5-08 - Divrej Tora - Nicavim 5782

(D’varim 29,9 31,30)

■

Taj aspekt zajedničke odgovornosti je ono što nas čini nacijom, a ne tek grupom pojedinaca.

http://twitter.com/DivrejTora

Paraša Nicavim

Buduće izbavljenje: Moše upozorava na izgnanstvo i pustošenje Zemlje do kojeg će doći ako Izrael napusti B žje zakone, ali ipak proriče: "Vratit ćeš se G spodu B gu svojem... Pa i ako tvoji pro gnanici budu na kraju nebesa, i od tamo će te

Torah Bytes

Naravno, najveći stupanj od govornosti počiva na onima koji više znaju.

Ovotjedna parša bilježi kako je Mojsije, posljednjeg dana svog života, okupio cijeli židovski narod i uveo novu ra zinu Saveza s B gom: Od sa da, ljudi neće biti odgovorni isključivo za svoje postupke, već će biti odgovorni i za po stupke drugih.

Ne može netko jednostavno živjeti izopačenim životom govoreći: "Pustite me na mi ru! Ja ne ometam nikoga."

Ova ideja najjasnije biva izra žena tijekom velikih blagda na, kada se svakom pojedin cu i svijetu cijelosti sudi. Kao što Maimonides piše: Svaka osoba sebe treba vi djeti kao polu zaslužnog i polu krivog, i jednako tako i svijet gledati kao poluzaslu žan i polu kriv. Stoga, jedno dobro djelo, ili jedan prije stup, može promijeniti ra vnotežu čitavog svijeta.

G spod B g tvoj sakupiti .... i dovesti te u Zemlju koju su tvoji očevi posjedovali."

Paraša Nicavim sadrži neke od najosnovnijih načela židovske vjere: Jedinstvo Izraela: "Danas stojite, svi vi, pred G spodom B gom svojim: vaše vođe, va ša plemena, vaše starješine, tvoji nadglednici i svaki Izraelac: vaša mladež, vaše žene, stranci među vama; od vodonoše do drvo sječe."

Sloboda izbora: "Stavljam pred tebe život i dobrotu, smrt i zlo; kroz to ti zapovi jedam danas da ljubiš B ga, da ideš Njegovim putevima i da čuvaš Njegove zapovijedi ... Život i smrt stavljam pred tebe, blagoslov i prokletstvo. Izaberi život."

 Divrej Tora, B’’H, priprema i uređuje: Vatroslav Ivanuša ״ ״ה״ע״ ״ע״״״״מ״ ״ ״״״ד״ה״ע״ ״״״מ״ה״ב״ ״״״ד״ה״ב:  divrejtora@gmail.com

Rabbi Shraga Simmons

B’’H

Divrej Tora Tora

Održivost Tore: "Jer micva koju ti zapo vijedam danas nije izvan tvog dosega, niti je od tebe predaleko. Nije na nebesima ... Nije preko mora ... Posve je blizu tebe, u tvojim ustima, u tvome srcu da ju možeš izvršiti."

Imajmo to na umu i neka bismo svi bili zapisani i za pečaćeni da dobru novu go dinu!

Jer ideja uzajamne odgovor nosti znači da svačiji postu pci utječu na duhovno zdra vlje svih ostalih.

Godina 15 Broj 52 Broj 52Zagreb, šabat 24. rujna 2022. 28. elula 5782. Divrej

Prevela Dolores Bettini

■

Stoga, biblijska čitanja na Roš haša nu ističu prvu obitelj Izraela, rodite lje i djecu, bilježeći njihova iskuše

No,Tore.koliko

Ima dva potpuno suprotna odgo vora na nagovještaj smrti: Grkorim ljani bi povikali: "Jedi, pij i veseli se, jer sutra ćemo umrijeti", dok je Ži dovska poruka "Pokaj se jedan dan prije nego li umreš". Stoga nas naša židovska Nova godina uvodi u raz doblje pokajanja i preispitivanja sa mih sebe, propitivanja prioriteta, in venture. Uostalom, pošto nitko ne zna točno koliko dugo će živjeti, u mogućnosti smo vrijeme koje nam stoji na raspolaganju utrošiti na naj bolji mogući način, a možda je i viši razlog naše smrtnosti to da nas po duči koliko je zapravo dragocjen svaki dan, kao i koliko je važno naj bolje moguće iskoristiti vrijeme koje nam stoji na raspolaganju. Samo ono što ima svoj kraj i sklono je pro padanju uistinu se cijeni.

Rabbi Shlomo Riskin:

Ono što iz ovoga proizlazi jest da je za svakog pojedinca njegova obi telji, u velikoj mjeri, njegov svijet, a za Židova to obuhvaća i njegov identitet kao člana obitelji Izraela. To nas također podsjeća da je, bilo kako bilo, Išmael, arapski svijet ta kođer dio naše obitelji. I na dan ka da razmatramo svoju smrtnost, prvi prioritet mora biti naša obitelj; a kada je sve izrečeno i učinjeno, stva ri koje smo stekli ranjivije su i od nas samih, no plodovi naše utrobe imaju potencijal da nas, zajedno s njima, odvedu u vječnost.

■

će prikolice" nomadskih Izraelaca u jesensko razdoblje Nove godine, ka da one zapravo pripadaju u prolje će, nakon VjerujemPesaha?daćese obrisi onoga što ujedinjava blagdanski mjesec tišrej pojaviti kada promislimo o sveopćoj ljudskoj reakciji na Novu godinu. Promjena u kalendaru podsjeća sva koga od nas na našu smrtnost; pro lazak još jedne godine bila to No va godina, rođendan ili godišnjica rađa osjećaj nostalgije, sjećanja na one koji više nisu s nama, i potiče nas da se zapitamo da li ćemo biti povlašteni živjeti još jednu godinu. Što smo stariji, to su mučniji ti osje ćaji.

I tako nas židovska Nova godina uvodi u 10 dnevni period revizije koji kulminira 25 satnim postom pomirenja i b žanskog oprosta. I us prkos postu, on se još uvijek smatra velikim blagdanom. Na Jom kipur mi dobivamo b žanski dar novog početka, potpuni osjećaj obnovlje nja, uz osnaživanje i samopouzda nje koje dolazi na kraju kažnjavanja poricanja i spoznaje da se možemo uzdići iznad naših tjelesnih potreba i instinktivnih nagona. Mi čak ima mo mogućnost da sebe iznova stvo rimo. A na Jom kipur, odjeveni u jednostavnu bijelu odjeću, lišeni fi zičke uniformiranosti hranom, pi ćem i seksualnim odnosima, smješ teni na čitav dan u sigurnost sinago ge s molitvenikom, Biblijom i B g om, to je gotovo kao da smo se pre selili iz ovoga svijeta živih u vječni svijet duha.

god taj period bio emo tivno omamljujuć, teško je zajedno spojiti sve te različite zvukove, slike i mirise, gozbe i postove, skrušenost i druženje. Iako Roš hašana obilježa va stvaranje svijeta, naše čitanje iz Biblije, koje obično precizno definira svetost dana ne govori o stvaranju, nego opisuje rane doživljaje prve židovske obitelji: patrijarha Abraha ma, pramajke Sare i njihovih sinova Išmaela i Izaka.

nja i njihove uspjehe, njihova zado voljstva i njihove žrtve, njihova ri valstva i njihove pobjede.

Strana 2 Divrej Tora

Ulazimo u razdoblje u kojem sve što nije od presudne važnosti odla žemo do "iza blagdana [hagim]", a period blagdana je doista zastrašu juć, traje više od tri tjedna. S prva dva dana tišreja otpočinje Roš haša nom, odnosno Novom godinom pa se nastavlja u deseti dan tišreja, Danom praštanja i očišćenja (Jom ki pur), završavajući s veličanstvenih osam dana Sukota i Simhat Torom, na koju plešemo po ulicama sa svit kom

Zastrašujući obiteljski blagdani

Budući da ćemo uskoro završiti godišnji ciklus biblijskih čitanja, za što ne prizvati u sjećanje veličan stveni početni odlomak "U početku stvori B g nebo i zemlju" na obljetnicu dana na koji je svijet bio začet? I zbog čega prekidamo period slavlja jomkipurskim postom i pozivom da "mučimo svoje duše"? I zašto hrlimo podignuti (za četiri dana) sedmo dnevni, gotovo iluzorni dom, ukra šen mirisnim raslinjem, zelenim krovom, i zidnim ukrasima s biblij skim ličnostima i doživljajem Hra ma? Koja je to ideja koja povezuje ove svete dane? I zašto strpati sukot kolibe, podsjetnik na pustinjske "ku

Nakon što je nedavno čuo zastra šujuću tohaha i prokletstva koja se zazivaju protiv onih koji izdaju B ga, Izrael je, u najmanju ruku, razumljivo "nervozan" u vezi svoje budućnosti. Nicavim stoga počinje u pozitivnom tonu, ohrabrujućim riječima da svi mi stojimo pred B gom i ponovno s Njim sklapamo savez. Ovi početni p'sukim skreću nam pozornost na "uključivost" Izraelskog naroda. Naš narod čine učenjaci i vođe, suci i službenici, muškarci, žene i djeca, obraćenici, drvosječe i oni koji sakupljaju vodu. (aškenazim i s'faradim, religiozni i sekularni Židovi, mitnagdim i hasi dim.) No, oni su stajali svi zajedno kako bi potvrdili svoju predanost B gu. Židovsko jedinstvo oduvijek je bilo naša snaga, a njegov manjak, nažalost, naša najveća slabost.

Kao što je to učinio nekoliko puta ranije, Moše Rabeinu pred narodom predočuje obje strane Saveza s B gom: Vi ste bili u Egiptu i svjesni ste njihovih odvratnih običaja, te običaja drugih naroda s kojima ste se susreli. Možda među vama pos toji buntovnik/buntovnica koji/a će odstupiti od B ga i prigrliti drugu vjeru.

I to nije sve. Ova druga skupina

Osoba koja se okrene drugoj religiji bit će strogo kažnjena, čak i

Izraz koji opisuje ono što bismo danas nazvali "trulom jabukom" je šoreš pore roš v'laana, doslovno, otrovni korijen žuči i pelina. Prva slova ove fraze mogu se presložiti tako da čine riječ šofar, protuotrov protiv ovog negativnog aspekta židovskog života. Šofar mora pro buditi onoga koji je zastranio i pos taviti ga na put tešuve.

Strana Strana3 3Godina 15 Broj 52

Odlomakčitanja.završava tvrdnjom da postoje tajne ovoga svijeta koje su B žje, i postoje otkrivene istine koje pripadaju nama i našoj djeci. Izazov koji stoji pred nama je da ostanemo vjerni Tori.

Alshich ističe da Tora opisuje narod kao "sve vas, pred B gom", a zatim nastavlja precizirajući raz ličite tipove Židova. Pred B gom, smo svi isti. Kakve god postojale razlike, one blijede do beznačajnosti kada se usporede s činjenicom da smo svi mi B žja stvorenja. Razlike postaju važne iz naše perspektive. Neke ljude gledamo kao vrijednije od drugih. No, u stvarnosti mi ni na koji način ne možemo znati kako B g na nas gleda. U njegovim očima mi svi uspravno stojimo danas...

Levi druga alija 3 p'sukim (29, 12-14

OU Israel's Torah Tidbits

ako misli da neće. Ovi p'sukim su minijaturna verzija tohahe iz prošlo tjednog

Možda je to značenje proročanstva Avrahamu Avinu da će njegovih potomaka biti bezbroj poput zvije zda na nebu. Uključite milijune Ži dova danas, dodajte milijune koji su nam prethodili, i dodajte koliko još? budućih generacija, i za nas se doista može reći da smo "bez broja". Š'liši treća alija 14 p'sukim (29,15-28)

U području znanosti i prirode imamo još jednu primjenu ovog pasuka. Pogledajte što znanstvenici znaju, a što ne znaju. Vratite se deset ili dvadeset godina, pedeset ili stotinu godina unatrag i postavite ista pitanja. Zamislite si kakve bi odgovore na ova pitanja mogli dobiti u budućnosti, za deset ili

Alija po alija

Ako netko pokušava razumjeti neko od teških životnih pitanja Kako se mogao dogoditi holokaust? Zašto umiru mala djeca? Zašto se loše stvari događaju dobrim ljudi ma? mora biti svjestan da možda neće biti u stanju sve spoznati. Mi možemo biti pametni, osjetljivi, pro nicljivi i moći ćemo shvatiti mnoge stvari. Ali možda i nećemo. Mi ne razumijemo uvijek B ga. Postoje stvari koje pripadaju u kategoriju nistarot, skrivenih tajni. Ovo nas neće odvratiti od traženja odgovora. No, to nas može utješiti ako smo razočarani rezultatima tih traženja.

Kohen prva alija 3 p'sukim (29, 9-11

od tri p'sukim proglašava da u to vrijeme nije živ bio samo cijeli narod Izraela, oni koji sklapaju ovaj savez s B gom, već su i duh (duše) naših predaka kojima je B g dao Svoja posebna obećanja, te gene racije Židova u prošlosti i buduć nosti, također bili prisutni pri sklapanju ovog saveza.

Usporedno se predstavlja nepo slušnog Židova koji se ponovo okre će HaŠemu i Tori, i prognanog Ži dova koji se iz daleke zemlje vraća u Izrael. To predstavlja dvostruku pri rodu tešuve. Kakva li je čudesna pri lika dana svakom Židovu i židov skom narodu u cjelini da prihvati drugu priliku da živi istinski život poPosljednjiTori.

Ali kako se možemo nadati da ćemo održati naš dio sporazuma? Nije li Tora toliko uzvišena i daleka da običan smrtnik nema šanse da dostigne te duhovne visine? Odgo vor na to je rječito izrečen u zname nitim riječima Tore Jer ova micva nije na nebesima niti je preko oceana. Ona je toliko blizu i do stižna da se svaki Židov može osje ćati sigurnim kada se suočava sa svojim izazovima. Na nama je da se obavežemo, da je osjetimo u svojim srcima i postupamo u skladu s njome.

dvadeset godina. Ono što znamo i razumijemo na ovom svijetu pri pada u niglot, u ono što nam je otkriveno.

