5-06 - Divrej Tora - KiTece 5784

Divrej Tora

Divrej Tora

Godina 17 Broj 50

http://twitter.com/DivrejTora

Rabbi Shraga Simmons Torah Bytes

Parša Ki tece sadrži zanimljiv zakon o radu: kada radnici beru urod na polju, jagode na primjer, dopušteno im je da pojedu jagoda koliko god žele dok rade. Tora prepoznaje da je okrutno dati nekome pristup hrani - ali mu uskratiti pravo da je jede.

Postoje zanimljiva proširenja ovog zakona. Na primjer, zabranjeno je postaviti hranu pred goste - a zatim ih natjerati da čekaju prije jela. Možete li zamisliti da iznesete piletinu za blagdansku gozbu - ali prvo sve natjerate da sjede tijekom 20-minutnog govora?!

Drugi zanimljiv zakon donio je veliki američki učenjak iz 20. stoljeća, rabin Moshe Feinstein. Pitali su ga o komercijalnom uzgoju stoke, gdje životinje hrane kemijskim proizvodima umjesto hrane. Na temelju ove parše, rabin Feinstein je presudio da je ta praksa zabranjena, jer lišava životinje užitka jedenja.

Svemogući nam je dao svijet prepun ukusne hrane i užitaka. Talmud kaže da je jedno od prvih pitanja koja će nam se postaviti kada dođemo na Nebo: "Jeste li probali sve raznovrsne plodove?" B-g nam je dao pristup tim plodovima kako bismo ih blagovali. Judaizam naglašava zadovoljstvo, a ne uskraćivanje. Jedini uvjet je da iskažemo zahvalnost B-gu za sve što nam tako velikodušno daje.■

Zagreb, šabat 14. rujna 2024. - 12. elula 5784.

Paraša Ki Tece

(D’varim 21,10-25,19)

Od 613 Torinih zapovijedi (micvot), njih 74 se nalaze u paraši Ki Tece: zakoni o lijepim zarobljenicama, o pravu nasljeđivanja provorođenaca, o svojeglavom i neposlušnom sinu, o pokapanju mrtvih i njihovu dostojanstvu, o vraćanju izgubljenih stvari, o tome da treba otjerati pticu prije nego što joj se uzme ptič, o dužnosti podizanja sigurnosne ograde na krovu kuće, o raznim oblicima kilajim (zabrana stvaranja biljnih i životinjskih križanaca).

Broj 50

divrejtora@gmail.com

Nabrajaju se i sudski postupci i kazne za preljub, silovanje ili zavođenje neudane djevojke, za muža koji lažno optuži ženu za nevjeru. Slijedi popis osoba koje se ne mogu vjenčati sa Židovkom/Židovom: izvanbračno dijete, muški potomak moabskog ili amonitskog podrijetla, prvi ili drugi naraštaj Edomaca ili Egipćana.

Paraša uključuje i zakone: o čistoći vojnog tabora, o zabrani vraćanja odbjeglog roba njegovu vlasniku, dužnost pravovremenog isplaćivanja plaće radniku; poslodavac mora dopustiti svakome tko za njega radi, bio to čovjek ili životinja, da na poslu jede; odgovarajući odnos prema dužniku i zabrana zaračunavanja kamata; zakoni o razvodu (iz kojih su izvedeni i brojni zakoni o braku); kazna od 39 udaraca bičem za kršenje Torinih zabrana; postupci za jibum (leviratski brak) – obveza da brat čovjeka koji je umro, a nije imao djecu, oženi njegovu udovicu, ili halica (izuvanje cipela) u slučaju kad se šogor ne želi vjenčati.

Ki Tece završava obvezom sjećanja "što ti je Amalek učinio na putu, na tvom izlasku iz Egipta." ■

Prevela: Dolores Bettini

B’’H

Alija po alija

Kohen - prva alija - 12 p'sukim (21,10-21)

"Prekrasna zarobljenica": Židovski vojnik mora se oduprijeti "normalnim" iskušenjima bitke, no zarobljenicu mu je dozvoljeno uzeti samo po proceduri koju odobrava Tora.

To nije idealna situacija. Komentari to smatraju jednom od micvot koja je "popuštanje niskim sklonostima muškarca" u jeku bitke. Koliko god se ova micva doimala "čudnom", i koliko god to nije dio našeg iskustva, ona nam ipak govori nešto o razlici između vojski svijeta i židovske vojske. Mi se ne ponašamo (ne bismo se trebali ponašati) kao drugi ljudi - čak ni u "jeku bitke".

Ako nakon razdoblja čekanja odluči da je ne oženi, on je mora osloboditi bez da je zlostavlja ili ponižava.

Čovjek ne može pogodovati sinu voljene žene na štetu svog prvorođenca od "manje voljene" supruge. (Dublji smisao povezanosti ove dvije teme je da će ženidba iz pogrešnih motiva vjerojatno za rezultat imati "omrznutu suprugu".)

Taj je odlomak izvorište za dvostruki dio (imetka) prvorođenaca. Ramban ovdje bilježi dvije micvotpozitivnu naredbu da se prvencu dade dvostruki dio i zabranu da mu se ne da dvostruki dio. Rambam i Hinuh uključuju pravila u vezi prvorođenca kao dio zakona o nasljeđivanju iz Paršat Pinhas, a ne zasebno ovdje. Ovo je samo jedan od mnogih primjera različitog načina brojanja (micvot) među učenjacima koji su nastojali utvrditi tradicionalnih 613 micvot.

Gaon iz Vilne vidi naznaku dvostrukog dijela za b'hora u slovima riječi b'hor: bet-kaf-reš. Svako slovo

je dvostruko u odnosu na kategoriju kojoj pripada - bet = 2, dvostruko od "jedinice", kaf = 20, dvostruko od "desetice"; i reš = 200, dvostruko od "stotice" u alefbetu

"Buntovnog sina" roditelji upozoravaju da popravi svoj ponašanje. Ako im nastavi i dalje prkositi, kršiti određene micvot, postupati po određenom slijedu ponašanja, te ako je određene dobi i na određenom stupnju tjelesnog razvoja, a njegovi su roditelji zdravi, normalni i procijeni se na podjednakom karakternom nivou, tada, i samo tada, bilo bi ga moguće pogubiti kao "ben sorer u'more". Iako je gotovo nemoguće doći do te krajnje točke – a izvori nam govore da do slučaja "buntovnog sina" nikada nije došlo - taj dio Tore služi kao strogo upozorenje ćudljivoj djeci i njihovim roditeljima! Čini se da su neke micvot namijenjene prvenstveno za odvraćanje i kao musar

S gledišta micvot

Dobne granice za moguću osudu kao "ben sorer u'more" su od 13 godina do 13 godina i 3 mjeseca. I to samo ako je dječak u određenoj fazi puberteta – što je iznimno uzak okvir. Čini se da Tora zapravo ne želi pogubiti buntovnog sin. Pogubljenje bsu’m-a uopće nije tipična kazna za grijeh/zločin. Krađa mesa, prežderavanje, nepoštivanje roditeljskog autoriteta – ništa od toga samo po sebi ili kolektivno nije čin koji iziskuje smrtnu kaznu. Bsu’ma se pogubi na B-žju zapovijed, jer Tora, na osnovu njegova dosadašnjeg ponašanja, svjedoči da će on u svom životu biti toliko zao da mu ne smijemo dopustiti da nastavi živjeti. Što je s mogućnošću t'šuve? Očigledno, B-g kaže da je u ovom slučaju nema. Mi, naravno, ne možemo učiniti

takvu prosudbu - jedino HaŠem je to u stanju učiniti.

Levi - druga alija - 9 p'sukim (21,22-22,7)

Oni koji su bili pogubljeni kamenovanjem, nakon smrti su bili obješeni, kratko vrijeme prije zalaska sunca. Potom su bili pokopani zajedno s vješalima kako bi se izbjeglo dodatno sramoćenje b-žanske slike na koju smo svi stvoreni.

Vješanje tijela nakon smaknuća (u nekim slučajevima, a ne u svima) služi kao način odvraćanja za druge i dio je procesa izmirenja za dušu krivca.

Koristeći "kal vahomer", podučeni smo da je pokop, govoreći općenito, i konkretno "što je prije moguće", ispravan postupak za mrtve.

Imajte na umu da iako Tora ovdje govori samo o pogubljenom "zločincu", micva iz Tore obuhvaća pokop svih umrlih. Ovo nije rabinski zaključak, proširenje ili propis - ovo je dio Zakona Tore - Usmenog zakona.

Čovjek je dužan izgubljene predmete koje je moguće identificirati vratiti njihovim pravim vlasnicima, čak i ako je to teško. Ovu odgovornost se ne smije zanemariti čak ni onda kada je lakše jednostavno predmet ostaviti.

Tehnički govoreći, zakoni o izgubljenom i nađenom primjenjuju se na imetak bližnjeg Židova. Međutim, s potencijalom za kiduš HaŠem i ono suprotno tome, a što ovisi o

OU Israel's Torah Tidbits

tome što čovjek čini, važno je dati sve od sebe da se izgubljenu stvar vrati također i nežidovu.

Također se ne može ignorirati teretnu životinju svog bližnjeg koja se srušila pod svojim teretom. Dužnost nam je da pomognemo svom bližnjem da natovari svoju životinju.

Muškarci i žene ne smiju razmjenjivati odjeću niti činiti određene stvari koje su svojstvene suprotnom spolu.

S gledišta micvot

Targum Jonatan b. Uziel ovu odredbu definira kao zabranu da žene nose talit i t'filin. Obje su ove micvot pozitivne zapovijedi vezane uz vrijeme, te su žene zbog toga izuzete od njihovog vršenja. Uobičajeno je da mnoge žene na sebe prihvate tu vrstu micvot, kao što je to slučaj sa šofarom, suka, lulavom, omerom - u određenoj mjeri. No s talitom i t'filinom nije tako. Oni autoriteti koje slijede mišljenje Targuma, zapravo bi zabranili ženama da nose talit ili t'filin. Mada se većina autoriteta slaže da talit i t'filin ženama nije zabranjen, ostaje činjenica da žene obično ne vrše te dvije micvot

Treba također imati na umu da t'filini nisu samo nešto čime vršimo micvu (micvot) - oni su sveti sami po sebi. I budući da su takvi, postoji više razloga za svakoga tko nije obvezan nositi ih, da to ne čini. (To objašnjava zašto dječak koji je bar micva čeka s nošenjem svog t'filina sve dok ne postane obvezan nositi ga. Većina drugih micvot se "prakticiraju" i "uvježbavaju" u mnogo ranijoj dobi.

Kada se (u divljini) naiđe na ptičje gnijezdo (košer ptice), zabranjeno je uzeti majku pticu bilo samu, bilo s jajima/ptićima, no jaja/ptiće se smije uzeti, ukoliko se prvo otjera majku pticu. Ovo je zagonetna mi-

cva koja se protivi logici. Ona je obavijena mistikom više od većine micvot.

S gledišta micvot

Micva koja zabranjuje vezati usta životinji dok, na primjer, radi oko hrane, jedno je od izvorišta naše obveze da izbjegavamo okrutnost prema životinjama. Iako nije dat nikakav razlog u Orah, naši učenjaci hrabro su proglasili razlog (ili razlog) za ovu micvu. Postoje i druge micvot kojima su hazal priložili razloge, s tek nešto ustezanja. Naravno, uvijek se moramo prisjetiti da micvot prvenstveno moramo činiti jer su one Kraljeve odredbe. No razlozi imaju svoje mjesto u židovskom učenju i životu. Šilu'ah hakan protivi se logici i odbacuje razloge. Samo košer ptica. Samo u divljini, a ne kod ptica koje su u vlasništvu ljudi. Zašto te (i druge) razlike ako je to još jedna micva "jednostavno" povezana s milosrđem nasuprot okrutnosti? Zbog toga što to nije jednostavna micva.

Š'liši - treća alija - 29 p'sukim (22,8-23,7)

Imamo obavezu da podignemo zaštitnu ogradu uokolo svog krova. Sa svoje imovine moramo otkloniti sve sigurnosne rizike. Usmeni zakon definira da ove micvot uključuju više nego sam vlastiti krov. Rabinski zakon, "preuzimajući vodstvo od Tore", proširuje pravila o "sigurnosti i zdravlju" na brojna područja. Npr. stavimo li po strani samu osobu koja puši (sa sigurnošću se može ustvrditi da je ta po zdravlje/život opasna praksa zabranjena Torom), trebalo bi biti jasno da pušenje u blizini drugih ljudi krši suštinu ove micve.

Rambam kaže da čovjek ne može reći drugima: "Nemoj mi govoriti što da radim - ako želim riskirati

svoje zdravlje ili život, to je moja stvar". To je nešto što treba imati na umu kada odlučite "napasti" svog omiljenog pušača.

Ne smije se posaditi različita zrna u vinogradu, niti se smije jesti ono što od toga urodi. Napomena: Nije uvijek tako da se ne smije koristiti rezultat zabranjenih mješavina. Primjerice, mazga se može koristiti, čak i ako je nastala kršenjem zabrane križanja životinja. Za razliku od ove micve "k'lai kerem" zabranjeno je u svim područjima.

Zabranjeno je orati s volom i magarcem zajedno, kao i vezati zajedno bilo koje nekompatibilne životinje (ili ljude), za bilo koju namjenu.

S gledišta micvot

Napomena: Na zabranu vuče kola s nojem i žirafalom ne treba gledati kao na rabinsko proširenje zakona Tore. To je, zapravo, potpuno kršenje Tore, budući da Talmud uči da opseg ove micve iz perspektive Tore nije isključivo oranje, ni vol niti magarac. Ova se ideja pojavljuje u nekim, ali ne i svim, micvot

Rambam smatra da Tora zabranjuje svaku kombinaciju košer i nekošer životinje, na temelju činjenice da je u primjeru koji Tora daje po jedna od svake kategorije. Rambam kaže da je kombinacija dviju košer ili dviju ne-košer životinja zabranjena rabinskim zakonom. Mnogi autoriteti osporavaju ovo Rambamovo razlikovanje i kažu da je sve to zakon Tore.

Nemojte nositi šaatnez (odjeću od vune i lana zajedno)

Za razliku od prijašnje micve, ovdje se jedino vuna i lan ne smiju miješati za odjeću (i tehnički istovjetne namjene). Ne postoji "širenje"

(nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po alija

definicije micve niti rabinsko proširenje njezinog opsega. (Zapravo, postoji koncept "rabinskog šaatneza", ali on ne ide dalje od kombinacije vune i lana.)

Da pojasnimo: Tora kaže - Vol, magarac, oranje. Talmud nas uči da to vrijedi - D'Orajta (iz Tore) i za kozu i noja koji vuku cirkuska kola.

Tora kaže - Vuna i lan. To je to. Ne kažemo da bi se ovo trebalo protezati i na pamuk i vunu. Ni Tora, ni Talmud, ni rabini nisu proširili ovu micvu izvan njenih Torom zadanih smjernica.

Na osnovu čega možemo znati koje su micvot šire od zapisanog, te koje su rabini proširili a koje ostaju onakve kako su napisane? Odgovor leži u prenošenju Tore, te rabinskim tradicijama koje se prenose s koljena na koljeno. Ovo je bitan dio Tore i judaizma. Emunat hahamim znači vjerovati i pouzdavati se u to da je prijenos Usmenog zakona pošten i pouzdan.

Svatko može čitati riječi Tore - ona je prevedena na više jezika od bilo koje druge knjige u povijesti. Ali jedino mi znamo kada je magarac magarac, a kada označava svaku drugu životinju. Kada se dan odnosi na dnevni dio dana (za razliku od noći), a kada je dan 24-satni period. Kada ben znači sin, a kada uključuje i kćeri. To je Emunat hahamim ... stavite cicit na sve haljine s četiri kraja koje nosite. (Kao micva, cicit je već ubrojen, ali ovo njegovo postavljanja uz šaatnez primjer je pozitivne micve koja nadilazi negativno, lanena odjeće može imati pričvršćen vuneni cicit - to vrijedi samo kad se promatraju svi aspekti cicita, tj. t’helet. Rambam zabranjuje nošenje šaatneza u cicitu, zato da čovjek ne bi zaspao ili zaboravio noću skinuti tu odjeću, kada je oslobođen od cicita

te bi kršio šaatnez. Ovo je rabinska zabrana nečega što Tora dopušta )

Ako je netko lažno optužio svoju zaručnicu za nevjeru, on se od nje više ne smije razvesti (osim ako to ona ne želi). Plaća se također i kazna djevojčinoj obitelji zbog uvrede. Kao ogranak ovog dijela Tore, učimo da se par mora oženiti s "ketubom" i "kidušinom". Također saznajemo da sud mora izvršiti kaznu "kamenovanja" kada se to od njega zahtijeva.

Obje strane koje su privolile na zabranjeni odnosa su krive. Ako je ženu moguće smatrati učesnicom koja se tome opirala, onda ona ne smije biti kažnjena. Ne smijemo kazniti nikoga tko možda nije bio odgovoran za svoje postupke. Ovo je izvor jednog od principa Pirkei Avot: Pružite svakome povlasticu sumnje.

Čovjek koji siluje neudanu ženu, mora je oženiti i nikada se ne može od nje razvesti (ako ona tako želi).

Čovjek ne može oženiti bivšu ženu svoga oca.

Određene grupe kastriranih muškaraca imaju ograničenja u vezi braka kao i "mamzerim".

Amonci i Moabci ne mogu ženidbom ući u "B-žju zajednicu" zbog okrutnog, negostoljubivog ponašanja tih dvaju naroda prema Izraelu. Niti ikada smijemo tim narodima ponuditi mir kao alternativu ratu, kao što se to traži za druge neprijatelje.

R'vi'i - četvrta alija - 17 p'sukim (23,8-24)

Oto, obraćenike iz Edoma i Egipta ne treba diskriminirati, ali ih se može potpuno integrirati tek od 3. naraštaja.

Vojni logor mora se održavati duhovno i fizički čistim. Izvan tabora moraju biti predviđeni sanitarni objekti, a vojnici moraju biti opremljeni odgovarajućim sredstvima za održavanje higijene.

Iz ove micve proizlazi i sljedeće: ulazak na Brdo Hrama (koje ima halahički status levitskog taboraovdje govorimo o području na kojem se nisu nalazili Beit HaMikdaš i njegovo dvorište) zabranjen je ljudima s određenim vrstama obredne nečistoće.

Idejno, moramo shvatiti da na B-žju prisutnost među nama utječe naše moralno ponašanje. Stoga, te micvot nose posljedice po židovsko društvo u cjelini, a ne samo u vojnom okruženju.

