5-07 - Divrej Tora - KiTavo 5780

Divrej Tora Godina 13 Broj 47

Zagreb, šabat 5. rujna 2020. - 16. elula 5780.

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Paraša Ki Tavo

B’’H

Šabat Ki Tavo Jeruzalem 18:23

19:34

Zagreb

19:09

20:08

Rijeka

19:15

20:14

Split

19:05

20:04

Dubrovnik 18:58

19:57

Vinkovci 18:58

19:56

Sarajevo 18:58

19:57

Doboj

19:00

19:59

B. Luka

19:04

20:02

Beograd 18:51

19:52

Novi Sad 18:54

19:56

Subotica 18:56

19:58

Zrenjanin 18:52

19:54

Niš

18:44

19:44

Beč

19:11

20:09

Frankfurt 19:44

20:42

Edison, NJ 19:04

20:12

(D’varim 26,1-29,8) Moše daje narodu upute: kad uđete

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb utorak, 8.9.2020.

Broj 47

B-ga izabran narod, te da su i oni odabrali B-ga.

u zemlju koju vam je B-g dao u vječno

Zatim su na redu tohaha – prijekori.

naslijeđe i nastanite se u njoj i obradite

Nakon nabrajanja blagoslova kojima će

ju, prve dozrele plodove (bikurim) iz

B-g nagraditi narod dok poštuje zako-

svoga voćnjaka donesite u Sveti hram i

ne Tore, Moše daje dugačak i neugo-

oglasite svoju zahvalnost na svemu što

dan prikaz loših stvari – bolesti, gladi,

je B-g za vas učinio.

siromaštva i izgnanstva – koje će ih za-

Alot Hašahar

4:54

Najranije Talit

5:30

Nec Hahama

6:26

Najkasnije Š’ma

9:40

Tu se nalaze i zakoni o desetini koju se

Zman Tefila

10:44

daje Levitima i siromašnima i detaljne

Moše zaključuje govoreći narodu da su

Hacot

12:53

upute kako na brdima Gerizim i Eval

tek danas, četrdeset godina nakon što

Minha Ketana

16:39

objaviti blagoslove, a kako prokletstva

su se rodili kao narod, stekli "srce da

Plag Haminha

18:00

(o čemu je bila riječ na početku paraše

spoznaju, oči da vide, uši da čuju." ■

Šekia

19:20

Re'e). Moše podsjeća narod da su od

Cet Ha-kohavim

20:02



desiti napuste li B-žje zapovijedi.

Prevela: Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen - prva alija - 11 p'sukim (26,1-11)

hvalnosti B-gu za sve što imamo.

Pasuk daje naslutiti da je Lavan

Kada dođemo u zemlju i nastani-

bio odgovoran za naš dolazak u

mo je, zapovijeđeno nam je da uz-

Egipat, ali Jaakov se nakon vremena

memo od prvih plodova [micva o

provedenog s Lavanom vratio oče-

bikurim već je ubrojena u paršat Miš-

voj kući, i tek mnogo godina kasnije

patim] "sedam vrsta", stavimo ih u košaru i odemo na Mjesto (Mikdaš).

Imamo otići kod kohena na dužnosti, najaviti svoju nazočnost i uručiti mu košaru. On će je uzeti i položiti pred žrtvenik. Tada ćemo izgovoriti "odlomak o bikurim".

Bikurim su se stavljali u košaru tene. Njena numerička vrijednost je 9 + 50 + 1 = 60. Baal HaTurim ističe da je preporučeni količina koju treba dati kao bikurim 1/60.

S perspektive micve

O bikurim je rečeno: "Vršite tu micvu, jer njenom ćete zaslugom ući

izjavu da nam je drago što smo ovdje. To što smo sretni zbog prilike da se nalazimo u Erec Jisraelu daje nam "z'hut" da budemo ovdje. Radosno zahvaljivanje B-gu što smo ovdje, pomaže "popraviti" oprečni stav kojeg su iznijeli 10 uhoda, a podržalo ga mnoštvo. Grijeh uhoda počinjen je onime što su meraglim rekli, i to dok su izlagali plodove koje su donijeli iz zemlje. Bikurim je micva koja se vrši onime što onaj koji donosi bikurim govori, i to dok izlaže plodove koje je donio iz zem-

lje. "Savršena podudarnost!"

završio u Micrajimu. Komentatori ukazuju

na

sljedeći

redoslijed

događaja: Lavan je prevario Jaakova i dao mu Leu za ženu umjesto njegove voljene Rahel. Kada je Jaakov nakon toga oženio i Rahel, nastalo je suparništvo između dviju sestara.

Ovo se suparništvo prenijelo na ■

sljedeću generaciju u formi problema između Josefa i njegove braće.

Kada je Jaakov dao Josefu prugasti ogrtač, time je raspirio ljubomoru koja je na kraju dovela do toga da Josef bude prodan u ropstvo. Njegov silazak u Egipat kasnije je tamo doveo cijelu obitelj. Dakle, Lavan je

u zemlju". Ari HaKadoš izdvaja

Bikurim je ogledni primjer "hakarat

valjani početak tog procesa, stoga i

bikurim kao micvu koja je "tikun"

hatova", prepoznavanja i priznanja

pasuk: arami oved avi, vajered mi-

(popravak) za grijeh uhoda. Bikurim

dobra što nam ga je B-g učinio. Ova

craima.

imaju od Tore određenu, ugrađenu

se pouka mora primijeniti i na dru-

deklamaciju koja nam pomaže usre-

ga područja micvot i života općenito.

dotočiti naše misli u određenom

O, neka bismo uskoro imali čast da

smjeru. Ovom deklamacijom, Židov

donesemo bikurim s potpunom ra-

se poistovjećuje sa svojom židov-

došću i židovskim ponosom koji go-

skom baštinom, te svima objavljuje

vore da smo doista sretni što smo

središnju ulogu Erec Jisraela u B-žjim

od B-ga izabrani kao Njegov Narod

planovima za Izraelski narod.

i iskreno zahvalni za ovu divnu

Bikurim su jedna od micvot koje iz-

Zemlju.

Levi - drugi alija - 4 p'sukim (26,1215) Nakon što se dovrši odgovarajuće odvajanje i raspodjela t'rume, ma'asera i ma'aser anija (za vrijeme treće i šeste godine ciklusa Šmita), mora se dati formalna izjava da ništa od

"svetog uroda" nije ostalo u našem posjedu i da je stvarno uručeno oni-

ričito treba pratiti simha - radost ko-

Prva četiri p'sukim iz deklamacije

ju trebamo osjećati kada (nadam se,

bikurima čine glavninu teksta Sedera

ne "ako") shvatimo da sve što ima-

za Pesah. Oni rezimiraju egipatsko

mo dolazi od B-ga— radost koju

porobljavanje i Izlazak koji je usli-

ćemo, nadam se, imati za sve micvot.

jedio. Peti pasuk govori o dolasku u

B-žji ukor kasnije iznesen u sedri

Erec Jisrael. To odgovara petom iz-

Gore navedena izjava poznata je

glasi da "mu ne služimo s radošću".

razu za otkupljenje koji je predstav-

kao vidui maaser, doslovno "priz-

ljen Elijahuovom čašom. Svi mi do-

nanje desetine". Riječ "vidui" podra-

nosimo bikurim (uključujući Levija i

zumijeva grijeh. Ipak, izjava koju

obraćenika) uz osjećaje radosti i za-

daje pojedinac čini se potpuno liše-

Sve micvot vezane uz zemlju su posebne. Ali bikurim sa sobom nosi Strana 2

ma kojima je namijenjeno. Ova se izjava daje posljednjeg dana Pesaha u četvrtoj i sedmoj godini.

S perspektive micve

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

nom grijeha. "Uklonih što je sveto iz

novac za "mrtve". To se može usko

ponašati na načine koji dovode do

svoje kuće i dadoh ga Leviju, stran-

primijeniti na mrtvačke pokrove,

toga da postanemo sveti. Od općih

cu, siroti i udovici, kako si zapovi-

lijes, itsl., ali ono općenito uključuje

osobina, možemo koristiti i konkret-

jedio; nisam prekršio zapovijed niti

i svaku uporabu za ono što nije

ne primjere - kao što B-g odijeva

išta zaboravio (od onoga što sam

hrana.

nage, posjećuje bolesne, pokapa

trebao učiniti). Nisam nepropisno jeo svete hrane, niti sam je na bilo

Potom pozivamo Hašema da s vi-

mrtve, tješi one koji tuguju ... tako i

koji način oskvrnuo, poslušao sam B-žji glas; učinio sam sve što mi je bilo zapovjeđeno." Zašto bi se takva

izjava nazivala Vidui? HaRav Soloveichik ztz”l, naveo je da je ključna riječ (dva puta se spominje) k'hol, kao i svi, a ne kol, svi. Izjava Vidui maaser izjavljuje da je osoba učinila gotovo sve što se od nje tražilo.

"Nisam prekršio tvoje micvot i nisam zaboravio ..." kaže Sfat Emet nisam zaboravio da si Ti Taj koji mi

sina "pogleda dolje" na Svoj narod i

je zapovjedio da vršim micvot. Na-

blagoslovi nas i Zemlju Izrael. [Odr-

dalje, izjava podrazumijeva da je

žali smo svoje obećanje, kažemo

pojedinac učinio samo ono što je bio

B-gu (da se tako izrazimo), sada Ti

dužan učiniti i (često) nije išao dalje

održi Svoje.]

od onoga što mu nalaže dužnost. Ili smo možda učinili micvu otprilike onako kako bi je trebalo izvršiti, ali možda bez pune kavana. Ovo dublje značenje moglo bi biti odgovorno za naziv Vidui. Kako li je ovo važna poruka sada kada se približavamo Roš hašani, kada moramo dati odgovor zašto - i kako - vršimo micvot.

Zabranjeno je konzumirati maaser šeni (drugu desetinu u 1., 2., 4. i 5.

godini ciklusa Šmita, koji ostaje u vlasništvu čovjeka, ali je se mora jesti "u svetosti i obrednoj čistoći" u Jeruzalemu - ili je se mora otkupiti), kao tugujući (za pokojnikom) ili u

Š'liši - treća alija - 4 p'sukim (26,1619) Ovaj kratki odlomak sažetak je našeg odnosa s B-gom. Moramo svim svojim srcem i dušom zadržati, sačuvati, vršiti, prakticirati sve micvot, propise, zakone koje je nam je Moše ponovio. Obavezali smo se B-gu, obećali smo da ćemo slijediti njegove putove i slušati Ga. On se obvezuje da će nas uzeti kao Svoj "odabrani narod" i uzdići nas iznad naroda svijeta - ako držimo Njegove micvot.

S perspektive micve

stanju obredne nečistoće (osobe i /

Ići B-žjim putem znači razvijati i

ili hrane). Također je zabranjeno is-

prakticirati različite osobine koje su

koristiti otkupni novac od ma'aser

B-žje karakteristike. Kao što se Nje-

šeni za bilo što drugo osim hrane i

ga naziva milostivim, tako ćemo i

pića u Jeruzalemu. Doslovno znače-

mi biti milostivi. Kao što je Njega

nje ove zabrane je ne koristiti taj

naziva svetim, tako se i mi moramo

Godina 13 3 Broj 47 Strana

mi trebamo činiti takve stvari. Ima onih koji nabrajaju micve koji ovu micvu definiraju kao bikur holim, umjesto da je zadrže općenitom i

uključe u nju sve vrste ljubaznosti i drugih kvaliteta.

R'vi'i - četvrta alija - 10 p'sukim (27,1-10) Moše Rabeinu i starješine izdaju narodu zapovijed da na 12 kamenih stupova ispišu riječi Tore (njene dijelove, Knjigu D'varim ili njene dijelove); i to treba učiniti nakon što se prijeđe Jordan. Nakon toga treba na Har Evalu, na mjestu gdje treba izgraditi žrtvenik (od cijelih, ne-

obrađenih kamenova) i na njemu prinijeti žrtve, podignuti još jedan par stupova i isto napisati na njih.

Moše i kohanim potom objavljuju narodu da su sada, izrasli u potpunu naciju, uz ponavljanje svih micvot Tore. Prednosti bivanja nacijom idu ruku pod ruku s odgovornostima za držanje micvot.

Moše, kohanim i Levijim, kažu sve-

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

mu narodu: "Danas ste postali na-

na samom početku riječi - B'reišit.

movima upozoriti na ono što će se

rod B-žji". Raši kaže da je Tora na-

B-g je želio Toru započeti notom

dogoditi ako Židovski narod ne os-

glasila ovo danas, da nas poduči da

blagoslova, a ne onog suprotnog. (S

tane vjeran Njemu. Nažalost, nama

naša predanost Tori i micvot treba

druge strane, Aseret HaDibrot zapo-

su potrebne ove teške riječi ukora. I

biti kao da smo danas stupili u sa-

činju s alefom. Možda je strogi kar-

nažalost, još jednom su se pokazale

vez s HaŠemom – I tako svakoga

kater Sinajskog događaja trebalo

kao proročke. Tohaha se nalazi unu-

dana. Pred nama je izazov da nepre-

započeti otrežnjavajućim i sumorni-

tar jedne alije (što rezultira najdu-

stano osvježavamo naš judaizam.

jim alefom.)

ljom alijom u Tori) kako se ne bi

Hamiši - peta alija - 22 p'sukim (27,11-28,6)

Šiši - šesta alija - 63 p'sukim (28,769) Najduža pojedinačna alija u čitavoj Tori

Moše opisuje što će se dogoditi nakon što narod uđe u zemlju. Šest

Blagoslovi se nastavljaju s obeća-

plemena će stajati na gori Grizim, a

njem o

šest na gori Eval. Tu će čuti blago-

jateljima. B-g će "zapovijediti" Svoje

slove i prokletstva koji će biti sud-

blagoslove nad nama i nad Zem-

bina onih koji drže ili ne drže Toru i

ljom, i postaviti nas kao svetu na-

micvot. U ovom se odlomku nabraja-

ciju. A to pod uvjetom da držimo

ju dvanaest prokletstava koja se do-

micvot i idemo B-žjim putem.

tiču različitih područja židovskog života, kako onih "između Židova i B-ga", tako i micvot o međuljudskim odnosima.

Amen = 1 + 40 + 50 = 91. B-žje ime onako kako je napisano iznosi: 10 + 5 + 6 + 5 = 26. B-žje ime onako kako se izgovara iznosi: 1 + 4 + 50 + 10 = 65. Povezano zajedno: 26 + 65 = 91.

Baal HaTurim kaže da je onaj koji odgovara s Amen veći od onoga koji govori braha, jer je Amen dvostruka

pobjedi nad našim nepri-

[Izraz Tore "Vehalahta b'drahav" ponavlja se ovdje – odražavajući da se B-ga definira kao blagog, milosrd-

nog, dobrostivog, itd.]

Nacije svijeta vidjet će posebnu povezanost koju mi imamo s B-gom, i u skladu s time imati poštovanje prema nama i bojati nas se.

B-g će nam otvoriti svoju nebesku riznicu i mi ćemo procvjetati. B-žji blagoslovi ovise o držanju micvot.

forma B-žjeg imena. Još jednom

"Ali, ako ne poslušamo B-ga ..."

nam Moše Rabeinu govori da će

Tako počinje "tohaha". Upozorenje

nam put B-žjih zapovijedi priskrbiti

protiv neposlušnosti Tori.

istaknuti status među narodima svijeta. Također ćemo biti obasuti blagoslovima zbog toga što slušamo B-žji glas. Procvjetat ćemo ekonomski i u popljoprivredi i bit ćemo blagoslovljeni zdravim prirastom stanovništva.

Blagoslovi započinju slovom bet baruh. Prokletstvo počinje slovom alef - arur. Ovo je način na koji neki

produžavala nelagoda njenog slušanja.

Prvi dio Tohahe je negativna zrcalna slika prethodno izrečenih blagoslova u Tori. P'sukim zatim idu šire i šokantnim i turobnim detaljima opisuju ono što će se dogoditi ako ne ostanemo vjerni B-gu. Završni■pasuk alije opetuje "jednostavan" ali rječit savez s B-gom: Držite Toru i sve će biti dobro, a ako ne ...

Kontrast između "dobrih vremena" koje bikurim dočarava i strašnih vremena kako su opisana u tohaha je neodoljiv i zastrašujuć. To je razlika između zadovoljstva i poštovanja s jedne strane, te očaja, razaranja i poniženja s druge strane. Blagostanje u vlastitoj zemlji naspram siromaštva i izgnanstva. Ključ za razliku su Tora i micvot. Š'vi'i - sedma alija - 8 p'sukim (29,1-8) Moše Rabeinu poziva narod i kaže im da su sada vidjeli (i znaju) sve

Postoji običaj da se ovaj dio čita

što se dogodilo od Izlaska, pa kroz

tihim glasom jer je porazno shvatiti

četrdeset godina lutanja, sve do

da nas B-g mora tako slikovitim poj-

ovog trenutka. Na nama je da održimo svoju "pogodbu" s B-gom.