Gledajući iz ove perspektive postoji stalna promjena u dinamici ovog pasuka. Jučerašnji nistarot današnje su otkrivene stvari. Ono što nam je danas skriveno, može se otkriti negdje u budućnosti. Kako se tajne ovoga svijeta otkrivaju "nama i našoj djeci", možemo upotrijebiti ovo novo znanje na dobro i poboljšanje čovječanstva.

Ili možemo ovaj pasuk povezati s dolaskom Mašijaha. Točno određeno vrijeme da Mašijah dođe poznato je samo B gu. Možemo dovesti Mašija ha bilo kojeg dana, danas, ako učini mo tešuvu i ostanemo vjerni Tori. "HaNistarot (točno određeno vrije me) pripada B gu; ali niglot (otkri vena metoda požurivanja Mašijaha) pripada nama i našoj djeci zauvi jek...

R'vi'i - četvrta alija - 6 p'sukim (30,1 6)

Šiši šesta alija 4 p'sukim (30,11 14)

Hamiši peta alija 4 p'sukim (30, 7 10)

O čemu Tora govori kada kaže da to nije udaljeno ...? S jedne strane, micva o kojoj se govori mogla bi biti tešuva, budući da je to tema o kojoj se prethodno diskutiralo. S druge strane, "micva" može predstavljati sveukupnost Tore i micvot. Ne samo da je tešuva dostupna, dostupna je čitava Tora. Ili oboje.

Strana 4 Divrej Tora ■

mo iz svog srca odstraniti tvrdoću koja ometa naše pridržavanje Tore, onda će nas B g dovesti natrag os tatak puta i pomoći će nam omekša ti naše srce da bude prijemčivije za Njega.

S gledišta apsolutne pravde, uko liko prekršimo odredbe našeg spo razuma s B gom, kazna bi trebala biti brza i sveobuhvatna. Ali takav način življenja mi ne bismo bili u stanju preživjeti. Ovaj odjeljak Nica vima kaže nam da ako (kada) pre kršimo savez i za kaznu budemo raspršeni među narode svijeta, time nije izgubljena svaka nada. Imamo zlatnu priliku da se vratimo B gu i on će nam pomagati u tom procesu. I ovo postaje dijelom sporazuma s B gom. Ideje povratka u fizičkom i duhovnom smislu međusobno se (nastavak s 3. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po alija

miješaju u ovom odlomku Tore.

pasuk ovog odlomka sa drži jedan od nekoliko elula, u obli ku rašei teivot, početnih slova. I B g će obrezati et l'vavha v'et l'vav zar'eha, vaše srce i srce vaše djece. Baal HaTurim zapravo kaže da je to razlog zbog kojeg govorimo slihot tijekom elula. Na drugom mjestu, Tora nam "zapovijeda" da obrežemo svoja vlastita srca. Ovdje je partner ski pasuk u kojem B g kaže da će On to učiniti. Na taj način imamo još jedan pokazatelj uzajamnih obveza po tim pitanjima. B g je spreman susresti se s nama na pola puta (ili još bliže). Ako uložimo taj trud da se vratimo Njemu, ako se potrudi

Ako se vratimo B gu, onda će B g obasuti prokletstvima naše neprija telje. Samo trebamo biti vjerni HaŠemu i držati Njegove micvot, i On će nas obasuti svim Svojim bla goslovima. Opet je tešuva ta "najviša točka". I ponovo. A tešuva bi trebala biti potpuno iskrena.

Koncept slobodne volje vrlo je lijepo iskazan u završnom odlomku Nicavim. On naznačava razliku između ljudskih bića i svih ostalih stvorenja. Sunce i mjesec "ispunja vaju" B žje zapovijedi bez svjesnih odluka. Pčela ne promišlja o stva rima pa odluči oprašiti cvijet. Niti lav kada napada slabu zebru ne raz

Mi posjedujemo slobodnu volju. Mi možemo biti onakvi ljudi kakvi izaberemo biti.

■

matra moralnost svog čina. Samo ljudi imaju izbor da učine dobro ili zlo. B g nam preporuča i poziva nas da izaberemo život i dobro, ali izbor prepušta nama. Zbog toga smo od govorni za svoje postupke, i zato stajemo pred B ga na sudu na Roš hašanu. Ponuđena nam je mogu ćnost, ali B g ne samo da nam je "naredio" da izaberemo život, On nas ponovno upozorava na razorne posljedice pogrešnog izbora. Nebe sa i Zemlja pozvani su da budu svjedoci ovoj najvažnijoj činjenici ljudskog postojanja. Zemlja Izrael je ta "nagrada" za mudar odabir, kao što je B g obećao Avrahamu, Jichaku i Jaakovu.

B g još jednom potvrđuje Svoj Savez i obećanja koja nam je dao.

Naša prava odluka priskrbit će nam dug život i pouzdano ćemo zadržati zemlju koju je On obećao našimPrisjećajmoprecima.se upozorenja Nicavi ma, neka nas prekrasni izazovi Ni cavima nadahnu, neka nas uzvišene poruke Nicavima uzdignu, i neka bismo imali "uspješnu" Roš hašanu i Jom kipur, te sretnu i zdravu godi nu mira i prosperiteta.

Imamo Njegovu "preporuku" i oh rabrenje da izaberemo život umjesto smrti, dobro umjesto zla.

Imamo tu zlatnu priliku da se po kajemo zbog svojih puteva i vrati mo se B gu.

Strana Strana5 5Godina 15 Broj 52

nas, sada razasute, vratiti natrag.

Tešuva ne samo da je moguća, ona nam je vrlo dostupna, i u sklopu je naših sposobnosti.

(nastavak s 4. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po alija

Grijeh će najčešće učiniti manjina pojedinaca, a ne cijela zajednica.

Mi imamo privilegiju da znamo mnogo, ali ne znamo sve. I iz te činjenice možemo crpiti utjehu. Ne moramo znati razlog svega.

Čak i kad budemo kažnjeni i pro gnani, vratit ćemo se B gu i On će

I On će nam pomoći u tom pro cesu.

Posljednje tri riječi odlomka vrlo su poučne. B'fiha, u ustima je tvojim, u'vilvav'ha, i u srcu tvom, la'asoto, da to učiniš. Misli, riječi, djela. Tešuva, pokajanje, svakako sa drži sva tri elementa. Čovjek mora postupiti pokajnički, tako da presta ne činiti određeni grijeh te da vrši micvu. On mora iskreno žaliti što je pogriješio i prihvatiti ispravan put za svoju budućnost. Ovo se zbiva u području mahšave, misli. A verbal no priznanje B gu čini bitnu kompo nentu procesa tešuve.

Na ovaj se način također može vi djeti da se mnoge micvot, zapravo čitava Tora, drže riječima, mislima i djelima. Š'vi'i sedma alija 6 p'sukim (30,15-30,20)

Ovo se primjenjuje na sve, u svako vrijeme i na svakom mjestu, gdje se primjenjuje zakon o t'ruma

11. Pozitivna je zapovijed odvojiti t'ruma (dio od proizvoda) i dati ga kohenu

Zapovijedi za zemlju Izraela

Sefer Hamicvot Hakacar

jer je rečeno: Kad uzmeš od Izraelaca desetinu koju sam vam dao.. . tada ćeš od toga odvojiti dar Hašemu, desetinu od desetine (Bemidbar 18,26). To je ono što se naziva t'rumat ma'aser (t'ruma od desetine); a njegov zakon je isti kao zakon za t'ruma (§l11).

U parši Nicavim ne učimo niti jednu od 613 micvos

I tako je, prema odluci učenjaka, jednako na snazi na raznim lokacijama u regijama u blizini Zemlje.

Danas, kada nema svetog Hrama i ne jede se čak ni u Jeruzalemu, otkupljuje se za p'ruta (određeni sitan novčić ili svota novca) i baca se u more. Druga mogućnost je, da se može odvojiti novčić konkretno za otkup ma'aser šeni, da ga učini ga nesvetim i da svaki put to učini za vrijednost jedne p'rute u vrijednosti novčića, sve dok se na taj način u cijelosti ne iscrpi.

Dakle, po zakonu Tore, ovo se odnosi [samo] na žito, vino i ulje, iako neki kažu na sve proizvode; ali po zakonu učenjaka to se odnosi na svu hranu koja je pohranjena, koja je uzgojena iz tla. Po zakonu Tore on je na snazi samo u zemlji Izraela, ima i onih koji kažu, čak i u današnje vrijeme; no drugi smatraju [da je na snazi] samo u vrijeme kada je cijeli Izrael (Židovi) tamo. Po zakonu učenjaka, međutim, [sada] je na snazi [u zemlji Izrael] prema svim autoritetima.

Strana 6 Divrej Tora Rabbi Jack Abramowitz: Tarjag - 613 zapovijedi

jer rečeno je: Prvi dio svoga žita, svoga vina i svoga ulja... dat ćeš njemu (Dvarim 18,4). Po zakonu Tore, čak i jedno zrno pšenice oslobađa [jednu od obaveza za] veliki plast, ali učenjaci su rekli da treba odvojiti više: "Srednje oko" (čovjek srednjeg temperamenta) odvojio bi pedeseti dio (dva posto). T'ruma je zabranjen onima koji nisu kohanim, i zabranjeno ju je jesti u stanju tum'a (ritualne nečistoće). U naše vrijeme, međutim, kada t'ruma treba spaliti zbog [našeg stanja] tum'a, čovjek ima pravo izdvojiti bilo koju količinu. I tako također, budući da naši kohanim idu gore [prvi na čitanje Tore u sinagogi i da kažu svećenički blagoslov) na vlastitu spoznaju, a nemaju čvrst, utvrđen pravni status kohena, nema obveze dati t 'ruma kohenu; ali čovjek ima dužnost odvojiti je.

14. Pozitivna je zapovijed odvojiti ma'asér šeni (drugu desetinu) u prvoj, drugoj, četvrtoj i petoj godini š'mite (sedmogodišnjeg) ciklusa, nakon što se odvoji ma'aserrišon ( prva desetina)

■

Odnosi se i na muškarca i na ženu.

■

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati ih je sakupio Hafec Hajim

kako

10. Negativna je zapovijed da kada osoba pravi snopove i zaboravi jedan svežanj u polju, ne smije ga uzeti, već ga treba ostaviti za siromahe

jer je rečeno, Pobrini se da odvojiš desetinu od cijelog uroda svojih žitarica... i jest ćeš [to] tamo, pred Vječnim, svojim B gom, na mjestu koje On odabere (D'varim 14,22 23). Zakon o tome je da ga njrgov vlasnik odnese u Jeruzalem i tamo pojede. Ili ga može otkupiti za novac izvan Jeruzalema i uzeti novac. A ako postane tame, obredno nečist, može ga otkupiti čak i unutar Jeruzalema.

12. Pozitivna je zapovijed odvojiti, nakon odvajanja t'rume, jednu desetinu od preostalog uroda, i dati je levitu, a to je ma'aser rišon (prva desetina)

13. Pozitivna je zapovijed odvojiti desetinu od ove desetine i dati je kohenu

jer je rečeno, Jer desetina Izraelaca koju su odvojili kao dar Vječnom, ja sam dao Levitima (Bemidbar 18,24).

jer Pismo kaže, i zaboravio si snop u polju, nećeš se vraćati po njega (Dvarim 24,19). Kao što zakon "zaboravljenog" vrijedi za snopove, tako vrijedi i za žito što stoji: Ako je tko zaboravio malo žita koje stoji i nije ga požeo, ono je onda za siromahe. I kao što zakon o "zaboravljenom" vrijedi za žito i sve što mu je slično, tako vrijedi i za sva stabla (znači, ona koja rađaju plodove i koji se pohranjuju, a pobiranje se vrši odjednom, nakon čega se sakuplja da bi se pohranilo).

• Ralbag želi zadržati doslovno čitanje teksta i tvrdi da je pretpostavka da pokajanje mora otkloniti kaznu jedno stavno pogrešna. Čini li vam se ova tvrdnja teološki problematičnom? Zašto da ili zašto ne?

• Kakva je Mošeova poruka prema svakom od stavova? Je li doista istina da je lako držati cijelu Toru, ili čak samo pokajati se ili ljubiti Ha šema? Što bi još mogao po dučavati izraz "nije na nebesima?"

Oprostiti i zaboraviti?

Da li priznanje i pokajanje nužno sa sobom donose pomirenje? U našoj paraši Hašem daje naslutiti, da je tako, obećavajući da ako se vratimo Njemu, On će se vratiti nama, smilovati se i vratiti narod iz izgnan stva. Pa ipak, već u sljedećem poglavlju Tora opisuje kako će narod, nakon prvog kažnjavanja, priznati svoje grijehe, a to neće dovesti do oprosta, nego će udvostručiti ka znu! Kako to da Hašem odbacuje pokajanje nacije?

• Raši sugerira da se stih ne odnosi na neku konkretnu

U Devarim 30. Moše govori narodu: "Ova zapovijed koju vam danas zapovijedam ... Ne nalazi se na nebesima, govoreći: 'Tko li će za nas otići gore na nebesa i uzeti ju za nas i omogućiti nam da je čujemo, i mi ćemo je vršiti ... Jer stvar je vrlo blizu vas, u vašim ustima i vašem srcu da je činite." Stih je višeznačan. Za koju zapovijed Moše kaže da je lako dostupna i ostvariva?

iskrenim ili neiskrenim?

• Dok Ramban sugerira da po kajanje naroda neće biti iskreno, R. Avraham Saba tvr di da tekst zapravo ne znači da ih je Hašem nastavio kaž njavati. Da li su te reinterpretacije u skladu s osnovnim značenjem stihova? Čime možete podržati svako od tih mišljenja? Što čini pokajanje

Strana Strana7 7Godina 15 Broj 52

• Uzmite konkordanciju kako biste istražili uporabu izraza דָעְצִּמַד" " (ha micva) u Sefer Devarimu. Koji pristup podržava ovo što ste otkrili? Što sugerira kontekst ovog poglavlja?

NijenaNebu

micvu, već na Toru općenito. R. Y. Albo, suprotno tome tvrdi da stih govori o kon kretnoj zapovijedi o pokaja nju, dok drugi smatraju da se odnosi na zapovijed da se ljubi Hašema.

