5-07- Divrej Tora - KiTavo 5782

B’’H http://twitter.com/DivrejTora

B ga izabran narod, te da su i oni oda brali B ga.

Prevela Dolores Bettini

Rabbi Shraga Simmons

Godina 15 Broj 51 Broj 51Zagreb, šabat 17. rujna 2022. 21. elula 5782.

Zatim su na redu tohaha prijekori. Nakon nabrajanja blagoslova kojima će B g nagraditi narod dok poštuje zako ne Tore, Moše daje dugačak i neugo dan prikaz loših stvari bolesti, gladi, siromaštva i izgnanstva koje će ih za desiti napuste li B žje zapovijedi.

 Divrej Tora, B’’H, priprema i uređuje: Vatroslav Ivanuša ״ ״ה״ע״ ״ע״״״״מ״ ״ ״״״ד״ה״ע״ ״״״מ״ה״ב״ ״״״ד״ה״ב:  divrejtora@gmail.com

Aramejac je pokušao uništiti mog oca, patili smo u Egiptu zar bi to trebala biti izjava za hvalnosti?!

Paraša Ki Tavo

Divrej Tora

Komentatori objašnjavaju: Aramejac je Laban, koji je prevario našeg praoca Jakova zamijenivši Rahelu i Leu. (Jakov je namjeravao oženiti Rahelu, ali umjesto nje se Lea pojavila ispod hupe.) Ra zmotrimo to: da Laban nije iz veo taj trik, onda bi Jakov oženio Rahelu kao što je na mjeravao a Josip bi bio pr vorođeni sin. Dakle, kada je Jakov pokazao naklonost prema Josipu, druga braća vjerojatno ne bi bila ljubomorna a Josip nikada ne bi bio prodan u ropstvo.

■

Divrej Tora

Evo u čemu je caka: Josip ni kada ne bi postao egipatski premijer koji je godinama ka snije bio u poziciji spasiti ži dovski narod od gladi. Dakle, da, iako je Laban Aramejac pokušao uništiti našeg pretka, mi izražavamo zahvalnost, što je nekako, sve iza šlo na najbolje.

Kad se dogodi tragedija, te ško je sagledati širu sliku i razumjeti zašto se dogodila.

Ne, ne znamo uvijek zašto se stvari događaju. Kada se do gode događaji koji su tako nedokučivi, sve što možemo učiniti je vjerovati Svemogu ćem. Ovo je lekcija koju uči mo kada donosimo prve plo dove u Hram: izražavamo za hvalnost što je nekako, na neki način, sve bilo na dobro.

Moše zaključuje govoreći narodu da su tek danas, četrdeset godina nakon što su se rodili kao narod, stekli "srce da spoznaju, oči da vide, uši da čuju."

(D’varim 26,1 29,8)

Torah Bytes

Moše daje narodu upute: kad uđete u zemlju koju vam je B g dao u vječno naslijeđe i nastanite se u njoj i obradite ju, prve dozrele plodove (bikurim) iz svoga voćnjaka donesite u Sveti hram i oglasite svoju zahvalnost na svemu što je B g za vas učinio.

Tu se nalaze i zakoni o desetini koju se daje Levitima i siromašnima i detaljne upute kako na brdima Gerizim i Eval objaviti blagoslove, a kako prokletstva (o čemu je bila riječ na početku paraše Re'e). Moše podsjeća narod da su od

O bikurim je rečeno: "Vršite tu mi cvu, jer njenom ćete zaslugom ući u zemlju". Ari HaKadoš izdvaja bikurim kao micvu koja je "tikun" (popra vak) za grijeh uhoda. Bikurim imaju od Tore određenu, ugrađenu dekla maciju koja nam pomaže usredoto čiti naše misli u određenom smjeru. Ovom deklamacijom, Židov se po istovjećuje sa svojom židovskom ba štinom, te svima objavljuje središnju ulogu Erec Jisraela u B žjim planovi ma za Izraelski narod.

Bikurim su se stavljali u košaru tene. Njena numerička vrijednost je 9 + 50 + 1 = 60. Baal HaTurim ističe da je preporučeni količina koju treba dati kao bikurim 1/60.

Kada dođemo u zemlju i nastanimo je, zapovijeđeno nam je da uzmemo od prvih plodova [micva o bikurim već je ubrojena u paršat Miš patim] "sedam vrsta", stavimo ih u košaru i odemo na Mjesto (Mikdaš). Imamo otići kod kohena na dužnosti, najaviti svoju nazočnost i uručiti mu košaru. On će je uzeti i položiti pred žrtvenik. Tada ćemo izgovoriti "od lomak o bikurim".

izjavu da nam je drago što smo ov dje. To što smo sretni zbog prilike da se nalazimo u Erec Jisraelu daje nam "z'hut" da budemo ovdje. Radosno zahvaljivanje B gu što smo ovdje, pomaže "popraviti" suprotni stav kojeg su iznijeli 10 uhoda, a po držalo ga mnoštvo. Grijeh uhoda počinjen je onime što su meraglim rekli, i to dok su izlagali plodove koje su donijeli iz zemlje. Bikurim je micva koja se vrši onime što onaj koji donosi bikurim govori, i to dok izlaže plodove koje je donio iz zemlje. "Savršena podudarnost!"

Prva četiri p'sukim iz deklamacije bikurima čine glavninu teksta Sedera za Pesah. Oni rezimiraju egipatsko porobljavanje i Izlazak koji je uslijedio. Peti pasuk govori o dolasku u Erec Jisrael. To odgovara petom izrazu za otkupljenje koji je predstav ljen Elijahuovom čašom. Svi mi donosimo bikurim (uključujući Levija i

Pasuk daje naslutiti da je Lavan bio odgovoran za naš dolazak u Egipat, ali Jaakov se nakon vremena provedenog s Lavanom vratio oče voj kući, i tek mnogo godina kasnije završio u Micrajimu. Komentatori ukazuju na sljedeći redoslijed do gađaja: Lavan je prevario Jaakova i dao mu Leu za ženu umjesto njego ve voljene Rahel. Kada je Jaakov na kon toga oženio i Rahel, stvorilo se suparništvo između dviju sestara. Ovo se suparništvo prenijelo na slje deću generaciju u formi problema između Josefa i njegove braće. Kada je Jaakov dao Josefu prugasti ogrtač, time je raspirio ljubomoru koja je na kraju dovela do toga da Josef bude prodan u ropstvo. Njegov silazak u Egipat kasnije je doveo tamo cijelu obitelj. Dakle, Lavan je valjani početak tog procesa, stoga i pasuk: arami oved avi, vajered micrajma

Strana 2 Divrej Tora

Levi drugi alija 4 p'sukim (26,12 15)

Alija po Alija

Kohen prva alija 11 p'sukim (26,1-11)

Nakon što se dovrši odgovarajuće odvajanje i raspodjela t'rume, ma'a sera i ma'aser anija (za vrijeme treće i šeste godine ciklusa Šmita), mora se dati formalna izjava da ništa od "svetog uroda" nije ostalo u našem posjedu i da je stvarno uručeno onima kojima je namijenjeno. Ova se izjava daje posljednjeg dana Pesaha u četvrtoj i sedmoj godini.

S perspektive micve Gore navedena izjava poznata je kao vidui maaser, doslovno "prizna nje desetine". Riječ "vidui" podrazu mijeva grijeh. Ipak, izjava koju daje

S perspektive micve

Bikurim su jedna od micvot koje iz ričito treba pratiti simha radost ko ju trebamo osjećati kada (nadam se, ne "ako") shvatimo da sve što ima mo dolazi od B ga radost koju će mo, nadam se, imati za sve micvot B žji ukor kasnije iznesen u sedri glasi da "mu ne služimo s radošću".

Sve micvot vezane uz zemlju su posebne. Ali bikurim sa sobom nosi

Bikurim je ogledni primjer "hakarat hatova", prepoznavanja i priznanja dobra što nam ga je B g učinio. Ova se pouka mora primijeniti i na druga područja micvot i života općenito. O, neka bismo uskoro imali čast da donesemo bikurim s potpunom radošću i židovskim ponosom koji go vore da smo doista sretni što smo od B ga izabrani kao Njegov Narod i iskreno zahvalni za ovu divnu Zemlju.

OU Israel's Torah Tidbits

obraćenika) uz osjećaje radosti i za hvalnosti B gu za sve što imamo.

Ovaj kratki odlomak sažetak je na šeg odnosa s B gom. Moramo svim svojim srcem i dušom zadržati, sa čuvati, vršiti, prakticirati sve micvot, propise, zakone koje je nam je Moše ponovio. Obavezali smo se B gu, obećali smo da ćemo slijediti njego ve putove i slušati Ga. On se obve zuje da će nas uzeti kao Svoj "oda brani narod" i uzdići nas iznad naroda svijeta ako držimo Njegove Smicvotperspektive micve

Strana Strana3 3Godina 15 Broj 51

Ići B žjim putem znači razvijati i prakticirati različite osobine koje su B žje karakteristike. Kao što se Nje ga naziva milostivim, tako ćemo i mi biti milostivi. Kao što se Njega

Moše Rabeinu i starješine izdaju narodu zapovijed da na 12 kamenih stupova ispišu riječi Tore (njene di jelove, Knjigu D'varim ili njene dijelove); i to treba učiniti nakon što se prijeđe Jordan. Nakon toga treba na Har Evalu, na mjestu gdje treba iz graditi žrtvenik (od cijelih, neobra đenih kamenova) i na njemu prinijeti žrtve, podignuti još jedan par stupova i isto napisati na njih.

"Nisam prekršio tvoje micvot i ni sam zaboravio ..." kaže Sfat Emet nisam zaboravio da si Ti Taj koji mi je zapovjedio da vršim micvot. Na dalje, izjava podrazumijeva da je pojedinac učinio samo ono što je bio dužan učiniti i (često) nije išao dalje od onoga što mu nalaže dužnost. Ili smo možda učinili micvu otprilike onako kako bi je trebalo izvršiti, ali možda bez pune kavana. Ovo dublje značenje moglo bi biti odgovorno za naziv Vidui. Kako li je ovo važna poruka sada kada se približavamo Roš hašani, kada moramo dati odgovor zašto i kako vršimo micvot

Š'liši treća alija 4 p'sukim (26,16 19)

R'vi'i - četvrta alija - 10 p'sukim (27,1 10)

Potom pozivamo Hašema da s vi sina "pogleda dolje" na Svoj narod i blagoslovi nas i Zemlju Izrael. [Odr žali smo svoje obećanje, kažemo B gu (da se tako izrazimo), sada Ti održi Svoje.]

Zabranjeno je konzumirati maaser šeni (drugu desetinu u 1., 2., 4. i 5. godini ciklusa Šmita, koja ostaje u vlasništvu čovjeka, ali je se mora je sti "u svetosti i obrednoj čistoći" u Jeruzalemu ili je se mora otkupiti), kao tugujući (za pokojnikom) ili u stanju obredne nečistoće (osobe i / ili hrane). Također je zabranjeno is koristiti otkupni novac od ma'aser šeni za bilo što drugo osim hrane i pića u Jeruzalemu. Doslovno znače (nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po Alija

tve, tješi one koji tuguju ... tako i mi trebamo činiti takve stvari. Ima onih koji nabrajaju micve koji ovu micvu definiraju kao bikur holim, umjesto da je zadrže općenitom i uključe u nju sve vrste ljubaznosti i drugih kvaliteta.

nje ove zabrane je ne koristiti taj no vac za "mrtve". To se može usko primijeniti na mrtvačke pokrove, li jes, itsl., ali ono općenito uključuje i svaku uporabu za ono što nije hra na.

Moše i kohanim potom objavljuju narodu da su sada, izrasli u potpu nu naciju, uz ponavljanje svih mi cvot Tore. Prednosti bivanja nacijom idu ruku pod ruku s odgovorno stima za držanje micvot

pojedinac čini se potpuno lišenom grijeha. "Uklonih što je sveto iz svoje kuće i dadoh ga Leviju, strancu, siroti i udovici, kako si zapovijedio; nisam prekršio zapovijed niti išta zaboravio (od onoga što sam trebao učiniti). Nisam nepropisno jeo svete hrane, niti sam je na bilo koji način oskvrnuo, poslušao sam B žji glas; učinio sam sve što mi je bilo zapovjeđeno." Zašto bi se takva izjava nazivala Vidui? HaRav Soloveichik ztz”l, naveo je da je ključna riječ (dva puta se spominje) k'hol, kao i svi, a ne kol, svi. Izjava Vidui maaser izjavljuje da je osoba učinila gotovo sve što se od nje tražilo.

naziva svetim, tako se i mi moramo ponašati na načine koji dovode do toga da postanemo sveti. Od općih osobina, možemo koristiti i konkretne primjere kao što B g odijeva na ge, posjećuje bolesne, pokapa mr

Blagoslovi se nastavljaju s obeća njem o pobjedi nad našim neprija teljima. B g će "zapovijediti" Svoje blagoslove nad nama i nad Zemljom, i postaviti nas kao svetu na ciju. A to pod uvjetom da držimo micvot i idemo B žjim putem.

Posljednja tri p'sukim ponovo se čitaju za Maftir.

Amen = 1 + 40 + 50 = 91. B žje ime onako kako je napisano iznosi: 10 + 5 + 6 + 5 = 26. B žje ime onako kako se izgovara iznosi: 1 + 4 + 50 + 10 = 65. Povezano zajedno: 26 + 65 = 91. Baal HaTurim kaže da je onaj koji odgovara s Amen veći od onoga koji govori braha, jer je Amen dvostruka forma B žjeg imena. Još jednom nam Moše Rabeinu govori da će nam put B žjih zapovijedi priskrbiti istaknuti status među narodima svi jeta. Također ćemo biti obasuti bla goslovima zbog toga što slušamo B žji glas. Procvjetat ćemo ekonom ski i u popljoprivredi i bit ćemo bla goslovljeni zdravim prirastom sta novništva.Blagoslovi započinju slovom bet baruh. Prokletstvo počinje slovom alef arur. Ovo je način na koji neki

Moše, kohanim i Levijim, kažu sve mu narodu: "Danas ste postali na rod B žji". Raši kaže da je Tora na glasila ovo danas, da nas poduči da naša predanost Tori i micvot treba biti kao da smo danas stupili u sa vez s HaŠemom I tako svakoga da na. Pred nama je izazov da nepre stano osvježavamo naš judaizam.