"A B-g vam nije dao srce da spoznate, ni oči da vidite, niti uši da čujete, sve do dana današnjega."

Posljednja tri p'sukim ponovo se čitaju za Maftir. ■

komentatori objašnjavaju veliki bet

Strana 4

Divrej Tora

Paraša

Alijot u najkraćim crtama mi

vlja izjavu o odanosti između Haše-

koji su se usredotočile na praved-

poričemo da je B-g gospodar nad

ma i Njegova naroda. Mi moramo

nost i vrednovanje prava pojedina-

čovjekom, a zauzvrat se priroda

držati Toru, a Hašem nam garantira

ca,

suprotstavlja čovjekovim pokuša-

veličanje, slavu i sjaj kao "najvišeg

jima da ovlada svijetom prirode.

od svih naroda". (26,19) Nakon pre-

Nakon posljednje dvije paršijos

Moše

je

pozornost

naroda

usmjerio na realnost toga što to znači živjeti u Erec Jisroelu.

Naša ponašanja, kao i zakon pri-

ili

suprotstavljajnjem

Tori,

Tijekom četrdeset godina u pustinji,

Židove

se

pripremalo

prihvaćanje

će

javno

Hašemovog

zavjeta: zapisivanjem Tore na dva-

đusobno se povezuju putem najin-

gospodara i odgovornost držanja

timnijeg primjera uzroka i posljedi-

Njegovih micvos. Sada, u Paršas Ki

ce. Kao izabrani narod, naš način

Savo, dok su se spremali prijeći

života trebao bi očitovati Stvorite-

Jarden i zauzeti mjesto koje im je

ljevo stalno vladanje nad čovječan-

namijenjeno kao "... najviši od svih

stvom i shvaćanje povezanosti iz-

naroda na zemlji". (28,1) Moše je

6. alija: Inače je poznata■ kao

među naše privrženosti micvot i

zapovijedio brojne izjave i obrede.

tohaha, upozorenja i kazne. Ona

zakona prirode. Ovo je najočitije u

Ovi će obredi naglasiti uzročno-

opisuje posljedice koje će zadesiti

Erec Jisroelu. Kao što je to Moše re-

posljedični

židovski

kao Bnei Jisroel u Paršas Ekev, (11,12)

između privrženosti Tori, zakona

Hašemovu Toru i njegovu provi-

"Stoga je ta zemlja neprestano pod

prirode i božanskog odziva zemlji.

dnost. Običaj je da onaj koji čita

lodano kao kiša i rosa što padaju, zemlja odražava B-žju prisutnost.

Držanje micvot Tore riječju i djelom izjava je da B-g vlada nad čovjekom što za posljedicu ima da priroda služi čovjeku kao svom prihvaćenom gospodaru. Ignoriranjem

koji

kao

objaviti

narod

prihvate

odnos

Hašema

Jardena,

rode, podložni su B-žjoj riječi i me-

nadzorom Hašema..." Jednako bje-

stvarnost

da

laska

postoji

1. i 2. alijot: Parša počinje s micvot o prvim plodovima i završetku ci-

spomenik, te svečanost blagoslova i prokletstava koje će se odvijati između dviju gora koje stoje jedna nasuprot drugoj, Grizima i Ejvala.

narod

ako

zanemare

pročita ovu aliju brže i tiše od

ostatka parše.

klusa desetine. Oba su popraćena

7. alija: Parša završava s početkom

posebnim izjavama o Hašemu kao

Mošeovog završnog govora. On za-

gospodaru nad zemljom i čovječjom

počinje

odgovornosti da drži zapovijedi

prirode proteklih 40 godina i jasne

Hašema.

naznake Hašemove uvijek prisutne

3., 4. i 5. alijot: Moše im predsta-

Godina 13 5 Broj 47 Strana

naest kamenova, podižući ih kao

prepričavanjem

čudesne

zaštite, u prošlosti i u budućnosti. ■

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 606. Aramejci: Obaveza čitanja odlomka o prvim plodovima

609. I ovaj isto: Zabrana jedenja druge desetine dok je čovjek obredno nečist

Zazvat ćete i kazivati pred Vječnim ... (Ponovljeni zakon 26,5)

... Nisam ga jeo u stanju nečistoće... (Ponovljeni zakon 26,14)

607. Ispovijedi se!: Obaveza da se kaže ispovijed u vezi desetine

610. Potpuno ignoriram: Zabrana da se novac od druge desetine utroši na bilo što drugo osim hrane

Zatim recite pred Vječnim ... (Ponovljeni zakon 26,13)

... nisam od njega davao prema mrtvima ... (Ponovljeni zakon 26,14)

608. Lako je zaključiti: Zabrana da drugu desetinu jede onaj koji je u žalosti

Nisam jeo od nje u žalosti ... (Ponovljeni zakon 26,14)

611. Jednostavno B-žansko: Obaveza da se oponaša B-ga ... idi Njegovim putem. (Ponovljeni zakon 28,9) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 25. Pozitivna je zapovijed odmarati se od rada na prvi dan Pesaha budući da Pismo kaže, Na prvi ćeš dan imati sveto okupljanje (Vajikra 23,7). Rad je, međutim, dozvoljen za pripremanje potrebne hrane za Židove, mada ne i za nežidove; kao što Pismo kaže, samo ono što svaka osoba treba za jelo, jedino to možeš činiti (Š'mot 12,16). Tkogod radi posao koji nije nužan za pripremu potrebne hrane prestupa ovu pozitivnu zapovijedi, i krši negativnu zapovijed da ne čini niti jednoga posla, kao što Pismo kaže, nećeš raditi nikakvog težačkog posla (Va-jikra 23,7). (Vidi odsjek s negativnim zapovijedima, §147.) Paljenje vatre i iznošenje stvari u javno područje su dopušteni, čak i ako ne služe za pripremu hrane.

Prema zakonu učenjaka, svaki se blagdanski dan u zemljama van Izraela treba držati dva dana; no u Zemlji Izraela drži se samo jedan dan. Međutim, Roš hašana se i u Izraelu drži dva dana.

Na snazi je na svakom mjestu, u svako doba, kako za muškarce tako i za žene.

Negativne zapovijedi 63. Negativna je zapovijed ne prokleti/opsovati suca kao što Pismo kaže, Nećeš psovati B-ga. (Š'mot 22,27) [što se tumači da znači suce]. Ako netko opsuje suca B-žanskim imenom ili zamjenom za B-žje ime, treba ga bičevati dva puta (zbog te zabrane, i zbog naloga da ne opsuješ svog bližnjeg, Židova [§45]).

Strana 6

Ovaj je redak u Bibliji isto tako i opomena i protiv huljenja na Vječnoga.

Ako netko pohuli na Vječnoga zamjenom za B-žje ime, on krši zabranu.

Ako netko pohuli na Vječnoga samim B-žanskim imenom, kazna za njega je izričito navedena: A onoga koji opsuje ime Vječnoga, ima se kazniti smrću; čitava će ga zajednica kamenovati (Va-jikra 24,16). Tako se radi kada netko pohuli, pa čak i ako tada to povuče potrebno je reći nekoliko riječi. U današnje vrijeme, međutim, kada ne dosuđujemo smrtne kazne, on je izopćen iz zajednice, i držimo se podalje od njega.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarca tako i za ženu.

64. Negativna je zapovijed ne postaviti nepodobnog suca jer Pismo kaže, Nećeš iskazivati poštovanje prema ljudima kojima se sudi (D'varim 1,17); a objašnjeno je u Midraš Sifre da je to upućeno čovjeku određenom da postavi suce, da on ne bi iskazivao poštovanje prema ljudima: On ne bi trebao reći, "Taj i taj je moćan" ili naočit, ili mudar na nekom drugom znanstvenom polju ili se ističe u drugim područjima koja nisu povezana s Torom i strahopoštovanjem prema Nebesima [B-gu]. Jer sudac mora biti mudar u Tori, imati strahopoštovanje prema Nebesima, mrziti podmićivanje, i vladati svojim zlim nagonom; i mora imati čvrsto, neustrašivo srce da izbavi osobu koju se iskorištava ili koja je žrtva od onoga koji je ugnjetava. To su plemenite osobine koje sudac mora imati. Ako, međutim, netko postavi suce zbog drugih odlika on krši ovu zabranu.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku. ■ Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Geografija, polemike i biblijska interpretacija

•

Za mnoga od mjesta spomenutih u Tanahu ne može se sa sigurnošću odrediti mjesto, a čak se raspravljalo i o lokacijama mjesta koja su dobro poznata. Gora Eival i gora Gerizim primjeri su toga. Dok R. Yehuda (i mnogi drugi) sugeriraju da se nalaze u blizini Šehema, R. Eliezer tvrdi da su u blizini Gilgala, nedaleko rijeke Jordan. Što motivira svaku stranu u raspravi?

•

Što bi u opisu mjesta na kojima se nalaze ta brda u Devarim 11 podržalo svako od tih mišljenja?

•

Ako su se brda doista nalazila usred zemlje, kako bi se od naroda moglo očekivati da organiziraju obred "na dan kada prijeđete Jordan". Ne bi li to uključivalo prelazak kroz još neosvojeni neprijateljski teritorij?

•

Koja je bila svrha obreda održanog na brdima? Koja bi lokacija najbolje pomogla u ostvarivanju tog cilja?

Godina 13 7 Broj 47 Strana

Konačno, polemički faktor također može igrati ulogu u raspravi. Budući da su Samarjani posvetili goru Gerizim kod Šehema, određivanjem jedne potpuno drugačije geografske lokacije za brdo njihove tvrdnje lišava svake važnosti. Da li činjenica da je neki pristup polemički motiviran čini taj pristup manje vrijednim ili intelektualno snažnijim od onoga na koji utječe samo tekst?

Zašto pravedni pate?

Velik dio paraše Ki Tavo posvećen je nabrajanju blagoslova koji će zadesiti one koji drže zapovijedi i prokletstva koja će proganjati one koji ih ne poštuju. Na temelju obećanja, pravednici bi trebali svoje živote živjeti u miru i blagostanju dok zli pate. Nažalost, ipak se čini da život nije uvijek takav. Zašto tako često izgleda kao da Hašem ne drži Svoja obećanja?

•

Neki komentatori tvrde da se unatoč naše drugačije predodžbe, pravda na ovom svijetu doista izvršava/provodi.

Mi opažamo nepravdu samo zbog toga što ne vidimo uvijek kompletnu sliku. Stoga bi ono za što pretpostavljamo da je nagrada moglo biti na štetu, a ono što nam se čini kao kazna može biti na korist. Isto tako, ljude koje proglašavamo za pravedne možda nisu takvi i obratno. Da li vas taj pristup zadovoljava?

Zašto da ili zašto ne?

•

Drugi tvrde da će tek u svijetu koji dolazi ljudi primiti potpunu nagradu. Budući da ovim svijetom uglavno upravlja prirodni red stvari, ljudi mogu postati žrtvom slučajnosti ili biti uvršteni u kolektiv čak i kada to ne zaslužuju. Je li pošteno odgoditi zasluženu kaznu za svijet koji dolazi? Da li blagoslovi i prokletstva opisani u našoj paraši podržavaju mogućnost da se oni odnose na svijet koji dolazi? Gdje se pojam individualne providnosti uklapa u svijet koji funkcionira po prirodnom redu? ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 7

Rav Kook:

Zajedničko učenje Moše je zapovijedio ljudima: "Obratite

svojih kolega mogu postati netole-

društvu

pozornost i slušajte!" (Ponovljeni zakon

rantni na svako mišljenje koje se

prijateljstvo.

27,9)

razlikuje od njihovog. Ta netoleran-

Riječ 'has-keit' – obratite pozornost – je neobična. Talmud daje sljedeće tumačenje: "Napravite skupine (asu kitot) i učite

Toru; jer znanje Tore stječe se samo kroz zajedničko učenje." (Berahot 63b) Netolerancija,

neznanje

i

bezakonje Rabi Josi otišao je i dalje od toga.

On je upozorio da su učenjaci koji uče sami podložni trima negativnim osobinama: netoleranciji, neznanju i bezakonju. Što je toliko loše u tome da čovjek uči sam?

To pitanje može se postaviti i na praktičnoj razini, i u kontekstu osnovne prirode učenja Tore.

cija glavni je faktor svađa koje mogu dovesti do verbalnog, pa čak i fizičkog nasilja.

i

tome

da

cijenimo

Potraga za osamom i izolacijom od društva – za koju mnogi pogrešno misle da čovjeka približava B-gu – iz perspektive Tore izgleda

Drugo, učenjaci koji uče sami ili u

'izvanzemaljski'. Taj je pogled toliko

malim skupinama neće biti u stanju

suprotan Tori da čak ni postizanje

ispravno analizirati vjeru i temeljne

znanja Tore nije moguće u samo-

poglede Tore. U pogledu tih osnov-

stalnom učenju.

nih predmeta, takvi povučeni učenjaci ostaju u neznanju i neupućeni.

I konačno, nedostatak jasnoće zakonskih predmeta uzrokovat će da oni koji uče sami za sebe, pogriješe u halahičkim odlukama. Njihova samoća može dovesti do nepotrebnih

strogosti,

koje

su

'grešne,' kao u slučaju nazireja.

Tora života Na temeljnoj razini, postoji kontradikcija između životnog stila

Kako služiti B-gu u radosti "Jer si propustio služiti Vječnoga svog B-ga u radosti i zadovoljstvu…"

■ (Ponovljeni zakon 28,47) Rav Kooka jednom su upitali: kako da budemo inspirirani da služimo B-gu s radošću i entuzijazmom?

U svom odgovoru, Rav Kook je napisao: Teško je ovaj temeljni princip služenja B-gu objasniti u pismu.

Postoje tri praktične dobrobiti

Tore i života povučenosti i osame

zajedničkog učenja. Prva prednost

koji svijet propagira. Tora je Torat

Osnovna metoda motivacije ljudi

je što oni postaju naviknuti na to da

hajim, Tora života. Ona cijeni one

jest kroz vrijeme posvećeno teme-

čuju mišljenja drugačija od svojih.

užitke koji obogaćuju život i donose

ljitom učenju duhovnih (ne zakon-

To ih trenira za veću otvorenost i

sreću. Po svojoj prirodi, Tora i njene

skih) dijelova Tore, u kojem se ne

toleranciju. Učenjaci koji uče sami i

micve zahtijevaju život u društvu i

dopušta površno čitanje. Kroz to

nisu izloženi idejama i pogledima

zajednici. Taj pristup vodi zdravom

učenje, unutarnje svjetlo duše sja, a

Strana 8

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rav Kook:

Zajedničko učenje

duh radosti i snage obuzima one

jetlio

cadikima,

dobrobit ne samo sebi, već i cijelom

koji iskreno traže istinu.

majstora kabale. Oni su produbili

svemiru, donoseći savršenstvo i

naše razumijevanje pravog značaja

život svemu što postoji.

Uzdizanje Svemira

riječima

svetih

službe B-gu i razjasnili kako ona

Ipak, podijelit ću s vama jedan

podiže sve stvoreno. Međutim, mi

centralni princip – iako se ni on ne

tu ideju moramo približiti intelektu

može u potpunosti shvatiti bez oz-

tako da motivacija bude jaka, a

biljnog učenja. Pa ipak, može vam

radost čvrsto utemeljena.

biti od koristi u vašoj želji da produbite svoju ljubav prema B-gu i iskusite svjetlo naše svete Tore.

Jasno je da ako se čovjeku pruži

prilika da učini dobro za čitav svijet, čak će i najsebičniji pojedinac djelovati radosno i sa svom svojom snagom. Umor i sustalost rezultat su nedostatka vjere u to da činimo dobro cijelom svemiru kroz naše učenje Tore, vršenjem micvot, božanskom službom i radom na unapređenju karaktera.

