Tore. Mi moramo poduzeti svaki mogući trud kako bismo ih doveli do tešuve.

Zamislite sljedeće: Je li vam se ikada dogodilo da se neko od vaše djece izgubilo? Bili ste na igralištu ili utakmici, negdje među masom ljudi i odjednom ste se odvojili od svog djeteta. Izgubilo se. Samo je Strana 14

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice) nekoliko

životnih

Rabbi Yissocher Frand: situacija

Skrivena poruka iz micve o povratu stvari

više

plaće za nemoral i učiniti micvu s

Postoji primjer koji nam je u naše

traumatično za roditelja od situacije

njom kako bi time pokrila svoje

vrijeme mnogo bliži. Mnogo puta,

u kojoj izgubi svoje dijete. Roditelji

grijehe. Tora odbija takve žrtve jer,

ljudi puno zarađuju u poslovnim

obično 'polude' u takvim okolnos-

kako piše Ramban, ne želi ohrabri-

transakcijama. Međutim, ponekad

tima. U većini situacija, Baruh

vati takvo ponašanje u budućnosti.

ljudi taj novac zarađuju ilegalno i

Hašem, dijete bude 'pronađeno', no tih nekoliko minuta koje prolaze dok se roditelj i dijete ponovno ne sretnu uzrokuje da roditelji dobiju mnogo sijedih vlasi na svojoj glavi.

Jedna od najsnažnijih ljudskih emocija je krivnja. Ljudi čine stvari za koje znaju da su pogrešne i osjećaju krivnju zbog toga. Krivnja može biti pozitivna emocija. Ona je

Zamislite koliku zahvalnost osjeća

jedan od velikih motivatora za po-

roditelj prema strancu koji mu priđe

kajanje. Nažalost, u našem društvu

s njegovim djetetom i upita ga "Je li

mi pokušavamo osloboditi ljude od

ovo vaše dijete?" Čovjek osjeća to-

krivnje. Kažemo da krivnja nije

liki dug prema toj osobi da ništa što

zdrava emocija i da ljudi ne bi

učini za nju nije dovoljno.

trebali osjećati krivnju. To nije

Ribono šel Olam ima mnogo izgubljene djece. Njemu je strašno

istina. Krivnja je veoma važna i zdrava ljudska emocija.

onda odlučuju donirati dio tog novca u "vjerske svrhe". Oni daju darove šulu ili ješivi ili grade institucije sa svojim imenima. To u njihovoj psihi igra jednaku ulogu kao

što u psihi bludnice igra njena žrtva u Beis HaMikdašu. "Slušaj, jedini razlog zbog kojeg sam mogao dati takvu donaciju je to što sam zaradio taj novac." To služi kao potiskivanje krivnje. Rezultat je da to potiče daljnje ilegalno ponašanje i dopušta njima i drugima da i dalje trče za nepravednim dobitkom kako bi i

teško podnijeti činjenicu da su oni

Kada jedemo, zašto dolazimo do

dalje mogli davati doprinose te

izgubljeni. Zatim kiruv radnik dovo-

trena u kojem prestajemo jesti?

vrste, a sve to na "dobrobit židov-

di dijete nazad B-gu. Zamislite ra-

Sjedimo i jedemo, i jedemo, i je-

ske zajednice".

dost Svemogućeg prema toj osobi.

demo, no na kraju imamo mehani-

Zamislite što će On biti spreman

zam sitosti u svom tijelu koji nam

uraditi za osobu koja mu vrati

kaže da smo siti. To je dobra stvar.

Njegovo dijete. To je micva "Ako

Kada tog mehanizma ne bi bilo, jeli

vidiš goveče ili ovcu svog bližnjeg

bismo zauvijek. Krivnja je emocio-

kako luta, nemoj samo proći pored

nalni mehanizam nalik fizičkom

njih." Nemoj zatvarati oči na izgub-

mehanizmu sitosti. Ono što meha-

ljene ljude, već radije "hašev tašivem

nizam sitosti čini za naše tijelo, kri-

l'Ahiha" – pomozi da se vrate tvom

vnja čini za našu psihu. Ona nam

"Bratu".

kaže "Učinio si nešto pogrešno. To

Krivnja je pokajanja

dobra

–

vodi

do

Tora nas uči "U Dom G-spoda, svog B-ga, ni zbog kakvog zavjeta ne donosi bludničku plaću…" (Devarim 23,18) Tora etiketira grijehom stečenu dobit bludnice kao nešto čega se B-g gnuša te smatra to vrlo neprikladnom žrtvom u Beis HaMikdašu.

Ramban sugerira da bludnica osobito želi prinijeti žrtvu od svoje

Godina 13 15Broj 46 Strana

Nema posebne zabrane u Tori koja bi zabranjivala prihvaćanje takvog nepravedno stečenog novca za dobrobit religijskih institucija.

Međutim, u duhu je zapovijedi o esnan zona da se takve donacije odbiju. Pokušati posvetiti takve donacije samo ohrabruje još više takvog ponašanja u budućnosti.

više ne bi trebao činiti." To je zdra-

Tora kaže da ne uzimamo taj

va emocija koja je motivacijski fak-

novac. Pusti čovjeka da se osjeća

tor za pokajanje.

krivim. Jedini način da se loše po-

Bludnica misli u sebi "Mogu se provući s ovim ponašanjem. Mogu to činiti." Ona misli, "Donijet ću žrtvu od svoje plaće, što može biti plemenitije od toga? Jedini način na koji si mogu priuštiti takvu plemenitu stvar jest da se bavim svojom profesijom. Stoga ću to činiti ponovo." Iz tog razloga, prema Ramba-

našanje zaustavi jest da dopustimo krivnji da učini svoje. Kada krivnja dođe do točke na kojoj osjećamo da moramo prestati sa svojim ponašanjem i promijeniti svoje puteve, mi napredujemo i tešuva je nadohvat ruke. ■ Prevela Anja Grabar

nu, Tora odbija takve žrtve.

Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Lekcija iz ljudske psihologije Ova parša sadrži više zapovijedi

vjeruje da će on pod tim okolnosti-

neke javne osobe sa muškim prosti-

nego ijedna druga u Tori. Sedam-

ma donijeti ispravnu odluku. I to je

tutkama koja uključuje i drogu mo-

deset i četiri, da budemo precizni.

svrha ove zapovijedi.

žda će još naći mjesto na naslovnim

Jedna osmina tih zapovijedi iznesena je u jednoj pedesetini njenih stihova. Mnogo zanimljivih stvari za pročitati ako ste u prilici.

To otvara čestu temu Tore o kojoj često promišljam. Do koje mjere da vjerujemo ljudskim bićima da se

mogu kontrolirati i ponašati isprav-

Na početku ovotjedne parše ima

no, a do koje mjere da donosimo

jedna šokantna i kontroverzna za-

zakone kojima im pomažemo da

povijed koja vodi do problema o

izbjegnu kušnju – i potencijalno

kojem često razmišljam.

padnu na testu? Naravno, to je

Tora govori o vojniku koji u žaru bitke vidi predivnu ženu i osjeti

veliko pitanje i kada je u pitanju odgoj djece.

stranicama časopisa, no regularne afere toliko su česte da više nikoga ne zanimaju. Pa, možda to znači da se trebamo zaštititi od svojih potencijalnih pogrešaka u područjima koja su nam važna – poput područja naših odnosa. To je definitivno perspektiva Tore.

S druge strane, postoji argument da ljudi moraju donijeti vlastite odluke i imati slobodu da ih slijede.

poriv da ju siluje. Tora mu zapovi-

Je li pouzdanje u ljudsku prirodu

jeda da to ne čini – do ovdje je sve u

od veće pomoći nego sumnja u nju?

redu. Kaže mu da ju radije uzme kao zarobljenicu, obrije joj kosu,

Mislim da je, kao i u svemu u ži-

pusti da joj nokti rastu 30 dana,

votu, potreban balans. Treba vjero-

dopusti joj da oplakuje svoju obitelj

vati, ohrabrivati i njegovati božan-

i zatim… zatim ju može silovati. A

ski dio naše prirode, no istovreme-

nakon toga se mora oženiti njome!

no se štititi od svoje životinjske stra-

Ovo je svakako zanimljiva zapo-

ne – koja ima sposobnost da jednim

vijed za um 21. stoljeća. Međutim,

udarcem sruši cijelu kuću. Taj je ba-

rabini nam kažu da Tora jednostav-

lans izazovan jer ako se pretjerano

no razumije i odgovara na ljudsku

štitimo, nikada ne naučimo samo-

psihologiju. U žaru i strasti rata,

stalno birati. No, ako se štitimo

čovjek gubi svoju perspektivu. Ako

premalo, to otvara značajan rizik.

bi mu Tora naprosto zabranila tu

Mislim da je zapovijed iz ovotje-

ženu, on bi vjerojatno ignorirao tu zapovijed. (Govorimo o vremenu 3500 godina prije Ženevske konvencije kada je silovanje u ratu bilo u potpunosti prihvatljivo u svim društvima.) Umjesto toga, Tora mu daje izbor. Čekaj 30 dana, neka žena op-

dne parše izvrstan primjer balansa.