Prevela Tamar Buchwald

AlHaTorah.org: Teme za razmatranje uz šabatni stol ■

Sanmartin Ascaso pokazuje vezu između korijena מ i dod. Klein, me đutim, ne povezuje ovo dvoje, već samo ovo piše u svom zapisu za jadid מ מ "prijatelj, voljeni":

אבא

Međutim, nijedan od mojih rječ nika nije povezao dud sa dod, a En cyclopedia Mikrait kaže da dud za pravo dolazi iz egipatskog.

Moramo pretpostaviti raz voj oblika izvorne onoma topejske riječi, možda dada, "draga", do verbalnog kori jena (v /j)dd, "voljeti", iz ko jeg su nastale samostalne riječi dwd i jdd. Ako pret postavimo da je "stric" igrao važnu ulogu u se mitskoj obitelji kao onaj koji snabdijeva i pomaže, po mak značenja na stric lako se može razumjeti. U istoč nom i sjeverozapadnom se mitskom području, dd je za držalo značenje "drag". Ali među aramejskim i ara pskim plemenima, na čiji je način života kroz dulje vri jeme utjecao (polu ) noma dski život i obiteljske su veze bile snažnije, značenje "stric" je prevladalo.

Drugačiji gledište na podrijetlo dod nalazi se u opsežnom članku Sanmartin Ascasa o dod u Theolo gical Dictionary of the Old Testa ment (Teološkom rječniku Starog zavjeta). On piše: Etimologija. Malo toga se može sa sigurnošću ustvr diti o etimologiji hebrejskog dodh, pl. dodhim. Moguće je da je dodh onomatopejska riječ (dad[u]) koja je nastala ponavljanjem sloga da, kao što je to često slučaj sa rije čima koje označavaju srod stvo. Sasvim je vjerojatno da je dodh imenični oblik izveden iz korijena v/jdd "voljeti" ( > מ jadhadh). Pi tanje može li se v/jdd pratiti sve do izvorne onomatopej ske riječi (usp. s hurijskim tat[t], "ljubav") mora osta ti otvoreno, kao i moguća povezanost između dodh i s/dad, "grudi".

Sada možemo vidjeti tri značenja dvije (možda) povezane riječi. U Tanahu nalazimo da dod ima samo jedno od dva značenja stric ili lju bavnik (u romantičnom smislu, kojeje vrlo često u Šir HaŠirim). Pored toga, pronalazimo riječ jadid za koju se čini da ima samo platonsko zna čenje "prijatelj". (To je također i zna čenje u suvremenom hebrejskom.

Klein sugerira da je značenje stric na prvom mjestu. On daje slijedeću etimologiju:

Drugi odgovara značenju riječi kod starih, sjedilačkih i civiliziranih naroda Mezopotamije i Sirije, odno sno "drag(a), voljen(a)".

Horowitz (str. 50) nudi slično po rijeklo, iako kaže da je značenje lju bavnik prethodilo stricu: Dod je najstarija hebrejska riječ za ljubav. Vjerojatno je to primitivni slog nježnosti preuzet od glasa da da ko jeg stvaraju bebe. Glasanje bebe isto je tako podrijetlo za riječi poput א mama, tata. Ovo objašnjava kako to da se riječi slične ovima nalaze u toliko razli čitih jezika.

Povezano s ugaritskim jdd (= prijatelj, voljeni), sirij skim מ, arapskim wadda (= on je volio), Starim južno arapskim ע (= voljeti), akadskim namaddu (= volje ni).

א

zabilježeno od 1500., ali vje rojatno je mnogo starije, iz dječjeg govora, gotovo uni verzalno i vjerojatno pret povijesno (usp. s velškim tad, irskim daid, češkim, la tinskim i grčkim. tata, lit vanskim tete, sanskrtskim tatah sve istog značenja).

ע dod ljubavnik, popri mila je značenje "stric". Uz majku i oca, stric je bio drag i zaštitnik.

Veza između ljubavnika i strica može se naći u činjenici da je u da vna vremena bilo uobičajeno, mo žda se i poticalo, da se stričevi žene nećakinjama.

Da se vratimo na Sanmartin Asca soa, koji ističe Prvobitnoda: istraživanje po kazuje da su se u Starom zavjetu dva različita znače nja dodh ujedinila. Jedno se podudara s aramejskom i starom južnoarapskom upotrebom; tu dodh znači "stric (po ocu)".

On zatim prikazuje razvoj riječi na sljedeći način:

Međutim, zapadni semitski jezici poput arapskogkoristedwd u smislu "strica (dakle, s očeve strane)"

"Dad" kao riječ koja je nastala iz govora bebe može se naći i u engle skom:

povezano sa sirijskim א (=stric; voljeni), mandej skim, nabatejskim i palmir skim dada (= očev brat), ara pskim dad (= očuh), dad (= zabava, igra, šala), akad skim dadu (= voljeno dijete). Sve ove riječi vjerojatno po tječu od dječjeg tepanja 'dad'

dod {dode}; od nekorištenog korijena koji znači prikla dno, kuhati, tj. (figurativno) ljubiti;

Horowitz također povezuje dod sa cvjetovima mandragore poznatima kao dudaim םמא ע jer "su žene vje rovale da ovo cvijeće potiče ljubav njihovih muževa prema njima". Pro našao sam izvor koji je pokušao po vezati dud ע "kotlić" (u biblijskom hebrejskom, danas "grijač vode") sa dod:

On dalje opisuje kako su različiti semitski jezici imali različita znače nja za dod. U istočnim jezicima, po put akadskog, riječ znači "voljen(a), drag(a)" i ozna čava (vlastiti) objekt lju bavi.

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik Dod ■

Strana 8 Divrej Tora

Hebrejska riječ za strica je dod ע , a teta je doda ד ע) ). To je također biblijska riječ za ljubavnika. Kakva je veza između to dvoje?

Voljen od G spoda: Ako to znači da je B g politički favorizirao Benjamina, to bi moglo odavati ugled ple mena kada je Ehud Benja minovac bio poglavar, kada je Samuelovo vodstvo bilo smješteno na teritorij Benjamina, ili izbor Šaula Benja minca za prvog kralja Izra ela (sjetite se da se budući kralj Salomon zvao Jedidja, "Ljubljen od G spoda" [2 Sam 12,25].)

םמב״םמ בעט״מ מ מ

■

S jezičnog stanovišta ime Davidh se može shvatiti kao imitacija jadhidh (homofo nija). Manje je vjerojatno da je Davidh pasivni particip glagola dudh ili se taj dodh promijenio u davidh prema uzorku mašijaha, "poma zanog, mesije" ili nasija, "poglavara, princa".

Znakovito je da najmlađi brat često dobiva ime "dra gi, mili". U Starom zavjetu, Salomonovo ime "Jedidja" odražava ovaj običaj (2 Sam. 11,27; 12,24f). Najmla đi od Jakovljevih plemena, Benjamin, prima epitet je dhidh jh vh, "ljubljeni B ži ji" (Pnz 33,12). Stoga je ra zumljivo da je osmom (1 Sam 16,10f; 17,12; prema 1. Dn 2,13 16, sedmi) i najmla

Strana Strana9 9Godina 15 Broj 52

Stoga se jadid odnosio ili na naj mlađeg sina ili je značio onaj koji je izabran da bude kralj. Možda je to čak značilo i jedno i drugo, jer obi čno bi najstariji sin bio izabran za vodeći položaj, a ovdje jadid ozna čava izabranog, najmlađeg, dragog sina. (Dokaz moje objektivnosti je da sam, unatoč tome što sam najsta riji sin i David, iznio tu teoriju.)

đem Jesejevom sinu dodije ljeno ime Davidh, "dragi".

U suvremenom hebrejskom jeziku dod nema nikakvu romantičnu ko notaciju. Ako se ne koristi za "stri ca", on u slengu može značiti "prija telj".Ubiblijskom hebrejskom nalazi mo frazu ben dod בע za "stričeva sina", tj. bratića. Očigledno se u rje čniku pojmova srodstva iz 1943. smatralo da je bolji naziv za bratića bio dodan ע (ženski rod je dodanit מנ ע ). Nisam siguran što je potaklo tu promjenu možda su smatrali da ben dod nije dovoljno precizno, jer bi bratić mogao biti tetkin sin ili čak bratić u drugom koljenu, (a ne poto mak strica ili tetke). No, u svakom slučaju taj se izraz rijetko koristi, a Safa Ivrit kaže da ga se obično nala zi samo u prevedenoj literaturi.

ֶא״)אָהְקִּתַע(״אהקמע״, ֵּב״ ֶלֵּת-״וֹ ְש״ ָ ָנ״ ַמְב״,חַלְשִּיַע״.וֹבֵּדֲא״,'דַע״,דֶֹא״אָהְקִּיַע״,אמִּבָנַדֹלְשהָּמְמִּ ְמ״,וֹ ְש םשד״,הוּבֲ ַב.

Jastrow jadid prevodi kao "oda bran". Njegova etimologija je prili čno precizna pa u to neću ulaziti, ali čini se da upotreba u rabinskoj lite raturi odgovara toj definiciji. Na primjer, u Mehilta Bešalah 2,5 opi suje mislim da pri jevod "moji izabranici se utapaju u moru" zvuči bolje nego "moji se prijatelji utapaju u moru".

Ona mu rodi sina i nadjenemu ime Šlomo. G spodin ga je volio te posla poruku preko proroka Natana; i bude nazvan Jedidja po na logu G spodnjem.

Sugestija da David potječe od ja did, a ne od dod, ima mi smisla. Kao što sam već ranije spomenuo, u Bibliji dod znači jedino "stric" ili "ro mantični ljubavnik" od kojih niti jedan ne bi bio vjerojatni izvor ime na David. Postoje takođe i neki tek stualni dokazi koji to potvrđuju. Na primjer, nalazimo da je Davidov sinŠlomo također bio poznat i kao Je didja (Šmuel II 12,24 25):

Gesenius donosi dva dokaza da dod može značiti "prijatelj". To mi je malo problematično. Prije svega, njegov jedini tekstualni dokaz je iz Jišajahu 5,1, a to je težak stih, ali kao što Sanmartin Ascaso piše: Na ovom mjestu prevesti dodh kao "prijatelj" falsifici ralo bi značenje i cilj Izaiji nog teksta. U tom kontek stu dodh znači "voljeni" u punom smislu riječi.

Tigay je u JPS Devarimu 33,12 ta kođer primijetio tu vezu, ali nudi malo drugačije objašnjenje:

Gesenius tada donosi dva paralel na primjera iz drugih jezika. Spomi nje aramejski koji znači "prija telj", a tek potom "stric". To nalazi mo u Bava Batra 41b, gdje Rav Hija tim nazivom zove svog strica Rava. Međutim, Steinsaltz spominje teori ju da bi מבמבח mogla biti skraćenica od מבא״מחא "brat moga oca". On spo minje također i da je latinski naziv za tetku, amita, srodan s amata, "vo ljena". Međutim, već smo vidjeli da se amita može itekako povezati s hebrejskim em. U svakom slučaju, ništa što je napisao nije me uvjerilo da biblijski dod znači bilo što drugo osim stric ili ljubavnik.

אבמבח

Ova će mi podjela možda pomoći da razrješim moju najstariju etimo lošku zagonetku. Za one koji ne znaju, moje ime je David. Sjećam se još iz vremena kada sam bio malo dijete, da sam u svojoj sobi imao jednu malu uokvirenu karticu, na kojoj je pisalo da ime David znači "voljeni". To je izgledalo jako lijepo svakako "voljeni" je bio kompli ment. Međutim, kad sam počeo uči ti hebrejski, ta mi se etimologija uči nila pomalo čudnom. Znao sam da ahuv בעדא znači "voljeni", i da dod ima veze s "ljubavi", ali kakav je to čudan oblik ע (ili מע )? Znam da može biti teže odrediti podrijetlo imena nego drugih riječi ali zašto voljeni? Zašto ne "ljubavnik" ili "dragi"?

Kad djevojka kaže da ima havera הבח, to znači da ima "dečka". Ako želi reći samo "prijatelj", bez roman tičnih konotacija, ona će reći jadid Isto se odnosi na havera דהבח i jedida ד מ מ za mladiće.)

Tanahu, povezuje isključivo s kra ljem. Carlson piše da je njegovo značenje "dragi". On odbacuje niz teorija, uključujući one koje kažu da David nije bio njegovo prvobitno ime (već Elhanan) ili da to ime po tječe od akadske riječi dawidum (pronađeno na pločama Mari) što znači "(nanijeti) poraz" (vidi Ency clopedia Mikrait o Davidu). On piše da:

Osim toga, nalazimo da se Binja min u Mošeovom blagoslovu (De varim 33,12) također naziva B žjim jadidom. Kakva je veza između Binjamina, Davida i Šlomoa? Carlson piše:

Većina izvora koje sam provjerio povezala je david s dod. Ali članak o Davidu koji je napisao Carlson u Te ološkom rječniku dao mi je dodatni uvid. Tamo se spominje da se Da vid, iako je spomenut 790 puta u

(nastavak s 8. stranice) David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski Dod

Strana 10 Divrej Tora

Dok sam bio student na fakultetu kasnih 1960 ih, postojala je dobro poznata priča o američkoj Židovki koja je u svojim 60 ima putovala u sjevernu Indiju kako bi vidjela sla vnog gurua. Ogromna masa ljudi čekala je da vidi tog svetog čovjeka, no ona se progurala, kazavši da ga treba hitno vidjeti. Na kraju je ušla u šator i stala pred gurua. Ono što je rekla postalo je legenda. Rekla mu je, "Marvine, slušaj svoju majku. Dosta je bilo. Dođi kući."