Moše opisuje što će se dogoditi nakon što narod uđe u zemlju. Šest plemena će stajati na gori Grizim, a šest na gori Eval. Tu će čuti blago slove i prokletstva koji će biti sudbina onih koji drže ili ne drže Toru i micvot. U ovom se odlomku nabrajaju dvanaest prokletstava koja se do tiču različitih područja židovskog života, kako onih "između Židova i B ga", tako i micvot o međuljudskim odnosima.

"A B g vam nije dao srce da spoznate, ni oči da vidite, niti uši da čujete, sve do dana današnjega."

komentatori objašnjavaju veliki bet na samom početku riječi B'reišit. B g je želio Toru započeti notom blagoslova, a ne onog suprotnog. (S druge strane, Aseret HaDibrot započinju s alefom. Možda je strogi karakater Sinajskog događaja trebalo za početi otrežnjavajućim i sumornijim alefom.)

Strana 4 Divrej Tora ■

Kontrast između "dobrih vreme na" koje bikurim dočarava i strašnih vremena kako su opisana u tohaha je neodoljiv i zastrašujuć. To je razlika između zadovoljstva i poštovanja s jedne strane, te očaja, razaranja i po niženja s druge strane. Blagostanje u vlastitoj zemlji naspram siromaštva i izgnanstva. Ključ za razliku su Tora i micvot.

Š'vi'i sedma alija 8 p'sukim (29,1 8)

Moše Rabeinu poziva narod i kaže im da su sada vidjeli (i znaju) sve što se dogodilo od Izlaska, pa kroz četrdeset godina lutanja, sve do ovog trenutka. Na nama je da odr žimo svoju "pogodbu" s B gom.

Prvi dio Tohaha je negativna zrcalna slika prethodno izrečenih blago slova u Tori. P'sukim zatim idu šire i šokantnim i turobnim detaljima opi suju ono što će se dogoditi ako ne ostanemo vjerni B gu. Završni pasuk alije opetuje "jednostavan" ali rječit savez s B gom: Držite Toru i sve će biti dobro, a ako ne ...

[Izraz Tore "Vehalahta b'drahav" po navlja se ovdje odražavajući da se B ga definira kao blagog, milosrdnog, dobrostivog, itd.]

■

"Ali, ako ne poslušamo B ga ..." Tako počinje "tohaha". Upozorenje protiv neposlušnosti Tori.

Postoji običaj da se ovaj dio čita ti

Nacije svijeta vidjet će posebnu povezanost koju mi imamo s B g om, i u skladu s time imati poštovanje prema nama i bojati nas se. B g će nam otvoriti svoju nebesku riznicu i mi ćemo procvjetati. B žji blagoslovi ovise o držanju micvot

him glasom jer je porazno shvatiti da nas B g mora tako slikovitim poj movima upozoriti na ono što će se dogoditi ako Židovski narod ne os tane vjeran Njemu. Nažalost, nama su potrebne ove teške riječi ukora. I nažalost, još jednom su se pokazale proročkima. Tohaha se nalazi unutar jedne alije (što rezultira najduljom alijom u Tori) kako se ne bi produ žavala nelagoda njenog slušanja.

Hamiši peta alija 22 p'sukim (27,11-28,6)

(nastavak s 3. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po alija

Šiši šesta alija 63 p'sukim (28,7 69) Najduža pojedinačna alija u čitavoj Tori

■

6. alija: Inače je poznata kao tohaha, upozorenja i kazne. Ona opi suje posljedice koje će zadesiti ži dovski narod ako zanemari Hašemovu Toru i njegovu provi dnost. Običaj je da onaj koji čita pročita ovu aliju brže i tiše od osta tka parše

vlja izjavu o odanosti između Haše ma i Njegova naroda. Mi moramo držati Toru, a Hašem nam garantira veličanje, slavu i sjaj kao "najvišeg od svih naroda". (26,19) Nakon pre laska Jardena, narod će javno obj aviti prihvaćanje Hašemovog zavjeta: zapisivanjem Tore na dvanaest ka menova, podižući ih kao spomenik, te svečanost blagoslova i proklet stava koje će se odvijati između dvi ju gora koje stoje jedna nasuprot drugoj, Grizima i Ejvala.

3., 4. i 5. alijot: Moše im predsta

Tijekom četrdeset godina u pusti nji, Židove se pripremalo da pri hvate stvarnost Hašema kao gospo dara i odgovornost držanja Njego vih micvos. Sada, u Paršas Ki Savo, dok su se spremali prijeći Jarden i zauzeti mjesto koje im je namije njeno kao "... najviši od svih naroda na zemlji". (28,1) Moše je zapovi jedio brojne izjave i obrede. Ovi će obredi naglasiti uzročno posljedični odnos koji postoji između privr ženosti Tori, zakona prirode i bo žanskog odziva zemlji.

1. i 2. alijot: Parša počinje s micvot o prvim plodovima i završetku ci klusa desetine. Oba su popraćena posebnim izjavama o Hašemu kao gospodaru nad zemljom i čovječjom odgovornosti da drži zapovijedi Hašema

Alijot u najkraćim crtama

7. alija: Parša završava s početkom Mošeovog završnog govora. On za počinje prepričavanjem čudesne prirode proteklih 40 godina i jasne naznake Hašemove uvijek prisutne zaštite, u prošlosti i u budućnosti.

Nakon posljednje dvije paršijos koji su se usredotočile na praved nost i vrednovanje prava pojedina ca, Moše je pozornost naroda usmjerio na realnost toga što to znači živjeti u Erec Jisroelu.

ili suprotstavljajnjem Tori, mi po ričemo da je B g gospodar nad čo vjekom, a zauzvrat se priroda su protstavlja čovjekovim pokušajima da ovlada svijetom prirode.

Strana Strana5 5Godina 15 Broj 51 Paraša

Naša ponašanja, kao i zakon pri rode, podložni su B žjoj riječi i me đusobno se povezuju putem najin timnijeg primjera uzroka i posljedi ce. Kao izabrani narod, naš način života trebao bi očitovati Stvorite ljevo stalno vladanje nad čovječan stvom i shvaćanje povezanosti iz među naše privrženosti micvot i zakona prirode. Ovo je najočitije u Erec Jisroelu. Kao što je to Moše re kao Bnei Jisroel u Paršas Ekev, (11,12) "Stoga je ta zemlja neprestano pod nadzorom Hašema..." Jednako bje lodano kao kiša i rosa što padaju, zemlja odražava B žju prisutnost. Držanje micvot Tore riječju i djelom izjava je da B g vlada nad čovje kom što za posljedicu ima da pri roda služi čovjeku kao svom pri hvaćenom gospodaru. Ignoriranjem

■

5. Pozitivna je zapovijed ostaviti zabo ravljeni snop

6. Negativna je zapovijed da čovjek ne smije požeti cijelu njivu, u potpunosti, već treba ostaviti mali dio za siromahe

8. Negativna je zapovijed da se ne smije skupljati ol'lot vinograda, već ih treba ostaviti za siromahe kao što Pismo kaže, I nećeš pabirčiti (t'olél) svoj vinograd (Va jikra 19,10). No, što su ol'lot? Taj izraz označava mali grozd koji nije debeo poput pravog grozda, ne ma "peteljkovinu" [nema krak koji grančice povezuje s peteljkom] i njegove bobice ne vise izravno jedna iznad druge [iz stabljike], nego su raštrkane. Ovo se odnosi samo na vinograd.

609. I ovaj isto: Zabrana jedenja druge desetine dok je čovjek obredno nečist

9. Negativna je zapovijed da se ne bere ono što se pojedinačno odvojilo od grozdova tijekom berbe (branja grožđa)

7. Negativna je zapovijed da kada osoba žanje [žito] i ■

611. Jednostavno B-žansko: Obaveza da se oponaša B ga

Zazvat ćete i kazivati pred Vječnim ... (Ponovljeni zakon 26,5)

... idi Njegovim putem. (Ponovljeni zakon 28,9)

... Nisam ga jeo u stanju nečistoće... (Ponovljeni zakon 26,14)

... nisam od njega davao prema mrtvima ... (Ponovljeni zakon 26,14)

■

Kao što Pismo kaže, i zaboravio si snop u polju, nećeš se vratiti po njega; bit će za stranca, siroče i udovicu, da te Vječni tvoj B g bla goslovi (D'varim 24,19). Zakon u vezi snopa je isti kao i onaj za nepožnjeven dio polja u prethodnoj zapo vijedi. I kao što postoji zakon o "zaboravljenima" o snopovima, tako postoji zakon o "zaboravljenom" kod žita i [uroda] drveća.

Zapovijedi za zemlju Izraela

jer Pismo kaže: Niti smiješ brati peret, otpale bobice grožđa, u svom vinogradu; ostavit ćeš ih siromahu i strancu (Va jikra 19,10). Što je zapravo peret? jedna ili dvije bo bice grožđa koje su se odvojile od grozda tijekom berbe; ali ako tri bobice padnu odjednom, to nije peret.

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim

Strana 6 Divrej Tora pravi snopove, ne skuplja klasje koje padne, nego ga treba ostaviti za siromahe kao što Pismo kaže, nećete skupljati pabirke svoje žetve (Va jikra 23,22). To, međutim, zna či ako padnu jedan ili dva klasa, no ako padnu tri klasa zajedno, sva tri pripadaju vlasniku.

Rabbi Jack Abramowitz: Tarjag - 613 zapovijedi

kao što Pismo kaže, nećete požeti krajnji rub svoje njive kad žanjete (Va jikra 23,22). I kao što se ovo ima ostaviti na polju, tako je i sa drvećem: Kad se pobere njihov plod, treba malo ostaviti za siromahe. Obavezna ko ličina, po zakonu učenjaka, je ne manje od jedne šez desetine: a tko god poveća dio koji se ostavlja, nje gova [nebeska] nagrada će se uvećati.

610. Potpuno ignoriram: Zabrana da se novac od druge desetine utroši na bilo što drugo osim hrane

Zatim recite pred Vječnim ... (Ponovljeni zakon 26,13)

606. Aramejci: Obaveza čitanja odlomka o prvim plo dovima

Ovo se odnosi na svaku hranu koja raste iz zemlje i koja se pohranjuje, a žanje/bere se odjednom te se skuplja da se pohrani. Neki pak smatraju da se po zakonu Tore ovo odnosi samo na žito, vino i ulje.

607. Ispovijedi se!: Obaveza da se kaže ispovijed u vezi desetine

608. Lako je zaključiti: Zabrana da drugu desetinu jede onaj koji je u žalosti Nisam jeo od nje u žalosti ... (Ponovljeni zakon 26,14)

Sefer Hamicvot Hakacar

• Ako su se brda doista nalazila usred zemlje, kako bi se od naroda moglo očekivati da organiziraju obred "na dan kada prijeđete Jordan". Ne bi li to uključivalo prelazak kroz još neosvojeni neprijateljski teritorij?

Strana Strana7 7Godina 15 Broj 51

AlHaTorah.org: Teme za razmatranje uz šabatni stol ■

Konačno, polemički faktor također može igrati ulogu u raspravi. Budući da su Samarjani posvetili goru Geri zim kod Šehema, određiva njem jedne potpuno drugačije geografske lokacije za brdo njihove tvrdnje lišava svake važnosti. Da li činjenica da je neki pristup polemički motiviran čini taj pristup manje vrijednim ili intelektualno snažnijim od onoga na koji utječe samo tekst?

Geografija, polemike i biblijska interpretacija

• Što bi u opisu mjesta na kojima se nalaze ta brda u Deva rim 11 podržalo svako od tih mišljenja?

• Koja je bila svrha obreda održanog na brdima? Koja bi lokacija najbolje pomogla u ostvarivanju tog cilja?

Prevela Tamar Buchwald

• Neki komentatori tvrde da se unatoč naše drugačije predo džbe, pravda na ovom svije tu doista izvršava/provodi.

Velik dio paraše Ki Tavo posvećen je nabrajanju blagoslova koji će zadesiti one koji drže zapovijedi i pro kletstva koja će proganjati one koji ih ne poštuju. Na temelju obećanja, pravednici bi trebali svoje živote živjeti u miru i blagostanju dok zli pate. Nažalost, ipak se čini da život nije uvijek takav. Zašto tako često izgleda kao da Hašem ne drži Svoja obećanja?

• Drugi tvrde da će tek u Svijetu koji dolazi ljudi primiti potpunu nagradu. Budući da ovim svijetom uglavno upravlja prirodni red stvari, lju di mogu postati žrtvom slu čajnosti ili biti uvršteni u ko lektiv čak i kada to ne zaslu žuju. Je li pošteno odgoditi zasluženu kaznu za svijet koji dolazi? Da li blagoslovi i prokletstva opisani u našoj paraši podržavaju moguć nost da se oni odnose na Svijet koji dolazi? Gdje se pojam individualne providnosti uklapa u svijet koji funkcio nira po prirodnom redu?

•

Zašto pravedni pate?

Mi nepravdu opažamo samo zbog toga što ne sagledavamo uvijek kompletnu sliku. Stoga bi ono za što pretposta vljamo da je nagrada moglo biti na štetu, a ono što nam se čini kao kazna može biti na korist. Isto tako, ljude koje proglašavamo za pravedne možda nisu takvi i obratno. Da li vas taj pristup zadovo ljava? Zašto da ili zašto ne?