Jedan od mnogih primjera su zakoni o jihudu. U židovskom zakonu, muškarac i žena koji nisu u krvnom srodstvu ili vjenčani, ne smiju biti sami zajedno u zatvorenoj sobi.

lakuje svoju obitelj, zapuštena i

S jedne strane, razumijem da se

obrijane glave. Daje mu vremena da

stvari događaju. Ljudska bića izgu-

se smiri, da zaboravi rat i njegove

be glavu kada je u pitanju suprotni

životinjske strasti. I zatim mu daje

spol. Afere su danas toliko česte da

priliku da donese odluku. Tora

više čak ni ne šokiraju ljude. Afera

Strana 16

Tora ne kaže 'ne'. Ona daje čovjeku vrijeme i prostor da se smiri i da učini ispravnu stvar. Ona ga štiti u vrijeme kada ne vidi toliko jasno i pomaže mu da ponovno pronađe svoju mudrost te donese odluku koju bi i ranije donio da mu pogled nije bio zamagljen. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar

Divrej Tora

Rabbi Shlomo Riskin:

Kiduš

"Ne zadržavajte plaću koju ste dužni svom zaposleniku ... istog dana dati ćete mu isplatu." (Ponovljeni zakon 24,14-15) Tumačenje koje sam za ovaj stih čuo trećeg šabata u mjesecu elulu 1970. godine, u sinagogi u Rigi, u Latviji, tadašnjem SSSR-u, zauvijek mi je promijenilo život. Lubavčki Rebe, blagoslovljeno bilo sjećanje na njega, poslao me sa zadatkom da osnujem četiri ilegalne ješive - jednu u Moskvi, jednu u Lenjingradu, jednu u Rigi i jednu u Vilni. Te su ješive trebale biti osnovane u komunističkom Sovjetskom Savezu koji je zabranio svaki vid Židovskog života. A prestupnik, čiji grijeh je mogao biti tek posjedovanje udžbenika hebrejskog, bio bi protjeran u Sibir i više nikada za njega ne bi čulo.

Uspio sam u Moskvi i Lenjingradu. Kad sam tog šabatnog jutra napustio hotel u Rigi, primijetio sam da me prate četiri vrlo visoke i krupne osobe koje su mi jedva ostavljale prostora za disanje. Doslovno su me okružili u svetištu u kojem sam sjedio u sjajnoj izolaciji u krajnjem kutu s desne strane. Ostalih 28 članova, od kojih je svaki očigledno bio stariji od 65 godina, sjedili su na krajnjoj lijevoj strani velikog prostora u kojem se moglo smjestiti barem 600 ljudi. Kantor i zbor pjevali su službu kao da nastupaju pred tisućama. Bila mi je dana čast da Toru vratim u ormar.

Gabaj, omaleni muškarac bijele čupave brade, šapnuo mi je na jidišu: "Žedni smo Tore. Dolje imamo Kiduš nakon službe. Očekujemo da nas vi podučite. Molim vas dođite dolje poslije molitve, ali bez svojih prijatelja."

Beskrajno duga služba završila je točno u podne, četiri siledžije su čudom nestale (vjerojatno su otišli na ručak), a ja sam se spustio u kao u rogu mračnu sobu gdje je oko stola Godina 13 17Broj 46 Strana

sjedilo 15-oro ljudi. Na stolu je bilo postavljeno mnogo boca bistre bijele tekućine (za koju sam mislio da je voda) i kriške medenih kolač. Za mene je bila postavljena počasna stolica s velikom čašom za Kiduš.

Gabaj je ponovio: "Žedni smo Tore", dok mi je točio punu čašu tekućine za koju mi je rekao da je votka. Otpjevao sam Kiduš, održao pouku iz Tore, oni su otpjevali pjesmu, plesali su, a onda mi natočili još jednu votku. Još jedna pouka, pjesma, ples i još votke – i tako devet puta!

nebu. "Ali B-že, to nije fer! Kako možeš očekivati da Tvoje Židovske sluge plate nadničaru nadnicu baš na sam dan, kad Ti nama uskraćuješ nagradu za izvršene zapovijedi sve do poslije našeg života, u svijetu koji će doći?! To nije pošteno!"

Kod tog devetog puta, ma koliko se moj mozak trudio, nisam nalazio više riječi iz Tore koje bih mogao iznijeti na parašu Ki Tece. U grupi od 15 ljudi, od kojih su mnogi bili mladi i, kasnije sam saznao, učili su da bi konvertirali na judaizam, prepoznao sam čitatelja Tore iz sinagoge. Kasnije sam saznao da mu je ime bilo Yisrael Friedman i da je bio nepokolebljivi habadnik. Zamolio sam ga da umjesto mene da pouku iz Tore. Pristao je i njegova pouka mi je promijenila život. Evo njegovih riječi:

Friedman je odgovorio na vlastito pitanje. "Talmud u sedmom poglavlju Bava Mecije pravi razliku između dnevnice radnika i onoga koji je dogovorio izvođenje radova.

Da, radnik mora biti isplaćen na kraju dana, ali izvođača radova treba platiti tek kad završi posao.

Mi, u odnosu na B-ga, nismo radnici, mi smo izvođači radova. Svatko od nas, imajući svoj jedinstveni dar, vrijeme i mjesto u kojem on/ ona živi mora izvršiti svoj dio u pomaganju da se svijet dovrši u kraljevstvo B-žje. Jesmo li izvršili ispravnu dužnost ili nismo, jesmo li obavili većinu njih ili ih tek dio njih ili smo možda bili na potpuno krivom terenu, može se utvrditi tek na kraju našeg života. Za nas, izvođače radova, ne postoji nagrada za (izvršene) zapovijedi na ovom svijetu."

"Eliša ben Avuja bio je veliki rabin iz doba Mišne koji je postao heretik.

Talmud (B. T. Kidušin 39) objašnjava zašto. Bio je svjedok velike tragedije sina koji se popeo na drvo da svom ocu donese goluba nakon što je potjerao majku pticu; čineći to izvršio je dvije zapovijedi koje obećavaju nagradu dugog života, no mladić je pao s drveta i umro. 'Ne postoji sudac, niti ima presude', povikao je Rav Eliša i postao heretik.

Njegov unuk, Rabi Jaakov, tvrdio je da je njegov djed bio u stanju razumjeti temeljno načelo židovske misli, on nikada ne bi napustio Židovsko stado. 'Nema nagrade za (izvršene) zapovijedi na ovom svijetu.'"

Unatoč devet votki, ili možda zbog njih, njegove riječi dirnule su me do suza. Nakon što sam iz prve ruke bio svjedokom progona sovjetskih Židova, preplavili su me osjećaji razmišljajući o velikom B-žjem daru novorođene Države Izrael.

Duboko u svom srcu sam osjećao da nikako ne može biti da sam se rodio u slobodnoj zemlji u ovim značajnim vremenima kako bih funkciju izvršio u New Yorku. I tako sam u podrumu u Rigi dao prisegu: Odvest ću svoju obitelj u Državu Izrael i nadam se da ću tamo izvršiti svoju funkciju. I kada dođem u Izrael, svakog šabatnog popodneva napraviti ću Kiduš nad votkom.

Friedman je sa žarom u očima pogledao na skup u podruma, a zatim pogled podigao gore prema

Šabat šalom. ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 17

Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Dobro

Konačno je stigao petak popodne, skoro već vrijeme za početak šabata i trenutke dugoočekivanog odmora.

Jerry se vratio s dugog prekomorskog poslovnog puta, tjednima već nije bio na svom uobičajenom mjestu u šulu. Dok su muškarci jedan po jedan pristizali na popodnevnu Minha molitvu, rabin je Jerryja dočekao sa srdačnim "šalom aleihem".

Jerry se pokušavao pribrano moliti, ali njegov um se nije dao smiriti, naprosto je imao toliko toga što je morao nadoknaditi. Prisjećao se svih mjesta na kojima je bio, te ljudi s kojima se susreo. I već je koračao tri koraka unatrag završavajući molitvu Amida. Jerry je ponovo čuo kako mu je rabi zaželio "šalom aleihem." "Molim?" pomislio je u sebi Jerry iznenađeno pogledavši rabina.