Počevši od 1960 ih, Židovi su našli svoj put do mnogih religija i kultu ra, uz jednu značajnu iznimku: nji hove vlastite vjere i kulture. Ipak, judaizam je povijesno imao svoje vlastite mistike i meditatore, poete i filozofe, svoje svete muškarce i že ne, svoje vizionare i proroke. Često se činilo kao da je čežnja koju ima mo za duhovnim prosvjetljenjem direktno proporcionalna sa udalje nošću, sa nečim stranim i nepozna tim. Draže nam je daleko nego bli

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Kultura koja ih je okruživala u većini tih slučajeva bila je neprija teljski nastrojena prema Židovima i judaizmu. Ipak, Židovi su težili pri hvatiti tu kulturu koja ih je odbaci vala, radije nego da prihvate onu koja je njihova po rođenju i naslje đu, u kojoj su imali priliku osjećati se kao kod kuće. Rezultati su često biliTotragični.štosupočeli štovati Baala, nije Izraelce dovelo do toga da ih Kana anci smatraju dobrodošlima. To što

zu.Nekad

xa: "Odbijam pripadati klubu koji bi me prihvatio za člana." Židovi su dugo imali tendenciju da vole ljude koji njih ne vole i traže gotovo svaki duhovni put sve dok to nije njihov vlastiti.Kadveliki

umovi napuste judai zam, judaizam gubi velike umove. Kad oni koji traže duhovnost odu negdje drugdje, židovska duhov nost trpi. A to se događa baš na onaj paradoksalni način koji Mojsije opi suje nekoliko puta. Događa se u vremenima obilja, a ne siromaštva, u vremenima slobode, a ne ropstva.

Nije na Nebu

Vremena u kojima su Židovi što vali idole ili postali helenizirani, bi la su vremena Hrama kada su Ži dovi živjeli u svojoj zemlji, uživali suverenitet ili autonomiju. Vrijeme u kojem su oni u Europi odbacili judaizam, bio je period emancipa cije, od kasnog osamnaestog do ra nog dvadesetog stoljeća kada su oni po prvi puta uživali građanska pra va.

Rezultat je bio da su Židovi obo gatili druge kulture više nego svoju vlastitu. Dio Mahlerove Osme sim fonije je katolička misa. Irving Ber lin, sin hazana, napisao je popularnu pjesmu: "Ja sanjam jedan bijeli Bo žić." Felix Mendelssohn, unuk je dnog od prvih "prosvjetljenih" Ži dova, Mosesa Mendelssohna, kom ponirao je crkvenu glazbu i obnovio dugo zanemarivanu Bachovu Muku po Mateju. Simone Weil, jedna od najvećih kršćanskih mislioca 20. sto ljeća, koju je Albert Camus opisao kao "jedini veliki duh naših vreme na", rođena je od židovskih rodite lja. Isto tako i Edith Stein, poznata u katoličkoj crkvi kao svetica i muče nica, ali ubijena u Auschwitzu jer je za naciste bila Židovka. I tako dalje.

■

sam mislio da je to jedin stveno za naše čudno doba, ali za pravo, Mojsije je već predvidio mo gućnost da će u budućnosti Židovi možda reći da se, ako želimo naći inspiraciju, moramo popeti na nebo ili prijeći preko mora. No, ona nije nigdje nego ovdje. I tako je bilo veći dio izraelske povijesti tijekom peri oda prvog i drugog Hrama. Prvo je bilo vrijeme u kojem je narod bio kušan bogovima drugih okolnih naroda: kanaanski Baal, moapski Hemoš, ili Marduk i Aštarta iz Ba bilona. Kasnije, u vrijeme drugog hrama, privukao ih je helenizam. To je neobičan fenomen, najbolje opi san u slavnom stihu Groucha Mar

su postali helenizirani, nije Židove približilo ni Grcima ni Rimljanima. Odbacivanje judaizma u 19. stoljeću nije antisemitizam privelo kraju još ga je rasplamsalo. Stoga je moćno Mojsijevo uvjeravanje: kako bi na šao istinu, ljepotu i duhovnost, ne moraš se popeti na nebo, ili prijeći preko mora. "Blizu je tebi riječ, u tvojim ustima i u tvom srcu kako bi ju mogao vršiti."

Je li bila greška Europe prihvatiti židovstvo Židova i judaizam? Je li bila greška judaizma suočiti se s izazovom? Taj fenomen je toliko kompleksan da prkosi bilo kakvom jednostavnom objašnjenju. Ali u tom procesu, izgubili smo umjet nost, velike intelekte, velike duhove i umove.Doneke mjere, situacija se pro mijenila i u Izraelu i u dijaspori. Imamo mnogo nove židovske gla zbe i ponovno buđenje židovskog

Kad nam se čini da imamo malo toga za što možemo zahvaliti B gu, mi zahvaljujemo B gu. Kada imamo mnogo toga za što možemo biti za hvalni, mi zaboravljamo.

Nemojte se ponašati prema Njemu kao prema strancu. On vas voli. On vjeruje u vas. On želi vaš uspjeh. Kako biste pronašli Njega, ne mo rate se penjati na nebo, niti prelaziti more. Njegov glas možete čuti u ti šini duše. Njegovo svjetlo vidite ka da svoje oči otvorite za čuda. Njego va ruka je ona koju držite u ponoru beznađa. Njegov je dah onaj koji va ma daje život."

Ljepota židovske duhovnosti je upravo to da je u judaizmu B g bli zu. Ne moraš se penjati na planinu ili ući u ašram kako bi pronašao B žju prisutnost. Ona je tamo oko šabatnog stola, u svjetlu svijeća i jednostavnoj svetosti vina za kiduš i hale, u slavljenju Ešet hajil (vrsne žene) i blagoslovu djece, u miru uma koji dolazi kada ostavimo svi jet da se brine sam za sebe u dan kada slavimo dobre stvari koje ne dolaze od rada, nego od odmora, ne dolaze od kupovanja, nego od uži vanja u darovima koje smo imali cijelim putem, ali ih nismo imali vremena cijeniti.

Strana Strana11 11Godina 15 Broj 52

Zato Mu zahvalite svakog jutra za dar života. Recite Šema dva puta dnevno zbog dara ljubavi. Priklju čite svoj glas drugima u molitvi ka ko bi Njegov duh mogao teći kroz vas, dajući vam snagu i hrabrost da promijenite svijet. Kada Ga ne mo žete vidjeti, to je zato što gledate u krivom smjeru. Kad se čini da je On odsutan, On je tamo iza vrata, ali vi ih morate otvoriti.

pokajanju Jom Kipura. On je tamo u samom zraku zemlje Izrael i u ka menju Jeruzalema, gdje se najstariji od starih i najnoviji od novih mije šaju zajedno poput bliskih prijatelja.

Ja sam rabin. Dvadeset i dvije go dine bio sam glavni rabin. Ali na kraju, mislim da smo mi rabini ti koji nisu učinili dovoljno kako bi pomogli ljudima otvoriti njihova vrata, njihove umove i njihove osje ćaje pred Prisutnošću većom od sve mira koja nas je stvorila u ljubavi, a koju su naši preci znali toliko dobro i toliko voljeli. Mi smo se bojali. In telektualnih izazova rastuće seku larne kulture. Društvenih izazova toga da živimo u svijetu, a da ipak nismo sasvim dio njega. Emocional nih izazova toga da vidimo Židove ili judaizam ili zemlju Izrael kritizi rane i osuđene. Zato smo se povukli iza visokog zida, misleći da će nas to učiniti sigurnima. Visoki zidovi

misticizma. Imamo važne židovske pisce i mislioce. Ali još uvijek du hovno podbacujemo. Najdublji ko rijeni duhovnosti dolaze iznutra: iz kulture, tradicije, senzibiliteta. Oni dolaze iz sintakse i semantike priro dnog jezika duše: "Blizu je tebi riječ, u tvojim ustima i u tvom srcu kako bi ju mogao vršiti."

Ono što je Mojsije mislio u svojim nevjerojatnim riječima, "Nije na ne bu… niti je preko mora," (Pnz 30,12 13) bilo je: "Kinderleh, vaši su rodi telji drhtali kada su čuli glas B ga sa Sinaja. To ih je preplavilo. Rekli su: Ako čujemo još malo, umrijet ćemo. Zato je B g našao načine na koje se mogao susresti sa njima bez da bu du preplavljeni. Da, On je Stvoritelj, Vladar, vrhovna moć, početni uzrok svega, onaj koji pomiče planete i zvijezde. Ali On je također i roditelj, partner, onaj koji voli, prijatelj. On je Šehina, od riječi šahen, koja znači, najbliži susjed.

B g je blizu. Judaizmu nisu potre bne katedrale, manastiri, teško ra zumljive teologije, metafizičke geni jalnosti, koliko god lijepo to sve bi lo, jer B g je za nas B g svakoga i po svuda, onaj koji ima vremena za svakog od nas i koji nas sreće tamo gdje jesmo, ako smo mi voljni svoju dušu otvoriti za Njega.

■

nikad te ne čine sigurnim, oni te samo čine uplašenim. Jedina stvar koja te čini sigurnim jest suočavanje sa izazovima bez straha i inspirira nje drugih da čine to isto.

Prevela Anja Grabar

Šabat šalom.

U judaizmu, B g je blizu. On je tamo u poeziji Psalama. On sluša naše debate dok učimo stranice Tal muda ili nudimo nova tumačenja drevnih tekstova. On je tamo u ra dosti blagdana, suzama Tiša BeAva, odjekivanju šofara na Roš Hašanu i (nastavak s 10. stranice) Rabbi Lord Jonathan Sacks: Nije na Nebu

B žji um i postupci, da tako ka žem, ostaju nedokučivi i van su naše sposobnosti prosuđivanja, da razumsku spoznaju niti ne spomi njemo. Moše nas upozorava da su "skrivene stvari G spodnje stvari, ali ono što nam je jasno i otkriveno je da smo ostali vjerni tom savezu [na Sinaju i Mošeovom."]

■

Sama riječ "nicavim" važna je za jasno prenošenje i sagledavanje gore iznesene poruke. Ta riječ znači ne samo prisutan i zadužen, već tako đer znači i uspravno i teško.

ispred našeg Stvoritelja, sada kad su dani suda upravo pred nama, trebamo to uči niti povijenih leđa i snažnog srca. Mi možemo i trebamo reći "Nastavi i dalje ulagati u mene i moju obitelj i naraštaje. Mi nećemo napustiti sa vez, niti ćemo Te razočarati."

Shvaćanje i prihvaćanje te istine jedini je način na koji se može baviti Židovskom povijesti i svim pitanji ma Židovskog života prošlim, sa dašnjim i budućim.

.c Trebamo B gu reći:

Rabbi Berel

Ovaj stav je nesumnjivo potreban i pravodoban u ovo doba pred Viso ke blagdane. B ga se ne može umo ljavati na temelju, da tako kažemo, osobne nesposobnosti i slabosti vo lje i vizije. To je kao da od zajmoda vaca tražimo da nam i nadalje po zajmljuju novac za poduzeće koje je očito

Onnaroda.ihupozorava

Sindrom žrtve

Wein:

mjeru i cilj saveza.

Strana 12 Divrej

Jedan od najdražih psiholoških poremećaja koje si ljudi vole zadr žati je osjećaj da su žrtve. Osjećaj da je žrtva, bez obzira je li to uistinu tako ili nije, pruža osobi osjećaj utje he. To više nije krivnja te osobe, bez obzira na to što ona radi i bez obzira

MošeŽidova.svepodsjeća

će se na kraju cijena za njihovo na puštanje saveza naplatiti od Židov skog

da postoji vje čni savez između B ga i Izraela. G spod neće dopustiti da se Židovski narod izvuče iz preuzete obveze. Mnoge će se čudne stvari dogoditi Izraelskom narodu tijekom brojnih stoljeća njegovog postojanja. Dogo dit će se događaji koji su van doma šaja ljudskog poimanja i shvaćanja.

Bez obzira koliko se Židovski na rod meškoljio i vrtio kako bi izbje gao svoj dio saveza, on je uvijek zarobljen njegovim posljedicama i rezultatima. Moše ih upozorava da

Savez Tora

Kadaneuspješno.prolazimo

"Nastavi i dalje ulagati u mene i moju obitelj i naraštaje. Mi nećemo napustiti savez, niti ćemo Te razočarati."

U njoj se nalazi posljednji govor i riječi Mošea njegovom narodu na kon više od četrdeset godina vod stva. Te riječi nisu bile namijenjene da ih čuju samo stvarni slušači u to doba, već isto tako i svi kasniji na raštaji

Ako netko kaže: "Ne mogu to uči niti", onda to uistinu postaje nje govo proročanstvo koje će rezul tirati neuspjehom. Moše podsjeća Židovski narod da su oni "nicavim" snažni, sposobni, otporni i da mogu izdržati sve krize i probleme. Moše apelira na njihovo viđenje samih sebe i njihovu unutarnju snagu.

da ne pametuju previše u vezi toga. Vremena se mijenjaju, tehnologija ide naprijed, dolazi do novih otkrića u B žjem svijetu, ali B žji savez s Izraelom i dalje ostaje onakav kakav je bio.

Moše strahuje da će se Židovski narod nekako osjećati nedostojnim, i nedovoljno snažnim za stroge za htjeve saveza. Podsjeća ih na njiho ve stvarne jake strane i sposobnosti. Moše zna da će pomanjkanje samo pouzdanja automatski potući na

Jedna od najkraćih i najmanjih paršijot Tore je ovotjedna parša Nica vim. Ipak ova je parša jedna od naj važnijih u smislu vječne poruke Izraelskom narodu.

na posljedice njenih postupaka. Je dnostavno, činjenica je da su se svi urotili protiv nje, stoga se ima pravo osjećati žrtvom, što joj je utjeha.

Židovski je narod redovito bio žrtva tisućama godina. Nema nika kve sumnje da su nam učinjene stra vične stvari, na nepravedan i potpu no nepošten način. Unatoč tome, je dna od veličina pristupa židovskog naroda bila je to što, iako su bili žr tva, oni sebi nikada nisu dopustili da se osjećaju kao žrtve. Zbog toga su ostali produktivni i bili u stanju biti puni života. Oni su gledali pre ma naprijed, a ne iza sebe. Uvijek su pokušavali ojačati sebe onim što su mogli učiniti i zadržali su optimisti čan pogled na ono što će im buduć nost pružiti.