Za mnoga od mjesta spomenutih u Tanahu ne može se sa sigurnošću odrediti mjesto, a čak se raspravljalo i o lokacijama mjesta koja su dobro poznata. Gora Eival i gora Gerizim primjeri su toga. Dok R. Yehuda (i mnogi drugi) sugeriraju da se nala ze u blizini Šehema, R. Eliezer tvrdi da su u blizini Gilgala, nedaleko rijeke Jordan. Što potiče svaku stra nu u raspravi?

ovotjedne

Vidimo da Hagada ovu alitera tivnu frazu arami oved avi prevodi kao "Aramićanin (Lavan) (je htio) da uništi mog oca". Ovo objašnjenje ima drevne korijene i pojavljuje se u ostalim Midrašima, Targumu Onke los i teamim. No, čisto značenje te ksta sugerira drugačiji prijevod:

): ״״םָש״הָגָיַע״,דָ ְמַהְצִּ ״ ֶהֵיַע״,מִּבאָ״מִּדְמַע״;טֵָבֹא״מִּמַהֲאְ״מְִֵּב-בָהָע״םוּצָ״לוֹ ָג״מוֹגְל״,םָש Hagada

"Moj otac je bio lutajući Aramejac".

midraš (M) pokušao oslikati Sirijce (iz Arama) u lošijem svjetlu te ubla žiti kritikeOvoEgipćana:smiono iskvareno išči tavanja Svetoga pisma može se objasniti samo jednom od dvi ju hipoteza. (A) To je mogao biti izraz makabejskog neprija teljstva prema Siriji, koju se identificira s Aramom. (B) Mo žda je to bio pokušaj, učinjen dok je Palestina bila pod egi patskim suverenitetom, da se umiri egipatska vlast, osuđu jući njenog rivala, Siriju. To je bilo posebno potrebno učiniti prije nego što se ispriča priču o Izlasku, u kojoj se prisjeća ne ugodnih odnosa između Egi pta i OdIzraela.ovedvije hipoteze, druga mi se čini vjerojatnijom iz ne koliko razloga koji će uskoro postati očigledni. Od njih je najvažniji činjenica da Septu aginta, koju su sačinili Židovi pod egipatskom vlašću, na isti način izobličava značenje riječi 'arami' obed 'abi. Njezini te kstovi tumače frazu kao da piše "aram je'obed (ili je'abed)" abi, što ima isforsirano znače nje "moj otac je napustio A

Louis Finkelstein dao je zanimljiv odgovor u svom članku The Oldest Midrash: Pre Rabbinic Ideals and Tea chings in the Passover Haggadah (Naj stariji midraš: pred rabinski ideali i učenja u pashalnoj Hagadi). On tvr di da je ovaj midraš vrlo star, i da datira još iz vremena helenističke vladavine Bliskim Istokom, kada je nakon smrti Aleksandra Velikog, njegovo kraljevstvo bilo podijeljeno između Seleukida u Siriji i Ptolome jevića u Egiptu. On je smatrao da je

Idi i nauči što je Lavan Ara mićanin želio učiniti našem ocu Jaakovu. Jer je faraon iz dao odredbu samo protiv mu škaraca, ali Lavan je htio istri jebiti sve, kao što piše: "Ara mićanin je želio uništiti moga oca; a on je otišao u Egipat i tamo boravio."

Strana 8 Divrej Tora

Midraški dio Hagade otpočinje s midrašem na stih iz paraše (Devarim 26,5 objašnjava:

Rašbam kaže da se redak odnosi na Avrahama, dok Ibn Ezra kaže da je taj "otac" bio Jaakov, i objašnjava (prema prijevodu iz Hagade Necha me Leibowitz):Glagol"oved" בעא je neprela zni glagol (ne uzima objekt). Da se stih odnosio na Lavana, glasio bi "ma'avid" מבא ili "me'abed" בא . Ali logičnije je da je Arami Jaakov i da re dak kaže da dok je moj otac bio u Aramu bio je siromašan.

לע״אצ! ״״,ענמבא״בק מל״ עש ל״מ האד״ בל״שקב״ד ״״ בלע״םמה זד״ל ״אלא״הזג״אל״ שהד״ד הפש ״״ בעא״מ הא"״:ה אנש״,ל ד״ א״העק ל״שקב "םש״הגמע״ד מהצ ״ המע״מבא:

Ostaje pitanje, zašto su Hagada (i drugi) imali potrebu da objasne re dak suprotno njegovom čistom zna čenju?

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik Arami oved avi ■

Prema Medanu, glagol בא značio je samo da ih se asimilira, da im se oduzmu njihova posebna prava, tako da ih se više ne bi smatralo zasebnim narodom. Ali Hamanov plan je bio da ih uništiti i istrijebi (3,13)

Strana Strana9 9Godina 15 Broj 51 žda taj stih značio "moj je otac bio putujući trgovac"?

Možda bi se moglo prihvatiti Ti gayevo umjerenije objašnjenje u JPS ovom Devarim. On ističe da su da maščanski Aramejci bili neprijatelj ski raspoloženi prema Izraelu već u devetom stoljeću prije nove ere, pa stoga:

Drugim riječima, da se Hamanov plan, onako kako ga je predstavio kralju, proveo, ona ne bi prosvje dovala. Ali nije mogla šutjeti kad je njezin narod trebao biti pobijen!

I ovdje, kralj odgovara (7,5)

"Ako je kralju po volji, neka se napiše da će biti izgubljeni".

ֶא״ ֵבאְַלוּ״גֹהֲדַל״ מִּ ְשַדְללָכםמִּוּדְיַד

"Uništiti, ubiti i da se 'izgube' svi Židovi".

מֵאְע״דֶז״אוּד״מִּהֶשֲא״,אוּד״דֶז״וֹבִּל״וֹאָלְ ֵכ״ וֹשֲׂ ַל

Ovo tumačenje, pronađeno u Hagadi za Pesah, odraz kojega vidimo i u Septuaginti i targu mima, možda je nastalo uslijed nevjerice da bi Biblija opisala jednog od Izraelovih predaka kao Aramićanina.

Tigay također spominje da fraza "arami oved" može značiti "aramejski bjegunac", na temelju asirskih nat pisa koji se odnose na "Arame ... munnabtu" "aramejski bjegunac". Shmuel i Zeev Safrai u njihovoj Hagadat Chazal citiraju Chaima Rabina koji je napisao da je prema drugim drevnim natpisima riječ Arami značila "trgovac" pa je mo

To pomaže objasniti nešto teži odlomak u priči. Kad Ester moli za

ram". Očito su autori Septu aginte, poput sastavljača M, oklijevali identificirati pretka Židova kao Aramejca. Bliska veza između prijevoda Septu aginte i interpretacije fraze 'arami' obed 'abi u M definiti vni je pokazatelj da su ta dva djela nastala pod sličnim okol nostima, što znači u trećem stoljeću prije naše ere, i pod egipatskim Finkelsteinovunadzorom.teoriju Gold

Jer kralj nije imao pojma o Hama novom stvarnom planu. Međutim, ako bismo pomislili da בא znači "ubiti" tada kralj ispada kao prava budala, jer on je bio taj koji je sklo pio sporazum s Hamanom. Ali is pravno razumijevanje pomaže nam da razumijemo čitavu priču.

בא

"Jer smo prodani, moj narod i ja, da budemo uništeni, masa krirani i 'izgubljeni'. Da su nas samo prodali kao robove, ja ne bih rekla ni riječ"

To da li korijen בא znači "izgubiti (ili biti izgubljen)" ili "uništiti" ima zanimljiv utjecaj i na naše razumije vanje Megilat Ester. Prema Rav Da vidu Moriahu iz Efrata, Rav Yaakov Medan kaže da kada je Haman predstavio svoj plan Ahašverošu, on je samo rekao da su Židovi dru gačiji narod koji se drži svojih vlas titih zakona i (Ester 3,9)

"Tko je taj i gdje je taj koji se usudio to učiniti?"

(nastavak s 8. stranice) David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski Arami oved avi

■

םִּא-לַ-םָ ְבאְַל״בֵ ָכִּמ״,בוֹט״ְ ֶלֶמַד

živote Židova pred kraljem i Hama nom, ona kaže (7,4) ״״; ֵבאְַלוּ״גוֹהֲדַל״ מִּ ְשַדְל״,מִּמַ ְע״מִּנֲא״וּנְהַכְ ִּנ״מִּכ מִּתְשַהֱחֶד״,וּנְהַכְ ִּנ״ וֹחָפְשִּלְע״םמִּ ָבֲ ַל״וּלִּּאְע

schmidt u svojoj Hagadi odbacuje. Ne slaže se s cjelokupnim pristu pom Finkelsteina iz razloga u koje neću ovdje ulaziti, ali on piše da su oba tumačenja stiha poznata rabini ma oba se pojavljuju rame uz rame u Sifrei. Međutim, iz Goldschmidta mi nije jasno zašto je ovo objašnjenje odabrano za Hagadu.

Tora, tako da može ostati kod kuće i "uveseljavati ženu koju je ože nio" (Pnz 24,5). Svoje žrtve trebate donijeti u centralno svetište, kaže Mojsije, tako da "tamo, u prisutnosti G spoda, svog B ga, ti i tvoja poro dica jedete i radujete se u svemu što je vaša ruka namaknula jer vas je G spod, vaš B g, blagoslovio." (Pnz 12,7). Blagdani koji su opisani u Po novljenom zakonu su dani radosti, upravo zato što su to prilike kolek tivne proslave: "ti, tvoji sinovi i kće ri, tvoji sluge i sluškinje, Leviti iz tvojih gradova i stranci, siročad i udovice koje žive među vama" (16, 11). Simha je podijeljena radost. Ona nije nešto što možemo iskusiti u samoći.Srećaje stav prema životu u cjelini, dok radost živi u trenutku. Kao što je J. D. Salinger jednom rekao: "Sre ća je čvrsta, radost je tekuća." Sreća je nešto što tražiš. Ali radost nije. Radost te pronalazi. Ona je vezana uz osjećaj povezanosti s drugim lju dima ili s B gom. Ona dolazi iz dru gačije sfere nego sreća. Ona je dru štvena emocija. To je ushićenost ko ju osjećamo kada se spajamo sa dru gima. To je otkupljenje od samoće. Paradoksalno, biblijska knjiga koja se najviše fokusira na radost upravo je ona o kojoj često razmišljamo kao o najmanje radosnoj od svih, Kohe let, tj. Propovjednik. Kohelet je čo vjek koji je imao sve, pa ipak sve to opisuje kao hevel, riječ koju on kori sti gotovo četrdeset puta tijekom knjige, a koja se raznoliko prevodi kao 'bez svrhe, bez cilja, prazno, uzaludno,' ili kako to kaže King Ja mes Biblija, 'ispraznost.' Međutim, Kohelet u stvari koristi riječ simha sedamnaest puta. Nakon svakog od svojih promišljanja o besmislenosti života, Kohelet završava poticanjem na radost:

Sretan je čovjek koji ne sli jedi savjeta opakih, ne staje na putu grešničkom i ne sje da u zbor podrugljivaca, već uživa u Zakonu G-spodnjem, o Zakonu njegovu mi sli dan i noć. On je kao sta blo zasađeno pokraj voda tekućica što u svoje vrijeme plod donosi; lišće mu nikad ne vene, sve što radi dobrim urodi. (Ps 1,1-3)

Radost igra ključnu ulogu u dva konteksta ovotjedne parše. Jedan je vezan uz donošenje prvih plodova u hram u Jeruzalemu. Nakon opisi vanja ceremonije koja se odvijala, Tora zaključuje: "Tada se raduj u svemu dobrom, što ga dade G spod, B g tvoj, tebi i tvojoj obitelji, ti i Le vit i stranac koji boravi kod tebe" (26,11).

Ali ašrei nije centralna vrijednost hebrejske Biblije. Riječ koja se po navlja gotovo deset puta više je riječ simha, radost. Ona je jedna od te meljnih tema Ponovljenog zakona kao knjige. Korijen s m h pojavljuje se samo jednom u Postanku, Izla sku, Levitskom zakoniku i Brojevi ma, ali ne manje od dvanaest puta u Ponovljenom zakonu. Ona leži u srcu mojsijevske vizije života u ze mlji Izrael. To je mjesto na kojem služimo B gu s radošću.

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Simha u Tori nikad nije stvar po jedinaca. To je uvijek nešto što dije limo. Čovjek koji se tek oženio ne služi u vojsci godinu dana, kaže

Život bez radosti možda nije naj bolji način života, ali svakako nije čak ni grijeh, a kamoli da je život koji bi garantirao cijeli niz proklet stava. Na što Tora misli kada nacio nalnu katastrofu pripisuje nedosta tku radosti? Zašto se čini da radost u judaizmu znači više od sreće? Kako bismo odgovorili na ta pitanja moramo najprije razumjeti razliku između sreće i radosti. Ovo je način na koji prvi psalam opisuje sretan život:

To je miran i blagoslovljen život, darovan onome tko živi u skladu sa Torom. Poput stabla, takav život ima korijen. Nije nošen ovamo i onamo svakim vjetrom ili hirom. Takvi ljudi donose rod, ostaju čvr sti, opstaju i napreduju. Pa ipak, u svemu tome, sreća je stanje uma pojedinca.

Strana 10 Divrej Tora

Potraga za radošću

daizma od strane naroda. Narod hoda be keri sa B gom, raznoliko prevedeno kao 'u neprijateljstvu', 'buntovno', ili 'ispunjeno prijezi rom.' Ali prokletstva u Ponovlje nom zakonu dolaze jednostavno zato što "nisi htio služiti G spodu, B gu svome, vesela i radosna srca zbog svega obilja" (Pnz. 28,47).

