5-08 - Divrej Tora - Nicavim 5781 by Bet Israel

Divrej Tora Godina 14 Broj 48

Zagreb, šabat 4. rujna 2021. - 27. elula 5781.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H Šabat Nicavim Jeruzalem 18:26

19:37

Zagreb

19:12

20:18

Rijeka

19:18

20:20

Split

19:07

20:08

Dubrovnik 19:00

20:00

Vinkovci 19:00

20:02

Sarajevo 19:00

20:01

Doboj

19:01

20:02

B. Luka

19:06

20:08

Beograd 18:53

19:55

Novi Sad 18:56

19:58

Subotica 18:58

20:00

Zrenjanin 18:54

19:56

Niš

18:46

19:46

Beč

19:13

20:18

Frankfurt 19:46

20:53

Edison, NJ 19:07

20:15

divrejtora@gmail.com

Paraša Nicavim

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan: Roš hašana 7.9.2021. Alot Hašahar

4:52

Najranije Talit

5:29

Nec Hahama

6:25

Najkasnije Š’ma

9:39

Zman Tefila

10:44

Hacot

12:54

Minha Ketana

16:41

Plag Haminha

18:02

Šekia

20:04

Cet Ha-kohavim

19:23

Broj 48

(D’varim 29,9-31,30)

Paraša Nicavim sadrži neke najosnovnijih načela židovske vjere:

Jedinstvo Izraela: "Danas stojite, svi vi, pred G-spodom B-gom svojim: vaše vođe, vaša plemena, vaše starješine, tvoji nadglednici i svaki Izraelac: vaša mladež, vaše žene, stranci među vama; od vodonoše do drvosječe." Buduće izbavljenje: Moše upozorava na izgnanstvo i pustošenje Zemlje do kojeg će doći ako Izrael napusti B-žje zakone, ali ipak proriče: "Vratit ćeš se G-spodu B-gu svojem ... Pa i ako tvoji

prognanici budu na kraju nebesa, i od tamo će te G-spod B-g tvoj sakupiti .... i dovesti te u Zemlju koju su tvoji očevi posjedovali." Održivost Tore: "Jer micva koju ti zapovijedam danas nije izvan tvog dosega, niti je od tebe predaleko. Nije na nebesima ... Nije preko mora ... Posve je blizu tebe, u tvojim ustima, u tvome srcu da ju možeš izvršiti." Sloboda izbora: "Stavljam pred tebe život i dobrotu, smrt i zlo; kroz to ti zapovijedam danas da ljubiš B-ga, da ideš Njegovim putevima i da čuvaš Njegove zapovijedi ... Život i smrt stavljam pred tebe, blagoslov i prokletstvo. Izaberi život." ■ Prevela Dolores Bettini

Rabbi Shlomo Riskin:

Zastrašujući obiteljski blagdani Ulazimo u razdoblje u kojem sve

sukot kolibe, podsjetnik na pustinj-

lje i djecu, iznose njihova iskušenja i

što nije od presudne važnosti odla-

ske "kuće-prikolice" nomadskih Iz-

njihove

žemo do "iza blagdana [hagim]", a

raelaca, u jesensko razdoblje Nove

dovoljstva i njihove žrtve, njihova

period blagdana je doista zastrašu-

godine, kada one zapravo pripadaju

rivalstva i njihove pobjede.

juć, traje više od tri tjedna. Otpoči-

u proljeće, nakon Pesaha?

nje s prva dva dana tišreja Roš haša-

uspjehe,

njihova

za-

Ono što iz ovoga proizlazi je da je

Vjerujem da će se obris onoga što

za svakog pojedinca, u velikoj mjeri,

ujedinjava blagdanski mjesec tišrej

njegov svijet njegova obitelji, a za

pojaviti kada promislimo o sveopćoj

Židova to obuhvaća i njegov iden-

ljudskoj reakciji na Novu godinu.

titet kao člana obitelji Izraela. To nas

Promjena u kalendaru podsjeća sva-

također podsjeća da je, bilo kako bi-

koga od nas na našu smrtnost, pro-

lo, Išmael

lazak još jedne godine – bila to No-

dio naše obitelji. I na dan kada raz-

va godina, rođendan ili godišnjica –

matramo našu smrtnost, prvi prio-

No, koliko god taj period bio emo-

rađa osjećaj nostalgije, sjećanja na

tivno omamljujuć, teško je povezati

one koji više nisu s nama, i potiče

ritet mora biti naša obitelj; a kada je ■ sve izrečeno i učinjeno, stvari koje

zajedno sve te različite zvukove,

nas da se zapitamo da li ćemo biti

smo stekli ranjivije su i od nas sa-

slike i mirise, gozbe i postove,

povlašteni živjeti još jednu godinu.

mih, no plodovi naše utrobe imaju

skrušenost i druženje. Iako Roš

Što smo stariji, to su ti osjećaji

potencijal da nas, zajedno s njima,

hašana obilježava stvaranje svijeta,

mučniji.

odvedu u vječnost.

nom, odnosno Novom godinom – pa se nastavlja u deseti dan tišreja,

Danom praštanja i očišćenja (Jom kipur), završavajući s veličanstvenih osam dana Sukota i Simhat Torom, na koju plešemo na ulicama sa svitkom Tore.

naše čitanje iz Biblije, koje obično

precizno definira svetost dana ne govori o stvaranju, nego opisuje rane doživljaje prve židovske obitelji:

patrijarha

Abrahama,

pra-

majku Saru i njihove sinove Išmaela i Izaka.

arapski svijet

također

Ima dva potpuno suprotna odgo-

I tako nas židovska Nova godina

vora na nagovještaj smrti: Grkorim-

uvodi u 10-dnevni period revizije

ljani bi povikali: "Jedi, pij i veseli se,

koji kulminira 25-satnim postom

jer sutra ćeš umrijeti", dok je Ži-

pomirenja i b-žanskog oprosta. I us-

dovska poruka "Pokaj se jedan dan

prkos postu, on se još uvijek smatra

prije nego li umreš". Stoga nas naša

velikim blagdanom. Na Jom kipur

židovska Nova godina uvodi u raz-

mi dobivamo b-žanski dar novog

Posebno stoga što ćemo uskoro za-

doblje pokajanja i preispitivanja sa-

početka, potpuni osjećaj obnovlje-

vršiti godišnji ciklus biblijskih čita-

mih sebe, propitivanja prioriteta, in-

nja, uz osnaživanje i samopouzda-

nja, zašto ne prizvati u sjećanje veli-

venturu. Uostalom, pošto nitko ne

nje koje dolazi na kraju kažnjavanja

čanstveni početni odlomak "U počet-

zna točno koliko će dugo živjeti, u

poricanja i spoznaje da se možemo

ku stvori B-g nebo i zemlju" na obljet-

mogućnosti smo vrijeme koje nam

uzdići iznad naših tjelesnih potreba

nicu dana na koji je svijet bio začet?

stoji na raspolaganju utrošiti na naj-

i instinktivnih nagona. Mi čak ima-

I zbog čega prekidamo period sla-

bolji mogući način, a možda je i viši

mo mogućnost da sebe iznova stvo-

vlja s jomkipurskim postom i pozi-

razlog naše smrtnosti to da nas po-

rimo. A na Jom kipur, odjeveni u

vom da "mučimo svoje duše"? I za-

duči koliko je zapravo dragocjen

jednostavnu bijelu odjeću, lišeni fi-

što hrlimo (za četiri dana) podignuti

svaki dan, kao i koliko je važno naj-

zičke uniformiranosti hranom, pi-

sedmodnevni, gotovo iluzorni dom,

bolje moguće iskoristiti vrijeme koje

ćem i seksualnim odnosima, smješ-

ukrašen mirisnim raslinjem, zele-

nam stoji na raspolaganju. Samo

teni na čitav dan u sigurnost sinago-

nim krovom, i zidnim ukrasima s

ono što ima svoj kraj i sklono je pro-

ge s molitvenikom, Biblijom i B-g-

biblijskim ličnostima i doživljajem

padanju uistinu se cijeni.

om, to je gotovo kao da smo se pre-

Hrama? Koja je to ideja koja povezuje ove svete dane? I zašto strpati

Strana 2

Stoga, biblijska čitanja na Roš hašanu ističu prvu obitelj Izraela, rodite-

selili iz ovoga svijeta živih u vječni svijet duha. ■

Divrej Tora

OU Israel's Torah Tidbits

Alija po alija

Kohen – prva alija - 3 p'sukim (29, 9-11 Nakon što je nedavno čuo zastrašujuću tohaha i prokletstva koja se prizivaju protiv onih koji izdaju B-ga, Izrael je, u najmanju ruku, razumljivo "nervozan" glede svoje budućnosti. Nicavim stoga počinje

u pozitivnom tonu, ohrabrujućim riječima da mi svi stojimo pred

I to nije sve. Ova druga skupina od tri p'sukim proglašava da u to vrijeme nije živ bio samo cijeli narod Izraela, oni koji sklapaju ovaj savez s B-gom, već su i duh (duše) naših predaka kojima je B-g dao Svoja posebna obećanja, te generacije Židova u prošlosti i budu-

ako misli da neće. Ovi p'sukim su

ćnosti, također bili prisutni pri skla-

minijaturna verzija tohahe iz prošlo-

panju ovog saveza.

tjednog čitanja.

B-gom i ponovno s Njim sklapamo

Možda je to značenje proročanstva

Odlomak završava tvrdnjom da

savez. Ovi početni p'sukim skreću

Avrahamu Avinu da će njegovih

postoje tajne ovoga svijeta koje su

nam

"uključivost"

potomaka biti bezbroj poput zvije-

B-žje, i postoje otkrivene istine koje

Izraelskog naroda. Naš narod čine

pozornost

zda na nebu. Uključite milijune Ži-

pripadaju nama i našoj djeci. Izazov

učenjaci i vođe, suci i službenici,

dova danas, dodajte milijune koji su

koji stoji pred nama je da ostanemo

muškarci, žene i djeca, obraćenici,

nam prethodili, i dodajte - koliko

vjerni Tori.

drvosječe i oni koji zahvaćaju vodu.

još? - budućih generacija, i za nas se

(aškenazim i s'faradim, religiozni i

doista može reći da smo "bez broja".

sekularni

Židovi,

mitnagdim i

hasidim.) No, oni su stajali svi zaje-

dno kako bi potvrdili svoju preda-

Š'liši - treća alija - 14 p'sukim (29,15-28)

nost B-gu. Židovsko jedinstvo odu-

Kao što je to učinio nekoliko puta

vijek je bio naša snaga, a njegov

ranije, Moše Rabeinu pred narodom

manjak,

predočuje obje strane Saveza s

nažalost,

naša

najveća

slabost. Alshich ističe da Tora opisuje narod kao "sve vas, pred B-gom", a zatim nastavlja s preciziranjem različitih tipova Židova. Pred B-gom, svi smo isti. Kakve god postojale razlike, one blijede do beznačajnosti

B-gom: Vi ste bili u Egiptu i svjesni ste njihovih odvratnih običaja, te običaja drugih naroda s kojima ste se susreli. Možda među vama postoji buntovnik/buntovnica koji/a će odstupiti od B-ga i prigrliti drugu vjeru.

kada se usporede s činjenicom da

Izraz koji opisuje ono što bismo

smo svi mi B-žja stvorenja. Razlike

danas nazvali "trulom jabukom" je

postaju važne iz naše perspektive.

šoreš pore roš v'laana, doslovno,

Neke ljude gledamo kao vrijednije

otrovni korijen žuči i pelina. Prva

od drugih. Ali u stvarnosti mi ni na

slova ove fraze mogu se presložiti

koji način ne možemo znati kako

tako da čine riječ šofar, protuotrov

B-g gleda na nas. U njegovim očima

protiv ovog negativnog aspekta

mi svi uspravno stojimo danas...

židovskog života. Šofar mora probuditi onoga koji je zastranio i postaviti ga na put t'šuve.

Levi - druga alija - 3 p'sukim (29, 12-14

Godina 14 3 Broj 48 Strana

Osoba koja se okrene drugoj religiji bit će strogo kažnjena, čak i

Ako netko pokušava razumjeti jedno od teških životnih pitanja Kako se mogao dogoditi holokaust? Zašto umiru mala djeca? Zašto se

loše stvari događaju dobrim ljudima? - mora biti svjestan da možda neće biti u stanju sve spoznati. Mi možemo biti pametni, osjetljivi, pronicljivi i moći ćemo shvatiti mnoge stvari. Ali možda i nećemo. Mi ne razumijemo uvijek B-ga. Postoje stvari koje pripadaju u kategoriju nistarot, skrivenih tajni. Ovo nas neće odvratiti od traženja odgovora. No, može nas utješiti ako smo razočarani rezultatima svog tra-

ženja. U području znanosti i prirode imamo još jednu primjenu ovog pasuka. Pogledajte što znanstvenici znaju, a što ne znaju. Vratite se deset ili dvadeset godina, pedeset ili stotinu godina unatrag i postavite ista pitanja. Zamislite kakve bi odgovore na ova pitanja mogli dobiti u budućnosti, za deset ili dvadeset godina. Ono što znamo i Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

razumijemo na ovom svijetu pri-

okreće HaŠemu i Tori, i prognanog

ti naše srce da bude prijemčivije za

pada u niglot, onome što nam je

Židova koji se iz daleke zemlje vra-

Njega.

otkriveno.

ća u Izrael. To predstavlja dvostru-

Gledajući

ove

perspektive

postoji stalna promjena u dinamici ovog

pasuka.

Jučerašnji nistarot

današnja su otkrića. Ono što nam je danas skriveno, može se otkriti

ku prirodu t'šuve. Kakva li je čudesna prilika dana svakom Židovu - i židovskom narodu u cjelini - da prihvati drugu

priliku

živi

istinski život po Tori.

negdje u budućnosti. Kako se tajne

Posljednji pasuk ovog odlomka sa-

ovoga svijeta otkrivaju "nama i

drži jedan od nekoliko elula, u obli-

našoj djeci", možemo upotrijebiti

ku rašei teivot, početnih slova. I B-g

ovo

će obrezati et l'vavha v'et l'vav

novo

znanje

dobro

poboljšanje čovječanstva. Ili možemo ovaj pasuk povezati s dolaskom Mašijaha. Točno određeno vrijeme da Mašijah dođe poznato je samo B-gu. Možemo dovesti Mašijaha bilo kojeg dana, danas, ako učini-

zar'eha, vaše srce i srce vaše djece.