To nije stav Tore i nije stav židov ske tradicije. Mi smo se uvijek pri sjećali tužnih i tragičnih događaje koji su zadesili židovski narod, ali uvijek smo išli naprijed. A što se tiče tužnih događaja, mi smo se izdigli do toga da stvaramo novu veličinu i obnavljamo sebe.

li žrtvama. Oni su smatrali, budući da im je bio darovan život, da taj dar moraju iskoristiti i nastaviti dalje.

Zato riječi psalmista da se raduje mo s drhtanjem, točno opisuju naše osjećaje i emocije na ovaj dan slavlja i suda. Veličanstvenost molitvene službe ovog dana neusporediva je, da tako kažem, svim ljudskim izri čajima. Promišljanje i razumijevanje same službe u nama stvara raspolo ženje i daje ton tom danu, potičući nas da s pouzdanjem krenemo na prijed u novu i blagoslovljenu go dinu koja započinje.

Ovu ideju treba naglašavati u našim školama i sinagogama, u našim razgovorima i u našim razmi šljanjima. Nikada ne bismo sebi smjeli dopustiti da postanemo žr tvom sindroma žrtve. To bi bio konačni posthumni trijumf naših neprijatelja, onih koji nas žele uni štiti. Iz dana u dan moramo obnav ljati same sebe u težnji za dobrotom i veličinom, što je dio naše tradicije.

Šabat šalom.

Holokaust je promijenio taj fokus jer je ulogu žrtve židovskog naroda institucionalizirao. Pogledajte bez brojne muzeje i spomenike koji po stoje. To nam stalno čini da se osje ćamo kao žrtve i da, da tako kaže mo, ništa od toga nije naša krivica i da ne moramo raditi ništa više nego podsjećati svijet da smo žrtve.

■

Roš Hašana

Postoje mnogi običaji vezani za blagdan Roš Hašane koji su evolui rali tijekom tisućljećima. Svi ti obi čaji u sebi spajaju dvije suprotne emocije koje karakteriziraju ovaj novogodišnji blagdan. Jedemo sla tku hranu i med i nadamo se godini fizičke i duhovne obnove. Uz to, okupljamo se kako bismo odbacili naše grijehe u bazen s vodom, kako bismo simbolički iskazali potrebu za poboljšanjem samih sebe u nare dnoj godini. Ona je stoga dan žalje nja, iako ne dopuštamo da se izra žavanje toga pojavi u našoj molitvi, jer smo usredotočeni na budućnost, a ne na prošlost. No, svi smo mi svjesni da nas prošlost uvijek prati i podsjeća na naše snage i slabosti, na naš potencijal i na naše ciljeve.

(nastavak s 12. stranice) Rabbi Berel Wein: Savez

Isto vrijedi i na osobnoj razini. Svi mi doživljavamo životne preokrete, tragedije, razočaranja i neočekivane negativne reakcije. Postavlja se pita nje, kako se postavljamo prema tim događajima? Da li se, da tako ka žem, predajemo jer je život nepo šten, jer imamo te probleme… jer su ljudi često okrutni i nepravedni? Ne, nekako se riješimo nevolja i kre nemo naprijed sa svojim nadama, planovima i sposobnosti da izgra dimo i oblikujemo bolje živote za sebe, svoje obitelji i za židovski narod.Jasmatram da patimo od sindro ma žrtve u daleko prevelikoj mjeri, s obzirom na ono što smo u stanju postići. Čega nema, nema više. Što se dogodilo, dogodilo se. Ali ono što će se dogoditi i što nam predsto

Sjećam se kako mi je veliki rabin Yosef Kahaneman iz Poneveza, mnogo puta govorio da smatra da je bio spašen kako bi mogao obnoviti svijet litvanske ješive u zemlji Izra elovoj. Nikada mi nije govorio o onome što se dogodilo njemu i nje govoj obitelji te njegovoj ješivi u Litvi. Govorio mi je jedino o onome što se sada događa u Izraelu i nje govom planu namijenjenom za bu dućnost. Rekao je da on nije žrtva, već preživjeli, i da postoji velika razlika između te dvije riječi i ta dva koncepta. Ako shvatimo da smo preživjeli, tada se ono što nam se dogodilo može staviti u perspekti vu. Ako se osjećamo kao žrtve, tada će nas taj osjećaj žrtve proganjati, čak i u kasnijim generacijama.

Šana Tova.

Strana Strana13 13Godina 15 Broj 52

ji, ovisi o nama. Imamo sposobnost, kreativnosti, talenta, pa čak i mate rijalna sredstva da nastavimo stva rati snažniji židovski narod ... pa čak i bolji svijet.

Osjećaj da ste žrtva pretvara se u paranoju, ali kako je Richard Nixon jednom rekao: "Da je cijeli svijet protiv vas, i vi biste bili paranoični."

Poznavao sam mnogo Židova koji su preživjeli holokaust. Neki od njih bili su sjajni rabini, drugi su bili je dnostavniji ljudi, zanatlije i poslovni ljudi. Jedna od izuzetnih osobina preživjelih holokausta bila je njiho va žilavost. Oni su gurali naprijed. Oni su si izgradili nove obitelji. Oni su stekli bogatstvo i ponovno izgra dili židovski svijet u državi Izrael i širom dijaspore. Oni se nisu smatra

c Smatram da patimo od sindroma žrtve u daleko prevelikoj mjeri, s obzirom na ono što smo u stanju postići

Turnus Rufus ga je uvjeravao da je, upravo suprotno, milostinja ono što nas osuđuje na kaznu u geheno mu, i iznio je slijedeću usporedbu. Ako kralj dâ, razljućen njegovim postupkom, zatvoriti svog slugu u tamnicu i naredi da mu nitko ne smije donositi hrane i vode, neće li kazniti svakoga tko usprkosi nje govom nalogu? Židovski narod je nazvan slugama, kao što kaže pasuk (Vajikra 25,25): "Jer Meni su Bnej Jisroel

mezuze, da li je on obavezan posta viti mezuzu na dovratak te sobe?"

Što je uopće navelo Turnusa Ru fusa da postavi takvo pitanje?

ideju o davanju drugima. On je smatrao da svatko treba istrpjeti svoju sudbinu.

I ponovo sam mu odgovorio pita njem, dok sam u mislima nagađao o situaciji u kojoj se nalazi ta osoba.

"Dakle," rekao je čovjek, "ako ne tko odsjedne u nekoj sobi na neko liko tjedana, u sobi koja nije njegova i za koju ne plaća, ali na njoj nema

Kad sam ga upitao koliko dugo planira ostati u toj sobi, odvratio je: "Nisam posve siguran."

Učinio sam to, i čovjek mi se nave liko zahvaljivao. Objasnio sam da nema potrebe za toliku zahvalnost jer ja sam mu samo ponovio ono što se može naći u Tori.

Zli Turnus Rufus, zabilježen u po vijesti kao onaj koji je plugom uko pao ruševine Heichala u zemlju na kon uništenja Bejs HaMikdaša, je dnom je upitao Rabi Akivu: Ako vaš B g voli siromašne, zašto ih ne uzdržava?

Strana 14 Divrej Tora

Početno ispitivanje pozivatelja o zakonima o mezuzi nagovještavalo je da je on vjerojatno nov u pozna vanju zakona Tore ili da nije baš osobito učen. Međutim, nakon što sam počeo odgovarati na njegova pitanja dobio sam vrlo jasan osjećaj da taj čovjek, zapravo, posjeduje mnogo više od osnovnog pozna vanja halahos o mezuzi

Rabisluge."Akiva

Pojedinac koji je odgojen tako da gaji suosjećanje i senzibilnost prema drugima, neće podržavati nebrigu prema siromašnome i neće dopustiti da on umre od gladi. Turnus Rufus nije imao takvih crta ličnosti niti moralnih kvaliteta, pa nije razumio

■

Dok sam se pitao što znači taj od govor, on je upitao koliko daleko je obavezan čovjek pješice otići kako bi molio s minjanom.

Neobična pitanja

"A koliko dugo misliš da bi mo gao ostati?" pitao sam.

je odbacio njegovu usporedbu i ponudio drugačiju. Ako kralj, razljućen postupkom svog sina, dâ ga zatvoriti u tamnicu i naredi da mu nitko ne smije dono siti hrane i vode, neće li obasuti da rovima onoga koji se usudi donijeti princu namirnice jer, zapravo, kralj ne želi da nikakvo zlo zadesi njego vo dijete? Židovski narod djeca su Vječnog, kao što je rečeno (Devarim 14,1): "Vi ste djeca Vječnog."

Rekao je da se nadao da to neće biti predugo, no da će to za sada biti njegovo mjesto stanovanja.

Rabbi Dovid Goldwasser:

"Da li je moguće da mi date segula za parnasa?" upitao je čovjek kada sam prestao govoriti.

"Ne razumijete," rekao je čovjek s knedlom u grlu. "Ja nemam od čega živjeti. Vaši nagovještaji znače mi mnogo više nego li si možete zami sliti. Ako baš morate znati ja vam svakako ne namjeravam otkriti bilo kakve daljnje informacije ja trenu tno sa svojom obitelji živim u sklo ništu i to je razlog za ove neobične ‘šeilos.’ Ja imam bitahon da će se uz B žju pomoć situacija popraviti, no

Micva u vezi cedaka toliko je hva levrijedna, posebno u ovo doba go dine, da pomaže produžiti život čo vjeka i čak ga spasiti od smrti, kao što učimo u Mišlej. Cedaka je jedna od tri glavne komponente tešuve, pokajanja. Vječni ima veliko suosje ćanje prema onome koji daje u do brotvorne svrhe, jer to pokazuje empatiju te osobe i njezinu milost prema drugima, čime budi milost Vječnoga mida kneged mida

To nije bilo toliko neuobičajeno pitanje koliko ono koje je uslijedilo nakon toga. "Ako netko jede za zaje dničkim stolom s nekim nepoželj nim ljudima, treba li uključiti i Ha Rahaman za one koji su se okupili kod stola kada govori Birhas HaMa zon?"

R. Akiva je odgovorio da je razlog zašto na svijetu postoje ljudi u osku dici to da nam se pruži mogućnost da se spasimo suda gehenoma time što ćemo im dati cedaka

Neprestano zvonjenje telefona godinama je sačinjavalo neodvojivi dio našeg svakodnevnog života. Ljudi s čitave zemaljske kugle traže savjet, uputu, pomoć i odgovore na halahičke šeilos. Svi ti pozivi služe da pokažu mikrokozmos različitih ljudi koji žive u današnje vrijeme.

Veliki HaRav Moshe Feinstein ztl jednom je napomenuo da kada net ko čuje da se iznosi šeila, on ne treba tek slušati samo pitanje, već treba obratiti posvemašnju pažnju na oso bu koja pitanje postavlja. Poziv koji sam primio prije nekoliko tjedana istog me trenutka podsjetio na sa vjet R. Moshea.

Povratak

(nastavak s 14. stranice) Rabbi Dovid Goldwasser: Neobična pitanja

trenutno ja sam samo jedan veliki promašaj!"Nastalaje tišina s druge strane žice i već sam se uplašio da je po zivatelj poklopio slušalicu. Smjesta sam progovorio, ponudivši riječi ohrabrenja i hizuk, dok sam nastojao čuti ima li koga s druge strane. Ka da sam začuo jecaj koji mu se oteo iz grla, hitro sam ga uvjerio da ja ne mogu dopustiti da se takva situacija nastavi i da ću učiniti sve da pomo gnem njemu i njegovoj obitelji.

Pošto je postupak pokajanja često zahtjevan, tako da čak i prvi korak može biti teško učiniti, Tora daje uputu kako ga učiniti lakšim: Tešu va (povratak), tefila (molitva) i cedaka (milodari) sprečavaju loše odluke.

U ovo doba godine svatko od nas posebno je predan tome da bude nadahnut za tešuvu. Baal Šem Tov piše da kada netko u tami upali svi jeću on više ne vidi mrak. Isto tako, mada duša neke osobe može biti ukaljana grijehom, proces tešuve za četak je novoga stvorenja koje nije povezano s onim prijašnjim. U tom trenutku, osoba se može još više približiti Vječnom.

■ ■ ■

Cedaka, milodar, jedno je od najmoćnijih oruđa koje možemo upotrijebiti protiv zla, kao što je rečeno (Mišlej 10,2), "Milodar izbavlja od smrti."■

Rambam piše u Hilhos Gitin da svaka osoba, zapravo, želi biti dije lom Klal Jisroela i u sebi nosi unutar nju čežnju da ispuni svoje dužnosti, no nagon ka zlu sprečava je da tako postupi. Kada netko započne postu pak vršenja tešuve, taj čin otkriva iskru koja je sakrivena duboko u njegovom srcu i označava početak njegove potpune promjene.

Strana Strana15 15Godina 15 Broj 52

Michtav M’Eliyahu ističe kako u našoj svakodnevnoj molitvi Šemone Esre, našoj molbi Vječnom "Vrati nas Tori svojoj … i navedi nas da se vratimo" prethodi naša molba da nas Vječni obdari mudrošću i spo znajom. On navodi pasuk u Ješaji (6,10) koji sugerira da tešuvu pokre će shvaćanje koje se pojavljuje u du bini čovjekovog srca.

U Hilhos tešuva (2,2), Rambam opisuje tešuvu na ovaj način: "Onaj koji je sagriješio ostavlja se svojih starih puteva te u svom umu i srcu donosi toliko čvrstu odluku da neće ponoviti prijašnji grijeh da će Onaj koji poznaje sve što je skriveno po svjedočiti da se ta osoba neće pono vo vratiti svom grijehu."

Naši nam učenjaci često kažu da se čovjek treba baviti Torom i micvos zato što on to mora činiti kako bi postigao željeni rezultat, a vreme nom će se Torom i micvos početi ba viti jednostavno zbog njih samih. Čin tešuve, međutim, ne može biti licemjeran; poticaj na tešuvu mora biti duboko ukorijenjen i mora dola ziti iz srca, inače to nije tešuva. I mada čovjek može blagosloviti lulav ili zapaliti šabatne svijeće iz čiste navike, i time ispuniti micvu, micva tešuve je drugačija. Budući da su srce i duša neizostavne sastavnice tešuve, ako su osjećaji odsutni, tada nema niti tešuve.