Roba, koji je pobjegao od svog gospodara i dotrčao do nas da nađe zaštitu, ne smije se vratiti. Ne smijemo zlostavljati roba koji je potražio utočište u Izraelu.

Prostitucija je zabranjena i prihodi stečeni na taj način ne smiju se koristiti za svete stvari. (Neki kažu da je u ovu micvu uključen i spolni odnos između neoženjenih partnera.)

Iako se kamate za osobne zajmove ne smiju uzimati od Židova, prihvatljivo je (i ispravno) nežidovima posuđivati uz kamate. To je stoga što društvo u cjelini smatra razumnim naplaćivati umjerene kamate na zajmove. S obzirom da nežidov Židovu može naplatiti kamatu, Tora nam daje dopuštenje da od njih uzimamo kamate. Lihvu i kamatarenje, prepoznat će se kao "univer-

(nastavak s 3. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po alija

zalno" pogrešni postupci. Zabrana uzimanja bilo kakve kamate poseban je duhovni zahtjev za Židova.

Zavjeti Hramu moraju se otkupiti unutar ciklusa od tri blagdana. Preporučljivo je suzdržati se od obećanja, ali kada ga se dâ, osoba ga se mora držati. (Hatarat n'darim daje "izlaz" za određena nesmotrena obećanja.)

Hamiši - peta alija - 6 p'sukim (23,25-24,4)

Radnici imaju pravo jesti hranu s kojom rade, ali bez odobrenja ne smiju uzimati više od toga. Radnici ne smiju smanjiti svoju učinkovitost jedući na poslu.

Na području zakona Tore uočavamo prekrasnu ravnotežu, koja se tiče odnosa između poslodavca i radnika. S jedne strane, radniku je dopušteno jesti od onoga što ubire. S druge strane, on to ne može raditi za vrijeme posla, jer bi to umanjilo njegovu učinkovitost, a što rezultira krađom od njegovog šefa. S jedne strane, poslodavac mora dati stanke tijekom dana, kada radnik može jesti. S druge strane, radnik bez dopuštenja ne smije odnijeti kući ništa od plodova. Mišna nadalje kaže da radnik ne bi trebao zloupotrebljavati to pravo koje mu daje Tora, kako njegov poslodavac ne bi proširio glas drugima da ne bi trebali zapošljavati tog radnika. Mišna također tumači da je poslodavac dužan hraniti svoje radnike u skladu s prevladavajućim običajem u njegovu mjestu. Poslodavac ne smije iskorištavati radnika, a radnik ne smije iskorištavati poslodavca.

Ako bračni par želi okončati brak, to se mora učiniti primjerenim "getom". Ako se razvedenica ponovno uda, a kasnije obudovi ili se razvede, ne može se ponovno udati

za svog prvog muža.

Šiši - šesta alija - 9 p'sukim (24,513)

Muškarac je oslobođen vojne službe tijekom prve godine braka, i za to se vrijeme mora aktivno brinuti da njegova žena bude sretna.

Posuđe koje se koristi za pripremu hrane ne smije se uzimati kao jamstvo za zajam. Moramo biti osjetljivi prema potrebama onoga koji posuđuje.

Otmica i prodaja žrtve kažnjava se smrtnom kaznom.

Ne smijemo uklanjati znakove "cora'ata".

Uvijek pamtite što se dogodilo Miriam. [Iako Rambam i Hinuh ne računaju ovo "pamtite" među 613, drugi koji broje micve ubrajaju ga.]

Siromašnu osobu koja je od nas posudila (novac) ne smijemo prekomjerno prisiljavati na davanje garancije. Ne smijemo zadržati ono što smo već uzeli od nje – ako joj je potrebno, moramo joj to vratiti.

Š'vi'i - sedma alija - 28 p'sukim (24,14-25,19)

Ne smijemo nepravično iskorištavati naše manje sretne radnike.

Nadničare se mora platiti na vrijeme.

Bliski srodnici ne mogu svjedočiti jedni protiv (ili u prilog) drugih u kaznenim predmetima. U ovome se nalazi i nagovještaj da se čovjeka neće kazniti za djela njegovih roditelja ili djece.

Ne smijemo izvrtati pravdu čak ni za dobro siročeta.

Vrijednosnice za zajam ne smiju se uzimati od udovice.

Našeg iskustva u Egiptu trebamo se prisjećati kao pokretača za mnoge od tih "senzibiliziranih" micvot.

Ono što bude zaboravljeno na poljima nakon žetve mora se ostaviti za siromašne. Ne bi se trebalo vraćati po to.

Kaznu makot (bičevanja) sudovi trebaju dosuditi onima koji su proglašeni krivima za grijehe koji se na taj način kažnjavaju, ali se mora paziti da se ne prekorači traženi broj udaraca.

Nemojte vezati njušku životinji dok radi s hranom.

Udovici bez djece zabranjeno je da se uda za bilo koga ... sve dok ... se ne "uda" za svog šogora (jibum) ili njihova veza bude prekinuta halicom, i u tom slučaju ona se može udati za bilo koga drugoga.

Ako čovjek "A" progoni čovjeka "B" kako bi ga ubio, naša je dužnost spasiti život "B"-u, čak i ako to podrazumijeva ubojstvo osobe "A". Ne smijemo pokazati samilost prema progonitelju (A). Ukoliko je moguće zaustaviti osobu "A" bez da je se ubije, moramo to učiniti - ubiti ga u ovom slučaju bio bi čin umorstva. (Ne samo da se ne smije koristiti lažne mjere/mjerice, već i) zabranjeno je i samo posjedovanje lažnih mjernih instrumenata za čvrstu ili tekuću robu, ili takvih utega. Ispravni utezi i mjerice jedan su od stupova društva, B-g prezire one koji varaju u poslu.

Završni dio ove sedre je Zahor. Zapovjeđeno nam je da pamtimo što nam je Amalek učinio dok smo izlazili iz Egipta. Židovskom narodu u cjelini zapovjeđeno je da s ovoga svijeta zbriše ostatak Amaleka. Nikad ne smijemo zaboraviti Amaleka. Tehnički, ove se micvot odnose na konkretan narod Amaleka. Ideja se, međutim, mora proširiti na one nalik Amaleku koji su nas mučili tijekom čitave židovske povijesti. Ova posljednja tri p'sukim sedre ponovno se čitaju za Maftir.■

(nastavak s 4. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po alija

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag

- 613 zapovijedi

532. Obveza da se postupi po proceduri o lijepoj zarobljenici

Kad među zarobljenicima ugledaš lijepu ženu ... (Ponovljeni zakon 21,11)

533. ..."Još uvijek lijepa si, al noćas odlazim"...: Zabrana prodaje lijepe zarobljenice

... nećeš je prodati za novac ... (Ponovljeni zakon 21,14)

534. ... "Ostala si uvijek ista"…: Zabrana da se lijepu zarobljenicu zadrži kao robinju ... nećete je učiniti robinjom ... (Ponovljeni zakon 21,14)

535. Igra vješala: Obveza da se određene osuđenike objesi

... objesit ćeš ga na vješala. (Ponovljeni zakon 21,22)

536. Na groblju noću: Zabrana da se pokop odgodi preko noći

Ne smiješ ostaviti njegovo tijelo na vješalima preko noći ... (Ponovljeni zakon 21,23)

537. Hevra kadiša: Obveza da se osuđenika pokopa na dan pogubljenja

Svakako ga sahrani istog dana. (Ponovljeni zakon 21,23)

538. Izgubljeno i nađeno: Obaveza da se vrati izgubljeni predmet ... svakako ćeš ih vratiti ... (Ponovljeni zakon 22,1)

539. To nije ono što tražiš: Zabrana da se izgubljeni predmet ignorira ... nećeš se sakriti. (Ponovljeni zakon 22,3)

540. Pet, Šest ...: Zabrana da se ignorira drugog koji se muči s teretom

Nećeš ugledati magarca ili vola brata svojega kako se srušio na putu i sakriti se ... (Ponovljeni zakon 22,4)

541. ... Podigni štapiće !: Obaveza da se drugome pomogne podići i skinuti teret

... pomoći ćeš mu postaviti ih na noge, zajedno s njim. (Ponovljeni zakon 22,4)

542. Oponašanje muškarca: Zabrana ženama da nose mušku odjeću

Muške stvari neće biti na ženi ... (Ponovljeni zakon 22,5)

543. Transseksualac: Zabrana muškarcima da nose žensku odjeću

... i muškarac ne smije nositi žensku odjeću ... (Ponovljeni zakon 22,5)

544. Kompleksno pitanje: Zabrana da se uzme majka ptice zajedno s mladima ... nećeš uzeti majku s ptićima. (Ponovljeni zakon 22,6)

545. Iš!: Obaveza da se potjera majku pticu

Pošaljite majku ... (Ponovljeni zakon 22,7)

546. Krovovi: Obaveza da se na ravnom krovu postavi ograda ... napravit ćeš ogradu na svom krovu ... (Ponovljeni zakon 22,8)

547. Privlačna neprilika: Zabrana da se ostavi nešto opasno na nečijem posjedu ... tako da odgovornost za krv neće biti na tvojoj kući ... (Ponovljeni zakon 22,8)

548. Miš-maš: Zabrana da se u vinogradu posade različite vrste

Ne smiješ posaditi svoj vinograd mješovitim vrstama ... (Ponovljeni zakon 22,9)

549. Sjemenast: Zabrana da se jedu različite sjemenke iz vinograda ... da ne bi učinio da urod bude zabranjen ... (Ponovljeni zakon 22,9)

550. Utrka pasa za vuču saonica: Zabrana da različite vrste životinja rade zajedno

Ne smiješ orati zajedno s volom i magarcem. (Ponovljeni zakon 22,10)

551. Janje od povrća: Zabrana nošenja odjeće koja sadrži i vunu i lan

Ne smijete nositi mješavinu vune i lana zajedno ... (Ponovljeni zakon 22,11)

552. Uzimam: Obaveza da se ženu oženi kako treba

Ako se čovjek oženi ženom ... (Ponovljeni zakon 22,13)

553. Skandal!: Obaveza klevetnika da ostane sa svojom suprugom

... ona će ostati s njim kao žena ... (Ponovljeni zakon 22,19)

554. Pustite me da prespavam prije odluke: Zabrana klevetniku da se razvede od svoje žene

... on se nikad neće razvesti od nje. (Ponovljeni zakon 22,19)

555. Smrtna kazna (# 4 od 4): Obaveza da se izvrši kamenovanjem kada se zatraži

... zaspite ih kamenjem da umru ... (Ponovljeni zakon 22,24)

556. Prilično jasno samo po sebi, no za svaki slučaj: Zabrana kažnjavanja onoga koji postupa pod prisilom Nemoj ništa učiniti djevojci jer nije počinila zločin ... (Ponovljeni zakon 22,26)

557. Zašto bi to ona htjela?: Obaveza silovatelja da oženi svoju žrtvu

... postat će mu žena ... (Ponovljeni zakon 22,29)

558. Vuče kuglu na lancu: Zabrana silovatelju da se ikada razvede od svoje žrtve ... ... nikada se ne smije razvesti od nje. (Ponovljeni zakon 22,29)

559. Nepodudarni software: Zabrana eunuhu da uđe u

(nastavak s 6. stranice) Rabbi Jack Abramowitz: Tarjag

bračne vode

Čovjek stučenih testisa ili odsječenog uda ne smije ući u zajednicu Vječnog. (Ponovljeni zakon 23,2)

560. Neshvaćen: Zabrana mamzeru da stupi u bračne vode

Mamzer ne može ući u zajednicu Vječnog... (Ponovljeni zakon 23,3)

561. Bratska mržnja: Zabrana ulaženja u brak s potomcima Amona i Moaba

Amonac i Moabac ne smiju ući u zajednicu Vječnog... (Ponovljeni zakon 23,4)

562. Ne samo to ...: Zabrana da se ponudi mir Amonu i Moabu

Nemoj tražiti mir s njima ... (Ponovljeni zakon 23,7)

563. Bratsko suparništvo: Zabrana da se isključi Edomca nakon dvije generacije

Ne smiješ odbaciti Edomca ... (Ponovljeni zakon 23,8)

564. Što je bilo, bilo je: Zabrana da se isključi Egipćana nakon dvije generacije ... nećeš odbiti Egipćanina ... (Ponovljeni zakon 23,8)

565. Odstupi: Zabrana ritualno nečistim ljudima da se uspnu na Hramsku goru ... ne smije ući u logor. (Ponovljeni zakon 23,11)

566. Zahod: Obveza da vojni logor ima nužnik

Imat ćeš mjesto izvan tabora ... (Ponovljeni zakon 23,13)

567. Lopata je lopata: Obaveza da se među oružjem drži i lopata

Drži lopaticu među svojim oružjem ... (Ponovljeni zakon 23,14)

568. Podzemna željeznica: Zabrana da se odbjeglog roba vrati njegovom gospodaru s one strane granice Roba koji je potražio utočište kod tebe nemojte izručiti njegovom gospodaru ... (Ponovljeni zakon 23,16)

569. Okrutni robovlasnik: Zabrana da se našteti odbjeglom robu ... nećeš ga ugnjetavati. (Ponovljeni zakon 23,17)

570. Predbračni: Zabrana spolnog odnosa izvan braka

Neće biti promiskuitetne žene ... i neće biti promiskuitetnog muškarca ... (Ponovljeni zakon 23,18)

571. Uvreda: Zabrana prinošenja životinja plaćenih zaradom prostitutke ...

Nećeš donijeti plaću prostitutke ni pasjeg novca u Hram ... (Ponovljeni zakon 23,19)

572. Ka Mate: Zabrana posuđivanja novca uz kamatu

Ne smiješ navesti brata svoga da prihvati kamatu ... (Ponovljeni zakon 23,20)

573. Vrrrrlo zanimljivo ... Obaveza da se nežidovu posuđuje uz kamatu

Tuđincu ćete obračunati kamatu ... (Ponovljeni zakon 23,21)

574. Odugovlačitelj: Zabrana odlaganja ispunjenja

- 613 zapovijedi

zavjeta

Kad zavjetuješ Vječnom B-gu svom, nemoj odlagati isplatu ... (Ponovljeni zakon 23,22)

575. Skočiti sam sebi u usta: Obaveza da čovjek ispuni ono na što se obvezao

Držat ćeš i vršiti ... sve što siđe s tvojih usana. (Ponovljeni zakon 23,24)

576. Širite bogatstvo uokolo: Obaveza da se omogući najamniku da jede

Kada uđeš u vinograd svog zemljaka (na posao), možeš jesti grožđa do mile volje ... (Ponovljeni zakon 23,25)

577. Neće ići!: Zabrana radniku da odnese kući ono što je ubrao ... ali ne smiješ staviti u svoju posudu. (Ponovljeni zakon 23,25)

578. Vrijeme za košnju: Zabrana čovjeku da jede onda kada bi trebao raditi ... ne smiješ podići srp prema usjevu što stoji... (Ponovljeni zakon 23,26)

579. Daj joj get: Obaveza da se razvod učini s dokumentom

Ako se čovjek oženi ženom ... i napiše joj brakorazvodni dokument... (Ponovljeni zakon 24,1)

580. Svingeri: Zabrana da se ponovno oženi bivšom suprugom koja se u međuvremenu udala za nekog drugog

Njen prvi muž, koji ju je otpustio, ne smije je ponovo uzeti za ženu ... (Ponovljeni zakon 24,4)

581. Vojna obaveza: Zabrana da se regrutira onoga koji se tek oženio

Kad se čovjek netom oženi, neće odlaziti s vojskom ... (Ponovljeni zakon 24,5)

582. Šana rišona: Obaveza mladoženje da se veseli sa svojom mladom godinu dana ... razveseljavat će svoju ženu kojom se oženio. (Ponovljeni zakon 24,5)

583. Gorenje: Zabrana da se kao instrument osiguranja traži pribor za pripremu hrane

Ne smije se uzimati mlinski kamen, ni gornji ili donji, kao zalog ... (Ponovljeni zakonik 24,6)

584. Ne čeprkaj po tome!: Zabrana mecori da ukloni znakove svoje caraas

Budite oprezni zbog bolesti caraat ... (Ponovljeni zakon 24,8)

585. Plijenitelj: Zabrana vjerovniku da na silu uzme instrument osiguranja ... nećeš ući u njegovu kuću da bi uzeo zalog ... (Ponovljeni zakon 24,10)

586. Sef: Zabrana zadržavanja instrumenta osiguranja koji je potreban ... nećeš spavati s njegovim zalogom. (Ponovljeni zakon 24,12)

587. Zalupiti: Obaveza da se instrument osiguranja vrati kada je to potrebno

Vrati mu zalog ... (Ponovljeni zakon 24,13)

588. Stiže plaća: Obaveza da se plaća isplati na vrijeme

Istog dana isplatite plaću ... (Ponovljeni zakon 24,15)

589. Nedopustivo: Zabrana da svjedoči rodbina sudionika u parnici

Očevi se neće pogubiti zbog sinova i sinove se neće pogubiti zbog očeva ... (Ponovljeni zakon 24,16)

590. Dupla doza: Zabrana izvrtanja pravde zbog obraćenika i siročadi

Nemojte izvrći pravice obraćeniku ili siročetu ... (Ponovljeni zakon 24,17)

591. Zlikovac s dugim uvijenim brcima: Zabrana da se od udovice zahtijeva instrument osiguranja

... ne smiješ uzeti haljine udovice za zalog. (Ponovljeni zakon 24,17)

592. Zaboravi na to!: Obaveza da se ostavi zaboravljene snopove za siromašne

Kada žanješ u svom polju i zaboraviš u polju ... to će biti za obraćenike, siroče i udovicu ... (Ponovljeni zakon 24,19)

593. Samo sam ga ispustio: Zabrana da se ponovo uzme zaboravljene snopove

... ne smiješ se vratiti po to ... (Ponovljeni zakon 24,19)

594. Ispraši ga dobro: Obaveza sudova da išibaju prekršitelje

... ako krivac zasluži da bude išiban ... (Ponovljeni zakon 25,2)

595. No, 39, pa stvarno ...: Zabrana da se prekorači propisani broja udaraca bičem Četrdeset udaraca udari; ne smije se dodati ... (Ponovljeni zakon 25,3)

596. Začepi!: Zabrana da se zaveže njuška radne životinje

Ne zavezuj usta biku dok vrše. (Ponovljeni zakon 25,4)

597. Prethodno angažiranje: Zabrana udovici da se ponovno uda prije nego li je raskinula vezu ...

Sefer Hamicvot Hakacar

kako ih je sakupio Hafec Hajim

Negativna zapovijedi

126. Negativna je zapovijed ne biti spolno intiman sa ženom vlastitog brata, bio on brat od istog oca ili iste majke, pa čak i [brat] putem nemoralnih odnosa [roditelja]

jer Pismo kaže, Golotinju žene svoga brata nećeš otkriti (Va-jikra 18,16). Ako je netko spolno intiman s njom za života svoga brata, oboje treba pogubiti davljenjem, ako se nije [prethodno] od nje razveo, budući je ona udana žena.