Hamiši - peta alija - 4 p'sukim (30, 7-10) Ako se vratimo B-gu, onda će B-g obasuti prokletstvima naše neprijatelje. Samo trebamo biti vjerni HaŠemu i držati Njegove micvot, i On će nas obasuti svim Svojim bla-

goslovima. Opet je t'šuva ta "najviša točka". I ponovo. A t'šuva bi trebala biti potpuno iskrena.

razlog zbog kojeg govorimo slihot

Šiši - šesta alija - 4 p'sukim (30,1114)

tijekom elula. Na drugom mjestu,

Ali kako se možemo nadati da

Tora nam "zapovijeda" da obrežemo

ćemo održati našu stranu sporazu-

svoja vlastita srca. Ovdje je partner-

ma? Nije li Tora toliko uzvišena i

Baal HaTurim zapravo kaže da je to

■

daleka da običan smrtnik nema

mo t'šuvu i ostanemo vjerni Tori.

šanse da dostigne duhovne visine?

"HaNistarot (točno određeno vrije-

Odgovor na to je rječito izrečen u

me) je B-žje; ali niglot (otkrivena

znamenitim riječima Tore - Jer ova

metoda požurivanja Mašijaha) pripada nama i našoj djeci zauvijek ...

micva nije na nebesima niti je preko

R'vi'i - četvrta alija - 6 p'sukim (30,1-6)

dostižna da se svaki Židov može

oceana.

Ona

toliko

blizu

osjećati sigurnim kada se suočava sa

S gledišta apsolutne pravde, uko-

svojim izazovima. Na nama je da se

liko prekršimo odredbe našeg spo-

obavežemo, da ga osjetimo u svojim

razuma s B-gom, kazna bi trebala

srcima i postupamo u skladu s

biti brza i sveobuhvatna. Ali takav

njime.

način življenja mi ne bismo bili u

O čemu Tora govori kada kaže da

stanju preživjeti. Ovaj odjeljak Nica-

to nije udaljeno ...? S jedne strane,

vima kaže nam da ako (kada) pre-

micva o kojoj se govori mogla bi biti

kršimo savez i za kaznu budemo

t'šuva, budući da je to tema o kojoj

raspršeni među narode svijeta, time

ski pasuk u kojem B-g kaže da će On

nije izgubljena svaka nada. Imamo

to učiniti. Na taj način imamo još

zlatnu priliku da se vratimo B-gu - i

jedan pokazatelj uzajamnih obveza

on će nam pomagati u tom procesu.

po tim pitanjima. B-g je spreman

I ovo postaje dijelom sporazuma s

susresti se s nama na pola puta (ili

B-gom. Ideje povratka u fizičkom i

još bliže). Ako uložimo taj trud da

duhovnom smislu miješaju su u

se vratimo Njemu, ako se potrudi-

Posljednje tri riječi odlomka vrlo

ovom odlomku Tore.

mo odstraniti iz svog srca tvrdoću

su poučne. B'fiha, u ustima je

koja ometa naše pridržavanje Tore,

tvojim, u'vilvav'ha, i u srcu tvom,

onda će nas B-g dovesti natrag os-

la'asoto, da to učiniš. Misli, riječi,

tatak puta i pomoći će nam omekša-

djela. T'šuva, pokajanje, svakako sa-

Usporedno se predstavlja neposlušnog Židova koji se ponovo Strana 4

se prethodno diskutiralo. S druge strane, "micva" može predstavljati sveukupnost Tore i micvot. Ne samo da je t'šuva dostupna, dostupna je čitava Tora. Ili oboje.

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

drži sva tri elementa. Čovjek mora

nas da izaberemo život i dobro, ali

Imamo tu zlatnu priliku da se po-

postupiti

izbor prepušta nama. Zbog toga

kajemo zbog svojih puteva i vrati-

prestane činiti određeni grijeh i da

smo odgovorni za svoje postupke, i

mo se B-gu.

vrši micvu. Mora iskreno žaliti što je

zato stajemo pred B-ga na sudu na

pogriješio i prihvatiti ispravan put

Roš hašanu. Ponuđena nam je mo-

za svoju budućnost. Ovo se zbiva u

gućnost, ali B-g ne samo da nam je

području mahšave, misli. A ver-

"naredio" da izaberemo život, On

T'šuva ne samo da je moguća, ona

balno priznanje B-gu čini bitnu

nas ponovno upozorava na razorne

nam je vrlo dostupna, i u okviru je

komponentu procesa t'šuve.

posljedice pogrešnog izbora. Nebe-

naših sposobnosti.

pokajnički,

tako

Na ovaj način se također može vidjeti da se mnoge micvot, zapravo čitava Tora, drže riječima, mislima i djelima.

sa i Zemlja pozvani su da budu

svjedoci ovoj najvažnijoj činjenici ljudskog postojanja. Zemlja Izrael je ta "nagrada" za mudar odabir, kao što

Š'vi'i - sedma alija - 6 p'sukim (30,15-20) Koncept slobodne volje vrlo je lijepo iskazan u završnom odlomku Nicavim. On naznačava razliku između ljudskih bića i svih ostalih

B-g

obećao

Avrahamu,

Jichaku i Jaakovu. B-g još jednom potvrđuje Svoj Savez i obećanja koja nam je dao. Grijeh će najčešće učiniti manjina pojedinaca, a ne cijela zajednica.

stvorenja. Sunce i mjesec "ispunja-

Mi imamo privilegiju da znamo

vaju" B-žje zapovijedi bez svjesnih

mnogo, ali ne znamo sve. I iz te

odluka.

činjenice možemo crpiti utjehu. Ne

Pčela

promišlja

stvarima pa odluči oprašiti cvijet. Niti lav kada napada slabu zebru ne razmatra moralnost svog čina. Samo ljudi imaju izbor da učine dobro ili zlo. B-g nam preporučuje i poziva

Godina 14 5 Broj 48 Strana

moramo znati razlog svega.

I On će nam pomoći u tom procesu.

Mi posjedujemo slobodnu volju. Mi možemo biti onakvi ljudi kakvi izaberemo biti. Imamo Njegovu "preporuku" i ohrabrenje da izaberemo život umjesto smrti, dobro umjesto zla. Naša ispravna odluka priskrbit će nam dug život i pouzdano ćemo zadržati zemlju koju je On obećao našim precima. Prisjećajmo se upozorenja Nicavima, neka nas prekrasni izazovi Nicavima nadahnu, neka nas uzvišene poruke Nicavima uzdignu, i neka

Čak i kad budemo kažnjeni i

bismo imali "uspješnu" Roš hašanu i

prognani, vratit ćemo se B-gu i On

Jom kipur, te sretnu i zdravu godi-

će nas, sada razasute, vratiti natrag.

nu mira i prosperiteta. ■

Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi U parši Nicavim ne učimo niti jednu od 613 micvos ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi

52. Pozitivna je zapovijed dati kohenu prvo od vune kao što Pismo kaže, i prvinu vune svoje ovce dat ćeš mu (D'varim 18,4). Odgovarajuća količina po zakonu učenjaka je jedna šezdesetina; i čovjek ima obavezu prema ovome jedino sa ovcom, a ono što se predaje je [od barem] pet ovaca od kojih vuna po težini ne iznosi manje od dvanaest s'la'im, tako da njihova ukupna težina bude od šezdeset s'la'im. Ovo je na snazi do iste mjere kao i "darovi", kao što smo naveli ranije, u zapovijedi §51.

53. Pozitivna je zapovijed posvetiti prvorođeno muško, što otvara utrobu kao što Pismo kaže, Posveti mi sve prvorođeno, sve što u sinova Izraelovih kod čovjeka i stoke najprije dođe iz krila materina (Š'mot 13,2). I vjerska je dužnost posvetiti prvorođeno čiste [košer] životinje, izgovarajući: "Time je ovo sveto", kao što Pismo kaže Svako muško prvence ... posvetit ćeš Vječnom, B-gu svojemu (D'varim 15,19). Ako ga se nije posvetilo, on je svet sam po sebi. U današnje vrijeme [kada nema Svetišta u kojem ga se može prinijeti] prvorođeno se pušta na ispašu dok ne razvije neki defekt i tada pripada kohenu. Ovo vrijedi i za muškarca i ženu. 54. Pozitivna je zapovijed da Izraelac otkupi svog sina koji je prvorođenac svoje majke Izraelke kao što Pismo kaže, međutim, prvorođenog sina čovjeka ćeš otkupiti (Bemidbar 18,15). Ovo otkupljivanje se vrši za pet s'la'im [šekela] ili za pokretna dobra u vrijednosti pet s'la'im. Otkupnu naknadu treba dati kohenu, a novac za otkupninu je potpuno ne-svet. Ako je otac prvorođenog sina kohen ili levit, ili je majka prvorođenoga kći kohena ili levita, on je oslobođen obaveze otkupljenja sina. Vrijeme za njegov otkup je nakon tridesetog dana od njegova rođenja, kao što Pismo kaže, A njihovo Strana 6

otkupljenje – od kad im bude mjesec dana otkupit ćeš ih (Bemidbar 18,15). Ako netko nema oca, on je dužan otkupiti samoga sebe kada odraste. Ovo je na snazi na svakom mjestu, u svako doba Negativne zapovijedi 129, 130. Negativna je zapovijed ne biti spolno intiman sa očevom sestrom kao što Sveto pismo kaže: Nećeš otkriti golotinju sestre svog oca (Va-jikra 18,12). Negativna je zapovijed, također, ne biti spolno intiman sa majčinom sestrom kao što Sveto pismo kaže Nećeš otkriti golotinju sestre svoje majke (isto, 13). To se odnosi na očevu ili majčinu sestru od istog oca ili iste majke; čak i ako je to uslijed nemoralnih odnosa [roditelja], ona je svejedno sestra njegova oca ili njegove majke; a zaslužena kazna za bilo koji od ova dva istokrvna odnosa je karet ako je grijeh bio namjeran, čak i ako postoje svjedoci i [prethodno] upozorenje, dok ukoliko je to bilo nenamjerno, nužan je hatat (žrtva za grijeh). Ovo je na snazi posvuda i uvijek... 131. Negativna je zapovijed ne biti spolno intiman sa sestrom vlastite žene, tijekom života svoje žene kao što Pismo kaže, I nećeš uzeti žene da bude suparnica svojoj sestri, da otkriješ njenu golotinju dok si s drugom, za njezina života (Va-jikra 18,18). Od tre-nutka kada netko oženi ženu, njezina mu sestra postaje zabranjena, bila ona sestra od istog oca ili iste majke, pa čak i ako je do toga došlo nemoralnim odnosom roditelja. Bude li s njom spolno prisan za života svoje žene, čak i ako se razveo od svoje žene, oni će biti pod prijetnjom kazne kareta; a ako se dogodilo nehotice, tražit će se hatat. Na snazi je na svakom mjestu i u svako vrijeme. ■

Divrej Tora

Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook:

Šulhan Aruh

Unutarnja crta dobrote

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi. Dio I: Orah hajim Poglavlje 43 - Sukos (Sjenice) Na Sukos se od nas traži da živimo u suki (kolibi) u znak sjećanja na Izlazak (625,1); o zakonima koji se odnose na suku vidi poglavlje 44. Uobičajeno je suku početi graditi odmah nakon Jom kipura (624,5; 625,1). Kada se gradi suka ne kaže se nikakav blagoslov; "... Koji nas je poživio ..." (Šehehejanun) se kazuje kada u njoj radimo kiduš prve noći Sukosa (641,1). U vezi večernje službe za prvu večer pogledajte 642,1. Na kraju kiduša, kazuju se blagoslovi "... Koji nam je zapovjedio da sjedimo u suki" i "... Koji nas je uzdržao na životu ..." . (643,1); kiduš se može kazati sjedeći, prije nego se kaže blagoslov za suku (643,2). Blagoslov za suku kaže se također i poslije kiduša na drugim subotnjim i blagdanskim obrocima; u radne dane kaže se kada se jede u suki (639,8), nakon blagoslova nad kruhom (643,3). Na Sukos smo također dužni držati palminu granu (lulav), citron (esrog), grančice mirte i grančice vrbe; o zakonima koji se odnose na ove četiri vrste vidi pogl. 45. Nema blagoslova kada se skupljaju te četiri vrste (651,6). Za jutarnje službe prvog dana, nakon ponavljanja Amide, drže se te četiri vrste; blagoslovi "... Koji nam je zapovjedio da držimo lulav" i "... Koji nas je poživio ...", kažu se dok stojimo (644,1; 651,5); i kaže se Halel (vidi 644,1-2). U vezi čitanja Tore i Proroka vidi Godina 14 7 Broj 48 Strana

659,1. Svitak Tore se postavi na bimu, i zajednica, noseći četiri vrste kruži oko nje u smjeru suprotnom od kazaljke na satu (660,1-2). Sedmoga dana, postavljaju se više svitaka Tore, a zajednica oko njih ide sedam puta (660,1); na taj dan također se ukrug nose dodatne grančice vrbe (660,2; 664,1,3). Hodanje oko nje se ne čini na šabat; vidi 660,3.

ju na blagdane (664,1). Uobičajeno je uroniti se, nositi bijelu odjeću, zapaliti mnogo svijeća i ne raditi nikakav posao do iza službe (664,1). Uz četiri vrste drže se vrbove grane, ali se ne kaže blagoslov nad njima (664,2). Granama se maše i udara o tlo (vidi 664,4); u vezi drugih zakona koji se tiču grana vidi 664,4-11. ■

U kidušu druge noći, "... Koji nas je održao na životu ..." prethodi blagoslovu za suku (661,1). Drugog dana i naredne dane, nad četiri vrste se ne govori "... koji nas je poživio. ...", izuzev ako je prvi dan bio šabat (662,1-2). U vezi čitanju iz Tore i Proroka vidi 662,3; u vezi čitanja na polublagdane vidi 663,1. U vezi bogoslužja i čitanja iz Tore i Proroka na polublagdanski šabat vidi 663,23; uobičajeno je čitati Knjigu Propovjednika toga dana ili osmog dana ako je šabat (663,2). Jutarnja služba sedmoga dana uključuje dodatne Psalme koji se kazu-

Osmi dan (Šemini aceres) zaseban je blagdan (vidi 668,1); "... Koji nas je poživio ..." se kaže poslije kiduša (668,1). U vezi čitanju Tore i Proroka vidi 668,2. Kiša se spominje u drugom blagoslovu Amide počevši od toga dana (668,2). U zemlji Izraela, godišnje čitanje Tore završava se i ponovno započinje tog dana (668,2); drugdje, to se čini devetog dana (669,1). Običaj je izvaditi sve svitke Tora i zajedno s njima■ići oko bime, te pozvati mnogo ljudi, uključujući i djecu, da čitaju iz Tore (ponavljajući čitanje mnogo puta); vidi 669,1. ■

Strana 7

Pitanja za samostalno učenje:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Oprostiti i zaboraviti? Da li priznanje i pokajanje nužno sa sobom donose pomirenje? U našoj paraši Hašem daje naslutiti, da je tako, obećavajući da ako se vratimo Njemu, On će se vratiti nama, smilovati se i vratiti narod iz izgnanstva. Pa ipak, već u sljedećem poglavlju Tora opisuje kako će narod, nakon prvog kažnjavanja, priznati svoje grijehe, a to neće dovesti do oprosta, nego će udvostručiti kaznu! Kako to da Hašem odbacuje pokajanje nacije?

