5-06 - Divrej Tora - KiTece 5782

 Divrej Tora, B’’H, priprema i uređuje: Vatroslav Ivanuša ״ ״ה״ע״ ״ע״״״״מ״ ״ ״״״ד״ה״ע״ ״״״מ״ה״ב״ ״״״ד״ה״ב:  divrejtora@gmail.com

Divrej Tora Godina 15 Broj 50 Broj 50Zagreb, šabat 10. rujna 2022. 14. elula 5782. http://twitter.com/DivrejTora

Prevela: Dolores Bettini

Od 613 Torinih zapovijedi (micvot), njih 74 se nalaze u paraši Ki Tece: za koni o lijepim zarobljenicama, o pravu nasljeđivanja provorođenaca, o svoje glavom i neposlušnom sinu, o pokapa nju mrtvih i njihovu dostojanstvu, o vraćanju izgubljenih stvari, o tome da treba otjerati pticu prije nego što joj se uzme ptič, o dužnosti podizanja sigur nosne ograde na krovu kuće, o raznim oblicima kilajim (zabrana stvaranja bilj nih i životinjskih križanaca).

Parša Ki tece sadrži zanimljiv zakon o radu: kada radnici beru urod na polju, jagode na primjer, dopušteno im je da pojedu jagoda koliko god žele dok rade. Tora pre poznaje da je okrutno dati nekome pristup hrani ali mu uskratiti pravo da je jede.

Torah Bytes

Paraša Ki Tece

■ B’’H

Ki Tece završava obvezom sjećanja "što ti je Amalek učinio na putu, na tvom izlasku iz Egipta."

(D’varim 21,10 25,19)

Divrej Tora

Paraša uključuje i zakone: o čisto ći vojnog tabora, o zabrani vraća nja odbjeglog roba njegovu vlasni ku, dužnost pravovremenog ispla ćivanja plaće radniku; poslodavac mora dopustiti svakome tko za njega radi, bio to čovjek ili živo tinja, da na poslu jede; odgovara jući odnos prema dužniku i zabrana zaračunavanja kamata; zakoni o raz vodu (iz kojih su izvedeni i brojni za koni o braku); kazna od 39 udaraca bičem za kršenje Torinih zabrana; po stupci za jibum (leviratski brak) ob veza da brat čovjeka koji je umro, a nije imao djecu, oženi njegovu udovicu, ili halica (izuvanje cipela) u slučaju kad se šogor ne želi vjenčati.

zakon donio je veliki američki učenjak iz 20. stoljeća, rabin Moshe Feinstein. Pitali su ga o ko mercijalnom uzgoju stoke, gdje životinje hrane kemij skim proizvodima umjesto hrane. Na temelju ove parše, rabin Feinstein je presudio da je ta praksa zabranjena, jer lišava životinje užitka je denja.

Rabbi Shraga Simmons

Postoje zanimljiva proširenja ovog zakona. Na primjer, za branjeno je postaviti hranu pred goste a zatim ih natjerati da čekaju prije jela. Mo žete li zamisliti da iznesete piletinu za blagdansku gozbu ali prvo sve natjerate da sje de tijekom 20 minutnog goDrugivora?!zanimljiv

Nabrajaju se i sudski postupci i kazne za preljub, silovanje ili zavo đenje neudane djevojke, za muža koji lažno optuži ženu za nevjeru. Slijedi popis osoba koje se ne mogu vjenčati sa Židovkom/Židovom: izvanbračno dijete, muški potomak moabskog ili amonitskog podrije tla, prvi ili drugi naraštaj Edomaca ili Egipćana.

Svemogući nam je dao svijet prepun ukusne hrane i užita ka. Talmud kaže da je jedno od prvih pitanja koja će nam se postaviti kada dođemo na Nebo: "Jeste li probali sve ra znovrsne plodove?" B g nam je dao pristup tim plodovima kako bismo ih blagovali. Judaizam naglašava zadovolj stvo, a ne uskraćivanje. Je dini uvjet je da iskažemo za hvalnost B gu za sve što nam takovelikodušnodaje.

Dobne granice za moguću osudu kao "ben sorer u'more" su od 13 godina do 13 godina i 3 mjeseca. I to samo ako je dječak u određenoj fazi puberteta što je iznimno uzak ok vir. Čini se da Tora zapravo ne želi pogubiti buntovnog sin. Pogubljenje bsu’m a uopće nije tipična kazna za grijeh/zločin. Krađa mesa, prežde ravanje, nepoštivanje roditeljskog autoriteta ništa od toga samo po sebi ili kolektivno nije čin koji izis kuje smrtnu kaznu. Bsu’ma se po

Čovjek je dužan izgubljene pred mete koje je moguće identificirati vratiti njihovim pravim vlasnicima, čak i ako je to teško. Ovu odgovor nost se ne smije zanemariti čak ni onda kada je lakše jednostavno predmet ostaviti.

žava.Čovjek

gubi na B žju zapovijed, jer Tora, na osnovu njegova dosadašnjeg pona šanja, svjedoči da će on u svom ži votu biti toliko zao da mu ne smije mo dopustiti da nastavi živjeti. Što je s mogućnošću t'šuve? Očigledno, B g kaže da je u ovom slučaju nema. Mi, naravno, ne možemo učiniti takvu prosudbu jedino HaŠem je to u stanju učiniti.

ne može pogodovati sinu voljene žene na štetu svog prvoro đenca od "manje voljene" supruge. (Dublji smisao povezanosti ove dvi je teme je da će ženidba iz pogreš nih motiva vjerojatno za rezultat imati "omrznutu suprugu".)

Taj je odlomak izvorište za dvo struki dio (imetka) prvorođenaca. Ramban ovdje bilježi dvije micvot pozitivnu naredbu da se prvencu dade dvostruki dio i zabranu da mu se ne da dvostruki dio. Rambam i Hinuh uključuju pravila u vezi pr vorođenca kao dio zakona o naslje đivanju iz Paršat Pinhas, a ne zase bno ovdje. Ovo je samo jedan od mnogih primjera različitog načina brojanja (micvot) među učenjacima koji su nastojali utvrditi tradicio nalnih 613 micvot.

Vješanje tijela nakon smaknuća (u nekim slučajevima, a ne u svima) služi kao način odvraćanja za druge i dio je procesa izmirenja za dušu krivca.

Levi druga alija 9 p'sukim (21,22 22,7)

Alija po Alija

Strana 2 Divrej Tora

"Buntovnog sina" roditelji upozo ravaju da popravi svoj ponašanje. Ako im nastavi i dalje prkositi, kršiti određene micvot, postupati po određenom redoslijedu ponašanja, te ako je određene dobi i na određe nom stupnju tjelesnog razvoja, a njegovi su roditelji zdravi, normalni i procijeni se na podjednakom ka rakternom nivou, tada, i samo tada, bilo bi ga moguće pogubiti kao "ben sorer u'more". Iako je gotovo nemo guće doći do te krajnje točke a iz vori nam govore da do slučaja "bun tovnog sina" nikada nije došlo taj dio Tore služi kao strogo upozore nje ćudljivoj djeci i njihovim rodite ljima! Čini se da su neke micvot na mijenjene prvenstveno za odvraća nje i kao musar

S gledišta micvot

Koristeći "kal vahomer", podučeni smo da je pokop, govoreći općenito, i konkretno "što je prije moguće", ispravan postupak za mrtve.

dvostruko u odnosu na kategoriju kojoj pripada bet = 2, dvostruko od "jedinice", kaf = 20, dvostruko od "desetice"; i reš = 200, dvostruko od "stotice" u alefbetu

Imajte na umu da iako Tora ovdje govori samo o pogubljenom "zločin cu", micva iz Tore obuhvaća pokop svih umrlih. Ovo nije rabinski zak ljučak, proširenje ili propis ovo je dio Zakona Tore Usmenog zakona.

Tehnički govoreći, zakoni o izgu bljenom i nađenom primjenjuju se na imetak bližnjeg Židova. Među tim, s potencijalom za kiduš HaŠem i ono suprotno tome, a što ovisi o

OU Israel's Torah Tidbits

Oni koji su bili pogubljeni kame novanjem, nakon smrti su bili obje šeni, kratko vrijeme prije zalaska sunca. Potom su bili pokopani zaje dno s vješalima kako bi se izbjeglo dodatno sramoćenje b žanske slike na koju smo svi stvoreni.

Kohen prva alija 12 p'sukim (21,10 21)

"Prekrasna zarobljenica": Židovski vojnik mora se oduprijeti "normal nim" iskušenjima bitke, no zaroblje nicu mu je dozvoljeno uzeti samo po proceduri koju odobrava Tora.

To nije idealna situacija. Komen tari to smatraju jednom od micvot koja je "popuštanje niskim sklono stima muškarca" u jeku bitke. Koli ko god se ova micva doimala "čud nom", i koliko god to nije dio našeg iskustva, ona nam ipak govori nešto o razlici između vojski svijeta i ži dovske vojske. Mi se ne ponašamo (ne bismo se trebali ponašati) kao drugi ljudi čak ni u "jeku bitke".

Ako nakon razdoblja čekanja od luči da je ne oženi, on je mora oslo boditi bez da je zlostavlja ili poni

Gaon iz Vilne vidi naznaku dvos trukog dijela b'hora u slovima riječi b'hor: bet kaf reš. Svako slovo je

Kada se (u divljini) naiđe na (košer) ptičje gnijezdo, zabranjeno je uzeti majku pticu bilo samu, bilo s jajima/ptićima, no jaja/ptiće se smije uzeti, ukoliko se prvo otjera majku pticu. Ovo je zagonetna mi

Rambam kaže da čovjek ne može reći drugima: "Nemoj mi govoriti što da radim ako želim riskirati

Zabranjeno je orati s volom i magarcem zajedno, kao i vezati zajedno bilo koje nekompatibilne životinje (ili ljude), za bilo koju namjenu.

Za razliku od prijašnje micve, ov dje se jedino vuna i lan ne smiju miješati za odjeću (i tehnički isto vjetne namjene). Ne postoji "širenje"

tome što čovjek čini, važno je dati sve od sebe da se izgubljenu stvar vrati također i nežidovu.

cva koja se protivi logici. Ona je obavijena mistikom više od većine micvot.

svoje zdravlje ili život, to je moja stvar". To je nešto što treba imati na umu kada odlučite "napasti" svog omiljenog pušača.

Niti se može ignorirati teretnu ži votinju svog bližnjeg koja se srušila pod svojim teretom. Dužnost nam je da pomognemo svom bližnjem da natovari svoju životinju.

Rambam smatra da Tora zabra njuje svaku kombinaciju košer i ne košer životinje, na temelju činjenice da je u primjeru koji Tora daje po jedna od svake kategorije. Rambam kaže da je kombinacija dviju košer ili dviju ne košer životinja zabranje na rabinskim zakonom. Mnogi au toriteti osporavaju ovo Rambamovo razlikovanje i kažu da je sve to zakon

Š'liši - treća alija - 29 p'sukim (22,8-23,7)

Strana Strana3 3Godina 15 Broj 50

S gledišta micvot

Imamo obavezu da podignemo zaštitnu ogradu uokolo svog krova. Sa svoje imovine moramo otkloniti sve sigurnosne rizike. Usmeni za kon definira da ove micvot uključuju više nego sam vlastiti krov. Rabin ski zakon, "preuzimajući vodstvo od Tore", proširuje pravila o "sigur nosti i zdravlju" na brojna područja. Npr. stavimo li po strani samu oso bu koja puši (sa sigurnošću se može ustvrditi da je ta po zdravlje/život opasna praksa zabranjena Torom), trebalo bi biti jasno da pušenje u blizini drugih ljudi krši suštinu ove micve.

Muškarci i žene ne smiju razmje njivati odjeću niti činiti određene stvari koje su svojstvene suprotnom spolu.

Ne smije se posaditi različita zrna u vinogradu, niti se smije jesti ono što od toga urodi. Napomena: Nije uvijek tako da se ne smije koristiti rezultat zabranjenih mješavina. Pri mjerice, mazga se može koristiti, čak i ako je nastala kršenjem zabra ne križanja životinja. Za razliku od ove micve "k'lai kerem" zabranjeno je u svim područjima.

Targum Jonatan b. Uziel ovu od redbu definira kao zabranu da žene nose talit i t'filin. Obje su ove micvot pozitivne zapovijedi vezane uz vri jeme, te su žene zbog toga izuzete od njihovog vršenja. Uobičajeno je da mnoge žene na sebe prihvate tu vrstu micvot, kao što je to slučaj sa šofarom, suka, lulavom, omerom u određenoj mjeri. No s talitom i t'fi linom nije tako. Oni autoriteti koje slijede mišljenje Targuma, zapravo bi zabranili ženama da nose talit ili t'filin. Mada se većina autoriteta slaže da talit i t'filin ženama nije zabranjen, ostaje činjenica da žene obično ne vrše te dvije micvot

S gledišta micvot Napomena: Na zabranu vuče kola s nojem i žirafalom ne treba gledati kao na rabinsko proširenje zakona Tore. To je, zapravo, pot puno kršenje Tore, budući da Tal mud uči da opseg ove micve iz perspektive Tore nije isključivo ora nje, ni vol niti magarac. Ova se ideja pojavljuje u nekim, ali ne i svim, micvot

(nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po Alija

S gledišta micvot

NemojteTore.nositi šaatnez (odjeću od vune i lana zajedno)

Micva koja zabranjuje vezati usta životinji dok, na primjer, radi oko hrane, jedno je od izvorišta naše obveze da izbjegavamo okrutnost prema životinjama. Iako nije dat nikakav razlog u Orah, naši učenjaci hrabro su proglasili razlog (ili raz log) za ovu micvu. Postoje i druge micvot kojima su hazal priložili ra zloge, s tek nešto ustezanja. Nara vno, uvijek se moramo prisjetiti da micvot prvenstveno moramo činiti jer su one Kraljeve odredbe. No razlozi imaju svoje mjesto u židov skom učenju i životu. Šilu'ah hakan protivi se logici i odbacuje razloge. Samo košer ptica. Samo u divljini, a ne kod ptica koje su u vlasništvu ljudi. Zašto te (i druge) razlike ako je to još jedna micva "jednostavno" povezana s milosrđem nasuprot okrutnosti? Zbog toga što to nije jednostavna micva.

Treba također imati na umu da t'filini nisu samo nešto čime vršimo micvu (micvot) oni su sveti sami po sebi. I budući da su takvi, postoji više razloga za svakoga tko nije obvezan nositi ih, da to ne čini. (To objašnjava zašto dječak koji je bar micva čeka s nošenjem svog t'filina sve dok ne postane obvezan nositi ga. Većina drugih micvot se "pra kticiraju" i "uvježbavaju" u mnogo ranijoj dobi.

R'vi'i četvrta alija 17 p'sukim (23,8 24)

Ako je netko lažno optužio svoju zaručnicu za nevjeru, on se od nje više ne smije razvesti (osim ako to ona ne želi). Plaća se također i ka zna djevojčinoj obitelji zbog uvrede. Kao ogranak ovog dijela Tore, uči mo da se par mora oženiti s "ketu bom" i "kidušinom". Također sazna jemo da sud mora izvršiti kaznu "kamenovanja" kada se to od njega zahtijeva.Objestrane koje su privolile na zabranjeni odnosa su krive. Ako je ženu moguće smatrati učesnicom koja se tome opirala, onda ona ne smije biti kažnjena. Ne smijemo kazniti nikoga tko možda nije bio odgovoran za svoje postupke. Ovo je izvor jednog od principa Pirkei Avot: Pružite svakome povlasticu sumnje.

Da pojasnimo: Tora kaže Vol, magarac, oranje. Talmud nas uči da to vrijedi D'Orajta (iz Tore) i za ko zu i noja koji vuku cirkuska kola.

Čovjek koji siluje neudanu ženu, mora je oženiti i nikada se ne može od nje razvesti (ako ona tako želi).

Prostitucija je zabranjena i prihodi stečeni na taj način ne smiju se ko ristiti za svete stvari. (Neki ubrajaju da je u ovu micvu uključen i spolni odnos između neoženjenih partne ra.)Iako se kamate za osobne zajmove ne smiju uzimati od Židova, prih vatljivo je (i ispravno) nežidovima posuđivati uz kamate. To je stoga što društvo u cjelini smatra razum nim naplaćivati umjerene kamate na zajmove. S obzirom da nežidov Židovu može naplatiti kamatu, Tora nam daje dopuštenje da od njih uzimamo kamate. Lihva, kamata

Na osnovu čega možemo znati koje su micvot šire od zapisanog, te koje su rabini proširili a koje ostaju onakve kako su napisane? Odgovor leži u prenošenju Tore, te rabinskim tradicijama koje se prenose s koljena na koljeno. Ovo je bitan dio Tore i judaizma. Emunat hahamim znači vjerovati i pouzdavati se u to da je prijenos Usmenog zakona pošten i pouzdan.