... supruga pokojnika ne smije se udati za drugog čovjeka ... (Ponovljeni zakon 25,5)

598. Jibum, jibum: Obaveza da se stupi u leviratski brak

... njen šogor uzet će je kao ženu ... (Ponovljeni zakon 25,5) 599. Bit će cipela…: Obaveza da se izvrši halica

... skinut će mu cipelu s nogu i pljunuti ispred njega ... (Ponovljeni zakon 25,9)

600. Trči Lola, trči: Obaveza spasiti osobu od progonitelja

Odsijeci joj ruku ... (Ponovljeni zakon 25,12)

Ako nedužnu osobu netko progoni s namjerom da je ubije, moramo je pokušati spasiti, čak i ako to znači ubiti progonitelja. (Na hebrejskom se progonitelj naziva "rodef".) Scenarij u Tori uključuje borbu dvojice muškaraca; žena jednog hvata drugoga za genitalije. Onoga kojeg se zgrabi može se spasiti na bilo koji način, uključujući i odsijecanje ruke. Slično tome, u svakoj situaciji u kojoj je netko ugrožen, možemo učiniti ono što je potrebno da spasimo žrtvu.

601. Nema milosti!: Zabrana da se ima sažaljenja prema progonitelju

... neka ga ne sažaljuje tvoje oko. (Ponovljeni zakon 25,12)

602. Posjedovanje je također zločin: Zabrana da se ima lako promjenjive utege i mjera Nemoj imati velike i male utege u torbi. (Ponovljeni zakon 25,13)

603. Zahor: Obveza da se pamti što je Amalek učinio Pamti što ti je Amalek učinio na putu kad ste izašli iz Egipta. (Ponovljeni zakon 25,17)

604. Džihad?: Obaveza da se iskorijeni Amaleka ... izbrisat ćeš pod nebom sjećanje na Amaleka... (Ponovljeni zakon 25,19)

605. Nezaboravime: Zabrana …ne zaboravi! (Ponovljeni zakon 25,19) ■

Ako se njegov brat od nje razveo, ili je s njom bio spolno intiman nakon bratove smrti, no ne u situaciji koja zahtijeva leviratski brak: ako je to počinjeno hotimično, on zaslužuje karet [bogomdani prestanak postojanja]; ukoliko je bilo nehotično, obavezan je hatat. Ako je ona jevama, bratova udovica bez djeteta, kojoj je dao halica [obred koji ga oslobađa od obaveze da se njom oženi], to ne zaslužuje karet, već je to samo kršenje zabrane, on neće graditi kuće svoga brata (D'varim 25,9)

Ovo je na snazi posvuda i uvijek.■

(nastavak sa 7. stranice) Rabbi Jack Abramowitz: Tarjag - 613 zapovijedi

(od mlađaka Elula do Hošane Rabe moli se ovaj psalm ujutru i navečer)

LeDavid Hašem ori vejiši mimi ira Hašem ma'oz hajaj mimi efhad.

Vječni je svjetlo moje i spas moj, koga da se bojim?

Vječni je kula života mog, koga da se strašim?

Bikrov alaj mereim le'ehol et bsari caraj veojvaj li hema kašlu venafalu.

Ako mi se približe zlikovci da jedu meso moje, protivnici i neprijatelji moji, oni posrću i padaju.

Im tahane alaj mahane lo jira libi im takum alaj milhama bezot ani boteah.

Stane li u okô protiv mene vojska, srce se moje ne boji, ustane li protiv mene rat, u njemu sam siguran.

Ahat ša'alti me'et Hašem ota avakeš šivti bevejt Hašem kol jemej hajaj lahazot benoam Hašem ulevaker behejhalo.

Jedno tražim od Vječnoga, jedno molim: da sjedim u kući Vječnoga sve dane života svoga, da gledam milotu Vječnoga, da potražim hram Njegov.

Ki jecafneni besuko bejom ra'a jastireni beseter ahalo becur jeromemeni.

Da me sakrije u kolibu svoju na dan zla, da me zaštiti u zakrilju šatora Svog, da me uzdigne na pećinu.

Ve'ata jarum roši al ojvaj svivotaj ve'ezbeha be'ahalo zivhej terua ašira veazamra l' Hašem.

A sad, uzdignuće glavu moju protiv neprijatelja mojih naokolo, pa da žrtvujem u šatoru Njegovom

žrtve uz trubu, da pjevam i da pojem Vječnome.

Šma Hašem koli ekra vehaneni veaneni.

Čuj, Vječni, glas moj, usliši me, smiluj mi se, kad Te zovem!

Leha amar libi bakšu panaj et paneha Hašem avakeš.

Tebi je reklo srce moje: "Potražite lice Moje!" Tvoje lice tražim, o Vječni,

Al taster paneha mimeni al tat be'af avdeha ezrati hajita al titšeni ve'al ta'azveni elokei jiši'i.

ne sakrij lica Svoga! Ti si bio pomoć moja, ne odbaci me, ne ostavi me, Bože spasa moga!

Ki avi ve'imi azavuni ve'Hašem ja'asfeni.

Otac i mati me ostaviše, Vječni će me k sebi uzeti!

Horeni Hašem darkeha uneheni beorah mišor lema'an šoreraj.

Uputi me, Vječni, na put Svoj, vodi me pravom stazom, zbog neprijatelja mojih!

Al titneni benefeš caraj ki kamu bi ejdej šeker vifeah hamas.

Ne prepusti me na volju protivnika mojih, jer protiv mene ustadoše svjedoci lažni, sikću nasilje.

Lulej he'emanti lir'ot betuv Hašem be'erec hajim.

Vjerujem, da ću vidjeti dobrotu Vječnoga u zemlji života!

Kave el Hašem hazak vejaamec libeha vekave el Hašem.

Uzdaj se u Vječnoga, budi krepak, jačaj srce svoje i uzdaj se u Vječnoga! ■

Pitanja za samostalno učenje:

Teme za razmatranje uz šabatni stol

Okrutna i neuobičajena kazna?

Devarim 25,11-12 opisuje odmjeravanje tjelesne kazne u slučaju napada, kojim se traži odsijecanje ruke ženi koja se umješala u sukob i uhvatila muškarca za njegove intimne dijelove tijela. Čini se da i drugi stihovi nagovještavaju kaznu sakaćenja, kao u poznatom pozivu na "oko za oko, zub za zub".

• Je li takva kazna "mjere za mjeru" najpravedniji oblik pravde, ili je to "okrutna i neuobičajena" kazna?

• Prilikom određivanja kazni za zločine, koji od sljedećih ciljeva treba dobiti prednost: naknada za žrtvu, rehabilitacija kriminalca, odmazda ili zastrašivanje? Što ovaj zakon predlaže? Je li to pravilo ili izuzetak u Tori?

• Velika većina talmudskih učenjaka propisuje da u slučaju tjelesne ozljede krivac plaća naknadu umjesto da bude osakaćen. Ali je li to doslovno tumačenje stihova u Tori? Da li se pešat biblijskih tekstova razlikuje od rabinske odluke? Ako da, zašto je tako? I, što je najvažnije, kako se pšat i deraš mogu uskladiti?

Lijepa zarobljena žena

Postoje određeni dijelovi Tanaha koje komentatori objašnjavaju na

tako dijametralno suprotne načine da ono što je za jedne negativno, za druge je pozitivno. Postupak u vezi lijepe zarobljene žene takav je slučaj.

• Dok Hoil Moshe tvrdi da sve radnje učinjene ženi (brijanje glave, "rad" na noktima i mijenjanje odjeće) služe da uljepšaju zarobljenicu i pripreme ju za vjenčanje, Raši tvrdi da im je svrha da ju ponize kako bi se spriječio mješoviti brak. Raspravite o ova dva gledišta za vašim šabatnim stolom. Što mislite koji je bolje podržan tekstom?

• Komentari se ne slažu oko toga dopušta li Tora bračne odnose prije, ili tek nakon procedure. Rambam tvrdi da je, kao ustupak čovjekovim prirodnim sklonostima, dozvoljen jednokratni seksualni čin tijekom samog rata, u nadi da će ga ostatak postupka uvjeriti da to više ne učini. Nalazite li takav pristup problematičnim? Drugim riječima, moraju li zakoni Tore predstavljati ideal, ili bi se jednostavno mogli baviti čovjekovim potrebama i prirodom?

Zatiranje Amaleka

Što je bilo toliko strašno u Amalekovom napadu da je dovelo do zapovijedi da se tu naciju potpuno uništi?

• Kako treba reagirati na terorizam? Ako narod s terorističkim načinom razmišljanja i nedostatkom etičkih normi napadne, koliko ekstreman odgovor je nužan ili prikladan? Što ako će nedužni biti ubijeni kao kolateralne žrtve?

• Ako smatrate da je druga zemlja egzistencijalna prijetnja vašem opstanku, je li opravdano pokrenuti preventivni napad kako bi spriječili svoje vlastito uništenje? Kako možete utvrditi kada takva prijetnja postoji?

• Koliko je iznimna zapovijed da se izbriše Amaleka? U ostatku Tanaha, kakav je Hašemov uobičajeni način djelovanja kada se bavi neprijateljima Izraela? Kako se, na primjer, ova naredba može usporediti s nalogom da se uništi sedam kananskih naroda?

Svatko umire zbog svojih vlastitih grijeha?

Među mnogim zakonima u paraši podučava se da djeca ne smiju biti ubijena zbog grijeha svojih roditelja, niti roditelji zbog svoje djece. Umjesto toga שיִא וֹאְׁטֶחְׁב

" "

• Kako se ovo uklapa u princip izložen na drugom mjestu u Tori, da je Hašem " דֵּקֹפ תֹבאָןוֲֹע לַע

?" Kako se izjava "שיִא

" slaže sa svim slučajevima u Tanahu gdje se čini da postoji kolektivna kazna?

• Kada je, i da li je ikada, opravdana kolektivna kazna?

Može li se isto razmišljanje primijeniti na kaznu koja se odmjerava kao primjer drugima? Da li je kažnjavanje unutar obitelji drugačije od ovoga?■

Prevela Tamar Buchwald

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Plati svog radnika na vrijeme

Vrlo sažeta lista tema u ovotjednom odjeljku, najnatrpanijem u čitavoj Tori: žene ratne zarobljenice; tvrdoglav i buntovan sin, vješanje i pokop; vraćanje izgubljenih stvari; pomoć životinji koja se srušila; transvestizam; otpošiljanje majke ptice kada se uzimaju jaja iz gnijezda; zaštitna ograda na svom posjedu; oklevetana žena; kazna za preljub; silovanje; vanbračno dijete; etička pravila ratovanja; pružanje utočišta robovima; prostitucija; kamate; razvod i ponovno stupanje u brak; otmica; guba; davanje plaće na vrijeme; udovice i siročad; bičevanje; djever bez djece (jibum i halica); Amalek. Ako u svemu ovome niste našli ništa što bi vas interesiralo, onda nikada ni nećete!

Ima jedan kratak i jednostavan zakon u ovotjednoj paraši koji nije baš dobro poznat niti se baš osobito primjenjuje. To je zakon da se radnika plati na vrijeme. Tora kaže da ako radnik za vas radi tokom dana, morate ga isplatiti prije večeri, a ako za vas radi uvečer, morate ga isplatiti prije jutra.

Jasno, sporazumi i ugovori mogu imati utjecaja na detalje ovog zakona, no princip uvijek ostaje isti. Ako nekome duguješ novac i nastupilo je vrijeme za plaćanje, plati mu odmah – čak i ako to znači da ćeš se time dovesti u nelagodnu situaciju. Suviše je lako biti zauzet i odugovla-

čiti, stavljati svoje osobne potrebe i želje ispred svoje odgovornosti i brige za druge. Često nam je gnjavaža otići i podignuti novac da bismo nekome platili, ili ispisati ček

Ako ste nekome nešto dužni, onda on ima prioritet – pred večerom, pred vašom djecom, čak i pred Ligom prvaka.

pa pronaći poštansku marku da bismo ga poslali. I onda to ostavite dok ne budete imali vremena. No Tora kaže da je to pogrešno. Ako ste nekome nešto dužni, onda on ima prioritet – pred večerom, pred va-

šom djecom, čak i pred Ligom prvaka.

Ukratko, ako je netko (ili neka tvrtka) nešto radio za vas, morate ga isplatiti, i morate to učiniti odmah. Bio to vodoinstalater, račun u dućanu, čistačica, vaš terapeut, ili ljudi koji su vam došli oprati tepihe, oni vas ne bi trebali naganjati da im platite; vaša je obaveza da im platite, a ne njihova da to od vas iskamče.

Poanta je toga, kao i uvijek u Tori, da nas navede da se prema drugim ljudima odnosimo kao da su jednako stvarni kao i mi – a ne kao prema plastičnim lutkama koje nastanjuju naš svijet.

Svakodnevno primjereno ponašanje prema ljudima djeluje na to kako se općenito odnosimo prema ljudima. Otkrio sam, kao što sam otkrio za većinu stvari u Tori, da kada se potrudim da živim po tom zakonu to mijenja moj život – konkretno, način na koji gledam na svoje odgovornosti prema onima koji mi daju. I zbog toga vam to svakako preporučujem.■

Rabbi Yissocher Frand:

se praviti da ne vidiš

U ovotjednoj se paraši nalaze sljedeća tri pasuka: "Nećeš gledati kako luta govedo ili ovca brata tvoga, i nećeš se skrivati od njih; svakako ćeš ih dovesti natrag svome bratu. A ako tvoj brat ne bude ti blizu i ne poznaješ ga, tada ćeš ga dovesti kući svojoj i bit će s tobom sve dok brat tvoj ne dođe pitati za njega, i tada ćeš mu ga vratiti. I tako ćeš učiniti s njegovim magarcem, i tako ćeš učiniti s njegovom haljinom, i tako ćeš uči-niti sa svakom izgubljenom stvari koja pripada tvom bratu, a koju je izgubio; a ti si je našao; ne smiješ se sakriti." [Devorim 22, 1-3].

U vezi ovog odlomka valja zapaziti da se u ta tri pasuka riječ "ahiha" [brat tvoj] pojavljuje 5 puta! Znamo da je Tora vrlo štedljiva što se tiče izbora riječi. Ovdje se čini da se riječ "ahiha" pojavljuje pomalo suvišno.

Pasukim se vrlo jednostavno moglo napisati i bez da se ista riječ ponavlja toliko puta. Očito je, Tora nam

nastoji nešto reći ponavljanjem ove riječi.

Vidio sam zanimljivo tumačenje toga u eseju Rava Matisyahua Solomona. Rav Matisyahu Solomon svoju misao zasniva na medrašu u parašas Vajece. Kada je Lavan krenuo u potjeru za Jaakovom Avinu i dok nije nimalo jasno ima li namjeru sukobiti se s Jaakovom ili ne, pasuk nam kaže da je Jaakov ovako uputio svoju djecu: "Sakupite kamenja" [Berešis 31,46]. Međutim, pasuk ovdje koristi izraz "Vajomer Jaakov el ehav" (i Jaakov reče braći svojoj), umjesto "Vajomer Jaakov el banav" (a Jaakov reče svojim sinovima), mada je iz konteksta jasno da se obraća svojim sinovima!

Raši ovdje zapaža tu anomaliju, pa tumači da je Tora upotrijebila riječ "ehav" kako bi to bila naznaka da su Jaakov i njegova djeca bili "braća po oružju". Kada je netko voljan ri-

skirati svoj život za nekoga koga voli, riječ koju Tora koristi da opiše taj odnos je "ahva" [bratstvo]. Tora nije apostrofirala biološki odnos među Jaakovom i njegovim sinovima. Ona je apostrofirala emocionalni i strateški odnos koji će nastati pri predstojećoj konfrontaciji s Lavanom.

Medraš Raba u Vajece daje gotovo isti komentar. On ističe da u Svetom jeziku (Lašon ha-kodešu), riječi označavaju suštinu stvari. Riječ "ahva" [bratstvo] u suštini označava drugove po oružju, srodstvo po osjećajima i zajedničkom cilju. Ono nema ničeg zajedničkog s time jesu li te osobe braća ili potomstvo.

Ova informacija razjašnjava učestalo ponavljanje riječi "ahiha" u ova tri pasuka

Tora nam u micvi o vraćanju izgubljenog predmeta ne kaže tek da kada netko nađe sat neka ga vrati vlasniku. Tora nam kaže da odnos između Židova i njegovog bližnjeg Židova treba biti odnos "aha" – onog tipa osobe do kojeg vam je stalo, osobe za čiju se dobrobit stalno brinete. Između nas dvoje mora postojati srodstvo.

Rabeinu Yona piše u vezi te micve: "Tora nas upozorava da se brinemo za svoju braću kada su u nevolji." Rabeinu Yona savjetuje u vezi te micve da svaka zajednica ili općina treba imati ustanove koje će se brinuti za potrebe ljudi u tom gradu. Grupe poput društava Bikur Cholim, Jewish Family Services (službe za

Strana 12

Divrej Tora

očuvanje i jačanje Židovske obitelji), itd. tako potpadaju pod rubriku "Vraćanje izgubljenog predmeta" (HaŠavas aveda). Ako nam je dužnost da se pobrinemo za vola neke osobe, svakako nam je dužnost da se pobrinemo i za samu tu osobu!

Rav Matisyahu svoj esej završava prekrasnom analizom izraza "lo suhal li'hisalem" [nećeš moći gledati u stranu]. Da nam je Tora htjela zabraniti da zanemarimo izgubljeni predmet našeg bližnjeg Židova, Tora bi jednostavno rekla, "Nemoj odvratiti svoj pogled" (Lo tisalem). No, to nije ono što je Tora rekla.

Što Tora podrazumijeva kada kaže Lo suhal l'hisalem? To znači "Ti NE MOŽEŠ samo otići! Ti nisi U STANJU da se praviš slijep!" Zašto? "Jer je on tvoj brat." To je poruka koju ovdje nalazimo. Ovo je odnos kakav jedna osoba treba imati prema svom bližnjem Židovu: Ne samo da se ne smiješ samo udaljiti, ti se niti NE MOŽEŠ udaljiti!