• Dok Ramban sugerira da pokajanje naroda neće biti iskreno, R. Avraham Saba tvrdi da tekst zapravo ne znači da ih je Hašem nastavio kažnjavati. Da li su te reinterpretacije u skladu s osnovnim značenjem stihova? Čime možete podržati svako od tih mišljenja? Što čini pokajanje

iskrenim ili neiskrenim?

• Ralbag želi zadržati doslovno čitanje teksta i tvrdi da je pretpostavka da pokajanje mora otkloniti kaznu jednostavno pogrešna. Čini li vam se ova tvrdnja teološki problematičnom? Zašto da ili zašto ne? Nije na Nebu U Devarim 30. Moše govori narodu: "Ova zapovijed koju vam danas zapovijedam ... Ne nalazi se na nebesima, govoreći: 'Tko li će za nas otići gore na nebesa i uzeti ju za nas i omogućiti nam da je čujemo, i mi ćemo je vršiti ... Jer stvar je vrlo blizu vas, u vašim ustima i vašem srcu da je činite." Stih je višeznačan. Za koju zapovijed Moše kaže da je lako dostupna i ostvariva?

micvu, već na Toru općenito. R. Y. Albo, suprotno tome tvrdi da stih govori o konkretnoj zapovijedi o pokajanju, dok drugi smatraju da se odnosi na zapovijed da se ljubi Hašema.

• Uzmite konkordanciju kako biste istražili uporabu izraza "‫ " ַה ִּמ ְצוָה‬u Sefer Devarimu. Koji pristup podržava ovo što ste otkrili? Što sugerira kontekst ovog poglavlja? • Kakva je Mošeova poruka prema svakom od stavova? Je li doista istina da je lako držati cijelu Toru, ili čak samo pokajati se ili ljubiti Hašema? Što bi još mogao podučavati izraz "nije na nebesima?" ■ Prevela Tamar Buchwald

• Raši sugerira da se stih ne odnosi na neku konkretnu

■

Strana 8

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Izaberi život — izabrati živjeti Ovaj tjedan stvarno ukratko: Moj-

milijun, dijete će izabrati slatkiš. Isto

sije okupi sav Židovski narod večer

je sa dobrom i zlom. Milijun od mi-

prije svog odlaska, kako bi im obja-

lijun ljudi izabrat će dobro, a ne zlo,

snio zamisao o kolektivnoj odgovor-

ako je to na izbor. Uzmite prosječ-

nosti: svaka pojedina osoba odgo-

nog čovjeka koji nije naviknut na

vorna je za postupke i ponašanje

život kriminala i recite mu da mo-

čitave zajednice.

žete ukrasti 100 kuna od starice, rušeći je na tlo i nanoseći joj ozljede, ili

U ovotjednom odjeljku, nalazimo

mu možete jednostavno dati 100

najpoznatiji naputak Tore, 'izaberi

kuna. Tko bi izabrao ukrasti novac?

život'. To je jedino mjesto na kojem nam Tora kaže da nešto izaberemo.

Izbor slobodne volje je nešto pot-

Tora ima mnogo pravila, no ona ih

■ puno drugačije, nešto puno suptil-

postavlja kao zapovijedi, zakone, a

nije. To znači, kao što Tora kaže,

ne kao izbore. Zašto je život jedina

izabrati živjeti.

stvar za koju Tora kaže da ju izabe-

Pod životom, Tora ne podrazumi-

remo?

jeva kucanje srca i funkcije mozga.

Štoviše, što to zapravo znači iza-

gramirani sa 'dobrim' metrom. Svi

Ona pod time misli na svjesno su-

brati život? Da li Tora kaže da čo-

želimo biti dobri; svi težimo biti do-

djelovanje u svijetu. To znači pro-

vjek ne smije počiniti suicid? To bi

bri. Ne bismo izabrali nešto samo

aktivnu uključenost, a ne samo re-

onda bilo bolje reći u niječnom obli-

zato što je to zlo. To je ljudski pro-

agiranje na okruženje. Mi živimo u

ku: 'ne oduzmi si život'. 'Izaberi ži-

svijetu uzroka i posljedica. Svaka

vot' je nejasan (ali liričan) način da

akcija ima sebi jednaku i suprotnu

se ljudima kaže da ne oduzimaju

reakciju. Postoji ugodan i manje

vlastite živote. Po mom mišljenju, Tora kaže mnogo više od toga. Ljudi generalno vjeruju da je slobodna volja, u smislu B-gom dane

slobodne volje, biranje dobra ponad zla. Imam izbor biti nepošten i zaraditi velik novac, ili držati se svojih vrijednosti i ostati siromašan. Slo-

Izbor slobodne volje je nešto potpuno ■ drugačije, nešto puno suptilnije — izabrati živjeti, sudjelovati u svijetu, biti proaktivno uključen, a ne samo pasivno reagirati

bodna volja leži u napetosti između

ugodan odgovor na svaku okolnost. Naš program je da biramo onaj ugodniji. Naša slobodna volja dozvoljava nam da nadiđemo svoju narav i izaberemo ono što nije ugodno – jer je ispravno. Slobodna volja ne znači

biti zombi, mjesečariti kroz život, umjesto da sudjelujemo i biramo. Umjesto da budemo programirani kao roboti, Tora nas potiče da izaberemo 'život'.

dobra i zla koji su suprotne prirode. Tora vjeruje da to nije slučaj. Jer nijedno mentalno zdravo biće, suočeno sa izborom između dobra i zla, neće izabrati zlo. Svi smo proGodina 14 9 Broj 48 Strana

gram. Na isti način, dijete kojem ponudiš slatkiš i ugljen, nikad neće

Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

uzeti ugljen umjesto slatkiša. Stotinu puta od sto i milijun puta od Strana 9

Rabbi David Stav:

Tko je sklopio savez? Centralni motiv parše Nicavim je savez koji Hašem uspostavlja sa izraelskim narodom prije no što oni uđu u zemlju Izrael: "Vi stojite danas svi pred G-spodom, B-gom svojim: plemenski glavari vaši, suci vaši, starješine vaše i upravitelji vaši, svi ljudi Izraelovi… i onaj koji ti siječe drva, i onaj, koji ti nosi vodu, da stupite u Savez s G-spodom, B-gom svojim…" (Devarim 29,9-10) Tora opisuje židovski narod na mnogo načina – oni su nazvani "skupom", "skupštinom", "narodom", i tako dalje. Nevjerojatno je da je jedino mjesto u Tori na kojem su s tako preciznim detaljima opisani različiti segmenti židovskog društva upravo ovotjedna parša, i to svakako zahtijeva objašnjenje.

Prema opisu Tore, tijekom blagdana Sukota nakon završetka šabatne godine, mnogi bi se okupili u Svetom Hramu, gdje bi kralj čitao cijelu Toru tako da je svi mogu vidjeti i čuti [isto, 31,10-13]. Ovom događaju prisustvovala su i djeca, a naši rabini nam govore da je razlog njihovog dolaska, iako ona nisu mogla razumjeti što se govori, nagrada roditeljima koji su ih poveli. Drugim riječima, roditelji bi dobili "bonus" ako sa sobom dovuku i djecu.

Osim toga, zamislite si samo scenu koja se tamo odigravala: stotine tisuća tek prohodalih mališana i školaraca viču iz sveg glasa. Očekivali bismo mnogo dostojanstveniji skup, poput onih koje vidimo na televiziji kad se svjetski čelnici sastanu radi potpisivanja ozbiljnih sporazuma o miru. Ramban sugerira još jedan razlog za prisustvo djece: "I [roditelj] je doveo djecu tamo da ih uvedu u savez, jer [Hašem] potpisuje savez i s budućnim generacijama." Djeca simboliziraju smjer kojim će savez krenuti. Budućnost: mladi i bebe koje danas plaču u svojim krevetićima su oni koji će jednog dana u budućnosti voditi naciju. Zbog njih prolazimo kroz svu ovu muku. Za nas, roditelje, važno je shvatiti da savez s Hašemom nije samo prolazna moda čiji smo dio, sasvim slučajno. To je savez koji definira naš identitet kao nacije za sve generacije koje dolaze. Namjera mu je da oblikuje i izvrši utjecaj na sudbine one male djece koja u ovom trenutku ne razumiju što njihovi roditelji potpisuju. Dovodimo ih sa sobom kao da

želimo sebi reći da će oni biti naš produžetak i da se obavezujemo ne samo za sebe, već i u ime budućih generacija. Sve ovo pokazuje da smo zaista uvjereni da činimo najbolje za njih. Roditelji koji dovode svoju djecu na ceremoniju saveza, izjavljuju ostatku svijeta da je to prava stvar za njih i njihovu djecu. S dobrim je razlogom većina Židova izvršila obrezivanje svojoj bespomoćnoj djeci, unatoč boli - jer roditelj želi izraziti nepokolebljivu vezu sa židovskim narodom, njegovom prošlošću i budućnošću. Možete biti ■ dio nacije, a da niste svjesni njezine vizije ili suštine te vizije. Kroz našu povijest kao nacije, milijuni Židova žrtvovali su svoje živote kako bi očuvali svoj identitet, a da uopće nisu shvatili što to znači i zašto im to nanosi toliko patnje. Ali to nije zdrava dinamika. Kad svoju djecu povedemo na ceremoniju saveza, kao da govorimo da mi, kao roditelji, shvaćamo duboki značaj bivanja narodom koji je potpisao savez sa svojim B-gom i da ćemo učiniti sve što je u našoj moći da predamo posebnu prirodu našeg nacionalnog i duhovnog identiteta svojoj djeci.

Osobno mi se teško povezati s ovim objašnjenjem. Uostalom, nema smisla dovoditi djecu na zapečaćenje saveza, pa zašto onda time izluđivati roditelje? Ne bi li bilo bolje da roditelji angažiraju dadilju kako bi u miru mogli prisustvovati ovom događaju i koncentrirati se na važne stvari koje su tamo čuli, umjesto da dijele grickalice svojoj djeci kako bi bila tiho? Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi David Stav:

Tko je sklopio savez? jedince, ili vođe, te od njih načinio Svoj narod. Židovski narod nije stvoren kako bi iz njega izašle buduće generacije nobelovaca ili vrhunskih sportaša – čak i ako bi nam oni donijeli više medalja. Mi svi volimo izvrsnost, ali naš poziv kao naroda jest da demonstriramo da kao narod, sa svim komponentama koje nas sačinjavaju, moramo težiti da budemo što časniji i što moralniji u B-žjim očima, kao i u očima naših bližnjih.

Još jedan zanimljiv aspekt tog saveza jest to da je on bio uspostavljen sa generacijom Židova koji su tada stajali na pragu zemlje Izrael, ali i sa svim budućim generacijama kroz židovsku povijest. To je mnoge komentatore navelo na to da postave pitanje kako je moguće da jedna generacija učini zavjet u ime svog potomstva koje nikad nije bilo upoznato sa time niti je pristalo na taj zavjet. Kasnije, odjeljak raspravlja o mogućnosti da će neki od članova židovskog naroda htjeti odbaciti taj savez, i biti odlučni u namjeri da se oslobode tog povijesnog saveza između naroda i njegovog B-ga. Tekst nas upozorava protiv takvih misli koje će imati ozbiljne posljedice. No, ako netko tko ne osjeća povezanost sa židovskim narodom želi izaći iz tog saveza, zašto mu ne bi bilo dozvoljeno da to uradi? Napokon, neki Židovi su se već povukli od svog naroda i žive svoje živote u stranim zemljama. Jednostavan odgovor je da je taj savez sklopljen između B-ga i cije-

Godina 14 11Broj 48 Strana

log naroda i kao takav, on obuhvaća sve Židove svih vremena. Međutim, kako bi osjetili povezanost sa savezom, oni su trebali biti fizički prisutni kada je sporazum potpisan i zato tekst nabraja sve one koji su bili prisutni kada je savez bio sklopljen. Ipak, ako prihvatimo taj argument, moramo priznati da roditelji mogu obavezati svoju djecu svojim postupcima i stoga je prisutnost svih dijelova židovskog društva obavezala sve buduće generacije.

Kako je moguće da jedna generacija ■ učini zavjet u ime svog potomstva koje nikada nije bilo upoznato s time niti je pristalo na taj zavjet?