Iz tog razloga, B-g nas je prosviGodina 13 9 Broj 47 Strana

Kolektivna duša Svemira Čovjek postiže tu svijest razmišljanjem o duhovnom jedinstvu sve-

mira. To znači da mi moramo prepoznati da je svjetlo svake pojedine duše povezano sa kolektivnom dušom svega što postoji. Sve stvoreno vuče svjetlo svog savršenstva iz te

Kroz nas, pravedni postižu veću vlast u svojoj svetoj službi. Zlo je donekle umanjeno i zli doživljavaju misli pokajanja. Čak su i životinje profinjene na svojoj razini. Plemenita svetost koju stvara duša koja istinski brine o svemu stvorenome, pomaže pročistiti čak i ona stvorenja koja imaju težnju ka tome da čine štetu. A svakako dodaje svjetlost uzvišenim dušama i, kroz čitav duhovni svijet, širi njihovu ljepotu i svetost.

kolektivne duše. Mi imamo moć

Sve ovo vrijedi za bilo kojeg poje-

uvećati to svjetlo u našim dušama

dinca koji pripada svetom narodu

kroz učenje Tore, vršenje micvot,

Izraelu; a još više ■ za one koji imaju

molitvu i unapređenje karaktera.

privilegiju živjeti u svetoj zemlji… ■

Moramo biti svjesni da kada prosvjetljujemo naše duše, mi činimo

Prevela Anja Grabar Strana 9

Rabbi Berel Wein:

Postavljanje realnih ciljeva Ovotjedna parša, kao i nekoliko

Jedna od osnovnih, a neispunje-

planovima i djelima. Upravo kao

narednih paršijot Tore, u svojem

nih, nada sekularnog cionizma bila

što nam se zbivanja u Židovskom

tekstu kombinira uzvišene nade i

je da Židovski narod učini "normal-

životu čine donekle ekstremnima,

blagoslovene okolnosti, te strahotna

nim" – kako bi se izbjegle ekstrem-

tako se i naši ciljevi i ponašanje ta-

proročanstva i upozorenja na nesre-

ne oscilacije židovskog života i po-

kođer prosuđuju ekstremno, recimo

tne događaje koji će se na neki način

vijesti. No, očito je, da Država Iz-

to tako.

svi zbiti Židovskom narodu. Ima u

rael, kruna postignuća cionizma,

parši predivnih blagoslova i proro-

nije uspjela učiniti nas "normal-

čanstava o sreći i stabilnosti, te bes-

nima."

krajnom uspjehu. Ali ima i gotovo

Mi uvijek moramo nišaniti visoko

– vrlo visoko – kada se radi o stvarima vezanim uz osobni razvoj, du-

Mi nismo Paragvaj ili Australija. U

hovno dostignuće i držanje Tore.

kratkom periodu od šezdeset i se-

Status quo je neprihvatljivo stanje

dam godina otkako je Izrael postao

postojanja u stvarima duha i tradi-

neovisna suverena nacija – tek jedan

cijie. Biznis koji ne raste barem po-

treptaj oka u historijskim razmjeri-

stupno sigurno će propasti. Ista je

Izgleda kao da se, takorekuć, ov-

ma – on i Židovski svijet proživjeli

stvar i s ljudskim bićima i njihovim

laš gledajući tekst, Tora ne može

su vrhunce uspjeha i čudesna posti-

duhovnim rastom.

odlučiti kakva će biti budućnost i

gnuća, kao i užasne trenutke nape-

sudbina Židovskog naroda. A tako-

tosti, pritisaka, straha i gubitka.

đer se mora spomenuti da Tora u

Očito je određeno da se ovaj obra-

svojim izjavama ne iznosi baš "obi-

zac nastavi i dalje, i to je doista oso-

čan" život. Stalno se čini da se Ži-

bitost Židovskog života tijekom

dovski narod nalazi u situacijama

proteklih stoljeća našeg postojanja.

neizrecivo žalosnih proročanstava o tome koliko blizu uništenju i nestanku će se u budućnosti naći Židovski narod.

koje su "sve ili ništa"– veličanstvenim trenucima trijumfa i/ili razdobljima očaja zbog progonstva, diskriminacije i mogućeg uništenja.

Strana 10

■

Ovo je u osnovi poruka mjeseca

elula i dana Velikih blagdana koji nam predstoje – poruka kako steći blagoslove. Mada duhovnost i vjera postoje u ekstremima, kao što sam gore

naveo,

svaki

ekstremizam

Kao što Tora nagovještava, na

mora biti smekšan spoznavanjem

kojoj strani klatna ćemo se naći

svog vlastitog ja i svojih sposobno-

djelomično ovisi o nama – o našem

sti. Razumni i dostižni ciljevi uvijek

ophođenju i duhovnim mislima,

trebaju biti naš istinski program

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Postavljanje realnih ciljeva

rada.

daizam rabinski sud upozorava na opasnosti postajanja Židovom. Nje-

Vjerski život nije sprint. To je dugi

mu ili njoj se kaže da su Židovi ne-

maraton u kojem je potrebno držati

znatna

tempo, biti postojan, vježbati i biti

manjina,

progonjena

od

mnogih i napadana od ostalih. No

angažiran, Doći će dan dostojanstva

potencijalni Židov također vidi i

i mira za Židovski narod. Tako nam

viziju i raskoš judaizma, naslijeđe

kažu naši proroci koji nas nikada

našeg oca Avrahama i naše majke

nisu obmanulli. No mi moramo uči-

Sare, i zaklon krila B-ga Izraelovog

ntii svoj dio kako bi se to proročan-

koja nam jamče naš opstanak i dje-

stvo obistinilo.

lovanje. Potencijalnog preobraćeni-

Lice i naličje judaizma

ka se potom traži da izabere da li je

Tako jasni i detaljni opisi osobnih i

– život ili smrt, posebnost ili kon-

(on ili ona) voljan istinski se obave-

nacionalnih nedaća, koji čine poza-

formizam, svetost ili lažljivost. Ži-

zati toj namjeri.

mašan dio ovotjedne parše izazivaju

vot se sastoji od odluka, a većina od

određena pitanja. Zašto Moše i Tora

njih su teške i sudbonosne. Stavlja-

pred narodom oslikavaju tako ne-

nje šećernog preljeva na posljedice

prijatnu i nemilosrdnu sliku Židov-

izbora koje smo donijeli u životu

ske budućnosti? I ako od ljudi oče-

teško da će ih učiniti mudrima. Još

kujemo da se diče svojim Židov-

gore, to će nagristi svaku istinsku

stvom, zar je, da se tako izrazim,

vjeru ili opredijeljenost prema od-

ovo način da im tu ideju prodamo?

luci koju smo donijeli.

Svi mi podržavamo ideju da reklame moraju govoriti istinu, ali nije li ovo daleko više nego što je potrebno?

ces preobraćenja je lažan i duhovno besmislen. A obaveza nije stvarno valjana ukoliko se naličje bivanja Židovom, nazovimo to tako, ne objasni do detalja. Judaizam nije za one koji su prijatelji samo u dobru ili za paradne vojnike. Nova fraza u

Bez te neophodne opredijeljenosti,

sportskom svijetu glasi da igrači

sam izbor s vremenom postaje bes-

moraju "gristi." Pa, biti Židov up-

mislen. Tora nam kaže da "biti Ži-

ravo to znači – gristi, svakoga dana,

dov", od nas traži odvažnost, opre-

tijekom čitavog svog života.

Sama činjenica da je opis glavnine

dijeljenost, snažan osjećaj vizije i

Židovske povijesti i nesretnih doga-

vječnosti, te duboki osjećaj vlastite

đaja u njoj, kako je iznesen u ovoj

vrijednosti. Stoga Tora mora reći i

parši, potpuno točan, proročanstvo

koja je, da se tako izrazim, loša

ispunjeno na n-tu potenciju, samo

strana odluke da se bude Židovom.

potvrđuje prethodno navedne ne-

Uvijek se govorilo: "Teško je biti

prijatnosti. No, zapravo, postoji ja-

Židov." Ali, na dulje pruge, još je

san razlog zašto su ovi opisi tegoba

teže i bolnije za Židova da ne bude

koje su neodvojive od Židovskog

Židov po onome što prakticira,

postojanja, jasno izneseni.

misli i čemu se posvećuje.

Čitamo u knjizi Devarim da B-g

Prema Židovskoj tradiciji i halahi,

pred Židove postavlja ozbiljan izbor

potencijalnog preobraćenika na ju-

Godina 13 11Broj 47 Strana

Bez ovog obavezivanja čitav pro-

Pozitivno može prevagnuti nad negativnim jedino ako je negativno poznato i definirano. Oni koji traže

laganu religiju, vjeru koja ne zahtjeva ništa, koji se predaju ispraznim frazama ali nikada nisu voljni platiti cijenu upražnjavanja, pridržavanja i discipline, neće proći na ispitu vremena i opstanka koje je nužno za "biti Židovom". Šabat šalom ■

Strana 11

Rabbi Yissocher Frand:

Veza između Amaleka i prvih plodova Paraša Ki Savo otpočinje micvom o

Poljoprivrednik govori tekst o povi-

kurim primjer jedne od najosnovni-

donošenju prvina od svog uroda ko-

jesti Židovskog naroda. On govori

jih obaveza koje Tora nalaže Žido-

henu u Jerušalajim: "I uzet ćeš od prvi-

da je naš praotac Jaakov radio za

vima: obaveza da se prizna potreba

na svih plodova zemlje koje doneseš od

svog ujaka Lavana, koji ga je poku-

za izražavanjem zahvalnosti (haka-

zemlje koju ti Vječni tvoj B-g daje; i

šao ubiti. Pripovijest obuhvaća spo-

ras hatov).

stavit ćeš je u košaru i otići ćeš na mje-

minjanje silaska u Egipat i patnje

sto koje Vječni tvoj B-g izabere da na

koju su tamo pretrpjeli. Pripovijest

njemu boravi njegova Prisutnost." [De-

sadrži i hvalu Svemogućem što nas

vorim 26,2] Obično nastojimo otkriti

je izveo iz Egipta moćnom Pesni-

vezu između odjeljaka Tore koji sli-

com i ispruženom Rukom.

jede jedni za drugima. Postavlja se pitanje – možemo li pronaći vezu između micve za donošenje prvina na početku paraše Ki Savo i odjeljka koji čitamo na kraju paraše Ki Sece u vezi sjećanja onoga što nam je Amalek učinio. Na prvi pogled, to se čini potpuno različitim temama, bez ikakve međusobne veze. Ima još jedno

pitanje koje bih želio proanalizirati.

Micva o donošenju bikurim ne sastoji se samo od donošenja prvina kohenu. Postoji i točno određeni tekst koji se mora pročitati (mikra bikurim):

Alshich u ovotjednoj paraši naširoko razmatra medraš koji tumači da

početne riječi Tore (Berešis Bara Elokim) znače "svijet je bio stvoren za ono što se naziva 'Prvo' (rešis)". Me-

Pripovijedanje o Židovskoj povije-

draš ide dalje i pokazuje da se Izrael,

sti samo je po sebi problematično u

bikurim i Tora nazivaju Rešis [prvo]

tome što naizgled započinje usred

te se stoga može reći da je čitav ■ svi-

priče – trenutkom kada se Jaakov

jet bio stvoren zbog Izraela, zbog

susreće s Lavanom. Ako je svrha

Tore i zbog bikurim.

toga da se ispriča Židovska povijest, zašto se onda ne priča čitava priča koja započinje s Avrahamom, prelazi na Jichaka, a potom ulazi u život

praoca Jaakova? Konkretno, kakvo značenje ima isticanje priče o Jaakovljevom susretu s Lavanom dok vršimo micvu prinošenja bikurima?

Mnogo smo put rekli da je Mikra bi-

Alshich sumnja da je ovdje naglasak na micvi o donošenju prvina (ma kol haharada hazos?). Alshichov je od-

govor da je ono što se ovdje naglašava micva o Hakaras HaTov. Mi moramo biti zahvalni Svemogućem kada nas zaspe svojom velikodušnošću. Prepoznavati potrebu da se iskaže zahvalnost je ono osnovno što je potrebno da bismo bili pristojno ljudsko biće. Do te mjere da se može reći – prema tom medrašu – da je svijet stvoren kako bi nas podučio tu lekciju.

Nitko nije u stanju bolje izraziti

zahvalnost za primanje "tov" od osobe koja je prije toga iskusila ono suprotno od "tov". Nitko nije zahvalniji za svoje dobro zdravlje od osobe koja je bila bolesna. Mi svoje zdravlje uzimamo zdravo za gotovo. Sve što je čovjeku potrebno je da ga napadne teška bolest ili da slomli kost ili da završi u bolnici, pa da shvati blagoslov zdravlja. Čovjek koji je čitav život bio bijedan i nije znao odaStrana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Veza između Amaleka i prvih plodova

kle će mu stići slijedeći obrok, pa

prema nama, kasnije

mu se odjednom osmjehne sreća i

su se Sihon i Og ohra-

postane bogat, to je čovjek koji zna

brili da nas napadnu.

cijeniti kada ima novaca! Takva se

Drskost Amaleka pro-

osoba sjeća kako je to kada nemaš

uzročila je da smo

novaca.

morali voditi sve te bitke koje su na koncu

Odjeljak o Mikra bikurim je paraša o

bile

Hakaras HaTov (prepoznavanje naše

neophodne

uđemo

dužnosti da budemo zahvalni) jer

i

da

osvojimo

Erec Jisrael.

napokon imamo zemlju koju možemo zvati svojom. Konačno, ušli smo

Ramban piše u ovo-

u Erec Jisrael nakon što smo bili stra-

tjednoj paraši da ne

nci, nomadi, robovi više od 400 go-

nalazimo

dina. To je vrijeme kada možemo

minimum "prvih plo-

cijeniti to da svako pleme i svaki Židov ima svoj vlastiti komad zemlje i mjesto koje može nazivati svojim vlastitim u Zemlji Izraelu.

Zamislite nekoga tko je čitav život živio u iznajmljenom stanu, stalno se seleći s mjesta na mjesto. Kona-

čno on dobije svoj vlastiti dom. Dočarajte si tu radost: "Ovo je moja kuća. Ne moram tražiti dopuštenje od vlasnika da postavim sliku. Ovo je moje!" Podignite sada ovo na razinu naroda – konačno imamo svoje vlastito mjesto!

Mi znamo što to znači biti stranac u tuđoj zemlji. To je Hakaras HaTov sakupljanja prvih plodova u Erec Jisraelu. Sada razumijemo zašto smo započeli s Jaakovom Avinu. Jaakov je bio taj koji je morao napustiti Erec Jisrael. On je razumio kako je to biti stranac u tuđoj zemlji. Nakon što je mnogo godina živio u roditeljskom domu u Zemlji Izrael, on potom mora otići u izgnanstvo uhvatiti se u koštac s ujakom Lavanom i svim njegovim trikovima u Lavanovoj kući

gdje nema mjesta koje može nazvati svojim vlastitim.

dova" koje čovjek mora donijeti. Isto kao što imamo pravilo o teruma (na biblijskoj razini) da jedno jedino zr-

Isti se taj Jaakov Avinu kasnije

no žita dano kao teruma izuzima či-

mora spustiti u Egipat. Jaakov Avi-

tavu gomilu zrnja, tako i ovdje ne-

nu je onaj praotac koji je osobno is-

ma određene najmanje mjere biku-

kusio bol beskućništva. Avraham

rima koje se mora prinijeti. Jedno

Avinu živio je u Erec Jisraelu. Jichak

zrno dovoljno je da poljoprivred-

Avinu nikada nije napustio Erec Ji-

nika koji ga prinese odredi kao

srael. No Jaakov Avinu je nomad.

"onoga koji nije nezahvalan".

On je Židov lutalica. Zbog toga paraša o Mikra bikurim započinje riječima "Arami oved avi", jer je Jaakov Avinu znao što to znači ne živjeti u svojoj vlastitoj zemlji. To nije samo opća Židovska povijest. To je Židovska povijest o Židovu lutalici.

Iz ovoga učimo osnovnu ideju o davanju dara: Najvažnije je ono što netko napiše na kartici. Možda si osoba ne može priuštiti najskuplji poklon, ali ako napiše poruku od srca, s dobrim željama i izrazi svoju zahvalnost onome kome je dar na-

To je također, kažu nam komenta-

mijenjen – to samo po sebi dokazuje

ri, veza između Mikre bikurim i "Sje-

da on nije nezahvalan (kafui tova).

ćaj se što ti je učinio Amalek." Da je

Što se u kutiji nalazi gotovo da je od

bilo prema onome što je Amalek

drugorazredne važnosti. I najmanji

htio, mi nikada ne bismo stigli u

dar može dati rječito svjedočanstvo

Zemlju Izrael. Slučaj s Amalekom

da davatelj nije kafui tova. Vaše dije-

ističe iskušenja i nevolje koje smo

te može pripremiti nešto za rođen-

morali izdržati da bismo stigli u

dan svom roditelju što vrijedi goto-

Erec Jisrael. Obilovalo je to opasno-

vo pa ništa, no na čestitku napiše:

stima i obilovalo je ratom.

"Volim te, mama." To je dovoljno da

u stranoj zemlji. On postaje

Kao što Hazal objašnjavaju, upra-

stranac i uči što to znači živjeti tamo

vo zbog toga što je Amalek započeo

Godina 13 13Broj 47 Strana

obavezni

se srce roditelja rastopi. To je ono što učimo iz paraše Mikra bikurim. ■

Strana 13

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Blagoslovljeni su čisti trenuci naših života Iako se u ovom odjeljku raspravlja

čudniji. Zašto ne izabrati pozitivne

sumnjati da se među njima možda

i o drugim stvarima, većina parše

blagoslove? Blagoslovljen je onaj

nešto dogodilo, pa tako nitko ne

posvećena je detaljnom nabrajanju

tko iskazuje čast svojim roditeljima,

može znati ako se i dogodilo. Svi

posljedica koje će zadesiti židovski

blagoslovljen je onaj tko daje milo-

blagoslovi su za djela za koja nitko

narod ako ne bude ispunjavao svoju

stinju, blagoslovljen je onaj tko voli

ne može znati jesi li ih, ili nisi po-

svrhu da bude 'svjetlo narodima'.

čovječanstvo?

činio.