Oto, obraćenike iz Edoma i Egipta ne treba diskriminirati, ali ih se može potpuno integrirati tek od 3. naraštaja.Vojnilogor mora se održavati duhovno i fizički čistim. Izvan ta bora moraju biti predviđeni sani tarni objekti, a vojnici moraju biti opremljeni odgovarajućim sred stvima za održavanje higijene.

(nastavak s 3. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po alija

definicije micve niti rabinsko pro širenje njezinog opsega. (Zapravo, postoji koncept "rabinskog šaatneza", ali on ne ide dalje od kombinacije vune i lana.)

... stavite cicit na sve haljine s četiri kraja koje nosite. (Kao micva, cicit je već ubrojen, ali ovo njegovo postav ljanja uz šaatnez primjer je pozitivne micve koja nadilazi negativno, lane na odjeće može imati pričvršćen vu neni cicit to vrijedi samo kad se promatraju svi aspekti cicita, tj. t’helet. Rambam zabranjuje nošenje šaatneza u cicitu, zato da čovjek ne bi zaspao ili zaboravio noću skinuti tu odjeću, kada je oslobođen od cicita

Svatko može čitati riječi Tore ona je prevedena na više jezika od bilo koje druge knjige u povijesti. Ali jedino mi znamo kada je magarac magarac, a kada označava svaku drugu životinju. Kada se dan odno si na dnevni dio dana (za razliku od noći), a kada je dan 24 satni period. Kada ben znači sin, a kada uključuje i kćeri. To je Emunat hahamim

te bi kršio šaatnez. Ovo je rabinska zabrana nečega što Tora dopušta )

Amonci i Moabci ne mogu ženid bom ući u "B žju zajednicu" zbog okrutnog, negostoljubivog ponaša nja tih dvaju naroda prema Izraelu. Niti ikada smijemo tim narodima ponuditi mir kao alternativu ratu, kao što se to traži za druge neprija telje.

Strana 4 Divrej Tora ■

Iz ove micve proizlazi i sljedeće: ulazak na Brdo Hrama (koje ima halahički status levitskog tabora ovdje govorimo o području na ko jem se nisu nalazili Beit HaMikdaš i njegovo dvorište) zabranjen je lju dima s određenim vrstama obredne nečistoće.

Čovjek ne može oženiti bivšu ženu svoga Određeneoca.grupe kastriranih muš karaca imaju ograničenja u vezi braka kao i "mamzerim".

Roba, koji je pobjegao od svog go spodara i dotrčao do nas da nađe zaštitu, ne smije se vratiti. Ne smi jemo zlostavljati roba koji je potra žio utočište u Izraelu.

Tora kaže Vuna i lan. To je to. Ne kažemo da bi se ovo trebalo pro tezati i na pamuk i vunu. Ni Tora, ni Talmud, ni rabini nisu proširili ovu micvu izvan njenih Torom zadanih smjernica.

Idejno, moramo shvatiti da na B žju prisutnost među nama utječe naše moralno ponašanje. Stoga, te micvot nose posljedice po židovsko društvo u cjelini, a ne samo u vojnom okruženju.

Š'vi'i - sedma alija - 28 p'sukim (24,14 25,19)

(Ne samo da se ne smije koristiti lažne mjere/mjerice, već i) zabranje no je i samo posjedovanje lažnih mjernih instrumenata za čvrstu ili tekuću robu, ili takvih utega. Ispra vni utezi i mjerice jedan su od stu pova društva, B g prezire one koji varaju u poslu.

Radnici imaju pravo jesti hranu s kojom rade, ali bez odobrenja ne smiju uzimati više od toga. Radnici ne smiju smanjiti svoju učinkovitost jedući na poslu.

Na području zakona Tore uočava mo prekrasnu ravnotežu, koja se tiče odnosa između poslodavca i radnika. S jedne strane, radniku je dopušteno jesti od onoga što ubire. S druge strane, on to ne može raditi za vrijeme posla, jer bi to umanjilo njegovu učinkovitost, a što rezultira krađom od njegovog šefa. S druge strane, poslodavac mora dati stanke tijekom dana, kada radnik može jesti. S druge strane, radnik bez dopuštenja ne smije odnijeti kući ništa od plodova. Mišna nadalje kaže da radnik ne bi trebao zloupo trebljavati to pravo koje mu daje Tora, kako njegov poslodavac ne bi proširio glas drugima da ne bi tre bali zapošljavati tog radnika. Mišna također tumači da je poslodavac dužan hraniti svoje radnike u skla du s prevladavajućim običajem u njegovu mjestu. Poslodavac ne smije iskorištavati radnika, a radnik ne smije iskorištavati poslodavca.

■

Vrijednosnice za zajam ne smiju se uzimati od udovice.

Otmica i prodaja žrtve kažnjava se smrtnom kaznom.

Nadničare se mora platiti na vri jeme.

(nastavak s 4. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po alija

Siromašnu osobu koja je od nas posudila (novac) ne smijemo pre komjerno prisiljavati na davanje garancije. Ne smijemo zadržati ono što smo već uzeli od nje ako joj je potrebno, moramo joj to vratiti.

Uvijek pamtite što se dogodilo Miriam. [Iako Rambam i Hinuh ne računaju ovo "pamtite" među 613, drugi koji broje micve ubrajaju je.]

Završni dio ove sedre je Zahor. Za povjeđeno nam je da pamtimo što nam je Amalek učinio dok smo izlazili iz Egipta. Židovskom naro du u cjelini zapovjeđeno je da s ovoga svijeta zbriše ostatak Ama leka. Nikad ne smijemo zaboraviti Amaleka. Tehnički, ove se micvot odnose na konkretan narod Ama leka. Ideja se, međutim, mora pro širiti na one nalik Amaleku koji su nas mučili tijekom čitave židovske povijesti. Ova posljednja tri p'sukim sedre ponovno se čitaju za Maftir.

Posuđe koje se koristi za pripremu hrane ne smije se uzimati kao jam stvo za zajam. Moramo biti osjetljivi na potrebe onoga koji posuđuje.

Ne smijemo izvrtati pravdu čak ni za dobro siročeta.

Strana Strana5 5Godina 15 Broj 50

renje, prepoznat će se kao "univer zalno" pogrešni postupci. Zabrana uzimanja bilo kakve kamate pose ban je duhovni zahtjev za Židova.

Ne smijemo nepravično iskorišta vati naše manje sretne radnike.

Hamiši - peta alija - 6 p'sukim (23,25 24,4)

razvede, ne može se ponovno udati za svog prvog muža.

Bliski srodnici ne mogu svjedočiti jedni protiv (ili u prilog) drugih u kaznenim predmetima. U ovome se nalazi i nagovještaj da se čovjeka neće kazniti za djela njegovih ro ditelja ili djece.

Muškarac je oslobođen vojne slu žbe tijekom prve godine braka, i za to se vrijeme mora aktivno brinuti da njegova žena bude sretna.

Ako bračni par želi okončati brak, to se mora učiniti primjerenim "getom". Ako se razvedenica pono vno uda, a kasnije obudovi ili se

Šiši šesta alija 9 p'sukim (24,5 13)

Ako čovjek "A" progoni čovjeka "B" kako bi ga ubio, naša je dužnost spasiti život "B" u, čak i ako to pod razumijeva ubojstvo osobe "A". Ne smijemo pokazati samilost prema progonitelju (A). Ukoliko je mogu će zaustaviti osobu "A" bez da je se ubije, moramo to učiniti ubiti ga u ovom slučaju bio bi čin umorstva.

Kaznu makot (bičevanja) sudovi trebaju dosuditi onima koji su pro glašeni krivima za grijehe koji se na taj način kažnjavaju, ali se mora paziti da se ne prekorači traženi broj udaraca.

Našeg iskustva u Egiptu trebamo se prisjećati kao pokretača za mno ge od tih "senzibiliziranih" micvot

Nemojte vezati njušku životinji dok radi s Udovicihranom.bezdjece zabranjeno je da se uda za bilo koga ... sve dok ... se ne "uda" za svog šogora (jibum) ili njihova veza bude prekinuta hali com, i u tom slučaju ona se može udati za bilo koga drugoga.

Ono što bude zaboravljeno na po ljima nakon žetve mora se ostaviti za siromašne. Ne bi se trebalo vra ćati po to.

Zavjeti Hramu moraju se otkupiti unutar ciklusa od tri blagdana. Pre poručljivo je suzdržati se od obe ćanja, ali kada ga se dâ, osoba ga se mora držati. (Hatarat n'darim daje "izlaz" za određena nesmotrena obećanja.)

Ne smijemo uklanjati znakove "cora'ata".

Nećeš ugledati magarca ili vola brata svojega kako se srušio na putu i sakriti se ... (Ponovljeni zakon 22,4) 541. ... Podigni štapiće!: Obaveza da se drugome po mogne podići i skinuti teret ... pomoći ćeš mu postaviti ih na noge, zajedno s njim. (Ponovljeni zakon 22,4) 542. Oponašanje muškarca: Zabrana ženama da nose mušku odjeću Muške stvari neće biti na ženi ... (Ponovljeni zakon 22,5) 543. Transseksualac: Zabrana muškarcima da nose žensku odjeću ... i muškarac ne smije nositi žensku odjeću ... (Ponovljeni zakon 22,5)

553. Skandal!: Obaveza klevetnika da ostane sa svojom suprugom ... ona će ostati s njim kao žena ... (Ponovljeni zakon 22,19)

558. Vuče kuglu na lancu: Zabrana silovatelju da se ikada razvede od svoje žrtve ... on se nikada ne smije razvesti od nje. (Ponovljeni zakon 22,29)

533. ..."Još uvijek lijepa si, al noćas odlazim"...: Zabrana prodaje lijepe zarobljenice

560. Neshvaćen: Zabrana mamzeru da uđe u bračne

534. ... "Ostala si uvijek ista"…: Zabrana da se lijepu zarobljenicu zadrži kao robinju

532. Obveza da se postupi po proceduri o lijepoj zarobljenici Kad među zarobljenicima ugledaš lijepu ženu ... (Ponovljeni zakon 21,11)

Strana 6 Divrej Tora

547. Privlačna neprilika: Zabrana da se ostavi nešto opasno na nečijem posjedu

548. Miš-maš: Zabrana da se u vinogradu posade različite vrste Ne smiješ posaditi svoj vinograd mješovitim vrstama ... (Ponovljeni zakon 22,9)

554. Pustite me da prespavam prije odluke: Zabrana klevetniku da se razvede od svoje žene ... on se nikad neće razvesti od nje. (Ponovljeni zakon 22,19)

Ne smijete nositi mješavinu vune i lana zajedno ... (Ponovljeni zakon 22,11)

557. Zašto bi to ona htjela?: Obaveza silovatelja da oženi svoju žrtvu ... postat će mu žena ... (Ponovljeni zakon 22,29)

Rav Kook: Unutarnja crta dobrote

... nećeš je prodati za novac ... (Ponovljeni zakon 21,14)

... nećete je učiniti robinjom ... (Ponovljeni zakon 21,14) 535. Igra vješala: Obveza da se određene osuđenike objesi

... tako da odgovornost za krv neće biti na tvojoj kući ... (Ponovljeni zakon 22,8)

552. Uzimam: Obaveza da se ženu oženi kako treba Ako se čovjek oženi ženom ... (Ponovljeni zakon 22,13)

549. Sjemenast: Zabrana da se jedu različite sjemenke iz vinograda

... objesit ćeš ga na vješala. (Ponovljeni zakon 21,22) 536. Na groblju noću: Zabrana da se pokop odgodi preko noći

550. Utrka pasa za vuču saonica: Zabrana da različite vrste životinja rade zajedno

... da ne bi učinio da urod bude zabranjen ... (Ponovljeni zakon 22,9)

Svakako ga sahrani istog dana. (Ponovljeni zakon 21,23) 538. Izgubljeno i nađeno: Obaveza da se vrati izgub ljeni predmet ... svakako ćeš ih vratiti ... (Ponovljeni zakon 22,1) 539. To nije ono što tražiš: Zabrana da se izgubljeni predmet ignorira ... nećeš se sakriti. (Ponovljeni zakon 22,3) 540. Pet, Šest ...: Zabrana da se ignorira drugog koji se muči s teretom

... napravit ćeš ogradu na svom krovu ... (Ponovljeni zakon 22,8)

556. Prilično jasno samo po sebi, no za svaki slučaj: Zabrana kažnjavanja onoga koji postupa pod prisilom Nemoj ništa učiniti djevojci jer nije počinila zločin ... (Ponovljeni zakon 22,26)

559. Nepodudarni software: Zabrana eunuhu da uđe u bračne vode Čovjek s stučenih testisa ili odsječenog uda ne smije ući u zajednicu Vječnog. (Ponovljeni zakon 23,2)

Rabbi Jack Abramowitz: Tarjag - 613 zapovijedi

555. Smtrna kazna (# 4 od 4): Obaveza da se izvrši kamenovanjem kada se zatraži ... zaspite ih kamenjem da umru ... (Ponovljeni zakon 22,24)

Ne smiješ orati s volom i magarcem zajedno. (Ponovljeni zakon 22,10)

544. Kompleksno pitanje: Zabrana da se uzme majka ptice zajedno s mladima ... nećeš uzeti majku s ptićima. (Ponovljeni zakon 22,6) 545. Iš!: Obaveza da se potjera majku pticu Pošaljite majku ... (Ponovljeni zakon 22,7) 546. Krovovi: Obaveza da se na ravnom krovu postavi ograda

551. Janje od povrća: Zabrana nošenja odjeće koja sadr ži i vunu i lan

Ne smiješ ostaviti njegovo tijelo na vješalima preko noći ... (Ponovljeni zakon 21,23) 537. Hevra kadiša: Obveza da se osuđenika pokopa na dan pogubljenja

Mamzer ne može ući u zajednicu Vječnog... (Ponovljeni zakon 23,3)

578. Vrijeme za košnju: Zabrana čovjeku da jede onda kada bi trebao raditi ... ne smiješ podići srp prema usjevu što stoji... (Ponovljeni zakon 23,26)

... razveseljavat će svoju ženu kojom se oženio. (Ponovljeni zakon 24,5)

Nemoj tražiti mir s njima ... (Ponovljeni zakon 23,7) 563. Bratsko suparništvo: Zabrana da se isključi Edom ca nakon dvije generacije

Ne smiješ odbaciti Edomca ... (Ponovljeni zakon 23,8)

580. Svingeri: Zabrana da se ponovno oženi bivšom suprugom koja se u međuvremenu udala za nekog drugog

569. Okrutni robovlasnik: Zabrana da se našteti odbje glom robu ... nećeš ga ugnjetavati. (Ponovljeni zakon 23,17)

Kad se čovjek netom oženi, neće odlaziti s vojskom ... (Ponovljeni zakon 24,5)

581. Vojna obaveza: Zabrana da se regrutira onoga koji se tek oženio

576. Podijelite s drugima svoje bogatstvo: Obaveza da se omogući najamniku da jede Kada uđeš u vinograd svog zemljaka (na posao), možeš jesti grožđa do mile volje ... (Ponovljeni zakon 23,25)

586. Sef: Zabrana zadržavanja instrumenta osiguranja koji je potreban ... nećeš spavati s njegovom zalogom. (Ponovljeni zakon 24,12)

vode

582. Šana rišona: Obaveza mladoženje da se veseli sa svojom mladom godinu dana

Strana Strana7 7Godina 15 Broj 50

(nastavak s 6. stranice) Rabbi Jack Abramowitz: Tarjag - 613 zapovijedi

584. Ne čeprkaj po tome!: Zabrana mecori da ukloni znakove svoje caraas Budite oprezni zbog bolesti caraat ... (Ponovljeni zakon 24,8)

587. Zalupiti: Obaveza da se instrument osiguranja vrati kada je to potrebno Vrati mu zalog ... (Ponovljeni zakon 24,13)

570. Predbračni: Zabrana spolnog odnosa izvan braka Neće biti promiskuitetne žene ... i neće biti promiskuitetnog muškarca ... (Ponovljeni zakon 23,18)