Rabin mu je šapnuo: "Da, izrazio sam ti dobrodošlicu što si se vratio sa svog dalekog preokoceanskog putovanja, ali sam te htio pozdraviti i sad kad si se vratio s ovog posljednjeg putovanja!" Često svoje živote živimo s podsvjesnim osjećajem: "Ja sam pravi primjer religioznog licemjera." Mislimo: "Možda sam jutros molio s određenim intenzitetom i koncentracijom, ali već ovo poslijepodne misli su mi lutale i udaljile se od riječi sidura" Ili," Možda sam jučer bio zamijetio dobre strane kod mog prijatelja, bračnog partnera ili kolege na poslu, ali danas ne znaju napraviti ništa kako treba. Opet postajem ona ista negativna osoba."

Brzo postanemo uvjereni da nismo postigli nikakav napredak i da koliko god dobra mislimo da smo učinili, njega ili nema ili je do sada

Strana 18

■

već izbrisano. No, je li to istina? Sve su nas učili da dvije pogreške ne tvore jedan ispravan postupak, ali što je sa obrnutim slučajem? Brišem li ja učinjeno dobro djelo ako nakon toga radim nešto što je suprotno tome? Ako moje buduće ponašanje nije na višoj razini. No, na sreću, B-g nam je već dao odgovor na ovo pitanje! Židovski izvori poučavaju da sve stvoreno, i povijest civilizacije, samo su uvod u najvažniji događaj ikada. Ovaj je događaj bio toliko velik da je zapravo dao smisao svemu onome što se dogodilo prije njega. Taj događaj bio je davanje Tore na brdu Sinaj.

svojim" (Pjesma nad pjesmama 4,9).

Zašto samo jednim? Zato što je drugo oko već gledalo na Zlatno tele, čekajući trenutak da ga mogu obožavati! (Šir haširim Raba 1,55).

Moglo bi se pretpostaviti da je Židovski narod morao biti duhovno dostojan da primi taj najveći dar.

Svakako da su morali biti potpuno iskreni i predani tome da postupaju prema onome što je napisano u Tori.

Dobro je stvarno i vječno. Ništa što činim nikada neće poništiti vrijednost i potpunu čistoću dobrog djela, misli ili želje. Svaki djelić dobra koje činim B-g će zauvijek cijeniti i čuvati za moju vječnu nagradu.

Sada nije vrijeme da očajavam, nego da okrijepim sebe i počnem iznova, jer koje god dobro učinio od sada nadalje ono ostaje dovijeka uz mene! ■ . .

Prevela Tamar Buchwald

Pa ipak, na Sinaju B-g kaže o Židovskom narodu: "Zarobili ste Mi srce jednim okom

Sigurno, nema većeg licemjerja od ovoga.

Prilikom samog davanja Tore u našem je narodu bilo onih koji su već jednim okom gledali kako bi oskvrnuli sve što je napisano. Kao što naši mudraci podučavaju: ''Štovanje idola jednako je kršenju cijele Tore'' (Ševuot 29a). No ipak, privukli smo B-ga zbog našeg jednog dobrog oka!

Divrej Tora

Rabbi Daniel Travis:

Dodavanje je oduzimanje Ali od ploda drveta koje je usred vrta,

postavit da je B-žanski dio Tore

malo sumnje da li bi ili ne zapravo

Svemogući kaže: "Nemojte ga jesti, čak

također lažan. Adam je rekao da je

umrla, pa je zmija iskorištavanjem

ga i ne dodirujte, da ne umrete." (Bere-

B-g zabranio nešto što je B-g dopu-

njene sumnje, mogla uvjeriti Havu

šit 3,3)

stio (t.j. dodirivanje stabla), a ne da

da je Svemogući "lagao", i da ne bi

je to samo ograda da zaštiti zakon.

umrla ako bi bila jela plod s Drveta.

Adam je dodao B-žjoj zapovijedi da ne jede s drveta kad je rekao Havi da ga ne smije čak ni dodirnuti.

Kao rezultat toga, kad je zmija gur-

nula Havu na Drvo Znanja i ona je vidjela da nije umrla, došla je u iskušenje, da također i jede plodove s tog Drveta. Adamovo postupanje je postavila

On je bio u krivu, pogriješio kada je Tori dodao riječi. (S druge strane ka-da mudraci inkorporiraju svoje

vlastite odredbe u halahi oni izričito navode da su one tu samo da bi zaštitile zakone Tore, a ne dodaju na njih.)

Jasno je da mijenjanje Tore može imati vrlo štetne posljedice, ali što je s jednostavnim pretjerivanjima koja

su se uvukla u obične razgovore?

Može li netko dodati, na primjer, nekoliko pojedinosti priči da ju napravi

uzbudljivijom?

Premda

presedan za buduće

Riječi Have također nisu bile u

takve "laži" možda nemaju štetan

naraštaje: tko god dodaje na istinu

skladu s onime što je njoj bilo reče-

učinak, preuveličavanje je znak da

Tore na kraju će doći do oduzima-

no. Dok je Adam bio kriv zbog do-

netko gaji ljubav prema šekeru (laži).

nja od nje.

davanja na B-žje riječi, Hava je bila

Razvijanjem ove osobine čovjek se

kriva zbog oduzimanja od njih. B-g

može priviknuti na laž, što ga može

je rekao Adamu da bi jedenje ploda

dovesti i do drugih teških prekršaja

sa Drva Znanja sigurno uzrokovalo

kao što je lažno svjedočenje. ■

Glavna opasnost u dodavanju riječi Tori je da ljudske riječi mogu biti pogrešne. Ako ljudi pogrešno misle da su riječi koje je netko dodao zapravo dio Tore, a te su se riječi dokazale lažnima, oni će pret-

Godina 13 19Broj 46 Strana

smrt. Hava je rekla zmiji da ne mo-

že jesti s drveta iz straha da ne bi

Prevela Tamar Buchwald

umrla. Njezin izbor riječi ostavio je

Strana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR:

Paraša (priča) Ki-Tece se bavi pripremama za Roš hašanu - Dan presude i time kako mi možemo pobjediti u najvažnijoj bitci načih života.

Paraša Ki Tece se uvijek čita tijekom mjeseca elula, u sklopu priprema za

Roš hašanu (Novu godinu) i Jom kipur (Dan pomirenja). U ovom mjesecu nalazimo se u ratu - "Ki Tece (kad krenete) u rat protiv svojih nepri-

protiv ovog neprijatelja, posljedica

urnost da li će dobro pobijediti, i da

vaše ruke, te ćete uzeti njegove zarob-

toga će biti da "Vječni, B-g tvoj će ih

li će na kraju "Vječni tvoj B-g ■predati

ljenike" (Ponovljeni zakon 21,10) – u

predati u ruke tvoje", te će zasjati svje-

ga u tvoje ruke". Način da to zapam-

ratu za identitet. Mjesec elul je vri-

tlo i donijeti sreću i blagoslov.

timo i podsjećamo druge je da svoj

jatelja, a Vječni B-g vaš će ga predati u

život živimo tako da se svatko od-

jeme povratka našem "pravom ja",

Tora prenosi riječi "... i uzet ćeš

odbacivanja "lažnog ja" i ponovnog

njegove zarobljenike", a ne "i vratit

povezivanja s dušom. Ovaj mjesec i

ćeš zarobljenike", te na taj način uči

deset dana pokajanja koje slijede,

da trebamo uzeti natrag one sile ko-

daju nam jedinstvenu moć kako bi

je nam je neprijatelj u prošlosti odu-

Kao što se sjećamo Amalek je na-

nam pomogli u ovom duhovnom

zeo. Važno je sjetiti se da vrhunac

pao Izraelce upravo nakon što su

djelu.

tame i očaja nastaje pred zoru, prije

napustili mjesto u pustinji zvano

"Ohev Yisrael" (Apta Rav), ističe da

pobjede, i da je pojačana borba znak

Refidim. Tumači otkrivaju da kada

Tora ne nagovještava da ćemo biti

da je pobjeda blizu.

se riječ "Refidim" rastavi ona postaje

nas odrekne i ukloni Amaleka iz svakog svog djela, riječi, misli i ponašanja.