Ljudi često gledaju na to kao na

Mnogo je jednostavnije biti pra-

B-žje prijetnje ili kazne za židovski

vedan u javnosti, nego u privat-

narod ako ne bude izvršavao Njego-

nosti. Ali pravi test ljudskog ka-

ve zapovijedi. Međutim, 'uzrok i

raktera je ono što čovjek čini kada

posljedica' je mnogo bolji model.

ga nitko ne vidi i kada nitko neće

B-g nam kaže, da se tako izrazim:

znati ono što učini. Dobro koje u

djeco moja – učinite svijet b-žan-

životu učinimo i koje ostaje pot-

skim i on će biti divno mjesto za

puno nenagrađeno u ovom svijetu,

život. Propustite to učiniti – i on vas

najvrijednije je dobro od svega što

može žive progutati.

činimo, dobro o kojem nitko ne zna

B-g zapovijeda židovskom narodu

i koje nitko ne prepoznaje – to

da stane na dva brda, sa Levijevim

dobro je najveće dobro koje bismo

plemenom u dolini između, te iz-

trebali tražiti. To je dobro koje

govara niz blagoslova i prokletsta-

činimo bez ijednog drugog motiva,

va. Tora spominje samo prokletstva

osim same dobrote - čiste želje da

– proklet je onaj tko uzima mito,

Vjerujem da je odgovor u sljede-

proklet je onaj tko izvrće pravdu,

ćem. Svi ovi blagoslovi su iz podru-

proklet je onaj tko proklinje svoje

čja na kojima je nemoguće da netko

roditelje, proklet je onaj tko spava

drugi sazna što je čovjek učinio. Tko

sa svojom sestrom… Ukupno 12

može znati da li je čovjek u privat-

prokletstava.

nosti svoje sobe, ili čak u mislima

Rabini objašnjavaju da su blagoslovi, iako nisu spomenuti, suprotnost ovim prokletstvima – blagoslovljen je onaj tko ne prima mito, blagoslovljen je onaj tko ne izvrće pravdu, blagoslovljen je onaj tko ne proklinje svoje roditelje, itd.

svog srca, prokleo svoje roditelje?

Mito je dar koji se daje sucu kako bi presudio na određen način. No, čak i ako on primi taj dar, tko može reći da je taj dar utjecao na njegovu presudu? Možda je presuda u korist onoga tko mu je dar donio bila zaista ispravna u njegovim očima.

Izbor prokletstava je pomalo ne-

Normalno je da se čovjek druži sa

običan, no izbor blagoslova je još

svojom sestrom, tko bi mogao po-

Strana 14

učinimo dobro zato što je to dobro.

To je ono što je B-g želio naglasiti židovskom narodu kad su ulazili u zemlju Izrael. Ne tražite činjenje dobra u javnosti koje će vam svi potvrđivati, već radije tražite i cije-

nite dobro koje se čini iz čistog srca i čistih motiva. Blagoslovljeni su ti trenuci naših života u kojima biramo dobro samo zato što je to dobro, istinito, pravedno ili iskreno – oni će ostati naša najvrjednija imovina za cijelu vječnost. Šabat šalom

■ Prevela Anja Grabar Divrej Tora

Rabbi Shlomo Riskin:

Glasnije!

"Ali ako ne budeš slušao G-spoda, B-ga svojega, i sve njegove zapovijedi i odredbe, onda će sva ova prokletstva doći na te i stići će te." (Ponovljeni zakon 28,15) Nikada ranije nisam bio u ovom šulu (sinagogi), ovoj obnovljenoj bolnici koja je pretvorena u sinagogu, oko dvije milje udaljenoj od mjesta gdje sam odrastao na Brooklynu.

Niti sam se ikada molio s hasidima.

No, Klausenberger Rebbe je bio posebno poznat sveti hasidski rebe koji je naselio svoje haside koji su preživjeli holokaust u i oko bolnice Beth Moses, u četvrti Bedford Stuyvesant na Brooklynu. I tako sam se jednog ljetnog jutra 1952. godine na Šabat Ki Tavo uputio iz svog doma u ulici Hart u svijet crne odjeće i okruglih krznenih šešira, željan prilike da se nađem u prisustvu istinski svetog čovjeka i da doživim hasidsku molitvenu službu. Čitanje iz Tore paraše Ki Tavo obilježeno je s 53 stiha koji kataloški iznose kazne koje čekaju Izrael kada napusti B-žje učenje: "Ako ne budeš slušao G-spoda, B-ga svojega, i sve njegove zapovijedi i odredbe, onda će sva ova prokletstva doći na te... udarit će te G-spod suhom bolešću i vrućicom, i groznicom i žegom i mačem... G-spod će kišu u zemlji tvojoj pretvoriti u prah i pepeo i oni će padati s neba na te, dok ne budeš uništen... I tvoji će leševi biti meso svim pticama nebeskim i zvijerima zemaljskim. G-spod će te udariti bjesnilom, sljepoćom i pometnjom duha. G-spod će iz daljine, s kraja zemlje, dovesti na te narod koji će sletjeti kao orao, narod kojemu jezika ne razumiješ. Uznosit i bahat narod koji nema obzira prema starima niti smilovanja prema mladi-

Godina 13 15Broj 47 Strana

ma." (Ponovljeni zakon 28,15–50).

Lako je razumjeti zašto Židovski običaj nalaže da se ovi stihovi čitaju tihim glasom. Tohaha ("Upozorenje") nije nešto što silno želimo čuti, ali ako to moramo čuti kao dio ciklusa Tore, tada su riječi, izrečene prigušenim glasom i bez uobičajenog dramskog napjeva, šokantne.

Došao sam u ogromnu učionicu čak prije nego što je započela jutarnja služba - i iako sam ja bio jedini dječak mlađi od dobi za bar micvu u zajednici koji nije nosio crni gabarden, osjećao sam da me prožima intenzitet molitve ljudi, koji se ljuljaju i izvikuju kao da su mislili da Svemogući možda neće upraviti Svoje uho, da tako kažemo, na tišu službu iz srca.

Zatim je došlo čitanje Tore. U skladu s običajem, onaj koji je čitao Toru počeo je šapatom pjevati Upozorenja. A onda neočekivano, gotovo nečujno, ali jasno, došla je riječ na jidišu "hecher" ("glasnije") iz smjera pulta za čitanje na koji je rebe bio oslonjen na istočnom zidu sinagoge. Čitatelj Tore je na trenutak prestao čitati; članovi zajednice podigli su pogled sa svojih Biblija u upitnoj i čak blago šokiranoj tišini. Da li su ispravno čuli svog rebea? Je li on to naredio čitaču Tore da postupi protivno starom običaju i glasno zapjeva tohaha? Čitač Tore nastavio je čitati šapatom, očito zaključivši da nije čuo ono što je pomislio da je čuo. A onda je rebe udario po pultu za čitanje, okrenuo se licem prema zapanjenoj zajednici i povikao na jidišu, s bolnim izrazom lica i vatrom u očima: "Rekao sam glasnije!

Pročitaj ove stihove glasno! Nemamo se čega bojati, prokletstva smo već doživjeli. Neka ih Gospodar

svemira čuje. Dajmo mu do znanja da su nas prokletstva već zadesila, i dajmo mu do znanja da je vrijeme da pošalje Svoje blagoslove!" Rebe se okrenuo natrag prema zidu, a čitač Tore je nastavio polako glasno pjevušiti napjev. Drhtao sam, suze su mi klizile niz obraze, a tijelo se kupalo u znoju. Čuo sam da je rebe u holokaustu izgubio suprugu i jedanaestero djece - ali je odbio sjediti šiva za njih, jer nije mogao odvojiti ni trenutka od zadatka da pokuša spašavati židovske živote, omogućujući im da napuste Europu. Sam je odbio vizu za Ameriku, sve dok se većina njegovih hasida nije spasila. Njegove su mi se riječi urezale u srce.

Jedva sam se uspijevao usredotočiti na završetak čitanja Tore. "Vrijeme je da pošalje Svoje blagoslove!"

Nakon što je Dodatna služba završila, rebe je ustao da govori. Njegove su riječi opet bile kratke i posve jasne, ali ovaj put su mu oči bile tople, pune ljubavi ostavljajući neizbrisiv odraz na mom umu i duši.

"Moja draga braćo i sestre", rekao je, "spakirajte svoje stvari. Moramo se još jednom preseliti - nadajmo se po posljednji puta. B-g obećava da će sada doći blagoslovi koji moraju uslijediti nakon prokletstava. Oni će doći - ali ne iz Amerike. Blagoslovi će doći samo iz Izraela. Vrijeme je da odemo kući."

I tako je Kiryat Sanz-Klausenberg u osnovan Netanyi, gdje je rebe sagradio centar Tore, kao i medicinski centar Laniado. A osjetljivi 12-godišnji dječak dobio je svoju prvu - i najdublju - lekciju iz suvremenog cionizma. Šabat šalom. ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 15

Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Uragan Isaac

Evo prognoze vremena: Uragan Isaac prohujat će kroz svaku zajednicu i sinagogu na svijetu na oba dana Roš hašane. Međutim, za razliku od razornog uragana Ikea koji je zadesio SAD, naš će proširiti svetu želja širom svijeta. To je nagovještaj značajnog poboljšanja za čovječanstvo tijekom sljedećih dvanaest mjeseci i poslije toga.

Sretan ti rođendan, čovječanstvo!

Kakav poklon ove godine dobivamo od B-ga? Isti kao i svake godine: Priliku! Baš kao što su naši pradjed i prabaka bili blagoslovljeni prilikom da poboljšaju ovaj svijet, tako je imamo i mi. Poboljšanje se ne odnosi samo na fizičko, kao što je izrada bolje mišolovke ili aplikacije. Ne znači čak ni pomoći siromašnima i bolesnima zbog dobrote naših srca.

To znači činiti ono što moramo učiniti - kao pojedinci, obitelji, susjedi, zajednice i kao narod - po Božjem nalogu i s namjerom da ovaj svijet uzimamo kao dio B-žjeg kraljevstva.

Da bismo obavili posao potrebna nam je emuna (vjera). Emuna ovisi o keduši (vlastitoj moralnosti). Kako bismo ponovno napunili svoju emunu, trebamo provesti Roš hašanu s cadikim, majstorima keduše.

Obično mislimo o osobnom moralu kao o pasivnom ponašanju, ne djelovanje koje štiti i održava ono što jest, ali ne gradi ili ne dodaje na to. Činjenica je da snaga koju ulažemo u takvo ne-činjenje u nama stvara novu i snažniju žudnju za svime što se odnosi na kedušu (svetost).

Sve su stvari u svom prirodnom stanju neutralne keduše. Čovjekov kvocijent keduše određuje kako on čita i razumije Toru, što pak određuje kako on živi Toru. A kako živite Toru određuje kedušu svega s čim dolazite u doticaj.

Mi, ljudska bića, potičemo ili kvarimo jedni druge svojim željama.

Možemo to učiniti bez imalo truda, čak i bez da imamo namjeru to napraviti. Sve što trebamo učiniti je Strana 16

■

da dišemo. Izdisanjem odašiljite želju za onim što ste u tom trenutku poželjeli. Udisanjem vi udišite tuđe čežnje. Iz tog razloga, čak iako ste se svjesno posvetili tome da budete najbolji Židov što možete biti, ponekad imate neobjašnjivu potrebu da učinite nešto izrazito nežidovsko.

Zaraženi ste zagađenim dahom prijestupnika. Niste se oslobodili toga.

Pred vas je stavljen izazov.

Ova stvar u vezi disanja također objašnjava zašto Židov izgubljen u izgnanstvu iznenadni dobije poriv da nadvisi Mošea. Nalet zrak cadika puhnuo je pored njega, i on ga je duboko udahnuo. Udisanje svetog zraka povećava snagu naše želje, jača našu odlučnost kada smo suočeni s izazovima, i čini nas da budemo više poput cadika. Ali sveti udisaji samo su sjeme. Oni nisu prava, potpuna čežnja sve dok osoba ne kaže: "Želim to." Kao što je Rebe Nahman često govorio, čežnja za svetim koja je izražena riječima vrlo je dragocjena. Šofar nije prazan. On je ispunjen čežnjom za kedušom. Tko ju je tamo stavio? Jichak Avinu, naš praotac Izak. Kada je pristao, potpuno i bezuvjetno, s iskrenom čežnjom da bude ubijen zbog B-žje slave, on je usadio u svakog svog Židovskog

potomka, čak i u one najgore od nas, spremnost da umru i da žive za B-ga, Njegove Židove i židovstvo.

Suština njegovog daha i želje dok je ležao vezan na žrtveniku, spreman da bude ubijen, izranja iz tonova šofara na Roš hašanu. Imamo priliku udahnuti je.

Tonovi šofara sažimaju ono što nam treba. Tekija je tekiat kaf - držati cadika za ruku, povezati se s cadikom da steknete židovsku čežnju. Ševarim (povezan s riječju za "slomljen") je čežnja slomljenog srca. Terua (povezan s riječju "prijatelj") je naša ljubav i naklonost prema B-gu.

Završna, posebno-duga tekija je ono što povezuje cijeli svijet sa svetom željom, tako da se čitav svijet, svi potomci Adama i Eve vrate ispravnom načinu življenja.

Amen.

A gutn Shabbos! Šabat šalom! ■

.

.

Prevela Tamar Buchwald

* Velika većina svega stvorenog stvoreno je u posljednjim danima elula, nulte godine. No, budući da je sve stvoreno za nas i da smo mi odgovorni za dobrobit svega, službeni rođendan svijeta je Roš hašana.

Divrej Tora

Rabbi Daniel Travis:

Licemjerje

"A Esavu je bilo četrdeset godina kad se

zetno pažljiv u držanju micvot i

za dobrobit drugih, dok u svojoj

oženio s Jehudit kćeri Beerije Hitita i s

raspitivao se samo o halahičkim de-

nutrini nemaju takve namjere. Bu-

Basmat kćeri Elona Hitita." (Berešit

taljima, dok je iznutra bio potpuno

dući da priroda životinje utječe na

26,34)

iskvaren.

osobu koja ju jede, Tora smatra da su te životinje osobito duhovno štet-

Spolja, Esav je išao putevima svog

Tora spominje još tri životinje koje

oca Jichaka koji se također oženio

imaju samo jedno obilježje kašruta:

kad mu je bilo četrdeset godina. Me-

devu, planinskog pećinara i zeca.

Paralela između ovih četiriju živo-

đutim, on je do tada vodio život og-

Očito, razlog zbog kojega nisu košer

tinja i prijevarne prirode koju one

rezao u nemoralu, i njegov je brak

je to što im nedostaje jedna od po-

predstavljaju prelazi metaforičku

bio farsa. Dodatno na ovu sramotu,

trebnih indikacija. Stoga je frapant-

razinu. Postoje četiri vrste ljudi koji

obje njegove mladenke revno su

no da Tora piše kako je razlog zbog

nakon smrti nisu u stanju vidjeti

obožavale idole, što je bio izvor

kojeg nisu košer to što imaju samo

B-žansku Prisutnost: lažljivci, kle-

strašne patnje njegovim roditeljima.

jedno obilježje kašruta. Tora smatra

vetnici, laskavci i podrugljivci. Ka-

Esavova se djela mogu usporediti s

da su ove četiri životinje više neko-

balistička literatura pojašnjava da će

ponašanjem svinje koja pokazuje

šer od drugih. One životinje kojima

osoba koja je za svog života bila 'čla-

svoje razdvojene papke, što kazuje

nedostaju oba obilježja nesumnjivo

nicom' jedne od ovih četiriju skupi-

da je ona košer životinja. Iako svinja

nisu košer, dok ove četiri koje ima-

na biti vraćena na ovaj svijet kao

ima ovo vanjsko obilježje kašruta,

ju samo jedan pokazatelj kašruta

jedna od te četiri životinje. Budući

budući da ne preživa, što je unutar-

donekle su zamaskirane kao košer

da su te osobine postale toliko uko-

nji znak kašruta, ona nije košer

životinje.

rijenjene u njezinoj osobnosti, nosi-

životinja. Na isti se način Esav razmetao svojom prividnom pravednošću, pretvarajući se da je izu-

Godina 13 17Broj 47 Strana

One predstavljaju vrstu ljudi koji se, poput Esava, doimaju zabrinuti

ne.

telj ih mora nastaviti prakticirati kao životinja. ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 17

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR:

TAVO

Paraša (priča) Ki Tavo je najmoćniji lijek protiv negativnosti, istinska moć kontrole nad našim životima.

Paraša Ki Tavo se smatra vrlo teškom parašom, i jedan njezin dio u sinagogi najčešće se čita šapatom.

Ovo je druga paraša u Tori koja sadrži prokletstva; prva je paraša BeHukotai (uredbe), u knjizi Levitski zakonik, u kojoj se navodi što će se dogoditi ako ne živimo po B-žjim zakonima. Međutim, moramo se sjetiti da se svaka paraša čita u određenom periodu vremena. Sada u ovom vremenskom razdoblju – u mjesecu elulu, dok se pripremamo za Roš hašanu (Novu godinu) i Jom kipur (Dan pomirenja), paraša Ki Tavo nas u biti uči pravoj namjeri želje "Neka godina i njezina prokletstva završe, neka [nova] godina i njeni blagoslovi počnu" koju posvećujemo sebi i jedni drugima u ovo doba svake godine, što nas treba navesti da shvatimo da smo mi odgovorni za svoju sudbinu, ovisno o priči koju sami sebi pričamo. Svrha stvaranja je, kao što znamo, naša dobrobit, dobrobit stvorenja, iskazana u beskonačnoj biti dobra.