Drugi kontekst je prilično različit i zapanjujuć. Pojavljuje se u kontek stu prokletstava. Dva su odjeljka sa prokletstvima u Tori, jedan u Levi tskom zakoniku 26, a drugi ovdje u Ponovljenom zakonu 28. Razlike su primjetne. Prokletstva u Levitskom zakoniku završavaju u tonu nade. Ona u Ponovljenom zakonu zavr šavaju u turobnom beznađu. Pro kletstva iz Levitskog zakonika go vore o potpunom odbacivanju ju

Sreća je, rekao je Aristotel, krajnji cilj kojem teže sva ljudska bića. Ali u judaizmu nije nužno tako. Sreća je velika vrijednost. Ašrei, hebrejska ri ječ koja je najbliža značenju sreće, prva je riječ knjige Psalama. Molitvu zvanu Ašrei molimo tri puta svakog dana. Možemo svakako podržati iz javu iz američke Deklaracije neovis nosti koja kaže da su među neotuđi vim pravima ljudske vrste život, sloboda i potraga za srećom.

■

Prevela Anja Grabar

Kohelet je zaokupljen time jer to prijeti da životu oduzme svaku si gurnost. Mi nikada nećemo vidjeti dugoročne rezultate naših nastoja nja. Mojsije nije uveo narod u Obe ćanu zemlju. Njegovi sinovi nisu ga naslijedili u veličini koju je imao. Čak i on, najveći od proroka, nije mogao predvidjeti da će biti zapam ćen za sva vremena kao najveći vo đa kojeg je židovski narod ikada imao. Lehavdil, Van Gogh je za svog života prodao samo jednu sliku. Ni je mogao znati da će na kraju biti smatran jednim od najvećih slikara modernih vremena. Mi ne možemo znati što će naši potomci napraviti sa onim što im ostavimo. Ne može mo znati kako, ili da li ćemo biti za pamćeni. Pa kako onda možemo pronaći smisao u životu?

Šabat šalom.

Uviđam(3,12)da čovjeku druge sreće nema osim radosti u svome djelu, jer to je ljudska sudbina. (3,22)

Znam da nema ničeg boljeg za čovjeka osim da se veseli i čini dobro za svojega života.

Moj argument je da se Kohelet mo že razumjeti jedino ako shvatimo da hevel ne znači 'besmislen, prazan ili uzaludan.' To znači 'prolazni dah.' Kohelet je razmišljanje o smrtnosti. Koliko god dugo živjeli, znamo da ćemo jednog dana umrijeti. Naši životi su samo mikrosekunde u po vijesti svemira. Svemir postoji zau vijek dok smo mi, živi, dišući smrt nici, samo prolazan dah.

Strana Strana11 11Godina 15 Broj 51

■

Kierkegaard je jednom napisao: "Potrebna je moralna hrabrost da žalimo; potrebna je religiozna hra brost da se radujemo." Jedna od naj fascinantnijih činjenica o judaizmu i židovskom narodu jest da je naša povijest bila ispunjena tragedijama, pa ipak Židovi nikad nisu izgubili kapacitet da se raduju, da slave u sr cu tame, da pjevaju G spodnje pje sme čak i u zemlji tuđinaca. Postoje istočnjačke religije koje obećavaju mir uma ako se uspijemo istrenirati u navikama prihvaćanja. Epicurus je svoje učenike poučavao da izbjega vaju rizike poput braka ili karijere u javnom životu. Nijedan od tih pri stupa ne moramo negirati, pa ipak judaizam nije religija prihvaćanja, niti su Židovi pokušavali tražiti ži vot bez rizika. Mi možemo preži vjeti pogreške i poraze bez da ikada izgubimo kapacitet da se radujemo. Na Sukot, mi ostavljamo sigurnost i udobnost naših domova i živimo u sjenici izloženoj vjetru, hladnoći i

kiši. Ipak, to nazivamo zman simha teinu, ili vremenom radosti. To nije malen dio onoga što znači biti Židov.

Zato Mojsije inzistira na tome da je sposobnost da se radujemo ono što židovskom narodu daje snagu da izdrži. Bez toga, mi postajemo ra njivi u mnogim nevoljama koje su izložene u prokletstvima u našoj parši. Zajedničko slavlje povezuje nas kao narod: kao i zahvalnost i poniznost koje dolaze iz toga što na svoja postignuća ne gledamo kao na nešto što smo sami postigli, već kao B žje blagoslove. Potraga za srećom na kraju može dovesti do egoizma i neosjetljivosti na tuđe patnje. Nije tako kod radosti. Radost nas pove zuje s drugima i s B gom. Radost je sposobnost da slavimo život kao ta kav, znajući da što god nam doni jelo sutra, danas smo ovdje, pod B žjim nebom, na svijetu koji je On stvorio i u koji nas je On pozvao kao Svoje goste.

Pred kraj svog života, nakon što je dvadeset godina proveo u gluhoći, Beethoven je skladao jedno od naj većih glazbenih djela ikad napisa nih, svoju Devetu simfoniju. Intu itivno je osjetio da su tom djelu po trebni ljudski glasovi. To je postala prva zapadnjačka zborska simfo nija. Riječi koje je uglazbio bile su iz Schillerove Ode radosti. Ja o judaiz mu razmišljam kao o odi radosti. Poput Beethovena, Židovi su po znavali patnju, izolaciju, teškoće i odbačenost, pa ipak im nikada nije nedostajalo religiozne hrabrosti da se raduju. Narod koji može pozna vati nesigurnost i još uvijek osjećati radost je onaj koji nikada ne može biti pobijeđen, jer njegov duh nika da ne može biti slomljen, niti nje gova nada uništena.

Kohelet ga na kraju pronalazi ne u

(nastavak s 10. stranice) Rabbi Lord Jonathan Sacks: Potraga za radošću

Zato ako čovjek živi mnogo godina, neka se veseli u svi ma. (11,8)

sreći, nego u radosti jer radost ne živi u mislima o sutrašnjici, već u zahvalnom prihvaćanju i slavljenju današnjice. Ovdje smo; živi smo; među ljudima smo koji dijele naš osjećaj slavlja. Živimo u B žjoj ze mlji, uživamo Njegove blagoslove, hranimo se proizvodima Njegove zemlje, koje zalijeva Njegova kiša, koji dozrijevaju pod Njegovim sun cem, dišemo dah koji je On udah nuo u nas, živimo život koji On ob navlja u nama svakog dana. I da, mi ne znamo što će donijeti sutra; i da, okruženi smo neprijateljima; i da, nikad nije bila sigurna i jednostavna opcija biti Židov. Ali kada se foku siramo na trenutak, dopuštajući sebi da plešemo, pjevamo i zahvaljuje mo, kada činimo stvari radi njih sa mih, a ne za bilo kakvu drugu na gradu, kada otpustimo svoju odvo jenost i postanemo glas u zboru svetog grada, tada je tamo radost.

Zato slavim veselje, jer nema čovjeku sreće pod suncem nego u jelu, pilu i nasladi. (8,15)

Postoji zanimljiva interpretacija poznatog retka iz Koheleta: "Jedan naraštaj odlazi i drugi naraštaj dolazi, a zemlja stoji zauvijek." Pored uobiča jenog načina razumijevanja ovog retka vezano uz ljudsku smrtnost i nepromjenjivo stanje svijeta i izazova koje donosi, redak se može promatrati i kao poduka o jednoj drugoj lekciji. Naime, da jedino zbog odlaska jednog naraštaja i obnove koja uslijedi dolaskom novog naraštaja, svijet može opstati i ostati vitalan.

Odličan primjer nam je Rabi Aki va, koji je u uništenju Hrama i stra šnim prizorima okrutnosti koje su Rimljani počinili nad Židovima, vidio sjeme ponovnog rođenja i žilavosti židovskog naroda. Jedna

Već je u vrijeme Drugog hrama na rabine vršen snažan pritisak da de finiraju uzrok uništenja Hrama, te su oni pribjegli tome da ga protu mače u smislu neutemeljenih unu tarnjih osveta i mržnji. Međutim, koliko god ove osobine nesumnjivo jesu destruktivne, teško je ustano viti i utvrditi da su one dio nacio

Upozorenja Židovskom narodu koja se nalaze u ovotjednom čitanju Tore strašna su (kako mrzim kada se ta riječ koristi u današnjem popu larnom žargonu!) u svojoj žestini i okrutnosti. Nažalost, ona su također i nepogrešivo istinita i točna. Sve, do najsitnijeg detalja u njima, doista nas je zadesilo, ne samo tijekom dugih tisućljeća našeg postojanja kao naroda, već precizno opisuje sudbinu koja nas je zadesila u pro šlom

No, dakle, ovo navodi na pitanje zašto je B g prirodu i svijet stvorio na takav način. Ali, barem za mene, to je znak da je vječni put židovskog naroda kroz povijest u skladu s prirodnim obrascem same vječnosti. Kao što priroda sa svojim vrlo de struktivnim silama ipak jamči vječ nost svijeta, ova parša jamči opsta nak židovskog naroda.

od tajni prirode je da uništenje uvijek čini sastavni dio pomlađi vanja i obnove. Razbuktali i najra zorniji šumski požar na neki način čuva i jamči rast nove, veće i zele nije šume.

nalne politike društva koje se sastoji od milijuna pojedinaca. Stoga nam je ostavljeno da se tim pitanjima pozabavimo isključivo kao pitanji ma vjere i prihvaćanja.

B žji sudovi i politika su ispravni, u svakom slučaju, ali i potpuno iz van domašaja ljudskog shvaćanja i racionalizacije. Iako Tora zahtijeva racionalno razmišljanje i analiti čnost u tumačenju njenih zakona i sustava vrijednosti, u biti je očito da se, po pitanju njenog autoriteta i

utjecaja na ljudske događaje, nju mora uzimati više kao stvar Nebeskog poimanja nego ljudske inteligencije.

Starost Tora

Strana 12 Divrej

Wein:

■

Vječnostoljeću.pitanje koje neprestano kuca u samom biću našeg naroda je "zašto?", ili možda još bolje "zašto mi?" Iako Tora izravno i neizravno teret svega toga stavlja na tvrdogla vosti i svojevoljnost grešnog pona šanja Židovskog naroda, Židovima je vjekovima bilo teško izjednačiti tu kaznu s tim zločinom.

. Vječno pitanje koje neprestano kuca u samom biću našeg Naroda je "zašto?", ili možda još bolje "zašto mi?"

Rabbi Berel

vima, u drugi svijet intelektualnih poticaja i duhovnog spokoja. Onaj tko može dostići taj svijet uistinu je blagoslovljen.

Ima nešto tragično u tome da se nadživi svoj naraštaj. Stvaranje ispravnog društva koje uspješno može apsorbirati stanovništvo koje stari je imperativ. Kako se starenje i starije društvo i dalje brojčano po većava to se sve veće napore treba posvetiti dobrobiti tih pojedinaca i samog tog društva. Svjedoci smo koraka poduzetih u tom smjeru u proteklih pola stoljeća.

Talmudoduševljenja.sugerirada proučavanje

Šabat šalom

prošlog stoljeća znatno produžio. U određenim aspektima, gotovo se udvostručio. Zbog toga treba napra viti brojne prilagodbe u vezi pri hvaćenog momenta odlaska u mi rovinu, na primjer, sa svog posla i zanimanja. Što učiniti s dodatnim vremenom i godinama koje smo sa da dobili, jedan je od problema koji zbunjuju velik dio našeg društva.

Strana Strana13 13Godina 15 Broj 51

Tore može odigrati važnu ulogu u nečijim kasnijim godinama. Među tim, u većini slučajeva ta razonoda i ispušni ventil u dobroj je mjeri re zervirana za one koji se bave prou čavanjem Tore na prilično redovitoj bazi, čak i tijekom njihovih ranijih godina. Čovjek nikada ne treba oča javati da neće postati kompetentan stručnjak za Toru u bilo kojoj fazi života. Međutim, to nikada nije la gan zadatak, a kao godine prolaze taj zadatak postaje sve teži.

Možda bi se Honiju bilo lakše pri lagoditi novoj situaciji u naše vri jeme, nego li u njegovo vrijeme. Ma da, pretpostavljam da se duboka usamljenost koju je pokazivao vje rojatno ne može utažiti bilo kojim ljudskim nastojanjem. U svakom slučaju, neka bismo svi starili dosto janstveno i pozitivno u dobrom zdravlju i raspoloženju.

Danas postoje mnoge metode, organizacije i ideje koje mogu po moći čovjeku da prevlada te poteš koće i prilagodi svoj stav u smjeru pozitivnijeg načina gledanja na redovito izučavanje Tore. Našao sam da takva studija pruža utočište, pa makar i samo privremeno i krat kotrajno, od problema starenja. Ono seli čovjeka iz svijeta sadašnjeg vre mena i mjesta, sa svim njegovim bo lima, frustracijama, brigama i izazo

Veliki sveti čovjek Talmuda, Honi Hameakel, probudio se iz sedamde setgodišnjeg sna. Našao je svijet drugačiji od onoga kojeg je pozna vao kada je otišao na spavanje. Ot krio je da se čitavo njegov društvo, njegovi prijatelji i poznanici, običaji i ponašanja drugih, sve se promije nilo ili u potpunosti nestalo. U no vom svijetu u kojem se sada našao on nije vidio mjesto za sebe. Zatra žio je da, ako mu njegov poznati svijet ne može na neki način biti vraćen, tako da bude u stanju funkcionirati na pozitivan način, neka ga G spod odmah uzme na njegovo mjesto vječnog odmora.

■

Najnovija tehnologija služi samo da bi nas zbunila sa nostalgijom čeznem za dobrim starim telefonom koji ne radi ništa drugo osim što prima telefonske pozive. Židovska tradicija i Talmud nas uče da se naš otac Jaakov molio B gu da bi stario postupno i dostojanstveno. Očito, do tog vremena, kraj života je dolazio naglo i obično iznenada.