575. Skočiti sam sebi u usta: Obaveza da čovjek ispuni

568. Organizacija 'Podzemna željeznica': Zabrana da se odbjeglog roba vrati njegovom gospodaru u drugu ze mlju

585. Plijenitelj: Zabrana vjerovniku da na silu uzme instrument osiguranja ... nećeš ući u njegovu kuću da bi uzeo zalog ... (Ponovljeni zakon 24,10)

Roba koji je potražio utočište kod tebe nemojte izručiti njego vom gospodaru ... (Ponovljeni zakon 23,16)

Kad zavjetuješ Vječnom B gu svom, nemoj odlagati isplatu ... (Ponovljeni zakon 23,22)

564. Što je bilo, bilo je: Zabrana da se isključi Egipćana nakon dvije generacije ... nećeš odbiti Egipćanina ... (Ponovljeni zakon 23,8) 565. Odstupi: Zabrana ritualno nečistim ljudima da se uspnu na Hramsku goru ... ne smije ući u logor. (Ponovljeni zakon 23,11) 566. Zahod: Obveza da vojni logor ima nužnik Imat ćeš mjesto izvan tabora ... (Ponovljeni zakon 23,13) 567. Lopata je lopata: Obaveza da se među oružjem drži i lopata

Drži lopaticu među svojim oružjem ... (Ponovljeni zakon 23,14)

Amonac i Moabac ne smiju ući u zajednicu Vječnog... (Ponovljeni zakon 23,4)

583. Kitchen Aid mikser: Zabrana da se kao instrument osiguranja traži pribor za pripremu hrane

Ako se čovjek oženi ženom ... i napiše joj brakorazvodni doku ment... (Ponovljeni zakon 24,1)

562. Ne samo to ...: Zabrana da se ponudi mir Amonu i Moabu

561. Bratska mržnja: Zabrana ulaženja u brak s potom cima Amona i Moaba

Njen prvi muž, koji ju je otpustio, ne smije je ponovo uzeti za ženu ... (Ponovljeni zakon 24,4)

577. Neće ići!: Zabrana radniku da odnese kući ono što je ubrao ... ali ne smiješ staviti u svoju posudu. (Ponovljeni zakon 23,25)

ono na što se obvezao Držat ćeš se i vršiti ... sve što izađe s tvojih usana. (Ponovljeni zakon 23,24)

588. Stiže plaća: Obaveza da se plaća isplati na vrijeme Istog dana isplatite plaću ... (Ponovljeni zakon 24,15)

579. Daj joj get: Obaveza da se razvod izvrši s dokumentom

Ne smije se uzimati mlinski kamen, ni gornji ni donji, kao zalog ... (Ponovljeni zakonik 24,6)

571. Uvreda: Zabrana prinošenja životinja plaćenih zaradom prostitutke ... Nećeš donijeti plaću prostitutke ni pasjeg novca u Hram ... (Ponovljeni zakon 23,19)

572. Ka Mate: Zabrana posuđivanja novca uz kamatu Ne smiješ navesti brata svoga da prihvati kamatu ... (Ponovljeni zakon 23,20) 573. Vrrrrlo zanimljivo ... Obaveza da se nežidovu posuđuje uz kamatu Tuđincu ćete obračunati kamatu ... (Ponovljeni zakon 23,21) 574. Odugovlačitelj: Zabrana odlaganja ispunjenja zavjeta

odabirom siromašnih. Ako ljudi koji žive u neimaštini ne dođu po njih, nije mu naređeno da ih ostavi za neukroćene zvijeri i perad; niti mu je zapovijeđeno da njihovu vrijednost u novcu da siromašnima.

■

596. Začepi!: Zabrana da se zaveže njuška radne živo tinje

(nastavak sa 7. stranice) Rabbi Jack Abramowitz: Tarjag - 613 zapovijedi

593. Samo sam ga ispustio: Zabrana da se ponovo uzme zaboravljene snopove ... ne smiješ se vratiti po to ... (Ponovljeni zakon 24,19)

Sefer Hamicvot Hakacar Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim

... njen šogor uzet će je kao ženu ... (Ponovljeni zakon 25,5)

605. Nezaboravime: Zabrana da se zaboravi napad Amaleka …ne zaboravi! (Ponovljeni zakon 25,19)

601. Nema milosti!: Zabrana da se ima sažaljenja prema progonitelju

■

Zapovijedi za zemlju Izraela 1,2,3,4. Pozitivna je zapovijed da se ostavi nepožnjeven dio usjeva žitarica i drveća; isto tako, da se ostavi pabirke [pojedinačno klasje ili voće koji padne sa strane tijekom žetve ili berbe]; također i da se os tavi ol'lot [male grozdove palog grožđa koji se ne nadvijaju jedni nad drugima s trsa, i nemaju grančicu koja stabljiku povezuje s trsom], kao i peret, pojedinačne pale bobice grožđa, u vinogradu jer Pismo kaže, ostavit ćete ih za siromašne i stranca (Va jikra 19,10), znači "darove" koji su prethodno spomenuti [u Pismu]. Njih se mora ostaviti siromašnima; i vlasnik nema pravo okoristiti se

Ne zavezuj usta biku dok vrše. (Ponovljeni zakon 25,4)

Po zakonu Tore, ovo je na snazi u zemlji [Izraela]; a po zakonu učenjaka, izvan zemlje [i u drugim ze mljama]. Ali neki smatraju da to konkretno znači regije koje su u blizini zemlje, gdje postoji obveza t'rume [u nastavku, §11] i desetine [§14] po zakonu Ovoučenjaka.vrijediiza muškarca i za ženu.

... neka je ne sažaljuje tvoje oko. (Ponovljeni zakon 25,12)

599. Bit će cipele…: Obaveza da se izvrši halica ... skinut će mu cipelu s nogu i pljunuti ispred njega ... (Ponovljeni zakon 25,9)

589. Nedopustivo: Zabrana da svjedoči rodbina sudio nika u parnici

602. Posjedovanje je također zločin: Zabrana da se ima lako promjenjive utege i mjera Nemoj imati velike i male utege u torbi. (Ponovljeni zakon 25,13)

604. Džihad?: Obaveza da se iskorijeni Amaleka ... izbrisat ćeš pod nebom sjećanje na Amaleka... (Ponovljeni zakon 25,19)

... ako krivac zasluži da bude išiban ... (Ponovljeni zakon 25,2) 595. No, 39, pa stvarno ...: Zabrana da se prekorači propisani broj udaraca bičem Četrdeset udaraca udari; ne smije se dodati ... (Ponovljeni za kon 25,3)

598. Jibum, jibum: Obaveza da se stupi u leviratski brak

Strana 8 Divrej Tora

590. Dupla doza: Zabrana izvrtanja pravde zbog obra ćenika i siročadi Nemojte izvrnuti pravice obraćeniku ili siročetu ... (Ponovljeni zakon 24,17)

603. Zahor: Obveza da se pamti što je Amalek učinio Pamti što ti je Amalek učinio na putu kad ste izašli iz Egipta. (Ponovljeni zakon 25,17)

Kada žanješ u svom polju i zaboraviš u polju ... to će biti za obraćenike, siroče i udovicu ... (Ponovljeni zakon 24,19)

600. Trči Lola, trči: Obaveza da se spasi osobu od pro gonitelja Odsijeci joj ruku ... (Ponovljeni zakon 25,12)

Očevi se neće pogubiti zbog sinova i sinove se neće pogubiti zbog očeva ... (Ponovljeni zakon 24,16)

597. Već zauzeta: Zabrana udovici da se ponovno uda prije nego li raskine vezu ... ... supruga pokojnika ne smije se udati za drugog čovjeka ... (Ponovljeni zakon 25,5)

591. Zlikovac s dugim uvijenim brcima: Zabrana da se od udovice zahtijeva instrument osiguranja ... ne smiješ uzeti haljine udovice za zalog. (Ponovljeni zakon 24,17)

594. Ispraši ga dobro: Obaveza sudova da išibaju prekršitelje

592. Zaboravi na to!: Obaveza da se ostavi zaboravljene snopove za siromašne

■

• Prilikom određivanja kazni za zločine, koji od sljedećih ciljeva treba dobiti prednost: naknada za žrtvu, rehabilitacija kriminalca, odmazda ili zastrašivanje? Što ovaj zakon predlaže? Je li to pravilo ili izuzetak u Tori?

Što je bilo toliko strašno u Amalekovom napadu da je dovelo do zapovijedi da se tu naciju potpuno uništi?

Lijepa zarobljena žena

Okrutna i neuobičajena kazna?

Svatko umire zbog svojih vlastitih grijeha?

tako dijametralno suprotne načine da ono što je za jedne negativno, za druge je pozitivno. Postupak u vezi lijepe zarobljene žene takav je slu čaj.

Postoje određeni dijelovi Tanaha koje komentatori objašnjavaju na

• Ako smatrate da je druga zemlja egzistencijalna prijetnja vašem opstanku, je li opravdano pokrenuti preventivni napad kako bi spriječili svoje vlastito uništenje? Kako možete utvrditi kada takva prijetnja postoji?

• Koliko je iznimna zapovijed da se izbriše Amaleka? U os tatku Tanaha, kakav je Hašemov uobičajeni način djelovanja kada se bavi neprijateljima Izraela? Kako se, na pri mjer, ova naredba može us porediti s nalogom da se uni šti sedam kananskih naroda?

• Komentari se ne slažu oko toga dopušta li Tora bračne odnose prije, ili tek nakon procedure. Rambam tvrdi da je, kao ustupak čovjekovim prirodnim sklonostima, do zvoljen jednokratni seksualni čin tijekom samog rata, u na di da će ga ostatak postupka uvjeriti da to više ne učini. Nalazite li takav pristup pro blematičnim? Drugim riječima, moraju li zakoni Tore predstavljati ideal, ili bi se jednostavno mogli baviti čo vjekovim potrebama i priro dom?

• Je li takva kazna "mjere za mjeru" najpravedniji oblik pravde, ili je to "okrutna i neuobičajena" kazna?

Teme za razmatranje uz šabatni stol

• Kako se ovo uklapa u princip izložen na drugom mjestu u Tori, da je Hašem " ֵקֹּפוֲֹ ֹּבאָלַםמִנָב "? Kako se izjava " שׁמִאוֹאְּטֶחְּבוּ ָוּמ " slaže sa svim slučajevima u Tanahu gdje se čini da postoji kolektivna kazna?

Među mnogim zakonima u paraši podučava se da djeca ne smiju biti ubijena zbog grijeha svojih roditelja, niti roditelji zbog svoje djece. Umje sto toga שׁמִאוֹאְּטֶחְּבוּ ָוּמ" "

• Dok Hoil Moshe tvrdi da sve radnje učinjene ženi (brijanje glave, "rad" na noktima i mijenjanje odjeće) služe da ulje pšaju zarobljenicu i pripreme je za vjenčanje, Raši tvrdi da im je svrha da je ponize kako bi se spriječio mješoviti brak. Raspravite o ova dva gledišta za vašim šabatnim stolom. Što mislite koji je bolje podržan tekstom?

AlHaTorah.org:

• Velika većina talmudskih učenjaka propisuje da u slu čaju tjelesne ozljede krivac plaća naknadu umjesto da bude osakaćen. Ali je li to do slovno tumačenje stihova u Tori? Da li se pešat biblijskih tekstova razlikuje od rabinske odluke? Ako da, zašto je tako? I, što je najvažnije, kako se pšat i deraš mogu uskladiti?

Devarim 25,11 12 opisuje odmje ravanje tjelesne kazne u slučaju napada, kojim se traži odsijecanje ruke ženi koja se umješala u sukob i uhvatila muškarca za njegove intimne dijelove tijela. Čini se da i drugi sti hovi nagovještavaju kaznu sakaće nja, kao u poznatom pozivu na "oko za oko, zub za zub".

• Kako treba reagirati na tero rizam? Ako narod s terorističkim načinom razmišljanja i nedostatkom etičkih normi napadne, koliko ekstreman odgovor je nužan ili prikla dan? Što ako će nedužni biti ubijeni kao kolateralne žrtve?

Prevela Tamar Buchwald

• Kada je, i da li je ikada, opra vdana kolektivna kazna? Može li se isto razmišljanje primijeniti na kaznu koja se odmjerava kao primjer drugima? Da li je kažnjavanje unutar obitelji drugačije od ovoga?

Strana Strana9 9Godina 15 Broj 50

Zatiranje Amaleka

Za vrijeme svog boravka u Yeshi vat HaKibbutz HaDati imao san

čast slušati Rav Breuera u brojnim prigodama. Uvijek bih ostao im presioniran njegovim britkim u mom, njegovom nepopustljivom strašću prema istini i njegovoj ori ginalnosti koja je bila toliko uvjer ljiva da niste mogli vjerovati da vam to nikada prije nije palo na pamet. Kasnije sam kupio njegove knjige Pirkei Moadot i Pirkei Bere shit, tako da sam i iz njih nastavio mnogo učiti.

govori da je to zbog pasuka * Tim he et zahar Amalek (istrijebit ćeš svo MUŠKO od Amaleka - Devarim [Pnz] 25,19). David ... pojasni da je to zeher Amalek (... SJEĆANJE na Amaleka), a ne zahar Rav Mordechai Breuer ovdje citira Rava Meshulama Rotha koji kaže da je ovu priču teško prihvatiti. Kako je Joav mogao pobrkati zahar i zeher? A ovdje je to još bilo u konstruktiv nom obliku (smihut) tako da bi to bilo zhar Amalek još drugačije od zeher! No, Rav Roth nastavlja kako postoje neke riječi koje u konstruk tivnom obliku postaju poput zeher na primjer, ašan ָשָ postaje ešen ֶשֶ Pa on odavdje izvodi zaključak da je Joav naučio riječ zeher s dvije segol oznake, ili jedne cerei i jedne segol. Članak Rav Breuera navodi da se moramo vjerno držati masoretskog teksta, što ukazuje da riječ treba biti označena sa cerei a čitanje retka dva puta baca sumnju na ovaj tekst i to ne treba činiti!

Pouka koju možemo izvući iz toga je da ako netko dođe i pogleda me zuzu ne znajući pozadinu priče, on će misliti da je to što je ona položena pod kutem njeno idealno stanje. Ali onaj koji poznaje priču, svjestan je da u vezi kuta pod kojim je postav

Međuprimjer:učenjacima

Godine 1998. magazin Deot na pravio je intervju s njime. Da bi ob jasnio svoj način učenja, dao je slje deći

Steinberg ističe da aramejska riječ za ה ז je״ה , a odnosi se na הק također "probosti".

u Bava Batra 21b, vi dimo da je i Joav načinio sličnu pogrešku. Piše tamo da:

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik Zeher / zahar i mehila

je došlo do ne suglasica o tome treba li mezuza biti postavljena vodoravno ili okomito. Kao kompromisno rješenje, postav ljena je pod kutem.

David posla svog zapovjednika Joava da zavojuje protiv Edoma, i Joav pobi sve muškarce. David ga upita zašto je to učinio, a Joav od-

Strana 10 Divrej Tora

zeher i zahar

Do relativno nedavno brkao sam zahar i zahor: pogrešno sam smatrao da je okupljanje u petak navečer pred brit bilo šalom zahor (povezano sa sjećanjem), a ne šalom zahar (iska zivanje dobrodošlice muškom dje tetu).IzGemare

Na ovaj šabat čitamo kako se mo ramo prisjećati הע ז) ) što nam je uči nio Amalek kada smo izlazili iz Egipta. Postoji li kakva veza između zeher ה ז "sjećanja, pamćenja" i za har ה ז "muško"?

■

Klein kaže da neki znanstvenici uspostavljaju vezu među njima. Oni tvrde da je korijen ה ז izvorno zna čio "prodrijeti". Odavde smo dobili koncept pamćenja "prodrijeti" > "učvrstiti u svom umu" > "zapam titi". Zahar kao "muško" anatomski je povezan s prodiranjem (mislim na biološki simbol za muško), baš kao što se riječ za "žensko", nekeva דבקנ odnosi na״בקנ "probosti".