Međutim, naši rabini našli su dublje značenje ovih stihova. Hašem nije odabrao samo najpobožnije po-

Ako neki od nas ne sudjeluju u savezu, promašili smo u svojoj misiji da postojimo kao zdravo društvo. Svi mi možemo preživjeti kao pojedinci bez naših zemljaka, ali više ne možemo svoj narod predstavljati kao narod. Zato Tora naglašava da smo svi bili prisutni u savezu, uključujući i one koji nose vodu i one koji sijeku drva, jer bez njih, mi ne bismo bili isti narod. Neki tumače stih "…danas stojite…" kao nešto što ukazuje na Roš Hašanu, kada narod stoji na sudu pred svojim Stvoriteljem. Stoga možemo reći da možemo moliti pred našim Stvoriteljem, koji će nas sve blagosloviti dobrom godinom života, ako razumijemo da Mu pristupamo svi zajedno, kao narod. Mnogo godina suočavali smo se sa mnogim pogibeljima i ostalim opasnostima koje stalno izbijaju na površinu, a koje ne čine razliku između onih na čelu i onih na začelju, između siromašnih i bogatih, ili religioznih i sekularnih. Stoga moramo jačati savez među sobom tako da možemo stati pred svog Stvoritelja i tražiti od Njega da nam pomogne u konfliktima s ■ našim susjedima. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 11

Rabbi Ephraim Buchwald:

Skrivene stvari pripadaju B-gu Posljednjeg

dana

svog

života,

Mojsije okuplja izraelski narod, sve od najuzvišenijih do najnižih, stare i mlade, muškarce i žene, te ih po posljednji puta upućuje u B-žji Savez. On upozorava narod protiv idolopoklonstva te traži od njih da ostanu vjerni B-gu. U Ponovljenom zakonu 29,28, Mojsije zaključuje svoju poruku sa sljedećom zagonetnom misli: "Hanistarot la'Hašem Elokeinu, v'haniglot lanu ulvaneinu ad olam, laasot et kol

■

divrej ha'Tora ha'zot" – Skrivene stvari su za G-spoda, našeg B-ga, ali otkrivene stvari su za nas i našu djecu zauvijek, kako bismo ispunili sve riječi Tore. Klasični komentatori, Raši (Rabi

Shlomo Jichaki, 1040-1105, prvi komentator Biblije) i Ramban (Nahmanides, Rabi Moše ben Nahman, 1194

pripadaju B-gu, u smislu da B-g

njava da će zbog velike asimilacije

neće smatrati grešnika odgovornim

koju će izraelski narod iskusiti,

za takve grijehe budući da je onaj

mnogi Židovi u potpunosti zabora-

koji ih je počinio to učinio zbog ne-

viti svoje židovske korijene. U vrije-

poznavanja zakona ili zbog pomanj-

me konačnog otkupljenja, ti "sakri-

kanja

veni", koji su poznati samo B-gu, bit

razumijevanja

određenih

okolnosti.

i obnovit će svoj status u židovskom

-1270, španjolski komentator Tore),

narodu.

objašnjavaju da su se Izraelci bojali

Nakon što sam pročitao Rašijevo

da će ih se smatrati odgovornima za prijestupe počinjene u privatnosti, čak i ako se ne bude znalo tko je počinio te prijestupe. Mojsije ih stoga razuvjerava da su skriveni grijesi isključivo B-žja oblast te da će se za

takve grijehe smatrati odgovornima samo oni koji su sagriješili. Ipak, od cijelog se Izraela očekuje da održi dostojanstvo naroda suprotstavljajući se grijesima koji su javno poči-

U vrijeme konačnog ■ otkupljenja, ti "sakriveni" Židovi, koji su poznati samo B-gu, bit će ujedinjeni sa židovskim narodom i obnovit će svoj status u židovskom narodu.

njeni.

veni od samih počinitelja. U tim slučajevima, kaže Ramban, ti grijesi

Strana 12

tumačenje Psalma 87, pomislio sam kako mora da Raši misli na naše današnje vrijeme, s obzirom da se mnogi Židovi koji su zaboravili svoj židovski

identitet

sada

vraćaju

svom judaizmu, a pokret židovskog

povratka širi se zemljom. Uistinu je uzbudljivo ovo vrijeme u kojem vidimo mnoge ljude, mlade i stare, znane kao baalei tešuva (gospodari povratka) koji se ponovno u značajnom broju vraćaju židovskom

Ramban također objašnjava da taj stih ukazuje na grijehe koji su skri-

će ujedinjeni sa židovskim narodom

Raši, u svojim komentarima na Psalam 87,6 (citiran u Stone Edition Artscroll Humašu, str.1090), objaš-

životu. Istini za volju, mnogo njih se ne "vraća" židovskom životu. Zapravo, većina započinje svoj židovski život po prvi puta i zato Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Ephraim Buchwald:

Skrivene stvari pripadaju B-gu

ispravan naziv za te ljude nije baalei

zma. Ti mladi ljudi, koji često do-

teljem, otac je objasnio da u vrijeme

tešuva, već tinokot še'nišbo – djeca

laze iz uglednih domova i pohađali

kada se oženio dječakovom neži-

koja su bila u ropstvu, a sada se po

su prestižne škole, dolaze, u ne

dovskom majkom, nije znao ništa o

prvi puta uvode u baštinu svog na-

beznačajnim brojevima, tražeći da

judaizmu, no sada je odlučio da ne

roda.

prigrle svoju baštinu. Mnogi od njih

želi da i njegov sin bude također ne-

prolaze rigorozne ortodoksne kon-

upućen. On je htio svom sinu omo-

verzije i, ponekad, bolna obrezanja

gućiti izbor. Pokušavajući razuvje-

odraslih, sa žarom i revnošću koji

riti tog oca, moj prijatelj želio mu je

su uistinu inspirativni. Značajan

predočiti strašnu sliku onoga što bi

broj ruskih Židova, čiji roditelji nisu

se moglo dogoditi ako njegov sin

znali ništa o svom židovstvu u

postane religiozan i počne držati

bivšem Sovjetskom Savezu, također

šabat i košer te kakvu bi zbrku to

žele prihvatiti tradiciju.

moglo stvoriti u njihovoj obitelji i

I dok se takav povratak događa već decenijama, nedavno se na sceni pojavio jedan novi fenomen. Možda je još prerano reći da je to pravi "po-

kret", ali značajan broj ljudi iz ekstremno asimiliranih židovskih pozadina danas prihvaća baštinu svojih roditelja i djedova. Mnogi od

domu. Bez oklijevanja, ruski otac

njih imaju samo jednog židovskog

Nedavno sam primio poziv od

roditelja, često oca Židova, i židov-

prijatelja koji vodi školu za ruske ži-

sko prezime. Nažalost, ti mladi ljudi

dovske dječake. Rekao mi je da se

koji su Židovi po ocu, nisu od stra-

nalazi u bolnoj dilemi vezano uz

ne ortodoksnih i konzervativnih

primanje mladog ruskog učenika u

standarda prepoznati kao Židovi,

deveti razred. Dječakov židovski

Nakon konzultacija sa raznim

budući da se prema tim standardi-

otac došao ga je moliti da dozvoli

rabinskim autoritetima, mladić je

ma samo oni koji židovsko porijeklo

da se njegovog sina primi u školu.

uvjetno primljen u školu i, barem za

imaju s majčine strane smatraju

Dječak je također, nakon što je imao

sada, izgleda da je jedan od najpre-

Židovima. Pa ipak, oni se žele vra-

virtualni uvid u školu, odbio otići iz

danijih, najmarljivijih i najboljih

titi držanju tradicionalnog judai-

škole. U razgovoru sa mojim prija-

učenika.

rekao je da je spreman preuzeti taj rizik sve dok njegov sin ima priliku da postane onakav Židov kakav on nikad nije mogao biti.

U tom kontekstu, stih iz Ponovljenog zakona 29,28 dobiva novo značenje: Skrivene stvari pripadaju G-spodu, našem B-gu, ali otkrivene stvari su za nas i našu djecu zauvijek, kako bismo izvršili sve riječi ove Tore. Molimo za to da naša "sakrivena" i asimilirana braća i sestre budu uskoro "otkriveni", ujedinjeni sa ostatkom židovskog naroda i obnovljeni u svom statusu kao voljeni članovi židovskog naroda. Neka biste bili blagoslovljeni. ■ Prevela Anja Grabar ■

Godina 14 13Broj 48 Strana

Strana 13

Rabbi Berel Wein:

Glas šofara Još jednom naglašavajući vječnu valjanost B-žjeg saveza s Židovskim narodom, Moše se obraća čitavom narodu. Sve klase društva uključene su u savez – narodni glavari, suci, bogati i moćni, siromašni, sluge i fizički radnici, oni koji cijepaju drva i potežu vodu iz bunara. Nitko nije

izostavljen iz uvjeta saveza i nitko nema taj luksuz da si može reći da se sudbina Židova ne odnosi na njega ili nju. Judaizam nema dva kompleta pravila, jedan za elitu, a drugi za mase. To je vjera koja pruža jednake mogućnosti. Njene vođe, bili oni svjetovni ili duhovni, obavezuje isti kodeks ponašanja kao i drvosječe ili vodonoše. Možda oni i jesu izuzetni

ljudi u svakom naraštaju, ali nema izuzetaka kod provođenja zakona nad čitavim Izraelom. Za razliku od drugih vjera koja imaju drugačija pravila i običaje za svoje svećenstvo od onih za laike, judaizam čak niti ne poznaje postojanje klase klera. Ne postoji poseban Šulhan Aruh za rabine. Savez nas

obavezuje i rukovodi svima nama

obavija, čak i one koji su na neki

jednako.

način sami sebe uvjerili da nespu-

Sveposvud u Tanahu vidimo da su se kraljevi i proroci držali istih standarda i uvjeta saveza koji su se odnosili i na obične građane. Moć saveza je sveobuhvatna i uključuje sve naraštaje – one koji su živjeli prije nas, one koji su sada tu i one koji će tek doći nakon nas. To je ključ razumijevanja Židovske povijesti od vremena Mošea do danas. Tora uviđa prirodu ljudskih bića. Ona zna da svi mi otežemo i nalazimo izgovore za svoje neuspjehe. Stoga je zamisao o savezu neophodan aspekt svekolikog ljudskog postojanja,

napose

Židovskog

naroda. Savez duge postoji da nas podsjeti na čuda svijeta prirode u kojem smo tek privremeni gosti. Savez povijesti, kojeg su Židovi glavni primjer u ljudskoj povijesti zbivanja i razvoja nacije, podsjeća nas da je Stvoritelj uključen u odnose među ljudima, nevidljiv ali sveprisutan.

tano plivaju vodama života. Obaveze, a mnogo puta i tragične posljedice saveza sadržane su u odsječcima Tore koje čitamo ovog tjedna, a isto tako i u onima od prošloga tjedna. Događaji koji su zadesili

Židovski narod tijekom prošlog stoljeća u potpunosti pokazuju da je strah koji izaziva moć saveza opravdana i stvarna. No savez ima i svoju optimističnu stranu, punu nade, u njegovom obećanju o izbavljenju i ■ povratku veličini i miru. Mi smo narod saveza. I mada svatko od nas posjeduje slobodu volje i djelovanja, uvjeti saveza ipak kontroliraju sudbinu nas kao na-

roda, te naše osobne živote. Prošla je godina protekla prilično brzo. Kako čovjek postaje stariji, hvala B-gu, vrijeme kao da poleti. Možda je to dio onoga na što je Einstein mislio kada je rekao da je vrijeme relativno. Ono je svakako relativno u odnosu na svaku osobu te svaku pojedinu situaciju i doživ-

Savez je velika mreža koja nas sve

Strana 14

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Glas šofara

ljaj u životu. Ima dugih dana i onih

cjeni i ne bi ih trebalo nepotrebno

od svih darova koje smo dobili. Sje-

kratkih, ovisno o tome što se zbiva

gubiti. Ljudima koji su radili i ve-

ćanje udara pečat svim našim da-

u tom periodu od 24 sata.

ćinu svog života bili zaposleni i

našnjim postupcima i ponašanju.

okupirani nečime često bude teško

Ono donosi boje u naš život i istin-

svoje penzionerske dane ispuniti

ski je vodič našim ciljevima i na-

smislenim i zadovoljavajućim do-

dama. Ono donosi odluku o tome

življajima. To je kao da za njih više

tko su naši junaci, a tko negativci.

nema zvuka šofara.

Ono nam pomaže da donesemo

Na to nam ukazuju zvukovi šofara koje imamo prednost slušati na Roš hašanu. Postoje dugi mekani zvuci koji djeluju pomalo utješno i umirujuće. Ima mnogo dana u godini koji su takvi. To je običan dan, bez

Šofar Roš hašane svima nama slu-

posebnih zbivanja, koji s ljubavlju

ži kao poziv na buđenje. Poznata je

čuvamo u sjećanju i čeznemo za

to tvrdnja Majmonidesa u Mišne

njim. Postoje također i razlomljeniji,

Tora, koja objašnjava zapovijed pu-

oštriji zvukovi koje šofar ispušta. To

hanja u šofar. To nas treba probuditi

su zvuci napetosti i zbunjenosti,

iz našeg drijemeža neaktivnosti i

neriješenih problema, te razočaranja

letargije, i potaknuti nas na djela od

i frustracije, dugih redova i izgu-

duhovne, društvene i nacionalne

bljenog

vrijednosti.

vremena,

neostvarenih

ciljeva i neobavljenih zadataka.

zaduženi da se sjećamo B-ga, i B-g se sjeća nas, da tako kažemo, na taj sveti dan. U Njegovom sveznanju, sve je upamćeno i prizvano u sjećanje,

prosuđeno,

odvagnuto

zapisano. Zvuk šofara ujedno je i zvuk sješih očiju, sada se ponovo pojavljuje pred nama. Šofar je najsnažniji

dana u godini koji odgovaraju tim

instrument ljudskog prisjećanja i

razlomljenim zvukovima šofara. To

provjere. U njegovim zvucima mi

su dani podizanja djece, karijere i

čujemo svoju prošlost, kako osobnu

posla, liječničkih pregleda i gužve u

tako i nacionalnu. On služi ne samo

prometu. I konačno, postoji staccato isprekidanog

prijašnje greške i zamke. Mi smo

ćanja. Ono što je nestalo ispred na-

Mogu si zamisliti da ima mnogo

zvuk

ispravne odluke i da prevladamo

kao poziv na buđenje, već i kao

upozorenja,

dokumentaristička snimka našega

sirena koje upozoravaju na opasnost

života i zbivanja u njemu.

i bojazan od uništenja i gubitka. To

To nas nagoni da postanemo

obično izazivaju stvari koje nisu

produktivni u svojim životima na

Njegove raznovrsne note paralela

pod našom kontrolom. Financijski

jedan smislen način. Roš hašana

su dana naših godina života. Blag-

obrati, ratovi i nasilna sukobljava-

postaje ne samo dan u kalendaru

dan najavljuje početak nove dobre

nja, magalomanske narodne vođe,

kojeg obilježavamo, već dan izazova

godine, ali također i inicira u nama

bolesti i nesreće su stvari koje se

i pozitivne promjene – postavljanja

razmatranje prošle godine, i drugih

događaju u životu, ali nismo sretni

ciljeva i osobne odgovornosti. Bez

proteklih vremena i godina. Mi se

kada ih moramo podnositi ili svje-

obzira koliko nam dan bio dug ili

molimo za bolja vremena, za zdrav-

dočiti im. Takve okolnosti čine dan

kratak, mi ne smijemo dopustiti da

lje i izlječenje, za uspješne pothvate i

vrlo dugim.

bude prazan i bez glasa. Mudar

smislena postignuća, te uspjehe koji

čovjek ili žena ugodit će svoje uho

će trajati. Tako je šofar i glas nade i

tako da čuje zvuk šofara svakoga

vječnosti, napretka i izbavljenja.