U ovom razdoblju promišljanja, jedna od molitava koja nas više od drugih otrežnjuje i izaziva bol kaže: "Ne odbaci nas u doba naše starosti; kad nam fizička snaga slabi, nemoj nas ostaviti." Ova ozbiljna molitva u mnogočemu odbacuje gledište o "zlatnim godinama." Ljudska su bića stvorena i rođena za dirinčenje i iskušenja, i to se ne smanjuje u stvari obično se s godinama još i po goršava. To nije samo spoznaja da više nismo fizički spretni i okretni kao što smo nekada bili, već i činje nica da su se vremena dramatično promijenila.

Svi smo mi imali želje da se upus timo u potragu za nečim u godina ma koje su prošle, ali to nismo bili u mogućnosti učiniti zbog pritisaka svog posla i karijere. Međutim, ve ćina ljudi smatra da je teško poza baviti se tim interesima kasnije u životu, bez obzira na razinu ostva renja ili

Statistički nas podaci informiraju da se životni vijek ljudi tijekom

(nastavak s 12. stranice) Rabbi Berel Wein: Starost

Stariti postupno i dostojanstveno ogroman je blagoslov. To omogu ćava promišljanje, planiranje, mu dro procjenjivanje, mogućnost pru žanja savjeta i mudrosti, iskustva i načina sagledavanja stvari budućim generacijama. Stoga molitva koju sam gore spomenuo, molitva da ne budemo "bačeni" u starost iznenada i naglo, dodatno dobiva na značenju i sadržaju. Iznenadni šokovi, bili oni fizički, mentalni, emocionalni ili društveni, opasne su pojave koje stvaraju neravnotežu u našim živo tima i ponašanju. Postupni prijelaz se savladava mnogo lakše i poziti vnije.

Strana 14 Divrej Tora

Srce koje vjeruje

Kada se probudio ugledao je čo vjeka kako sakuplja plodove rogača i zapitao ga: "Jesi li ti onaj kojeg sam ranije sreo dok je sadio ova stabla?"

Razmislite o čudesnom životu Ho nija, koji je unatoč tome što nije jeo niti pio, spavao sedamdeset godina sakriven od pogleda, i ostao živ. Štoviše, iako je Honi HaMaagal bio toliko značajan član zajednice on je u potpunosti bio predan učenju, širenju riječi Vječnoga, podučavanju drugih vrijedilo je prekinuti sve što je on radio i postizao i odvojiti ga iz opticaja na sedamdeset godi na. Zašto?

u Parašas Bo objašnjava da sve ono što se na svijetu događa zapravo nije svojstvo prirode. Ovo zvuči kontradiktorno onome što Ramban piše u Parašas Ekev da su oni koji ne spadaju u sljedbenike Vječnog predani sustavu ćudi pri rode koja djeluje na svijetu i ne za vređuju hašgaha pratis.

Stari je čovjek odgovorio da isto kao što je i on našao zrela stabla ro gača koja su posadili njegovi preci mnogo godina ranije, i on čini isto tako za svoju djecu i unuke, kako bi se oni mogli njima okoristiti.

Honi je sjeo nedaleko od tog mje sta i zapao u dubok san. I dok je ta mo sedamdeset godina spavao pre

Rabbi Dovid Goldwasser:

"Ali vam VJEČNI ne dade srca da shvatite, niti očiju da vidite, ni ušiju da čujete, do danas." (Devarim 29,3)

"Jesi li siguran da ćeš poživjeti još sedamdeset godina?" pitao je Honi.

Taanis 23a) kaže: R. Joha nan je ustvrdio da je znamenitog Honija HaMaagala čitav život uz nemiravalo značenje stiha (Tehilim 126,1), "Kada će Vječni vraćati ro blje Cionsko bit će nam kao da sa njamo." Pitao bi: Zar je moguće da čovjek neprestano sanja sedamdeset godina?

Čovjek je odgovorio da je on nje gov unuk, i Honi je shvatio da je prespavao sedamdeset godina.

■

ko njega je izrastao poseban pokrov koji ga je sakrio i štitio.

ideje ovoga pasuka, pa je stoga razja šnjenje opravdavalo tako ekstremne mjere.Ramban

Ovaj Ramban se može objasniti na ovakav način: Svijet funkcionira na tri razine. Prva je predočena kao priroda, tj. način na koji je Vječni uspostavio funkcioniranje svijeta tijekom šest dana stvaranja. U toj dimenziji postoji mogućnost da se pogrešno pomisli da svijet može opstojati bez da njime netko ruko vodi ili vlada.

Jednog dana dok je išao putem ugledao je nekog starog čovjeka ka ko sadi rogač. Upitao ga je: Koliko treba ovom drvetu da donese roda? Stari je čovjek odgovorio da mu tre ba sedamdeset godina.

Na drugoj razini postoji sila prita jenih čuda. Ova se ideja može razu mjeti, kao što razjašnjuje Tora Temi ma, u sklopu nagrade i kazne koje Tora obećava onome koji ispuni mi cvu, ili, u suprotnom slučaju, počini avero. Na primjer, prema prirodnim zakonima, ako netko da ma’aser od svoje zarade on više nema taj novac na svom računu. Međutim, kada mu bude sukladno vraćeno, to se ne može pripisati metodi kako funkci onira svijet, pa je to stoga čudo, iako prividno nije. Ramban, međutim, piše da je moguće da će Vječni do pustiti samoj prirodi (tevi) da se promjeni te će se nagrada ili kazna očitovati kao čudo.

Mi znamo da je naraštaj koji je iza šao iz Micrajima i pustinjom lutao četrdeset godina bio na vrlo viso kom duhovnom nivou. Raši nam kaže da su čuda kojima je sluškinja svjedočila daleko nadilazila svaku proročku viziju koju je Jehezkel Ha Navi ikada vidio. Kako je moguće za njih reći da im nije bilo dano "sr ca da Talmudshvate"?(

■

Bio je neki vrlo siromašan čovjek koji je jedva imao toliko novaca da preživi. Međutim, on je bio stavio na stranu nekoliko novčića i uspio je kupiti listić lutrije s ogromnim po tencijalnim dobitkom. Izvlačenje se održavalo u obližnjem gradu i si romah je, s listićem u ruci, s iščeki vanjem otputovao u taj grad. Na njegovo iznenađenje, njegov je broj osvojio glavnu nagradu. Čitav nje gov dom je, razumljivo, slavio sreću koja ih je snašla, te su se vika i strka zbog njihove radosti ubrzo začuli na ulici izvan njihovog doma

brojne razine vjere.

. Micva emune je naučiti i sa sigurnošću spoznati da na ovome svijetu postoji gospodar. Svijet ne funkcionira sam od sebe. Vječni u svakom trenutku upravlja svijetom.

Jedan je od susjeda primijetio: "Možda je to i istina, no u ovom tre nutku vi nemate ni najmanji novčić i umirete od gladi!"

Michtav M’Eliyahu piše da čovjek, čak i onaj koji možda misli da svije tom upravlja priroda, u početku mora steći emuna u božansku pro vidnost. Da nije zatvorio svoje oči uvidio bi da je čitav svijet upravljan nevjerojatnom točnošću. Međutim, budući je bezosjećajan, on je u sta nju vidjeti samo djelovanje prirode, a ne zamjećuje u pozadini toga pri sutnost Vječnog.

(nastavak s 14. stranice) Rabbi Dovid Goldwasser: Srce koje vjeruje

Strana Strana15 15Godina 15 Broj 51

Siromašni je čovjek odvratio: "Ti glupi čovječe! Kakve veze ima to što mi novac nije u rukama. Budući da sam ga već osvojio, to je isto kao da mi se nalazi u džepu."

Micva emune je naučiti i sa sigur nošću spoznati da na ovome svijetu ima gospodar. Čovjek mora prizna ti da niti olovka ne piše sama već njome upravlja onaj koji je drži i oblikuje slova, pa tako i svijet ne funkcionira sam od sebe. Vječni u svakom trenutku upravlja svijetom svojom čudesnom božanskom pro vidnošću.Kadačovjek jednom počne ot varati vrata emune otkrit će mnogo

Evo, tako treba čovjek vršiti micvot Vječnoga, kaže Chofetz Chaim. Čak i dok je život tegoban, on treba pje vati i plesati od sreće jer će u buduć nosti uživati veliku nagradu koju Vječni za njega čuva. Iako on trenu tno ne uživa njegova dobra, u nje govom se posjedu nalazi "dobitni listić lutrije."

Susjedi su, znatiželjni zbog takve strke, došli vidjeti što se dogodilo. Siromašni je čovjek objasnio da je on sada bogat jer ima dobitni listić lu trije.

U trećem području, postoje nisim glujim, neskrivena čuda natprirodne naravi, poput Kri’as Jam Suf, kod kojih se jasno može vidjeti božanska providnost Vječnog. Ta nas čuda tjeraju da obznanimo i priznamo pritajena čuda koja svjedoče o bo žanskoj providnosti koja postoji na svijetu.

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Taj je krvnik, nečuveno, upitao Rabi Hananju da li bi mu on, ako mu omogući da brže umre, zajamčio mjesto u svijetu koji će doći. Rabi Hananja mu je rekao da bi. Krvnik je raspirio vatru i uskočio u nju uz Rebe Hananju i oni su zajedno umr li. Začuo se (metaforički) glas s Ne ba i rekao da obojica, Rabi Hananja i krvnik, imaju mjesto u svijetu koji će

U prisustvu tako velikog čovjeka, rimski je krvnik iznenada uvidio svijet na jedan sasvim drugačiji na čin. I bio je dovoljno hrabar da po stupi prema onome što je spoznao, bez obzira na posljedice. Tešuva tra ži oboje. Ona zahtijeva otvorenost da razmotrimo koji je smisao našeg života i preispitamo čemu dajemo prednost. I ona traži da budemo do voljno hrabri da se promijenimo. Pripovijest o rimskom krvniku pru ža nam nadahnuće. No, i svatko od nas u sebi nosi podjednako nada hnjujuću priču. Jednom kad ljudska duša izađe na slobodu, nema granica onome što može postići. ■

Ima priča u Talmudu, koju su mi nekad davno ispričali, ali mi je jako draga i sasvim odgovara ovom pe riodu u godini; to je priča o Rebe Hananji ben Tradjonu kojeg su Ri mljani spalili zajedno s njegovim svitkom Tore. Koji je to bio strašan zločin kojeg je počinio? Podučavao je Židovsku mudrost. Rimljani su prisilili njegove učenike da gledaju njegovo pogubljenje, i dok su gleda li, upitali su svog Rabija što on vidi. On im je rekao da svitak gori, ali da se slova dižu u Nebesa. Njegova po ruka mi govori jasno i glasno oni koji nas mrze mogu spaliti naša tijela, no ljudska će se duša uvijek dizati gore. Rimski je izvršitelj ka zne bio dirnut. Većina njegovih žr tava vjerojatno je proklinjala Rim, proklinjala njega, vrištala i urlala dok je umirala. Ali ovdje se nalazio čovjek koji je želio iskoristiti svoje zadnje bolne trenutke da nadahne i da poleta svojim učenicima, svojoj djeci, po posljednji puta u životu.

Strana 16 Divrej Tora

Ako ste nekome nešto dužni, onda on ima prioritet pred večerom, pred vašom djecom, c čak i pred Ligom prvaka

■

na dobrota ljudske prirode uvijek ostaje. Mi vidimo ljude kako čine vrlo loše stvari: ubojstva, mučenja, zlostavljanja onih koje bi trebali vo ljeti, mržnju... Ali jedna stvar koju nikada ne učine je to da unište B ž ansku dušu koja se nalazi u njihovoj vlastitoj srži. Ona može biti poga žena i bez prava glasa u njihovom svakodnevnom životu, no ona se nalazi ondje i njena snaga nikada ne slabi.

Moć ljudske duše

Više nego što je tešuva promjena ponašanja, ona je promjena srca.

Zadoći.mene

Iako se bavi i drugim temama, ve ći dio ovotjednog odjeljka Tore po svećen je potankom popisu poslje dica koje će uslijediti ako Židovski narod ne ispuni svoju sudbinsku zadaću, da bude "svjetlo narodi ma". Ljudi često na to gledaju kao na B žju prijetnju kažnjavanjem Ži dovskog naroda ako ne budu slije dili njegove zapovijedi. Međutim, ovome mnogo više odgovara ob razac "uzroka i posljedice". B g nam kaže, recimo to tako: dječice moja učinite svijet bogobojaznim i on će biti predivno mjesto za život. Ne učinite li to tada će vas bezbožni, sebični svijet žive pojesti.

Tešuva, 'pokajanje' o kojem mi Židovi govorimo u ovo doba godi ne, jednostavno je povratak toj du ši, povratak istini, poštenju i duho vnom sagledavanju svijeta. Tešuva predstavlja odbacivanje naše samo stvorene, pogrešne percepcije i pri oriteta, te početak poimanja svijeta onakvim kakav doista jest očito vanje samog B ga. Takav ćemo svi jet uvijek doživljavati samo kao bla gosloven, dobar i prepun nade.

je ova priča dirljiva i pre puna nevjerojatne nade. Ona mi go vori da u svakom ljudskom biću postoji duša, pa bio to i poganski krvnik. I ta je duša u svakom tre nutku spremna da iziđe na vidjelo. Ljudi nisu "loši"; oni su izgubljeni, smeteni, čine sve što mogu da krenu naprijed, ali uvijek nalaze pogrešne načine da to učine. No ipak, temelj

Pogrešna predodžba o radosti

Tora iznosi popis strašnih poslje dica koje će zadesiti osobu koja od stupi od B žje riječi i da će se to do goditi "jer niste služili B gu s rado šću" (28,47).