Zohar nas uči da, za razliku od paraše BeHukotai u kojoj su blagoslovi i prokletstva jedni uz druge, namjena prokletstva u ovoj paraši je da ona budu i riječi obećanja i utjehe, presuda i ljubav koji su međusobno isprepleteni. Zohar prenosi da se u sklopu prokletstava nalazi poziv: "Isto tako, Vječni će donijeti svaku bolest i pošast koja nije zapisana u ovom svitku Tore, da vas uništi" (Ponovljeni zakon 28,61). Umjesto riječi "ja'ale" (nanijeti, navući), u Tori se koristi Strana 18

riječ "ja'alem" (odagnati), što prema Zoharu znači rastjerati, nestati i poništiti. Dvije osobe koje čitaju ovaj

finiramo stavke ugovora koji smo sklopili; ne moramo više biti žrtve, neuspješni, zlotvori, varalice, itd,

odlomak razumjeti će ga svaka na svoj način. Jedna će vidjeti strašno prokletstvo, a druga će zapaziti blagoslov, i obje će biti u pravu. Mi možemo nastaviti ići uokolo noseći sobom osjećaj krivice i osjećajući se kao žrtva, te svake nove godina povikati: "griješili smo i krivi smo", i to je ono što ćemo dobiti u idućoj godini, ako je to priča koju sebi pričamo.

Promjenom riječi i misli koje odašiljemo mi možemo promijeniti svoju predodređenu sudbinu, kao što je napisano: "Onako kako mudar čovjek odluči, tako će B-g ispuniti".

već umjesto toga možemo biti ■ ono što želimo i odlučimo da ćemo biti.

Zohar i sveti Ari objašnjavaju da na Novu godinu, kada se obilje, sreća i blagoslovi odozgo raspodjeljuju za iduću godinu, mi se ne bismo trebali zaokupiti problemima i grijesima, nego onime za čime težimo i pričom koju želimo sebi ispričati. U to doba na snazi je beskonačan protok blagoslova od B-ga na svijet, a mi dobivamo ono što izvučemo iz toga. Ako nam je srce zahvaćeno gnjevom i frustracijom, taštinom i egoizmom, onda nema mjesta da ovo obilje i blagoslovi uđu. Mjesec elul nam daje priliku da ponovo de-

"I B-g će vas vratiti u Egipat ..." - naizgled strašna stvar je vratiti se u zatočeništvo u Egipat. Ali Zohar nam pokazuje da se ova rečenica može i drugačije pročitati, i da će nam Stvoritelj vratiti sva čuda koja su se dogodila u danima izlaska iz Egipta. "I tamo ćete hitmakartem (prodavati sebe) svojim neprijateljima za robove i sluge, ali nema nikoga da kupi". Nije napisano "nimkartem" (bili prodani), nego, "hitmakartem" (prodavati sebe). Hebrejska riječ "hitmakartem" također znači postao ovisan o nečemu. Zohar objašnjava da se neprijatelj nalazi u našoj ovisnosti o osjećaju frustracije i očajanja, te da čak i kada smo "prodali sebe", kad smo postali ovisnici, nema šanse (nema kupca), osim ako ne dopustimo neprijatelju da vlada nad nama. Sada je vrijeme za uvježbavanje naše životne priče, da ju počnemo mijenjati, doživljavati radost, i da shvatimo da je sve što se dogodi na dobro. Šabat šalom. ■ Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti Vrijeme molitve Dogodilo se ovo jednom u vrijeme kad je reb Izrael iz Rižina bio u posjetu kod reba iz Apta. Reb Izrael je prilično dugo odlagao jutarnju molitvu; kod svoje kuće on je to radio gotovo svakodnevno. Kad su ga upitali kad će konačno početi, odgovorio je da ne zna, ali da će im prije toga ispričati priču.

Jedan je kralj uveo točno određeno vrijeme u koje su mu se svakoga dana podanici mogli obratiti sa svojim problemima. Jednog dana dođe u palaču prosjak i zatraži da ga odvedu do kralja. Stražari se obrušiše na njega ružnim riječima, pa ga upitaju zna li on uopće u koje se vrijeme slobodno može obratiti kralju.

Prosjak im odgovori:

A

psolutna stvarnost B-ga, u isto vrijeme se proteže preko konceptualnih granica "postojanja", ali također ispunjava čitavo postojanje, onakvo kakvo mi poznajemo. To ne ostavlja nikakav prostor za neko drugo postojanje ili stvarnost koju bi mi mogli identificirati – objekte u našem fizičkom svijetu, metafizičke istine o kojima razmišljamo ili nas same.

Trebamo li, onda, jednostavno zaključiti da ništa od toga ne postoji? Ne, zato što nam je B-g rekao da postoji. Ali one ne postoje same po sebi, one postoje samo kao produžetak b-žanske energije, kreirani dio jedne apsolutne, b-žanske stvarnosti, potpuno drukčije realnosti od one koju može razumjeti naš um i zapaziti svi naši instrumenti. Da bi to razumjeli i došli do te apsolutne stvarnosti, moramo naučiti potisnuti našu rigidnu ljudsku percepciju i dozvoliti sebi da razvijemo nov način gledanja, razmišljanja i vjerovanja. Da bismo to mogli učiniti, prvo moramo osjetiti strahopoštovanje prema B-gu.

"Znam ja za zakon, ali on se odnosi samo na one koji žele pričati s kraljem o nečemu što je njima potrebno; ali ja ne želim pričati o tome, već o nečemu što je važno za kraljevstvo."

Pomislivši da je u pitanju neka povjerljiva informacija, stražari istoga trena odvedoše prosjaka do kralja.

"I tako," zaključi svoju priču reb Izrael, "kako bih onda ja mogao znati u koje ću vrijeme moliti?" ■

Mi sve pamtimo -

samo B-ga zaboravljamo. ~ R. Levi Jichak iz Berdičeva ■

~ R. Menachem Mendel Schneerson ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 13 19Broj 47 Strana

Strana 19

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život Perfekcionizam

Poput mnogih karakternih osobina, perfekcionizam može biti konstruktivan ili destruktivan. Želja da činimo stvari dobro i trud da izbjegnemo pogreške su konstruktivni.

Nema ništa pogrešnog u tome da težimo savršenstvu. Međutim, neki ljudi osjećaju da moraju biti savršeni i ne mogu se pomiriti ni sa čim što je manje od toga. To podsjeća na riječi koja je zmija rekla Evi, "Ako pojedete od ovog ploda, bit ćete kao B-g" (Postanak 3,5). Ljudi koji žele biti savršeni, poput B-ga, osuđeni su na neuspjeh.

Ljudska bića nisu anđeli. Mi smo nesavršena stvorenja. Ako niječemo svoje mane, niječemo sami sebe.

Midraš kaže da je tešuva prethodila stvaranju svijeta. To je bilo potrebno jer su ljudska bića sklona pogreškama i ne bi mogla preživjeti bez otkupljenja kroz tešuvu. Mi smo bića sa ograničenjima, i nijekati to znači nijekati realnost.

Ako ne možemo prihvatiti svoja ograničenja i svoju sklonost pogreškama, mi ćemo krivnju za sve što pođe krivo bacati na nekoga ili nešto drugo, jer ne možemo priznati da se bilo kakva pogreška dogodila zbog naših vlastitih nedostataka.

To je važan koncept u hinuhu. Mala djeca sklona su tome da svoje roditelje gledaju kao nepogrešive, i ako pokušavaju biti poput svojih roditelja, oni neće biti sposobni prihvatiti ili priznati svoje vlastite pogreške. Oni mogu lagati ili pokušavati sakriti svoje pogreške. Zato je važno dati djeci do znanja da su i roditelji ljudi te da i oni također čine pogreške.

Mi na svijet dolazimo poput životinja, ili kako kaže knjiga o Jobu, Strana 20

je da ne možemo postizati uspjeh 100% vremena. Iako neuspjeh nije ugodan, on nije razarajući. Skupimo dijelove i idemo dalje. Međutim, ako patimo od niskog samopoštovanja, tada nas bilo kakav osjećaj neuspjeha može slomiti i mi osjećamo da to moramo izbjeći pod svaku cijenu. Ako je to razlog zbog kojeg čovjek želi biti savršen, to je destruktivno. Čovjek troši toliko vremena i truda na izbjegavanje moguće pogreške da ne može postići potrebne stvari koje se trebaju učiniti. "kao divlje magare" (Job 11,12).

Gaon iz Vilne rekao je da je čovjekova misija na ovom svijetu transformirati tu divlju životinju u duhovno biće. Naša životinjska komponenta je jecer hara, a naša duhovna komponenta je jecer tov. Bitka između te dvije sile traje cijelog života. Tanja kaže da je samo nekolicina određenih ljudi bila sposobna u potpunosti poništiti jecer hara. Svi mi ostali, uključujući velike cadikim, imamo aktivnu životinjsku komponentu koja traži da se ispunjavaju njene potrebe. Često sam pisao o središnjoj ulozi samopoštovanja, te zaključio da mnogi ljudi pate od neopravdanih osjećaja neadekvatnosti i inferiornosti. Taj je problem sveprisutan, i u knjizi Anđeli ne ostavljaju tragove sugerirao sam nekoliko razloga zbog kojih prevladava ta pogrešna slika o sebi. Ranije sam već citirao Rabbeinu Yonin briljantan uvid u to da bahat čovjek nema visoko samopoštovanje. Upravo suprotno, njegovo hvalisanje je očajnička obrana kako bi pobjegao od osjećaja beznačajnosti (Rabbeinu Yonah al haTorah, str.

156).

Nitko ne voli neuspjeh. Činjenica

Primjer toga je liječnik koji je bri■ ljirao u medicinskoj školi. Kad je započeo svoju medicinsku praksu, on bi trošio sat i pol za pregled pacijenta koji nije trebao trajati više od dvadeset minuta. Nakon tri dana, kad je bio u beznadnom zaostatku sa svojim zadacima, i nije mogao promijeniti svoj način rada, bio je otpušten. Njegov pokušaj da izbjegne pogrešku rezultirao je totalnim neuspjehom.

Ali perfekcionizam može biti vrlo konstruktivan ako je čovjek pozitivni perfekcionist. Takav čovjek uvijek teži tome da poboljša prijašnju izvedbu, ali nije gonjen strahom da će možda učiniti pogrešku.

Pozitivni perfekcionist uživa u onome što radi. Negativni perfekcionist ne može uživati u onome što radi jer je opsjednut strahom od neuspjeha.

Dva tipa perfekcionizma mogu se vidjeti u sljedećem događaju.

Priča se da se Chazon Ish susreo sa Brisker Ravom. Chazon Ish je rekao, "Kada ja jedem maces na Sederu, radujem se jer ispunjam micvu. Ti ne možeš uživati u ispunjavanju micve jer strepiš nad mišlju da ako svi propisi vezani uz pečenje macesa Divrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

nisu ispoštovani do savršenstva, možda činiš grijeh jedenja hameca."

Pozitivni perfekcionizam ne bi trebao rezultirati anksioznošću. Životinje mogu biti sretne jedino ako funkcioniraju u skladu sa svojom prirodom. Priroda ljudskog bića je da ima duhovne osobine, među kojima su suosjećanje, razumijevanje i pažljivost. Ispunjavanje tih osobina može ponekad zahtijevati osobnu žrtvu, ali to je mala cijena za sreću koju će one donijeti zbog ponosa što se čovjek ostvaruje kao stvorenje stvoreno na sliku B-žju.

Emuna i bitahon (vjera i povjerenje) Temelji jidiškajta Mnogo svezaka napisano je na ovu temu temelja jidiškajta (Yiddishkeita) i teško ga mogu dočarati unutar granica jednog poglavlja, ali pokušat ću.

Postoje dva pristupa emuni. Prvi je utemeljen na mesori, neprekinutom lancu predaje Objave sa Sinaja iz generacije u generaciju, a kojoj je svjedočilo više od tri milijuna ljudi.

Drugi pristup postiže emuna logičkim zaključivanjem.

Potrebno je oboje. Sefarim ističu da logičko zaključivanje ima svoje zamke, a filozofska pitanja mogu rezultirati pogrešnim zaključivanjem.

Jedan od razloga za to je da, s obzirom na to da je objekt emune Hašem, koji je vječan i bezgraničan, to je koncept koji je van dosega ljudskog uma. Naš um je familijaran samo sa objektima i konceptima koji imaju granice. Nije usmjeren na to da shvati beskonačnost i vječnost.

Netko može imati instrument za mjerenje vremena kojim može mje-

Godina 13 21Broj 47 Strana

Učinkovit život

riti sekunde. Ako njime pokuša mjeriti količinu vode u bazenu, bit će frustriran jer taj instrument ne može mjeriti volumen. Naši umovi sposobni su razumjeti stvari koje imaju granice, ali postaju totalno izbezumljeni beskonačnim. Dječje pitanje, "Odakle je došao B-g?" je pitanje koje može mučiti najsofisticiraniji um. Budući da nema odgovora na to pitanje, mi moramo imati emunu utemeljenu na našoj mesori.

Jednom kad prihvatimo postojanje Hašema i shvatimo da je On nedohvatljiv, tada možemo upotrijebiti svoj razum kako bismo razumjeli ono što nam je otkriveno i predano.

Kad je riječ o vjerovanju u postojanje B-ga, čini mi se da ako bi čovjek samo bio iskren prema sebi, to ne bi trebao biti problem. Svaki čovjek koji misli, mora zaključiti da postoji Stvoritelj sa beskonačnom mudrosti koji je stvorio svijet.

Mi svakog dana izgovaramo beraha u kojoj zahvaljujemo B-gu za sposobnost da vidimo, ali naša svijest o veličini tog čuda je mala.

Gibanjem oka upravlja šest mišića koji se mogu pomicati u raznim smjerovima. Očigledno, tih šest mišića mora raditi skladno.

Kada pomičemo svoje oči, mi aktiviramo tih šest mišića u svakom oku, i tih dvanaest mišića mora raditi savršeno sinkronizirano. Kada bi postojao i najmanji nedostatak koordinacije, čak i za milimetar, vidjeli bismo dvostruko. Razmislite o tome! Mi pomičemo naše oči tisuće puta svakog dana. Budući da ne vidimo dvostruko, mi imamo savršenu koordinaciju tijekom našeg života.

Koliko puta pomaknemo oči u toku 70-godišnjeg života, to je vrtoglava brojka, nemoguća za izračunati. Pa ipak, nijednom od tih bezbroj puta koliko smo pomaknuli oči ta savr-

šena koordinacija nije zakazala!

Misliti da se takva vrsta savršenog funkcioniranja mogla razviti i nastaviti nepogrešivo bez dizajna Superiorne Mudrosti je apsolutna ludost. Propustiti vidjeti samo tu jednu stvar kao dokaz sve-mudrog Stvoritelja je, kao što je rekao Rav Samson Raphael Hirsch, rezultat toga što je "čovjek pun predrasuda koje izlaze iz pogrešnog pogleda na stvari." * Čovjekova želja da bude slobodan od restrikcija vezanih uz ponašanje zbog emune uzrokuje da on niječe ono što je očigledno.

Pogledajmo drugo čudo. Ljudsko tijelo vrlo je složen i kompleksan mehanizam. Postoje tisuće kemijskih procesa koji održavaju tijelo funkcionalnim. Primjerice, našim metabolizmom upravlja tiroidni hormon kojeg proizvodi tiroidna žlijezda. Previše ili premalo tiroidnog hormona rezultiralo bi disfunkcijom.

Ali što održava razinu tiroidnog hormona u tako uskim granicama?

U bazi mozga, postoji mala žlijezda, hipofiza, koja nije veća od veličine graška, no svejedeno je jedna složena kemijska tvornica. Dok krv cirkulira kroz tu malenu žlijezdu, ona provjerava razinu tiroidnog hormona. Ako je razina niska, hipofiza šalje poruku tiroidnoj žlijezdi da proizvede više hormona. Ona nastavlja provjeravati razinu hormona i kada je razina adekvatna, proizvodnja staje. Ta mala žlijezda radi 24 sata na dan, 7 dana u tjednu, 365 dana godišnje kako bi održala pravu razinu. Jednako tako, ta mala žlijezda regulira sve hormone u tijelu!

U tijelu postoje brojni minerali, __________________ *Iz Wisdom of Feldheim, 2000.

Mishlei,

str. 42-44,

Strana 21

(nastavak s 21. stranice)

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

poput natrija, kalija, klora i drugih.