Skrivena pouka o ben sorer u'more

Parša o Ben sorer u'more (svojeglavom i buntovnom sinu) sadrži zakone kako postupiti u vrlo posebnom slučaju djeteta koje pokazuje znake buntovništva. Po današnjim standardima ovo je tek blagi oblik buntovništva – on ukrade nešto malo novca svojim roditeljima, pojede malo mesa i popije malo vina. Roditelji ga dovedu pred sud i posvjedoče da ih on odbija slušati. Sudbina tog djeteta – u većini slučajeva

Ne možeš se praviti da ne vidiš

nekoliko mjeseci nakon dobi za bar micvu – je da biva javno kamenovan i svi dolaze da bi vidjeli i promatrali njegovo pogubljenje.

Postoji talmudsko mišljenje da se takav slučaj nije nikada desio i da se nikada ne može desiti. Najviše što je moguće je da bi se to događalo izuzetno rijetko. Glavna svrha njezinog uvrštenja u Toru je da se može homiletski o njemu razmatrati i na taj

Tora nam u micvi o vraćanju izgubljenog predmeta kaže da odnos između Židova i njegovog bližnjeg Židova treba biti odnos "aha" – onog tipa osobe do kojeg vam je stalo, osobe za čiju se dobrobit stalno brinete.

način steći nagradu (d'roš v'kabel sehar).

Kli Yakar spominje da je sama opomena Tore "i neka čitav Izrael čuje i uplaši se" [Devorim 21,21] (u vezi pogubljenja svojeglavog i buntovnog sina) prilično neobičan izraz. Ako je ben sorer u'more stvarno slučaj koji se događa rijetko, ako se uopće i dogodi, i ako je njegova osnovna funkcija da posluži kao teoretska pouka, zašto onda Tora izlazi iz svog uobičajenog načina izražavanja kako bi rekla "i neka sav Izrael

čuje i boji se"?

Kli Yakar objašnjava da ova micva služi kao velika pouka Židovskom narodu, koji je nazvan "sinovima Svemoćnoga" [Devorim 14,1]. Pouka koja se nalazi u pozadini zakona o ben sorer u'more je da kao "sinovi Svemoćnoga" ne smijemo postati previše sigurni da će Vječni uvijek prijeći preko naših grijeha i tolerirati naše loše ponašanje. Nije istina da su očevi uvijek popustljivi i da će uvijek dozvoliti svojoj djeci da se nekažnjena izvuku kada su neposlušna. Ne smijemo uzeti zdravo za gotovo da će On uvijek prijeći preko naših grijeha.

Kli Yakar komentira na pasuk u HaAzinu "lo banav mumam" (ljaga je na Njegovoj djeci) [Devorim 32,5] da je sama činjenica da smo mi Njegova djeca naša ljaga. Mi se kočoperimo kad si kažemo da možemo učiniti što nam je drago i izvući se. Previše se oslanjamo na to da smo Njegova djeca.

Kako bi na nas ostavila dojam da ponekad dijete može pretjerati i ne izvući se iz toga, Tora piše poglavlje o svojeglavom i buntovnom sinu. Kada odemo predaleko, čak će nas i naš otac dovući na sud i dati da nas se pogubi! Čak niti djeca ne smiju prijeći preko određene crte. To je pouka da "čitav Izrael mora doći da čuje i boji se".■

(nastavak s 12. stranice) Rabbi Yissocher Frand:

Berel Wein:

Borba protiv našeg unutarnjeg neprijatelja

Židovska se homiletska tradicija bavila "neprijateljem" protiv koga se borilo u početnom retku parše, u smislu da se ovdje radi o zlom nagonu samog "ratnika". Rečeno besmrtnim riječima Pogoa, poznatog crtanog lika, "naišli smo na neprijatelja, a to smo mi!". Ovo je u skladu s riječima Talmuda da tema kojom započinje parša – brak s privlačnom ženom, nežidovskom zarobljenicom – aludira na osobnu borbu pojedinca s najnižim željama i zlim nagonima koji muče sve nas.

Stvarna borba u životu stoga zapravo nije borba protiv drugih koji nam ne žele dobro, već borba protiv naše prirode rastrgane unutarnjim konfliktima. Naša je svakodnevica ispunjena iskušenjima, fizičkim i financijskim, te ambicijama potaknutima našom moći. Laži, jadne isprike, ili osjećaj da "svi to rade" i da nas nikada neće uhvatiti i javno prokazati kao uključene u prijevaru ili skandal, oružja su neprijatelja koji

vreba u nama, i koji hvata slabosti koje imamo.

Sve dok ne shvatimo u kojoj je mjeri svatko od nas podložan napadima svog unutarnjeg neprijatelja, slabe su nade da ćemo osmisliti djelotvornu obrambenu strategiju za borbu protiv njega. Bahata oholost samopravednosti bez osnove jedan je od najtežih moralnih i osobnih nedostataka koje čovjek može imati.

To je vijest koju nam Talmud donosi kada kaže da se onaj/ona koji griješi, a ostaje uvjeren da će se kasnije moći pokajati i poništiti taj grijeh, nikada ne može istinski pokajati zbog tog grijeha. Ne bismo trebali podcjenjivati neprijatelja koji čuči u nama.

U našoj tradiciji mjesec elul je odvojen kao posebno vrijeme u kojem trebamo identificirati i suprotstaviti se unutarnjem neprijatelju. U našem užurbanom i nakrcanom svijetu, naše nam obaveze dopuštaju tek krat-

ke dragocjene trenutke da razmislimo o tome tko uistinu jesmo – o onome što želimo postići i o svrsi svog postojanja. Naš nas neprijatelj zbunjuje i stvara nered svim onim tisućama sitnica, hirovima i odvlačenjem pažnje koje nam ovaj preužurbani svijet nameće.

Rabi Yisraela iz Salanta jednom je netko upitao, ako netko ima samo deset minuta na dan za učenje Tore, da li da uči Talmud ili musar (etičko učenje judaizma). On je odgovorio da taj treba učiti musar jer će kroz njega shvatiti da ima mnogo više vremena od samo tih deset minuta u danu za učenje Tore. Time je Rabi Yisrael prikazao svoj način sučeljavanja s unutarnjim neprijateljem koji nas uvjerava da sebe ne možemo poboljšati, da smo preslabi ili da su navike toliko snažne ili da smo jednostavno previše zauzeti i zaokupirani drugim stvarima da bismo razmišljali o sebi.

Rabbi

Strana 14

Divrej Tora

s 14.

Ne obaziranje na neprijatelja najsigurniji je način da nas on pobijedi. Ja smatram da je tradicija stavila takav naglasak na mjesec elul, jer je upravo suočavanje sa samim sobom, na koje ovaj mjesec ukazuje, najsnažnije oružje kojim raspolažemo u svom duhovnom arsenalu. Pripremajući se za dane straha i suda koji će nam uskoro stići, iskoristimo ovo vrijeme na mudar i djelotvoran način.

Posljedice

Ovotjedno čitanje Tore otpočinje sa svim bolestima koje će zadesiti naše društvo – požuda i izrabljivanje drugih ljudskih bića, napose žena od strane muškaraca u dominantno muškom društvu, nesretni brakovi, disfunkcionalne obitelji i sporovi oko ostavštine koji uništavaju obiteljski život; te na kraju vrlo uznemirujuće, buntovna i nasilna djeca koja prkose svakom autoritetu, a posebno roditeljskom. Mi svi, gotovo svakodnevno, svjedočimo takvim situacijama i pojavama u našem društvu u cjelini, kao i u našem užem društvu.

Tora se u parši bavi samo terapijom simptoma, a ne i patologijom koja leži u pozadini tih problema. Ona nastoji zaštiti zlostavljanu ženu, uvesti reda u prava i prioritete potencijalnih nasljednika i kazniti ćudljivog sina. Ipak, ona ne komentira izravno uzroke koji izazivaju tako bolne situacije i probleme koji slamaju srca.

Ne radi se o tome da Tora nije svjesna uzroka problema koje opisuje. Zapravo, Tora uvijek "ponire u istraživanje ljudske psihe" i na taj način pokazuje da smatra da, unatoč svim njezinim upozorenjima, zapovijedima, vrednotama na koje nas upućuje, ljudska bića – dobri i časni ljudi – padaju u zamku svojih slabosti, te ne žele pogledati na posljedice svog prijašnjeg ponašanja.

Ako sve prijašnje paršijot Tore nisu potakle čitatelja da shvati kako odgajati djecu, kako ući u brak i na koji način se u njemu ponašati, kako se ophoditi prema drugom ljudskom biću s dostojanstvom i poštovanjem, onda je ponavljanje tih pouka na ovom mjestu gotovo pa beskorisno. Tora nam tek ukazuje da činjenice, učinci života i našeg prijašnjeg ponašanja u njemu, govore sami za sebe kroz posljedice s kojima se sada suočavamo i koje nas dovode u kušnju. Mi već znamo koji su uzroci tih problema. Tora sada želi da mi sami uvidimo učinke tih uzroka, kada se pojave u našim životima.

U našim životima postoji i element koji uvijek ostaje neobjašnjiv ljudskom razmišljanju i poimanju. Izu-

zetni, pametni i predivni roditelji ponekad odgoje disfunkcionalno, ako ne i čudovišno potomstvo. Pred oči nam dolaze primjeri Jichaka i Rivke s Ezavom, ili kralja Davida s Avšalomom.

A jednako tako i obrnute situacije, kada ljudi sumnjivog karaktera i grešnog ponašanja podignu djecu izuzetnih vrlina, poput Teraha s Avrahamom ili Lavana s Leom i Rahel. Ukratko rečeno, brzo i pojednostavljeno prosuđivanje o tome što je uzrok obiteljskog ponašanja u ovim stvarima nije na mjestu. Postoje previše toga što treba uzeti u obzir, a sloboda izbora koja je dana svakom ljudskom biću, kako god ga ono koristilo, ostaje najvažnija za ljudsko ponašanje.

Možda se zbog toga Tora ne bavi dubljim uzrocima disfunkcionalnog i svojeglavog ponašanja koje opisuje u ovoj parši. Umjesto toga ona se fokusira na samo ponašanje, te probleme i posljedice kojim ono rezultira. Skrivene stvari pripadaju nedokučivim Nebesima, no naš je zadatak da učinimo najbolje što možemo i slijedimo opća načela i vrednote, kao i pojedinačne zapovijedi Tore i molimo se B-gu za uspjeh i ostvarenje toga.

Šabat šalom.■

(nastavak

stranice) Rabbi Berel Wein: Borba

Rabbi David Stav:

Tora i realnost života

Tora sadrži mnogo događaja i zapovijedi, a ovotjedni odjeljak, Ki Tece, jedan je od onih koji sadrže najviše micvi u cijeloj Tori. On nabraja micvot svih vrsta, osobnih i društvenih, onih koje su vezane uz odnos između čovjeka i B-ga, kao i onih koje se tiču međuljudskih odnosa. Neke od tih zapovijedi susrećemo svakodnevno, dok su nam druge strane koliko to mogu biti, kao što je slučaj sa zapovijedi o nežidovskoj ženi zarobljenoj u ratu, o kojoj ćemo ovdje govoriti.

Tora raspravlja o slučaju u kojem izraelski vojnik odlazi u bitku i poželi oženiti zarobljenu ženu iz neprijateljskog tabora. Tora to dozvoljava, dopuštajući vojniku čak i da oženi ženu protiv njene volje: "Kad odeš u rat na svoje neprijatelje pa ih G-spod, B-g tvoj, preda u ruke tvoje te ih zarobiš, ako među zarobljenicima opaziš lijepu ženu i u nju se zagledaš, možeš je uzeti za ženu." (Ponovljeni zakon 21,10-11).

Kako to može biti dozvoljeno? Sa B-žjom Prisutnošću koja se kreće sa izraelskim taborom, Tora od izraelskih vojnika traži posebne mjere opreza. Zaista, Tora kasnije upozorava protiv razuzdanosti u vojnom taboru: "… tvoj tabor neka bude svet: neka B-g ne zapazi u tebe ništa nedolično, da se ne bi odvratio od tebe." (Ponovljeni zakon 23,15).

Očekivali bismo da Tora zabrani uzimanje neprijateljskih djevojaka za žene, čak i uz njihovu suglasnost, te da bez pogovora kaže da prisilni

brakovi neće biti tolerirani. Stoga se dopuštenje koje je dano čini neprimjerenim.

Ali to je zaista dopušteno. I ne samo to, već su neki od naših mudraca tumačili da tekst koristi neobičan izraz "ešet jefat to'ar" , a ne "iša jefat to'ar" – izraz koji se protivi hebrejskim gramatičkim pravilima – kako bi se naglasilo da čak i ako je žena bila udana za drugog muškarca (ešet iš), izraelskom vojniku je bilo dopu-

šteno da ju oženi protiv njene volje.

Ne bi samo oni sa nježnim dušama ovakvo ponašanje smatrali odboj-nim. Takvo ponašanje suprotno je našim vjerskim i humanitarnim vrijednostima, te bismo svakako mogli postaviti legitimno pitanje zašto Tora tolerira ili podržava ta-kvu praksu, umjesto da proglasi rat protiv toga.

Naši su mudraci svoju kritiku takvih pojedinaca iskazali vrlo jasno,

rekavši da će svatko tko se oženi neprijateljskom ženom doći do trenutka kad će ju zamrziti. To je, prema mudracima, razlog zbog kojeg sljedeći dio ovog odjeljka Tore govori o muškarcima koji preziru svoje žene, te kaže da će na kraju djeca rođena u takvim odnosima postati neposlušna i iskvarena. To je i razlog tome što se zakoni o "ben sorer umore" (tvrdoglavom i buntovnom sinu), pojavljuju odmah nakon toga.

Ovo tumačenje prenosi oštru poruku svakome tko bi ovaj oblik ponašanja smatrao ispravnim i pravednim. Međutim, to još uvijek ne odgovara na pitanje zašto Tora nije eksplicitno zabranila tu praksu, baš kao što je Ženevska konvencija zabranila nanošenje štete civilima mnogo generacija kasnije.

Raši, jedan od naših najvećih komentatora, napisao je, "Tora čini ustupak zlom nagonu u čovjeku jer da Sveti, blagoslovljen da je On, nije to tolerirao, vojnik bi sagriješio i oženio ju bez obzira na sve."

Drugim riječima, Tora ne traži od ljudi da čine stvari koje se ne mogu očekivati od njih da ih čine, samo u svrhu toga da maknu te stvari sa popisa, jer zna da bi ljudi na taj način završili u kršenju te zapovijedi. Ona radije kaže, "nećemo podržavati tu predstavu".

Umjesto toga, Tora pokušava dovesti tu osobu do spoznaje o tome koliko je neko ponašanje neprikladno i koliko će toga morati žrtvovati. Ali to je najdalje što ide. Ona će također pokušati zaustaviti ga u

Tražite pravdu - pravdom

tome tako što će postaviti stroga pravila kojima će pokušati obeshrabriti čovjeka da ne prolazi kroz to, nabrajajući sve što ta osoba mora učiniti i sve stvari koje imaju za cilj da obnove ženinu slobodu. Stih kaže, "… ona je učinila svoje nokte", naši mudraci kažu da to znači da ih je ona morala "pustiti da izrastu, što ju je učinilo neprivlačnom".

Čovječanstvu je potrebna velikodušnost i moralnost kako bi se uzdignulo iznad činjenja svega što je dozvoljeno i odmaklo od činjenja svega što je zabranjeno

Stih nastavlja, "… i uklonila je haljine svog zarobljeništva", a mudraci su to proširili rekavši, "jer su bile prekrasne, a strane žene su se uređivale u ratu kako bi pridobile druge za svoju vjeru". Stih zatim nastavlja, "i nastanila se u tvom domu", mudraci objašnjavaju da je vojnik ušao u svoj dom i sreo nju, izašao iz svog doma i sreo nju, vidio ju kako plače i vidio ju kako je postala neprivlačna "pa mu je omrznula…".

Drugim riječima, Tora će ići dovoljno daleko kako bi frustrirala svaki pokušaj takvih brakova, ali neće u potpunosti zabraniti tu praksu jer bi, čineći tako, postojala mo-

gućnost da se riječima Tore ne bi pridavala pažnja.

Zašto nas netko ne bi slušao ako bismo to zabranili? Rav Kook je objasnio da čovjek ne može živjeti svoj život samo slijedeći zakone. Čovječanstvu je također potrebna velikodušnost i moralnost kako bi se uzdignulo iznad činjenja svega što je dozvoljeno i odmaklo od činjenja svega što je zabranjeno. Ako bi, primjerice, zakon nalagao svima da daju dar milostinje svakom siromahu kojeg sretnu na ulici, siromašni bi sigurno stekli bogatstvo, ali naš duh velikodušnosti bio bi kompromitiran, budući da bi nam zakonom bilo određeno davati milostinju.

Kao roditelji, znamo da naša djeca razumiju ono što želimo od njih, ne samo zbog onoga što toleriramo ili zabranjujemo kroz govor, već također i kroz govor našeg tijela, osobito kada nam se lica ozare, ili postanu crvena od ljutnje. Isto tako, nijedan učenik Tore neće imati sumnje oko toga što Tora želi od njega. Krivo je misliti da je sve što je legalno automatski i ispravno. Naš osjećaj čovječnosti i morala zahtijeva od nas.■

Prevela Anja Grabar

(nastavak s 16. stranice) Rabbi David Stav:

Rabbi Ephraim Buchwald:

Lekcije tvrdoglavog sina

U ovotjednoj parši, parši Ki Tece, učimo o zakonu "ben sorar u'more," o tvrdoglavom i buntovnom sinu. Tora u Ponovljenom zakonu 21,18, opisuje tvrdoglavog i buntovnog sina koji odbija poslušati glas svog oca i glas svoje majke. Oni ga ukore, ali ih on ne posluša.

Roditelji zatim odvode svoje dijete starješinama grada i izjavljuju: "Ovaj naš sin je tvrdoglav i buntovan, ne sluša naš glas, izjelica je i pijanica." Tora zatim zaključuje (Pon. zakon 21,21), da ga svi muškarci iz grada moraju zasuti kamenjem i on treba umrijeti, moraš ukloniti zlo iz svoje sredine, i Izrael će čuti i bojat će se.

Zakon o ben sorar u'more svakako je jedan od najkompleksnijih zakona u Tori. Prema mnogim talmudskim mudracima, bilo je gotovo nemoguće ispuniti sve zahtjeve potrebne za pogubljenje dječaka. Kako bi se to moglo učiniti, dijete je moralo biti određene dobi (između 13 godina i jednog dana i 13 godina i 3 mjeseca), te je moralo konzumirati točno određenu količinu mesa i vina, ni više ni manje.

Njegovi su roditelji morali govoriti "jednim glasom," što je vrlo teško, s obzirom na razliku između muškog i ženskog glasa. Propisi su bilo toliko specifični da su talmudski mudraci (u Sanhedrin 71a) proglasili kako nikada nije bilo takvog slučaja sa tvrdoglavim i buntovnim djetetom. Jedini razlog zbog kojeg se taj zakon nalazi u Tori jest kako

bi očeve i majke poučio umijeću dobrog roditeljstva. Slučaj ben sorar u'more nije namijenjen samo kao sredstvo poučavanja dobrom roditeljstvu, već može služiti i kao važan izvor informacija svima koji traže da postignu dobar život.