Sefer HaChinuch piše da na svaku osobu utječu njeni vlastiti postupci. Kada neka osoba čini dobra djela

Molitvom osoba moli Svemoćnog da joj podari silu da se promjeni, i traži Vječnoga oproštenje za svoja prijašnja djela. Ona se moli Svemo gućem za B žansku milost i blago slov u budućnosti.

Prvi korak koji smo morali podu zeti bio je da nađemo primjereniji smještaj tako da obitelj dobije privid normalnog života. I doista, uz po moć običnih članova naše zajednice mi smo uspjeli postupno poboljšati teškoće te obitelji, dok smo im na stavili pomagati da ponovo stanu na svoje noge.

Tešuva, povratak vlastitoj biti, ot počinje s procesom učenja zakona o tešuvi, te kako se vrši tešuva. To ta kođer podrazumijeva shvaćanje značenja i svrsishodnosti tešuve

"I vratit ćete se Vječnom, B gu svome " (Devarim 30,2)

ona bude duhovno osnažena. Tešu va ovisi o shvaćanju osobe da su joj potrebni osobna promjena i nada hnuće da poboljša svoju duhovnu narav. Osoba mora razumjeti i sma trati vrijednom ideju da neće razmi šljati da učini nešto na štetu druge osobe čiji je oprost upravo dobila. Na taj način, njezina tešuva pred Vječnim mora biti iskrena i nepa tvorena. Ona ne može niukom slu čaju razmišljati da nakon što je za tražila Vječnoga za oproštenje na stavi sa svojim ponašanjem koje je za osudu.

Strana 16 Divrej Tora

■

Carnotov drugi zakon termodina mike kaže da će se entropija u bilo kojem izoliranom sistemu uvijek povećavati. Drugim riječima, naš svijet konstantno ide prema sve većem i većem neredu.

Prevela Anja Grabar ■

U ovotjednom odjeljku rečeno nam je, 'izaberi život, kako bi živio'. Duhovni život isto je toliko izbor kao i fizički. Kada ostane sam, sta

Rabbi Shaul Rosenblatt:

A ono što je istina na fizičkoj razi ni uvijek se ogleda i na duhovnoj razini.

Izaberi život

Ovog tjedna vrlo kratka, ali izvr sna parša: Mojsije okuplja židovski narod na večer svoje smrti kako bi im objasnio pojedinačnu i kolektiv nu odgovornost: svaki pojedinac odgovoran je ne samo za svoje vla stite postupke, već i za postupke i stavove čitave zajednice.

Jednostavno rečeno, taj zakon entropije znači da će se stvari koje ostanu same dezintegrirati, raspasti i na kraju nestati. Toplina uvijek opada kada je ostavljena sama sebi. Stvari se na kraju raspadaju, itd. Postojanje je prisutno samo tako dugo dok postoji aktivna sila koja podržava to postojanje.

nje čovjeka će težiti prema nižim razinama depresiji, sebičnosti, neobzirnosti, lijenosti i sličnim sta njima minimalnog truda. Ona su lakša i zahtijevaju manje djelovanja od radosti, svjesnosti, aktivnosti, itd. Ukoliko aktivno ne biramo biti živi, budni, energični i angažirani u životu, mjesečarit ćemo kroz život. Dok nas na dubljoj razini, naše duše potiču prema svjesnosti i angažira nosti, na površinskom, svakodnev nom nivou, naša tijela po prirodi nisu zainteresirana za to da budu budna i duhovno živa. Moramo aktivno birati da gledamo u tom smjeru ako želimo biti duhovno 'živi', onda moramo 'birati' taj život. Roš Hašana, sljedećeg tjedna, je vri jeme u židovskom kalendaru kada se fokusiramo na buđenje za život. Vjerojatno smo bili duhovno uspa vani i odvojeni velik dio prošle go dine. To zasigurno mogu reći za sebe. Šofar je alarm za buđenje probudimo se i izaberimo život tako da, kako kaže Tora, možemo uistinu živjeti.Šabat šalom.

Ako želimo biti duhovno 'živi', onda moramo 'birati' život

pumpamo život u beživotnu sku pinu atoma koju nazivamo svojim tijelom. Život nije samo stanje po stojanja, to je stanje koje mi moramo stalno i aktivno obnavljati.

To je istina i u pogledu naše živo tne sile. Standardno stanje živih bi ća je smrt. Mi smo živi samo zato što konstantno činimo sebe živima. Tijelo umire zbog nedostatka kisika, ali mi neprestano udišemo kisik ka ko bismo ga držali u pogonu. Ako bismo prestali udisati kisik na samo dvije minute, tijelo bi se vratilo u svoje mrtvo stanje. Stanice našeg tijela konstantno odumiru, ali mi punimo te stanice svaki puta kad jedemo. Sila gravitacije neprestano vuče naše tijelo prema zemlji, ali mi koristimo silu kako bismo stajali uspravno. Zapravo, mi neprestano

Emuna (vjera i pouzdanje u B ga) započinje u intelektu. Znanje o B gu je spoznajna stvar. Tora kaže: "Da nas ćete znati (spoznajno) i uzeti to svom srcu (emocionalno) da Vječni, On je B g" (Ponovljeni zakon 4,39). Netko može imati emunu koja se temelji na mesori, prenošenju vjero vanja s roditelja na dijete, ili na rasuđivanju, kao što je to učinio praotac Abraham, i došao do za ključka da svijet mora da je imao Stvoritelja. Obje su metode spo znajne

Rambam kaže da čovjek može raz viti poštovanje i ljubav prema B gu ako shvati veličinu Stvaranja (Jesodei HaTora 2,2). R. Shneur Zalman u Ta nji dodaje da, budući da je nešama b žanska, ona čezne da se sjedini sa svojim izvorom u B gu. Nadalje, u nama postoji skrivena srž poštova nja i ljubavi prema B gu koju nam je ostavio patrijarh Abraham i samo je treba otkriti. To se može učiniti uk lanjanjem prepreka koje stoje izme đu čovjeka i B ga, a to su zemaljski tjelesni užici. Potonji su antagonisti duhovnim željama nešame, i kad ih se ukloni, ona srž štovanja i ljubavi izađe na vidjelo, i čovjek doživi če žnju nešame za B gom.

■

"Stavio sam pred tebe život i smrt, blagoslov i proklet stvo, a ti ćeš izabra ti život, tako da ži viš, ti i potomstvo tvoje" (30,19)

Medicinska zajednica alarmirana je porastom pretilosti, s čestim kom

nost.To

Ranije smo primijetili da je R. Mordechai iz Černobila smatrao da postupanje prema osjećajima može

Ovo je prilično čudno upozorenje. Zašto je Mojsije naložio Izraelcima da izaberu život? Kako bi uopće netko mogao da ne odabere život? Nadalje, izjava "tako da živiš, ti i tvoje potomstvo" ukazuje na to da bi netko mogao da za svoju djecu ne izabere život. Kako je to moguće?

Strana Strana17 17Godina 15 Broj 52

.c U nama postoji skrivena srž poštovanja i ljubavi prema B gu koju nam je ostavio patrijarh Abraham i samo je treba otkriti

Pitanje više nije: Zašto je potrebno da Mojsije uputi narod da izabere život umjesto smrti? Zamršeno pita nje zapravo glasi: Zašto ljudi ignori raju ovo spasonosno upozorenje?

■

Stoga je naš zadatak dvojak: da emocije stavimo pod kontrolu intelekta i da intelekt opremimo emotivnim žarom. "Onda ćeš ga uzeti k srcu."

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Postoje i drugi način života koji možda nisu tako destruktivni kao ove ovisnosti, no svejedno su štetni. Ljudi koji su radoholičari i nepresta no tjeraju sebe na postizanje uspjeha na svom poslu ili u svojoj profesiji izlažu se većem riziku od srčanih bolesti.

Kako je moguće ne odabrati život?

Mnogo češći oblik samouništava nja je pušenje cigareta, za koje je dokazano da su štetne po život i po zdravlje. Ljudi koji puše izabiru smrt umjesto života.

plikacijama visokog krvnog tlaka, srčanih bolesti i dijabetesa. Sveje dno, pretilost je danas najveći zdravstveni problem u zemlji.

vrijedi i za ovisnike o kocki, koji mogu svoje domove staviti pod hipoteku, lažirati potpis vlastite su pruge da bi se koristili ušteđevi nom, prodati nakit svoje supruge, isprazniti štedne račune svoje djece i napraviti stotine tisuća dolara du ga. Oni mogu svoje roditelje dovesti na prosjački štap. Propast koju oni donose onima koje vole neopisiva je. Mada to mogu biti vrlo inteli gentni ljudi, oni ne uviđaju destru ktivnu prirodu svojih postupaka.

"Sada, o Izraele, što B g od tebe traži? Samo da ga se bojiš, da ideš svim Njegovim putovima i da Ga ljubiš" (isto 10,12). Nakon što osoba stekne intelektualno vjerovanje u B ga, od nje se traži da razvije osjećaje poštovanja i ljubavi prema Njemu.

zavarati čovjeka, te da bi se zato čovjek trebao upravljati prema intelektu. To je točno kada mo tivacija izvire iz emocija. Može biti i obrnuto, da nešto izvire iz intelekta i to treba proširiti na emocije.

Intelekt i emocije

Liječenje alkoholičara i drugih lju di ovisnih o kemijskim supstanca ma posljednjih četrdesetak godina dalo mi je odgovor na ta pitanja. Ja se stalno susrećem s ljudima koji za sebe ne izabiru život, a uz to i ugro žavaju živote svojih obitelji. Ne radi se o tome da oni svojevoljno izabiru smrt. Njihova ovisnost o alkoholu i drogama toliko ih zasljepljuje za stvarnost i toliko iskrivljava njihovo rasuđivanje da oni nisu u stanju vi djeti da izabiru smrt i propast za sebe i one koje vole. Oni jednosta vno nisu u stanju sagledati stvar

Jednom godišnje Moishele vodo noša bi odlazio kod vidioca iz Lublina. Mamash (stvarno), on je štedio svaki zadnji peni da ode vidjeti svog rebea oko Roš Hašane. Ne trebam vam reći kako ljudi po stupaju prema vodonošama bez kavoda, bez poštovanja, kao da su niža vrsta ljudi. Ali jedanput godi šnje Moishele bi došao vidiocu iz Lublina i rebe bi ga dočekao, poz dravio s jako puno simhe, s mnogo veselja i ljubavi, on bi mamash za grlio Moishela I ovo izlijevanje lju njegovogbavirebea održavalo je Moishelea i njegovu ženu i obitelj čitave sljedeće godine.

Jedan dan pri je erev Roš Hašane Moishele je kre nuo da posjeti svog rebea. Nije mo gao dočekati da se nađe u njegovoj blizini i dobije toplu dobrodošlicu od vidioca iz Lublina. Ali kada je stigao činilo se da je heilige (sveti [iz raz poštovanja prema rebeu] op.pr.) vidjelac iz Lublina odjednom bio vrlo ljut. Izderao se na skromnog vodonošu:

"Moishele! Idi kući! Ne želim te ovdje!""Rebe

. . Ja . . . Ja . . . ali ja sam štedio na svemu samo da budem s vama."

Kasnije te noći, Moishele se zaustavio u nekoj gostionici da počine. Tu je zatekao mnogo hasi dim (sljedbenika učenja svetog Baal Shem Tova, op.pr.) koji su bili na pu tu za Lublin da vide svog rebea. Bili su ispunjeni s toliko simhe (sreće) u očekivanju susreta sa svojim rebe om da su plesali u velikom veselju. Gevalt!

Tako su hasidim povukli Moišelea na kola. Putovali su zajedno ostatak noći i stigli u Lublin baš pred svi tanje. Kada je Moishele sišao s kola ugledao je heliege Lublinera kako sto ji na vratima i gleda ga. On se od mah prestrašio.

šan, slomljenog srca i vraćajući se natrag u svoje selo plakao je cijelim putem. Jednostavno nije mogao naći nikakvog smisla u onome što mu je rebe rekao. Za njega je ovo odba civanje bilo kao kraj svijeta.

"LeHajim! LeHajim!"

Ali rebe ga je pozvao i zagrlio: "Moishele, tako sam sretan što si se vratio. Čekao sam te."

LeHajim! Za život!

.

"Ne mogu ništa napraviti! Ako me stvarno smatraš svojim rebeom, moraš imati povjerenja u mene! Sada idi kući!" Što čovjek može na praviti? Raspravljati sa vidiocem iz Lublina? Moishele je otišao neutje

Onda je došlo vrijeme da hasidim krenu u Lublin, a za Moishelea da krene prema svom selu. Hasidim su se popeli na kola. Kad su vidjeli ka ko je Moishele krenuo na drugu stranu, jedan od njih mu je viknuo: "Moishele, nemoj biti lud! Ne trebaš slušati rebea!

Odjednom su se svi stišali. Su morno raspoloženje spustilo se na gostionicu. Jedan od hasidim je ko načno rekao: "Koliko dugo možeš biti žalostan? Moishele, LeHajim! (živio!, op.pr.) Želim ti sve najbolje!"

"Ali kada si sreo hasidim i oni su ti počeli govoriti 'LeHajim', svaki od tih blagoslova odbacivao je anđela smrti deset milja dalje od tvojih vrata."Moishele, s prijateljima ka kve ti imaš mogao bi živjeti vječno! LeHajim!"

Ali kada je Moishele ušao u pro storiju i stajao tu tako tužan, uzvi knuli su: "Moishele, što je uzrok tvojoj boli?"

Rabbi Shlomo Carlebach:

"Rebe, o čemu se radi po slali ste me kući, a onda želite da se vratim?""Vidjelac iz Lublina je odgo vorio: "Kada si prvi puta došao na vrata, vidio sam da te slijedi anđeo smrti. Znao sam da ti nije ostalo još mnogo života pa sam te poslao kući da se oprostiš od svoje žene i djece.

Onda je drugi hasid stao na stolicu i rekao: "Moishele, nemoj biti žalo stan! Obećavam ti da će ova godina biti najbolja u tvom životu! LeHa jim!"

I jedan za drugim počeli su uzvi kivati "LeHajim, LeHajim", blago siljali su Moishela iz sveg glasa. Sve dok nisu svi hasidim snažno, u zbo ru, uzvikivali, "Moishele! LeHa jim!", tako da je žalost koja je zade sila Moishelea potpuno nestala.

