5-08 - Divrej Tora - Nicavim Vajeleh 5780

Divrej Tora Godina 13 Broj 48

Zagreb, šabat 12. rujna 2020. - 23. elula 5780.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Nicavim-Vajeleh Jeruzalem 18:14

19:25

Zagreb

18:56

19:55

Rijeka

19:02

20:01

Split

18:53

19:51

Dubrovnik 18:46

19:44

Vinkovci 18:44

19:43

Sarajevo 18:45

19:44

Doboj

18:47

19:46

B. Luka

18:51

19:49

Beograd 18:38

19:38

Novi Sad 18:41

19:42

Subotica 18:42

19:44

Zrenjanin 18:39

19:40

Niš

18:31

19:31

Beč

18:56

19:55

Frankfurt 19:28

20:27

Edison, NJ 18:53

20:00

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb utorak, 15.9.2020.

Alot Hašahar

5:04

Najranije Talit

5:40

Nec Hahama

6:35

Najkasnije Š’ma

9:43

Zman Tefila

10:45

Hacot

12:51

Minha Ketana

16:30

Plag Haminha

17:48

Šekia

19:07

Cet Ha-kohavim

19:49



Broj 48 divrejtora@gmail.com

Paraša Nicavim-Vajeleh

(D’varim 29,9-31,30) Paraša Nicavim sadrži neke najosnovnijih načela židovske vjere:

od

Jedinstvo Izraela: "Danas stojite, svi vi, pred G-spodom B-gom svojim: vaše vođe, vaša plemena, vaše starješine, tvoji nadglednici i svaki Izraelac: vaša mladež, vaše žene, stranci među vama; od vodonoše do drvosječe."

Buduće izbavljenje: Moše upozorava na izgnanstvo i pustošenje Zemlje do kojeg će doći ako Izrael napusti B-žje zakone, ali ipak proriče: "Vratit ćeš se Gspodu B-gu svojem ... Pa i ako tvoji prognanici budu na kraju nebesa, i od tamo će te Gspod B-g tvoj sakupiti .... i dovesti te u Zemlju koju su tvoji očevi posjedovali."

Održivost Tore: "Jer micva koju ti zapovijedam danas nije izvan tvog dosega, niti je od tebe predaleko. Nije na nebesima ... Nije preko mora ... Posve je blizu tebe, u tvojim ustima, u tvome srcu da ju možeš izvršiti."

Sloboda izbora: "Stavljam pred tebe život i dobrotu, smrt i zlo; kroz to ti zapovi-

jedam danas da ljubiš B-ga, da ideš Njegovim putevima i da čuvaš Njegove zapovijedi ... Život i smrt stavljam pred tebe, blagoslov i prokletstvo. Izaberi život."

Paraša Vajeleh opisuje posljednji dan Mošeova zemaljskog života. "Stodvadeset godina mi je danas," govori on narodu, "dalje ne mogu ići i ne mogu ući." Vodstvo prenosi na Jošuu i upisuje posljednje riječi u Toru. Svitak povjerava Levitima da ga čuvaju u Zavjetnom kovčegu.

Micva "hak’hel" (okupljanje) je zadana: svakih sedam godina, za vrijeme blagdana Sukot prve godine šmita ciklusa, sav narod Izraelski – muškarci, žene, djeca – trebaju se okupiti u Svetom hramu u Jeruzalemu. Tamo će im kralj čitati iz Tore.

Vajeleh završava proročanstvom koje kaže da će se izraelski narod okrenuti od svog saveza s B-gom što će B-ga navesti da sakrije svoje lice od njih, ali završava i obećanjem da riječi Tore "usta potomaka neće zaboraviti." ■ Prevela: Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija - 20 p'sukim

s B-gom, već su i naši preci kojima

(29,9-28)

je B-g dao Svoja posebna obećanja,

Nakon što je nedavno čuo zastrašujuću tohaha i prokletstva koja se pozivaju protiv onih koji izdaju B-ga,

te generacije Židova u prošlosti i budućnosti, duh (duše) kojih je bio prisutan pri sklapanju ovog saveza.

Izrael je, u najmanju ruku, razum-

Možda je to značenje proročanstva

ljivo "nervozan" u vezi svoje buduć-

Avrahamu Avinu da će njegovih

nosti. Nicavim stoga počinje u pozi-

potomaka biti bezbroj poput zvije-

tivnom tonu, ohrabrujućim riječima

zda na nebu. Uključite milijune Ži-

da mi svi stojimo pred B-gom i po-

dova danas, dodajte milijune koji su

novno s Njim sklapamo savez. Ovi

nam prethodili, i dodajte - koliko

početni p'sukim skreću nam pažnju

još? - budućih generacija, i za nas se

na "uključivost" Izraelskog naroda.

doista može reći da smo "bez broja".

Naš narod čine učenjaci i vođe, suci i službenici, muškarci, žene i djeca, obraćenici, drvosječe i oni koji sakupljaju vodu. (aškenazim i s'faradim, religiozni i sekularni Židovi, mitnagdim i hasidim.) No, oni su stajali svi zajedno kako bi potvrdili

svoju predanost B-gu. Židovsko jedinstvo oduvijek je bila naša snaga, a njegov manjak, nažalost, naša najveća slabost.