Njih se mora držati u vrlo točnim omjerima. Previše ili premalo bilo kojeg minerala može uzrokovati ozbiljne disfunkcije. Što održava minerale u ispravnom omjeru? Opet, ta mala žlijezda veličine graška, koja mjeri razinu tih minerala u krvi, naređuje bubrezima točno koliko minerala izlučiti i koliko ponovno upotrijebiti. Ta žlijezda je aktivna neprestano 24 sata na dan, 7 dana u tjednu, 365 dana godišnje.

Ako biste željeli oponašati aktivnost hipofize, trebali biste trokatnu, potpuno kompjuteriziranu zgradu koja zauzima četiri bloka. Čak ni tada se ona ne bi mogla približiti preciznosti te male žlijezde hipofize!

Kemija probavnog sustava je nevjerojatna, a procesi mozga i leđne moždine su nezamislivi. Postoji dvije milijarde stanica u centralnom živčanom sustavu i sve su međusobno povezane. Moj profesor neuroanatomije rekao je da u nekoliko sekundi između vremena kad bacač baci lopticu i udarač zamahne palicom prema njoj, biva isporučeno na stotine poruka iz mozga i prema njemu. To je sistem nevjerojatniji od najefikasnijih kompjutera. Misliti da se taj fantastični sistem razvio bez uputstava Superiorne Inteligencije je smiješno.

Pa kako onda, inače inteligentni ljudi, mogu nijekati ono što je očigledno? Odgovor je dao Rav Hirsch. "Čovjek može biti pun predrasuda koje proizlaze iz pogrešnog gledanja na stvari, te slijepo slijediti svoja mišljenja uz krajnje nepoštovanje racionalnih zaključaka."

Kao što smo primijetili, prorok Izaija je rekao, "Ovaj narod je otvrdnuo svoje srce, zatvorio svoje uši i zatvorio svoje oči; tako da očima ne vidi, ušima ne čuje i srcem ne razumije te da se ne pokaje i ne bude isStrana 22

Učinkovit život

cijeljen" (Izaija 6,10). Kada shvaćanje istine treba dovesti do promjene čovjekovih puteva, čovjek oklijeva prihvatiti istinu. Ako je vjerovati neugodno, čovjek može izabrati da ne vjeruje.

Stoga, ako bi čovjek bio intelektualno iskren i ne bi dozvolio da na njega utječe želja da bude slobodan od poslušnosti višem autoritetu, čovjek bi vjerovao u B-ga.

Bitahon je, međutim, druga stvar.

Bitahon ovisi o vjerovanju u hašgaha pratis (B-žju providnost), što znači da je B-g u konstantnoj kontroli nad svijetom te da se ništa u svijetu ne događa bez B-žje volje. Jedina iznimka odnosi se na djela koja su moralno ispravna ili pogrešna, a koja je B-g prepustio behiri (slobodnom izboru), te u takvim slučajevima B-g ne intervenira. Tako, B-g neće zaustaviti čovjeka od toga da izabere pogrešno.

Rambam kaže da avoda zara ima svoje porijeklo u tome što su ljudi, iako su vjerovali da je B-g stvorio svijet, osjećali da je ispod Njegove časti da bude uključen u djela koja su ljudska, pa je On tako nad ljudima delegirao anđele ili prirodne sile. Stoga su se ljudi počeli moliti tim "podređenima," jer su pretpostavljali da je B-g odbacio svijet.

Koncept Tore je da je B-g itekako uključen u zemaljski svijet i njegove stanovnike. Uz iznimku stvari koje je B-g prepustio ljudskoj behiri, sve što se događa u svijetu, događa se jer B-g želi da se dogodi.

Postavlja se očigledno pitanje zašto se događa toliko loših stvari, i zašto nevini ljudi pate. Zašto postoje razorni potresi i uragani? Zašto se neka djeca rađaju sa ozbiljnim defektima koji rezultiraju cijelim životom patnje za njih i njihove obitelji? Zašto su dobri ljudi pogođeni bolnim i prijetećim bolestima?

Talmud kaže da je Mojsije postavio ta pitanja B-gu i da mu je B-g rekao da nitko tko stanuje u fizičkom tijelu ne može razumjeti razloge. Jedno od mišljenja u Talmudu je da je Mojsije napisao knjigu o Jobu, koja pokušava objasniti zašto nevini pate, no sva objašnjenja su opovrgnuta (Bava Basra 14a).

Međutim, može postojati odgovor na prirodne tragedije (poput potresa, uragana i tsunamija). Moje razumijevanje tih događaja (a podršku nalazim u Netzivovom djelu Meromei HaSade Bava Kamma) utemeljeno je na tvrdnji Zohara da je Tora nacrt prema kojem je Hašem ■ stvorio svijet. Drugim riječima, nacrt Tore predstavlja prirodni zakon, prema kojem svijet funkcionira. Zakon gravitacije je prirodni zakon i neponištiv je, kao i drugi fizički zakoni, a tako je i sa prirodnim zakonom Tore. Kada bi fizički zakon koji drži mjesec u njegovoj orbiti mogao biti obustavljen ljudskim djelima, mjesec bi pao na zemlju, no to ne bi bila kazna od Hašema. Ako netko stavi ruku u vatru, opeći će se, no to nije kazna od Hašema. Umjesto toga, to je rezultat prirodnog zakona: vatra gori.

Prema Tori, Židovi imaju 613 micvos, a postoji sedam noahidskih zakona koji obvezuju sve ljude; oni sačinjavaju prirodni zakon prema kojem je svijet dizajniran da funkcionira.

Sva ljudska bića, religiozni kao i nereligiozni, moraju se ponašati u skladu s tim zakonima koji su temelj funkcioniranja svijeta. Kršenje tih zakona je miješanje u prirodne zakone, i posljedice toga mogu biti katastrofalne.

Kad je prirodni zakon netaknut, zemljina kora i atmosfera su stabilne. Kada se zagađenje zraka pomiješa sa ozonskim omotačem, ili kad Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

zagađenje sumporovim dioksidom uzrokuje kisele kiše, efekti se mogu osjetiti stotinama kilometara dalje od počinitelja. Ljudi koji trpe te efekte nisu kažnjeni od Hašema, već su žrtve bezobzirnog ponašanja drugih ljudi.

Nitko nije isključen od toga da trpi posljedice miješanja u prirodne zakone. Kršenje Tore od strane ljudi na jednom kontinentu može rezultirati remećenjem prirodnog zakona prema kojem svijet funkcionira, a posljedice takvog remećenja mogu se pojaviti i na udaljenom kontinentu. Remećenje prirodnih zakona može biti rezultat kršenja zakona Tore od strane ljudi – Židova i neŽidova – diljem svijeta. Mi moramo shvatiti da ne živimo u vakuumu te da ishod svakog individualnog izbora ima posljedice na cijelo čovječanstvo.

Ako tvornica zagađuje vodu, vlasnici mogu biti kažnjeni, ali ljudi koji žive nizvodno trpe efekte pijenja zagađene vode. Hašem uistinu može kazniti one koji krše Njegove zakone, ali efekte njihovog ponašanja mogu osjetiti drugi ljudi.

Stoga, bitahon zahtijeva vrlo specifičnu emunu. Mi vjerujemo da B-g čini samo dobro, ali da mogu postojati vremena hester Panim (sakrivenog Lica), kada B-g uklanja svoju zaštitu i dozvoljava da ljudi budu prepušteni silama prirode koje ne prave razliku tko je tko.

Kralj David je rekao, "Poput djeteta na grudima majke" (Psalmi 131,2), "Prihvatio sam sve staloženo, tih sam i smiren zbog mog potpunog povjerenja u B-ga."

Shvatio sam taj stih kada sam promatrao malu djecu u čekaonici na pedijatrijskom odjelu.

Dijete se veselo igralo, no kad se pojavio doktor u bijeloj kuti, dijete je Godina 13 23Broj 47 Strana

Učinkovit život

počelo vriskati od straha. Dijete je znalo, iz prijašnjeg iskustva, da je taj čovjek u bijelom, nemilosrdno čudovište koje pika malu djecu i uzrokuje im patnju. Dijete se priljubilo uz majku da mu spasi život i kada ga je majka unijela u ordinaciju, dijete se borilo s njom. Siguran sam da dijete nije moglo razumjeti zašto se majka, koja je bila njegov zaštitnik, odjednom okrenula protiv njega i surađivala s tim čudovištem kako bi ga povrijedila. Nije bilo načina da dijete shvati da ga majka želi zaštititi od strašnih bolesti.

Nakon što mu je liječnik dao injekciju, dijete se ponovno priljubilo uz majku. No zašto? Nije li ona ta koja je pomogla doktoru da mu dadne bolno cjepivo? Možemo jedino zaključiti da je dijete, iako nije moglo shvatiti majčino sudjelovanje u tome svemu, svejedno znalo da ga ona voli i da je njegov zaštitnik.

Zato je David rekao, "Poput djeteta na grudima majke, prihvatio sam sve staloženo, tih sam i smiren zbog mog potpunog povjerenja u B-ga."

Chazon Ish rekao je da bitahon ne znači da možemo biti sigurni da će nam B-g ispuniti našu želju. Postoje bez sumnje mnogi razlozi, nama nepoznati, zbog kojih nam B-g možda neće ispuniti našu želju. Bitahon znači imati pouzdanje da B-g drži kontrolu nad svim, i kao što Talmud kaže, "Sve što B-g čini je za krajnje dobro" (Berahos 60b).

Naši umovi su ograničeni, i kada netko ima ozbiljnu migrenu, cijeli svemir se ruši i jedina stvar koje je on svjestan je želja da se riješi te boli. U tom trenutku, čak ni znanje o tome da B-g drži kontrolu nad svim ne daje mnogo olakšanja. Postojali su veliki cadikim koji su bili sposobni prihvatiti ozbiljne patnje staloženo, no ta razina duhovnosti je van dohvata većine od nas. Međutim,

nakon što se bol stiša, mi možemo biti sposobni uvidjeti da je ona imala neku svrhu, iako nam vrijednost toga bježi.

Poanta bitahona je da se stvari ne događaju bez razloga. Kaže se, "Slučajnosti su stvarna čuda u kojima je B-g odlučio ostati anoniman."

Postoje različite razine emune i bitahona. Što su oni snažniji, to se čovjek manje plaši negativnih događaja.

Postoje ljudi koji pate od "morbidnih očekivanja." Kad god zazvoni telefon, oni misle da je to poziv u kojem će im netko reći da se nešto loše dogodilo nekome koga vole. To može uzrokovati veliku anksioznost. Ja to znam, jer sam dugo vremena patio od morbidnih očekivanja.

Zatim sam naišao na 7. stih 112. psalma, "Neće se bojati loših vijesti, njegovo srce je čvrsto, pouzdaje se u B-ga." Osjetio sam da to govori meni. Počeo sam izgovarati taj psalam svaki dan, kao tefilu: "Ribono šel Olam, pomozi mi razviti bitahon da se ne bojim zlih vijesti." Mogu vam reći da sam, baruh Hašem, u osnovi oslobođen od morbidnih očekivanja. Baš kao što je uvećani bitahon bio od pomoći kod te anksioznosti, on može biti od pomoći i kod drugih anksioznosti i stresova.

Mislim da je ono što je djelovalo kod mene to što sam molio za bitahon. Budući da je bitahon toliko važan, trebali bismo moliti za njega.

Emuna i bitahon su doista temeljni zahtjevi jidiškajta, ali iznad i prije toga, oni su ključevi sreće. Mi živimo u svijetu punom stresa i nevolja, ali uz emuna i bitahon, možemo ploviti tim, ponekad olujnim, morem života. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 23

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu musarsko učenje kako transformirati svoj život iako češće kao ono što nedostaje,

Biti ustaljen u svom

kao nestrpljivost. Imate li jasnu

učenju

predodžbu što zapravo sačinjava strpljivost? Neki ljudi bi rekli da je

Mitjašev libo be'talmudo

strpljivost spokojan unutarnji mir

Odluke traže da um bude bistar, poput

koji omogućava osobi da čeka na ili

neba na dan kada puše sjeverac.

bude skrenuta od svojih ciljeva

— Eruvin 65a

gotovo do unedogled, bez ikakve emocionalne uznemirenosti. Drugi bi rekli da je strpljivost sposobnost

ŽIDOVSKI NAČINI duhovnosti i

obuzdavanja osjećaja, umjesto re-

rasta uvijek podrazumijevaju i od-

agiranja kada budemo provocirani i

ređenu količinu učenja, ali ne na

emocionalno reaktivni. I onda što je

onaj način kako se tekstovi proučavaju u sekularnom okruženju. Židovsko

učenje

je

ritualizirani

proces koji je podjednako duhovna disciplina koliko i način stjecanja znanja. Stoljećima su učenici čitali, a potom postavljali pitanja i raspravljali – između sebe, s učiteljima – nastojeći razumjeti i usvojiti materiju zbog učenja samog, a i da dobiju transformativni potencijal koji je

■

(koja je bila prototip svih suvreme-

ono? Je li strpljenje neka vrsta sta-

nih ješivot), učenike se nazivalo tal-

loženosti ili je to suzdržavanje dok

midei ješiva – "učenici ješive." Rav

ste pod stresom?

Chaim je to promijenio u b'nei ješiva – "djeca ješive." Na taj način se i dan danas oslovljava učenike ješive. Čak

i nakon što napuste to mjesto, zaposle se i podignu obitelji, smatra se da su odrasli u tom domu ješive, pa su stoga još uvijek djeca ješive.

Kada pogledamo musarsku literaturu, vidimo da Židovski način gledanja

na

strpljenje

odobrava

samo ovo drugo shvaćanje. Hebrejska riječ za strpljenje je savlanut, koja je povezana s dvije druge riječi čija se značenja ukrštaju: sevel, koja

Izučavanje je bitna praksa za oso-

znači "patnja" i sabal koja znači "no-

bu koja ide transformativnim putem

sač", osoba koja vam nosi prtljagu

musara, jer su stoljećima mudri pre-

na kolodvoru ili na aerodromu. Ovo

čkog korijena koji znači "udomljen,

ci promatrali ljudski život i bilježili

učenje otkriva da biti strpljiv uklju-

ustaljen." Zgrada u kojoj se uči Tora

svoja otkrića, pa nam izučavanje

čuje nošenje tereta svoje vlastite

naziva se ješiva (od istog korijena),

tekstova koje su nam ostavili daje

emotivne patnje. Ono nema ništa

jer ona treba biti mjesto na kojem

uvid u naše vlastite živote. Hoćemo

zajedničkog s nesalomivošću, mada

obitava učenje, a ne samo razred,

li biti u stanju osmisliti svoje vlastito

to ne bismo znali bez izučavanja

učionica, gdje ljudi dolaze učiti. Du-

precizno shvaćanje poniznosti? Ho-

pouka koje su nam u nasljeđe osta-

ćemo li, sami od sebe, moći vidjeti

vili prijašnji naraštaji.

ugrađen u proces.

Riječ mitjašev dolazi od lingvisti-

hovna praksa nije poput nekog hobija ili nečega što radimo s vremena na vrijeme ili pored drugih stvari, u fušu. Naprotiv, ona mora biti mjesto na kojem živimo, dok je sve drugo u našem životu mjesto koje posjećujemo.

U vrijeme kada je Rav Chaim Volozhin osnovao ješivu u Voložinu

Strana 24

kako je poniznost povezana s gnjevom? Ili gnjev povezan s tugom?

Ima mnogo toga za naučiti od onih koji su koračali ovim putem prije nas i te pouke usvajamo učenjem.

Izučavanje tekstova musara daje nam leću tisućgodišnje mudrosti kroz koju možemo jasnije shvatiti svoj unutarnji život. Potrebne su nam djelotvorne metode da bismo

Uzmite, na primjer, strpljivost,

mogli pristupiti tim poukama, a na-

koja je osobina unutarnjeg života

ša trenutna metoda stjecanja Tore

koju doživljavamo svakog dana,

glavnu nam smjernicu daje kad nam Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu

kaže da trebamo učiti na ustaljen

nju za ovu je praksu ključno koliko i

pristašama musara, on je osnovao

način.

redovitost u vježbanju i higijeni. Bu-

svoj prvi shtiebel [dom] musara,"

dite redoviti u vremenu kada se sa-

gdje su njegovi učenici i sljedbenici

stajete da učite i jednako tako konzi-

dolazili učiti, prakticirati i rasti.

Biti "ustaljen u svom učenju" znači učiniti učenje sistematskim i redovitim, a ne nasumičnim. Ima nekoliko načina "ustaljenja" koji su bitni za uspjeh procesa učenja: Ustaljenje predmeta učenja - odaberite predmet učenja. Nema kraja

brojnim stvarima u koje se možete udubiti u oceanu Židovskih tekstova, pa čak i samo tekstova iz musarske tradicije i nikada ih nećete moći sve proučiti. Što je vaš prioritet? Što je vaš cilj? Pažljivo razmislite o tome što izabirete učiti jer možda se upuštate u proces kojim ćete se baviti godinama.

Ustaljenje partnera - odaberite si partnera. Uvijek je bolje učiti s par-

tnerom nego sam. Partner donosi drugačiju perspektivu i navodi vas da stvari gledate drugim očima. Isto tako, kada učite s partnerom, postajete odgovorni nekom drugom, a to je velika pomoć za uvođenje disci-

stentni u tome gdje učite. Što manje odstupanja uvedete u sistem, to će manje biti procjepa u koje vaša praksa može pasti.