Judaizam ne potiče pretjerivanje, kao ni asketizam. On želi postići balans u životu koji će voditi do istinskog ispunjenja i sreće

Osobito veliku poveznicu sa našom generacijom imaju problemi proždrljivosti i pijanstva koji su u naše vrijeme postali česti. Relativan mir koji vlada u ova moderna vremena i obilje bogatstva i izvora nemaju paralelu s drugim povijesnim razdobljima, osobito za Židove, no

ti blagoslovi postali su plodno tlo za pretjerivanje.

Prema Majmonidesu (Knjiga znanja 1,7), zakoni i rituali judaizma namijenjeni su kako bi promovirali "zlatno pravilo" (odnositi se prema drugome onako kako bi smo željeli da se odnosi prema nama, op ur.). Judaizam ne potiče pretjerivanje, kao ni asketizam. On želi postići balans u životu koji će voditi do istinskog ispunjenja i sreće. To da je pretjerivanje u modernom društvu izuzetno veliko, može se jednostavno potvrditi postojanjem grupa za samopomoć koje niču zbog raznih ponašanja, od kojih su najpopularnija ona vezana uz ovisnost o alkoholu i drogama, kockanju, seksu i prejedanju. U stvarnosti, problemi su beskrajni.

Raši citirajući Sifre i Talmud Sanhedrin 71a, opisuje proceduru ben sorer u'more. Roditelji discipliniraju dijete i upozore ga pred sudom od tri suca. Ako dijete sagriješi unatoč

(nastavak

Rabbi Ephraim Buchwald: Lekcije tvrdoglavog

upozorenju, ono bude išibano. Ako nastavi svojim rasipnim putevima, tvrdoglav i buntovan sin još uvijek se ne podvrgava kazni sve dok ne ukrade i ne pojede određenu količinu mesa, te popije određenu količinu vina. Raši objašnjava da dijete nije kažnjeno zbog svojih djela, već zbog onoga što bi moglo učiniti kasnije ako se ne stavi pod kontrolu.

Tora, koja pokušava predvidjeti način razmišljanja tog djeteta, pretpostavlja da ako se prkosno ponašanje nastavi, dijete će potrošiti sve izvore svog oca. Tražeći kako da održi svoje navike, dječak će zatim stati na raskrižje i pljačkati ljude. Tora zato kaže: "Neka umre sada kao nevin čovjek, a ne kasnije kao kriv." Kako je to rekao Pogo, lik iz dječjih stripova: "Susreli smo se s neprijateljem, a neprijatelj smo mi" (to bi otprilike značilo da određene reakcije na vanjsku prijetnju mogu postati opasnije od same prijetnje, op.ur.).

Postoji mnogo karakteristika tog tvrdoglavog i buntovnog djeteta u svakome od nas koje se često odražavaju u modernom društvu. Mnoge zajednice i pojedinci nalaze se u konstantnoj borbi s granicama svojih zadovoljstava i uživanja. Moderno društvo suočava se s neograničenim zadovoljstvima, neograničenim sportom, neograničenim igranjem igrica, neograničenim internetom… sve se to naizgled ne čini vrlo štetnim, ali na duge staze, prilično je opasno.

sina

Amerika je suočena s vrlo ozbiljnim problemom pretilosti, osobito među mladim ljudima i djecom čija je stopa pretilosti utrostručena od 1970-ih. Drugi se bore sa bulimijom, anoreksijom i raznim poremećajima u prehrani. Židovske majke često su optužene za to da pretjerano štite svoju djecu i uvijek ih upozoravaju, "Ess, ess mein kind," "Jedi, jedi dijete moje, u Africi gladuju! " Kodeks židovskog zakona Orah hajim 180,2 sugerira suprotno, upozoravajući da čovjek ne smije biti izjelica dok jede. Zapravo, pristojno je ostaviti nešto na tanjuru kao podsjetnik da postoje drugi koji su bez hrane i koji gladuju dok mi trpamo hranu u sebe.

Nejednakost između bogatih i siromašnih danas je toliko velika da bi ono što se od svakog šabatnog obroka baca moglo prehraniti peteročlanu obitelj koja gladuje, a koja živi, ne u Indiji, već u New Yorku, možda baš iza ugla! Dok je Jeruzalem u ruševinama, psalmist pita (Psalam 137): "Kako možemo pjevati?" Uz toliko ljudi koji gladuju, kako mi možemo jesti, piti, i smijati se? Ako smo zaista čuvari svoje

braće, moramo dobro naučiti lekciju o tvrdoglavom i proždrljivom sinu.

Moramo naučiti kontrolirati svoje apetite i vladati nad svojim kušnjama. Ne smijemo odvraćati pogled od onih koji nas slijede svojim gladnim očima i izgladnjelo gledaju na našu hranu. Moramo težiti da postignemo pravednije postupanje prema siromašnima, nemoćnima, osobama s invaliditetom i svima onima koji čeznu za kriškom kruha.

Tvrdoglavi i buntovni sin može biti filozofska konstrukcija koja se možda nikada nije desila. Ali, svatko od nas mora učiti iz ovog važnog odjeljka Tore da svaki zalogaj koji jedemo, svaki komad hrane koji prijeđe preko naših usana, ima moralne posljedice na naše živote, na našu djecu, naše domove, naše okruženje te utječe na čitav svijet i, na kraju, na cijelo čovječanstvo.

Neka biste bili blagoslovljeni.■

Prevela Anja Grabar

■

s 18. stranice)

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Podsvjesna micva

Kad žanješ žetvu na svom polju i zaboraviš snop na polju, nećeš se vratiti da ga uzmeš; bit će to za obraćenika, siročad i udovicu, tako da vas B-g blagoslovi u svim djelima vaših ruku (24,19).

Psihološko rasvjetljavanje funkcioniranja podsvjesnog uma pruža nam bolje razumijevanje Tore.

U Talmudu se raspravlja o Židovu koji je odrastao u nežidovskom okruženju i nije znao za postojanje Šabosa. Ako kasnije sazna za Šabos i da je na Šabos činio stvari koje su zabranjene, treba li prinijeti žrtvu za grijeh ili ne? Zaključak Munbuza, koji kaže da ne mora prinijeti žrtvu za grijeh, je da Tora naziv "grešnik" koristi za namjerne i nenamjerne prijestupe. Baš kao što namjerni prekršitelj zna za Šabos, nenamjerni prekršitelj je kriv samo ako je znao za Šabos. Pojam "grešnik" ne možete primijeniti ne nekoga tko nikada nije čuo za Šabos (Šabos 68b).

Zašto se nenamjeran čin smatra grijehom? Zato što postoji valjana psihološka osnova da se čovjeka smatra odgovornim čak i za nenamjeran čin. Psihoanalitička teorija kaže da nema doista "slučajnih" djela. Iza svakog čina stoji motivacija pa ukoliko to nije svjesna motivacija, onda se radi o podsvjesnoj motivaciji. No, ako osoba nikada nije čula za Šabos, ne može postojati nikakva podsvjesna motivacija.

Jednog psihologa su upitali: "Smatrate li osobu odgovornom za njen podsvjesni um?" Odgovorio je: "A koga biste smatrali odgovornim za podsvijest ove osobe?"

Kao što može postojati podsvjesna motivacija za grijeh, tako može postojati i podsvjesna motivacija za micvu. Osoba koja zaboravi snop žita na polju nagrađena je sa "B-g će te blagosloviti u svem djelu ruku tvojih". Njezino zaboravljanje snopa je vrlina, baš kao što je i zaboravljanje Šabosa greška.

Bit ćemo propisno nagrađeni za sve micvos koje činimo "nenamjerno", jer smo motivirani da ih činimo, mada podsvjesno.

Svoju savjest ne možemo prevariti Tora kaže da ako netko pronađe nešto izgubljeno, on mora uložiti maksimalan trud da to vrati vlasniku. Čuvanje takve stvari ravno je krađi. Stih kaže, "Tako ćeš učiniti za svaku izgubljenu stvar svog brata koju bi mogao izgubiti, a ti je nađeš; ne možeš se od nje sakriti." (22,3)

Važno je napomenuti da Tora ne koristi izraz za druge zabrane, "Ne smiješ se sakriti od toga." Umjesto toga kaže "Ne možeš se sakriti od toga." Tora ne daje samo zapovijed, već također iznosi i činjenicu: ne možete se sakriti od nezakonitog čina. Budući da nitko ne zna da ste pronašli predmet, nema načina da vas se izvede pred lice pravde. Međutim, vaša savjest vam neće dati mira.

Micvos su dane samo zato da usavrše karakter čovjeka

Naravno, postoje neki ljudi koje nazivamo "sociopatima", za koje se čini da nemaju savjesti. Međutim, većina ljudi ima savjest, koja vam neće oprostiti bilo kakvo zlodjelo.

Kad je krivnja rezultat nezakonitog čina, to je zdrav osjećaj, kojeg se ne smije pomiješati s neopravdanim osjećajima krivnje koji su psihološki problem. Nelagoda zbog zdrave krivnje trebala bi navesti osobu da ispravi svoje djelo i spriječi da se ponovi. Naravno, netko se može pokušati izvući od nelagode krivnje racionalizacijom, ali to samozavaravanje na kraju je uzaludno. Osoba

tada može upotrijebiti bilo koji od mnogih psiholoških obrambenih mehanizama koji uvijek rezultiraju disfunkcionalnošću.

Midraš kaže da su micvos dane samo zato da usavrše karakter osobe. Micva vraćanja izgubljenog predmeta primjer je toga. B-g nema nikakve koristi od toga kada osoba drži ovu micvu, ali osoba koja je drži od nje ima velike koristi.

Baci svoje breme na B-ga (Psalmi 55,23)

Zamislite se da vozite automobil cestom i najednom shvatite da su se kočnice otkvačile od pedale i kotači se odvojili od volana. U panici, vi stišćete pedalu i grčevito okrećete volan, no od toga nikakve koristi. Kako automobilom ne možete upravljati, možda je najbolje što možete učiniti da otvorite vrata i iskočite van. Međutim, ukoliko niste shvatili da ste izgubili kontrolu nad automobilom, vi još uvijek pokušavate njime upravljati, i time svoj život dovodite u opasnost.

Dok se tako dramatične situacije srećom ne događaju svakodnevno, trebali bismo shvatiti da nad mnogim stvarima u životu zapravo nemamo kontrolu. Pokušavati nametnuti kontrolu tamo gdje kontrola nije moguća više je nego uzaludno, jer upravo kao u gornjem primjeru, to isključuje svako moguće djelovanje.

Mnogi ljudi čine ono što smatraju primjerenim i to podupiru molitvama za uspjeh; drugi molitvu smatraju tek posljednjim pribježištem. B-g saslušava molitve svakoga, bez obzira u kojim okolnostima su izrečene. Međutim, čak i oni koji molitve koriste kao zadnje pribježište, trebaju shvatiti kada je to uistinu posljednje pribježište tj. kada više ne mogu sami, jer su okolnosti van njihove kontrole. Kada to shvate, to im može pomoći da izbjegnu nesvrsishodno ponašanje.

Možda nam se suočavanje s realnošću neće sviđati, no poricati stvarnost vrlo je opasno.■

Biseri hasidske mudrosti

NUasljednik i tradicija

Reb Noa iz Lehoviča bijaše sin jedinac čuvenog rebea, Mordehaija iz Lehoviča. U skladu s već dobro uhodanom tradicijom, nakon očeve smrti izabraše hasidi njegova sina da ga zamijeni na mjestu rebea.

Dobro je znano koliko je teško zamijeniti uspješnog oca, a taj sin, reb Noa iz Lehoviča, po ponašanju bijaše potpuna suprotnost svome ocu. Vidjevši to, neki od starijih hasida na koncu javno izraziše svoje nezadovoljstvo:

"Nikako ne razumijemo koji bi valjani razlog mogao postojati, a da ti ne nastavljaš raditi onako dobro kako je radio tvoj otac prije tebe?"

Mladi rebe ih pažljivo sasluša, pa im mirno objasni:

"Razlog je jednostavniji nego što biste mogli pomisliti: sve što je dobro naučio sam od svoga oca i nastavljam raditi upravo onako kako je on radio – a on nikada nikoga nije oponašao, pa zato neću oponašati niti ja njega!"■

pravo zato što su vaša osjetila toliko dominantna, gotovo da ih je potrebno sasvim isključiti, kako bi neometano mogli doživjeti ono što je unutra. Kad bi isključili osjetila vida, sluha, mirisa, okusa i dodira, što bi tada uopće ostalo? U početku to može biti zastrašujuća pomisao – kao da ćete ostati bez ičega. Ali vi niste ostavljeni bez ičega: upravo suprotno, vi ste ostavljeni sa samim sobom. Mi trebamo svoja osjetila samo zato da bismo mogli komunicirati sa svijetom izvan sebe. Mi uopće ne trebamo oči da bismo vidjeli sebe, ili uši da bismo čuli sami sebe. I bez osjetila, mi znamo da smo ovdje; to je jednostavna svjesnost o samome sebi, jedno sasvim odvojeno osjetilo.

To znači da smo potpuno živi i bez naših osjetila. Međutim, bez duše nema života. Da, postoji borba tijela kako bi preživjelo, ali život je, onako kako ga mi razumijemo, prije svega traganje za smislom, za našom dušom, za B-gom. Kada znanstvenik istražuje zakone prirode, on se osjeća primoranim podići zavjesu i pogledati što se događa izvan granice naših vanjskih osjetila. Kada malo dijete rastavi igračku, ono je u potrazi za istim: za tajnom koja igračku pokreće. Ta je znatiželja osnovna karakteristika ljudske prirode.■

~ R. Menachem Mendel Schneerson

Postoji li nešto za čim žudiš, ili želiš svim srcem da se nešto dogodi? Usredotoči se na to svim svojim snagama. Zamisli to što želiš u najsitnijim detaljima.

Ako je tvoja želja dovoljno jaka, a tvoja usredotočenost potpuna, san će se pretočiti u javu.■

~ R. Nahman iz Breslova

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana

Ozer Bergman, Breslov Research Institute:

Suština tešuve

U redu, sada smo u elulu, mjesecu prije Roš Hašane - dana suda, dana kada branimo život kojim smo živjeli do sada - i vapimo za darom života kojim želimo živjeti od sada nadalje.

Tešuva (vraćanje B-gu) je micva koju većina nas, očajnički, treba napraviti. Tešuva briše i okreće novi list. Kakve god loše stvari smo napravili one se poništavaju s našom tešuvom i brišu iz naše povijesti. To je prilično dobra pogodba. Stoga razmotrimo ukratko sastavne dijelove tešuve

Prvo, moramo prekinuti s našim prijestupima. Bilo bi idealno kada bismo se obvezali da više nikada nećemo pomisliti ili poželjeti ponoviti svoju pogrešku. (Čak i ako ne možemo zaustaviti efekte trenutnog prekida, smanjivanje učestalosti, trajanje i/ili uživanje u prijestupima valjani su i vrijedni stupnjevi tešuve.)

Sljedeće je kajanje zbog onog što smo učinili pogrešno, bilo da je to bilo između nas i B-ga (npr. pojeli smo hamburger sa sirom), ili između nas i druge osobe (npr. krađa). Kajati se zato što smo učinili nešto krivo može biti teško. Uostalom, u vrijeme kada smo učinili ono što smo učinili, možda nismo niti znali da to nije u redu. Čak i sada, možda ne shvaćamo što je u tome pogrešno: "Bio je to samo hamburger sa sirom". Možemo racionalizirati: "Bill Gates neće ni osjetiti da mu fali mojih nekoliko dolara." Što više sazrijeva naše razumijevanje Židovstva,

to više će naše kajanje - i tešuva –sazrijevati.

Posljednji element je priznanje. Mi moramo kazati B-gu, naglas, nešto poput: "Griješio sam. Žao mi je što sam sagriješio i potpuno se obvezujem da nikada neću ponoviti svoj prijestup." Očito, što je manje potpuna naša iskrenost, i naša tešuva je manje potpuna. Ali i nepotpuna tešuva je bolja nego uopće nikakva tešuva.

Sada znamo osnove micve tešuve Ali što je suština povratka B-gu? Rebe Nahman podučava da je bit tešuve - pa, koliko želite čuti?

tešuve je čuti, biti vrijeđan, i ostati šutjeti, izvana i iznutra. Bit tešuve se ostvaruje kroz poniznost (LM I, 6:2,6).

Tešuva znači vratiti svaku stvar njenim korijenima, odnosno, ponovno ih povezivati s Hohma, B-žjom mudrosti pri Stvaranju. Stoga čovjek mora naučiti kontrolirati svoje razmišljanje i zadržati ga unutar primjerenih okvira. To je suštinu tušuve (LM I, 35:1).

tešuve ovisi o srcu. To znači, misli našeg srca moraju pobjeći od pogrešnog razmišljanja i trčati prema ispravnom mišljenju (LM I, 49:4).

tešuve ovisi o Tori. Čovjek treba uložiti toliko mnogo truda u njezino proučavanje da može razlučiti jednu stvar od druge i stjecati nove uvide u Toru - sve u ime Nebesa. Ovo je potpuna, dovršena tešuva (RNW # 105).

tešuve je da povičete: "Gdje je B-g?" onda kada uopće ne osjećate Njegovu prisutnost. Da tražite i tragate za B-žjom časti unatoč spoznaji koliko ste udaljeni od Njega, ali iz svoje boli, i dalje pitate, "Gdje je mjesto Njegove časti?!" (LM II, 12).

tešuve je da se nađete u identičnoj situaciji u kakvoj ste bili prije, suočeni s istim iskušenjima, ali sada im okrećete leđa, prisiljavajući svoju sklonost da se ne prepusti zlu. Ovo je suština tešuve, i samo to se naziva tešuvom (LM II, 49).

tešuva je sram, osjećati veliki sram u B-žjoj prisutnosti. Čovjek to zasluži kada provodi vrijeme s pravim cadikom (LM II, 72).

tešuve zahtijeva da budemo povezani s pravim cadikim (RNW # 71).

Što je zajedničko ovim bitnim komponentama? Red. Kroz proučavanje Tore - njenu verbalnu manifestaciju (svete tekstove) i njenu manifestacije od krvi i mesa (svete cadikim) – mi prepoznajemo da na svijetu postoji B-žanska prisutnost. Onda možemo početi organizirati život tako da svijet bude tako miran i lijep kao što bi trebao biti. Mi shvaćamo koliko B-g zaslužuje pohvale, časti i da bismo ga trebali uzdizati. Shvaćamo koliko bismo se trebali kloniti počasti. Shvaćamo da očuvanje Hohme, pravilne mudrosti B-žjeg svijeta, zahtijeva od nas da njegujemo i kontroliramo mudrost naših umova i srca.