Strana 18 Divrej Tora

"Ja to ne mogu razumjeti. Rebe mi je rekao da idem kući."

"Gemara (Talmud, kompila cija usmene Tore, op.pr.) kaže: sve što ti vlasnik kuće kaže moraš na praviti, moraš poslušati osim kada ti kaže da napustiš kuću."

Svi su počeli plesati, a Moishele više od svih.

Kada napravimo pogrešku, ne sa mo da činimo nešto loše, nego se i naša duša grči, vene i gledamo sami sebe. Cijela godina puna je pogreša ka Gevalt! (Jao! op.pr.). Na koji na čin gledamo sami sebe? Ne treba nam puno da odustanemo od ne kog drugog, ali da odustanemo od sebe za to je uvijek potrebna služba za hitnu dostavu pošiljaka.

Heiliege Rebe Nahman kaže, znate li zašto ljudi mrze jedni druge? Jer duboko, duboko, duboko u sebi oni u stvari ne vjeruju da ih je B g stvo rio. Stoga oni mrze jedan drugoga. Kada bi im bilo jasno da postoji je dan B g, i da ih je B g stvorio, oni bi se voljeli međusobno.

Naime, najdraža moja braćo i se stre, tek nakon Roš Hašane dolazi vrijeme kada naš početak bude toli ko jak da imamo dojam kako naša nutrina nikada nije bila ukaljana, i odlazimo kod Svetog Čistača, Go spodara Svijeta koji izvuče sve mrlje iz našeg srca i smeće iz naših duša. A dok On to radi mi pjevamo i ple šemo. Na Jom Kipur mi Mu kažemo sve naše pogreške i propuste jer tada već imamo puno unutarnje snage.

Da bismo imali hrabrosti i odluč nosti da istinski počnemo još je dnom potrebno nam je mnogo unu tarnje snage. Zato na Roš Hašanu, najsvetiji dan početaka, mi ne spo minjemo svoje pogreške zato da bismo imali snage stati pred B ga poput tek rođenih beba. Naši sveti rabini nas uče da je glas šofara (ov nujskog roga) glas naše najdublje, najskrivenije duše i srca, a također i glas tek rođenog djeteta. On je sve. On nas budi, on nam daje snagu, on nas podsjeća koliko smo sveti, i koliko sveti možemo biti, a također

LeHajim! Za život! ■

Strana Strana19 19Godina 15 Broj 52

Chiddushe HaRim je odgovorio, "Želim, želim da znaš, da sam pri mio tako puno pisama na koja ni sam stigao odgovoriti. Ali požurio sam odgovoriti na tvoje pismo, jer tvoje je pismo kad sam ga primio bilo mokro od suza. Zato žurim da ti odgovorim." I rekao je, "Molim te, znaj da je svaka molitva, baš svaka molitva, važna. Svaka molitva dopi re do Neba. I Nebo je otvoreno. Ali želim da znaš, želim da ti znaš, da kada dođeš do molitve na Roš Ha šanu, želim da se koncentriraš, naj dubljom dubinom svoga srca, svoje duše, svega što imaš. Jer to je sve što nas podučava Roš Hašana. Za ovo molimo prvog dana godine, i za dnjeg dana prethodne godine. "Vekeda kol paol ki ata pealto" (I svako stvorenje će znati da si ga Ti stvorio). Da znaš da postoji jedan B g. Neka cijeli svijet zna… Neka cijeli svijet zna…

Prevela Tamar Buchwald

Roš Hašana

i koliko smo blizu i kako je lako da budemo najbolji i najuzvišeniji.

(nastavak s 18. stranice) Rabbi Shlomo Carlebach:

Molim vas, molim vas osnažujte jedan drugoga. Nikada nemojte pre stati davati pohvale jedan drugome, a prvenstveno pohvaljujte vašu dje cu, čije samopouzdanje ovisi o va ma! Na Roš Hašanu svaka se sekun da računa kao tisuću godina.

Jedan od najznačajnih aspekata Roš Hašane je ne govoriti loše o drugom čovjeku. Kao što vi želite da vam B g da šansu, tako i vi dajte šansu svima drugima da počnu iznova.

Naš sveti učitelj Rebe Nahman

kaže: Najveći poklon koji možemo nekome dati jest da mu povratimo njegovo samopouzdanje.

Neka cijeli svijet zna da ga je B g stvorio. Chidushe HaRim, drevni Gerer Rebe dobio je pismo od je dnog od njegovih brojnih hasidim (sljedbenika, op.pr.) prije Roš Ha šane. Evo što je u njemu pisalo: "Heilige zissa Rebbe, moj sveti, dragi učitelju, molim vas prosvijetlite me…Koja je najvažnija molitva na Roš Hašanu i Jom Kipur?"

Strana 20 Divrej Tora

Roš Hašana nam daje priliku da počnemo iznova, a paraša Nicavim nam daje priliku da se pročistimo u sklopu priprema za narednu godi nu, da izaberemo život i otklonimo prokletstvo. Mi dolazimo kao prazan list papira, i stajemo ispred Stvoritelja, spremni odreći se nevo lja i bremena prošlosti te početi iz nova. U retku prije posljednjeg retka u prvom čitanju paraše napisano

TJEDNI ZOHAR: NICAVIM ■

Paraša (priča) Nicavim govori o pripremama za Roš hašanu Dan suda i o tome kako možemo izvojevati pobjedu u najvažnijoj bitci svojeg života.

Parašu Nicavim Moše je izgovorio svog posljednjeg danu na Zemlji u fizičkom tijelu. Prema kabalistima u danu u kojem veliki cadik (pravedni mudrac) napušta svijet, otkriva se svjetlo svega onoga što je mudrac učinio u svom životu. Svjetlo je toliko veličanstveno i snažno da svoj trag ostavlja na svemiru, pa se to svjetlo svake godine iznova pojav ljuje upravo onako kao što se pojavilo na dan njegove smrti. Stoga se taj dan smatra danom slavlja (hilu le), i naš je cilj da se povežemo se s tom energijom kako bismo se podigli i uzdigli na gornje svjetove.

Čitanje paraše Nicavim neposredno prije Roš hašane (Nove godine) pru ža nam Mošeovu energiju da se uz dignemo do Izvora života, da se iz ravno povežemo sa Svjetlosti Stvo ritelja i primimo sva obilja koje nam On želi darovati.

Paraša započinje riječima: "Vi stoji te danas! Svi vi". Rabin Levi Isaac od Berdičeva tumači "Vi stojite" na slijedeći način: Kada stojimo u prisutnosti Stvoritelja, mi se moramo obratiti Njegovom hesedu (dobroti iz ljubavi), a ne tražiti ono na što sma tramo da imamo pravo, jer nema kraja onome što možemo primiti budući je milost Stvoritelja besko načna.Ovase

■

To je ujedno i temeljni smisao mje seca elula, čiji znak je djevica. Mi smo u stanju povezati se s našim neokaljanim, čistim unutarnjim ja i ostvariti ono što smo trebali postati prije nego li su u nas prodrli svi ti vanjski utjecaji.

Prevela Tamar Buchwald

ideja uklapa u suštinu No ve godine, koja nam daje priliku da sve počnemo iznova, od Berešita početka. Zbog toga je jasno da Sve

mogući želi da započnemo i od Nje ga primimo ogromno obilje upravo onako kako nam on to želi dati, a ne ono na što smatramo da imamo pra vo, s obzirom na naša djela u prote kloj godini. Paraša Nicavim nam omogućuje da uvježbamo ostaviti iza sebe naše "lažno ja" u sklopu pri prema za Roš hašanu. Ostavljamo iza sebe ono što mi mislimo da je smo; rješavamo se svih zabluda i pogrešnih uvjerenja o nama samima, i nanovno stvaramo same sebe.

je: "I Vječni ih je iščupao iz njihove ze mlje u ljutini, srdžbi i velikom gnjevu te ih bacio םֵּ ִּלְשַיַע( ) u drugu zemlju. Tako je i danas." (Ponovljeni zakon 29,7). Postoje tri veličine slova u To ri: mala, srednja i velika. Veći dio Tore napisan je slovima srednje ve ličine. Zohar objašnjava da mala slo va predstavljaju sefiru Malhut, slova srednje veličine predstavljaju Zeir Anpin, a velika predstavljaju Binu. To su tri razine, među kojima mi skakućemo naprijed natrag. Slovo " "ל (lamed) je jedino slovo hebrej skog alfabeta koje ide iznad gornje crte, povezujući nas tako sa sefirom Bine, koja je izvor obilja i blagoslova. Čak i iz dubina surove stvarno sti koja je opisana u ovom retku, po stoji kanal povezivanja kroz sefiru Bine. Prema Sefer jecira (Knjizi stva ranja), slovo lamed je slovo koje je stvorilo i astrološki znak Vage i mje sec tišrej, prvi mjesec u godini. Para šat Nicavim se uvijek čita uoči blagdana mjeseca tišreja, a to nas povezuje sa sefirom Bine i beskrajnom ri znicom životnog obilja, čime nas priprema da se obnovimo.

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

U parašat Nicavim, perek 29, pasuk 18, pasuk piše da će doći vrijeme ka da će Židov blagosloviti samoga se be i reći da će mir biti s njim, makar postupao kako mu srce smatra pri kladnim. B g neće oprostiti takvom čovjeku koji se pojavi i kaže da će sve biti u redu, da će se spasiti od B žjeg gnjeva i svih njegovih pro kletstava i da će biti dobro, jer je išao po svom srcu. Što to konkretno znači kod ovog čovjeka kada kaže da slijedi svoje srce?

■

Rav Tzvi Pesach Frank objašnjava da se ovo možda odnosi na Židova koji je aljkav u vršenju micvot, koji se jednostavno oslanja na svoje do bro srce i dobre namjere. Takav čo vjek kaže da glavna stvar koju treba raditi je činiti hesed ljudima, reći ljudima dobro jutro, biti uljudan, biti fin i simpatičan čovjek. Takav čovjek kaže da su sve ostale micvot i svi ti ostali propisi tehničke naravi i zapravo nisu važni. Kaže da će biti dobro, jer slijedi svoje srce. Suvre mena terminologija takvog Židova naziva "srčanim Židovom", što zna či da je on Židov po srcu, ali ne i po ■

Imati dobro srce je važno, ali ono je samo jedan od organa u tijelu.

Židov u srcu i Židov na djelu

Rabbi Eli J. Mansour:

postupcima.

Tora kaže da takav Židov neće biti pošteđen B žjeg gnjeva. Nije dovolj no biti Židov u srcu. Čovjek mora biti Židov na djelu. Ovih 613 micvot nisu bili sugestije. One nisu bile ide je ili neobavezne. One su bili zakoni koji su bili dani svim Židovima u sva vremena. Imati dobro srce je va žno, ali to je samo jedan organ u

tijelu. Ako osoba samo ima srce, a svi ostali organi propadaju, ne bi smo rekli da je ta osoba stvarno ži va. Pasuk kaže da Hašem neće pri hvatiti onoga koji će samo slijediti navade svog srca.

Ovi novi pristupi temelje se na stra stvenosti i žudnji. Oni koji se slažu ili stvaraju ove nove filozofije kriju svoju namjeru. Oni je oblikuju kao da imaju drugačiji pristup. Oni ima ju drugačije razumijevanje. U me đuvremenu, oni žele stvoriti te nove pristupe kako bi bili popustljivi po pitanju raznih vrijednosti i raznih moralnih mjerila. Chafetz Chaim kaže da ti ljudi dolaze pod krinkom kako ne čine grijehe, ali to je način na koji to njihovo srce shvaća. To je način na koji oni to shvaćaju. To znači da oni daju nove interpreta cije, da je to način na koji oni to vi de. Ali pasuk kaže, da im B g neće oprostiti njihovo zlosutno nastojanje da pokušaju izmisliti nove ideje i filozofije, jer oni skreću od tradici onalnog pristupa Tori.

Koje god objašnjenje izrekli, ono Rav Tzvi Pesacha Franka ili ono Chafetz Chaima, da je činjenica da nije dovoljno biti Židov u srcu ili da je činjenica da čovjek ne treba tuma čiti Toru prema svom srcu, oba su neprihvatljiva u B žjim očima.

Objasnimo ovaj pasuk u drugači jem svjetlu, svjetlu Chafetza Cha ima. On je rekao da u moderno do ba postoje mnoge frakcije judaizma koje su stvorile nove filozofije koje odstupaju od tradicionalnog pristu pa tumačenja i razumijevanja Tore.

Strana Strana21 21Godina 15 Broj 52

K

■

Strana 22 Divrej Tora

~ R. Simon Jacobson (prema učenju R. Menachema Mendela Schneersona)

laži su kratke noge

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Biseri hasidske mudrosti

Ima ljudi koji jedu kako bi imali snage učiti B žju riječ. Drugi, koji su više okrenuti duhovnosti, proučavaju B žju riječ da bi znali kako jesti.

Jednoga se dana na vratima reba Menahema Mendela iz Kocka pojavi hasid iz obližnjeg sela i zamoli da ga rebe primi. Nije se dao smesti, već je izjavio da je spreman čekati ko liko bude potrebno, jer mora vidjeti rebea. Njegovo tele se iznenada razbolilo, a život mu je ovisio o tom teletu; došao je zamoliti rebea da mo li za što skorije ozdravljenje teleta. Kad su ga oba vijestili u kakvoj se nevolji jadni mladić našao, re be ga je smjesta primio.

ao što zdrava osoba može uzimati svoje stanje zdravo za gotovo, mnogi od nas ne cijene ljepotu zdravog doma. Stavovi i ljubav naših roditelja pružaju nam temelj na kojem gradimo svoje živote. I, poput temelja zgrade, ništa od toga nije vidljivo; premda nevidljivo, to nas drži. Da bismo cijenili snagu istinski toplog doma, dovoljno je pogledati situaciju gdje dom nije ispunio svoju funkciju. Nažalost, ne trebamo previše tražiti. Mnogi ljudi oko nas nikada nisu imali pravi dom, ugodno okruženje u kojem bi znali da su željeni i voljeni; gdje nije bilo straha, gdje su se članovi obitelji suočavali s problemima, umjesto da ih negiraju i guraju pod tepih; gdje su mogli naučiti vo ljeti i biti voljeni.