Tipična nastava musara bila je podijeljena u dva dijela. U prvom dijelu, učenik bi gledao u tekst, a u drugom se učenik angažirao u aktivnoj,

Ustaljenje uma - smirite svoj um.

kontemplativnoj praksi da usvoji i

Jedna od metoda koju smo izuča-

primijeni pouke koje je naučio iz

vala bila je jišuv da'at, koja se foku-

mudrosti tradicije. Osnova, kako

sirala na smirenost uma, a riječi

možemo vidjeti, bilo je učenje tek-

jišuv i mitjašev koje nalazimo ovdje

sta, izvršeno na ustaljen način.

dolaze od istog korijena. Svakako, potreban vam je smireni um da bi-

PRAKSA

ste učili. Također, morate biti pre-

Koje su glavne obaveze kojima da-

dani i postojani u svojoj odluci da

jete svoje vrijeme? Koliko je bitno

učite. Što ste odlučniji kao učenik, to

vaše učenje u vašem sveukupnom

ćete više uspjeha imati u stjecanju

životnom rasporedu? Da li odredite

Tore, sa svime što ono podrazumi-

svoje duhovne obaveze na svom

jeva.

kalendaru, pa ostale aktivnosti or-

Biti ustaljen na ove načine oslobodit će Vam um bespotrebne uznemirenosti i nesigurnosti, i vidjet ćete rezultate u kvaliteti i dubini onoga što dobivate od učenja.

pline u svoje učenje. Osoba koju iza-

Kada je Rabbi Yisrael Salanter po-

berete da s njom učite treba vam biti

krenuo pokret musara u Litvi sre-

što je moguće više kompatibilna, a

dinom devetnaestog stoljeća, on je

opet biti međusobno različiti u ne-

organizirao grupe laika, posebno od

kim stvarima daje dodatnu draž i

onih koji su bili obrazovani u Tori i

zanimljivost vašem učenju. Želite

pobožni, "za učenje musarskih tek-

nekoga tko je pouzdan, koga zani-

stova, poput Puta pravednika i Duž-

maju ista područja kao i vas i tko

nosti srca, s dubokom koncentraci-

vas dopunjava, a ne duplicira. Ja

jom i žarom. Nešto kasnije, kada je

sebi nastojim pronaći partnera koji

jedan broj tih ljudi postao gorljivim

ganizirate oko svog duhovnog života, ili pokušavate skrpati minutudvije tu i tamo za svoju duhovnost, dok vaši stvarni prioriteti leže negdje drugdje?

Kako bismo to pitanje učinili konkretnim i praktičnim, imate li redovnog partnera s kojim učite? Ako ne, trebali biste, a ako da, možete li si pronaći još jedan sat tjedno za učenje? Ne mogu dovoljno nahvaliti dar koji nam je tradicija dala preno-

seći nam taj proces učenja, zajedno s koristima od njega.

Ima li netko u vašoj zajednici kome

ima vještine ili znanja koja meni ne-

možete pristupiti da bi učio s vama?

dostaju i koji zauzvrat, cijeni moje

Može li vam rabin ili učitelj pronaći

jače strane koje možda sam ne po-

partnera?

sjeduje.

Ima više mogućnosti nego izgovora

Ustaljenje plana – napravite plan i držite ga se. Biti konzistentan u uče-

Godina 13 25Broj 47 Strana

da ne učite. Smireno i strpljivo i, naravno, ustaljenog uma.

Strana 25

(nastavak s 25. stranice)

Alan Morinis:

Postavljanje primjerenih pitanja Šoel keinjan Sramežljivac ne uči.

— Pirke Avot 2,5

Srce smješteno u umu "Četiri pitanja" nisu jedini način

koje daje već i po pitanjima koja po-

na koji je ispitivanje ugrađeno u

stavlja. Pjesnik Shlomo ibn Gabirol

rituale Pesaha. Pred sam početak

(1201-1258) uhvatio je tu ideju u

objeda, svi sudionici trebaju oprati

svojoj izreci "Pitanje mudraca polo-

ruke, no za razliku od svih drugih

vica je mudrosti." On je također re-

obrednih pranja ruku, u ovom slu-

kao: "Najbolja osobina čovjeka je da

čaju se ne kaže blagoslov. Rabini

on treba propitivati."

objašnjavaju da razlog radi kojega nakon pranja ruku ne slijedi blagoOD SVIH Židovskih blagdana Pe-

slov je to što će djeca primijetiti ra-

sah se najviše drži. Biblija određuje

zliku i to će ih navesti da pitaju o

Pesah kao jedan od tri hodočasna

tome. U stvarnosti, ne postoji odgo-

blagdana na koji su svi odrasli Ži-

vor na ovo pitanje; cilj je dovesti na-

dovski muškarci trebali otputovati

še malene u stanje uma da postav-

u Jeruzalem. Generacijama, često je

ljaju pitanja.

obrok kod kuće za Pesah bio središnji događaj godišnjeg obiteljskog kalendara, čak i kod onih Židova koji nisu poštovali tradiciju. Pesah svoj značaj dobiva iz činjenice da obilježava oslobađanje Izraelaca iz egipatskog ropstva, te njihov bijeg

iz Egipta prije 3.000 godina označava rođenje Židovskog naroda.

lovu nagradu za fiziku 1944. godine, svoju odluku da postane znanstveni istraživač pripisao je načinu na koji ga je majka dočekivala na■

znanstvenikom. Sve druge majke u

stavljaju pitanja, poput uklanjanja

Brooklynu nakon škole bi pitale

hrane sa stola, kao da je jelo gotovo,

svoju djecu: 'Onda? Jesi li naučio

te umakanje povrća dva puta. Rabi-

nešto danas?' Ali ne i moj majka.

ni su razumjeli koliko je važno po-

Ona mi je uvijek postavljala druga-

stavljati pitanja. Oni su shvaćali da

čije pitanje. 'Izzy,' rekla bi, 'jesi li

pitanja vode u raspravu, interakciju,

danas postavio dobro pitanje?' Ta

razjašnjenje, učenje i pamćenje, i oni

razlika učinila me znanstvenikom."

potrajati duže od tradicije dogme.

lo dijete koje postavlja točno odre-

Dvije tisuće godina kasnije, čini se

đen niz pitanja (poznat kao "četiri

da su bili u pravu.

noći?"

Dr. Isidor Rabi, koji je dobio Nobe-

no s ciljem da ohrabri djecu da po-

su vjerovali da će tradicija pitanja

se ova noć razlikuje od svih drugih

proželo svaki vid Židovske kulture.

kon škole. "Moja me majka učinila

za obiteljskim stolom uključuje ma-

černji obred, i započinje s "Po čemu

izučavanja Talmuda, propitivanje je

Još nekoliko stvari je uspostavlje-

Glavni ritual Pesaha koji se odvija

pitanja") glavi obitelji koja vodi ve-

Iako svoj korijen ima u tradiciji

Karakterističan aspekt židovske duhovne prakse je da se "vjernika" potiče da pita i iskušava svaki vid vjerovanja i prakse. Doista, svatko

Postavljanje pitanja je do te mjere sastavni dio Židovske kulture da je zaslužilo svoj vic: "Reci mi, je li istina da Židovi uvijek na pitanja odgovaraju pitanjem?" Na što je odgovor: "Tko ti je to rekao?" Čuo sam da se kaže B-g voli priče, a Židove vole pitanja.

Ali što onda kada nema malog

tko je proveo neko vrijeme u ješivi

djeteta da postavi ta pitanja? Rabini

ili sudjelovao u izučavanju Talmuda

Nas se ohrabruje da postavljamo

su tu situaciju predvidjeli u Talmu-

može posvjedočiti da je učenik koji

pitanja jer se nemamo čega bojati, a

du, gdje su napisali da ako nema

postavlja najbolja pitanja onaj koje-

mnogo toga možemo dobiti. Naš je

djeteta koje može postaviti pitanja,

ga se najviše hvali. Priča u Talmudu

zadatak da razjasnimo i rasvjetlimo

ta pitanja treba postaviti muškarče-

o Rabi Johananu kaže kako je u naj-

Istinu, a najbolji način za to je pu-

va supruga. Ako ona to ne može,

dalju klupu u učionici premjestio

tem postavljanja pitanja, tako da na

onda ih on sam treba postaviti. "Čak

učenika koji nije postavljao pitanja,

vidjelo može izići ono u čemu se ko-

i dva učenjaka koja dobro poznaju

a potom tog istog učenika promak-

lebamo i što pogrešno shvaćamo, i

zakone Pesaha postavljaju pitanja

nuo u prvi red kada je počeo posta-

tako se može razriješiti. Ovakav pri-

jedan drugome."

vljati pitanja. Mi status učenjaka ne

stup karakterističan je za izučavanje

mjerimo isključivo po odgovorima

Tore, ali je također i pravi način u

Strana 26

Divrej Tora

(nastavak s 26. stranice)

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu

svim područjima duhovnosti. Čak i

koju nema očiglednog rješenja. Po-

učitelji i naši partneri cijeniti naša

ako smo učinili krupne korake u

stavljajući še'ela čovjek nastoji popu-

pitanja, ali čak ako ne bude tako, pi-

svom duhovnom životu, u momen-

niti svoje shvaćanje činjenica, dok

tanja treba postavljati. Pitanja su

tu kada prestanemo postavljati pita-

kušja propituje istinitost ili autoritet

klinovi koji otvaraju srca i umove za

nja, u momentu kada prestanemo

tvrdnje. Da bismo znali koju vrstu

sve ono što nam tradicija ima za

propitivati svoje pretpostavke, ono

pitanja postaviti i kako ga postaviti

ponuditi. "Mi smo bliži B-gu kada

što smo naučili, svoje postupke, mi

na pravi način, potrebno je uvježba-

postavljamo pitanja nego kada mi-

zaustavljamo proces napredovanja.

vanje i trud. Moramo naučiti kako

slimo da imamo odgovore," rekao je

Napredak zahtijeva unutarnju sna-

postavljati pitanja s ciljem da izvu-

Rabbi Abraham Joshua Heschel.

gu i uvjerenost da stalno postavlja-

čemo istinu, a ne kao način pobija-

mo pitanja, da istražujemo dublje, i

nja ili rasprave samo radi rasprave

da tražimo nove mogućnosti da se

ili, još gore, kao način da se podru-

uzdignemo više.

gujemo ili da zadirkujemo ili hvali-

Kada sebe postavimo unutar toka pitanja i odgovora koji je tisućljećima vrio kroz Židovski svijet, mi izoštravamo svoj um da bude u

mo sami sebe. Postoji način na koji se postavljaju pitanja koji otkriva samu suštinu na kojoj su stvari zasnovane.

Ima priča u Talmudu koja govori o šaljivdžiji koji je pokušavao natjerati Hilela da izgubi strpljenje postavljajući mu provokativna pitanja.

Svaki puta kada postavi pitanje zašto Babilonjani imaju okrugle glave ili zašto Afrikanci imaju široka stopala, Hilel svoj odgovor započinje s:

stanju analizirati, učiti i napredo-

Nećemo li biti poniženi u očima

"Dijete moje, postavio si izvrsno pi-

vati. Ohrabruje nas se da ništa ne

naših partnera (ili učenika? ili svo-

tanje." Talmud hvali Hilela za nje-

uzimamo zdravo za gotovo, niti da

jim vlastitim?) ako budemo rekli:

govu strpljivost. Na kraju, Hilel po-

pitanja vjere prihvaćamo kao do-

"Ne razumijem što to znači." "Ka-

tiče: "Postavi sva pitanja koja imaš

gme. Pravi odgovor koji tražimo

kvog to može imati smisla?" "Razu-

za postaviti." On je do te mjere ra-

dolazi iz pravih pitanja koja posta-

miješ li ti što ona govori?" Pravi

zumijevao da su pitanja ključna u

vljamo.

način za postavljanje pitanja je s

procesu učenja. A tako bismo trebali

poniznošću,

i mi.

Zapravo, na hebrejskom postoje dvije različite riječi za pitanje, i svaka od njih ima različit senzibilitet. Še'ela je traženje informacije, dok je kušja izazov, kušnja, što odražava razliku između običnog pitanja i onog koje obuhvaća poteškoću za

opredijeljenošću

za

razjašnjavanjem i težnjom za znanjem. Unatoč tome što je apsolutna

PRAKSA

jasnoća u mudrosti i u životu dale-

O čemu ste nedavno razmišljali a

ko van našeg dometa, svejedno je

što bi se moglo uobličiti u pitanje?

naša obaveza da nastavimo posta-

Neka unutarnja osobina? Šabat?

vljati pitanja. Nadamo se da će naši

Židovski pristup nedavnim događajima? Kako napraviti halu? Zašto je mezuza uvijek pričvršćena na dovratak pod kutem? Što sljedeće učiti?

Uobličite pitanje.

Sada

odlučite

postaviti.

kome

Prijatelju?

ćete

ga

Učitelju?

Stručnjaku u tom području?

Dijete moje, sada postavi svoje izvrsno pitanje. ■

Godina 13 27Broj 47 Strana

Strana 27

Rabbi Yitzchak Ginsburgh, Voditelj InstitutaGal Einai, autoritet za kabalu i hasidut:

Voziti kroz crveno (nastavak iz prošlog broja)

poznao; spustila se do izvora, napu-

crvena boja također simbolizira to-

Može li se išta promijeniti?

nila svoj vrč i popela se gore." Kad

plinu i snagu nečijih uvjerenja; to-

...Ponekad se čini da je put do promjene niz crvenih svjetala sve dokle nam pogled seže.

ju je Eliezer zamolio vode da popije,

plinu koja katalizira svako gibanje.

ne samo da je dala vode njemu, već

Izvor Rebekine snage bila je njezina

je ponudila i potom napojila sve

sposobnost da očuva svoje djevi-

njegove deve. Jasno je, ovo nije bila

čanstvo, ili, kako to Tora eufemis-

Djevičanstvo i snaga

obična djevojka. Učenjaci nam go-

tički naziva, svoj "izvor krvi".2 Od-

Na ovom mjestu u igru ulazi elulov

vore da je Rebeka u to vrijeme imala

rasla je u promiskuitetnom okruže-

mazal - njegova duhovna energija.

samo 3 godine. Kako bi tako mlada

nju, u kojem je bila potrebna ogro-

Mazal elula je Djevica, a djevica je

djevojčica mogla imati samopouz-

mna samosvijest kako bi se držalo

simbol svježine i novine. Kao i uvi-

danja makar i da pokuša napojiti

svojih ideala. Uz to, kad je došao

jek, da bismo to dokučili, moramo

cijelu karavanu?

trenutak da se pridruži Eliezeru u

to razmotriti. Da bismo u potpunosti integrirali energiju djevičanstva elula u našu psihu, prvo moramo proučiti - to je put Tore i židovstva.

I, kao i uvijek, moramo potražiti prvu djevicu koja se spominje u Tori u 24. poglavlju knjige Postanka. Eliezer, Abrahamov sluga, poslan je da

pronađe prikladnu ženu za Izaka, Abrahamova sina. Kada Eliezer po prvi put ugleda Rebeku, Tora je opisuje: "A djevojka je bila vrlo lijepa, djevica i nijedan je muškarac nije još

Strana 28

Kako bi popunili prazninu u našem razumijevanju, hasidski komentari napominju da je Rebekina najveća vrlina bila njezina snaga.

Kao što je napomenuto, snaga i crvena boja (boja elula) definitivno idu zajedno. Crvena je boja krvi i s jedne strane simbolizira snagu po-

trebnu za kontrolu vlastitih sklonosti, riječima mudraca: "Tko je ra-

povratku u Abrahamov dom, suprotstavila se protivljenju svoje maj■

ke i brata s karakterističnim inatom; rekla je: "Ići ću" pri čemu je mislila, "ići ću - sa ili bez vašeg pristanka."

Zapravo, odlučni Rebekin odgovor: "Idem", )‫ )אֵ לְֵך‬na hebrejskom je brojčano istovjetan "crvenom"

)‫!)אָ דֹום‬

Rebekina snaga simbol je djevičanstva. ■

tnik? Onaj tko svlada svoju sklo-

(nastavit će se)

nost!" (kao takva, crvena doista

2

simbolizira moć zaustavljanja). Ali,

od istog korijena kao "crveno" )‫(אָ דֹום‬.

Levitski zakonik 20,18. "Krv" )‫ (דַ ם‬dolazi

Divrej Tora

U PRIJEVODU R. M.Š. FREIBERGERA:

Psalam 27

(od mlađaka Elula do Hošane Rabe moli se ovaj psalm ujutru i navečer)

‫מ״א ְׁפ ָח‬ ֶ ‫ ַחיַמ״ ִ ִמ‬-‫מהא״ממ״ ָ ֹוז‬ ָ ‫מ״א‬ ִ ‫״ממ״אֹוהמ״עְׁ ִמ ְׁש ִ מ״ ִ ִמ‬ ִ ִ‫א״ ְׁל ָ ע‬ LeDavid Hašem ori vejiši mimi ira Hašem ma'oz hajaj mimi efhad.