Na kraju, uz B-žju pomoć, mi uznapredujemo do točke u kojoj nas B-g stavlja u identičnu situaciju u kojoj smo poklekli u prošlosti.

Sada kada znamo razlikovati stvari, mi znamo kako pravilno postaviti B-ga, sebe same i našu sklonost, tako da B-žji svijet bude postavljen na pravilan način.

Neka se to dogodi brzo i uskoro, za našega života. Amen.

A gutn Shabbos!

Šabat šalom!■

Prevela Tamar Buchwald

Paraša (priča) Ki-Tece se bavi pripremama za Roš hašanu - Dan suda i time kako mi možemo pobjediti u najvažnijoj bitci naših života.

Paraša Ki Tece se uvijek čita tijekom mjeseca elula, u sklopu priprema za Roš hašanu (Novu godinu) i Jom kipur (Dan pomirenja). U ovom mjesecu nalazimo se u ratu"Ki Tece (kad krenete) u rat protiv svojih neprijatelja, a Vječni B-g vaš će ga predati u vaše ruke, te ćete uzeti njegove zarobljenike" (Ponovljeni zakon 21,10) – u ratu za identitet. Mjesec elul je vrijeme povratka našem "pravom ja", odbacivanja "lažnog ja" i ponovnog povezivanja s dušom. Ovaj mjesec i deset dana pokajanja koje slijede, daju nam jedinstvenu moć kako bi nam pomogli u ovom duhovnom djelu.

"Ohev Yisrael" (Apta Rav), ističe da Tora ne nagovještava da ćemo biti prisiljeni na ratovanje, već da je ta borba zapravo bitka sa stvarnim neprijateljem unutar nas samih tj. s potištenosti, boli, ljutnjom, bespomoćnosti i pesimizmom. Osnova je izučavanja kabale da nam omogući da prepoznamo neprijatelja, te negativne osjećaje i emocije, i da ih zamijenimo sa svjetlom, stvaralaštvom, zdravljem, produktivnosti, nadom i prosvjetljenjem, tako da možemo biti kreatori i ispuniti svoju svrhu na ovome svijetu. Kad objavimo rat protiv ovog neprijatelja, posljedica toga će biti da "Vječni, B-g tvoj će ih predati u ruke tvoje", te će zasjati svjetlo i donijeti sreću i bla-

■ goslov.

Tora prenosi riječi "... i uzet ćeš njegove zarobljenike", a ne "i vratit ćeš zarobljenike", te na taj način uči da trebamo uzeti natrag one sile koje nam je neprijatelj u prošlosti oduzeo. Važno je sjetiti se da vrhunac tame i očaja nastaje pred zoru, prije pobjede, i da je intenzivnija borba znak da je pobjeda blizu.

Paraša završava s jednim od važnih pitanja u Tori – s micvom "Sjećaj se onoga što vam je Amalek (biblijski neprijatelj) učinio" (Ponovljeni zakon 25,17). Tora nas podsjeća da pazimo i da ne posrnemo na grijehu taštine i oholosti, jer čak i dok smo pobožni i odani Stvoritelju mi smo ipak još uvijek osjetljivi na nekorektnosti te možemo pasti u ruke Amaleka, što je safek, ili nesigurnost (brojčana vrijednost za obje riječi, i "Amalek" i

"safek", iznosi 240) u svjetlost, nesigurnost da li će dobro pobijediti, i da li će na kraju "Vječni tvoj B-g predati ga u tvoje ruke". Način da to zapamtimo i podsjećamo druge je da svoj život živimo tako da se svatko od nas odrekne i ukloni Amaleka iz svakog svog djela, riječi, misli i ponašanja.

Kao što se sjećamo Amalek je napao Izraelce upravo nakon što su napustili mjesto u pustinji zvano Refidim. Tumači otkrivaju da kada se riječ "Refidim" rastavi ona postaje "Refi jadajim" (odustajanje), odnosno, Amalek će se pojaviti onda kada se prestanemo boriti, truditi ili vjerovati.

Paraša Ki Tece sadrži tajnu izbavljenja, Mesijanskog doba, vremena kada ljudska bića prestaju vjerovati u zlo i beznađe, i umjesto toga počinju vjerovati u dobro i čine dobra djela. Budući da dobro raste eksponencijalno, to će donijeti izbavljenje, te kraj agonije i patnje.■

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Ki Tece: Dibrot i micvot glavnog govora

Ovaj šiur ljubaznošću je ustupio The Tanach Study Center u spomen na Rabbi Abrahama Leibtaga

Micvot, pa još micvot; i sve vrste micvot - to bi definitivno bio sažetak Paršat Ki Tece. Ipak, nije jasno zbog čega nalazimo tako široku paletu i nasumičan tijek zakona baš na ovom mjestu u Sefer Devarim?

U ovotjednom šiuru pokušavamo objasniti zašto - istražujući intrigantnu paralelu s Deset zapovijedi, dok (još jednom) razmatramo opću temu 'glavnog govora' Sefera Devarim

Uvod

• MOŠEOVE UVODNE NAPOMENE (5:1-6:3) Objašnjavaju kada su ove micvot izvorno dane (tj. pri Ma'amad Har Sinai) i zašto su ih Bnei Jisrael čuli od Mošea (a ne izravno od B-ga).

• ODJELJAK S 'MICVAMA' (poglavlja 6 - 11) Micvot koje se primarno odnose na 'ahavat Hašem': pravilan odnos prema B-gu i povezana obaveza da se drži Njegove micvot te ne ide za drugim bogovima.

• ODJELJAK 'HUKIM & MIŠPATIM' (poglavlja 1226) Široka paleta zapovijedi koje se odnose na osnivanje 'am kadoša' [svetog naroda], njegovih institucija i raznih zakona koji se odnose na svakodnevni život u zemlji Izrael.

Stoga Paršat Ki Tece (poglavlja 21 do 25) čini sastavni dio odjeljka hukim & mišpatim i nastavlja sa zakonima koji smo našli u Re'e (poglavlja 12 do 16) i Šoftim (poglavlja 17 do 20).

Unatoč tome, čini se da su zakoni u Ki Tece sasvim drugačiji. Prisjetite se kako su se micvot u Re'e fokusirale na uspostavu nacionalnih institucija kao što je nacionalni centar - 'hamakom ašer jivhar Hašem', i ekonomski sustav 'šemita', te nacionalni hodočasni blagdani, itd. Slično tome, Paršat Šoftim je raspravljala o institucijama vodstva naroda kao što su suci, vrhovni sud, kralj, 'navi', itd., gradovima utočištima i zakonima koji uređuju pitanja vojske i rata.

Nasuprot tome, čini se da se fokus Paršat Ki Tece pomiče s micvot koje se odnose na narod kao cjelinu na micvot usmjerene prema pojedincu. Dok pregledavate Sedru, primijetite kako se gotovo sve njene micvot, unatoč svojoj raznolikosti, na ovaj ili onaj način odnose na ponašanje pojedinca unutar okvira društva, a većina njih pot-

pada pod kategoriju 'bein adam le-havero'.

Logičan tijek

Mogao bi se dati vrlo logičan razlog za ovakav redoslijed predstavljanja. Uzimajući u obzir da je svrha ovih micvot u glavnom govoru da Bnei Jisrael stvore am kadoš u zemlji koju se spremaju osvojiti (vidi 6:1, 14:1-2 & 26:16-19), govor se mora prvo i prije svega pozabaviti uspostavom nacionalnih institucija. Kada se ovaj nacionalni okvir ostvari (npr. pravosudni sustav, organizirani sustav edukatora i nacionalnih vođa, nacionalni centar, itd.), vladat će prikladnije okruženje koje će olakšati i potaknuti ispunjavanje brojnih micvot bein adam le-havero koje se odnose na svakodnevni život svakog pojedinca. Bez organiziranog sudskog sustava i funkcionalnog političkog subjekta, bilo bi prilično teško uspostaviti društvo koje karakterizira 'cedek u-mišpat'.

Iako ovakvo rezoniranje primjereno objašnjava ukupnu strukturu ove cjeline (tj. tijek od Paršat Šoftim u Paršat Ki Tece), ono ne objašnjava unutarnji slijed unutar ove Parše. Kako bismo objasnili ovaj raspored, naš šiur će slijediti pristup rava Davida Tzvia Hoffmana, koji pokazuje da micvot glavnog govora u Sefer Devarim slijede redoslijed aseret hadibrot [Deset zapovijedi].

Paralela s Dibrot

Da bismo ispravno identificirali i zamijetili ovu paralelu, prvo moramo napraviti razliku između prve dvije zapovijedi i preostalih osam.

Podsjetimo se da se prve dvije dibrot prvenstveno bave pojmom 'emune', temeljnim vjerovanjem u B-ga, i posljedičnom zabranom štovanja drugih takozvanih božanstava. Zato, ove dvije dibrot čine sam temelj našeg odnosa s B-gom. Preostalih osam zapovijedi uključuju konkretne, praktične zapovijedi, kroz koje se ovo temeljno načelo provodi i očituje u svakodnevnom životu.

[Također podsjetimo da su prve dvije dibrot zabilježene u prvom licu, dok je preostalih osam u trećem licu. Vidi Rambanovo objašnjenje toga u njegovom komentaru na Šemot 20:4 (tj. razlog za promjenu iz prvog u treće lice u trećem diburu).]

U skladu s ovom podjelom unutar dibrot, micvot glavnog govora Sefera Devarim također se dijele u dvije vrlo različite kategorije:

1. Odjeljak s micvama, koji se primarno bavi pitanjem emune, i stoga se poklapa s prve dvije dibrot

2. Odjeljak hukim i mišpatim, praktične micvot i

Strana 24 Divrej Tora

Rabbi Menachem Leibtag:

(nastavak s 24. stranice) Rabbi Menachem Leibtag: Ki Tece: Dibrot i micvot glavnog govora

stoga se poklapa s preostalih osam dibrot

Odvedemo li ovu paralelu korak dalje, mogli bismo reći da dibrot također daju opći okvir za sve micvot u glavnom govoru Sefera Devarim, i stoga njegove micvot idu tematskim redoslijedom, slično i u skladu sa redoslijedom Deset zapovijedi. U tom smislu, svaka grupa micvot u Sefer Devarim može se shvatiti kao 'proširenje' temeljnog principa svakog dibura.

[Da posudimo analogiju iz Hilchot Shabbat, dibrot služe kao 'avot' (primarne kategorije), dok se micvot u glavnom govoru može smatrati za 'toldot' (sekundarne kategorije).]

Obrazloženje ove paralele je jasno. Micvot glavnog govora su zakoni kojih se treba pridržavati po ulasku u zemlju (vidi 6:1). Dakle, ovi zakoni primjenjuju apstraktna načela uspostavljena u dibrot na stvarnost života u zemlji Izrael - osvajanje, okupaciju, naseljavanje i osnivanje nacije.

Upotrijebimo tablicu da pokažemo kako funkcionira naša analiza:

POGLAVLJA DIBUR TEMA U GLAVNOM GOVORU

[ODJELJAK S 'MICVAMA']

6-11 I 'Ahavat Hašem', emuna

II Ne služenje 'avoda zara' (paralela s prve dvije dibrot)

[ODJELJAK 'HUKIM U-MIŠPATIM']

12-14 III Utvrđivanje B-žjeg imena u mikdašu ["ba-makom ašer jivhar Hašem lešaken šmo šam..."] (paralela s neizgovaranjem B-žjeg imena uzalud)

15-16 IV Sedmogodišnji Šmita ciklus i blagdani (paralela sa Šabatom)

17-18 V Nacionalni vođe (šoftim, kohanim & levi'im, meleh i navi) (paralela s poštovanjem roditelja)

19-21 VI Zakoni o ratu, ubojstvu i smrtnoj kazni (paralela s 'lo tircah')

21-25 VII-X Razni zakoni 'bein adam le-havero' (paralela sa završnim dibrot)

[Prije detaljne analize ove strukture, potrebno je jedno pojašnjenje. Činjenica da dibrot stvaraju okvir za cijeli govor ne znači da ne može doći do nikakvog odstupanja od ovog općeg rasporeda. Dibrot samo uspostavljaju opći obrazac; to ne ograničava unutarnju strukturu pojedinih paršijot. Možemo (i trebali bismo) pronaći izolirane iznimke ove strukture, ali one ni na koji način ne narušavaju niti krše opći obrazac.]

Odvojimo si nekoliko minuta da objasnimo paralele navedene u gornjoj tablici.

Odjeljak s 'Micvama ' i prve dvije dibrot

Kao što je detaljno objašnjeno u šiuru na Paršat Va'ethanan, dio s micvama glavnog govora prvenstveno sadrži micvot koje se odnose na ahavat Hašem kao i brojna upozorenja protiv avoda zara (služenja drugim bogovima). Ove micvot odjeljka s micvama jednostavno primjenjuju načela prvih dviju dibrot na realnost osvajanja i naseljavanja Zemlje.

Na primjer, kako bi se osigurala B-žja pomoć i kontinuirana 'Hašgaha' (providnost) tijekom osvajanja, Bnei Jisrael moraju zadržati ispravan religijski pogled i pokazati općenitu vjeru u B-ga i odanost B-gu ('Anohi...').

Također moraju paziti da ne upadnu u zamku 'pretjeranog samopouzdanja' ili da ne postanu žrtve utjecaja dekadentne kanaanske kulture ('Lo Jihije...').

[Bacite pogled na poglavlja 6-11 kako biste potvrdili ovu točku. Obratite posebnu pozornost na 11:22-23.]

Odjeljak 'Hukim & Mišpatim'

Isto tako, micvot u odjeljku 'hukim u-mišpatim' primjenjuju temeljna načela preostalih dibrot na stvarnost formiranja naroda u Obećanoj zemlji.

Sada ćemo objasniti kako se svaka opća tema u ovom odjeljku odnosi na odgovarajući dibur:

Lo Tisa (poglavlja 12-14)

Kao što je objašnjeno u šiuru na Paršat Re'e, primarna tema ovih poglavlja je 'ha'makom ašer jivhar Hašem lešaken *šmo* šam'. Kako bi B-žje ime učinili velikim (sebi i drugim narodima), Bnei Jisrael moraju izgraditi bet mikdaš, često posjećivati to mjesto i okupljati se ondje na narodne blagdane.

Ova se zapovijed odnosi na treći dibur – ne izgovarati Bžje Ime uzalud. Baš kao što je zabranjeno oskvrnuti Njegovo Ime omalovažavajućom i neprikladnom zlouporabom, tako je imperativ da objavljujemo Njegovo Ime na pravilan način. Primarno sredstvo koje je Tora odredila za postizanje ovog cilja je bet mikdaš - 'ba-makom ašer jivhar... lešaken šmo šam' (vidi Melahim I 8:15-21,41-43!).

Na ovom mjestu levi'imi pjevaju i slave B-ga (vidi 10:8, 21:5), objavljujući i posvećujući Njegovo Ime. U idealnom slučaju, Izraelova služba B-gu u bet mikdašu dovela bi cijelo čovječanstvo do poznavanja Njegovog Imena (vidi Izaija 2:1-4, Melahim I 8:41-42).

[Da biste to potvrdili, jednostavno pročitajte drugi odlomak molitve 'Aleinu lešabeah', odjeljak 'al ken nekave...' (u slučaju da nikada prije niste obratili pozornost na te riječi).]

['Digresije' s ove teme u Paršat Re'e, tj. upozorenja protiv onih koji potiču idolopoklonstvo (poglavlje 13) i zakoni o pre hrani (14:3-21), također se mogu odnositi na ovu opću temu. Štovanje drugih bogova po definiciji umanjuje B

a u zakone o prehrani uključena je opća obaveza da budu am kadoš (14:2,21). U šiuru na Paršat Kedošim, ovu smo temu također povezali s miškanom.]

Šabat [Devarim poglavlja 15

U drugoj polovici Paršat Re'e, nalazimo dvije vrste toldot ili izvedenica Šabata. Prvo se pojavljuje zakon o šemita, koji slijedi sedmogodišnji ciklusu šabata. Ovi zakoni zahtijevaju da se od rada na zemlji sedme

zakone 'ma'aser šeni' & 'ma'aser ani' ovog sedmogodišnjeg šemita ciklusa tak ovog odjeljka i odgovarajući 'prijelaz' s teme o 'ha makom ašer jivhar Hašem' (pogledajte 14:22

Druga 'tolda' je 'šaloš regalim' na opisana u 16. poglavlju. Njihova najosnovnija i najoči glednija sličnost sa šabatom je zabrana rada (pogledajte Vajikra 23:1-3). Nadalje, broj sedam pojavljuje se kao istaknuti broj u kontekstu ovih blagdana. Na primjer, na hag ha-macot slavimo sedam dana (16:3, imajte na umu i 16:8! – zgodno, zar ne?) i onda brojimo sedam tjedana do Šavuota (16:9). Na Sukot slavimo još jednom sedam dana (16:13).

ovaj dibur. Na primjer:

• Gradovi utočišta - 'arei miklat' (19:1-10);

• Kako voditi rat (20,1-20);

[Zapravo, ti se blagdani zapravo u paršat Emor nazivaju šabatot! Zakoni o 'behoru' koji prethode ovom odjeljku (15:19-23), jasno se povezuju s raspravom koja slijedi odmah potom, zakonima o Pesahu (vidi Šemot 13:1-2,11).]

"Kabed et Aviha..." - Poštovanje roditelja (16:18 -18:22)

Koncept poštivanja autoriteta na obiteljskoj razini može se lako proširiti i na nacionalnu razinu, zahtjevom da poštujemo svoje narodne vođe. Stoga se sljedeća opća tema - institucije vodstva naroda: šofet, kohen, levi, navi i meleh - može shvatiti kao tolda 'kibud horim'. Ovaj odjeljak uključuje zakone koji se odnose na ispravno i učinkovito vodstvo - suce, službenike, svećenike, kralja i nevi'im - kao i zakone koji se odnose na vođe koje treba ukloniti: one koji navode druge na štovanje idola (17:27), lažne proroke (18:20-22) te nezadovoljnike koji pokazuju neposlušnost i omalovažavanje prema autoritetima (vidi 17:12).