Ova ideja u mnogočemu je po vezana s onime što ja nastojim po stići s ovim tekstovima. Svatko mo že vidjeti mezuzu pod kutem ja nastojim vidjeti pozadinu te priče, kako bi je se vidjelo postavljenu okomito i vodoravno istovremeno! (To je razlog zašto biste mi trebali oprostiti bilo kakvu očitu kontradi kciju u onome što pišem ...)

dolazi od nje. A njen suprug, rav Avia Hacohen bio je moj učitelj Tore i Tanaha i opet, dobar dio moje lju bavi prema izučavanju Biblije pro istekao je iz njegovog podučavanja.

ima mnogo značenja, koja mogu i ne moraju biti povezana (na primjer vidi Malahim II 21,13, gdje se poi grava s različitim značenjima ko rijena).

..." "... izbriši u

■

mehila

Elisheva, kći Rav Breuera, bila je učiteljica u ulpanu u ješivi, u vrije me dok sam pohađao prvi razred srednje škole. Moje znanje hebrej skog bilo je praktički na nuli. Ne sjećam se neke određene lekcije s njezinih satova, ali siguran sam da nešto od moje strasti za hebrejskim s 10. stranice) David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski Zeher / zahar i mehila

ljena nema ničeg idealnog, već je razlog tome neslaganje između vo doravnog i okomitog postavljanja.

"... oprosti i pomiluj sve naše grijehe"

Kutscherov članak o hebrejskom ovako je sažet: Postoje izvorne aramejske riječi koje su ušle u hebrejski, ponekad u nekoliko oblika. Hebrejsku makac ("smožditi") nalazimo u Bibliji (Suci 5,26), dok njezin drevni aramejski oblik glasi״קח makak. U kasnijim razdobljima, isti aramejski korijen više puta je preuzet u hebrejski u kasnijem obliku (אח maho "pljes kati rukama"), da bi na kraju pono vo ušao u mišnajski hebrejski, pro mijenivši i oblik i značenje, (דח ma hot "prosvjedovati," zapravo pljes kanjem ruku). Tako nalazimo u iz raelskom hebrejskom jedan jedini semitski korijen u četiri varijacije ....

ענמ ענע ״ל ל״לח ע״חלס״,ענ ל ״ענמבא ״ענמ שפ״הב דע״דח ״,ענ ל ״ענמבא מנמ ״ גנ ״ענמ אטחע ״ל ״םמבהד״ מ חהב״קעח ״,ענ ל ״ענמבא ענמ עבעח״מהטש

"... izbriši i uklonit naše hotimične grijehe Svojoj velikoj samilosti"

(nastavak

Strana Strana11 11Godina 15 Broj 50

Za razliku od seliha, koja se odnosi konkretno na grijeh, mehila דלמח ima i jedno svjetovnije značenje. Korijen לח prvi puta se pojavljuje u rabinskom hebrejskom, gdje može značiti "odlaganje (dugovanja)" ili "odricanje (od svoje časti)". Ona također u sebi nosi smisao "opros titi,Kleinpomilovati."navodida je etimologija ne poznata, ali Jastrow, Steinberg i drugi je povezuju s korijenom דח . Ono što komplicira stvar je da דח

Primjećujemo da korijen״קח tako đer ima i značenje "trljati, izbrisati". Autor molitve Avinu Malkeinu oči to je zamijetio vezu između tri od tih korijena:

Zbog tih sadržajnih i lingvističkih paralela, pažljiv čitatelj ne može, a da u zakonu iz naše parše ne čuje retrospektivni komentar na Jakov ljevo ponašanje prema njegovim sinovima. Ipak, to ponašanje se čini potpuno suprotnim onome što je ovdje zapovjeđeno. Jakov jest pre nio pravo prvorodstva sa Rubena, svog prvorođenca, sina manje volje ne Lee, na Josipa, prvorođenca nje gove voljene Rahel. Ovo je ono što je on rekao Josipu:

Prisjetite se konteksta. Bježeći iz svog doma k svom ujaku Labanu, Jakov na prvi pogled zavoli Rahel i sedam godina radi za njenu ruku. Međutim, u noći vjenčanja, Laban podmeće svoju stariju kćer Leu. Ka da se Jakov požali, "Zašto si me pre vario?" Laban odgovara, s namjer nom ironijom, "u našem mjestu nije običaj da se mlađa udaje prije sta rije." Jakov se zatim složi da služi još sedam godina za Rahel. Drugo vjenčanje događa se samo tjedan da na nakon prvog. Zatim čitamo:

Ono što je u tome neobično jest to što je taj zakon naizgled u najoštri jem mogućem konfliktu sa velikim narativom iz Tore, onim o Jakovu i njegove dvije žene, Lei i Rahel. Uis tinu, Tora svojim korištenjem jezika, stvara nepogrešivu jezičnu povezni cu između tih dvaju odlomaka. Je dan je par suprotnosti, ahuva / se nua, "voljena" i "nevoljena/omrznuta". Upravo to je način na koji Tora opisuje Rahel i Leu.

U parši koja obiluje zakonima, jedan je osobito fascinantan. To je ovaj:

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Granice ljubavi

Postoji čak i snažnija poveznica. Neobična fraza "prvenac (očeve) snage" pojavljuje se samo dva puta u Tori, ovdje ("jer on je prvenac sna ge svoga oca") te kad je riječ o Ru benu, Leinom prvorođencu: "Ti Ru bene, moj prvorođenče, snaga ti si moja, prvenac moje muškosti. Is tičeš se ponosom, snagom se ističeš" (Post 49,3).

Kako to možemo razriješiti? Može biti da je, unatoč rabinskom princi pu koji kaže da su patrijarsi držali cijelu Toru prije no što je ona bila dana, to samo približno. Nije svaki zakon bio u potpunosti isti prije i nakon saveza na Sinaju. Primjerice,

Lea svog prvorođenca naziva Ru ben, no njena bol zbog toga što je manje voljena i dalje ostaje, čitamo to prilikom rođenja njezinog dru gog sina:

Opet zače i rodi sina te iz javi: "B g je čuo da nisam vo ljena (senua), stoga mi je dao i ovoga." Zato mu nadjenu ime Šimon. (Post 29,33)

Taj zakon nadasve ima smisla. U biblijskom Izraelu prvorođencu je pripadao dvostruki udio u baštini njegovog oca. Ono što nam ovaj za kon govori jest da dodjela ne ide prema očevom nahođenju. On ne može odabrati da tu privilegiju pre nese s jednog sina na drugog, a oso bito to ne može učiniti favorizirajući sina žene koju najviše voli ako je prvorođenac rođen od druge žene.

Riječ senua pojavljuje se samo šest puta u Tori, dva puta u odjeljku o Lei, a četiri puta u našoj parši veza no uz zakon o pravima prvorođe naca.

■

"Sad, oba tvoja sina što su ti se rodila u zemlji egipatskoj, prije nego sam ja stigao k tebi u Egipat, neka budu moji Efrajim i Menaše neka budu moji kao i Ruben i Šimun." (Post 48,5)

Jakov nato priđe Rahel. Rahel je više volio nego Leu… B-g je vidio da Lea nije voljena (senua), te je učini plodnom, dok Rahel ostade ne rotkinja. (Post 29, 30 31)

Ruben je trebao primiti dvostruki udio, no umjesto toga, to je otišlo Josipu. Jakov je obojicu Josipovih sinova priznao za one koji imaju pravo na puni dio baštine. Tako su Efrajim i Manaše, svaki ponaosob, postali pleme za sebe. Drugim rije čima, izgleda da imamo jasnu kon tradikciju između Ponovljenog za kona i Postanka.

Ako netko ima dvije žene jednu, koju više ljubi, i dru gu, koju manje ljubi, (senua, doslovno 'omrznutu') pa ako su mu one, ljubljena i manje ljubljena, rodile sinove, a pr vorođenac bi bio od manje ljubljene, onda, kad hoće da razdijeli imanje svoje među sinove svoje, ne smije dati pravo prvorođenja sinu lju bljene i zapostaviti prvoro đenca manje ljubljene. Nego mora prvorođenca manje lju bljene žene priznati kao takva i dati mu dva dijela od svega što ima, jer je on prvenac sna ge njegove, pripada mu pravo prvorođenja. (Pnz 21,15 17)

Prva tri zakona koja se spominju vezano uz ženu zarobljenu u ratu, gore spomenut zakon o pravima prvorođenca te zakon o "tvrdogla vom i buntovnom sinu" vezani su uz disfunkcionalnosti unutar obite lji. Mudraci kažu da su ti zakoni dani tim redom kako bi uputili na to da će onaj tko uzme ženu u za robljeništvo patiti od sukoba u obi telji, a rezultat toga bit će delikven tni sinovi. U judaizmu, brak se gle da kao temelj društva. Nered u braku vodi do nereda u drugim po dručjima. Do sada, sve je jasno.

Strana 12 Divrej Tora

tome da je Jakovljevo favoriziranje Rahel ponad Lee, te stavljanje Rahe linog prvorođenca Josipa ispred Le inog prvorođenca Rubena, bilo uz rokom dugotrajnih sukoba u obite lji. To je braću gotovo dovelo do to ga da ubiju Josipa i navelo ih je da ga prodaju kao roba. Prema Ibn Ez ri, ogorčenje koje su osjećali Rube novi potomci trajalo je nekoliko ge neracija i bilo je razlog zašto su Da tan i Aviram, oboje Rubenovci, po stali glavne figure u Korahovoj pobuni.

Ono što je Jakov učinio, učinio je kao izraz ljubavi. Prevladali su nje govi osjećaji prema Rahel, baš kao i prema Josipu, njenom najstarijem sinu. Ljubav je središnja stvar u ju daizmu: ne samo ljubav između muža i žene, roditelja i djeteta, već i ljubav prema B gu, prema susjedu i prema strancu. Ali ljubav nije dovolj na. Mora također postojati i pravda te nepristrana primjena zakona. Lju di moraju osjećati da je zakon na strani pravde. Ne može se izgraditi društvo samo na ljubavi. Ljubav ujedinjuje, ali također i razdvaja. Ona ostavlja one manje voljene da se osjećaju odbačeno, zapostavljeno, "omrznuto." Ona za sobom može ostaviti sukobe, ljubomoru i vrtlog nasilja i osvete.

Šabat šalom.

U judaizmu nije tako. U mnogim slučajevima, osobito u mišpatu, gra đanskom zakonu, postoji poveznica između zakona i povijesti, između onoga što se dogodilo i onoga što bismo trebali ili ne bismo trebali či niti. Primjerice, mnogo biblijskih zakona potječe izravno iz izrael skog iskustva robovanja u Egiptu, kao da je rečeno: Ovo je ono što su naši preci trpjeli u Egiptu, zato ne mojte činiti to isto. Ne tlačite svoje radnike. Ne činite Izraelce doživot nim robovima. Ne ostavljajte svoje sluge ili zaposlenike bez tjednog dana odmora. I tako dalje.

Društvo se ne može izgraditi samo na ljubavi. Ljubav ujedinjuje, ali također i razdvaja. Ona ostavlja one manje voljene da se osjećaju odbačeno, zapostavljeno.

Tora uzima prošlost kao vodič za budućnost: često pozitivno, ali po nekad također i negativno. Posta nak nam, između ostalog, govori o

Međutim, nije nemoguće da po stoji i potpuno drugačije tumačenje. Ono što Toru čini jedinstvenom jest to što je ona i knjiga zakona (što je primarno značenje riječi 'Tora') i povijesti. Drugdje su to prilično ra zličiti žanrovi. Postoji zakon, odgo vor na pitanje, "Što možemo ili ne možemo činiti?" I postoji povijest, odgovor na pitanje, "Što se dogo dilo?" Između njih uopće nema oči gledne poveznice.

Abarbanel daje poprilično druga čije objašnjenje. Razlog zbog kojeg je Jakov prenio dvostruki udio s Ru bena na Josipa bio je taj što mu je B g rekao da učini tako. Zakon u Devarim je stoga postavljen kako bi jasno dao do znanja da je Josipov slučaj bio iznimka, a ne pravilo.

U svakom slučaju, to nije jedina očigledna kontradikcija između Po stanka i kasnijeg zakona. Postoje i druge, poput činjenice da je Jakov oženio dvije sestre, nešto što je kate gorički zabranjeno u Levitskom za koniku 18,18. Rambanovo rješenje vrlo elegantno, koje potječe iz njego vog radikalnog pogleda u kojem povezuje židovski zakon sa zem ljom Izrael jest to da su patrijarsi držali Toru samo kada su živjeli u Izraelu. Jakov je oženio Leu i Rahel izvan Izraela, u Labanovoj kući u Haranu (koji se nalazi u današnjoj Turskoj).

(nastavak s 12. stranice) Rabbi Lord Jonathan Sacks: Granice ljubavi

Ljetopisa 5,1).

■

Nisu svi biblijski zakoni takvi, ali neki jesu. Zakon predstavlja istinu naučenu kroz iskustvo, pravdu koja dobiva oblik kroz lekcije povijesti.

Strana Strana13 13Godina 15 Broj 50

To je ono što nam Tora govori kada koristi jezične asocijacije kako bi zakon iz naše parše povezala sa pričom o Jakovu i njegovim sino vima iz Postanka. Ona nas uči da zakon nije proizvoljan. On je uko rijenjen u iskustvu prošlosti. Zakon je sam po sebi tikun, način isprav ljanja onoga što je pošlo po krivu u prošlosti. Moramo naučiti voljeti; ali također moramo znati i granice lju bavi, te važnost pravde i pravedno sti u obiteljima i u društvu.

Prevela Anja Grabar

Rambam primjećuje da priča o Judi i Tamar naizgled opisuje ponešto drugačiji oblik leviratskog braka od onog iznijetog u Ponovljenom za konu.

Ovadia Sforno predlaže da se za brana iz Ponovljenog zakona odnosi samo na slučajeve kada se transfer prava prvorođenca događa zbog očevog favoriziranja jedne žene po nad druge. Ona se ne primjenjuje kada je prvorođenac počinio grijeh koji bi zahtijevao oduzimanje njego ve zakonske povlastice. To je ono na što je Jakov mislio kada je na svojoj samrtnoj postelji rekao Rubenu: "Poput vode nabujao, nećeš više imati prvenstva, jer na ležaj oca svog se pope, moj tad oskvrnu kre vet." (Post 49,4). To je eksplicitno rečeno u knjizi Ljetopisa koja kaže "Ruben… je bio prvorođenac, no kada je oskvrnuo očevu postelju, njegovo pravo prvorodstva dano je sinovima Josipa, sina Izraelova." (1.

Nažalost, rat je bio i jest stalna po java tijekom čitave ljudske povijesti. Mir je rijetkost, a ne rat. Tora, pre poznajući tu tužnu činjenicu ljud skog postojanja čini nužne prila godbe, koliko god one bile neugo

Brutalnost rata, koja je, naravno, neizbježna budući da je izravna svr ha rata ubiti što je više moguće svo jih neprijatelja, preobražava moralni kompas i logičko rasuđivanje kod vojnika. Tora postavlja slučaj kada židovski vojnik uzme i napadne za robljenicu nežidovku. Tora tada pri siljava vojnika da uđe u brak s tom ženom, što će nedvojbeno imati po sljedice na buduće naraštaje.

Strana Divrej Tora

Ova je moralna dilema kopkala učenjake Izraela kroz stoljeća. Raši tu, citirajući Talmud i Midraš, veli da Tora ovdje prepoznaje i "govori" o najsirovijoj prirodi i animalisti čkim željama ljudskih bića. Stoga se ona prilagođava situaciji i pokušava je usmjeriti u jedan pozitivniji od nos kroz sve zakone koje ona potom

Tora prepoznaje i psihološku štetu koju će takav odnos pretrpiti zbog prvobitnog čina kojeg je rat iznje drio. Razvod, disfunkcionalna obi teljska situacija i nesloga u kući, naj vjerojatnije će pratiti ovaj par u bli žoj i daljoj budućnosti. Ipak, Tora izvorno daje privolu za takve poja ve. Zašto Tora podržavala takvo na izgled nemoralno ponašanje? Ne ozakonjuje li to nemoralan i nasilan način ponašanja?

. Kad pogledate Toru u cjelini, sa svim njenim bezbrojnim zapovijedima i uputama, neizbježan je zaključak da je humanost najvažnija značajka judaizma

Idelogija i humanost

formulira, koji se imaju držati. Ali to zapravo zaziva prvobitno pitanje zašto je ovom slučaju dopušteno da bude toliko poseban, a drugi su slu čajevi iste vrste sirove ljudske priro de izričito zabranjeni u gotovo svim okolnostima.Imajedanprimjer spoznaje koji se pojavljuje u komentarima kasnijih rabina o ovom pitanju. U suštini, on kaže da rat po svojoj naravi mijenja ljudsku prirodu vojnika koji sudje luju u borbama. Vojnik više nije ljudsko biće na način kakav je ne kad bio, nego je postao legitimni ubojica koji je postao lišen svih obi čnih ljudskih osjećaja, ograničenja i inhibicija. Takvom, vojniku je potre ban poseban kodeks zakona koji se ne odnosi na obične ljude i uobiča jene situacije. Tora se zapravo po stavlja prema samom stanju u ko jem se čovjek nalazi.