Poznati je klišej da ne bismo trebali samo brojati naše dane, već što je važnije učiniti da naši dani imaju značaj i smisao. Unatoč tome što je

dana u svom srcu i umu. To je ključ življenja sa smislom.

to prilično otrcan klišej, on je sveje-

Roš hašana je i dan sjećanja. Svi

dno istinit i valjan. Dani su drago-

mi smatramo da je pamćenje najveći

Godina 14 15Broj 48 Strana

Vrlo sretnu godinu želim svima. Šabat šalom Ktiva v’hatima tova ■ Strana 15

Rabbi Yissocher Frand:

Razlika između dviju tohaha Postoje dva odlomka u Tori koji su poznati kao "tohaha" [disciplinske mjere]. Ima tohaha na kraju Sefer Vajikra u paraši Behukosai a ima i tohaha koju smo čitali prošlog tjedna u paraši Ki Savo. Ta se dva odjeljka o kažnjavanju značajno razlikuju po tome što tohaha na kraju paraše Behukosai završava riječima utjehe.

odvesti VJEČNI putem za koji sam ti rekao da ga više nećeš vidjeti. Ondje ćete se vi sami prodavati svojim neprijateljima za robove i ropkinje, ali kupca neće biti." [Devorim 28,68].

Nakon što su čuli sve užasne stvari koje će zadesiti Židovski narod ako ne budu držali zapovijedi, barem su dobili utješnu poruku: "Usprkos tomu neću biti tako zgrožen njima, kad budu u zemlji neprijatelja svojih, i neću ih prezreti, tako da ih posve uništim i zavjet svoj poništim s njima, jer ja sam VJEČNI, B-g njihov. Za spasenje njihovo spomenut ću se zavjeta svojega s praocima njihovim, koje izvedoh iz zemlje egipatske pred očima poganskih naroda, da budem B-g njihov, ja, VJEČNI" [Vajikra 26,44-45].

Rav Yosha Baer Soloveitchik, z"l, postavlja pitanje: Zbog čega ta razlika? Rav Yosha Baer odgovara da zapravo tohaha u Ki Savo također završava s utjehom... jedino što se utjeha pojavljuje tek u paraši Nicavim: "Kad te sve ove riječi, blagoslov i prokletstvo što ih danas preda te stavih, snađu i ti ih uzmeš k srcu među svim narodima među koje te VJEČNI, B-g tvoj, bude protjerao i vratiš se k VJEČNOM, B-gu svome, i poslušaš – i ti i tvoji sinovi – glas njegov iz svega srca svoga i iz sve duše svoje u svemu što sam ti danas naredio. [Devorim 30,1-2] Utjeha je da će na kraju svih kazni i patnji Židovski narod učiniti tešuva [pokajanje] i vratiti se B-gu.

Duže, a možda i strašnije, riječi kazne koje čitamo u paraši Ki Savo ne završavaju u pozitivnom tonu. Tora naprosto završava s još istog: "U Egipat će te natrag na galijama

No ipak se može postaviti pitanje: Zbog čega kod tohaha u Devorim, ima prekid, i moramo "čekati na utjehu", da tako kažemo, dok kod tohaha u Behukosai, utjeha dolazi od-

mah? Rav Soloveitchik odgovara na to pitanje objašnjavajući kako između ove dvije tohaha postoji fundamentalna razlika. Ramba"n kaže da tohaha u Behukosai proriče i odnosi se na period razaranja prvog Bejs HaMikdaša i protjerivanja iz zemlje Izrael u to doba. Tohaha koja se proriče u Ki Savo odnosi se na uništenje drugog Bejs HaMikdaša i izgona koji se dogodio u to vrijeme. Uništenju prvog Bejs HaMikdaša i babilonskom egzilu koji je potom uslijedio prorečen je točan kraj. Proroci su prorekli da će narod biti u progonstvu 70 godina i uistinu, nakon peri■ oda od 70 godina, Židovi su dobili dozvolu da se vrate u Zemlju Izrael (gdje su u svoje vrijeme ponovo izgradili Bejs HaMikdaš). Stoga je savim logično da se tohaha koja proriče babilonsko izgnanstvo nalazi tako blizu završetka pasukim o kažnjavanju. Kao što znamo, nije nam poznat točan datum izbavljenja od uništenja Drugog Bejs HaMikdaša. Do sada smo u izgnanstvu gotovo 2000 godina! Međutim, tom će izgnanstvu doći kraj. Kao što Rambam piše u Zakonima o pokajanju: "Izrael će biti izbavljen jedino kroz pokajanje. Proroci su već iznijeli obećanje da će se Židovi pokajati na kraju svog izgnanstva i odmah nakon toga će biti izbavljeni, kao što je pisano..." (i onda Rambam citira pasuk iz ovotjedne paraše) "...Kad te sve ove riječi... snađu ... vratit ćeš se k VJEČNOM, B-gu svome." Kada će se to dogoditi? Mi to neznamo, no dogodit će se. Upravo to je razlog zašto utjeha ne dolazi odmah nakon tohaha ovdje u Devorim. Mi moramo čekati. Moramo čekati sve dok se ne vratimo k VJEČNOM, B-gu svome. U neprijatnosti u kojoj

Strana 16

Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

jesmo nalazit ćemo se sve dok ne učinimo tešuva. U tome je razlika između ove dvije tohaha. Kod prve smo morali čekati samo (relativno) kratak period. Kada je sat otkucao 70, mi smo se mogli vratiti kući. Sadašnje progonstvo nije takvo. Na kraju ćemo izići iz njega jer "na kraju će se Izrael pokajati i odmah nakon toga oni će biti izbavljeni" ali ne znamo kada će se to desiti. U svibnju sam dobio e-mail u kojem mi je netko ispričao istinitu priču. Pospremio sam je kako bih je sačuvao za ovu parašu. Rav Yisraela Dovida Grossmana, Rava Kiryat Migdal haEmeka na sjeveru Izraela posjetio je čovjek po imenu Moti Dotan, koji je predstojnik regionalnog vijeća Donje Galileje. Moti Dotan je bio u Njemačkoj na proslavi "bratimljenja" s njemačkim gradom Hanoverom. Dok je bio tamo, pristupio mu je jedan Nijemac koji mu je iznio slijedeću priču. Taj je Nijemac bio imao vrlo starog oca. Na svojoj samrtnoj postelji otac je svom sinu priznao svoje sudjelovanje u holokaustu. Pojasnio mu je da pošto ima mnogo onih koji poriču holokaust, on želi da njegov sin zna da je to istina i da mu ispriča nešto od onoga što se dogodilo. Otac je sinu ispričao da je on bio oficir u njemačkim zrakoplovnim snagama u Drugom svjetskom ratu i predao mu je omotnicu u kojoj se nalazio novčanik načinjen od pergamenta, u kojem je bila vojna oficirska iskaznica. Otac je objasnio da je za vrijeme uništavanja sinagoge pronašao pergamentni svitak. Odrezao je komad pergamenta iz Sefer Tore da bi si napravio novčanik. Kasnije je saznao da su takvi svitci Židovima bili izuzetno sveti. Rekao je svom sinu da ga da prvom Židovu kojeg susretne i da se pobrine da bude odGodina 14 17Broj 48 Strana

Razlika između dviju tohaha

nesen u Izrael kako bi se odredilo značenje riječi koje su bile napisane na pergamentu.

kako je zli kralj Ahaz ne bi spalio kao što je to učinio sa svim ostalim Sifrej Tora.

Moti Dotan je uzeo novčanik i odnio ga u Migdal haEmek gdje ga je pokazao Rabbi Yisraelu Dovidu Grossmanu. Kada je Rabbi Grossman pogledao na dio svitka Tore od kojeg je bio načinjen novčanik, doslovce je bio zgranut do srži. Pasukim na pergamentu bili su iz paraše Ki Savo [Devorim 28,58-62]: "Ako ne budeš pazio da držiš i vršiš sve riječi ovoga Zakona što su napisane u ovoj knjizi, da imaš strahopoštovanja prema ovom slavnom i strašnom Imenu – VJEČNOG, B-ga svoga –VJEČNI će tebe i tvoje potomstvo teško ošinuti velikim i dugotrajnim bičevima, pogubnim i dugim bolestima. Ponovo će dovesti na tebe sva zla egipatska kojih si se plašio, i ona će se prilijepiti za te. A i svaku drugu bolest i bič, koji nije naveden u knjizi ovoga Zakona, VJEČNI će ih dovesti na tebe dok te ne uništi. Ostat će vas samo malo, vas što brojni bijaste kao zvijezde nebeske, zato što nisi slušao glasa VJEČNOG, B-ga svoga."

Kraljev pisar, Šafan ben Acalja, čitao je Jošijahuu iz pasukim u Sefer Tori koji su se pojavili upravo na onom mjestu na kojem je Sefer Tora bila namotana kada je bila skrivena mnogo godina ranije: Kada je kralj čuo te riječi, zaplakao je i razderao svoju odjeću u žalovanju. Komentari objašnjavaju – što je to čuo što ga je navelo da reagira na taj način? Čuo je pasukim iz tohaha u Devorim: "VJEČNI će odvesti i tebe i tvoga kralja, koga budeš postavio nad sobom, među narod nepoznat i tebi i tvojim ocima te ćeš ondje iskazivati štovanje drugim bogovima, drvenim i kamenim. [Devorim 28,36]. Jošijahu je to smatrao b-žanskim znamenom – da su od svih mjesta na kojima se mogla otvoriti Sefer Tora, ovo bili prvi pasukim koje su mu pročitali. Poslije toga, on je započeo masovni pokret tešuve kako bi vratio narod k Vječnom. Jošijahu je dobio obećanje od proroka da zbog toga što je plakao i pokajao se, neće osobno doživjeti užasnu sudbinu koja će naposljetku zadesiti Židovski narod.

Od svih mjesta koja su mogla biti izrezana iz Sefer Tore, ovaj je novčanik bio izrezan i načinjen od pasukim u tohaha! Kada je to Rabbi Grossman vidio, prisjetio se sličnog događaja u Tanahu: priče u Melahim II o mladom kralju Jošijahuu. Kralj Jošijahu je bio pravedan kralj, ali njegov otac i njegov djed učinili su sve što god su mogli da izbrišu svaki trag Tore iz Židovskog naroda. Kada je Jošijahu postao kralj, pokušao je obnoviti Bejs HaMikdaš i ponovo uspostaviti normalno funkcioniranje tradicionalnih obreda u Židovskom narodu. Kada su ušli u Bejs HaMikdaš, koji je bio u ruševnom stanju, pronašli su Sefer Toru, koja je bila skrivena u potkrovlju

Rabbi Grossman je naglasio da ova dva događaja nisu bila puka slučajnost. On je na takve "slučajnosti" gledao kao na jasne pozive s Neba da se učini tešuva.

Mi vidimo mnoge događaje koji se zbivaju oko nas i koji nas navode na zaključak da nas ništa neće spasiti osim obećanja danih putem proročanstva o konačnom izbavljenju: "U buduće vrijeme Židovski će se narod pokajati". Samo Gospodar Svemira nas može izbaviti iz neprijatnosti u kojoj se nalazimo. Naša je jedina nada "Vratit ćete se Vječnom, B-gu svome." ■

Strana 17

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Uzajamna odgovornost Skriveni [grijesi] su za B-ga [da zna], ali otkriveni [grijesi] su za nas i našu djecu zauvijek, kako bi izvršili sve riječi ove Tore (29,28) Savez koji je Mojsije zaključio s Izraelcima bio je dodatak onome na Sinaju, gdje je svaka osoba na sebe prihvatila poštivanje Tore. Ovaj savez je sporazum o uzajamnoj odgovornosti. Odgovorni smo za prijestupe druge osobe ako zanemarujemo pružiti joj pomoći, u onoj mjeri

možemo učiniti. Ako imamo prijatelje koji ne drže šabes, možemo ih pozvati da šabes provedu s nama. Ako im možemo pokazati ljepotu i duhovnost šabesa, možda će se zainteresirati da saznaju više o šabesu. No da bi to bilo učinkovito, naše poštivanje šabesa mora biti takvo da

je ono zapravo duhovno iskustvo. Pravi duh šabesa traži sklad u domu i oslobađanje sebe od svih briga radnih dana. Talmud kaže da bi, kad započinje šabes, čovjek trebao osjećati da su mu zadovoljene sve

poštuje Toru.

vena koji je jamčio za zajam Shimonu. Ako Reuven vidi da se Shimon sprema glupo uložiti posuđeni novac, on će učinit sve što je u njegovoj moći da ga zaustavi, jer ako Shi-

Uzajamna ■ odgovornost traži da usavršimo svoje držanje micvos da ono ne bude tek mehaničko

titi.