Možda postoje okolnosti u kojima čovjek ne može ispuniti određenu micvu. Čovjek kojemu okolnosti ne dopuštaju da izvrši određenu micvu trebao bi se osjećati uznemirenim kao da je izgubio golemu zaradu. Biti sretan što ne treba učiniti micvu pokazuje vrlo negativan stav prema

Sve možemo pretvoriti u micvu Moramo imati energije i snage da vršimo micvos, i ako nam jelo i spa vanje osigurava optimalno zdravlje kako bismo mogli vršiti micvos, i te su stvari pomagači za micvos. Ako svoj život posvetimo volji Vječnoga, možemo doživljavati radost u sve mu što radimo.

Rabbi dr. Abraham Twerski:

R. Simchah Bunim od P'shis'che, stoga je rekao da taj stih znači: "Zato što niste služili B gu, to vam je bilo s radošću. Drugim riječima, čovjek je bio sretan što nije služio B gu; to je doista težak prijestup."

Talmud pita: "Ali halaha je da, ako se netko u suki osjeća vrlo nelago dno, može je napustiti." Talmud ka že: "Narodi koji napuste suku zbog nelagode čine to s prezirom. Oni šu tnu i odbace micvu. Ali kada Židov napusti suku zbog kiše ili druge ve like nelagode, on to čini teška srca. On voli micvu i jako ga teško poga đa što je ne može ispuniti."

■

Svatko će tada izgraditi svoju vla stitu suku. B g će tada učiniti da su nce upeče velikom vrućinom, na što će svatko "nogom mlatnuti" suku i napustiti je, pokazujući da odbacuju micvu

Strana Strana17 17Godina 15 Broj 51 ■

Svoj vlastiti cenzor

Tori.Talmud oplakuje duhovnu dege neraciju do koje je došlo tijekom vremena. Kasnije generacije su tra žile načine da se oslobode od dese tine, dok su se ranije generacije ra dovale vršenju te micvos

Ako doista želimo imati bliski odnos s B gom, radovat ćemo se u vršenju micvos, jer nas one vežu uz B ga. U najmanju ruku, ne bismo trebali biti sretni kad ostanemo bez prilike da učinimo micvu.

Talmud (Avoda Zara 2a 3b) kaže da kada Židovi budu nagrađeni Kona čnim otkupljenjem, narodi svijeta će se požaliti B gu: "Zašto pokazuješ pristranost prema Židovima? Da si

Ako ne osjećamo radost u vršenju micvos, mora da ih ne činimo ispra vno. Spoznaja da činimo ono što B g želi da činimo, i time ispunjavamo svrhu svog postojanja, razlog je za euforiju.

c Čovjek kojemu okolnosti ne dopuštaju da izvrši određenu micvu trebao bi se osjećati uznemiren kao da je izgubio golemu zaradu

Površno čitanje čini se da ukazuje na to da ukoliko je netko učinio sve što je potrebno u službi B gu, ali to nije učinio s radošću, snaći će ga strašne posljedice opisane u ovom dijelu Tore. Čini se nerazumnim da neuspjeh postizanja osjećaja radosti u službi B gu opravdava tako tešku kaznu.

nama dao Toru, i mi bismo je drža li." B g će tada reći: "U redu, dat ću vam jednostavnu micvu o suki. Da vidimo hoćete li je držati."

Do teških posljedica koje će vas zadesiti doći će "Jer niste slu žili Vječnom s rado šću" (Ponovljeni za kon 28,47)

J.

Strana 18 Divrej Tora

Neka bismo svi znali kada su vrata otvorena. I neka bismo znali u svojim srcima: "Ova vrata su za mene. Ako napravim samo još jedan korak, tko zna koliko daleko mogu stići…?"

Znate; mi imamo toliko puno duho vnih granica, toliko puno fizičkih gra nica. S jedne strane, tako mora biti. Svi mi moramo definirati svoje živote, bilo kao nacija ili kao ljudska bića.

Bilo je tako mnogo prilika u kojima je Izrael mogao popraviti cijeli svijet. Mo gli smo dovesti do pravog, istinskog mi ra. Vrata su bila širom otvorena…ali mi ih nismo vidjeli. Propustili smo svo juMožetešansu….li zamisliti koju nam je vrstu vrata otvorio Ribono Šel Olam (Gospo dar svijeta) dok smo mi stajali podno gore Sinaj i pri mali Toru? Mi smo mamash (is tinski) bili na tako visokoj razini da smo mogli promi jeniti čitavu povi jest. Mogli smo otići ravno u Erec Jisrael (zemlju Iz rael); mogli smo čak dovesti i Mašijaha. Prema Gemari (Talmud, kompilacija usmene Tore) u tom trenutku više uopće nije bilo nika kve smrtnosti na svijetu. Mi smo ušli u nutrinu nutrine unutrašnjosti najdu bljih, najsvetijih vrata. Ali gevalt (uža sa li)! Što smo tada učinili? Mi smo sve napustili. Napravili smo zlatno tele. To je bilo kao da smo B gu rekli, "Nismo zainteresirani za Tvoja vrata".

Zbogga.toga

Rabbi Shlomo Carlebach:

Ponekad nam na ulici priđe kakav siromah pružajući svoju ruku. Imamo li mi ikakvog pojma kolika smo mu vrata mogli otvoriti da smo mu dali koji nov čić? Ili možda ugledamo ljude koji su

Svi mi znamo za granice među drža vama. Možete ih naći na svakoj karti svijeta. Ali postoji mnogo vrsta granica granice između dvije osobe, između muža i žene, između djece i njihovih roditelja, a nažalost, postoje također i granice za koje se čini da nas odvajaju od B

Možete li zamisliti koliko puno vjere treba da se dođe na granicu i službeniku na granici da prazan papir? Ali taj je hasid bio na toj ra zini; on je imao neograničeno povje renje u svog Rebea. Otrčao je kući, spakirao svoje stvari i krenuo za Lublin. Kada je došao na Poljsku granicu, duboko je udahnuo, izgo vorio tiho molitvu i dao vojniku Berdičeverov pasoš. Oficir je trenu tak proučavao prazan papir, a onda počeo salutirati hasidu: "Kakva izni mna čast susresti tako uzvišenog čovjeka. Ovo je najveća čast u cije lom mom životu! U ime Poljske vlade želio bih vam ponuditi svaku pomoć koju mogu na vašem puto vanju. Možda bi vam kočija s ko njem učinila putovanje udobnijim?"

iz Berdičeva i rekao, "Sveti učitelju, oprostite što vas smetam, ali moram otputovati u Lublin, a nemam pa soš. Znam da bih mogao otići na policiju i dobiti ga. Ali vi znate šta se događa Židovima ovdje u Rusiji. Onog časa kada vlasti saznaju da ga imam, to će mi donijeti samo nevo lje i probleme! Ne želim da vlasti znaju čak ni da postojim….

Mnogo godina kasnije, 1935 godi ne, Munkatcherov hasid, Yid (Židov)

. . . . . . . . . . . . .

Problem započinje onda kada počne mo čuvati, kada postanemo posesivni. Kažemo, to je moj teritorij. Ne prelazi moju granicu. Tada granice postaju zidovi. Mi se osjećamo sigurno tako dugo dok smo unutar naših granica…a sve ostale držimo izvan njih.

nema mira na svijetu. Jer mi ne možemo prijeći granice drugih. Mi ne znamo kako prijeći te granice.

Znate li što nam je potrebno? Potre bna nam je Minkatcherova putovnica…

Jedan je hasid (pobožan čovjek, sljedbenik Baal Šem Tova i gene racija Rebea i učitelja koji su preno sili njegovu tradiciju isticanja moli tve, i veselja u služenja B gu, op.pr.) jednom došao kod R. Levi Yitzhaka

B g nam uvijek otvara vrata toliko mnogo različitih vrata. Nekada spazimo vrata, znamo da su otvorena i prođemo kroz njih. Ali, ponekad se bojimo proći kroz njih strahujući što se može nalaziti s druge strane. A također postoji i vrije me kada čak niti ne shvaćamo da se ov dje nalaze vrata…

stranci i želimo uzmaknuti. Hoćemo li zatvoriti svoja vrata, zapečati svoja vra ta: ti nisi jedan od nas. Ne poznajem te i mislim da te ni ne želim poznavati. Ali, znate li što se moglo dogoditi da smo im otvorili svoja srca, da smo im s ljubavlju poželjeli dobrodošlicu? Mi smo im naprosto mogli promijeniti živote

Munkatcherova putovnica

Zašto…mi

ne uđemo kroz vrata? Jer da, možda vidimo da su lijepa. Ali ne mislimo da su nam potrebna. Mi mi slimo da ona nisu za nas. Istina je da svatko od nas ima nešto jedinstveno za učiniti na ovome svijetu. Svima nama potrebna je posebna pomoć i vodstvo, naša vlastita posebna vrata. Ali stvarna vrata Neba postoje za svakoga od nas…

Ali ovaj hasid je bio siromašan čo vjek; on se mamash (stvarno) nikada nije vozio u kočiji u cijelom svom životu! Gdjegod je išao po Poljskoj, pokazao je Berdičeverov pasoš i sva su mu vrata odmah bila otvorena. Postupali su s njim kao s kraljem. Njegovo je putovanje bilo gevalt (za poželjeti, op.pr.) i on se vratio kući b'šalom, u miru.

"Molim vas, Rebe, postoji li neki način da mi pomognete da dobijem pasoš koji Bardičevertrebam?"jerekao, "Pričekaj ov dje." Otišao je u svoju sobu, i neko liko minuta kasnije izašao držeći u rukama prazan, neispisan komad papira. "Ovdje je tvoj pasoš," rekao je dajući papir hasidu. Zatim, kad je vidio izraz lica svog studenta, do dao je, "Ne brini. S ovim pasošem neće ti trebati ništa više."

Svaki put kada učinimo neku micvu (biblijsku zapovijed, dobro djelo) B g nam otvara vrata da učinimo više do brih djela. Zašto ne prođemo kroz njih? Mi to rijetko činimo. Tako se često samo vrtimo u krug, i nikada ne iskoristimo blagodati otvorenog Neba….U našim odnosima s ljudima uvijek bismo trebali jedni drugima otvarati vrata, a naročito svojoj obitelji svom mužu, svojoj ženi, svojoj djeci. Koliko se mnogo ljudi ra zvodi jer je jedno od njih zatvorilo vra ta? Ili koliko mnogo puta smo prezapo sleni da bismo vidjeli da nam naša djeca otvaraju vrata njihovih srca?

Hasid je ostao u Njemačkoj više od tjedan dana. Nacisti su mu dali auto i vozača, čak su mu platili boravak u najboljim hotelima svugdje gdje je išao. On se sretno vratio kući, i vje ran svom obećanju Rebeu nikada nikome nije rekao za svoj Munka tcherov pasoš.

"Obećavam, Rebe," rekao je hasid gorljivo. "Nikada neću reći niti je dnoj duši!" Tada mu je Rebe dao Munkatcherov pasoš.

Jeste li ikada vidjeli ljude koji plešu na Simhat Tora? Među njima ne postoje granice, niti zidovi. Oni su samo svi zajedno, bogati i siromašni, stari i mla di, roditelji i djeca. Znate li zašto? Na Simhat Tora mi vadimo Toru, ali ple šemo prije nego što ju čitamo. Dok ple šemo, to je kao da je Tora prazna, neis pisana. Šta nam B g daje? Munka tcherov pasoš.

se da je čak i Heliege Munkatcher bio iznenađen kad je čuo koji problem ima njegov hasid. "Svakako ću moliti za tebe da bi imao sigurno putovanje," rekao je svom očajnom sljedbeniku. "Ali ne znam što bih drugo mogao učiniti za tebe."

"Nije da ja ne vjerujem vašim mo litvama, Rebe" odgovorio je Yiddele. "Ali ja se tako jako bojim…Sjećate li se priče koju ste nam pričali o paso šu koji je R. Levi Yitzhak dao svom učeniku? Ja trebam tako nešto, Mo lim vas, Rebe napravite mi pasoš poput tog!"

Hasid je došao na Njemačku gra nicu. Nacista na stražarskoj dužno sti pogledao je njegove dugačke za liske i dugačku bradu i podrugljivo ga upitao, "Gdje je vaš pasoš?" Yid dele mu je dao komad praznog papi ra. Nacista je pogledao papir i nje gov izraz lica u potpunosti se pro mijenio. "Gospodine, velika mi je čast što sam vas sreo," uzviknuo je. "Vi ste zasigurno najveći čovjek koji je ikada posjetio našu zemlju. Mo lim vas dopustite mi iznimnu čast da vam pomognem na vašem puto vanju. Evo vam pismo za šefa poli cije u svakom gradu Njemačke. Oni će se brinuti za vas i štiti vas…"

.

(nastavak s 20. stranice) Rabbi Shlomo Carlebach: Munkatcherova putovnica

■

Strana Strana19 19Godina 15 Broj 51

. . . . . . . . . . . .

Rebe je ostao u svojoj sobi tri sata. Kada je konačno izašao njegove oči su bile natečene, a njegovo sveto li ce bilo je preplavljeno suzama. Dao je svom hasidu prazan komad papi ra. Ali papir je bio mokar, natopljen suzama svih naših godina pro gonstva. Munkatcher je rekao, "Is tina je, naš naraštaj stvarno nije vri jedan ovog pasoša. Budući da se radi o takvoj opasnosti ja ću ti ga dati ali samo ako mi obećaš jednu stvar. Nikada nikome ne smiješ reći za ovo, dok god sam ja živ."

Nema ništa što bih mogao učiniti da to spriječim. I ja ne želim biti ovdje kada on dođe…"

Jer, B g vam daje Munkatcherov pasoš.