Rabbi Berel Wein:

ko dopusti i opravda ono što bi se u svim drugim okolnostima smatralo grešnim i prilično negativnim mo delom ponašanja. Pa zašto onda To ra jednostavno u startu ne zabrani takav čin, kao što zabranjuje mnoge druge čine ljudskih želja i nasilnog ponašanja? Zašto je ovdje dano do puštenje za ljudsku slabost i pogre šku kada je u toliko mnogo drugih slučajeva ove vrste, moralni kodeks Tore ostao čvrst i nefleksibilan?

Tora ne samo da se protivi grije hu, već vrlo pazi na to da naglasi da se čak i pojavu mogućeg grijeha tre ba izbjegavati pod svaku cijenu. Ipak, ovdje vidimo cijeli odjeljak Tore koja je posvećen tome da neka

14

■

Prava radnika se smatraju nepo vredivim pravom u židovskom za konu i životu. No, ta su prava izraz humanosti Tore, a ne instrument klasne borbe i ostvarenja snova eko nomske teorije. Humanost često bu de izopačena i upropaštena kada se preobrazi u dalekosežnu ideologiju. Ljudska dobrota često prerasta u agresivno, prinuđivačko, pa čak i nasilno ponašanje.

Strana Strana15 15Godina 15 Broj 50

la svijeta koji se dogodio tijekom prošlog stoljeća, i još uvijek se doga đa pred našim očima, posljedica je ideologija koje su izvojevale pobje du nad Jednaljudskošću.odzapanjujućih spoznaja o judaizmu ne o Židovima i Tori je izostanak ideologije. Postoje pravila i zapovijedi, moralne obveze i defi nicije, ali nema prevladavajuće ide ologije o tome na koji način društvo treba formirati i urediti. U određe noj mjeri, Tora to ostavlja ljudskom sustavu pokušaja i pogrešaka. Iako nam veliki i sveti proroci Izraela oslikavaju svijet buduće nade svi jet pravde, jednakosti i mira oni ne daju konture puta određenog da nas dovede do tog cilja.

Njihovi napori u provođenju i rea lizaciji njihovih ideologija u stvar nom su svijetu doveli do smrti ne brojenih milijuna. Ali oni nikada nisu imali nikakve grižnje savjesti zbog cijene plaćene za njihov poku šaj stvaranja idealnog društva. Kada vlada ideologija, nestaju svi principi ljudskosti. Ljudi i pojedinci samo su pijuni, potrošna roba u velikoj igri za koju ideolozi vjeruju da je igraju.

Jao pojedincu koji se nekako ne sla že s ideologijom i ideolozima koji su trenutno u modi ili na vlasti.

Rušenje i uništavanje velikog dije

■

Koji oblik vlasti treba uspostaviti? Je li to apsolutna monarhija, usta vna monarhija, neki oblik demokra cije itd? Ovaj je problem mučio na šeg velikog učitelj Mošea na poče tku njegove karijere, kada je zamo lio B ga da mu kaže kako podići Židovski narod na razinu trajne ve ličine. Nebesa su to odbila i nisu ga obavijestila o tome. Ali kad gledate Toru u cjelini, sa svim njenim bez brojnim zapovijedima i uputama, neizbježan je zaključak da je huma nost najvažnija značajka judaizma. Postolje Tore čine ljubaznost i do brota prema drugima prema stran cu, sluzi, udovici i siročetu i drugim bespomoćnim osobama. Nema ide ološkog razloga koji opravdava odustajanje od tih načela.

Šabat šalom

dne i opasne, u odnosu na ovu ru žnu životnu činjenicu.

Pitanje koje uvijek treba postaviti u vezi naizgled humanog čina ko jega se netko sprema učiniti, jest je li to učinjeno iz humanosti, ili je to sa mo u cilju unapređenja unaprijed zamišljene ideologije. I uvijek tre bamo imati na umu da humano po našanje uvijek nadilazi ideologiju, bez obzira koliko bili uvjereni da je ta ideologija plemenita i progresi vna.Primarno

re zločine njihovi počinitelji oprav davaju kao ostvarenje velikih i istin skih ideologija. Židovska zajednica, isto tako, nije oslobođena od ideo loga i različitih ideologija. Zbog to ga, često puta nije toliko humana koliko bi trebala biti i koliko bismo željeli da bude.

Ja smatram da povijest, kako dre vna tako i nedavna, dokazuje da su ideologije po svojoj prirodi krute, često puta okrutne, čak i ubilačke i opasne. Predanost nekom cilju, ko liko god on plemenit bio po svojoj naravi, stavlja čovjeka u drugora zredni položaj, a često i u položaj potrošne robe. Kada je uzrok tako plemenit, a pothvat toliko neopho dan, i opipljivo dobro od ostvarenja ideologije toliko privlačno i silno, onda vrijednost života ljudi i dru štva blijedi u usporedbi s time.

pravilo Tore je da je ljudski život najdragocjenija od svih stvari i obara sve druge okolnosti. Slanje djece da budu bombaši samo ubojice na temelju iskrivljene ideo logije uvreda je samoj ideji religije i vjere u Stvoritelja. Tora nas je upo zorila da će se ta djela i vjerovanja pojaviti. Naš je zadatak da budemo humani pri suočavanju s takvim ideološkim okrutnostima.

U našem današnjem društvu, ide ologija i politika su se sjedinile, i po nekad čine vještičji napitak kontro verzi, svađa, pa čak i nasilja. Najgo

Koliko je milijuna života izgublje no u prošlom stoljeću u potrazi za ostvarenjem utopijskih ideologija koje su na kraju propale pod tere tom vlastite težine! Veliki ubojice prošlog stoljeća Njemački Kaiser, Austrijski car, balkanski nacionali sti, Lenjin i Staljin, Hitler i Himmler, Mao i Pol Pot te današnji radikalni islamski ekstremisti svi oni imaju jednu zajedničku crtu svi su oni bili ideolozi.

(nastavak s 14. stranice) Rabbi Berel Wein: Idelogija i humanost

R. Yisroel Salanter, utemeljitelj pokreta musara, u Sefer Moser Derech, osvrće se na gore navedenu tvrdnju Talmuda i piše da kada bi netko živio i tisuću godina, još uvijek bi bilo dovoljno Tore da je uči i dobije nagradu za to, ne ra čunajući temu ben sorer umorea Međutim, razjašnjava Rav Salanter, ona nas treba podučiti da obaveza učenja Tore nije ograničena samo na ona pitanja i teme koje se mogu primijeniti u praksi. Učenje Tore samo po sebi je micva, čak i ako stvar koja se uči nije od važnosti u našem životu i ni na koji način je nećemo primijeniti.

Chofetz Chaim piše da čovjek

Rabbi Dovid Goldwasser:

Sjećanja iz djetinjstva

dnika Klal Jisroela vrši jednostavno zbog micve, što nas dovodi bliže Vječnom i dovodi B žansku Prisutnost u našu sredinu.

Tora je također i način na koji nam Vječni otkriva Svoju volju, čime nam omogućava da prionemo uz Njega. Jednostavno rečeno, učenje Tore u naše nešamos udahnjuje B ž anski duh vječnosti.

učenja Tore slijedi nagrada bez ob zira da li je pojedinac u stanju oču vati ono što je učio ili ne. On to uspoređuje s dva čovjeka koji su dobili zadatak da izvade vode iz bunara s izbušenim vjedrom. Ne razboriti će čovjek reći: "Zašto da se uopće gnjavim s time?"; mudar će reći: "To nije moja briga. Ja sam pla ćen da radim taj posao." Tako isto, dok god netko uči Toru zbog Ne besa, on biva nagrađen za sam čin učenja. Toliko je velika micva učenja Tore.

Strana 16 Divrej Tora

R. Simcha nastavlja da za micvu

■

Eliša ben Avuja kaže (Pirkei Avos 4,25): "Čemu je nalik onaj koji uči Toru kao dijete? Na crnilo što piše po novom papiru. Čemu je nalik onaj koji uči Toru kao starac? Na crnilo što piše po brisanom papiru." Ovime se želi reći da za razliku od Tore koju netko uči dok je mlad, i ona ostaje zapamćena dugo vreme na, ono što netko uči kad je star bude brzo zaboravljeno. Ipak, piše Rabenu Jona, nitko ne bi trebao mi sliti: "Vidi, ja sam sasušeno drvo," pa zašto učiti i truditi se nizašto.

Dok se približavamo danima Selichos i Jomim norai’m, svatko od nas nastoji ispuniti one micvos koje će pretegnuti jezičac vage pravde u našu korist na Jom HaDin Mišna nam u Pei’a (1,1) kaže da "učenje Tore vrijedi kao sve druge micvos." Naši nam učenjaci kažu da je svaka riječ Tore koju netko nauči jednaka ispunjenju svih 613 micvos

Talmud (Sanhedrin 71a) kaže da, zapravo, nikada nije bilo niti će ikada biti ben sorer umorea. Jedini razlog zašto Tora piše o nepokor nom sinu je zato da učimo to po glavlje i primimo nagradu.

HaGaon R. Simcha Wasserman nastavlja razlagati ovu ideju kako bi istaknuo vrijednost učenja Tore. On navodi mišnu u Pirkei Avos (4,7) koja od nas traži: "Ne služi se Torom ... kao lopatom da njome kopaš, (ili kako je preveo rabin Šalom Freiberger: kao sjekirom da njome krčiš, op.pr. )" tj. da ne bismo trebali tražiti samo praktične pouke iz našeg učenja. Naprotiv, micva Talmud Tore u svojoj je suštini neprocjenjiva i ne nosi u sebi ništa vezano za njeno stvarno ispunjenje. Isto tako se i učenje o karbanos i/ili halahos koje nisu primjenjive na svakog pripa

Nadahnut prisutnošću Bais Dovi

da, sakupljač donacija nije odmah otišao, već je sjeo i promatrao sjaj gadolovog lica dok je učio, i slušao njegov glas dok je ponavljao Ge maru, Rašija i komentare čudesno prelazeći sa stranice na stranicu.

Strana Strana17 17Godina 15 Broj 50

■

može izgovoriti 200 riječi u minuti. U jednoj minuti, dakle, čovjek može ispuniti 200 micvos, svaka micva limud Tore jednaka je 613 micvos. To čini zaprepašćujućih 122.600 micvos u minuti. Koliko onda micvos može čovjek nakupiti ako uči Toru jedan sat, ili jedan dan? Ovdje se radi o beskonačnom broju micvos

Sakupljač donacija mu je odgo vorio: "Došao sam prikupiti dona ciju potrebnu za ješivu u Navar doku, kao i svake godine."

Sakupljač donacija mu je rekao, a Bais Dovid je izvadio svoju novčar ku, dao mu svoj prilog, i odmah se vratio svom učenju prema pamće nju.

Chaim je prihvatio to i složio se da on bude maspid Bais Dovidu, ali je kao uvjet postavio da prije toga sakupljač donacija mora ispričati svoj doživljaj tako da hesped bude još dojmljiviji.

Sakupljač donacija je shvatio da se Bais Dovid ne sjeća da mu je upravo dao svoju donaciju, pa ga je obzirno podsjetio na njegov prilog i pripo menuo da je samo želio nakratko uživati u gadolovoj prisutnosti.

Bais Dovid je primijetio: "Moje pamćenje slabi svakog dana to je nešto što nitko ne bi trebao doživjeti no pamtim čitav Talmud kao da sam još Sakupljačmladić."donacija

ostao je zapa njen time i kada se susreo s Chofetz Chaimom, ispričao mu je što se do godilo. Nedugo potom, Bais Dovid je preminuo, i Chofetz Chaim je tra žio od sakupljača donacija da po novo spomene ovaj događaj dok će iznositi posmrtni govor u Radinu.

Bais Dovid ga je upitao: "Koliko ti ja dajem svake godine?"

Tako možemo reći da je najučin kovitiji način prikupljanja zasluga učenje Tore. Na taj način ćemo za služiti da budemo uvršteni u Knjigu pravednih za slijedeću godinu.

Kada je sakupljač donacija za ješivu u Navardoku došao u Karlin Pinsk, prvo je posjetio dom jednog od gedolei hador, znamenitog Bais Dovida. U to je doba gadol već imao preko 90 godina. Pamćenje mu je sve više slabilo, a i vid mu je osla bio, no on je svakodnevno po sjeća nju razmatrao Šas

Bais Dovid je sakupljaču donacija zaželio srdačnu dobrodošlicu i upi tao ga što može učiniti za njega.

(nastavak s 16. stranice) Rabbi Dovid Goldwasser: Sjećanja iz djetinjstva

U jednom trenutku Bais Dovid je podigao pogled i spazio ga. Upitao ga je: "Mogu li vam kako pomoći?"

"Tko sam ja da držim govor za Bais Dovida u prisutnosti Chofetz Chaima?" rekao je sakupljač dona cija.Chofetz

Svakodnevno primjereno ponaša nje prema ljudima djeluje na to kako se općenito odnosimo prema ljudi ma. Otkrio sam, kao što sam otkrio za većinu stvari u Tori, da kada se potrudim da živim po tom zakonu to mijenja moj život konkretno, način na koji gledam na svoje od govornosti prema onima koji mi daju. I zbog toga vam to svakako preporučujem.■

Ako ste nekome nešto dužni, onda on ima prioritet pred večerom, pred vašom djecom, c čak i pred Ligom prvaka

Ispravi svoj život dan prije svoje smrti. (Avos 2,10)

ako je netko (ili neka tvrtka) nešto radio za vas, morate ga isplatiti, i morate to učiniti od mah. Bio to vodoinstalater, račun u dućanu, čistačica, vaš terapeut, ili ljudi koji su vam došli oprati tepi he, oni vas ne bi trebali naganjati da im platite; vaša je obaveza da im platite, a ne njihova da to od vas iskamče.

Ima jedan kratak i jednostavan zakon u ovotjednoj paraši koji nije baš dobro poznat niti se baš osobito primjenjuje. To je zakon da se rad nika plati na vrijeme. Tora kaže da ako radnik za vas radi tokom dana, morate ga isplatiti prije večeri, a ako za vas radi uvečer, morate ga ispla titi prije jutra.

Poanta je toga, kao i uvijek u Tori, da nas navede da se prema drugim ljudima odnosimo kao da su jedna ko stvarni kao i mi a ne kao prema plastičnim lutkama koje nastanjuju naš svijet.

■

Plati svog radnika na vrijeme

Vrlo sažeta lista tema u ovotjed nom odjeljku, najnatrpanijem u či tavoj Tori: žene ratne zarobljenice; tvrdoglav i buntovan sin, vješanje i pokop; vraćanje izgubljenih stvari; pomoć životinji koja se srušila; transvestizam; otpošiljanje majke ptice kada se uzimaju jaja iz gnije zda; zaštitna ograda na svom po sjedu; oklevetana žena; kazna za preljub; silovanje; vanbračno dijete; etička pravila ratovanja; pružanje utočišta robovima; prostitucija; ka mate; razvod i ponovno stupanje u brak; otmica; guba; davanje plaće na vrijeme; udovice i siročad; bičeva nje; djever bez djece (jibum i halica); Amalek. Ako u svemu ovome niste našli ništa što bi vas interesiralo, onda nikada ni nećete!

Strana 18 Divrej Tora

dovesti u nelagodnu situaciju. Su više je lako biti zauzet i odugovla čiti, stavljati svoje osobne potrebe i želje ispred svoje odgovornosti i

Jasno, sporazumi i ugovori mogu imati utjecaja na detalje ovog zako na, no princip uvijek ostaje isti. Ako nekome duguješ novac i nastupilo je vrijeme za plaćanje, plati mu odmah čak i ako to znači da ćeš se time

Rabbi Shaul Rosenblatt:

budete imali vremena. No Tora kaže da je to pogrešno. Ako ste nekome nešto dužni, onda on ima prioritet pred večerom, pred va šom djecom, čak i pred Ligom pr vaka.Ukratko,

brige za druge. Često nam je gnja važa otići i podići novac da bismo nekome platili, ili ispisati ček pa pronaći poštansku marku da bismo ga poslali. I onda to ostavite dok ne

S obzirom da nitko ne zna kada će umrijeti, taj dan bi mogao biti danas. Da vam je danas bio posljednji dan života, što biste napravili drugačije? Možda bi vam došla pomisao da danas ipak napravite barem jednu stvar s tog popisa.