"Refi jadajim" (odustajanje), odnos-

prisiljeni na ratovanje, već da je ta

Paraša završava s jednim od va-

borba zapravo bitka sa stvarnim ne-

žnih pitanja u Tori – s micvom "Sjećaj

prijateljem unutar nas samih tj. po-

se onoga što vam je Amalek (biblijski

tištenosti, boli, ljutnjom, bespomoć-

neprijatelj) učinio" (Ponovljeni zakon

nosti i pesimizmom. Osnova je izu-

25,17). Tora nas podsjeća da pazimo

Paraša Ki Tece sadrži tajnu izbav-

čavanja kabale da nam omogući da

i da ne posrnemo na grijehu taštine

ljenja, Mesijanskog doba, vremena

prepoznamo neprijatelja, te nega-

i oholosti, jer čak i dok smo pobožni

kada ljudska bića prestaju vjerovati

tivne osjećaje i emocije, i da ih zami-

i odani Stvoritelju mi smo ipak još

u zlo i beznađe, i umjesto toga po-

jenimo sa svjetlom, stvaralaštvom,

uvijek osjetljivi na nekorektnosti te

činju vjerovati u dobro i čine dobra

zdravljem, produktivnosti, nadom i

možemo pasti u ruke Amaleka, što

djela. Budući da dobro raste ekspo-

prosvjetljenjem, tako da možemo bi-

je safek, ili nesigurnost (brojčana vri-

nencijalno, to će donijeti izbavljenje,

ti kreatori i ispuniti svoju svrhu na

jednost za obje riječi, i "Amalek" i

te kraj agonije i patnje. ■

ovome svijetu. Kad objavimo rat

"safek", iznosi 240) u svjetlost, nesig-

Strana 20

no, Amalek će se pojaviti onda kada se prestanemo boriti, truditi ili vjerovati.

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti K oji je sud bolji Neki državni službenik jednom upita cadika Avrahama Jošuu Hešela iz Apta: "U našoj sudskoj praksi tužitelj predaje sudu pisanu tužbu, na temelju koje sudac zakazuje prvo ročište. Na takav način sudac ima dovoljno vremena da dobro prouči slučaj. Na suđenju obje strane predstavljaju odvjetnici i svaka, nakon donesene presude, ima pravo na žalbu. U vašem slučaju, dvije strane dođu do rabina, gdje iznesu svoje viđenje problema.

Rabin odmah iza toga donosi presudu. Mislite li da na takav način može biti zadovoljena pravda?"

Cadik ga pažljivo sasluša i bez razmišljanja odgovori: "Umjesto odgovora, ispričat ću vam poučnu priču. Jednom je vuk gonio srnu i ulovio je. Baš kad je bio spreman započeti gozbu, pojavi se lav i otme mu plijen. Vuk se žalio: ‘To nije ništa drugo nego krađa.’ I tako njih dvojica krenuše do lije da ona presudi. Lisica odluči da je najpravednije podijeliti lovinu na dva jednaka dijela. A tko će pravednije podijeliti lovinu, do nje same? I tako lisica podijeli srnu na dva dijela, no odmah joj se učini da je jedan dio veći od drugog. Zato ona odgrize malo od većeg.

Sad joj se, pak, učini da je ovaj dio manji, pa zagrize od drugog, da izjednači. I tako ona nastavi sve dok vuku i lavu nije ostalo ništa."■

Z apamti: ništa te u životu neće

dovesti do cjelovitosti kao uzdah iz dubine duše.

Nauči čekati.

Ako, uz sav uložen trud, ne uspijevaš doći do cilja, budi strpljiv.

Između prilagođavanja okolini i tjeskobe, izaberi prilagođavanje. ~ R. Nahman iz Breslova ■

D

a bismo počeli razumijevati B-ga, moramo naučiti kako se uzdići iznad našega uma, našega ega, naših alata za percepciju. B-g se može pojaviti tek tada. Tražiti B-ga našim očima, našim umom, našom logikom, bilo bi kao da rukom pokušavamo uhvatiti sunčevu zraku. B-ga nije moguće definirati.

Iz ovoga proizlazi činjenica da mi ne možemo pronaći B-ga. Mi moramo dozvoliti B-gu da pronađe nas. A to ćemo učiniti uklanjanjem svih prepreka u našem životu koje Mu priječe ulazak – zaokupljenost nama samima, neiskrenost, neznanje ili naš strah od priznanja da postoji nešto što je odvojeno i veće od nas. ~ R. Menachem Mendel Schneerson ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 13 21Broj 46 Strana

Strana 21

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

R'Eliezer.

Suosjećanje sa drugima Talmud stavlja velik naglasak na micvos bein adam lahaveiro, kako se netko odnosi prema drugima. Ključ za ispravno ponašanje je empatija, što znači stavljanje sebe u poziciju drugog čovjeka kako bi iskusili što on osjeća. To je put za ispunjanje važne micve ahavas Jisrael (ljubavi prema bližnjem Židovu). Budući da mi ne možemo znati koje su okolnosti drugog čovjeka, uvijek mu moramo dati benefit sumnje, suditi ga s dobre strane (Etika otaca 1,6). To zahtijeva suosjećanje, obzir i pažljivost.

Suditi drugom čovjeku sa naklonošću može zahtijevati odlaženje u krajnosti. Talmud priča sljedeći događaj.

R'Akiva je radio za R'Eliezera ben Horkanusa tri godine. Na Erev Jom Kipur, R'Akiva je bio na odlasku te je zatražio svoju plaću kako bi se mogao pobrinuti za svoju obitelj.

R'Eliezer je rekao, "Nemam novca koji bi ti mogao dati," iako je R'Akiva vidio da ima punu vreću novca.

"Daj mi kravu," rekao je R'Akiva.

R'Eliezer je rekao, "Nemam kravu da ti ju dam," iako je R'Akiva vidio da ima kravu.

"Daj mi žito kao plaću," rekao je R'Akiva, vidjevši da ima gomilu žita.

Ali R'Eliezer je rekao, "Nemam žita da ti dam."

"Onda mi daj krevetninu i posteljinu," reče R'Akiva.

Strana 22

R'Akiva je rekao, "Pretpostavio sam da od žita nije odvojena desetina."

"A što si mislio kada sam ti rekao da nemam krevetninu, posteljinu niti zemlju da ti dam?" upitao je R'Eliezer.

R'Akiva je rekao, "Pretpostavio sam da si sve to posvetio za Hram."

"Nemam to da ti dam," odgovori R'Eliezer.

"Daj mi onda komad zemlje," reče R'Akiva.

"Nemam zemlje da ti dam." Slomljena srca, R'Akiva je otišao.

Nakon Sukota, R'Eliezer je uzeo vreću novca, tri magarice natovarene vinom, uljem i poslasticama te se zaputio k R'Akivi. "Što si mislio kada sam ti rekao da nemam novca za tebe, a ipak si vidio da sam imao novac?" upitao je R'Eliezer.

R'Akiva je rekao, "Pretpostavio sam da ti je novac potreban kako bi platio kupnju zemlje koju si dogovorio."

"A što si mislio kada sam ti rekao da nemam kravu?" upitao je R'Eliezer.

R'Akiva je rekao, "Pretpostavio sam da si obećao nekome posuditi kravu."

"A što si mislio kada sam ti rekao da nemam žita da ti dam?" upitao je

R'Eliezer je rekao, "Zaklinjem ti se da su sve tvoje pretpostavke bile istinite. Budući da si me sudio■ s naklonošću, zaslužit ćeš da tebi B-g sudi s naklonošću."

(Shabbos 127b) Ovo upućuje na to koliko daleko mora ići čovjekova mašta kako bi izbjegao optužiti nekoga za nepravdu.

Ono kako se osjećamo prema ljudima ovisno je o tome kako tumačimo njihovo ponašanje. Moja je majka koristila izraz "sveti al tadin," misleći na talmudsku izjavu, "Ne sudi čovjeka dok nisi bio na njegovom mjestu" (Etika otaca 2,5). U svom djelu "Molitva prije molitve," R'Elimelech iz Lizhenska kaže, "Pomozi mi vidjeti zasluge mojih bližnjih, a ne njihove pogreške."

Naši odnosi bili bi idealni kada bismo drugima sudili s naklonošću.

Naša povijest je prepuna rabina koji su trpjeli uznemiravanje u svojim zajednicama. Moj otac nije bio iznimka. Međutim, njegov stav prema njegovim napadačima bio je, "Kad bi on znao koliko je glupo to što čini, ne bi to činio. Tako, treba mi biti žao što on nema seihel. Ako

Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

mi ga je žao, kako da se ljutim na njega?" Na kraju, svi njegovi napadači postali su mu odani prijatelji.

Kada vidim ljude koji umanjuju druge, razumijem koliko moraju biti očajni kada svoj krhki ego trebaju braniti na taj način.