Heilege R. Chaim Eleazar Shapiro iz Munkatcha u to je vrijeme bio jedan od najznačajnijih Rebea u Europi. On ne samo da je bio cadik, sveti učitelj, nego također i mohel, obavljao je ritualna obrezivanja. Znate, ako je osoba koja radi obre zivanje vrlo sveta, beba ne osjeća nikakvu bol. Sve mu se činilo priro dnim, onako kako je B g namjera vao da to bude. Kada bi Munka tcher radio kao mohel, on bi napra vio bris (ritualno obrezivanje) tako brzo da ljudsko oko mamash nije moglo pratiti pokrete njegovih ru ku. I beba nikada nije plakala. Ljudi su vjerovali da će svaka beba koju je on obrezao biti sveta čitavog svog života…Aličinilo

"Ja znam da vi to možete napra viti," uzviknuo je hasid. "Siguran sam u to! Rebe, molim vas, mamash preklinjem vas. Ne bih došao k va ma da nije bilo užasno važno. Ja stvarno moram ići u Njemačku, a tako se bojim da se neću vratiti. Rebe, zbog moje žene, zbog moje

E sad, ići u Lublin iz Berdičeva, u Poljsku iz Rusije, bila je jedna stvar. Ali da Yid ide iz Munkatcha (u Ma đarskoj) u Njemačku 1935 godine i natrag…

"Dobro" uzdahnuo je Muncka tcher. "Probat ću. Pričekaj me ov dje." I otišao je u svoju sobu.

Prevela Tamar Buchwald

A da li ste ikada išli do svetog zida u Jeruzalemu? Na nekoj razini to je samo zid. Pomislite da se tu nema baš puno toga za vidjeti. Ali kada molite uz sveti zid, nešto vam se događa. Iznenada, vrata su otvorena.

"Berdičever Rav je bio najsvetiji od svetih," odgovorio je Munkatcher klimajući glavom. "Možda je on bio dovoljno visoko da može dati Ber dičever pasoš. Ali što tebe navodi da misliš da sam ja na tako uzvi šenoj razini?"

"Ovo je moja posljednja želja i te stament. Kada me sahranite, želim da Munkatcerov pasoš bude u mo jim rukama. Jer ako me je Rebeov papir preveo preko najopasnije gra nice na svijetu, tko zna koja će mi vrata otvoriti u svijetu koji će doći…"

Tri godine kasnije hasid se iznena da jako razbolio. Kada je vidio da doktor klima glavom, znao je da ne će još dugo poživjeti. Zato je pozvao svoju cijelu obitelj da dođe do nje govog bolesničkog kreveta i rekao, "Prije nego što napustim ovaj svijet moram vam reći vrlo svetu tajnu…" Onda im je ispričao cijelu priču o Munkatcherovom pasošu i zatim rekao:

Jeste li ikada učili Gemaru? Talmud počinje na drugoj stranici, na prvoj stranici nije napisano ništa. To je pra zna stranica. Za nas da učimo Toru, B g nam je trebao dati Munkachterov pasoš.Znate, na početku vjenčanja mlado ženja prekriva oči svoje lijepe mladenke. Ona ne može ništa vidjeti. On joj daje Munkachterov pasoš. Onda mladenka hoda oko svog svetog mladoženje sedam puta. Nitko ne vidi da se nešto zbiva. A što se zapravo događa? Ona mu vraća svoj vlastiti Munkachterov pasoš.

s dugim pejos (zaliscima) i guste brade također je imao problema, bio je u nevolji. Odmah je morao otići u Njemačku. On je imao pasoš, ali znao je da mu zbog nacista običan pasoš neće biti dovoljan da bude siguran. Nije znao što da učini pa je otišao Rebeu da mu pomogne.

djece, molim vas pomozite mi!"

Munkatcher Rebe napustio je ovaj svijet 1936 godine. Prije nego što je umro rekao je svojim sljedbenicima, "Nebo mi je pokazalo da će uskoro veliki crni oblak zla prekriti svijet.

svoj način. Jedna će vidjeti strašno prokletstvo, a druga će zapaziti bla goslov, i obje će biti u pravu. Mi možemo nastaviti ići uokolo noseći sobom osjećaj krivice i osjećajući se kao žrtva, te svake nove godina po vikati: "griješili smo i krivi smo", i to je ono što ćemo dobiti u idućoj godi ni, ako je to priča koju sebi pričamo. Promjenom riječi i misli koje odaši ljemo mi možemo promijeniti svoju predodređenu sudbinu, kao što je napisano: "Onako kako mudar čovjek odluči, tako će B g ispuniti".

Paraša (priča) Ki Tavo je naj moćniji lijek protiv negativnosti, istinska moć kontrole nad našim životima.Paraša

■

Z

Na Novu se godinu, ne bismo trebali zaokupiti problemima i grijesima, već onime za čime težimo i

T

Zohar i sveti Ari objašnjavaju da na Novu godinu, kada se obilje, sre ća i blagoslovi odozgo raspodjeljuju za iduću godinu, mi se ne bismo tre bali zaokupiti problemima i grijesima, nego onime za čime težimo i pričom koju želimo sebi ispričati. U

to doba na snazi je beskonačan pro tok blagoslova od B ga na svijet, a mi dobivamo ono što izvučemo iz toga. Ako nam je srce zahvaćeno gnjevom i frustracijom, taštinom i egoizmom, onda nema mjesta da ovo obilje i blagoslovi uđu. Mjesec

elul nam daje priliku da ponovo de finiramo stavke ugovora koji smo sklopili; ne moramo više biti žrtve, neuspješni, zlotvori, varalice, itd, već umjesto toga možemo biti ono što želimo i odlučimo da ćemo biti.

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: JEDNI OHAR TAVO

"I B g će vas vratiti u Egipat ..." na izgled strašna stvar je vratiti se u zatočeništvo u Egipat. Ali Zohar nam pokazuje da se ova rečenica može i drugačije pročitati, i da će nam Stvoritelj vratiti sva čuda koja su se dogodila u danima izlaska iz Egipta. "I tamo ćete hitmakartem (prodavati sebe) svojim neprijateljima za robove i sluge, ali nema nikoga da kupi". Nije napisano "nimkar tem" (bili prodani), nego, "hitmakar tem" (prodavati sebe). Hebrejska ri ječ "hitmakartem" također znači po stao ovisan o nečemu. Zohar objašnjava da se neprijatelj nalazi u na šoj ovisnosti o osjećaju frustracije i očajanja, te da čak i kada smo "pro dali sebe", kad smo postali ovisnici, nema šanse (nema kupca), osim ako ne dopustimo neprijatelju da vlada nad nama. Sada je vrijeme za uvjež bavanje naše životne priče, da ju po čnemo mijenjati, doživljavati radost, i da shvatimo da je sve što se dogo di na dobro.

:

Šabat šalom.

Prevela Tamar Buchwald

Strana 20 Divrej Tora

Zohar nas uči da, za razliku od pa raše BeHukotai u kojoj su blagoslovi i prokletstva jedni uz druge, namjena prokletstva u ovoj paraši je da ona budu i riječi obećanja i utjehe, presuda i ljubav koji su međusobno is prepleteni. Zohar prenosi da se u sklopu prokletstava nalazi poziv: "Isto tako, Vječni će donijeti svaku bo lest i pošast koja nije zapisana u ovom svitku Tore, da vas uništi" (Ponovljeni zakon 28,61). Umjesto riječi "ja'ale" (nanijeti, navući), u Tori se koristi riječ "ja'alem" (odagnati), što prema Zoharu znači rastjerati, nestati i po ništiti. Dvije osobe koje čitaju ovaj odlomak razumjeti će ga svaka na

■

Ki Tavo se smatra vrlo teškom parašom, i jedan njezin dio u sinagogi najčešće se čita šapatom. Ovo je druga paraša u Tori koja sa drži prokletstva; prva je paraša Be Hukotai (uredbe), u knjizi Levitskog zakonika, u kojoj se navodi što će se dogoditi ako ne živimo po B žjim zakonima. Međutim, moramo se sjetiti da se svaka paraša čita u određenom periodu vremena. Sada u ovom vremenskom razdoblju u mjesecu elulu, dok se pripremamo za Roš hašanu (Novu godinu) i Jom kipur (Dan pomirenja), paraša Ki Tavo nas u biti uči pravoj namjeri želje "Neka godina i njezina prokletstva završe, neka [nova] godina i njeni bla goslovi počnu" koju posvećujemo se bi i jedni drugima u ovo doba sva ke godine, što nas treba navesti da shvatimo da smo mi odgovorni za svoju sudbinu, ovisno o priči koju sami sebi pričamo. Svrha stvaranja je, kao što znamo, naša dobrobit, dobrobit stvorenja, iskazana u bes konačnoj biti dobra.

B žanskoj volji, a uz to se drži sre tno. No, naravno da Tora shvaća čovjekovu pogrešivost i pruža mu mogućnost da izvrši tešuvu (izmi renje) što mu je prilika da ispravi

Rebea iz Kotzka (rabin Menachem Mendel Morgenstern 1787 1859) ovo zbunjuje pa pita kako Tora mo že biti tako zahtjevna da nam kaže da ako B gu ne služimo s radošću, onda će nas zadesiti sva prokletstva. Dakle, čovjek mora biti na vrlo visokoj razini duhovnosti da bi B gu mogao služiti s radošću.

ka odgovara rekavši da pasuk može značiti nešto drugo. Čitanje s druga čijom interpunkcijom donosi potpu no drugačije

Objašnjenjerazumijevanje.kojesenaovakav na

čin pojavljuje kaže da će prokletstva zadesiti one ljude koji su radosni kada ne služe B gu. Takvo se pona šanje ne može

svoje grijehe, međutim tešuva traži kajanje. Tešuva zahtijeva da se osoba istinski kaje zbog svog nemarnog ponašanja. Međutim, ako osoba prezire volju Tore, i to je ne smeta, i čini to s radošću, to je pristup koji će dovesti sva prokletstva.

Ali, nije realno da svatko može dostići takav nivo. Stoga on pita zašto Tora zahtijeva tako visoki nivo od običnih ljudi. Rabi iz Kotz ■

Neoprostivooprostiti.jekadačovjek prkosi

Ovo je nešto što svi Židovi mogu postići. Iako svi imaju grijehe, sve bi nas barem trebalo mučiti to što smo počinili grijehe. Barem bi nam tre balo biti neugodno što imamo te grijehe, i ne bismo trebali biti sretni, radosni ili samozadovoljni što smo radili krivo. Prema Tori, zločin je ako nas uopće ne muči to što smo počinili grijeh. Ovo doba godine, nekoliko tjedana prije Visokih blag dana, dobro je vrijeme da razmis limo o našim zlim djelima, a još je važnije, da nas to tako zasmeta da nas potakne da napravimo odgo varajuće promjene putem tešuve

U Devarim, perek 28, pesukim 45 47, Tora nam govori što je to što do vodi prokletstva koja su zapisana u Parašat Ki Tavo. A pesukim kažu da su razlozi zbog kojih bi ta proklet stva zadesila osobu i progonila je, to što ta osoba nije služila B gu s rado šću. Dakle, ovdje možete vidjeti va žnost služenja B gu i vršenja micvot sa srećom, radošću.

Strana Strana21 21Godina 15 Broj 51

Neoprostivo je kada čovjek prkosi B žanskoj volji, a uz to se drži sretno. Sve bi nas barem trebalo mučiti to što smo počinili grijehe.

Rabbi Eli J. Mansour:

S radošću ■

Strana 22 Divrej Tora

"Upitajte ga kako da se čovjek oslobodi umišlje nosti," odgovori im učitelj.

" I onaj koji zna odgovor, on će biti naš novi uči telj," u glas će hasidi.

amislite da ste čitav život proživjeli u tamnom tunelu. Živjeli su tako i vaši roditelji, bake i djedovi, kao i njihovi roditelji, prije njih. Navikli ste na tamu i razvili potrebne vještine za opstanak. Živite takvim životom, ponekad posrćući u mraku, zatim pronalazeći nekako svoj put. U potpunosti ste se pomirili s činjenicom da je život takav i da će takav ostati u budućnosti.

Z

■ U

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

mišljenost

"Tko god tvrdi da zna kako se riješiti umišljenosti, taj je lažov. Umišljenost se javlja s prvi tračkom svijesti o sebi. Taj "ja" se nikada ne može riješiti samoga sebe, to je poput zuba koji bi želio zagristi u samoga sebe. To je jednostavno nemoguće, a kada netko tvrdi suprotno, upravo to predstavlja vrhunac umišljenosti."

■

Biseri hasidske mudrosti

I dok posrćući tražimo svoj put kroz život, svi se mi pitamo hoćemo li ikada pronaći istinsku sreću. Hoćemo li ikada u sebi pronaći mir i živjeti život ispunjen smislom, ili smo osuđeni na život ispunjen strahom i zbunjenošću? Hoće li uistinu ispravnost i dobrota prevagnuti? U suprotnom, kako ćemo sebi i svojoj djeci opravdati potrebu da se držimo moralnih i etičkih principa? Naposljetku, premda ljudska priroda žudi za višim smislom, čemu sav trud oko čestitog života, ako on ne donosi željene rezultate?

"Upravo suprotno," odgovori im Baal Šem Tov.

~ R. Simon Jacobson

"A kako ćemo prepoznati onoga pravoga?" upitaše hasidi.

Pa ipak, nešto u vama upozorava vas kako tama i nije najbolja za život. Bez obzira koliko da ste se navikli, još uvijek osjećate neki nemir i nesigurnost. Shvaćate da, premda tama može biti dio života, ona nije sam život.

Baal Šem Tov se nikada nije previše zamarao izborom i pripremom svo ga nasljednika. Kako su se njegovi dani bližili kraju, haside je sve više mučila misao o pronalaženju novog učitelja. Kada su napokon smogli snage da ga izravno upitaju, on im je savjetovao da jednostavno sami potraže nasljednika među učiteljima koji će biti dostupni u tom trenutku.