B g saslušava molitve svakoga, bez obzira u kojim okolnostima su izrečene

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

I dok su neke pobude čisto spon tane, druge se pojavljuju zbog ne kog poticaja. Ako netko čita, čuje ili vidi nešto što može izazvati nepri kladne misli i osjećaje, on ili ona su tada odgovorni za pobude koje na staju kao posljedica čitanja, slušanja ili promatranja.

S obzirom na tumačenje prava slo bode govora pod kojim se takvo

provokativno prikazivanje događa, vlada nema načina da to suzbije. Međutim, svaka osoba ne samo da ima pravo, već i obvezu, da bude svoj vlastiti cenzor. Nitko ne mora pogledati sve što se prikazuje, niti čuti sve što se emitira. Oni koji pro puste izvršiti svoju osobnu cenzuru prešutno potiču nemoralne nagone, i za to sami snose odgovornost.

Naravno, postoje ljudi koje nazi vamo "sociopatima", koji naizgled nemaju savjesti. No, najveći broj lju di ima savjest, koja neće oprostiti bilo koje zlodjelo.

Svoj vlastiti cenzor

■

Dok se tako dramatične situacije srećom ne događaju svakodnevno, trebali bismo shvatiti da nad mno gim stvarima u životu zapravo ne mamo kontrole. Pokušavati namet nuti kontrolu tamo gdje kontrola nije moguća više je nego uzaludno, jer upravo kao u gornjem primjeru, to isključuje svako moguće djelova nje.

Ne možemo pre variti svoju savjest (Pnz 22,3)

Baci svoje breme na B ga (Psalmi 55,23)

Oči vide, a srce čezne (Raši, Brojevi 15,39).

Ova je ideja posebno važna u naše doba, kada ne postoji čak ni privid kodeksa pristojnosti u vezi onoga što se smije ili ne smije javno poka zivati. Sve vrste medija iskorišta vaju naše najniže biološke nagone.

Zamislite se da vozite automobil cestom i najednom shvatite da su se kočnice otkvačile od pedale i kotači se odvojili od volana. U panici, vi stišćete pedalu i grčevito okrećete volan, no od toga nema vajde. Bu dući da automobilom ne možete upravljati, možda je najbolje što mo žete učiniti otvoriti vrata i iskočiti van. Međutim, ukoliko niste shvatili da ste izgubili kontrolu nad auto mobilom, vi još uvijek pokušavate njime upravljati, i time svoj život dovodite u opasnost.

Mnogi ljudi čine ono što smatraju primjerenim i to podupiru molitva ma za uspjeh; drugi molitvu sma traju tek posljednjim pribježištem. B g saslušava molitve svakoga, bez obzira u kojim okolnostima su izre čene. Međutim, čak i oni koji moli tve koriste kao zadnje pribježište, trebaju shvatiti kada je to uistinu posljednje pribježište tj. kada više ne mogu sami, jer su okolnosti van njihove kontrole. Kada to shvate to im može pomoći da izbjegnu nesvr sishodno ponašanje.

Kada je krivica posljedica nezako nitog postupanja, to je zdrav osjećaj, i nemojmo ga pomiješati s neuteme ljenim osjećajem krivice koji je psi hološki problem. Nemir koji stvara zdrav osjećaj krivice treba čovjeka navesti da ispravi svoje loše ponaša nje i spriječi da do njega više ne do đe. Naravno, čovjek se može poku šati riješiti te nelagode osjećaja kri vnje njenim racionaliziranjem, ali ta samoobmana naposljetku je uzalu dna. Taj čovjek može potom upotri jebiti bilo koji od brojnih psi holoških obrambenih mehanizama koji će uvijek rezultirati pote škoćama.Midraš

kaže da su micvot dane isključivo zbog oplemenjivanja čo vjekovog karaktera. Micva o vraća nju izgubljenog predmeta je primjer toga. B g nema nikakve koristi kada čovjek drži ovu micvu, ali čovjek koji je drži uvelike ima koristi od nje.

Strana Strana19 19Godina 15 Broj 50 ■

Ljudi ne mogu ništa učiniti kada im se na umu pojavi neka neprimje rena pobuda, ali sigurno sebe mogu zaustaviti od daljnjeg gajenja te mi sli i ne dopustiti joj da zavlada nji hovim razmišljanjem. Ipak, pone kad čovjek može biti odgovoran čak i zbog same pobude.

Vrijedno je zapaziti da Tora ne koristi izraz za druge zabrane, "Ne ćeš se sakriti od toga". Umjesto toga ona kaže "Nisi se u stanju sakriti od toga". Tora ne daje samo zapovijed, ona iznosi činjenicu: nisi se u stanju sakriti od neispravnog postupka. Pošto nitko ne zna da si pronašao tu stvar, nema šanse da te netko izve de pred lice pravde. Međutim, tvoja savjest ti neće dati mira.

(Tora kaže da ako netko pronađe izgubljeni pre dmet, on mora učiniti sve što je u njegovoj moći da ga vrati vlasniku. Zadržati takav predmet ravno je krađi.)

Hasidim su samo buljili u njega. Konačno je jedan rekao: "Gdje si ti bio? Zar ne znaš da je Baal Šem Tov jučer umro?"

"Hej, svima! Gdje je sveti Baal Šem? U nevolji sam, i trebam ga hitno da me blagoslovi!"

Kradljivac je odgovorio: "Ne, ja ne kradem jer otvoreno kažem B gu: Gospodaru svijeta, sagledajmo to. Na svijetu će uvijek biti kradljivaca, zato te molim jer sam ja jedan od najboljih, dozvoli mi da se pobri nem o Yankelenjima."jebio, mamash (stvarno) predan lopov u tom smislu. On ni kada nije pred B gom negirao, i čini se da ga je B g zauzvrat čuvao. Sva ki puta kada je Yankele Ganaf bio nepromišljen i doveo se u problem sa zakonom on bi otrčao do svetog Baal Šema i priznao mu. Čim bi

"Brzo? Kako ti to misliš?"

Bio je Šavuot, kasno proljeće vrijeme objave zakona na gori Sinaj. Neki je otmjeni plemić na svom pu tu do St. Petersburga prolazio kroz Medzhibozh. Yankeleu se nasmije šila sreća, plemić je odlučio preno ćiti u gostionici. Yankele je odmah organizirao svoju hevru (bandu, op. pr.) lopova. Oni su uzeli ljestve, po peli se u sobu plemića i ukrali nje govu škrinju s blagom. Yankele je provalio u škrinju i otkrio da u njoj ima pedeset tisuća rubalja.

Oni su međusobno raspravljali o tome: "Razgovaraj s Rav Yaakov Yosefom iz Polonnoye. Mnogi kažu da će on naslijediti svetog Baal Še ma."Rav

"Ja sam Yankele Ganef. Upravo sam ukrao pedeset tisuća rubalja i policajci su mi za petama. Trebam vaš blagoslov da bi oni zaboravili cijelu stvar."

Je li se Yankele bojao? Nimalo. On je krenuo da nađe svetog Baal Šema, misleći da će ga njegov učitelj opet zaštiti i da će tako sve završiti. Zato je dan iza Šavuota otrčao u beis mi draš (mjesto gdje se učilo, op.pr.). Hasidim su sjedili nijemi, dostojan stveni, u tišini.

Baal Šem Tov bio je takav cadik. On je mogao voljeti Yankelea Ganefa. Ali sada je on otišao i Yaakov je os tao sam na svijetu, bez ikoga da ga blagoslovi ili čuva.

dobio blagoslov policija bi na neki način zaboravila na cijeli događaj.

Oy, gevalt! (Jao!). Očito Reb Yaakov Yosef nije bio sveti Baal Šem Tov. S policijom još uvijek za petama, Yan kele je znao da ima samo jedno mje sto na koje može otići. Smjesta je

Sjećate se da sam vam jednom re kao kako su kradljivca upitali na Jom Kipur: "Zar te nije bar malo sram stajati pred B gom kad si nas sve pljačkao cijelu godinu?"

Rabbi Shlomo Carlebach:

sve ljude jer je on, mamash, poput B ga.

Lopov Yankele

Yaakov Yosef je bio jedan od tri najznačajnija učenika Baal Šem Tova, možda, njegov nasljednik. Mi nismo u poziciji da sudimo, ali, je dna stvar je sigurna, on nije bio kao sveti Baal Šem. Jer, kada je Yankele plačući došao u njegov beis midraš, vičući "Rebe! Rebe! Brzo me blago slovite!" jedini odgovor Rav Yaako va Yosefa je bio sumnja, nepovjere nje.

Strana 20 Divrej Tora

istoka.U redu, krade te. Ali jednog dana dosegnete točku kada vam nije dovoljno da ukradete sto ili tisuću rubalja. Želite ukrasti nešto znatno više. Yankeleov san bio je da samo jednom ima priliku da ukrade deset tisuća rubalja.

Sagledajmo to! Koliko je lopova bilo u Medzhibozhu koji su išli oko lo objavljujući da im je najveći san da jednog dana ukradu pedeset ti suća rubalja? Policija je odmah zna la tko je obavio taj posao i ubrzo su bili Yankeleu za petama.

"Jesi li ti pri sebi? Nije te sram doći u moju sinagogu i reći mi da si lo pov? A povrh svega, još tražiš moj blagoslov da te zaštiti kada si poči nio grijeh. Odlazi odavdje!"

"Što da radim?" Yankele je prekli njao hasidim. "Zar nema nikoga tko me može blagosloviti? Ja trebam pomoć brzo."

U Medzhobozhu je živio yidele (Ži dov) poznat kao Yankele genef, Yaakov lopov…kradljivac. Yankele je bio jedan od hasidim (sljedbenika, op.pr) Bal Šem Tova. Prije nego što se Baal Šem pojavio Yankele je krao skoro od svakoga. Ali kada je sreo svog svetog učitelja počeo je razvijati principe pa bi tako krao samo od vr lo bogatih ljudi. Njegova je specijal nost bila da krade od plemića koji su putovali što baš i nije bilo teško jer je Medzhibozh bio omiljeno mje sto za prekid putovanja na glavnoj cesti u smjeru

Odjednom je Yaakovu postalo bol no jasno koliko svet je Baal Šem Tov bio. Rav Nachman iz Breslova razli kuje između cadik tahtona, malog ca dika (pravednika, op.pr.) i cadik eljo na, velikog cadika. Mali cadik voli samo svete ljude, ali cadik eljon voli

Prevela Tamar Buchwald

k njemu! Ali da bi on znao da sam te ja poslao, naučiti ću te tjedni odlomak Tore na način na koji se prenosi u Gan Edenu (Rajskom vr tu). Svakog petka uvečer sam po dučavao svog unuka Toru iz raja. Ako mu ti mogneš to ponoviti od riječi do riječi, on će shvatiti da sam te ja osobno poslao."

"Vaš djed, moj učitelj, došao je natrag s Nebesa da me poduči ovu Toru kao znak da bi ste me vi bla goslovili. Znate, ja sam lopov…" I Yankele je ispričao Reb Degel Ma chane Ephraimu cijelu priču o pe deset tisuća rubalja.

■

Kad Mešijah (Mesija) dođe, mi će mo to također, bez ikakve sumnje, vidjeti!! Naše nade nisu suviše visoke. Mi smo stvarno toliko sveti koliko sanjamo.

Istina je da je Yankele postao vodeći hasid kod heilege Sudylkowera, i to takvog nivoa da ga je Rav Degel Ma chane Ephraim postavio za rebea. A ja sam siguran da kada je Yaakov postao rabi, nikada nije zaboravio svoje prija telje lopove. Jer je on do tada shvatio da čak i najveći grješnik u sebi ima neki dio koji je čist koji nema nikakve veze s grijehom. San mu je da će jednog dana postati jedan od najviših cadika na svijetu.

Baal Šem Tov se pojavio, vodio ga i dao mu smjernice koje bi mu omogućile da ispuni svoj san. On je štitio Yanke lea, dajući mu vrijeme da shvati i os tvari svoju vlastitu svetost.

Reb Machane Ephraim je bio odu ševljen. "Yaakove, odakle to znaš?"

I sveti je Baal Šem iznio Yankeleu nebesko učenje. Yankele se probu dio iz svog sna. Od Medzhibozha do Sudylkowa je bilo sam par kilo metara. Krenuo je, poletio brzim tr kom i došao, bez daha, na vrata si nagoge heliege Reb Ephraima.

"Rebe! Molim vas, trebam razgo varati s vama nasamo."

otrčao na groblje i bacio se na svježi grobni humak svog svetog učitelja.

Reb Degel Machane Ephraim je blagoslovio Yankelea i negdje baš u to vrijeme plemić je zaključio da mu je važnije nastaviti put prema St. Pe tersburg nego da lovi običnog lopo va. Zato je otišao iz Medzibozha bez podizanja optužbi i bez svojih pede set tisuća rubalja.

Reb Ephraim ga je odveo u svoj kabinet gdje mu je Yankele počeo iznositi riječ po riječ tajno učenje Baal Šem Tova.

"Sveti Baal Šem," jecao je. "Vidim da si ostavio rebea za cadikim, ali kako si mogao otići s ovoga svijeta, a da nisi odredio rebea za nas lopo ve? Za slomljene i očajne ovoga svijeta?"Yankele je gorko plakao, jer, budi mo realni, sada je bio kraj! Koje do bro će mu donijeti pedeset tisuća rubalja u zatvoru? On je bio toliko iscrpljen od svog trčanja i plakanja da je zaspao ispružen preko groba svetog Baal Šem Tova.

Kada je Yankele krenuo u život, on nije htio naučiti jednu stranicu Gemare (Talmud), pa onda okrenuti drugu. On je želio znati najdublju dubinu istine. Kada to nije postigao u ranoj dobi, ok renuo se od toga ne zato što nije volio B ga ili zato što je želio postati zao. Samo zato što je odustao, pokleknuo.

Iznenada se pred njim u snu poja vio njegov učitelj: "Yankele! Slušaš li? Želim da znaš da od uništenja Hrama nije bilo molitve koja je po tresla Nebo kao što je tvoja. Jer ona je tako iskrena. Svatko želi biti rebe za cadikim, ali tko se želi brinuti o lopovima? Zato sam došao da ti ka žem da te nisam nikada zaboravio niti na sekundu! Imenovao sam svog unuka, heilige ("svetog", op.pr.) Degel Machane Ephraima iz Sudil kowa da bude rebe svih svetih lopo

Čudo ove priče je da, nakon što je Baal Šem Tov naučio Yankelea Toru iz raja, lopov više nikada nije mogao krasti. Dok je sveti Baal Šem bio živ, on je mogao samo obuzdavati Yankeleovu narav, ali ga nije mogao potpuno zaus taviti da krade. Ali kada je sveti učitelj umro i vratio se Yankeleu s Nebesa, sa

Strana Strana21 21Godina 15 Broj 50

svakom riječi koju ga je učio on je ma mash popravljao njegovu dušu.

va."Idi

(nastavak s 20. stranice) Rabbi Shlomo Carlebach: Lopov Yankele

Paraša Ki Tece se uvijek čita tijekom mjeseca elula, u sklopu priprema za Roš hašanu (Novu godinu) i Jom ki pur (Dan pomirenja). U ovom mje secu nalazimo se u ratu "Ki Tece (kad krenete) u rat protiv svojih neprijatelja, a Vječni B g vaš će ga predati u vaše ruke, te ćete uzeti njegove zarob ljenike" (Ponovljeni zakon 21,10) u ratu za identitet. Mjesec elul je vrijeme povratka našem "pravom ja", odbacivanja "lažnog ja" i ponovnog povezivanja s dušom. Ovaj mjesec i deset dana pokajanja koje slijede, daju nam jedinstvenu moć kako bi nam pomogli u ovom duhovnom djelu.