Ovo poglavlje koje se bavi "suosjećanjem, razumijevanjem i pažljivošću," osobito sa primjerima citiranim iz života naših velikana, može uzrokovati da netko pomisli, Jesam li ja uistinu pozvan biti cadik? Može li se takvo ponašanje tražiti od prosječnog čovjeka? Odgovor je da ako netko ne vježba suosjećanje, razumijevanje i pažljivost prema drugima, on je u osnovi orijentiran sam na sebe. Osnovna razlika između ljudskih bića i životinja je ta što su životinje potpuno orijentirane same na sebe te su nesposobne za suosjećanje, razumijevanje i pažljivost (osim u slučajevima kućnih ljubimaca koji mogu usvojiti ljudske osobine).

Otvoreno rečeno, život koji je potpuno usmjeren sam na sebe je u osnovi životinjski život. Onaj tko uistinu cijeni svoje dostojanstvo kao ljudsko biće trebao bi željeti biti iznad toga. Životinje mogu biti sretne kad funkcioniraju kao životinje, jer je to ono što su stvorene da budu. Čovjek koji se ne izdigne iznad životinjske razine ne može biti istinski sretan.

Sofisticiranost i edukacija nisu ono što određuje ljudsko biće. To su suosjećanje, razumijevanje i pažljivost. Visoko obrazovan čovjek koji živi sebičan život možda ispunjava znanstveni kriterij naziva homo sapiens, koji podrazumijeva racionalnost, i on uistinu jest inteligentna životinja, no još uvijek nije pravo Godina 13 23Broj 46 Strana

Učinkovit život

ljudsko biće.

Primjeri citirani iz života cadikima doista su vrlo visoka razina suosjećanja, razumijevanja i pažljivosti, što može biti van dosega prosječnog čovjeka, no svi smo mi sposobni postići neku razinu tih karakteristika.

Izražavanje zahvalnosti Izuzetno važna osobina u djelotvornom življenju je zahvalnost. Zahvalnost je vezivo svih odnosa, obiteljskih i društvenih. Kako bi vježbao tu važnu osobinu, čovjek mora imati suosjećanje, razumijevanje i pažljivost.

Koliki naglasak Tora stavlja na hakaras hatov (prepoznavanje dobra) istaknuto je u sifrei musar.

B-g upućuje Mojsija da ode u Egipat osloboditi Izraelce od njihovog gorkog ropstva, a Mojsije kaže, "Najprije moram pitati za dozvolu Jitra, svog tasta. On me primio u svoju kuću dok sam bio stranac bez doma." Razmislite o tome! Izraelci su bili tlačeni od strane Egipćana, djeca su im bila bacana u Nil. B-g kaže Mojsiju da ih oslobodi, a Mojsije kaže, "Najprije moram pitati za dozvolu Jitra, svog tasta. On me primio u svoju kuću dok sam bio stranac bez doma." Ali Mojsije je znao da B-g ne bi htio nikako drugačije.

Kad je B-g naredio Mojsiju da nanese Egiptu prvu od deset pošasti, da pretvori vodu Nila u krv, On kaže Mojsiju neka tu misiju obavi Aron, njegov brat. Zašto? Zato što je voda zaštitila Mojsija kada su ga stavili u košaru u Nilu. Mojsiju je rečeno da izrazi zahvalnost neživoj rijeci na način da ne posluži kao sredstvo kroz koje će pošast doći na nju! Iako neživi objekt nema osjećaje, moramo imati obzira prema

njemu, jer ako smo senzitivni prema neživim objektima, bit ćemo senzitivniji prema ljudima.

Mojsije je ukorio Izraelce da su nezahvalni. Tosafos kaže da su Izraelci imali poteškoća u izražavanju svoje zahvalnosti B-gu jer Mu se nisu htjeli osjećati dužnima (Avoda Zara 5a).

Komentar Tosafosa je važno psihološko razmatranje. Nije neobično da čovjek razvije ozlojeđenost umjesto zahvalnosti prema dobročinitelju jer se ne želi osjećati dužnim. Reći ili ostaviti neizrečenima jednostavne riječi "Hvala ti" može izgraditi ili srušiti odnos. Uistinu, prve riječi koje upućujemo ujutro su Mode ani, kad zahvaljujemo Hašemu za još jedan dan života. U našoj molitvi i našim berahos mi uvijek iznova izražavamo zahvalnost Hašemu.

Talmud kaže da je vjerojatno da će čovjek koji nije zahvalan prema drugim ljudima biti nezahvalan i prema Hašemu.

Kad je Adam sagriješio, bilo bi mu oprošteno da je preuzeo odgovornost za svoje djelo, no umjesto toga, on je okrivio Evu. "Žena koji si mi Ti dao da bude uz mene – ona mi je dala plod sa stabla pa sam jeo" (Postanak 3,12). Raši ističe da je Adam bio nezahvalan. Hašem mu je dao ženu koja je bila najprikladnija za njega, i umjesto da bude zahvalan, Adam nju optužuje za svoj grijeh.

Ta karakterna crta prepriječila mu je da učini tešuva.

Zahvalnost je ključ za sreću. Sve dok je čovjek nezahvalan, on je nezadovoljan sa svime što ima. Težnja za ispunjenjem želja je rupa bez dna koja vodi u frustraciju i depresiju. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 23

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu musarsko učenje kako transformirati svoj život Voditi druge do mira

pouka je da vaš duhovni napredak

Ma'amido al ha'šalom

duzimanju radnje da povedete dru-

Odvrati se od zla i čini dobro; traži mir i

ge k miru. Svatko kome je stalo do

idi za njim."

duhovnog napredovanja ne bi se

ovisi o vašem pružanju ruku i po-

smio zadovoljiti time da uživa u

—Psalmi 34,14

miru u uskom obimu svog vlastitog

života dok drugi se drugi nalaze u teškoj situaciji.

PIRKE AVOT 1,12 nas savjetuje: "Hilel reče: 'Budi od učenika Aharo-

Voditi ljude u pravcu mira znači

novih, ljubi mir i traži mir.'" Svi mi

ohrabrivati ih da objektivno sagle-

želimo mir i molimo se za mir. Što

daju i priznaju što je puklo u odno-

možemo o miru naučiti od Aharona, Mojsijeva brata?

Aharon je bio kohen gadol, veliki svećenik. On je bio središnja vjerska figura čitavom narodu, i njegov je zadatak bio da sve segmente naroda poveže u jednu i sjedinjenu cjelinu.

Podjele i neprijateljstva bile su štetne po nacionalno jedinstvo, stoga se morao jako truditi da na najmanju moguću mjeru svede sile sukoba i podjela, a da do maksimuma poveća sile mira i harmonije.

Kao što smo spomenuli u prethodnom poglavlju, hebrejska riječ za mir – šalom – dijeli svoj lingvistički korijen s riječju šalem, koja znači "potpuno", pa čak i "savršeno". Mir

je učinak dovođenja svih komponenti neke situacije u stanje potpunosti, i to je ono što je Aharon ostvario – uobličivši neskladan i razjedinjen narod u jednu cjelinu. Iz te perspektive vidimo da je mir mnogo više od nepostojanja sukoba.

Potlačeni ljudi možda neće uzeti oružje u ruke, ali potrebno je više od toga da nema borbe da bi se stvorio mir. Pravi mir proistječe iz Strana 24

cjelovitosti, i samo onda kada dovedemo do sjedinjenja dijelova mi ostvarujemo istinski mir.

su i tada im pomoći da taj slomljeni ■

dio poprave. To znači pomoći im da dokuče koje aspekte situacije treba upotpuniti i pomoći im da te faktore

Iz te perspektive mir nije sam sebi

dovedu do upotpunjenja. Mi imamo

svrha, već je on nusprodukt i poka-

ulogu koju trebamo odigrati u po-

zatelj da je učinjeno sve što je neop-

maganju drugima da svoje odnose –

hodno da se popravi ili donese cje-

bilo to u obitelji, zajednici, na ra-

lovitost u neku situaciju. Prorok

dnom mjestu ili narodu – učine cje-

Zeharja, u retku 8,19, kaže: "Voljet

lovitima (šalem), tako da mir (šalom)

ćete istinu i mir." Ne samo mir, jer

iznikne

mir bez istine neće potrajati. Ako

dijelova.