Vječni je svjetlo moje i spas moj, koga da se bojim?

Vječni je kula života mog, koga da se strašim?

žrtve uz trubu, da pjevam i da pojem Vječnome.

‫מ״א ְׁק ָהא״עְׁ ָחנ ִֵּנמ״ ַע ֲ נֵּנִ מ‬ ֶ ‫ממ״קֹול‬ ִ - ַ ‫ז״ ְׁש‬ Šma Hašem koli ekra vehaneni veaneni. Čuj, Vječni, glas moj, usliši me, smiluj mi se, kad Te zovem!

‫״ממ״א ַב ֵּקש‬ ֲ ָ ‫ ָפנֶמ‬- ‫ָמ״א‬ ֶ ‫שּו״פנ‬ ָ ‫מ״ב ְׁק‬ ַ ‫ה״ל ִב‬ ִ ַ ‫״ָא‬, ָ ‫ח״ ְׁל‬

‫מ״ד ָמד״ ָ ְׁשלּו״‬ ֵּ ‫מ״ל‬ ִ ‫ֹמְׁב‬ ַ ‫מ״צ ַהמ״עְׁ א‬ ָ ‫ ְׁב ָש ִה‬- ‫ֹל״א‬ ֶ ‫ֶא‬ ֱ ‫ב״ ִב ְׁקהֹב״ ָ ַלמ״ ְׁ ֵּה ִ מם״ל‬ ‫ָפלע‬ ָ ‫עְׁ נ‬

Leha amar libi bakšu panaj et paneha Hašem avakeš.

Bikrov alaj mereim le'ehol et bsari caraj veojvaj li hema kašlu venafalu.

Tebi je reklo srce moje: "Potražite lice Moje!" Tvoje lice tražim, o Vječni,

Ako mi se približe zlikovci da jedu meso moje, protivnici i neprijatelji moji, oni posrću i padaju.

‫ ָתקּום״ ָ ַלמ״ ִ ְׁל ָח ָ ד״‬-‫מ״אם‬ ִ ‫א״ל ִב‬ ִ ‫ִמה‬ ָ ‫מ‬-‫ ַת ֲחנֶד״ ָ ַלמ״ ַ ֲחנֶד״לֹא‬-‫ג״ ִאם‬ ‫ח‬ ‫מ״בֹוט ַ״‬ ֵּ ‫״א ִנ‬ ֲ ‫ְׁבזֹא‬ Im tahane alaj mahane lo jira libi im takum alaj milhama bezot ani boteah.

Stane li u okô protiv mene vojska, srce se moje ne boji, ustane li protiv mene rat, u njemu sam siguran.

‫מ״חיַמ״‬ ַ ֵּ ְׁ‫מ‬-‫ממ״כל‬ ָ - ‫מ״ב ֵּבמ‬ ְׁ ‫ש״ש ְׁב ִת‬ ִ ‫ּה״א ַב ֵּק‬ ֲ ָ ‫ממ״אֹו‬- ‫ַאל ִתמ״ ֵּ ֵּא‬ ְׁ ‫״ש‬ ָ ‫ַאח‬ ַ ‫״‬ .‫ה״ב ֵּדמ ָ לע‬ ְׁ ‫ממ״ּול ַב ֵּק‬ ְׁ -‫״בנֹ ַ ם‬ ְׁ ‫ַל ֲחזֹו‬ Ahat ša'alti me'et Hašem ota avakeš šivti bevejt Hašem kol jemej hajaj lahazot benoam Hašem ulevaker behejhalo.

Jedno tražim od Vječnoga, jedno molim: da sjedim u kući Vječnoga sve dane života svoga, da gledam milotu Vječnoga, da potražim hram Njegov.

‫לֹו״בצּוה״‬ ְׁ ‫ה״ָאד‬ ֳ ֶ ‫מ״ב ֵּס‬ ְׁ ‫ַס ִת ֵּה ִנ‬ ְׁ ‫מֹום״ה ָ ד״מ‬ ָ ‫ֹד״ב‬ ְׁ ‫מ״ב ֻסכ‬ ְׁ ‫ד״ ִכמ״מ ְִׁצ ְׁפנ ִֵּנ‬ ‫מְׁהֹו ְׁ ֵּ ִנמ‬ Ki jecafneni besuko bejom ra'a jastireni beseter ahalo becur jeromemeni.

Da me sakrije u kolibu svoju na dan zla, da me zaštiti u zakrilju šatora Svog, da me uzdigne na pećinu.

‫ָאדלֹו״זִ ְׁב ֵּחמ״‬ ֳ ‫ד״ב‬ ְׁ ‫מ״ס ִבמבֹו ַ מ״עְׁ ֶאזְׁ ְׁב ָח‬ ְׁ ‫ֹמְׁב‬ ַ ‫ֹאשמ״ ַ ל״א‬ ִ ‫ע״ עְׁ ַ ָתד״מָהּום״ה‬ ‫ד״לממ‬ ַ ‫ַמ ָה‬ ְׁ ‫ַאז‬ ֲ ‫מהד״ע‬ ָ ‫ד״ָאש‬ ִ ָ ‫ְׁ הּו‬

-‫מ״דמִמ ָ ״ַאל‬ ָ ִ ‫זְׁה‬ ָ ֶ ‫ ְׁבַאף״ ַ ְׁב ֶד ָ ״‬-‫מ״ַאל״תט‬ ַ ‫ה״פנֶמ ָ ״ ִ ֶמ ִנ‬ ָ ‫ ַת ְׁס ֵּת‬-‫ט״ַאל‬ ‫מ״אל ֵֹּדמ״ ִמ ְׁש ִ מ‬ ֱ ‫זְׁב ִנ‬ ֵּ ַ ‫ ַת‬-‫ִת ְׁט ֵּש ִנמ״עְׁ ַאל‬ Al taster paneha mimeni al tat be'af avdeha ezrati hajita al titšeni ve'al ta'azveni elokei jiši'i. ne sakrij lica Svoga! Ti si bio pomoć moja, ne odbaci me, ne ostavi me, Bože spasa moga!

‫ַ​ַאס ֵּפ ִנמ‬ ְׁ ‫ָבּונמ״עַממ״מ‬ ִ ‫ָאבמ״עְׁ ִא ִממ״ ֲ ז‬ ִ -‫מ״ ִכמ‬ Ki avi ve'imi azavuni ve'Hašem ja'asfeni.

Otac i mati me ostaviše, Vječni će me k sebi uzeti!

‫״שֹוה ָהמ‬ ְׁ ַ ַ ‫משֹוה״ל‬ ְׁ ִ ‫מ״בא ַֹהח״‬ ְׁ ‫״ּונ ֵּח ִנ‬ ְׁ ָ ‫מ״ממ״ד ְׁה ֶכ‬ ַ ‫דֹוה ִנ‬ ֵּ ‫מא״‬ Horeni Hašem darkeha uneheni beorah mišor lema'an šoreraj.

Uputi me, Vječni, na put Svoj, vodi me pravom stazom, zbog neprijatelja mojih!

‫״ח ָ ס‬ ָ ‫מפ ַח‬ ֵּ ִ‫ ֶש ֶקה״ע‬-‫ ִבמ״ ֵּ ֵּ מ‬-‫מ״ק ּו‬ ָ ‫מ״כ‬ ִ ‫ש״צ ָה‬ ָ ‫ֶפ‬ ֶ ‫מ״בנ‬ ְׁ ‫ ִת ְׁתנ ִֵּנ‬-‫מב״ַאל‬ Al titneni benefeš caraj ki kamu bi ejdej šeker vifeah hamas.

Ne prepusti me na volju protivnika mojih, jer protiv mene ustadoše svjedoci lažni, sikću nasilje.

‫ץ״חיִמם‬ ַ ‫ממ״ב ֶא ֶה‬ ְׁ -‫״בטּוב‬ ְׁ ‫מ״ל ְׁהאֹו‬ ִ ‫א״ד ֱא ַ נְׁ ִת‬ ֶ ‫לּול‬ ֵּ ‫מג״‬ Lulej he'emanti lir'ot betuv Hašem be'erec hajim.

Vjerujem, da ću vidjeti dobrotu Vječnoga u zemlji života!

‫ממ‬-‫ֵּד״אל‬ ֶ ‫ץ״ל ֶב ָ ״עְׁ ַקּו‬ ִ ֵּ ‫ַא‬ ֲ ‫ממ״חזַק״עְׁ מ‬ ֲ -‫ֵּד״אל‬ ֶ ‫״ ַקּו‬

Ve'ata jarum roši al ojvaj svivotaj ve'ezbeha be'ahalo zivhej terua ašira veazamra l' Hašem.

Kave el Hašem hazak vejaamec libeha vekave el Hašem.

A sad, uzdignuće glavu moju protiv neprijatelja mojih naokolo, pa da žrtvujem u šatoru Njegovom

Uzdaj se u Vječnoga, budi krepak, jačaj srce svoje i ■ uzdaj se u Vječnoga! ■

Godina 13 29Broj 47 Strana

‫מ‬

Strana 29

SASTANAK U BERLINU

EU ministri podržali Izrael, najavili razgovore o krizi u Bjelorusiji tportal, 27.8.2020.

Europski ministri vanjskih poslova u četvrtak su u Berlinu dali podršku politici Izraela na Bliskom istoku, izrazili solidarnost s Grčkom i Ciprom zbog krize na istočnom Mediteranu, te najavili razgovore o krizi u Bjelorusiji i odnosima s Rusijom, rekao je hrvatski ministar Gordan Grlić Radman. Šef hrvatske diplomacije izjavio je to nakon neformalnog susreta ministara Europske unije u formatu Gymnich, nazvanom po dvorcu u Njemačkoj gdje je 1974. održan prvi takav susret koji se odvija dva puta godišnje. „Razgovarali smo s izraelskim ministrom Gabrielom Ashkena-

zijem o bliskoistočnom mirovnom procesu i široj regiji. Pozdravili smo sporazum Ujedinjenih Arapskih Emirata i Izraela kao važan napredak u normalizaciji odnosa“ na tom području, kazao je Grlić Radman, dodavši kako EU „podržava sve napore koje Izrael čini u regiji“.

Hrvatski ministar se referirao na povijesni sporazum kojim su dvije države sredinom kolovoza normalizirale diplomatske odnose.

Izrael je prema dogovoru tada suspendirao planove pripajanja velikog dijela Zapadne obale, a Emirati su postali treća arapska, a prva zaljevska država koja je uspostavila diplomatske odnose s Izraelom,

nakon Egipta 1979. i Jordana 1994. godine.

Većina bliskoistočnih država bojkotira Izrael od njegovog osnutka 1948. godine.

Situacija u Bjelorusiji i na Mediteranu Ministri će u nastavku dvodnevnog susreta na dnevnom redu imati i situaciju u Bjelorusiji s kojom „nisu zadovoljni“, naglasio je Grlić Radman. „Razgovarat ćemo o načinu i mjerama koje će pridonijeti smirivanju napetosti i utjecanju na vlasti u Bjelorusiji“.

Ministar je podsjetio da je Europska unija izdvojila 53 milijuna eura za demokratske snage i civilno društvo u toj istočnoeuropskoj državi, izrazivši nadu

da će te mjere „pridonijeti boljem životu građana u Bjelorusiji i uspostavi demokratskog režima“.

Na sastanku će se razgovarati o odnosima Europske unije i Turske te situaciji na istočnom Sredozemlju na kojem traju napetosti između Atene i Ankare oko teritorija bogatog energetskim zalihama.

„Sve čelnice izražavaju solidarnost s Grčkom i Ciprom i nastoje riješiti sve napetosti koje postoje“, poručio je Grlić Radman, pa zaključio da je Turska važna partnerica NATO saveza te da će se „naći način kako bi se zadovoljile sve strane“.

Europski ministri će drugog dana susreta u petak razgovarati o odnosima EU-a i Rusije. ■

Hrvati navalili na na izraelske maske za 40 kuna, struka tvrdi: ‘Doista bi mogle uništiti viruse‘ Slobodna Dalmacija, 28.8.'20.

U Hrvatskoj je zadnja dana velika potražnja za maskom izraelske proizvodnje koja ima antibakterijska i antivirusna svojstva, a prodaje se po cijeni od 40 kuna.

Kontaktirali smo tvrtku RiniGARD koja uvozi tu masku, a oni su nas uputili na informacije na njihovoj web stranici.

Riječ je o maski koju je razvila izraelska tvrtka Olvitech. Maska se izgledom ne razlikuje od kirurške, jedino je smeđe-roza boje. No, izraelski su stručnjaci u materijal od kojeg je maska napravljena inkorporirali bakreni oksid, koji dokazano uništava viruse. “Izloženost mikroor-

ganizama (virusa, bakterija i gljivica) visokoj koncentraciji bakra rezultira njihovom neutralizacijom u roku od nekoliko minuta.

Vladimir Krajinović iz Infektivne klinike “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu. Maska je u prvom redu osmišljena za medicinske djelatnike koji su najizloženiji.

Učinkovitost bakra na mikroorganizme postiže se kroz nekoliko paralelnih mehanizama”, navodi se na web stranici. - Ta maska je sigurno dobar proizvod, a dostupne analize o njezinoj učinkovitosti se čine uvjerljive.

Kako se navodi, tri neovisna laboratorija potvrdila su učinkovitost maske na bazi bakrenog oksida u neutralizaciji koronavirusa. Maska je sto posto pogodna za recikliranje i odlaganje, tvrdi se, a prikladna je i za osjetljivu kožu jer ne izaziva iritacije. Ima certifikate Američke agencije za hranu i lijekove (FDA) te CE-a (oznaka obvezna za proizvode koji su proizvedeni u bilo kojem dijelu svijeta izvan EU, a potom se stavljaju na tržište EU).

No, mislim da je puno važnije kod ljudi razviti svijest da nose maske, bez obzira bile kirurške ili od tkanine, jer one ne samo da su fizička prepreka nego djeluju i kao psihološka barijera - rekao nam je infektolog dr.

Masku se može višestruko i neograničeno upotrebljavati dok se fizički ne uništi ili polije vodom. “Tri odvojena laboratorija potvrdila su sposobnost maski za neutraliziranje i drastično smanjenje zarazne titre virusa SARS-CoV-2. Učinak na virus započinje odmah kad virusi dođu do maske.

Prisutnost antivirusne netkane tkanine, kako u sloju u dodiru s licem, tako i u vanjskom sloju maske, značajno smanjuje rizik od unakrsne kontaminacije tijekom uporabe, rukovanja s maskom i odlaganja maske”, navodi se.■

Häagen-Dazs otvara prvu hrvatsku trgovinu, u zagrebačkom Johann Francku Kult Plave Kamenice, 28.8.'20.

Najbolji svjetski brend industrijskog sladoleda HäagenDazs konačno otvara svoju trgovinu u Zagrebu. HäagenDazsova sladoledarnica radit će u prostoru nekadašnje slastičarnice Johann Francka.

Iako se to po imenu ne bi reklo, Häagen-Dazs je američki brend koji su 1961. u New Yorku, Brooklyn Heightsu, utemeljili Reuben i Rose Mattus. Počeli u s tri okusa, vanilijom, čokoladom i kavom, a prvu sladoledarnicu otvorili su u Brooklynu 1976. Biznis se franšizama

Page 30 Strana 30

proširio na cijeli svijet i u brendiranju i tehnologiji postavio standarde za masovno proizvedene sladolede.

Ime Häagen-Dazs Reuben Mattus izmislio je jer je htio da mu brend zvuči danski. Nije riječ o prezimenu niti te dvije riječ niti na danskom nešto znače. Mattus je bio Židov i naziv Häagen -Dazs bila je njegova posveta Danskoj koja se tijekom Drugoga svjetskog rata uzorno ponašala prema Židovima. Na prvim pakiranjima sladoleda bila je i karta Danske.

Obitelj Mattus sladolede je po-

čela proizvoditi kad se Reubenova majka kao udovica iz Prvog svjetskog rata 1921. s djecom iz Poljske doselila u New York. Njen brat radio je u talijanskim sladoledarnicama i tako su kod kuće počeli proizvo mu su utemeljili 1929. i nazvali je Senator Frozen Products.

Uspješno su živjeli od sladoleda 1950-ih, kad ih je pogodio rat cijena koji su pokrenuli

Divrej Tora

američki sladoledari. Da se zaštite od dampinga, Mattusi su odlučili početi proizvoditi guste, finije sladolede s boljim sastojcima, koje su mogli prodavati po višim cijenama. Firma je trebala novo ime i tako je Reuben Mattus izmislio HäagenDazs i repozicionirao svoje sladolede. Häagen-Dazs je 1983. kupila The Pillsbury Company, a 1999. ga je u Americi i Kanadi zpreuzeo Nestle. Nestle je kasnije svoj udjel prepustio suvlasniku, fondu PAI Partners za četiri milijarde dolara. Nestle je s PAI Fondom imao joint venture Froneri, pod kojim■su držali sladolede.■

Godina 13

Broj 47