■

jednost za obje riječi, i "Amalek" i "safek", iznosi 240) u svjetlost, nesigurnost da li će dobro pobijediti, i da li će na kraju "Vječni tvoj B g predati ga u tvoje ruke". Način da to zapam timo i podsjećamo druge je da svoj život živimo tako da se svatko odnas odrekne i ukloni Amaleka iz svakog svog djela, riječi, misli i po našanja.Kaošto se sjećamo Amalek je napao Izraelce upravo nakon što su napustili mjesto u pustinji zvano Refidim. Tumači otkrivaju da kada se riječ "Refidim" rastavi ona postaje "Refi jadajim" (odustajanje), odnosno, Amalek će se pojaviti onda kada se prestanemo boriti, truditi ili vje rovati.

■tlo i donijeti sreću i blagoslov.

Paraša (priča) Ki Tece se bavi pri premama za Roš hašanu Dan suda i time kako mi možemo pobjediti u najvažnijoj bitci naših života.

Paraša Ki Tece sadrži tajnu izbav ljenja, Mesijanskog doba, vremena kada ljudska bića prestaju vjerovati u zlo i beznađe, i umjesto toga po činju vjerovati u dobro i čine dobra djela. Budući da dobro raste eksponencijalno, to će donijeti izbavljenje, te kraj agonije i patnje.

"Ohev Yisrael" (Apta Rav), ističe da Tora ne nagovještava da ćemo biti prisiljeni na ratovanje, već da je ta borba zapravo bitka sa stvarnim ne prijateljem unutar nas samih tj. po tištenosti, boli, ljutnjom, bespomoć nosti i pesimizmom. Osnova je izu čavanja kabale da nam omogući da prepoznamo neprijatelja, te negativne osjećaje i emocije, i da ih zamijenimo sa svjetlom, stvaralaštvom, zdravljem, produktivnosti, nadom i prosvjetljenjem, tako da možemo bi ti kreatori i ispuniti svoju svrhu na ovome svijetu. Kad objavimo rat protiv ovog neprijatelja, posljedica toga će biti da "Vječni, B g tvoj će ih predati u ruke tvoje", te će zasjati svje

Strana 22 Divrej Tora

Paraša završava s jednim od va žnih pitanja u Tori s micvom "Sjećaj se onoga što vam je Amalek (biblijski neprijatelj) učinio" (Ponovljeni zakon 25,17). Tora nas podsjeća da pazimo i da ne posrnemo na grijehu taštine i oholosti, jer čak i dok smo pobožni i odani Stvoritelju mi smo ipak još uvijek osjetljivi na nekorektnosti te možemo pasti u ruke Amaleka, što je safek, ili nesigurnost (brojčana vri

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: TJEDNI ZOHAR:

Tora prenosi riječi "... i uzet ćeš njegove zarobljenike", a ne "i vratit ćeš zarobljenike", te na taj način uči da trebamo uzeti natrag one sile ko je nam je neprijatelj u prošlosti odu zeo. Važno je sjetiti se da vrhunac tame i očaja nastaje pred zoru, prije pobjede, i da je pojačana borba znak da je pobjeda blizu.

■

Tako rabini iz toga uče pouku o roditeljstvu. Da bi djeca postala pri stojna i normalna, roditelji trebaju imati jedinstven glas, jedinstven stav. Možda se ne radi o stilu glasa ili tonu glasa, ali moraju imati jedin stven pristup koji oboje slijede. Ne može otac biti popustljiv, a majka stroga. Isto tako, ne može majka biti popustljiva, a otac strog. Ako će biti zbrke, dijete će pobjeći i donijeti ne volje. Dakle, kada je u pitanju rodi teljstvo pristup mora biti jedinstven.

U Parašat Ki Tece čitamo o slučaju "ben sorer u'more" što je slučaj samo voljnog i buntovnog sina. Tora nam kaže da ga zbog njegovog bahatog ponašanja moramo odvesti i kame novati do smrti prije nego li postane još gori. I to je, naravno, samo po se bi točan razlog zašto takvo što čini mo. No, baš su ga njegovi roditelji odveli na Bet din. I ako analiziramo riječi roditelja, u pasuku piše da oni kažu Bet dinu: "Binenu ze sorer u'mo re, enenu šomea bikolenu." Oni kažu Bet dinu da je njihov sin buntovan i da ne sluša. Pasuk kaže: "Enenu šo mea bikol aviv u'bikol imo." On ne slu ša glas svog oca i glas svoje majke.

Gemara Sanhedrin naučava da se ben sorer u'more nikad nije dogodio. A jedan od razloga je to što postoji toliko ograničenja za taj slučaj da praktično nije moguće da se to ika da dogodi. Jedno od ograničenja te melji se na ovom pasuku. Piše: "bikol aviv u'bikol imo", što Gemara tumači da oni moraju imati isti glas. Dakle, bilo bi vrlo čudno da muž i žena

Strana Strana23 23Godina 15 Broj 50

Rabbi Eli J. Mansour:

dijete ne možete smatrati krivim za njegovo ponašanje kada nema jedin stvene poruke roditelja.

Stoga je obavezno pohađati tečaj koji bi trebalo održati prije nego što se ljudi vjenčaju. Ovaj tečaj se može dati zajedno s taharat hamišpaha. Ili, barem kada netko dobije dijete, on treba znati kako ispravno pristupiti tome. To mora biti usklađeno i do sljedno, na način da oba roditelja moraju imati jedinstven glas.

■

Nekoliko lekcija o roditeljstvu

Mnogo puta nailazimo da među roditeljima postoji razlika po pita nju religije i pridržavanja religije. Može otac biti taj koji je religiozan, a majka ona koja nije. Može majka biti religiozna, a da otac nije. I zato istu pa Tora da kaže da ako se majčin glas razlikuje od očevog glasa, dijete ne postaje bikol aviv u'bikol imo, jer

trebaju imati jednak glas. Muškarac ne zvuči poput žene niti žena ne zvuči poput muškarca. Ali pasuk kaže da moraju imati isti glas.

Iako se 'bikol aviv u'bikol imo' nika da nije dogodilo, neke njegove pou ke i dalje možemo primijenjivati u modernom roditeljstvu. I zato je do bra ideja, posebno da mladi rodite lji, ali to nije ograničeno samo na mlade roditelje ili nove roditelje, po hađaju tečajeve o roditeljstvu i zaje dno čitaju knjige kako bi se mogli nositi sa situacijama kad budu imali svoju djecu.

Da biste smjeli voziti automobil, morate položiti pismeni test i vo žnju. Odgajanje djece mnogo je oz biljnija stvar od vožnje automobila, ali iz nekog razloga svi misle kako će biti u redu i samo improviziraju ili bace kockice i gledaju što se de šava. Ponekad se ne možete uvijek osloniti na ono što ste vidjeli u kući svojih roditelja. Možda su oni radili pogreške, a vi ih možda sada pona vljate.

ko god ne vidi B ga na svakom mjestu, ne može Ga vidjeti nigdje.

Biseri hasidske mudrosti

ivot je teatar

Plemenito ponašanje nije samo odnos među ljudima, ona je odnos između čovjeka i B ga. Ratovi izbijaju u ljud skim srcima kada duše izgube vezu s B gom, izvorom do brote. Zašto su ljudi u stanju mrziti i uništavati jedni druge? Zato što ego može poželjeti zanijekati činjenicu da čitavo čovječanstvo potiče iz istog izvora i treba težiti istom cilju. Činiti dobro znači izdići se iznad osobnih potreba, povezati se s B gom i proširiti to jedinstvo na bližnjega svoga.

~ R Simon Jacobson ■

D

B g je stvorio naš materijalni svijet zato što je želio da ga mi poboljšamo i pretvorimo u Njegov dom. Da bismo to postigli, prvo moramo sebe doživjeti kao nezavisnu real nost. Svakome od nas podarena je slobodna volja, moguć nost da izaberemo između sebičnosti i nesebičnosti, između dobra i zla, da slijedimo B žje upute ili ne. Ta je sloboda najveći poklon s Njegove strane. Bez nje, ne bi imalo smisla živjeti.

Biseri hasidske mudrosti

~ R. Menahem Mendel iz Kotzka

obrota nije samo moralna obveza; ona je osnovna hrana za naše tijelo i dušu. Slično tome, povreda druge oso be nije prihvatljiva, ne samo zato što mi na to nemamo pra vo, već zato što na taj način nanosimo bol samima sebi.

Da bismo odgovorili na to pitanje, moramo se vratiti osnovnom pitanju: zašto je B g stvorio život? Jer, bez života, ne bi bilo zla ni boli.

Svi mi pokušavamo shvatiti kako je dobar i pravedan B g mogao dozvoliti toliko patnje i zvjerstava u svijetu. Sto ljećima je staro pitanje: zašto je B g stvorio zlo i kako to zlo pomiriti s Njegovom dobrotom?

■

T ■

Strana 24 Divrej Tora

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Jednom je rabi Nahman iz Breslova svojim hasidima ispričao ovu priču. Jecer hara (zlo u čovjeku, zli nagon) je poput la krdijaša koji trči kroz gomilu s visoko uzdignu tom šakom. Nitko ne zna što u njoj drži. On ide od čovjeka do čovjeka i pita: "Što držim u svojoj ruci?" Svatko zamišlja da je u njoj upravo ono što on naj više želi. I tako, svi trče za lakrdijašem. Kad ih je sve prevario da ga slijede, on stane i otvori šaku a u njoj nema ništa. Na sličan način, zlo u čovjeku zavarava cijeli svi jet. Svaki čovjek, u skladu sa svojom glupošću, pohotom i željama, trči za njim. Na koncu, ono otvara šaku, a u njoj nema ništa. Nitko ne može zadovoljiti svoje želje na takav način.

Takvo gledanje na dobro i zlo također objašnjava na gradu i kaznu, što je u svojoj osnovi sustav uzroka i poslje dice, kozmički imuni sustav. Dobra djela nas još više pove zuju s B gom i tako snaže našu dušu; loša djela nas odmiču od B ga i slabe nam dušu.

Ž

el

A sad, uzdignuće glavu moju protiv neprijatelja mojih naokolo, pa da žrtvujem u šatoru Njegovom

Ve'ata jarum roši al ojvaj svivotaj ve'ezbeha be'ahalo zivhej terua ašira veazamra l' Hašem.

Ki jecafneni besuko bejom ra'a jastireni beseter ahalo becur jeromemeni.

Jedno tražim od Vječnoga, jedno molim: da sjedim u kući Vječnoga sve dane života svoga, da gledam milotu Vječnoga, da potražim hram Njegov.

Vječni je

Otac i mati me ostaviše, Vječni će me k sebi uzeti! מָהְּהוֹשׁ״ ַ ַ ְּל״הוֹשׁמִ ״חַהֹּאְּב״מִנֵחְּנוּ״ָ ֶכְּהַד״דָעדְּמ״מִנֵהוֹד״אמ

Ako mi se približe zlikovci da jedu meso moje, protivnici i neprijatelji moji, oni posrću i padaju.

U PRIJEVODU R. MIROSLAVA ŠALOM FREIBERGERA: Psalam 27 ■ ■ Strana Strana25 25Godina 15 Broj 50 ■ žrtve uz trubu, da pjevam i da pojem Vječnome. ַ ְּשׁ״זמִנֵנֲ ַע״מִנֵנָחְּע״אָהְּקֶא״מִלוֹק״דָעדְּמ Šma Hašem koli ekra vehaneni veaneni. Čuj, Vječni, glas moj, usliši me, smiluj mi se, kad Te zovem! ֶא״מָנָפ״וּשְּׁקַב״מִבִל״הַ אָ״,ָ ְּל״חשֵׁקַבֲא״דָעדְּמ״ָמֶנָפ Leha amar libi bakšu panaj et paneha Hašem avakeš.

לאַ״טטַת״לאַ״מִנֶמִ ״ָמֶנָפ״הֵתְּסַתלאַ״ָ מִמָד״מִ ָהְּזֶ ״ָ ֶדְּבַ ״ףאְַּב לאְַּע״מִנֵשְּׁטִתמִ ְּשִׁמ״מֵדֹּלֱא״מִנֵבְּזַ ַת

Stane li u okô protiv mene vojska, srce se moje ne boji, ustane li protiv mene rat, u njemu sam siguran.

Bikrov alaj mereim le'ehol et bsari caraj veojvaj li hema kašlu venafalu.

Ahat ša'alti me'et Hašem ota avakeš šivti bevejt Hašem kol jemej hajaj lahazot benoam Hašem ulevaker behejhalo.

hazak vejaamec libeha

i

Da me sakrije u kolibu svoju na dan zla,

Im tahane alaj mahane lo jira libi im takum alaj milhama bezot ani boteah.

Al taster paneha mimeni al tat be'af avdeha ezrati hajita al titšeni ve'al ta'azveni elokei jiši'i. ne sakrij lica Svoga! Ti si bio pomoć moja, ne odbaci me, ne ostavi me, Bože spasa moga! -מִנֵפְּסאַַמ״דָעדמַע״מִנוּבָזֲ״מִמִאְּע״מִבאָ

Lulej he'emanti lir'ot betuv Hašem be'erec hajim. Vjerujem, da ću vidjeti dobrotu Vječnoga u zemlji života! Hašem vekave UzdajHašem.se u Vječnoga, budi krepak, jačaj srce svoje i uzdaj se u Vječnoga!

ֵאֵ ״מִתְּלאַָשׁ״ ַחאַ״מֵבְּב״מִתְּבִשׁ״שֵׁקַבֲא״הָּ וֹא״דָעדְּמלָכ״דָעדְּמ םַ ֹּנְּב״ וֹזֲחַל״מַיַח״מֵ ְּמ-עלָ מֵדְּב״הֵקַבְּלוּ״דָעדְּמ.

Horeni Hašem darkeha uneheni beorah mišor lema'an šoreraj.

da me zaštiti u zakrilju šatora Svog, da me uzdigne na pećinu. ״מֵחְּבִז״וֹלֳדאְָּב״דָחְּבְּזֶאְּע״מַ וֹבמִבְּס״מַבְּמֹּא״לַ ״מִשׁאֹּה״םוּהָמ״דָתַ ְּע״ע דָעדמַל״דָהְּמַזֲאַע״דָהמִשׁאָ״דָ וּהְּ

לֶא״דֵוַּק״ מ-לֶא״דֵוַּקְּע״ָ ֶבִל״ץֵ ֲאַמְּע״קַזֲח״דָעדְּמ-דָעדְּמ Kave el

Tebi je reklo srce moje: "Potražite lice Moje!" Tvoje lice tražim, o Vječni,

(od mlađaka Elula do Hošane Rabe moli se ovaj psalm ujutru i navečer) Hašem ma'oz hajaj mimi efhad. svjetlo moje spas moj, koga da se bojim? kula mog, koga da se strašim?

Ki avi ve'imi azavuni ve'Hašem ja'asfeni.

״הוּצְּב״וֹלֳדאָ״הֶ ֵסְּב״מִנֵהִתְּסַמ״דָ ָה״םוֹמְּב״דֹּכֻסְּב״מִנֵנְּפְּצִמ״מִכ״דמִנֵוֹהְּמ

■

Ne prepusti me na volju protivnika mojih, jer protiv mene ustadoše svjedoci lažni, sikću nasilje. בוּטְּב״ וֹאְּהִל״מִתְּנַ ֱאֶד״אֵלוּל״גמ-םמִיַח״ץֶהֶאְּב״דָעדְּמ

םִא״גאֹּל״דֶנֲחַ ״מַלָ ״דֶנֲחַתםִא״מִבִל״אָהמִמ״דָ ָחְּלִ ״מַלָ ״םוּקָת ״ַחֵטוֹב״מִנֲא״ אֹּזְּב

života

ֶא״לֹּ ֱאֶל״םמִ ֵהְּ ״מַלָ ״בֹּהְּקִב״ב-״וּלְּשָׁ ״דָמֵד״מִל״מַבְּמֹּאְּע״מַהָצ״מִהָשְּב עלָפָנְּע

Vječni je

Al titneni benefeš caraj ki kamu bi ejdej šeker vifeah hamas.

זוֹ ָ ״דָעדְּמ״אָהמִא״מִמִ ״מִ ְּשִׁמְּע״מִהוֹא״דָעדְּמ״ ִעָ ְּל״א-ָחְּפֶא״מִמִ ״מַיַח LeDavid Hašem ori vejiši mimi ira

מִכ״מ

Uputi me, Vječni, na put Svoj, vodi me pravom stazom, zbog neprijatelja mojih! לאַ״במוּ ָק״מִכ״מָהָצ״שֶׁפֶנְּב״מִנֵנְּתִתמֵ ֵ ״מִבסָ ָח״ַחֵפמִע״הֶקֶשׁ

Što nas dovodi do musarske praksa za elul.