želimo stvarni mir, moramo ga tražiti radeći u korist pravde, istine i popravljanja.

iz

potpunog

sjedinjenja

To nije lagan zadatak. Kada u odnosu postoji konflikt ili je odnos razoren, situacija je uvijek složena i

Ovo što sada učimo ne govori o

teško je razjasniti tko je za što odgo-

postizanju mira u našim osobnim

voran. Ali to je upravo ono što se

životima, već o "vođenju drugih k

treba dogoditi, jer do potpunosti

miru," ponovno naglašavajući temu

(dakle, mira) može doći jedino onda

s kojom smo se susreli u posljed-

kada svaka strana preuzme odgo-

njem poglavlju, kada nam je bilo

vornost za ono čime je pridonijela

rečeno da naš vlastiti duhovni rast

problemu i učini nešto u vezi toga.

zahtijeva da vodimo druge prema

Time što druge vodimo miru, mi

istini. U Židovskom načinu gledanja

započinjemo hrabriti svoje prijatelje

na stvari, put do svetosti traži da

ne samo da izbjegavaju optuživati

razmišljamo i činimo preko granica

jedni druge, već i da nađu skro-

naših vlastitih trenutnih okolnosti

mnosti da preispitaju ima li što u

da pomognemo donijeti blagostanje

njihovom držanju ili ponašanju što

onima oko nas. U ovom slučaju,

zaslužuje pozornost kako bi ono

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis:

razoreno moglo postati cijelo.

U molitvi u petak navečer nalazimo frazu ufros aleinu sukat šlomeha – "Razastri nad nama zaklon (suku) mira svojega." Rav Dessler postavlja pitanje: "Kakve veze ima suka, privremena koliba koju gradimo svake godine na blagdan Sukot, s mirom?"

On odgovara ukazujući da je smisao

tog procesa kada napuštamo komfor i sigurnost svojih domova i selimo se u privremenu kolibu, da nas učini poniznima, da nam omogući da doživimo krhkost što je naša is-

Srce smješteno u umu terijem: Konflikt mora biti lešem

panje dviju strana u obavezujući

šamajim – doslovno "u ime nebesa".

odnos, pa zašto bi onda Tora upo-

Postupak koji je lešem šamajim nema

trijebila

zadnjih namjera (skrivenih motiva) i

sliku rezanja da govori o takvom

u njega nije uključen ničiji ego. On

sporazumu? Gaon iz Vilne objaš-

je uvijek u višu svrhu, što znači ne u

njava da je jedini način na koji se

korist vlastitog interesa. Konflikti

može formirati vječni savez onaj da

koji su lešem šamajim imaju poten-

se svaka strana spremna odreći – ili

cijal da vode k miru. Rasprave i su-

"odsjeći" – dijela sebe zbog drugoga.

kobi koji nisu u ime nebesa mogu

To odsijecanje otvara mogućnost

završiti pobjedom jedne strane i

stvaranja novog entiteta cjelovitost

prestankom neprijateljstava, ali vje-

kojega čini savez između dviju

rojatno neće proizvesti potpunost te

strana.

istinski i trajan mir.

naizgled

kontradiktornu

Mir kojeg tražimo – i prema kojem

tinska situacija, mada nam je u da-

Tora je jako zaokupljena odnosi-

trebamo voditi druge – je istinski

tom momentu uglavnom nevidljiva.

ma mira i na vrh takvih unija stavlja

mir zasnovan na poniznosti, istini,

Taj nas doživljaj dovodi u stanje po-

kategoriju saveza. Rabbi Jonathan

nesebičnosti, čestitosti i potpunosti.

niznosti, a poniznost je preduvjet za

Sacks opisuje narav saveza: Ova...

Psalam 34,15 nam kaže: "Traži mir i

uspostavljanje potpunosti koja rađa

najviša forma odnosa ne ovisi o

idi za njim." Mir može biti nedosti-

mir.

moći, superiornijoj sili ili dominan-

žan i mora ga se aktivno tražiti da bi

tno-submisivnoj hijerarhiji. U od-

se ostvario. Ta metoda transforma-

nosu saveza obje strane poštuju

cije poziva nas da učinimo inicija-

dostojanstvo druge strane. Savez

tivu da pomognemo drugima da

postoji samo snagom dragovoljnog

učine taj napor.

Naša poniznost otvara vrata miru,

ali ona nije pacifističko vjerovanje. Često citirani redak iz Propovjednika 3,8 podsjeća nas da "Postoji vrijeme za rat i vrijeme za mir."

pristanka.

Talmud i Židovski zakon kažu nam

Kada Tora govori o činu sklapanja

da postoje okolnosti u kojima su

saveza, izraz koji koristi je kritut

svađa, sukob, pa čak i rat opravda-

brit. Glagol kritut doslovno znači

Promislite o konfliktu koji uključuje

ni, ali samo u skladu s ključnim kri-

"odrezati." Savez je zajedničko stu-

nekoga tko vam je drag. Što biste

PRAKSA

mogli "odsjeći" sa svoje strane da navedete tu osobu da odluči razriješiti problem na način koji će

očuvati integritet uključenih strana te donijeti istinski mir?

Može li to biti nešto vezano uz vaš vlastiti ego?

Kakvu inicijativu i trud možete

poduzeti

da

pomognete stvoriti puninu i mir u toj situaciji? ■ Godina 13 25Broj 46 Strana

Strana 25

Rabbi Yitzchak Ginsburgh, Voditelj InstitutaGal Einai, autoritet za kabalu i hasidut:

Voziti kroz crveno

Može li se išta promijeniti?

Elul je posljednji mjesec Židovske godine, kada je se broji od Roš hašane. Boja povezana s elulom je crvena. Crvena je boja povezana sa sefirom moći, čiji je unutarnji doživljaj strah ili strahopoštovanje. Zbog to-

ga što elul prethodi Roš hašani — danu općeg suda — on je tradicionalno mjesec duhovne inventure, tijekom koje sagledavamo svoje duhovno i moralno stanje pokušavajući se što bolje pripremiti za Roš hašanu. Koga ne spopadne strah prije nego što započne suđenje, kao što prorok kaže, "Lav riče; tko da se ne uplaši?"1 Stoga izgleda da crvena boja potpuno odgovara sentimentu koji po tradiciji ispunjava naš doži-

vljaj elula. U današnjem suvremenom životu crvena boja simbolizira

Strana 26

riječ "stop." Ali, kao što svi dobro

osobnosti; stvarnoj promjeni u na-

znamo, drhtanje i tjeskoba koje os-

šem odnosu sa Svemogućim.

jećamo zbog nadolazećeg Dana suda ne smiju učiniti da ostanemo zakočeni u našim prometnim trakama; oni nas moraju povesti putem promjene.

I tako još jednom stojimo na pragu elula, pred vratima Roš hašane i planiramo odraditi potrebno, no koliki od nas još uvijek vjeruju da se stvarno možemo promijeniti? Koliki

Ali budimo iskreni, nismo li isto

se od nas uistinu nadaju da će po-

to rekli i prošle godine, i godinu

praviti odnose sa svojim supružni-

ranije, i onu prije nje? Nije li istina

kom, odnose s djecom, i važnije od

da kada smo po prvi puta otkrili da

svega odnos sa Svemogućim? Po-

postoji tešuva—da postoji nada za

nekad se čini da je put do promjene

promjenu—da smo učinili sve što

niz crvenih svjetala sve dokle nam

smo mogli da bismo se promijenili.

pogled seže. ■

No, iskustvo tolikih godina naučilo nas je da je promjena vrlo teška, ako

■

(nastavit će se)

ne i nemoguća. Ne mislim pri tome na dodavanje 15 minuta učenju Tore svakoga dana (mada je i to teško

učiniti), već govorim o stvarnoj promjeni karaktera, stvarnoj promjeni

1

Amos 3,8. Na hebrejskom, riječ "lav"

)‫ (אַ ְריֵה‬sastoji se od istih slova kao i riječ "strah" ) ‫(יִ ְראָ ה‬

Divrej Tora

U PRIJEVODU R. M.Š. FREIBERGERA:

Psalam 27

(od mlađaka Elula do Hošane Rabe moli se ovaj psalm ujutru i navečer)

‫מ״א ְּפ ָח‬ ֶ ‫ ַחיַמ״ ִ ִמ‬-‫מהא״ממ״ ָ ֹוז‬ ָ ‫מ״א‬ ִ ‫״ממ״אֹוהמ״עְּ ִמ ְּׁש ִ מ״ ִ ִמ‬ ִ ִ‫א״ ְּל ָ ע‬ LeDavid Hašem ori vejiši mimi ira Hašem ma'oz hajaj mimi efhad.

Vječni je svjetlo moje i spas moj, koga da se bojim?

Vječni je kula života mog, koga da se strašim?

žrtve uz trubu, da pjevam i da pojem Vječnome.

‫מ״א ְּק ָהא״עְּ ָחנ ִֵנמ״ ַע ֲ נֵנִ מ‬ ֶ ‫ממ״קֹול‬ ִ - ַ ‫ז״ ְּׁש‬ Šma Hašem koli ekra vehaneni veaneni. Čuj, Vječni, glas moj, usliši me, smiluj mi se, kad Te zovem!