Odgovor na sva ta pitanja možemo pronaći u jednoj riječi: otkupljenje. Otkupljenje je svjetlo na kraju tunela. To znači da nam B g kazuje kako će razlog zbog kojega je stvorio svemir biti ostvaren da će dobro prevladati i da naši životi mogu biti ispunjeni smislom. Otkupljenje je sastavni dio B žjeg plana, te sastavni dio ljudskog života. Naši bi životi, u nedostatku otkupljenja, uistinu bili besmisleni beskrajna tama tunela, uz minimalnu svjesnost o alternativnom postojanju i bez nade da ikada budemo obasjani svjetlom.

Međutim, vi ste čuli, ili ste čitali u nekim starim knjigama da su u neka davna vremena vaši preci živjeli na potpuno drugačijim, dobro osvijetljenim mjestima. Čuli ste da uistinu negdje na kraju tog tunela postoji svjetlo i da ne morate proživjeti čitav svoj život u tami. I pored svega toga, vi ste nekako skeptični na koncu, ta je tama jedini život koji poznajete. Nakon što su tolike generacije proživjele u tom tunelu, možete li vjerovati nekoj staroj priči o mogućem životu izvan tunela? Pored toga, vi ste naučili kako živjeti u tami, kako se osjećati ugodno u mraku, pa zašto bi se onda izlagali riziku promjene?

לאַ״טטַת״לאַ״מִּנֶמִּ ״ָמֶנָפ״הֵתְסַתלאַ״ָ מִּמָד״מִּ ָהְזֶ ״ָ ֶדְבַ ״ףאְַב לאְַע״מִּנֵשְטִּתמִּ ְשִּמ״מֵדֹלֱא״מִּנֵבְזַ ַת

ֵאֵ ״מִּתְלאַָש״ ַחאַ״מֵבְב״מִּתְבִּש״שֵקַבֲא״הָּ וֹא״דָעדְמלָכ״דָעדְמ םַ ֹנְב״ וֹזֲחַל״מַיַח״מֵ ְמ-עלָ מֵדְב״הֵקַבְלוּ״דָעדְמ.

Da me sakrije u kolibu svoju na dan zla, da me zaštiti u zakrilju šatora Svog, da me uzdigne na pećinu.

Ne prepusti me na volju protivnika mojih, jer protiv mene ustadoše svjedoci lažni, sikću nasilje.

Im tahane alaj mahane lo jira libi im takum alaj milhama bezot ani boteah.

Ako mi se približe zlikovci da jedu meso moje, protivnici i neprijatelji moji, oni posrću i padaju.

Ve'ata jarum roši al ojvaj svivotaj ve'ezbeha be'ahalo zivhej terua ašira veazamra l' Hašem.

Čuj, Vječni, glas moj, usliši me, smiluj mi se, kad Te zovem!

Ki avi ve'imi azavuni ve'Hašem ja'asfeni.

LeDavid Hašem ori vejiši mimi ira Hašem ma'oz hajaj mimi efhad.

ַ ְש״זמִּנֵנֲ ַע״מִּנֵנָחְע״אָהְקֶא״מִּלוֹק״דָעדְמ Šma

Horeni Hašem darkeha uneheni beorah mišor lema'an šoreraj.

Vječni je svjetlo moje i spas moj, koga da se bojim? Vječni je kula života mog, koga da se strašim?

(od

U PRIJEVODU R. MIROSLAVA ŠALOMA FREIBERGERA: Psalam 27 ■ ■ Strana Strana23 23Godina 15 Broj 51 ■

״הוּצְב״וֹלֳדאָ״הֶ ֵסְב״מִּנֵהִּתְסַמ״דָ ָה״םוֹמְב״דֹכֻסְב״מִּנֵנְפְצִּמ״מִּכ״דמִּנֵוֹהְמ

Rabe

״חַהֹאְב״מִּנֵחְנוּ״ָ ֶכְהַד״דָעדְמ״מִּנֵהוֹד״אמ

Al titneni benefeš caraj ki kamu bi ejdej šeker vifeah hamas.

Lulej he'emanti lir'ot betuv Hašem be'erec hajim. Vjerujem, da ću vidjeti dobrotu Vječnoga u zemlji života! i uzdaj se u Vječnoga! mlađaka Elula Hošane moli se ovaj psalm ujutru

ַ ַ

Ahat ša'alti me'et Hašem ota avakeš šivti bevejt Hašem kol jemej hajaj lahazot benoam Hašem ulevaker behejhalo.

A sad, uzdignuće glavu moju protiv neprijatelja mojih naokolo, pa da žrtvujem u šatoru Njegovom ■

i navečer) זוֹ ָ ״דָעדְמ״אָהמִּא״מִּמִּ ״מִּ ְשִּמְע״מִּהוֹא״דָעדְמ״ ִּעָ ְל״א-ָחְפֶא״מִּמִּ ״מַיַח

מִּכ״מ-מִּנֵפְסאַַמ״דָעדמַע״מִּנוּבָזֲ״מִּמִּאְע״מִּבאָ

לאַ״במוּ ָק״מִּכ״מָהָצ״שֶפֶנְב״מִּנֵנְתִּתמֵ ֵ ״מִּבסָ ָח״ַחֵפמִּע״הֶקֶש

Al taster paneha mimeni al tat be'af avdeha ezrati hajita al titšeni ve'al ta'azveni elokei jiši'i. ne sakrij lica Svoga! Ti si bio pomoć moja, ne odbaci me, ne ostavi me, Bože spasa moga!

ֶא״מָנָפ״וּשְקַב״מִּבִּל״הַ אָ״,ָ ְל״חשֵקַבֲא״דָעדְמ״ָמֶנָפ

לֶא״דֵוַּק״ מ-לֶא״דֵוַּקְע״ָ ֶבִּל״ץֵ ֲאַמְע״קַזֲח״דָעדְמ-דָעדְמ Kave el Hašem hazak vejaamec libeha vekave el UzdajHašem.se u Vječnoga, budi krepak, jačaj srce svoje

ֶא״לֹ ֱאֶל״םמִּ ֵהְ ״מַלָ ״בֹהְקִּב״ב-״וּלְשָ ״דָמֵד״מִּל״מַבְמֹאְע״מַהָצ״מִּהָשְׂב עלָפָנְע

Leha amar libi bakšu panaj et paneha Hašem avakeš.

םִּא״גאֹל״דֶנֲחַ ״מַלָ ״דֶנֲחַתםִּא״מִּבִּל״אָהמִּמ״דָ ָחְלִּ ״מַלָ ״םוּקָת ״ַחֵטוֹב״מִּנֲא״ אֹזְב

Ki jecafneni besuko bejom ra'a jastireni beseter ahalo becur jeromemeni.

Stane li u okô protiv mene vojska, srce se moje ne boji, ustane li protiv mene rat, u njemu sam siguran.

Uputi me, Vječni, na put Svoj, vodi me pravom stazom, zbog neprijatelja mojih!

do

״מֵחְבִּז״וֹלֳדאְָב״דָחְבְזֶאְע״מַ וֹבמִּבְס״מַבְמֹא״לַ ״מִּשאֹה״םוּהָמ״דָתַ ְע״ע דָעדמַל״דָהְמַזֲאַע״דָהמִּשאָ״דָ וּהְ

Tebi je reklo srce moje: "Potražite lice Moje!" Tvoje lice tražim, o Vječni,

Otac i mati me ostaviše, Vječni će me k sebi uzeti! מָהְהוֹש״ ְל״הוֹשמִּ

Bikrov alaj mereim le'ehol et bsari caraj veojvaj li hema kašlu venafalu.

žrtve uz trubu, da pjevam i da pojem Vječnome. Hašem koli ekra vehaneni veaneni.

Jedno tražim od Vječnoga, jedno molim: da sjedim u kući Vječnoga sve dane života svoga, da gledam milotu Vječnoga, da potražim hram Njegov.

בוּטְב״ וֹאְהִּל״מִּתְנַ ֱאֶד״אֵלוּל״גמ-םמִּיַח״ץֶהֶאְב״דָעדְמ

pokazuje da je krilatica “nikad više rat” bliža

“ svijetlitikstukonteškomarheolojasnomkljovećećejemoOčekudaotkrinoveuraovo

Gradonačelnik je uvaženog gosta upoznao s nekim od raz vojnih projekata Grada, kao što je izgradnja i razvoj Tehnolo škog parka Dračevac te razvoj

Izraelski veleposlanik Ilan Mor u oproštajnom posjetu kod gradonačelnika Ivice Puljka

načelnika na Muniworld konfe renciju koja će se ove godine na temu urbanih inovacija i ot pornost te digitalnih transfor macija održati 6. do 8. prosinca u Jeruzalemu i Tel Avivu.

iz Zaklade Ber telsmann istaknuo je da pri hvaćanje antisemitskih teza raste kada se šire “zaobilaznim putem”, odnosno u kontekstu države Izrael.

Odnosi Njemačke i Izraela načelno su dobri, no mnogi su Nijemci i danas, barem nesvjesno, opterećeni anti semitskim osjećajima, pokazalo je istraživanje obja vljeno uoči službenog posjeta izraelskog predsjed nika Isaaca Herzoga Berlinu.

većini Nijemaca, a “nikad više žrtava” većini Izraelaca.

svrhe.

ZANIMLJIVOSTI Izrael: Pronađena najveća fosilizirana kljova

Fenixmagazin,2.9.2022.

U Izraelu je 63 posto reklo da ima dobro mišljenje o dana šnjoj Njemačkoj, ali samo 46 posto anketiranih u Njemačkoj tako vidi Izrael, a više od treći ne ih je reklo da ima “prilično” ili “jako” loše mišljenje.

Rezultat istraživanja na 1200 Nijemaca i Izraelaca, međutim, ukazuje i na neke izazove u prisjećanju na holokaust i pri ■

VeleposlanikSplit.hr,1.9.2022.DržaveIzrael u

hvaćanju nekih antisemitskih emocija u Njemačkoj.

Page Strana2424 Divrej Tora Godina 15 Broj 51 ISTRAŽIVANJE

U obje zemlje primjetno je sla ganje da holokaust još uvijek opterećuje odnos Izraelaca

životinjski ostaci.

U Njemačkoj se 24 posto ispi tanika “u potpunosti” ili “uglav nom” složilo s tvrdnjom da Ži dovi imaju prevelik utjecaj u svijetu, a još 36 posto s ocje nom da se Izraelci ophode pre ma Palestincima u osnovi ne razlikuju od stava nacista prema JoachimŽidovima.Rother

jedinstvene Smart City platfor me za digitalizaciju svih grad skih usluga na jednom mjestu. Također je veleposlaniku na glasio ambiciju razvoja Splita kao grada koji ide u korak s modernim i zelenim tehnolo gijama, a u čemu su dragocje na i iskustva visokotehnološki razvijene zemlje kao što je Iz rael i njezinih gradova poput

pitanje”, rekao je dr. Omry Barzilai iz Izraelske uprave za starine. Nakon završetka konzervatorkameninamilijunadonravnimdugaProcjenjujeraniholoziraelu,lakoćprapovijesnogFosiliziranaNacional,1.9.2022.kljovagolemogaslonakojijenelutaoSredozemljempojavisepriiskapanjuujužnomIzpružajući,kakosuarherekli,rijedakuviduživotstanovnikatogpodručja.sedaje2,5metrakljovadrevnogslonaskljovama(Palaeoloxoantiquus)staraokopolagodinaipronađenajepodručjugdjesuotkriveniikremenialatitedrugi

Republici Hrvatskoj NJ.E. Ilan Mor danas se u oproštajnom posjetu splitskoj Gradskoj up ravi sastao s gradonačelnikom Ivicom Puljkom. Zahvalivši se za tradicionalno dobre odnose s Izraelom i židovskom zajed nicom na svim razinama, vele poslanik Mor pozvao je grado

prema Nijemcima. Autori ocje njuju da Nijemci nisu “umorni od podsjećanja”, no ipak ih je 49 posto ocijenilo da prošlosti treba “stati na kraj”.

U Izraelu to mišljenje podržava samo 14 posto ispitanika.

Njemačku je posjetilo 42 posto izraelskih sudionika istraživa nja, dok je samo šest posto Nijemaca bilo u Izraelu.

Tel Aviva. ■

skog procesa kljova će biti iz ložena u stalnoj izložbenoj dvo rani u Nacionalnom kampusu za arheologiju Izraela u Jeru zalemu.■

“Ovo je najveća potpuna fosil na kljova ikad pronađena na prapovijesnom nalazištu u Izra elu ili na Bliskom istoku”, rekao je prapovjesničar Izraelske up rave za starine Avi Levy, vodi telj Sadaiskapanja.izumrlavrsta, mnogo ve ća od afričkih slonova, bila je dio bogate faune tog područja, uključujući divlja goveda i ko nje, jelene, divlje svinje i nilske konje, a ljudi su je lovili za hra nu i vjerojatno u simbolične

Većina Izraelaca želi punu po dršku Njemačke u izraelsko palestinskom sukobu i vjeruje da bi ona trebala zaštititi nji hovu zemlju.

Razlike su izražene i u ocjeni vlasti druge zemlje. Naime, ak tualnu njemačku vladu poziti vno ocjenjuje 55 posto Izrae laca, dok izraelsku vladu slično vidi samo 24 posto Nijemaca.

Izraelci Njemačku vide pozitiv nije nego obrnuto tako se može generalizirati istraživanje Zaklade Bertelsmann o njema čko izraelskim odnosima. Sve u svemu, odnosi trenutno poči vaju na dobrim temeljima, za ključili su autori studije.

U Njemačkoj, pak, prevladava sklonost ravnopravnom odnosu prema dvjema stranama: 41 posto podržava podijeljenu po dršku, a 30 posto da Berlin ne bi trebao podržavati nijednu od sukobljenih strana, prenosi Istraživanjedpa.

Izraelci imaju bolje mišljenje o Njemačkoj nego Nijemci o Izraelu