Ranije ove godine riješio sam se Facebook stranice dr. Greg Marcus

Ali što je još važnije, ova me web stranica stalno kljucka. Ne u velikoj mjeri, ali se barem nekoliko puta mjesečno zapitam: Što da napravim s njom. Prije mi je jako puno značila. Mogu li je se samo tako otarasiti?

Stoga, okresat ću nekoliko stvari koje mi više ne koriste, zahvaliti im što su mi poslužile i kompostirati ih kako bi mogle udahnuti život ne čemŠtodrugom.vimožete okresati iz svog ži vota kako biste omogućili novi rast?

Elul nam daje priliku da provede mo mjesec dana probijajući se ka promjeni. Ne morate promijeniti sve, no jedna mala ali trajna pro mjena neprocjenjiva je.

Rabbi Alan Lew, blagoslovljeno sje ćanje na njega, upitao je sljedeće: Koji naš nedovršeni posao čini da nam um bude rastrgan, "odmiče naš fokus od stvarnosti sadašnjeg trenu tka, jedinog mjesta na kojem može mo živjeti svoje živote." (str. 84 85)

A danas sam isključio automatsko obnavljanje domene, što mi daje 5 tjedana da je arhiviram.

Onda sam sinoć pročitao nešto što me dirnulo. U svojoj predivnoj knji zi "This Is Real, and You Are Com pletely Unprepared" ("Ovo je stva rno, a vi ste potpuno nespremni")

Nakon tri tjedna u rabinskoj školi, imam samo jednu stvar za reći: ne mogu vjerovati koliko je to posla. Meni je izazov ostati cjelovita oso ba dok radim sav taj posao. Ne že lim zanemariti odnose u svojoj obi telji, niti pobjeći od svoje duhovne prakse. Proučavanje Tore i židovske povijesti više od 30 sati tjedno samo po sebi ne donosi duhovnost u moj život.Jedan od načina na koji sam zadr žao kontakt sa svojom duhovnom stranom je kroz musarsku praksu za elul. Do prije nekoliko godina nikad nisam čuo za elul. Elul je posljednji mjesec hebrejskog kalendara i tradi cionalno se provodi u promišljanju kako bi se pripremilo za Velike bla gdane. I elul i musar naveli su me da počnem prakticirati duševnu osobinu reda. Moram biti organi ziran i planirati kako bih obavio svoj posao i ostao cjelovita osoba.

Evo musarske praksa za elul Riješi se nečega u svom životu. Nešto čega se držiš a više ti ne slu ži? To mogu biti "stvari", nešto vir tualno poput moje stare web stra nice, ili može biti nešto emocional no, poput desetljećima duge ljutnje.

Mantra koju koristim za "red" do lazi iz Pirke Avot 5,10 Najprije o prvom, a najposlije o posljednjem. Za ovu praksu, možemo je modifi cirati u "a o posljednjem nikad". Ne znam kako vi, ali ja sam previše za uzet da stignem do zadnje stvari na svom popisu. Bio sam previše zau zet još i prije nego što sam se vratio na studij.

Greg Marcus, American Mussar: Okrešite svoj život u svrhu rasta

Nije se lakše otarasiti nečeg bol nog nego se riješiti nečega što je ne koć bilo pozitivno, ali više ne služi svrsi. Uvijek ima jedan dosadan

Za mene je to u skladu s učenjem Rabbi Marie Kondo, koja nas uči da se oslobodimo stvari koje nam zatr pavaju život. Što me dovodi do mo je prve web stranice, idolbuster.com Svoju sam prvu knjigu napisao kao serijal na blogu idolbuster. Godina ma nisam objavljivao na tom blogu. Niti sam ga ažurirao, što znači da

Strana 26 Divrej Tora

unutarnji glas koji kaže "možda će biti bolje", ili " možda će jednog da na biti od koristi" ili samo ponavlja bol iz prošlosti.

■

predstavlja sigurnosni rizik.

■

5 načina da ponovo pokrenete svoj duhovni rast

2. Snažnije se usredotočite na svoje najvažnije odnose Međuljudski odnosi primarni su po ligon za duhovni rast. Način na koji se odnosite prema drugima najkon kretniji je način da se istaknete u da vanju i postanete sličniji B gu, Naj većem

Rabbi Nechemia Coopersmith:

4. Radite više nečeg židovskog Uzmite si da radite jednu dodatnu duhovnu praksu koju za vas ima smisla. To može biti čitanje poticaj ne knjige, pohađanje tjednog online tečaja o nekoj židovskoj temi ili obi teljska šabatna večera puna dobre hrane, smislenog razgovora i pje sme. Razmislite o nečemu što vam se sviđa i pobrinite se da nije previ še zastrašujuće.

5. Vodite iskreni razgovor s B gom Čak i ako niste ekološko svjesni du hovni tip ili hasid u nastajanju, raz mislite o tome da isprobate ovo. Ži dovski koncept B ga Beskonačnog, Vječnog, Sveobuhvatnog bića koje nema oblik vrlo je apstraktan i la ko je potisnuti ovo transcendentno biće na Nebesa dok živite svojim životom na zemlji.

Kraj židovske godine ima zadatak da se ponovo poveže s prethodnom Roš Hašanom kada ste gorjeli od strasti da postignete jasno definira ne ciljeve. Sada je vrijeme da otrese te prašinu samozadovoljstva i da ovom posljednjem mjesecu ulijete vitalnost koju ste imali na početku godine.

Sve dok ih ne bude.

Ne uzimajte supružnika i djecu zdravo za gotovo. Ovog mjeseca stavite ih na vrh svoje liste priori teta. Provedite više kvalitetno pro vedenog vremena i općenito više vremena, s njima, budite posebno obzirni, nježni i pažljivi prema nji ma.

Hebrejski mjesec elul, koji je počeo ovaj tjedan, posljednji je mjesec u godini. Ako je Roš Hašana glava, elul kraj godine simboliziraju sto pala. Na hebrejskom noga je regel i dijeli isti hebrejski korijen s pojmom "navika", bezglavim kretanjem na auto pilotu.

Svaka mini pobjeda je značajna. Osjećat ćete se osnaženo, samopo uzdano, odblokirano. Ona vam mo že pokazati da je uz naporan rad, promjena moguća i dati vam poče tni zamah koji vam je potreban da krenete dalje.

Kada živite po navici, vi mjeseča rite, odrađujete stvari tek tako i do puštate da mišići vaše slobodne vo lje atrofiraju. Najvažnija stvar koju možete učiniti kako biste pokrenuli svoj duhovni rast je da prestanete biti zombiji i ojačate svoje mišiće slobodne volje donošenjem aktivnih odluka.

Ponovno se povežite sa svojim najvećim darom: vašom slobodnom voljom.Kako?

Radite na tome da B ga učinite opipljivim, upravo ovdje, upravo sada. Otvorite svoje srce i razgova rajte s Njim, podijelite s Njim svoje osjećaje, svoje strahove, svoj bijes, što god vam je na umu ili što vam opterećuje srce. Ne mora to biti u sinagogi, ili s molitvenikom. B g je na svakom mjestu, svjestan, sluša; samo pronađite malo vremena na samo i povjerite Mu se. I nastavite tako. Možda ćete se iznenaditi kada vidite kako vas ti iskreni razgovori iz srca čine povezanima s Njim.

ČestoDavatelju.jeslučajda se ljudi bolje po našaju prema svojim suradnicima i strancima nego prema supružniku i djeci. Lako je svoje najvažnije odno se uzeti zdravo za gotovo na kraju krajeva, oni su uvijek tu.

U čemu možete smanjiti svoje ubi janje vremena?

1. Ojačajte svoje mišiće slobodne volje

Strana Strana27 27Godina 15 Broj 50

■

3. Tratite manje vremena

Mnoštvo internetskih platformi i društvenih medija stvaraju tsunami odvlačenja naše pažnje i, suočimo se s tim, tjeraju nas da potratimo gomi lu vremena. Ako se želite pojaviti na Roš Hašanu i zauzeti se za sebe za još jednu godinu života, morate pokazati da cijenite svoje vrijeme i da ga ozbiljno namjeravate smisleno iskoristiti.

Odaberite jedan jasno definirani postupak na koji se možete obave zati za sljedeća četiri tjedna, nešto što zahtijeva pravi (ali podnošlji vi) napor i što će vas izdići iz taloga vašeg života po navici. To može biti obvezivanje na vježbanje 15 minuta dnevno što god da se dogodilo, davanje iskrenog komplimenta je dnoj osobi svakog dana, učiniti ne što što je izvan vaše zone komfora.

Zbog toga se svako jutro tijekom mjeseca elula puše u šofar. To je vaš dnevni podsjetnik da se probudite! Prekinite svoju rutinu, pohrvajte se sa svojom letargijom, krenite u bi tku sa svojom lijenošću, negativno šću i ponavljanjem ciklusa odusta janja.

S obzirom da su Veliki blagdani iza ugla, ovo je najbolje doba godine da malo prodrmate stvari.

Roš Hašana, židovska Nova godina, doslovno znači "glava godine". Na ziva se glavom zato jer je Nova go dina vrijeme da se postigne jasnoća i vizija o svrsi svog života i svojim ciljevima za nadolazeću godinu.

čnici su tada nakon šoka pre poručivali čašicu konjaka.

40 godina šutnje

„Pokušavate potisnuti takva traumatična iskustva“, kaže Anna Ulrike Bergheim. Godi nama je predsjednica Povije sne udruge Fürstenfeldbruck tražila svjedoke atentata. I pronašla je ljude poput Hansa Völkla. Kada prolazi hodnicima u tornju u zrakoplovnoj bazi, gotovo za svaku sobu zna reći tko je bio tamo u noći 6. rujna 1972. godine.

Danas Hans Völkl javno govori o svojim iskustvima u noći 6. rujna 1972. Na primjer, o tome kako je u helikopterima vidio tijela Andréa Spitzera i Yossefa Gutfreunda s rukama u lisica ma. Do sada, kaže, nije tražio kontakt s rodbinom stradalih. Ne želi se, kaže, nametati. Ako mu se netko obrati, to je nešto drugo. Čak i 50 godina nakon masakra u Münchenu još uvi jek ima puno toga što se treba reći.

Page Strana2828 Divrej Tora Godina 15 Broj 50

NJEMAČKA

■

Atentat na OI 1972.: "Zatekli smo se tamo"

U večernjim satima osam tero rista s njihovih devet talaca po peli su se u dva helikoptera. Nisu prihvaćeni njihovi zahtjevi da njihove pristaše budu pu šteni iz zatvora u Izraelu i Nje mačkoj. Nakon višesatnih pre govora, tadašnji njemački mi nistar unutarnjih poslova Hans Dietrich Genscher obećao im je siguran prolaz do egipatske prijestolnice Kaira. Helikopteri bi ih prebacili do zračne luke Riem, gdje bi ih čekao putnički Nozrakoplov.umjesto toga piloti Savezne granične policije dovezli su ih u zračnu bazu Bundeswehra u Fürstenfeldbrucku. Tamo su se, kako se Völkl prisjeća u ra zgovoru za DW, helikopteri po javili kroz maglu oko 22:30 sati i sletjeli točno ispred prozora njegovog ureda u prizemlju.

Trauma se potiskuje Svi su se željeli vratiti normal nom životu što je brže moguće pa tako i Hans Völkl. 1972. godine ponovo se slijetalo i polijetalo u Fürstenfeldbrucku dok su olupine još bile ispred tornja, prisjeća se Völkl. Psi hološke pomoći nije bilo, lije

Sati straha u Olimpijskom selu

"Kako si kada je riječ o sje ćanjima?"

Igre su trebale biti "proslava mira" samo 17 godina nakon rata i ubojstva šest milijuna Židova od strane nacista. Ali sada su Židovi ponovno ubijani na njemačkom tlu a njema čka država se pokazala nespo sobnom da ih zaštititi.

"Ljudi koji su bili tamo to defi nitivno nisu pravladali", kaže Bergheim za DW. „Mnogi svje doci se tek sada pojavljuju jer su tek sada spremni o tome govoriti", kaže Bergheim. Nije samo rodbina žrtava, kaže Ber gheim, dugo bila zanemarena. "U 50 godina službena strana nikada se nije zamarala onima koji su tu noć tamo bili, policaj cima, pripadnicima zračnih snaga, vatrogascima na koje se pucalo dok su gasili požar. Nitko od tih ljudi nikada nije pitan tokom 50 godina: Kako se zapravo osjećaš kada je riječ o tvojim sjećanjima?"

i njegove kolege iz Bun deswehra nisu bili obaviješteni da teroristi i njihovi taoci do laze u Fürstenfeldbruck. "Našli smo se tu jer smo bili u noćnoj smjeni. Nitko nam ništa prije toga nije rekao", kaže on. Völkl je potražio zaklon iza radijatora dok su meci zviždali oko njega. Nekoliko metara od njegovog ureda pogođen je jedan poli cajac. "Tada je Anton Flieger bauer bio pogođen”, kaže on. "Ležao je tamo. Zidovi su bili prekriveni krhotinama kostiju. Pogođen je u glavu."

Ovdje su, prema planu policije, snajperisti trebali ubiti teroriste i osloboditi taoce. Ali plan je propao. Otmičari su uzvratili vatru iz kalašnjikova. S njema čke strane nije bilo dovoljno usuglašeno tko što radi. Oslo bađanje talaca za tako nešto nikada nisu bili obučeni. Poli cajci nisu imali radio vezu, neki su bili izloženi paljbi svojih ko Völkllega.

Njemačka je Olimpijskim igra ma u Münchenu htjela pokazati svijetu svoje prijateljsko lice.

Nakon jednog dana pauze i ko memoracije olimpijska natjeca nja u Münchenu su nastavlje na. Nije bilo isprike ni od poli tičara niti od policije za fijasko u Fürstenfeldbrucku. Nije osno van istražni odbor, nitko nije preuzeo odgovornost za neus pjelo oslobađanje ili zato što nije prihvaćena pomoć izrael skih stručnjaka. Rođaci žrtava morali su se desetljećima boriti da uopće dobiju pristup istra žnim spisima. I dan danas se bore za veće odštete. Sada se žele držati dalje od obilježava nja 50. obljetnice u Münchenu.

Još i danas Hansu Völklu po stane mučno kada čuje buku motora. Jer tada se budi sje ćanje na tutnjavu dva heliko ptera Bell UH 1 koje ga ne na pušta od noći 6. rujna 1972.

"Svjedoci, žrtve i njihove obi telji tretirani su gotovo kao dosadni rođaci iz stražnjeg dvorišta", kaže Ludwig Spae nle. On je bavarski povjerenik za antisemitizam i radi na suo čavanju s ovim napadom. U to je vrijeme Savezna Republika, kaže on, zakazala pred tero rom. "Ono što se kasnije dogo dilo također je dramatičan ne uspjeh države", rekao je Spa enle za DW. "Ljudi su vrlo brzo i vrlo svjesno željeli zaboraviti. Šutjeli su o tome. I nije bilo ja vnog sjećanja." Tek u poslje dnjih desetak godina se, kaže on, pokušava ponovno suočiti s tim primjerice postavljanjem spomenika u Olimpijskom par ku.

DeutscheWelle,26.8.2022.

Völkl bio vojnik Bundeswehra, stacioniran u zračnoj bazi Fürstenfeldbruck. Bio je noćnoj smjeni u kontrol nom tornju, trebao se brinuti za pilote koji ovdje slijeću. Dra mu u Olimpijskom selu u samo 20 kilometara udaljenom Mün chenu tada 21 godišnji mladić pratio je na televiziji. Tog jutra palestinski teroristi upali su u prostorije izraelskog olimpij skog tima. Ubijeni su dizač utega Josef Roman i trener Mosche Weinberg, a devet Izraelaca je uzeto za taoce.

Ugodine.tojevrijeme

Fijasko Fürstenfeldbrucka

Rafalna paljba odjekivala je sve do ponoći. Zatim je došlo do eksplozije. Jedan terorist je bacio granatu u jedan od heli koptera gdje su bili taoci koji su još uvijek bili vezani. Kada je svanulo, postalo je jasno: osim policajca Antona Flieger bauera poginulo je i pet tero rista. Nitko od izraelskih talaca nije preživio napad.

Jedanaest izraelskih sportaša i jedan policajac pogi nuli su u napadu palestinskih terorista prije 50 godi na na Olimpijskim igrama u Münchenu. Njemačka se teško nosila s tom trau mom.

Napad na Festival mira