‫״ממ״א ַב ֵקׁש‬ ֲ ָ ‫ ָפנֶמ‬- ‫ָמ״א‬ ֶ ‫ׁשּו״פנ‬ ָ ‫מ״ב ְּק‬ ַ ‫ה״ל ִב‬ ִ ַ ‫״ָא‬, ָ ‫ח״ ְּל‬

‫מ״ד ָמד״ ָ ְּׁשלּו״‬ ֵ ‫מ״ל‬ ִ ‫ֹּמְּב‬ ַ ‫מ״צ ַהמ״עְּ א‬ ָ ‫ ְּב ָש ִה‬- ‫ֹּל״א‬ ֶ ‫ֶא‬ ֱ ‫ב״ ִב ְּקהֹּב״ ָ ַלמ״ ְּ ֵה ִ מם״ל‬ ‫ָפלע‬ ָ ‫עְּ נ‬

Leha amar libi bakšu panaj et paneha Hašem avakeš.

Bikrov alaj mereim le'ehol et bsari caraj veojvaj li hema kašlu venafalu.

Tebi je reklo srce moje: "Potražite lice Moje!" Tvoje lice tražim, o Vječni,

Ako mi se približe zlikovci da jedu meso moje, protivnici i neprijatelji moji, oni posrću i padaju.

‫ ָתקּום״ ָ ַלמ״ ִ ְּל ָח ָ ד״‬-‫מ״אם‬ ִ ‫א״ל ִב‬ ִ ‫ִמה‬ ָ ‫מ‬-‫ ַת ֲחנֶד״ ָ ַלמ״ ַ ֲחנֶד״לֹּא‬-‫ג״ ִאם‬ ‫ח‬ ‫מ״בֹוט ַ״‬ ֵ ‫״א ִנ‬ ֲ ‫ְּבזֹּא‬ Im tahane alaj mahane lo jira libi im takum alaj milhama bezot ani boteah.

Stane li u okô protiv mene vojska, srce se moje ne boji, ustane li protiv mene rat, u njemu sam siguran.

‫מ״חיַמ״‬ ַ ֵ ְּ‫מ‬-‫ממ״כל‬ ָ - ‫מ״ב ֵבמ‬ ְּ ‫ׁש״ׁש ְּב ִת‬ ִ ‫ּה״א ַב ֵק‬ ֲ ָ ‫ממ״אֹו‬- ‫ַאל ִתמ״ ֵ ֵא‬ ְּ ‫״ׁש‬ ָ ‫ַאח‬ ַ ‫״‬ .‫ה״ב ֵדמ ָ לע‬ ְּ ‫ממ״ּול ַב ֵק‬ ְּ -‫״בנֹּ ַ ם‬ ְּ ‫ַל ֲחזֹו‬ Ahat ša'alti me'et Hašem ota avakeš šivti bevejt Hašem kol jemej hajaj lahazot benoam Hašem ulevaker behejhalo.

Jedno tražim od Vječnoga, jedno molim: da sjedim u kući Vječnoga sve dane života svoga, da gledam milotu Vječnoga, da potražim hram Njegov.

‫לֹו״בצּוה״‬ ְּ ‫ה״ָאד‬ ֳ ֶ ‫מ״ב ֵס‬ ְּ ‫ַס ִת ֵה ִנ‬ ְּ ‫מֹום״ה ָ ד״מ‬ ָ ‫ֹּד״ב‬ ְּ ‫מ״ב ֻסכ‬ ְּ ‫ד״ ִכמ״מ ְִּצ ְּפנ ִֵנ‬ ‫מְּהֹו ְּ ֵ ִנמ‬ Ki jecafneni besuko bejom ra'a jastireni beseter ahalo becur jeromemeni.

Da me sakrije u kolibu svoju na dan zla, da me zaštiti u zakrilju šatora Svog, da me uzdigne na pećinu.

‫ָאדלֹו״זִ ְּב ֵחמ״‬ ֳ ‫ד״ב‬ ְּ ‫מ״ס ִבמבֹו ַ מ״עְּ ֶאזְּ ְּב ָח‬ ְּ ‫ֹּמְּב‬ ַ ‫ֹּאׁשמ״ ַ ל״א‬ ִ ‫ע״ עְּ ַ ָתד״מָהּום״ה‬ ‫ד״לממ‬ ַ ‫ַמ ָה‬ ְּ ‫ַאז‬ ֲ ‫מהד״ע‬ ָ ‫ד״ָאׁש‬ ִ ָ ‫ְּ הּו‬

-‫מ״דמִמ ָ ״ַאל‬ ָ ִ ‫זְּה‬ ָ ֶ ‫ ְּבַאף״ ַ ְּב ֶד ָ ״‬-‫מ״ַאל״תט‬ ַ ‫ה״פנֶמ ָ ״ ִ ֶמ ִנ‬ ָ ‫ ַת ְּס ֵת‬-‫ט״ַאל‬ ‫מ״אל ֵֹּדמ״ ִמ ְּׁש ִ מ‬ ֱ ‫זְּב ִנ‬ ֵ ַ ‫ ַת‬-‫ִת ְּט ֵׁש ִנמ״עְּ ַאל‬ Al taster paneha mimeni al tat be'af avdeha ezrati hajita al titšeni ve'al ta'azveni elokei jiši'i. ne sakrij lica Svoga! Ti si bio pomoć moja, ne odbaci me, ne ostavi me, Bože spasa moga!

‫ַ​ַאס ֵפ ִנמ‬ ְּ ‫ָבּונמ״עַממ״מ‬ ִ ‫ָאבמ״עְּ ִא ִממ״ ֲ ז‬ ִ -‫מ״ ִכמ‬ Ki avi ve'imi azavuni ve'Hašem ja'asfeni.

Otac i mati me ostaviše, Vječni će me k sebi uzeti!

‫״ׁשֹוה ָהמ‬ ְּ ַ ַ ‫מׁשֹוה״ל‬ ְּ ִ ‫מ״בא ַֹּהח״‬ ְּ ‫״ּונ ֵח ִנ‬ ְּ ָ ‫מ״ממ״ד ְּה ֶכ‬ ַ ‫דֹוה ִנ‬ ֵ ‫מא״‬ Horeni Hašem darkeha uneheni beorah mišor lema'an šoreraj.

Uputi me, Vječni, na put Svoj, vodi me pravom stazom, zbog neprijatelja mojih!

‫״ח ָ ס‬ ָ ‫מפ ַח‬ ֵ ִ‫ ֶׁש ֶקה״ע‬-‫ ִבמ״ ֵ ֵ מ‬-‫מ״ק ּו‬ ָ ‫מ״כ‬ ִ ‫ׁש״צ ָה‬ ָ ‫ֶפ‬ ֶ ‫מ״בנ‬ ְּ ‫ ִת ְּתנ ִֵנ‬-‫מב״ַאל‬ Al titneni benefeš caraj ki kamu bi ejdej šeker vifeah hamas.

Ne prepusti me na volju protivnika mojih, jer protiv mene ustadoše svjedoci lažni, sikću nasilje.

‫ץ״חיִמם‬ ַ ‫ממ״ב ֶא ֶה‬ ְּ -‫״בטּוב‬ ְּ ‫מ״ל ְּהאֹו‬ ִ ‫א״ד ֱא ַ נְּ ִת‬ ֶ ‫לּול‬ ֵ ‫מג״‬ Lulej he'emanti lir'ot betuv Hašem be'erec hajim.

Vjerujem, da ću vidjeti dobrotu Vječnoga u zemlji života!

‫ממ‬-‫ֵד״אל‬ ֶ ‫ץ״ל ֶב ָ ״עְּ ַקּו‬ ִ ֵ ‫ַא‬ ֲ ‫ממ״חזַק״עְּ מ‬ ֲ -‫ֵד״אל‬ ֶ ‫״ ַקּו‬

Ve'ata jarum roši al ojvaj svivotaj ve'ezbeha be'ahalo zivhej terua ašira veazamra l' Hašem.

Kave el Hašem hazak vejaamec libeha vekave el Hašem.

A sad, uzdignuće glavu moju protiv neprijatelja mojih naokolo, pa da žrtvujem u šatoru Njegovom

Uzdaj se u Vječnoga, budi krepak, jačaj srce svoje i ■ uzdaj se u Vječnoga! ■

Godina 13 27Broj 46 Strana

‫מ‬

Strana 27

SINAGOGE U BANJA LUCI Međureligijsko vijeće u Bosni i Hercegovini, 17.8.2020.