Lo Tircah [poglavlja 19-21]

Toldot od 'lo tircah' je najočitije prepoznatljiv, jer gotovo svi zakoni u ova tri poglavlja proširuju (ili primjenjuju)

• 'Egla arufa' (21:1-9) - cijeli grad preuzima odgovornost za ubojstvo počinjeno u njegovoj blizini;

• Jefat to'ar (21:10-15) - zakoni koji se odnose na ratne zarobljenike;

• Ben sorer u-more (21:18-21) - obaveza da se ubije buntovnog sina;

• Vješanje tijela zločinaca koje je pogubio bet-din (21:22-23);

• Micva 'me'ake le-gageha' - postavljanje ograde na svoj krov kako bi se spriječila slučajna smrt (22:8-9), itd.

[Mnogi zakoni predstavljeni u ovom odjeljku odstupaju od konkretnog konteksta ubojstva i srodnih pitanja. Međutim, čak se i te digresije na ovaj ili onaj način odnose na micvot bein adam le-havero.]

Lo Tinaf [22:10-23:19]

Ovaj odjeljak uključuje razne zakone koji se tiču zabranjenih seksualnih odnosa. Na primjer:

• 'Moci šem ra' (22:13-21);

Divrej Tora

(nastavak s 25. stranice) Rabbi Menachem Leibtag: Ki Tece: Dibrot i micvot glavnog govora

(nastavak s 26. stranice) Rabbi Menachem Leibtag: Ki Tece: Dibrot i micvot glavnog govora

• Tipična 'ljubavna afera' (22:22);

• Različiti primjeri 'na'ara ha-me'orasa' (22:23-29);

• Zabranjeni brakovi (23:1-9) i bludništvo (23:18-19).

[Još jednom, ovaj dio sadrži nekoliko drugih zakona, pored ovih izvedenica 'lo tinaf'. Mnoge od ovih digresija dotiču se središnje teme. Zabrana 'kilajim' (da dvije životinje rade zajedno) i 'ša'atnez' (utkivanje dviju vrsta niti) [22:10-11] može se percipirati kao da se odnosi na nezakonite bračne veze. Isto tako, micva o cicitu (22:12) mogla bi se shvatiti kao prevencija 'lo tinaf', kao što sugerira Bamidbar 15:39.]

Lo Tignov (23:20-26)

• Zabrana uzimanja kamata (23:20-21);

• Krađa od 'hekdeša' zanemarivanjem zavjeta (23:22);

• Krađa proizvoda sa susjedovog polja (23:25-26).

Razne druge toldot 'lo tignov' potiho se pojavljuju na različitim mjestima širom Paršat Ki Tece, uglavnom kao 'digresije' unutar drugih odjeljaka (vidi dolje).

Lo Taane B'Reiaha Ed Šeker (19:15-21)

Situacija sa 'edim zomemim' mogla bi se smatrati kao tolda o 'lo te'ane...'. Uključena je u odjeljak lo tircah kao 'digresija' od zakona o smrtnoj kazni (19:11-13). Doduše, ovaj se slučaj ne uklapa 'savršeno' u cjelokupnu strukturu, ali je uključen u okvir bein adam le-havero (vidi dolje).

Lo Tahmod (poglavlje 24)

'Lo tahmod' je toliko općenit da se gotovo svaki zakon može smatrati njegovom tolda. Najvjerojatnije, zakoni o razvodu (24:1-4) i zabrana rastavljenom da se ponovno oženi svojom ženom koja se u međuvremenu ponovno udala sprečavaju 'legalnu ljubavnu aferu' (pažljivo pročitajte 24:4), i mogli bi se smatrati kao tolda žudnje.

Također, kroz micvot u Paršat Ki Tece nalazimo mnoge reference na 're'eha' (kao u 'vehol ašer le-re'eha' 5:17, kao zakoni o jedenju dok šetate kroz susjedov vinograd ili polje (vidi 23:25-26). Ovi se zakoni također mogu smatrati za toldot od lo tahmod. [Obratite pažnju na riječ 're'eha' u toj zapovijedi.]

VI-X: Važna napomena

Kao što smo nekoliko puta primijetili u našoj analizi, nailazimo na mnoge iznimke od ovog općeg obrasca unutar Paršat Ki Tece (ono što smo nazvali 'digresije').

Ne slažu se sve micvot savršeno kao toldot za svaki dibur istim redoslijedom. Osim toga, čini se da su razli-

čite toldot posljednjih pet dibrot međusobno pomiješane unutar ovih poglavlja. Usprkos tome, gotovo sve micvot u ovoj Parši su toldot barem jedne od posljednjih pet dibrot.

Moglo bi se reći da ovih posljednjih pet dibrot zapravo čine jednu, opću kategoriju - 'micvot bein adam le-havero'. Sve one uključuju ponašanje i odnose među ljudima.

[Značajno je da su unutar 'aseret ha-dibrot' ovih posljednjih pet zapovijedi spojene u jedan pasuk (prema 'ta'am tahton').]

Završni dio

Posljednje micvot dijela hukim u-mišpatim uključuju micvu da se uništi Amaleka (25:17-19) i 'mikra bikurim' (26:1-15).

Zakon o uništenju Amaleka moglo bi se gledati kao tolda od 'lo tircah' i završni dio ove cjeline od posljednjih pet dibrot. [Zašto je ova micva odabrana da završi ovaj odjeljak bit će raspravljeno u šiuru na Paršat Zahor.]

Slično tome, zakoni o "mikra bikurim" u 26. poglavlju dovršavaju temu "ha-makom ašer jivhar Hašem" i time zatvaraju cijeli odjeljak hukim & mišpatim koji sada oblikuje zrcalnu strukturu. [Ovom paršom ćemo se pozabaviti ij"h u šiuru sljedećeg tjedna.]

Značaj

Ova paralela može naglasiti činjenicu da svi zakoni Tore potječu s Har Sinaja. Dibrot, date izravno od B-ga, služe kao avot - najosnovnija načela saveza između B-ga i Bnei Jisrael. Micvot glavnog govora služe kao toldot, primjenjujući ova načela za upravljanje našim nacionalnim i osobnim ponašanjem. Ovaj model 'avot i toldot' uči nas da moramo primijeniti načela Matan Tore na svaki aspekt svakodnevnog života.

Nadalje, ovaj nas model uči da kada primjenjujemo principe dibrot, mi ih podižemo na višu razinu. Na primjer, ne samo da je zabranjeno ukrasti, nego se također zahtijeva da se izgubljeni predmet vrati vlasniku. Na ovaj način, zakoni "ha-šavat aveda" i obveza da se pomogne čak i susjedovoj životinji u nevolji, oba toldot o lo tignov, proširuju temeljnu zapovijed uspostavljenu ovim diburom kako bi se održala povećana senzibilnost prema imovini drugih, koja premašuje granicu zabrane stvarne krađe.

Proširenje načela Har Sinaja na svaki aspekt našeg svakodnevnog života, kao što je to pokazao Sefer Devarim, čini osnovu i temelj našeg razvoja u am kadoš.■

Alan Morinis:

Svakidašnja svetost

Židovski duhovni put musara

PUT

Provođenje

musara

NAMJENA MUSARA je da vam pomogne da utvrdite plan i program vašeg duhovnog obrazovanja, i potom vam da alate koji će vam pomoći da se svjesno i djelotvorno uključite u rad na svojoj nutrini koja je pred vama. Musar se sumira u frazi tikun midot ha'nefeš - unapređenje ili popravljanje osobina dušei za taj ispravak potreban je određeni usredotočeni trud tijekom određenog vremenskog razdoblja. Jednostavno rečeno, praksa je način na koji radite i savladavate svoj duhovni program rada.

Musar vam želi pomoći da premostite jaz između svojih ideala i života kojeg uistinu vodite. Do ovog približavanja dolazi praksom, korak po korak. Praksa ne uključuje traženje neke vrste duhovnog generatora koji će vas ispuniti svjetlošću, jer sva potrebna svetost već živi u vama. Umjesto toga, praksa se usredotočuje na ponovno baždarenje konkretnih osobina duše koje blokiraju da svjetlost vaše duše zasja u vaš život.

Život donosi kušnje, a kušnje s kojima se suočavamo obično su u skladu sa stanjem naših vlastitih duševnih osobina. Ako ste skloni laganju, bit ćete iskušani kroz situacije koje iziskuju istinu. Ako ste škrti, iskušavat će se vaša velikodušnost.

Kaže se da se Abraham u životu suočio s deset kušnji. Abrahama se smatra majstorom duševne osobine srdačnog dobročinstva (heseda), pa ipak niti jedna od njegovih kušnji

objasni prakticiranje musara i da se pruži odgovore na pitanja za koja znam da se često pojavljuju, ali budite uvjereni da ćete, nakon što probavite sve ove riječi, imati u rukama jednostavnu dnevnu i tjednu praksu koja ukupno zahtijeva samo dva do tri sata tjedno.

Osobna priroda prakticiranja musara

nije bila usmjerena na srdačno dobročinstvo. Umjesto toga, on je bio iskušan u duševnoj osobini snage (gevure), koja je tradicionalno oprečna i nadopunjuje

Svaka kušnja s kojom se suočimo jedna je prečka na ljestvama duhovnog života, i kako prolazite ili padate na svojim testovima, vi se duhovno dižete ili padate. Taj trenutak kad se u jeku stvarnog života pojavi kušnja ja nazivam "musarskim poslom". Prakticiranje musara je način na koji se pripremamo za neminovne susrete s musarskim poslom.

Kelmska ješiva naglašavala je vrijednost prakse. Alter iz Kelma je zadaću čišćenja zgrade ješive dodijelio "najboljim" učenicima, te objasnio zašto pomoću dosjetke s glagolom kert na jidišu, koji znači i "pomesti" i "preokrenuti": "Ver es kert do kert die velt" "Tko god ovdje čisti, preokreće svijet." Pometanje se smatralo praksom koja nas oslobađa od sebičnih želja: počistite prepreke i vaš će se svijet preobraziti.

Trebalo bi puno riječi da se točno

Na svijetu ne postoje dvije osobe koje su duhovno identične. Kao posljedica toga, prakticiranje musara uvijek je usmjereno na jedinstvenost pojedinca. Budući da svatko od nas ima različit sklop osobina duše s kojima se mora uhvatiti u koštac i prakse koje će na nas imati najveći učinak razlikovat će se od osobe do osobe, a čak će se razlikovati i kod iste osobe u različitim trenucima života. Ova je stvarnost navedena u priči koju sam ispričao u petom poglavlju o učenicima musara koji su se žalili na druge učenike koji su razmatrali o ribi koja se raspadala. "Djeluje li to?" bio je odgovor njihovog učitelja. To je suština musarske prakse: je li to djelotvorno u dovođenju do duboke i trajne duhovne promjene?

Ja razumijem da svatko od nas ima svoj duhovni plan i program rada i da će različite prakse kod nekih funkcionirati bolje nego kod drugih, pa moram ovdje na samom početku navesti jedno važno upozorenje. Potpuno je točno da ćete se možda morati usredotočiti na osobinu koja je kod mene u savršenoj ravnoteži, dok će meni vaša najbolja osobina izmicati. Također je točno da ćete otkriti da moja omiljena pra-

(nastavak

ksa kod vas jednostavno ne funkcionira. Do tih ćete zaključaka doći eksperimentiranjem i samoanalizom, a to je ono zbog čega je potreban oprez. Kad začujete unutarnji glas koji kaže: "Ta osobina mi jednostavno nije važna" ili "Ta praksa nema učinka" ili "Ovo je dosadno" upozoravam vas da budete vrlo sumnjičavi u pogledu toga tko izgovara te šapatom izgovorene riječi. Mogao bi to biti glas dobre, razborite prosudbe. Također bi to mogao biti glas tog protivnika rasta i promjene, vašeg vlastitog jecer ha'ra. Iako s pravom tražite prilagođenu praksu koja kod vas djeluje, u isto vrijeme prakticiranje musara zahtijeva određeni stupanj podložnosti formi i povjerenje da će do promjene doći. Ako obratite pažnju na svaku sumnju, kritiku, pa čak i na dojam poruge koji dolazi iznutra, vaša će praksa biti narušena. Upravo to je izazov koji vam postavlja jecer ha'ra.

Prakticiranje musara zahtijeva da promatranje, učenje i prilagođavanje uravnotežite s postojanošću i upornošću. Takav stav upornosti pomoći će vam da prevladate trenutne prigovore koje pred vas šalje jecer ha'ra, a koji su ništa drugo do pokušaji da vidi možete li vas se skrenuti s puta. Trebali biste očekivati da ćete biti podložni skretanju s puta. Jedan od razloga za to je što, nakon što ste se uključili i angažirali u nekoj ozbiljnoj musarskoj praksi, vaše unutarnje oko neće vidjeti nikakve promjene. Vi vršite svoju praksu i ona ostavlja trag na vašoj duši, ali vaš um gleda uokolo unutar polja svog ograničenog svjetla i ne vidi nikakvu vidljivu promjenu. To ima smisla, budući da je cijela bit donijeti promjenu na mnogo du-

Svakidašnja svetost

bljoj, nesvjesnoj razini. Ipak, vaš jecer ha'ra će prišapnuti, ili možda čak i povikati: "Vidiš, ovo ne funkcionira! Primijećuješ li kakvu promjenu? Kakvog li gubitka vremena! Umjesto toga mogao si raditi ovo ili ono!" I tako dalje.

No vi ustrajete u svojoj praksi, i onda se jednog dana nađete u situaciji u kojoj biste u pravilu, obično i predvidivo reagirali na određeni način, i odjednom ste svjesni da imate drugačiju mogućnost. Odakle ta nova misao? Ili možda to nije ni misao, ali spontano reagirate na netipičan način, način koji je bliži vrijednostima kojima ste težili. Što vam je otvorilo tu novu mogućnost? Ona nije proizašla iz vašeg svjesnog uma, već iz dublje nutrine, gdje je vaše prakticiranje musara ostavilo svog traga, u području na kojem svjetlo intelekta jednostavno ne sja.

Kao praktičar, morate vjerovati musarskoj praksi i vjerovati da ona obavlja svoj posao. Kao što ćete vidjeti, same prakse su dobroćudne, nisu radikalne niti ekstremne. Također, te su prakse kod nas prisutne već generacijama. Da su bile neučinkovite ili da su imale negativne učinke, do sada bismo to znali. Umjesto toga, ono što imamo su izvještaji kao i izravna iskustva ljudi koji su unaprijedili i učvrstili svoje više ja kroz praksu musara. Za Rabbi Yehudu Leiba Nekritza, koji je bio tast Rabbi Perra, ljudi su govorili da, kad je činio musar, on nije bio čovjek nego anđeo. Također su rekli da je, kada se rodio, bio gladak poput svile, što znači da je njegov urođeni karakter bio jako dobar. "Ali nakon musara ...", govorili bi, i nikada ne bi dovršili rečenicu. Ako je svila bila točka s koje je počeo, nije bilo riječi kojima bi se opisalo do

kuda je stigao.

Tradicionalno, musar se prakticirao pod izravnim nadzorom učitelja u zajednici kolega tragatelja, obično ješivi. Ime koje je dobila uloga vodiča u musaru je mašgijah, što na hebrejskom doslovno znači "nadglednik". Često se naslov uže označavao kao mašgijah ruhanit, "duhovni nadglednik". Činjenje musara zamišljeno je da bude snažan doživljaj koji prodire u dubinu nutrine, pa nadgledanje može biti vrlo važno kako bi se osiguralo da tragatelj ostane na sigurnom i pozitivnom teritoriju, a da pritom i dalje bude kušan i ide putem. Također, zajednica tražitelja pruža društvo i interakciju za jačanje i usmjeravanje pojedinca.

Prakticiranje musara koje slijedi temelji se na iskustvu koje imam u vođenju ljudi koji nisu u bliskom kontaktu s mašgijahom ili ne žive u snažnoj, specijaliziranoj duhovnoj/ vjerskoj zajednici. Još uvijek je najbolje činiti musar pod budnim okom mašgijaha i u društvu kolega tragatelja, ali kada to nije moguće, sljedeća najbolja stvar je razviti vlastitog unutarnjeg mašgijaha na kojeg se možete osloniti. Iako spominjem nekoliko praksi koje je potrebno raditi pod nadzorom (poput vizualizacija i pjevanja napjeva), ovdje opisani režim musara prakticirale su stotine ljudi i dokazao se kao izvediv, djelotvoran i siguran bez nadzora.

Faze prakticiranja musara

RABBI YISRAEL SALANTER uočio je i utvrdio da postoje tri faze u prakticiranju musara. Razumijevanje ove tri faze pojasnit će zašto su se modeli prakticiranja tako razvili.

s 28. stranice) Alan Morinis:

(nastavak s 29. stranice) Alan

Morinis:

Svakidašnja svetost

Ove tri faze čine okosnicu svega što slijedi.

Faza1:Senzibilnost

Prakticiranje musara započinjete time što postanete senzibilni za osobine duše koje djeluju u vama i uočavate na koji vas način motiviraju da mislite, govorite i radite ono što radite. Nastojite izoštriti svoju svijest o tome što stvarno jest u vama, ono što djeluje u korist i ono na što treba obratiti pozornost. U svojoj praksi ne možete krenuti nigdje sve dok ne identificirate svoje duševne osobine i jasno vidite kako one u vama funkcioniraju.

Ova faza otvaranja od iznimne je važnosti jer postavlja plan rada za sve što bi moglo uslijediti. Rabbi Yechezkel Levenstein, koji se školovao u musarskom centru u Kelmu i postao osoba velikog utjecaja u posljednjoj generaciji, naglašava važnost razvoja senzibilnosti u kontekstu prakticiranja musara:

U kelmskom Beis HaTalmudu vrlo se često navodi da kako bi čovjek bio u stanju slušati i razumjeti musar, on najprije mora senzibilizirati svoje osjećaje. Bez toga on može slušati i učiti cijeli život, a da uopće ne zna što musar jest niti što musar od njega traži. Jer musar uključuje najistančaniju senzibilnost.

Drugi učitelj iz te iste generacije, Rabbi Yitzchok Isaac Sher, točno pojašnjava kakvu vrstu senzibilnosti tražimo. On citira učenja učenjaka iz Talmuda koji navode da kad je [Šaul] čuo kako Davida hvale, "on [Šaul] je zadobio osjećaj uznemirenosti i zavidio mu."

Na temelju ovog komentara, Rabbi Sher prepoznaje ono što tražimo

kada nastojimo biti senzibilni: "Iz njihovih riječi možemo vidjeti da je nastanak zavisti popraćen 'osjećajem potonuća, uznemirenosti' - prolaznom, kratkotrajnom mišlju na koju čovjek obraća malo pažnje." Rabbi Sher nas uči ključnoj lekciji: samo onda ako smo svjesni unutarnjih osjećaja koji se javljaju u našem unutarnjem svijetu, možemo znati što se događa iz trenutka u trenutak u pogledu naših duševnih osobina.