■

U

~ R Nahman iz Breslova

Nakon nekoliko dana, jedan od rebeovih hasida je glasno izrekao ono što su mnogi mislili: "Rebe je otvorio vrata svog doma za potrebe jednog teleta, dok su u isto vrijeme hasidi prisiljeni stajati vani i čekati u redu. " Rebe mu na to mirno odgovori: "Hasid koji govori o teletu i misli o teletu je bolji od hasida koji govore o B gu, a misle o teletu."

astoji pretvoriti zadovoljenje tjelesnih potreba u duhovno iskustvo.

Biseri hasidske mudrosti

N ■

Jedno tražim od Vječnoga, jedno molim: da sjedim u kući Vječnoga sve dane života svoga, da gledam milotu Vječnoga, da potražim hram Njegov.

ֶא״מָנָפ״וּשְקַב״מִּבִּל״הַ אָ״,ָ ְל״חשֵּקַבֲא״דָעדְמ״ָמֶנָפ

Ki avi ve'imi azavuni ve'Hašem ja'asfeni.

Rabe moli se

žrtve uz trubu, da pjevam i da pojem Vječnome. Hašem koli ekra vehaneni veaneni.

ֶכְהַד״דָעדְמ״מִּנֵּהוֹד״אמ

ֵּאֵּ ״מִּתְלאַָש״ ַחאַ״מֵּבְב״מִּתְבִּש״שֵּקַבֲא״הָּ וֹא״דָעדְמלָכ״דָעדְמ םַ ֹנְב״ וֹזֲחַל״מַיַח״מֵּ ְמ-עלָ מֵּדְב״הֵּקַבְלוּ״דָעדְמ.

Vječni je svjetlo moje i spas moj, koga da se bojim? Vječni je kula života mog, koga da se strašim?

Al taster paneha mimeni al tat be'af avdeha ezrati hajita al titšeni ve'al ta'azveni elokei jiši'i. ne sakrij lica Svoga! Ti si bio pomoć moja, ne odbaci me, ne ostavi me, Bože spasa moga!

Ahat ša'alti me'et Hašem ota avakeš šivti bevejt Hašem kol jemej hajaj lahazot benoam Hašem ulevaker behejhalo.

do

ַ

בוּטְב״ וֹאְהִּל״מִּתְנַ ֱאֶד״אֵּלוּל״גמ-םמִּיַח״ץֶהֶאְב״דָעדְמ

Čuj, Vječni, glas moj, usliši me, smiluj mi se, kad Te zovem!

״הוּצְב״וֹלֳדאָ״הֶ ֵּסְב״מִּנֵּהִּתְסַמ״דָ ָה״םוֹמְב״דֹכֻסְב״מִּנֵּנְפְצִּמ״מִּכ״דמִּנֵּוֹהְמ

Ako mi se približe zlikovci da jedu meso moje, protivnici i neprijatelji moji, oni posrću i padaju.

Tebi je reklo srce moje: "Potražite lice Moje!" Tvoje lice tražim, o Vječni,

Bikrov alaj mereim le'ehol et bsari caraj veojvaj li hema kašlu venafalu.

״מֵּחְבִּז״וֹלֳדאְָב״דָחְבְזֶאְע״מַ וֹבמִּבְס״מַבְמֹא״לַ ״מִּשאֹה״םוּהָמ״דָתַ ְע״ע דָעדמַל״דָהְמַזֲאַע״דָהמִּשאָ״דָ וּהְ

A sad, uzdignuće glavu moju protiv neprijatelja mojih naokolo, pa da žrtvujem u šatoru Njegovom ■

Uputi me, Vječni, na put Svoj, vodi me pravom stazom, zbog neprijatelja mojih!

Ki jecafneni besuko bejom ra'a jastireni beseter ahalo becur jeromemeni.

ujutru i navečer) זוֹ ָ ״דָעדְמ״אָהמִּא״מִּמִּ ״מִּ ְשִּמְע״מִּהוֹא״דָעדְמ״ ִּעָ ְל״א-ָחְפֶא״מִּמִּ ״מַיַח

LeDavid Hašem ori vejiši mimi ira Hašem ma'oz hajaj mimi efhad.

U PRIJEVODU R. MIROSLAVA ŠALOM FREIBERGERA: Psalam 27 ■ ■ Strana Strana23 23Godina 15 Broj 52 ■

Da me sakrije u kolibu svoju na dan zla, da me zaštiti u zakrilju šatora Svog, da me uzdigne na pećinu.

מִּכ״מ-מִּנֵּפְסאַַמ״דָעדמַע״מִּנוּבָזֲ״מִּמִּאְע״מִּבאָ

Ve'ata jarum roši al ojvaj svivotaj ve'ezbeha be'ahalo zivhej terua ašira veazamra l' Hašem.

Leha amar libi bakšu panaj et paneha Hašem avakeš.

לאַ״טטַת״לאַ״מִּנֶמִּ ״ָמֶנָפ״הֵּתְסַתלאַ״ָ מִּמָד״מִּ ָהְזֶ ״ָ ֶדְבַ ״ףאְַב לאְַע״מִּנֵּשְטִּתמִּ ְשִּמ״מֵּדֹלֱא״מִּנֵּבְזַ ַת

Ne prepusti me na volju protivnika mojih, jer protiv mene ustadoše svjedoci lažni, sikću nasilje.

Lulej he'emanti lir'ot betuv Hašem be'erec hajim. Vjerujem, da ću vidjeti dobrotu Vječnoga u zemlji života! budi krepak, jačaj srce svoje i uzdaj se u Vječnoga! mlađaka Elula Hošane ovaj psalm

(od

לֶא״דֵּוַּק״ מ-לֶא״דֵּוַּקְע״ָ ֶבִּל״ץֵּ ֲאַמְע״קַזֲח״דָעדְמ-דָעדְמ Kave el Hašem hazak vejaamec libeha vekave el UzdajHašem.se u Vječnoga,

Otac i mati me ostaviše, Vječni će me k sebi uzeti! מָהְהוֹש״ ַ ְל״הוֹשמִּ ״חַהֹאְב״מִּנֵּחְנוּ״ָ

Im tahane alaj mahane lo jira libi im takum alaj milhama bezot ani boteah.

Stane li u okô protiv mene vojska, srce se moje ne boji, ustane li protiv mene rat, u njemu sam siguran.

Al titneni benefeš caraj ki kamu bi ejdej šeker vifeah hamas.

לאַ״במוּ ָק״מִּכ״מָהָצ״שֶפֶנְב״מִּנֵּנְתִּתמֵּ ֵּ ״מִּבסָ ָח״ַחֵּפמִּע״הֶקֶש

ֶא״לֹ ֱאֶל״םמִּ ֵּהְ ״מַלָ ״בֹהְקִּב״ב-״וּלְשָ ״דָמֵּד״מִּל״מַבְמֹאְע״מַהָצ״מִּהָשְב עלָפָנְע

םִּא״גאֹל״דֶנֲחַ ״מַלָ ״דֶנֲחַתםִּא״מִּבִּל״אָהמִּמ״דָ ָחְלִּ ״מַלָ ״םוּקָת ״ַחֵּטוֹב״מִּנֲא״ אֹזְב

ַ ְש״זמִּנֵּנֲ ַע״מִּנֵּנָחְע״אָהְקֶא״מִּלוֹק״דָעדְמ Šma

Horeni Hašem darkeha uneheni beorah mišor lema'an šoreraj.

Izložba akvarela

Podsjećajući kako se Dan žido vske kulture obilježava s ciljem spajanja ljudi i približavanja ži dovskih običaja građanima ra bin Luciano Moše Prelević ista knuo je da su Židovi nekada

Učelnik.sklopu manifestacije pred stavljeno je i košer vino, kao i židovska kuhinja, te je održan koncert zbora Zajednice Tali jana “Fratellanza” i nastup gla zbenika Davida Danijela.

kako je tema dana šnjeg događanja obnova i to u vrijeme kada se u Europi više

vima hvalioslanikjutekulturnomnamandata,žmanuosobnomMorujedrokovićPredsjednikdanašnjice.Janzahvalioveleposlanikunanjegovomangatijekomosobitogospodarskomiplanuzbližavanjudvanaroda.VelepoIzraelazajenaprijemu

Novilist,4.9.2022.

Predsjednik

i potpori predsjednika Hrvatskoga saunapređenjem,njihovimkazanaizmeđunosaocjenileposlanikPredsjedniktskojDržaveoproštajniGordanPredsjednikHrvatskisabor,8.9.2022.HrvatskogasaboraJandrokovićprimiojeuposjetveleposlanikaIzraeluRepubliciHrvaIlanaMora.JandrokovićiveMorsložilisuseuodličnihprijateljskihodičvrstihpartnerskihvezaHrvatskeiIzraela.Isjeobostranaželjazadaljnjimsvekolikimteistaknutoso Hrvatskoga sabora Jandroković

Spajanjeljudi

Tradicionalni Dani židovske kul ture, koji se održavaju prvu ne djelju u rujnu, danas su dup kom napunili riječku sinagogu. Pojašnjavajući kako se radi o inicijativi koja se obilježava u cijeloj Europi, u svim židovskim zajednicama, koordinatorica programa Rina Brumini ista knula je da Dani židovske kul ture imaju tradiciju dulju od dva desetljeća.

primio u oproštajni posjet veleposlanika Države

Riječ je o aplikaciji, povije snom vodiču kroz Rijeku, koja već tri godine postoji, a ove godine se aplikaciji priključila i Židovska općina s pet naših markera te smo time obogatili znanja na tu temu, istaknula je DodajućiBrumini.

je bilo riječi i o ak tualnoj geopolitičkoj situaciji ratu u Ukrajini, stanju na Bli skom istoku te u jugoistočnoj Europi, uz poseban osvrt na položaj Hrvata u susjednoj Bo sni i Hercegovini. Istaknuta je visoka razina zajedničkih po gleda i stavova o brojnim glo balnim i međunarodnim izazo

je obnova, a naša se obnova uglavnom tiče arhitektonske obnove. Odlučili smo se više posvetiti sinagogi pa je organi zirana i izložba akvarela koja predstavlja detalje vezane uz židovsku kulturu, kazala je OBrumini.prošlosti

i baštini riječkih i opatijske sinagoge predavanje je održao Zlatko Karača, a uje dno je promoviran i doprinos Židovske općine na projektu “Fiume in Flux”.

sjednikna«,sredstvakojugroblju.mrtvačnicugu,jeskaUpetnaestakgodinaŽidovopćinaRijekaobnovila90godinastarusinagozgradusmikvamatenažidovskom»Ulagatćemojošgodinu,jernašasudostaograničekazaojenjenpredRankoŠpigl

Uvrede.razgovoru

s ornamentima karakterističnim za dvije kulture, no izražavat će se u tehnici kolaža.

bora za vrijeme mandata u Hrvatskoj.■

■

Ulagat ćemo još koju godinu, jer naša su sredstva dosta og raničena. Obnovljena je i mr tvačnica na Židovskom groblju koja je bila u funkciji sve do Drugog svjetskog rata, a s ob zirom da je cijelo to područje spomenik kulture, mrtvačnica će povremeno služiti kao mu zejski prostor te za razgleda vanje, najavio je Špigl.

U ponedjeljak, 12. rujna s po četkom u 19 sati održat će se otvorenje izložbe „Papa Franjo u Izraelu“, u organizaciji Žido vske općine Osijek i Veleposla nstva Države Izrael u RH, za koju Muzej likovnih umjetnosti ustupa prostor.■

bit potencijal za intenzivniju suradnju u području informa cijskih tehnologija, kibernetičke sigurnosti, znanosti i poljopri

DANI Tradicija dulja od dva desetljeća: Židovska baština se intenzivno obnavlja

djecu i drugih aktivnosti koje se odvijaju istovremeno na ci jelom kontinentu. Povodom obilježavanja Mjeseca židovske kulture, Muzej likovnih umje tnosti organizira radionice pod nazivom „Obnova vještina i kreativnosti“. Radionice će se održati u dva termina i za dvije skupine polaznika. U utorak, 13. rujna s početkom u 10:00 sati kreativno će se izražavati

ŽIDOVSKE KULTURE

Page Strana2424 Divrej Tora Godina 15 Broj 52

gradili male sinagoge, jer nisu vjerovali da će nigdje dugo os tati. Upravo se na progone Ži dova i njihova stradanja osvr nuo i riječki gradonačelnik Mar ko Filipović istaknuvši da Grad Rijeka i Židovska općina sura đuju na mnogim projektima, a Rijeka je prva u Hrvatskoj po krenula projekt Kamen spoti canja.

Tema ovogodišnje inicijative

razara nego obnavlja predsje dnik Židovske općine Rijeka Ranko Špigl istaknuo je da je u posljednjih petnaestak godina Židovska općina obnovila 90 godina staru sinagogu, kao i zgradu s mikvama.

odrasli posjetitelji. Proučava njem ornamenata karakteristi čnim za dvije kulture polaznici će stvarati radove na tkanine koje će kasnije, po vlastitoj že lji, moći iskoristiti za izradu uporabnih predmeta. U su botu, 17. rujna s početkom u 10:30 sati započinjemo ciklus tradicionalnih radionica Mali prijatelji muzeja. Naši najmlađi polaznici će se također susrestiprojekcijapredstava,koncerata,tolerancijemjeromknutižidovskeOsijek.uvaOdRadioSlavonija,9.9.2022.4.rujnado24.rujnaodržaseMjesecžidovskekultureorganizacijiŽidovskeopćinaDiojeEuropskogdanakulturečijijeciljistabogatstvojudaizmasnapromicanjadijalogaiprekopredavanja,izložbi,kazališnihpromocijaknjiga,filmova,radionicaza

Mjesec židovske kulture u Muzeju likovnih umjetnosti

Obilježili smo mjesta s kojih su Židovi za vrijeme Drugog svjetskog rata odvođeni u lo gore, a tada je u Rijeci živjelo oko tri tisuće Židova. To je trajni podsjetnik na patnju koju su prošli, kazao je gradona