Gornji stih kaže da nismo odgo-

S druge strane, ako je učinila tešuvu, zašto joj B-g ne bi oprostio? Nadalje, zbog čega izraz lo jove Hašem selo'ah lo? Uobičajeni izraz bio bi lo jislah lo

tumačenje. Ova osoba koja želi slijediti diktate svog srca i upozorenja o strogoj kazni je ne odvraća od toga, lo jove, ona niti ne želi da Hašem jislah lo,

da joj B-g oprosti. Ovo je toliko drsko prkošenje B-gu da će se "tada B-žji gnjev i ljubomora podići protiv te

ba racionalizira i opravdava svoje pri-

reći: "To je moj novac i mogu s njim

voran i Reuven se ima pravo zašti-

drazumijeva da joj B-g neće oprostiti.

Ranije smo spomenuli da kada oso-

vratiti. Shimon ne može Reuvenu

ovo je novac za koji je Reuven odgo-

osoba nije učinila tešuvu, onda se po-

osobe".

vratiti zajam, Reuven će ga morati

že trošiti vlastiti novac kako želi, ali

U komentarima se napominje: Ako ta

Jedan od komentara sugerira novo

mon izgubi novac i ne bude u stanju

raditi što me volja." On svakako mo-

I bit će, kad čuje riječi ovog prokletstva, blagoslovit će sebe u svom srcu, govoreći: "Bit će mi dobro iako idem onako kako moje srce vidi." B-g mu neće htjeti oprostiti, jer će se tada B-žji gnjev i ljubomora podići protiv te osobe (29,18-19)

Hašem.

u kojoj smo joj u stanju pomoći da

Chafetz Chaim daje primjer Reu-

Zlo nepopustljivosti

potrebe i da mu ništa ne nedostaje.

jestupe, nije vjerojatno da će učiniti tešuvu, jer ona vjeruje da nije učinila

Ako ljudi budu vidjeli ushit i mir

ništa loše. Ipak, čak i ta osoba može

koji šabes donosi onima koji ga dr-

učiniti tešuvu kad joj se ukaže na to da

že, sigurno će poželjeti saznati kako

su njene racionalizacije netočne. Me-

to sami mogu postići.

đutim, osoba koja griješi i kaže da je nije briga hoće li joj B-g oprostiti, vje-

To podjednako vrijedi za sve mic-

rojatno se neće dati nagovoriti da

vos Tore. Mi ih svakako vršimo, ali

učini tešuvu. Ona priznaje da je ono

možda to činimo na način koji neće

što je učinila bilo protiv B-žje volje, ali

potaknuti druge da nas žele opona-

njezina bahatost u odbijanju B-žjeg

šati. Uzajamna odgovornost, dakle,

oprosta doista je čini nedostupnom za

Načelo uzajamne traži od nas da

traži da usavršimo naše držanje

praštanje.

nastojimo obeshrabriti naše bližnje

micvos da ono ne bude tek mehani-

Opraštanje je poseban, dragocjen

Židove da prekrše micvos Tore.

čko. Kada sa naših lica zrači radost

B-žji dar čovjeku. Kako je glupo ne

Podrazumijeva se da možda neće-

micve, time će biti ispunjena naša

iskoristiti ga. ■

mo biti u stanju uvjerljivo održati

odgovornost prema drugima.

vorni za tuđe grijehe o kojima ništa ne znamo, ali za one koji su otkriveni i nama poznati zapravo mi snosimo odgovornost.

prodiku drugima, ali ima stvari koje Strana 18

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti N

eželjeni gosti Baal Šem Tovu dođe jednom hasid da ga upita za savjet kako se u molitvi nositi s neprimjerenim mislima. Učitelj ga posla drugom hasidu koji je živio u udaljenom selu i reče mu kako će promatrajući njega najbolje naučiti. Kad je hasid konačno došao do sela, pala je već mrkla noć. Ipak, primijetio je da u jednoj kući još uvijek gori svjetlo. Pokucao je na vrata, ali nije čuo nikakav odgovor. Nije razumio što se događa, pa pokuca još jedanput, sada malo jače. Niti ovaj put nije bilo odgovora. Pokušao je još nekoliko puta, ali bez uspjeha. Nije imao izbora, pa pođe potražiti prenoćište na neko drugo mjesto. Kad se ujutro vratio, dočekaše ga otvorena vrata i sva dobrodošlica koju hasidi ukazuju jedni drugima. Prvi je hasid ostao kod svog domaćina nekoliko dana. Promatrao je pažljivo što ovaj radi i kako se ponaša, ali nije primijetio ništa što bi mu pomoglo da razriješi svoju nedoumicu. Razočarani hasid na rastanku ipak povjeri svom domaćinu kako ga je učitelj poslao da kod njega nauči kako se nositi s neprimjerenim misliada razumijemo B-ga kao suštinu apsolutne stvarma, ali on još uvijek nije naučio ništa što bi mu ponosti, mi dolazimo do nevjerojatnog uvida: "Nema drumoglo. goga osim Njega." Ili, još jednostavnije: "Ne postoji ništa Domaćin mu odgovori kako ga je to naučio već prdrugo." Ako gledamo iz perspektive apsolutne stvarnove večeri: "Jednostavno, ne otvaramo vrata, ne obazisti, zaista ne postoji ništa drugo. To je najvažniji zakon remo se. Ako otvorimo vrata da bismo vikali ili potjepostojanja: ako objekt određenog volumena stavimo u rali onoga koji je kucao, već smo uspostavili kontakt i prostor identičnog volumena, ni jedan drugi objekt ne tako je neželjeni gost ostvario svoj cilj!"■ može više ući u taj prostor. Na isti način, ako imate bezgranično velik objekt, nikakav drugi objekt ne može više zauzeti bilo koji prostor, u bilo koje vrijeme. Upravo je to slučaj s B-gom. Apsolutna stvarnost B-ga, u isto vrijeme se proteže preko konceptualnih granica "postojanja", ali također ispunjava čitavo postojanje, apjevaj što češće neku melodiju. onakvo kakvo mi poznajemo. To ne ostavlja nikakav proTo će ti dati novi život i ispuniti te srećom. ■ stor za neko drugo postojanje ili stvarnost koju bi mi mogli identificirati – objekte u našem fizičkom svijetu, meta~ R . Nahman iz Breslova fizičke istine o kojima razmišljamo ili nas same. Trebamo li, onda, jednostavno zaključiti da ništa od toga ne postoji? Ne, zato što nam je B-g rekao da postoji. Ali one ne postoje same po sebi, one postoje samo kao produžetak božanske energije, kreirani dio jedne apsolutne, božanske stvarnosti, potpuno drukčije realnosti od one koju može razumjeti naš um i zapaziti svi naši instrumenti. Da bi to razumjeli i došli do te apsolutne stvarnosti, moramo naučiti potisnuti našu rigidnu ljudsku percepciju i dozvoliti sebi da razvijemo nov način gledanja, razmišljanja i vjerovanja. Da bismo to mogli učiniti, prvo moramo osjetiti strahopoštovanje prema B-gu.■ Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

~ R . Menachem Mendel Schneerson Godina 14 19Broj 48 Strana

Strana 19

Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Sljedeća će godina biti drugačija Ljeto brzo prolazi. Dani su sve kraći, noći su dosta hladnije, a lišće je započelo svoju prelijepu transformaciju. Zaista, to je ono doba godine kada je "glava" godine tu, iza ugla. Na Roš Hašanu ne samo da se unaprijed određuje naš godišnji prihod, već i sami naši životi vise o tankoj niti. U potresnoj molitvi U'Netane Tokef kažemo: "Na Roš Hašanu bit će upisano, a na Jom kipur će biti zapečaćeno - koliki će otići sa zemlje i koliki će biti stvoreni, tko će živjeti, a tko umrijeti ..." I na kraju zaključujemo: "Međutim, pokajanje, molitva i djela dobročinstva uklanjaju zlo iz presude!" Da, mi doista imamo moć da pozitivno utječemo na početak ili temelj godine, svojim vlastitim postupcima i djelima dobročinstva. Ova prilika zvuči tako očito da bi čovjek pomislio kako samo glup čovjek ne bi iskoristio ovakvu priliku. Ali dozvolite mi da vam ispričam jednu poznatu priču. Bio jednom jedan rabin koji je preispitivao dijelove svog karaktera koja je trebalo ponešto ispraviti. Tako je naišao na svoje bilješke iz prethodne Roš Hašane. Na njegov užas popis na njegovoj novoj listi u potpunosti se poduda-

rao s njegovom prošlogodišnjom listom. Mi iz godine u godinu donosimo odluke, ulažemo svoju energiju i svoje dobre želje, a ipak i dalje ostajemo zaglavljeni sa istim starim stvarima. Istina je, svi mi jako želimo učiniti tešuva (vratiti se B-gu), ali se čini da se jednostavno ne možemo promijeniti. Rebe Nahman uči da je za tešuvu ključno čuti svoju vlastitu sramotu i ostati šutke (Likutey Moharan I, 6). Ima mnogo načina na koje se može iskusiti tu neugodu ili poniženje. Često su tu ljudi koji javno iznose svoje cinične komentare ili nas ismijavaju. Međutim, postoji jedna mnogo dublja sramota koju se može doživjeti, bez obzira dolazi li od drugih ili od nas samih. To je sramota koju doživljavamo kada vlastite neuspjehe unesemo u sebe. Ništa nas jače ne uništava od toga kad shvatimo da nismo ostvarili svoje snove i ciljeve, da nismo postigli ono što smo tako iskreno zacrtali da ćemo učiniti. Ako postoji razlog zašto smo zaglavili, to je zato što smo iskreno pokušavali, no naposljetku smo doživjeli neuspjeh, i zbog toga smo pustili da naša nastojanja da učinimo tešuvu odu iz naših misli.

Rebe Nahman nas podučava da ostanemo šutke - da ne odgovaramo na glas neuspjeha iz naše nutrine. Sramota koju proživljavamo je snažan podsjetnik da težimo služiti B-gu, a ne sebi. Mi nećemo suditi o našem uspjehu na temelju ljudskog ishoda, nego ćemo umjesto toga biti radosni zbog svoje duboke, unutarnje čežnje prema pobožnosti. Vidjeti svoje vlastite nedostatke, i ipak ostati nijemi i odlučni da nastavimo pokušavati, najbolji je protuotrov našem najvećem neprijatelju - našem egu. Hebrejska riječ koju Rebe Nahman koristi za šutnju je jiDOM. Ta riječ ima dodatno značenje, kako kralj David kaže: "Budi DOM pred B-gom, nadaj Mu se i čezni za njim" . (Psalmi 37,7). Naša šutnja ne mora biti tišina srama i neuspjeha, već tišina nade i čežnje za B-gom. Kad priznamo i prihvatimo svoje slabe točke, a ipak živimo s nevjerojatnim riječima ohrabrenja koje nam daje Rebe Nahman, na kraju stječemo unutarnju snagu i srčanost koja je nužna za stvarne promjene. Mnogi ljudi obezvrjeđuju svoju tešuvu jer smatraju da je nepotpuna i da još nisu postali savršeni. Ali tešuva znači nastaviti težiti za B-žjom časti i Njegovim kraljevstvom, unatoč usponima i padovima koje život garantirano donosi. Ako nas naši rabini uče da se Svijet koji će doći može postići ako se učini tešuva trenutak prije smrti, onda je svakako netko tko provodi tešuvu čitav svoj život daleko, daleko vredniji. Što više tešuva napravimo, to bolje, čak i ako nismo savršeni. Dok stojimo pred Kraljem ove Roš Hašane, neka bismo zaslužili da Mu kažemo da će ova godina uistinu biti bolja. Amen! A gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 20

Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: NICAVIM

Paraša (priča) Nicavim govori o pripremama za Roš hašanu—Dan suda i o tome kako možemo izvojevati pobjedu u najvažnijoj bitci svojeg života. Parašu Nicavim Moše je izgovorio svog posljednjeg danu na Zemlji u fizičkom tijelu. Prema kabalistima u danu u kojem veliki cadik (pravedni mudrac) napušta svijet, otkriva se svjetlo svega onoga što je mudrac učinio u svom životu. Svjetlo je toliko veličanstveno i snažno da svoj trag ostavlja na svemiru, pa se to

mogući želi da započnemo i od Nje-

je: "I Vječni ih je iščupao iz njihove ze-

svjetlo svake godine iznova pojav-

ga primimo ogromno obilje upravo

mlje u ljutini, srdžbi i velikom gnjevu

ljuje upravo oanko kao što se poja-

onako kako nam on to želi dati, a ne

■ te ih bacio (‫ַש ִּל ֵכם‬ ְ ‫ ) ַוי‬u drugu zemlju.

vilo na dan njegove smrti. Stoga se

ono za što smatramo da imamo pra-

Tako je i danas." (Ponovljeni zakon

taj dan smatra danom slavlja (hilu-

vo, s obzirom na naša djela u prote-

29,7). Postoje tri veličine slova u To-

le), i naš je cilj da se povežemo se s

kloj godini. Paraša Nicavim nam

ri: mala, srednja i velika. Veći dio

tom energijom kako bismo se podi-

omogućuje da uvježbamo ostaviti

Tore napisan je slovima srednje ve-

gli i uzdigli na gornje svjetove.

iza sebe naše "lažno ja" u sklopu pri-

ličine. Zohar objašnjava da mala slo-

prema za Roš hašanu. Ostavljamo

va predstavljaju sefiru Malhut, slova

iza sebe ono što mi mislimo da je-

srednje veličine predstavljaju Zeir

smo; rješavamo se svih zabluda i

Anpin, a velika predstavljaju Binu.

pogrešnih uvjerenja o nama sami-

To su tri razine, među kojima mi

ma, i nanovno stvaramo same sebe.

skakućemo naprijed - natrag. Slovo

Čitanje paraše Nicavim neposredno prije Roš hašane (Nove godine) pru*ža nam Mošeovu energiju da se uzdignemo do Izvora života, da se izravno povežemo sa Svjetlosti Stvoritelja i primimo sva obilja koje nam On želi darovati. Paraša započinje riječima: "Vi stojite danas! Svi vi". Rabin Levi Isaac od Berdičeva tumači "Vi stojite" na slijedeći način: Kada stojimo u prisutnosti Stvoritelja, mi se moramo

To je ujedno i temeljni smisao mjeseca elula, čiji znak je djevica. Mi smo u stanju povezati se s našim neokaljanim, čistim unutarnjim ja i ostvariti ono što smo trebali postati prije nego li su u nas prodrli svi ti vanjski utjecaji.