On dalje naglašava ono što je važno u ovoj svjesnosti o unutarnjim osjećajima: "Onaj tko je svjestan načina na koji se ljubomora razvija u srcu, razumije da ukoliko osjeti osjećaj uznemirenosti kad čuje kako mu hvale prijatelja, da mu je bolje da mudrošću i znanjem učvrsti razmišljanja svog srca." Prvo morate biti svjesni onoga što osjećate kad se pojavi ljubomora; ti su osjećaji signal da poduzmemo odgovarajuće mjere. Bez te svijesti, ljubomora će se pojaviti te razmahati neistražena i bez ikakvih ograničenja, a posljedice će vjerojatno biti razorne, kako čitamo u priči o prvom ubojstvu zabilježenom u Tori, kada je ljubomora potaknula Kaina da ubije Abela.

Rabbi Sher raspravlja o ljubomori samo kao ilustraciji. Ono što on kaže odnosi se na sve osobine duše. Cilj koji on postavlja je da budemo "onaj tko je senzibilan na zamisli svog srca". Te "zamisli" su osjećaji koji dolaze prije nego što misao uopće poprimi oblik. Jeste li u stanju vidjeti i uočiti iskre nestrpljenja prije nego što vam noga počne lupkati po podu? Jeste li upoznati s unutarnjim gibanjima koja signaliziraju želju, prije nego što vam se ruka pokrenula? Možete li biti svjesni prvog sitnog unutarnjeg mreškanja valova koje ide prema tome da postane val

veličanja samoga sebe?

Senzibilnost znači biti svjestan zametka misli, riječi, osjećaja ili djela što je ranije moguće u njegovom ciklusu klijanja i rađanja. Što je jača vaša svjesnost o onome što se giba u vama, to ćete prije vidjeti što nastaje i to ćete imati više izbora u vezi smjera kojim će taj unutarnji impuls krenuti.

Tako ulazimo u prakticiranje musara prepoznajući da je od vitalne važnosti njegovati unutarnju osjetljivost. Također, moramo biti senzibilni na to kako djelujemo na druge. Ova vrsta osjetljivosti može izgledati kao da je sasvim drugačije vrste, no zapravo nije, jer samo vaši vlastiti unutarnji senzori mogu registrirati djelovanje vašeg ponašanja na druge. Iz vlastitog iskustva znate kako vas ljudi mogu naljutiti ili povrijediti, a da su potpuno nesvjesni toga kako njihove riječi ili postupci djeluju na nas. Mi ne želimo biti takvi. Ne bismo trebali uvijek nastojati udovoljiti ljudima, a ponekad bi trebali učiniti i upravo suprotno, ali mjera do koje se naše namjere pretvaraju u stvarnost može se prosuditi iz odgovora drugih.

Važnost obraćanja pažnje na život i načina na koji vaša okolina reagira na vas istaknuta je u Izrekama: "Uho koje čuje prijekor života ostat će među mudrima." Sluh je osjetilo, a prakticirati musar znači postati istančan i pomno osjetljiv.

Faza2:Samokontrola

Iako je krajnji cilj prakticiranja musara potpuna transformacija duševne osobine, negdje putem i nakon što steknete senzibilnost na negativnu ulogu koju neka osobina ima u vašem životu, morate svjesno ulo-

žiti trud da kontrolirate ponašanje koje nastaje iz te osobine. Jednom kada postanete svjesni svojih obrazaca ponašanja, morate pokušati zauzdati ponašanje koje može naštetiti duši ili se natjerati da pokrenete ponašanje koje hrani dušu, a kojeg trenutno nema.

U ovoj fazi prakticiranja musara, uz pomoć informacija dobivenih od naše senzibilnosti, mi prionemo na posao koristeći snagu svoje volje.

Hajde da pogledamo što se podrazumijeva pod samokontrolom na primjeru osobine istine.

Recimo da ste u svom prakticiranju musara došli do točke u kojoj ste razvili senzibilnost na ulogu koju istina i neistina imaju u vašem životu, te shvatili da ste skloni govoriti bezazlene laži. Vi ste zapravo svjesni da iznošenje istine stvara drugačije unutarnje osjećaje od iznošenja neistine, i možete ih razlikovati.

Nakon što ste došli do povišene razine svijesti o tome što se dešava, sljedeći zadatak za praktičara musara je vježbati samokontrolu. Išao bih tako daleko da kažem da ste dužni to učiniti, jer vam izgovor da niste svjesni svog ponašanja više nije na raspolaganju. Dalje, poželjet ćete pogledati osobinu ili osobine koje mogu potaknuti sklonost laganju (a to mogu biti čast, ljubav, ponos, povjerenje ili nešto drugo), ali u ovoj fazi jedino o čemu razmišljate je da držite usta zatvorenima. Morate paziti na svoj jezik. To značiti da ćete se držati vrlo strogih standarda istine, odvagujući svoje riječi na vagi istine dok su tek još misli i prije nego što išta izgovorite.

Izreke su i ovdje dobra vodilja, ali i nadahnuće: "Tko god zauzdava usne svoje, mudar je."

U ovoj fazi prakticiranja musara činite sve što možete da zauzdate i usmjerite svoje riječi i djela u pogledu one osobine duše koja je u vašem programu duhovnog razvoja. Ako ste svjesni da ste nestrpljivi, nastojte biti strpljiviji. Ako ste skloni požudi, svjesno usmjeravate oči na drugu stranu. Ako ste pomalo škrti, vaša volja je ona koja nalaže vašoj ruci da posegne u džep ili torbicu. Sjećam se događaja kad sam prošao pored tanjura s kolačićima. Nisam bio gladan, ali oni su u meni pobudili moju pohlepu i pitao sam se jesam li u stanju da ne posegnem rukom. Bio sam, i nisam posegnuo za njima.

Uvježbavanje svoje volje da neke stvari učini, a druge ne sjajna je i potrebna praksa. Postupci te vrste bolje će uskladit vaš izvanjski život s vašim unutarnjim životom, koji je sam po sebi vrijednost iz Tore.

S vremenom, uvjeravaju nas učitelji musara, trud koje ulažemo da svoje ponašanje usmjerimo putem samokontrole potaknut će unutarnje promjene. Učitelji su uočili veliku prednost korištenja vlastitog ponašanja kao alata za transformaciju, što ilustrira izreka Sefera ha'-Chinucha iz trinaestog stoljeća: "Srce čovjeka biva privučeno njegovim izvanjskim postupanjem." Kako činiš, takav postaješ.

U Putu pravednika Rabbi Luzzatto nam kaže: "Vanjske radnje potiču unutarnje radnje. On što on time misli je da radnje koje poduzimate u vezi s određenom osobinom duše mogu imati za posljedicu promjenu te osobine. Ne morate se ustručavati da poduzmete nešto prije nego se osobina promijeni; samo postupanje će generirati preoblikovan unutarnji način ponašanja.

Naši učitelji nas uvjeravaju da će svjestan izbor prakticiranja određenog ponašanja s vremenom dovesti do toga da se nešto novo ukorijeni duboko u nama, i naše će se prirodno ponašanje promijeniti kao rezultat naših postupaka. Ovo se načelo primjenjuje na sve osobine duše, kao što Rabbi Luzzatto kaže o osobini entuzijazma:

Najbolji savjet za osobu u kojoj ta želja ne gori je da svjesno sam sebe oduševi kako bi entuzijazam na kraju mogao postati dio njega. Vanjske radnje pobuđuju unutarnje, a vi svakako imate više kontrole nad vanjskim nego unutarnjima.

Ako znate ponešto o psihologiji, u ovome možete uočiti paralelu s idejama koje bi se nazivale biheviorističkima. Biheviorizam je pokret u psihologiji i filozofiji koji naglašava izvanjske bihevioralne aspekte misli, a nastoji odbaciti unutarnji doživljaj, i tu se počinje razlikovati od musara. Biheviorizam se ne obazire na unutarnji doživljaj ili stanja svijesti, dok je musar duboko zainteresiran za unutarnji život. Rabbi Shlomo Wolbe je musar definirao kao "izgradnju unutarnjeg svijeta". No, musar se još više odvaja od biheviorizma jer je njegova briga za dušu u kontekstu duhovnog univerzuma s B-gom, a to je daleko od biheviorističke perspektive. Premda i musar i biheviorizam uviđaju da postupci imaju stvaran utjecaj, oni se razlikuju u razumijevanju i uvažavanju onoga što taj utjecaj jest, gdje ga se registrira i zašto ga treba stimulirati.

Rabbi Luzzatto svoj komentar o tome kako izvanjski postupci mogu stvoriti unutarnje naslijeđe završava riječima: "Iskustvo to svjedoči." Zanimljivo ga je vidjeti kako donosi

(nastavak s 30. stranice) Alan Morinis: Svakidašnja svetost

(nastavak s 31. stranice) Alan Morinis:

Svakidašnja svetost

ovaj izvor potvrde, umjesto da se oslanja na provjerene tekstove Tore i Talmuda. Čini se da nam želi dati do znanja da je izravno iskusio unutarnje promjene koje su pratile njegove promjene u ponašanju. Naravno, on može govoriti samo o svom vlastitom iskustvu, ali time nas potiče da vjerujemo njegovom iskustvu i primijenimo njegova učenja na vlastite živote.

Vaša volja ima transformacijsku moć, iako je ta moć ograničena, zbog čega ljudi tako često krše obećanja i odluke. "Prestati pušiti je lako", kaže vic. "Napravio sam to već stotinu puta." Ipak, vaša volja je moć kojom ste obdareni, a kad jednom postanete svjesni da nešto očito nije u redu, uvođenje vaše volje u igru odigrat će određeni pozitivan učinak.

Faza 3: Transformacija

Posljednji korak prakticiranja musara je preraditi problematičnu duševnu osobinu u njezinom korijenu toliko temeljito da više ne stoji kao prepreka svjetlu svetosti i povezanosti duše. Rabbi Yisrael Salanter govori o fazi samokontrole kod prakticiranja musara koju smo upravo razmatrali, i uspoređuje je s ovom fazom transformacije:

Prva je nadvladavanje svoje naravi kako se ne bi činilo zlo. Druga je promjena vlastite naravi kako bi se radilo dobro. Druga značajka je teža od prve, jer je teže preobraziti nečiju narav nego je nadvladati. Stoga se čovjek mora razvijati korak po korak. U početku bi trebao nastojati ispuniti nalog "Odvrati se od zla" (Tehilim [Psalmi] 34,15); to je prva značajka rasta. Nakon

toga, trebao bi nastojati ispuniti zapovijed "čini dobro" (isto), što je druga i naprednija razina.

Majstori musara razvili su mnoge tehnike za transformaciju osobina duše, kao i mnoge varijacije tih metoda. Tri prakse koje ilustriraju ono što je uključeno u transformaciju osobina duše su vizualizacije, promišljanja i strastveno pjevušenje (hitpa'alut). Vizualizacija je živopisna slika koje se čuva na umu, promišljanje je duboka ideja s kojom se borite, a musarsko pjevušenje uključuje ponavljanje fraze stalno iznova s melodijom i emocijama, kao i značenjem.

Ovakve se prakse trebaju vršiti kada se povučete iz svijeta svog svakodnevnog života. Nijedna od ovih metoda nije analitička. Svaka na svoj način ima za cilj da stvori osjećajno iskustvo, koje Alter iz Novarodoka naziva "osjetilnim učenjem". Vizualizacije, promišljanja i pjevušenje stvaraju doživljaje koji ostavljaju trajni trag na dubokoj unutarnjoj razini, puno dublji i učinkovitiji nego što intelektualna ideja može prodrijeti. Na taj način one transformiraju.

Musar polazi od premise da su korijeni naših misli, riječi, osjećaja i djela zakopani duboko u unutarnje sfere, izvan dometa svjesnog uma. Nesvjesni izvori iz kojih proistječe vaš život zamišljeni su tako da budu izvan vidokruga, pa bez obzira koliko se naprezali i zurili, nećete moći uhvatiti ni najmanji tračak onoga što živi u tim trajno zaklonjenim dubinama.

Kao što Rabbi Leffin piše u Cheshbon haNefesh početkom devetnaestog stoljeća, desetljećima prije rođenja psihologije: "Jasno je da je zna-

tan broj pomaka psihe svakodnevno sakriven u tajnim odajama čovjekova srca, jedne u drugoj, tako da on više ne zna za njih niti ih prepoznaje. Ali što su dublje skrivene, to one snažnije djeluju unutar psihe." Iz toga slijedi da transformacija u našim mislima, riječima, osjećajima i postupcima zahtijeva prakse koje imaju utjecaja i na toj dubokoj unutarnjoj razini.

Da nastavimo s ilustracijom na primjeru istine, trebalo bi biti jasno da ćete, ako ste postali senzibilni za ulogu koju neistina igra u vašem životu, potom učiniti ono što možete kako biste se odrekli laži. To će značiti da svjesno čuvate svoj jezik kako bi poticaj na laganje bio pod kontrolom i da bi ga se nadvladalo. No, mnogo uzvišenije je preobraziti sebe tako da ovaj poticaj više ne postoji. Umjesto da obuzdavate želju da kažete laž, u vama se jednostavno ne javlja pomisao na laganje.

Taj korak ka transformaciji uključuje usredotočenu praksu koja nije usmjerena na samu duševnu osobinu istine, već na ono što motivira laganje. Postojat će temeljna osobina kojoj se služi udaljavanjem od istine. Možda lažete da biste stekli čast ili zbog financijskog probitka ili neke druge uočene prednosti. Da bi se potpuno oslobodili od sklonosti laganju potrebno je tu uzročnu osobinu reprogramirati, ne idejama, već raznim vrstama izravnih doživljaja koja mogu stvoriti nove obrasce razmišljanja i osjećaja iz vaše nutrine. Učinite to i neće vam ni pasti na pamet da se ponašate na uobičajene negativne načine, niti će biti potrebno bilo kakvo suzdržavanje da biste se držali dobrih i korisnih riječi i djela.■

VIDIO SVAŠTA

Astronaut koji je proveo 178 dana u svemiru: 'Čovječanstvo živi u velikoj laži'

net.hr4.9.2024.

Bivši NASA-in astronaut, koji je proveo 178 dana u svemiru, svjedočio je promjeni svoje perspektive o postojanju ljudi na Zemlji

Ron Garan nije samo astronaut, već i pilot borbenog aviona i poduzetnik. Proveo je neko vrijeme u ruskoj svemirskoj letjelici Soyuz i Međunarodnoj svemirskoj postaji, piše Wionews.

U intervjuu za Big Think, Garan je rekao je: "Ljudi na Zemlji tretiraju sustave za održavanje života našeg planeta kao podružnicu globalne ekonomije. Svaki sustav koji su stvorili ljudi tretira se na taj način."

UHIĆEN NA VRIJEME

'Živimo u laži'

"Vidio sam biosferu koja se spaja sa životom. Budući da naši sustavi koje su stvorili ljudi tretiraju sve, uključujući i same sustave za održavanje života našeg planeta, kao podružnicu globalne ekonomije, očito je iz točke svemira da živimo u laži", rekao je.

Kaže da mu se nakon povratka iz svemira perspektiva promijenila. Stvari su mu se počele činiti drugačije nakon što je vidio kako Zemlja "visi" u tami svemira.

"Efekt pregleda opisuje pomak koji imaju astronauti kada vide planet kako visi u tami svemira", rekao je.

Čovječanstvo se suočava s brojnim problemima na Zemljiratovima, glađu, siromaštvom i drugo. Zemlje se međusobno bore za teritorij, bogati su zauzeti punjenjem svojih trezora. Problemi, kaže Garan, i dalje ostaju jer čovječanstvo ne vidi stvarnu sliku.

"Dio razloga zašto ne rješava-

mo probleme je to što nemamo pravu perspektivu, što se ne bavimo stvarima u skladu s realnošću situacije. Mislimo da znamo cijelu sliku, ali u stvarnosti nismo svjesni svega", dodao je. Zbog toga, kaže Garan, "sada plaćamo stvarno visoku cijenu, kao civilizacija." ■

Planirao ubiti što više Židova. Izabrao je simboličan datum za brutalan napad

net.hr7.9.2024.

Muhammad Shahzeb Khan optužen je za planiranje masovne pucnjave u Židovskom centru u Brooklynu oko 7. listopada 2024., godinu dana nakon Hamasovog napada na Izrael u kojemu je ubijeno oko 1200 ljudi.

Pakistanski državljanin koji živi u Kanadi uhićen je u srijedu i optužen za planiranje napada u New Yorku na Židovski centar

u znak podrške Islamskoj državi, priopćilo je u petak američko ministarstvo pravosuđa.

Muhammad Shahzeb Khan (20) optužen je za planiranje masovne pucnjave u Židovskom centru u Brooklynu oko 7. listopada 2024., godinu dana nakon Hamasovog napada na Izrael u kojemu je ubijeno oko 1200 ljudi. Državni odvjetnik Merrick Garland rekao je da je Khan, koji je također poznat kao Shahzeb Jadoon, imao za cilj ubiti "što je više

moguće Židova".

Khan je pokušao otputovati iz Kanade u SAD gdje je namjeravao upotrijebiti automatsko i poluautomatsko oružje kako bi izvršio napad, navodi se u optužnici. Kanadska policija priopćila je u petak da je uhitila Khana u srijedu u Ormstownu (Quebec) južno od Montreala. Khan bi se trebao pojaviti pred sudom u Montrealu 13. rujna.

On je dvojici policajaca na tajnom zadatku govorio o svojim

planovima za stvaranje "prave ćelije" pristaša Islamske države za izvođenje napada, navodi se u optužnici. Dao im je upute da nabave jurišne puške, streljivo i druge materijale za izvođenje napada, te je identificirao određene lokacije za izvođenje napada.

Khan je odabrao New York jer ima "najveću židovsku populaciju u Americi", rekli su tužitelji". Optuženom prijeti do 20 godina zatvora.■

u Münchenu, napadač upucan

Index5.9.2024.

JUTROS je središtu Münchena, u blizini Nacističkog dokumentacijskog centra i Generalnog konzulata Izraela, došlo do pucnjave.

“Na području Karolinenplatza policijske snage su pucale na sumnjivu osobu i osoba je pogođena”, napisala je policija na X-u. Nije poznato u kojem stanju je upucana osoba, niti o kome se radi.

Trenutno nema informacija o

mogućim drugim osumnjičenicima. Policija je pozvala građane da izbjegavaju to područje. Na mjestu događaja je blokiran promet.

Na društvenim mrežama je objavljena snimka na kojoj se čuju brojni pucnjevi.

Njemačka policija navodi da se društvenim mrežama već šire dezinformacije. Pozvali su građane da ne sudjeluju u širenju lažnih informacija, te da ne objavljuju snimke događaja.■