Jevreji se prvi put u Banjaluci spominju u XVI vijeku, a najveći broj njih se doselio polovinom XIX vijeka. Riječ je o porodicama Baruh, Papo, Levi, a kasnije i Poljokan. Ubrzo osnivaju i prvu sefardsku opštinu i grade sinagoge. Sa austrougarskom okupacijom doseljavaju i Aškenazi. Oni osnivaju svoju opštinu i podižu sinagogu. Do Drugog svjetskog rata, broj jevreja u Banjaluci porastao je na 500.

Sinagoga predstavlja građevinu ili prostor u kome se Jevreji okupljaju radi molitve ili drugih društvenih aktivnosti. Molitva se ne mora vršiti samo u prostoru sinagoge, ali kako je sinagoga obično centralno mjesto okupljanja jevreja, ona je i centralni prostor zajedničke molitve.

U svakoj sinagogi može se naći Tora, kao i drugi obredni predmeti i simboli karakteristični za jevrejsku tradiciju. Sinagoge mogu biti izgrađene na različite načine, a osim molitvi, u njima se mogu održavati i predavanja, kao i druge vrste aktivnosti ili druženja.

Karakteristično za arhitekturu Aškenaske sinagoge je to da su redovi stolica okrenuti prema oltaru, a kod sefardskih sinagoga sjedišta su poredana oko prostorije okrenuta prema stolu za čitanje Tore.

Dok su sefardski jevreji u Banjaluci bili u manjem broju, svoje molitve su kratko vrijeme držali u iznajmljenom prostoru u gradu da bi svoju prvu sina-

bila izuzetne ljepote. Bila je izgrađena na Carskom drumu, današnja ulica Mladena Stojanovića, gdje se nalazi zgrada Crvenog krsta. Služila je do Drugog svjetskog rata, kada je i srušena. Sačuvana je njena fotografija.

gogu drvene konstrukcije podigli 1870. godine. Nalazila se na lijevoj obali rijeke Crkvene, na mjestu današnje gradske tržnice. Osam godina kasnije, spaljena je do temelja od strane Austrougara.

Izgradnju druge sefardske sinagoge lično je vodio prvi rabin sefardske opštine, rabin Jozef Nahmijas. Ona je izgrađena krajem 1880. godine u Jukićevoj ulici u samom centru grada. U sastavu sinagoge nalazio se i meldar, niža jevrejska škola, a preko puta jevrejska opština i stan za rabina. Za ovu sinagogu vezana je jedna zanimljivost koja se odnosi na položaj Aron (h)a kodeša (hebr. kovčeg), ormara u kojem se čuvaju svici Tore, a koji prema tradiciji mora biti okrenut prema Jerusalimu, kod Sefarda na južnoj, a kod Aškenaza na istočnoj strani. Prema predanju hadži Rafe Poljokana, gradnju sinaoge je tehnički bilo moguće dovršiti jedino tako da kovčeg bude okrenut prema istoku.

Zatražen je savjet od Sarajevskog rabinata i oni su dozvolili da kovčeg ostane na istočnoj strani. Aškenazi su u periodu između 1900. i 1902. godine podigli svoju sinagogu koja je

Godine 1934. podnjeta je molba za izdavanje dozvole za izgradnju nove zgrade jevrejske opštine, u Jukićevoj ulici, jer je postojeća bila predviđena za rušenje. Sinagoga se počela ubrzano graditi 1936. godine na istom mjestu gdje se nalazio stari hram jer se broj članova sefardske jevrejske opštine stalno povećavao i stara sinagoga je bila premala. Ovo je bio najznačajniji hram u Banjaluci koji je krajem 1936. godine, osveštao vrhovni nadrabin Kraljevine Jugoslavije, Isak Alkalaj, zajedno sa banjalučkim rabinima Konom i Atijasom i bihaćkim rabinom. U sklopu sinagoge napravljen je jevrejski kulturni dom, što je činilo jedinstvenu arhitektonsku sredinu. Ovaj sefardski kulturni centar sa sinagogom postao je mjesto okupljanja ne samo sefarda nego i aškenaza, koji su u njemu prepoznali svoju nadu u bolje sutra. Jevrejski kulturni

centar imao je, osim učionice za nižu jevrejsku školu, čitaonicu sa bibliotekom, vijećnicu, prijemni salon, veliku svečanu dvoranu, više kancelarija i stan za rabina. Ono što je zanimljivo za tu sinagogu je to da ne postoji ni jedna fotografija koja je sačuvana. Postoji crtež i projekat sinagoge.

U savezničkom bombardovanju Banjaluke, u maju 1944. godine, porušena je sinagoga, a djelimično je ostao sačuvan kulturni dom. Poslije rata ostao je samo kostur zgrade.

Sve do izgradnje Jevrejskog kulturnog centra „Arie Livne“ 2014. godine nije postojao molitveni prostor za jevreje u Banjaluci. U sklopu Jevrejskog kulturnog centra nalazi se sinagoga Ilona Vajs, posvećena majci Arija Livnea, koja je stradala u logoru Aušvic tokom Drugog svjetskog rata. Smještena je u jedoj prostoriji kulturnog centra i može da primi tridesetak vjernika.

U kovčegu nalazi se Tora koja je dobijena na poklon od jevrejske zajednice Rumunije.

Osim Jevrejskog kulturnog centra „Arie Livne“ u Banjaluci više ne postoji ni jedno sačuvano materijalno nasljeđe jevreja koji su živjeli na ovom prostoru. Čak je i groblje preseljeno u zajedničku kosturnicu na Novom groblju u Banjaluci. To još više povećava značaj postojanja Jevrejskog kulturnog centra koji je otvoren za sve kulturne i obrazovne manifestacije i dešavanja koje kod nas organizuju sve vjerske zajednice. ■

Zoran Pusić: Zbog lažiranja povijesti, mladi ne znaju prepoznati fašizam U Bjelovaru uništena spomen-ploča mladog antifašiste i Židova

Slobodna Dalmacija, 21.8.'20.

Predsjednik Antifašističke lige RH Zoran Pusić upozorio je u petak, u povodu uništavanja spomen-ploče antifašiste Gustava Perla Bende, da se u Hrvatskoj falsificiranjem povijesti mlade čini neotpornima na pojave koje su karakteristične za Antifašistička liga RH, Documenta, Udruga antifašističkih boraca i Srpsko narodno vijeće Bjelovara održali su konferenciju za novinare ispred rodne kuće Perla Bende u Starčevićevoj ulici u Bjelovaru nakon što je njegova spomen-ploča uništena prije tjedan dana.

Ploča

istaknutom

Page 28 Strana 28

antifašisti,

koji je poginuo u svojoj 20. godini na početku Drugog svjetskog rata, skinuta je u noći s 13. na 14. kolovoza, oštećena i odbačena u susjedno dvorište, Pusić je podsjetio da je Perla Bende poginuo 1941. godine, navršivši 20 godina. Bio je sin industrijalca koji se s 15 godina u Savez komunističke omladine, zbog čega je izbačen iz svih škola u tadašnjoj Jugoslaviji. U Bjelovaru je bio poznati stolnotenisač, a 1941. godine kao uvjereni antifašist otišao je u partizane.

"Svakako nije nebitno i to što je bio Židov jer je kod nacista i njihovih suradnika vladao veliki

prezir prema židovskom narodu, koji su doživljavali kao ljude koji će dozvoliti to što im se događa i koji su niža rasa”, kazao je Pusić dodavši kako su ustaše, uz nacističku Njemačku, jedini donijeli rasne zakone, koji su bili usmjereni prije svega protiv Srba i Židova.

zločinački karakter ustaškog režima", rekao je Pusić.

"Smrt Perla Bende događaj je od prije 79 godina i u normalnim prilikama ovdje bismo govorili bez posebno velikih doticaja s današnjim vremenom.

No, po razbijanju ove ploče vidimo da i dalje postoji velik emocionalni naboj koji se pogrešno usmjerava. Svjedoci smo falsificiranja povijesti, unatoč nepobitnim činjenicama negiraju se žrtve u Jasenovcu i

Hrvatska se danas odriče svoje pobjede u Drugom svjetskom ratu, gdje je bila na strani pobjednika, ali ne zato što je znala tko će pobijediti, već unatoč svim pokazateljima koji su govorili da je ta borba bezizlazna, istaknuo je Pusić naglasivši da su ljudi poput Gustava Perla Bende pokazali iznimnu hrabrost u doba kada im je per■ ■ spektiva bila sigurno stradanje.

Divrej Tora

Krivotvorenju povijesti treba se suprotstaviti zbog današnjih mladih generacija, jer ako im se ne prenosi iskustvo nastajanja fašizma neće ga biti sposobni prepoznati.

Godina 13

Broj 46