"‫( "ל‬lamed) je jedino slovo hebrejskog alfabeta koje ide iznad gornje crte, povezujući nas tako sa sefirom Bine, koja je izvor obilja i blagoslova. Čak i iz dubina surove stvarnosti koja je opisana u ovom retku, postoji kanal povezivanja kroz sefiru Bine. Prema Sefer jecira (Knjizi stva-

obratiti Njegovom hesedu (dobroti iz

Roš Hašana nam daje priliku da

ranja), slovo lamed je slovo koje je

ljubavi), a ne tražiti ono na što sma-

počnemo iznova, a paraša Nicavim

stvorilo i astrološki znak Vage i mje-

tramo da imamo pravo, jer nema

nam daje priliku da se pročistimo u

sec tišrej, prvi mjesec u godini. Para-

kraja onome što možemo primiti

sklopu priprema za narednu godi-

šat Nicavim se uvijek čita uoči blag-

budući je milost Stvoritelja besko-

nu, da izaberemo život i otklonimo

dana mjeseca tišreja, a to nas pove-

načna.

prokletstvo. Mi dolazimo kao pra-

zuje sa sefirom Bine i beskrajnom ri-

zan list papira, i stajemo ispred

znicom

Stvoritelja, spremni odreći se nevo-

priprema da se obnovimo. ■

Ova se ideja uklapa u suštinu Nove godine, koja nam daje priliku da sve počnemo iznova, od Berešita početka. Zbog toga je jasno da Sve-

Godina 14 21Broj 48 Strana

životnog obilja, čime nas

lja i bremena prošlosti te početi iznova. U retku prije posljednjeg ret-

Prevela Tamar Buchwald

ka u prvom čitanju paraše napisano Strana 21

Alan Morinis:

Svakidašnja svetost Židovski duhovni put musara vašem umu zasvijetliti tako jasno kao da je neonska reklama. Nakon što ste doista čuli frazu na tako prodoran način, nastavite sa svojim dnevnim obavezama.

PUT (nastavak) Svakodnevna praksa SVAKODNEVNA MUSARSKA praksa je vrlo jednostavna. Mnoge od ovih praksi razvijene su u okviru ortodoksne židovske zajednice devetnaestog stoljeća, u kojoj je neupitan prioritet duhovne/vjerske posvećenosti imalo proučavanje Tore. Musarske tehnike morale su biti djelotvorne, bez da oduzimaju puno vremena.

Naravno, tijekom dana pokušajte živjeti u skladu s idealom navedenim na kartici za podsjećanje, ali ne uz naprezanje ili potiskivanje sklonosti. Samo dajte sve od sebe.

Meditacija

Dnevna fraza za podsjećanje Ubrzo nakon što ste se ujutro probudili, i prije nego što započnete svoje dnevne aktivnosti, trebate se podsjetiti na duševnu osobinu sa svog popisa od njih trinaest, na kojoj trenutno radite. Da biste to učinili, morate se opremiti frazom koja prenosi pogađa bit svake duševne osobine koja se nalazi na vašem popisu. Takvu vrstu očitovanja pronaći ćete ispod naslova svakog poglavlja u drugom dijelu ove knjige. Ove izjave možete si zapisati na kartice za natuknice ili komadić papira radi lakšeg snalaženja. Kartice možete staviti pored kreveta ili na neko drugo mjesto na kojem ćete ih sigurno vidjeti na početku dana. Ja svoje kartice imam postavljene na stoliću u sobi u kojoj se molim i meditiram. Karticu koja se odnosi na osobinu duše na kojoj radim taj tjedan stavljam na vrh kupa. Moja supruga više voli svoju frazu napisati na komadić papira koji zalijepi na ogledalo u kupaonici, gdje će je sigurno vidjeti svakog jutra. Strana 22

Znam ljude koji su programirali zaslon svog računalu tako da prikazuje njihovu tjednu frazu. Fraze koje sam naveo često potječu iz tradicionalnih izvora, ali nema ništa magičnog u riječima koje sam napisao. Ako ustanovite da želite promijeniti frazu kako bi više odgovarala vašem vlastitom shvaćanju te osobine prema tome kako se odražava u vama, učinite to. Također, ako na popisu imate osobinu koja nije obuhvaćena ovom knjigom, morat ćete pronaći vlastitu frazu za podsjećanje. Pogledajte u rječnik, Bibliju ili bilo koji drugi izvor mudrosti ili jednostavno izmislite frazu, bitno je da ono što izaberete precizno pogađa bit ideala za tu određenu osobinu. Podsjetnik mora uvijek biti kratak i jezgrovit. Svako jutro polako i s potpunom koncentracijom pročitajte tjednu frazu. Pročitajte je naglas. Pročitajte je nekoliko puta. Ili je zapjevajte sebi. Prolazite preko ovog podsjetnika na bilo koji način zbog kojeg će vam u

■

Najbolje vrijeme za meditaciju, pjevanje ili pak vizualizacije, ili razmišljanje isto tako je ujutro, otprilike u isto vrijeme kada pregledavate svoju frazu. Nije preporučljivo bez nadzora vršiti musarsko pjevušenje, vizualizacije ili razmišljanja, ali u meditaciju možete krenuti samostalno. Meditacija pomaže u razvijanju osobina svjesnosti i koncentracije koje su vrlo korisne i podržavaju musarsku praksu. Na primjer, primijetili smo da se prva faza musarske prakse naziva "Senzibilnost", ali koliko senzibilni možete biti bez usklađene i izoštrene svjesnosti? Stvari će se dogoditi, a vi ih nećete ni registrirati na ekranu svoje svijesti. Opisujući promišljanje šiviti u 24. poglavlju, naišli smo na važnost koncentracije u ovoj duhovnoj praksi. U petom poglavlju citirao sam priču iz knjige Cheshbon ha'Nefesh koja opisuje praksu meditacije. Ovaj opis osnova je meditacije koju ja radim i podučavam. Sjednite na mirno mjesto i zatvoDivrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Alan Morinis:

rite oči. Možete meditirati i samo četiri minute, a zatim, kako vam se koncentracija produbljuje, period meditacije možete produžiti, baš kako je opisano u Cheshbon haNefesh. Vrijeme možete procijeniti samostalno ili postaviti tajmer (čak će i mjerač na mikrovalnoj pećnici biti dovoljan). Dođite na unutarnje mirno mjesto i obratite pozornost na kolanje daha koji ulazi i izlazi. Samo promatrajte. Potom, nakon nekoliko udisaja, usmjerite svoj um da u svijesti zadrži riječ š'ma, što na hebrejskom znači "slušaj". O njoj je korisno meditirati, jer "slušati" podrazumijeva određenu senzibilnost i prijemčivost. Nije važno hoćete li sami sebi izgovoriti riječ ili je vizualizirati. Svrha je vježbati razvijanje snažne koncentracije, a neki si ljudi stvari lakše predoče sluhom, dok je drugima lakše vizualnom predstavom. Vaša će svijest vjerojatno odlutati od te jedne riječi - š'ma - i prijeći u razmišljanje i planiranje, čuđenje i prosuđivanje. Čim postanete svjesni da vam je pažnja odlutala, konstatirajte tu činjenicu i blago se oslobodite onoga što je odvuklo svjesnost od njenog fokusa. Vratite svijest na riječ koja je predmet vaše koncentracije.

Ako je vas je zarobio zvuk i privukao svijest k sebi, konstatirajte da je došlo do "slušanja" i vratite svoju pozornost na riječ na koju se fokusirate - š'ma. Ili vam je neki osjećaj u nozi skrenuo pozornost na vašu nogu i udaljio vas od odabranog fokusa? Ovdje mentalno konstatirajte taj "osjećaj" i vratite svoju pozornost na riječ -objekt meditacije.

Godina 14 23Broj 48 Strana

Svakidašnja svetost Blago, ali postojano se vratite onoj jednoj riječi š'ma. Ova meditacija pomaže u razvoju koncentracije i unutarnje jasnoće. Također vam pomaže da postanete svjesniji svog unutarnjeg promatrača. S obzirom da će obično dolaziti do odvlačenja pažnje, meditacija može biti način da se prepoznaju stvari koje imaju moć da nas odvuku od naših namjera. Postajući svjesni onoga što vam odvlači koncentraciju s onoga na što biste željeli biti koncentrirani možete naučiti nešto važno o svom programu duhovnog razvoja. Ono što vama odvlači pažnju neće biti isto ono što odvlači pažnju meni. S godinama sam naučio da sam i sam sklon planirati kada bih trebao meditirati. Sjedim i raščistim um s odlučnom namjerom da meditiram o jednoj riječi, a za par sekundi misli mi odlepršaju u razmišljanje o tome što moram sljedeće učiniti, i što moram taj dan učiniti, i što ako bude ovo, i što ako bude ono. Čim se uhvatim da to radim, ja vratim svoj fokus na riječ-objekt meditacije. Međutim, kasnije, kad razmišljam o svom doživljaju, mogu vidjeti da to što mi um sklizne u planiranje otkriva duševnu osobinu koja se nalazi u mom programu duhovnog razvoja, a to je povjerenje (bitahon). Svom sam umu rekao da se bavi riječju š'ma, no onda ispliva briga o tome što će se desiti u budućnosti. Uz snažnije povjerenje mogao bih staviti po strani svaku tjeskobu oko budućih događaja. Sada meditiram, budućnost će biti zbrinuta. Možda će i vas omesti planiranje. Ili možda sjedite kako biste mediti-

rali, a pojavi se želja, ili požuda, ili gnjev, ili osuda, ili ljubomora koja vas odvlači od vaše meditacije. Kad se to dogodi, blago vratite um na riječ-objekt meditacije. Kasnije možete razmisliti o tome što vam to odvlačenje pažnje govori o duševnim osobinama u vašem planu duhovnog razvoja.

Praksa pred spavanje Prije spavanja izvucite svoju bilježnicu i pokušajte odrediti događaje tijekom proteklog dana koji bi mogli otkriti prisutnost one osobine na kojoj tog tjedna radite. Zabilježite sve bitne epizode, misli i doživljaje koji se odnose na tu konkretnu osobinu. Ovo je drugačiji način upotrebe dnevnika nego kada ste bilježili sve što otkriva duševnu osobinu kako biste mogli sastaviti svoj popis osobina. Sada večernju praksu pisanja koristite kako biste stekli uvid i razjasnili si jednu osobinu koja vam je u fokusu datog tjedna. Možda ste si dodijelili vježbe (kabalot) u vezi s vašom osobinom tjedna, čija je praksa opisana u sljedećem poglavlju. Ako je tako, vaš večernji dnevnik je mjesto na koje bilježite jeste li ili niste toga dana učinili nešto kako biste ispunili svoju kabalu. Ako, na primjer, prakticirate velikodušnost i odlučili ste se učiniti tri velikodušna čina dnevno, zapisat ćete u svoj dnevnik jeste li ta djela učinili ili niste, te što ste učinili a što niste. Možete imati kabalu za bilo koju duševnu osobinu, a u svoj ćete dnevnik zapisati koliko ste bili uspješni tog dana u izvršavanju te vježbe. No vi zapisujete više od pukog ispunjavanja kabalot. Zapišite sve što Strana 23

(nastavak s 25. stranice)

Alan Morinis:

Svakidašnja svetost

vidite u svom danu, a što se dotiče duševne osobine koja vam je u fokusu tog tjedna. Vaše bilješke trebaju biti kratke, samo pregled činjenica koje otkrivaju nešto od vaših karakteristika. Posebno se usredotočite na ulogu koju ste vi imali u tim događajima. Ne brinite ako ovo što pišete ne bi prošlo kao književnost. Nitko osim vas nikada ne mora vidjeti ovu bilježnicu.

Možda ćete doći u iskušenje da mentalno prođete kroz stvari umjesto da ih se potrudite zapisati, ali iz iskustva vam mogu reći da je važno zapisivati bilješke. Samo razmišljanje o proteklom danu ne daje vam nikakvu vidljivu, opipljivu "praksu" koje biste se trebali držati, a to povećava vjerojatnost da će s vremenom vaše "svođenje računa" nestati i na kraju ćete dići ruke od toga.

Od presudne je važnosti da ne donosite prosudbe o sebi samima dok to prepričavate. Ne želite sebe kriviti zbog svojih ispada ili hvaliti se zbog svojih pobjeda. Vi samo želite činjeničnu i točnu sliku onoga što se odigrava u vašem unutarnjem životu dok on oblikuje vaše misli, riječi i postupke na djelu. Te pojedinosti sadrže osnovne obrasce koji se ponavljaju u vašem životu, i njihovim propitivanjem dobivate ni manje ni više nego očitanje sadržaja vašeg nesvjesnog, dok se oni pokazuju u pojedinostima vašeg života.

Također, većina nas, uključujući mene, često je savršeno zadovoljna time da nam se ideje brkaju i rasplinju u glavi, iako se zavaravamo misleći da smo ih sve razradili. Čin pisanja tjera nas da ih razjasnimo bolje nego što bismo inače.

Nema potrebe za pisanjem naširoko. Kratke bilješke biti će dovoljne. Važnija od količine koju zapisujete ili kićene proze je iskrenost koju unosite u svoju introspekciju. Uperite snažno svjetlo na svoj dan, pogledajte što se može vidjeti u vezi osobine koja vam je u fokusu taj tjedan i zapišite upravo ono što trebate kako biste evidentirali i razjasnili činjenice svojih motiva, postupaka i reakcija.

Ja tražim od svojih studenata da koriste svoj dnevnik Svođenja računa s dušom za bilježenje događaja svog svakodnevnog života. Neki učitelji musara odustali su od bilježenja osobnog doživljaja i umjesto toga su učenicima dali kvačicu svaki puta kada su ispunili kabalu ili su se bar držali ideala osobine, a također i kada nisu postigli cilj. Ovo je kvantitativniji pristup musaru, i mada je upravo na ovaj način Rabbi Menachem Mendel Leffin predstavio tu praksu u Cheshbon ha'Nefesh, i unatoč činjenici da neki od mojih

najdražih kolega u musarskom svijetu podučavaju ovu metodu, ja smatram da je ovaj kvantitativni pristup mnogo manje djelotvoran od pisanja bilješki (i time ponovnog proživljavanja) detalja samih doživljaja. Prema mom iskustvu i iskustvima mojih učenika, vođenje dnevnika dnevnih epizoda je vrlo učinkovito za podizanje svijesti koja je temelj musarske prakse. Ne mogu zamisliti da bi vođenje bodovne kartice moglo biti podjednako učinkovito kao ovaj način. Vrlo je važno posvetiti se svakodnevnom pisanju u svoj dnevnik. ■ Čak i ako niste raspoloženi za to, čak i ako se ništa posebno nije dogodilo toga dana, čak i ako ste umorni, čak i ako kasno idete u krevet, čak i ako ..., samo izvadite svoju bilježnicu i počnite pisati. Preporučio sam studentima da je bolje u svoj dnevnik zapisati riječi "ništa posebno" nego ništa. Jedini prekid koji si ikad dajem je petak navečer jer prakticiram da ne pišem na šabat, koji počinje sa zalaskom sunca u petak. Rezultati ove prakse otkrivaju se vrlo polagano, onako kako se obrisi fotografije pojavljuju na papiru potopljenom u otopinu za razvijanje. Kad propustite jedan dan, odgađate

Možda neće uvijek biti očito koja od osobina je zapravo uključena u situaciju. U tom slučaju, ponovno pregledavanje jednog ili dva poglavlja iz drugog dijela knjige pomoći će vam da prepoznate i shvatite koje od osobina duše jesu ili nisu bile prisutne u toj konkretnoj situaciji. Strana 24

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis:

taj proces. Ali što je još gore, propuštanjem jednog dana može doći do propuštanja drugog, sve dok vaša bilježnica nekako ne ostane zakopana ispod one prašnjave hrpe knjiga pored vašeg kreveta, i više je nikada nećete dotaknuti. Ali evo mog pravog upozorenja za dane koje propustite: onaj glasić koji vam kaže: "Ne večeras" vrlo je vjerojatno isti glas koji vam šapće na uho i u drugim trenucima u životu, samo da vas zbuni i pošalje vas strmoglavo dolje. Taj zavodljivi, destruktivni glasić u vama zapravo je protivnik s kojim se morate sukobiti. Kad se budete pridržavali svoje obveze da svake noći bilježite doživljaje svojih duševnih osobina, vi već radite na savladavanju tih sklonosti. A ako propustite noć ili dvije, pa čak i tjedan dana, ne gubite ni trenutak na dvojbe ili optužbe. Već sljedeće večeri uzmite olovku i ponovo pišite. I ponovno se obavežite. Ova praksa izlaže svjesnom umu sile i pobude koje su čvrsto usidrene u nesvjesnom, a kad se ta slika razbistri, ti tajnoviti utjecaji počinju gubiti svoju moć. Sam čin postajanja svjesnim našeg unutarnjeg života lišava nesvjesne izvore njihove moći, a nama daje slobodu da svoj život usmjerimo bliže vrijednostima i idealima koje držimo za sebe, koje do sada nismo mogli doseći. Ukratko, diktatura navike je zbačena i zamijenjena istinskom slobodom izbora. Rezultat je jasnoća i snaga kakvu dosad niste iskusili. Vaša posljednja aktivnost u danu je pročitati odjeljak teksta musara. Idealno je pročitati nekoliko odlomaka koji se izravno tiču osobina

Godina 14 25Broj 48 Strana

Svakidašnja svetost duše koje su vam u fokusu tog tjedna, na primjer iz poglavlja u drugom dijelu ove knjige ili iz nekog od drugih musarskih izvora koji se usredotočuju na osobine duše, kao što su Cheshbon ha'Nefesh ili Orchot Tzaddikim. Musar je ujedno i pogled na život i naše putovanje kroz ovaj svijet, pa je također korisno pročitati musarski tekst koji se ne fokusira na samu osobinu duše. Konačno, objavljen je niz biografija majstora musara. I to je sjajno štivo za čitanje jer utjelovljuju musarsko učenje i pruža nadahnjujuće i poučne priče naših vođa koji su ovim putem prošli prije nas. Nema određenog vremena u danu za ovo čitanje. Ja to više volim raditi navečer, prije nego što pišem u svoj dnevnik. Vi ćete možda radije to učiniti odmah nakon jutarnjeg deklamiranja fraze. Ili bi vam moglo odgovarati neko drugo doba dana. Kao i kod mnogih dobrih navika, najvažnije je pronaći vrijeme koje će vam dosljedno poslužiti, tako da ćete s praksom moći nastaviti uz minimalni otpor.

Ilustracija Recimo da je prva osobina na vašem popisu staloženost. Na dan kada započinjete s praksom, i sljedećih šest dana, svakog jutra kad ustanete, sebi ćete izdeklamirat frazu koju sam ja dao ili svoju vlastitu verziju: " Izdignite se iznad događaja koji su nebitni — i loših i dobrih — jer nisu vrijedni toga da poremete staloženost vaše duše." Ovu ćete rečenicu ponoviti nekoliko puta, možda na različite načine, sve dok vam se poruka doista ne utisne u um. Želite poruku upiti duboko i prodorno.

Zatim ćete svake večeri tog istog tjedna, prije spavanja, u svoj dnevnik pribilježiti stvari koje su vam se dogodile tog dana koje otkrivaju nešto o prisutnosti ili odsutnosti staloženosti u onome što ste doživjeli. Može to biti nešto veliko — "Stvarno sam se uzrujao/la kad ..." — ili malo — "Mogu se prisjetiti trunke uznemirenosti koja se pojavila u ..." Što god da je, zapišite to. Ponekad ćete tijekom svakog dana pročitati nešto iz musarskih izvora, po mogućnosti o osobini "smirenosti duše", kako učitelji musara nazivaju staloženost, iako će vam i čitanje odabira iz jednog od klasičnih musarskih izvora ili čak biografije velikana musara pomoći u vašoj praksi. Ako imate partnera za učenje, negdje tijekom tjedna kada je staloženost u fokusu sastat ćete se da učite sa svojim partnerom. Zatim ćete, na kraju sedam dana usredotočenih samo na staloženost, doći dan prelaska. Drugi tjedan će uskoro započeti i sada za sobom ostavljate staloženost i gledate svoj popis kako biste vidjeli koja je vaša osobina sljedeća. Karticu s podsjetnikom za tu novu osobinu duše stavite na vrh kupa, da bude spremna za deklamaciju svakog jutra u tom tjednu, dok ćete navečer zapisivati samo ono što se odnosi na tu sljedeću osobinu na vašoj listi. I tako to ide kroz trinaest tjedana, nakon čega ćete opet doći do dana prelaska koji će vas vratiti na onu prvu od osobina s vašeg popisa, u ovom primjeru, natrag na staloženost. Tijekom godine proći ćete točno četiri puta kroz ovaj skup od trinaest osobina. ■

Strana 25

Poljski zakon kojim se otežava povrat imovine oduzete od 1945. do 1989. zahladio odnose s Izraelom i SAD-om, veleposlaniku poručeno da se ne mora vraćati u Tel Aviv Slobodna Dalmacija 27.8.2021. Zbog kontroverzne izmjene i dopune poljskog Upravnog zakona na upravne odluke nakon isteka 30 godina više se ne može uložiti žalba. Dakle, vlasnici kojima je nakon Drugog svjetskog rata oduzeta imovina ne mogu više tražiti povrat. Dosadašnji uobičajeni administrativni put za takvu vrstu zahtjeva sada je isključen. Odnosno, povrat imovine koja je konfiscirana u komunističkoj Poljskoj (1944.-1989.) se time onemogućuje. Pogođeni su svi kojima je pod vlašću komunista oduzeta imovina, među kojima su i mnoge žrtve holokausta. Tokom Drugog svjetskog rata ubijeno je šest milijuna Poljaka, polovica njih su bili Židovi. Vlada u Varšavi argumentira da će zakon donijeti pravnu sigurnost na tržištu nekretnina i spriječiti prijevare, piše Monika Sieradzka za Deutsche Welle. Nekadašnji vlasnici ili njihovi nasljednici, doduše, mogu tužiti poljsku državu pred nekim od građanskih sudova. Ali taj pravni put, s obzirom na politizaciju poljskog pravosuđa, nije obećavajući, smatraju mnogi kritičari. Nova pravila su naišla na oštre kritike u Izraelu i Sjedinjenim

Američkim Državama. Ministri vanjskih poslova tih zemalja pozvali su poljskog predsjednika Andrzeja Dudu da ne potpiše izmjene i dopune zakona bez uspjeha. Američki ministar vanjskih poslova Antony Blinken zahtijevao je od vlade u Varšavi usvajanje zakona o odšteti, kakav već postoji u drugim zemljama srednje i istočne Europe. Šef izraelske vlade Naftali Bennett kritizirao je novi zakon kao "sramno zanemarivanje sjećanja na holokaust". Ministar vanjskih poslova te bliskoistočne zemlje Jair Lapid nove propise je označio "nemoralnim" i "antisemitskim". Pozvao je izraelske diplomatske predstavnike u Poljskoj da se na neodređeno vrijeme vrate u svoju zemlju, a poljskom veleposlaniku u Izraelu, koji je u ovom trenutku na odmoru u Poljskoj, savjetovao je da "svoj odmor nastavi u svojoj zemlji". Varšava je odmah reagirala te će njezin veleposlanik stvarno i ostati u Poljskoj - "do daljnjeg", priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova Poljske 16. kolovoza. Prema poljskom premijeru Mateuszu Morawieckom, izraelska odluka je neosnovana i neodgovorna, a izjava ministra Lapida "razljutila bi svakog poštenog čovjeka". "Nitko tko zna

istinu o holokaustu i stradanju Poljaka u Drugom svjetskom ratu ne može odobravati ovakvu vrstu politike", dodao je Morawiecki za Deutsche Welle.

povjesničara bilo prisiljeno na davanje isprike zbog svojih "spornih izjava" o ulozi poljskih građanki i građana u holokaustu.

Ono što se danas događa najveća je kriza od ponovnog uspostavljanja diplomatskih odnosa između Poljske i Izraela 1990. godine, smatra Agnieszka Magdziak-Miszewska, poljska veleposlanica u Izraelu od 2006. do 2012. godine. Ali, i posljedica čitavog niza prijepora posljednjih godina.

Drugostupanjski sud ukinuo je ovu presudu 16. kolovoza ove godine. Objašnjenje suda je glasilo da "sudnica nije pravo mjesto za povijesne rasprave". Odluka je očekivano izazvala bijes u desničarskim krugovima u Poljskoj. Državna odvjetnica želi ići na Vrhovni sud.

VANJSKA POLITIKA ZA UNUTARNJOPOLITIČKE SVRHE Nekadašnja diplomatkinja kao primjere navodi zakon iz 2018. godine kojim se izjave o poljskom sudjelovanju u istrebljenju Židova deklariraju kao kazneno djelo te "antisemitsku retoriku" podržanu od vlade koju predvodi stranka Pravo i pravda (PiS) protiv američkog izvještaja JUST-Act. Taj izvještaj američkog Ministarstva vanjskih poslova, u kojem je Poljska stavljena na listu zemalja koje nisu regulirale povrat konfiscirane židovske imovine, oštro kritiziraju desničarski krugovi u Poljskoj. Bivša diplomatkinja navodi još jedan primjer: presudu poljskog suda iz veljače 2021. kojom je dvoje istaknutih poljskih

Za trenutnu eskalaciju Agnieszka Magdziak-Miszewska odgovornima smatra i vlade Poljske i Izraela. "Oni igraju diplomatski ping-pong, jer obje strane vanjsku politiku koriste za unutarnjopolitičke svrhe", kazala je bivša veleposlanica za Deutsche Welle. Unatoč svemu, poljski politolog Slawomir Debski nije posebno zabrinut za vanjskopolitički imidž Poljske. I Izrael i SAD će na kraju "morati prihvatiti novi poljski propis", kaže za DW Debski, šef državnog trusta mozgova Poljskog instituta za međunarodne poslove u Varšavi. On je mišljenja da Izrael teži destabilizaciji odnosa s Poljskom. Sramotan je pokušaj da se od zakonodavnog akta napravi "međunarodna afera", kaže Debski. ...... ■

Novi kapelan Sveučilišta Harvard je ateist kojeg su odgojili Židovi Index 30.8.2021. SVEUČILIŠTE Harvard imenovalo je svog novog glavnog kapelana, a njegova uvjerenja znatno su drugačija od onih njegovih prethodnika. Poznati ateistički mislilac Greg Epstein, autor knjige Dobro bez Boga: U što vjeruje milijardu nereligioznih ljudi, od 2005. godine bio je sveučilišni humanistički kapelan, a sada su ga kolege na Sveučilištu Harvard izabrale za novog predsjednika organizacije sveučilišnih kapelana. Njegova nova uloga uključivat

Page 26 Strana 26

će koordinaciju aktivnosti više od 40 kapelana različitih uvjerenja i podrijetla. New York Times Magazine ranije je opisivao Epsteina kao "kuma humanističkog pokreta", dok ga je Faithful Internet, projekt koji je koordinirala Ujedinjena Kristova crkva, proglasio jednim od najvećih moralnih vođa u Sjedinjenim Državama. "Želim podržati studente i sveučilišnu zajednicu kroz ovo teško vrijeme. Bilo je za očekivati da će gotovo svatko izgubiti malo vjere u čovječanstvo

posljednjih godina", rekao je Epstein, kojeg su odgojili Židovi, za The Guardian. Napominjući da "imamo mnogo

Divrej Tora

toga što nas teološki dijeli", dodao je da "imamo ogromnu zajedničku vrijednost kad su u pitanju naše zajedničke želje".■

Godina 14

Broj 48