Alshich ističe da Tora opisuje narod kao "sve vas, pred B-gom", a zatim nastavlja s preciziranjem različitih tipova Židova. Pred B-gom, svi smo isti. Kakve god postojale razlike, one blijede do beznačajnosti kada se usporede s činjenicom da smo svi

mi B-žja stvorenja. Razlike postaju važne iz naše perspektive. Neke ljude gledamo kao vrijednije od dru-

vjerni Tori.

Razmislite o ovome ...

Ako netko pokušava razumjeti neko od teških životnih pitanja - Kako ■

se mogao dogoditi holokaust? Zašto

nije, Moše Rabeinu pred narodom

umiru mala djeca? Zašto se loše

predočuje obje strane Saveza s

stvari događaju dobrim ljudima? -

B-gom: Vi ste bili u Egiptu i svjesni

mora biti svjestan da možda neće

ste njihovih odvratnih običaja, te

biti u stanju sve spoznati. Mi

običaja drugih naroda s kojima ste

možemo biti pametni, osjetljivi, pro-

se susreli. Možda među vama pos-

nicljivi i moći ćemo shvatiti mnoge

toji buntovnik/buntovnica koji/a će

stvari. Ali možda i nećemo. Mi ne

odstupiti od B-ga i prigrliti drugu

razumijemo uvijek B-ga. Postoje

vjeru.

stvari koje pripadaju u kategoriju

Izraz koji opisuje ono što bismo danas nazvali "trulom jabukom" je šoreš pore roš v'laana, doslovno, otrovni korijen žuči i pelina. Prva

nistarot, skrivenih tajni. Ovo nas neće odvratiti od traženja odgovora.

No, to nas može utješiti ako smo razočarani rezultatima tih traženja.

slova ove fraze mogu se presložiti

U području znanosti i prirode ima-

tako da čine riječ šofar, protuotrov

mo još jednu primjenu ovog pasuka.

protiv ovog negativnog aspekta

Pogledajte što znanstvenici znaju, a

židovskog života. Šofar mora pro-

što ne znaju. Vratite se deset ili dva-

buditi onoga koji je zastranio i pos-

deset godina, pedeset ili stotinu go-

taviti ga na put t'šuve.

dina unatrag i postavite ista pitanja.

Osoba koja se okrene drugoj religiji

način ne možemo znati kako B-g

bit će strogo kažnjena, čak i ako mi-

gleda na nas. U njegovim očima mi

sli da neće. Ovi p'sukim su minija-

svi uspravno stojimo danas...

turna verzija tohahe iz prošlotjednog čitanja.

tri p'sukima proglašava da u to vri-

Odlomak završava tvrdnjom da po-

jeme nije živ bio samo cijeli narod

stoje tajne ovoga svijeta koje su B-ž-

Izraela, oni koji sklapaju ovaj savez

je, i postoje otkrivene istine koje

Strana 2

koji stoji pred nama je da ostanemo

Kao što je učinio nekoliko puta ra-

gih. Ali u stvarnosti mi ni na koji

I to nije sve. Ova druga skupina od

pripadaju nama i našoj djeci. Izazov

Zamislite kakve bi odgovore na ova pitanja mogli dobiti za deset ili dvadeset godina u budućnost. Ono što znamo i razumijemo na ovom svijetu pripada u niglot, onome što nam je otkriveno.

Gledajući iz ove perspektive postoji stalna promjena u dinamici ovog Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

pasuka. Jučerašnji nistarot današnja

rodu u cjelini - da prihvati drugu

nebesima niti je preko oceana. Ona

su otkrića. Ono što nam je danas

priliku da živi istinski život po Tori.

je toliko blizu i dostižna da se svaki

skriveno, može se otkriti negdje u budućnosti. Kako se tajne ovoga svijeta otkrivaju "nama i našoj djeci", možemo upotrijebiti ovo novo znanje na dobro i poboljšanje čovječanstva.

Posljednji pasuk ovog odlomka sadrži jedan od nekoliko elula, u obliku rašei teivot, početnih slova. I B-g će obrezati et l'vavha v'et l'vav zar'eha, vaše srce i srce vaše djece.

Židov može osjećati sigurnim kada se suočava sa svojim izazovima. Na nama je da se obavežemo, da ga osjetimo u svojim srcima i postupamo u skladu s njime.

Baal HaTurim zapravo kaže da je to

O čemu Tora govori kada kaže da to

Ili možemo ovaj pasuk povezati s

razlog zbog kojeg govorimo slihot

nije udaljeno ...? S jedne strane, mi-

dolaskom Mašijaha. Točno određeno

tijekom elula. Na drugom mjestu,

cva o kojoj se govori mogla bi biti

vrijeme da Mašijah dođe poznato je

Tora nam "zapovijeda" da obrežemo

t'šuva, budući da je to tema o kojoj

samo B-gu. Možemo dovesti Mašija-

svoja vlastita srca. Ovdje je partner-

se prethodno diskutiralo. S druge

ha bilo kojeg dana, danas, ako učini-

ski pasuk u kojem B-g kaže da će On

strane, "micva" može predstavljati

mo t'šuvu i ostanemo vjerni Tori.

to učiniti. Na taj način imamo još

sveukupnost Tore i micvot. Ne samo

"HaNistarot (točno određeno vrije-

jedan pokazatelj uzajamnih obveza

da je t'šuva dostupna, dostupna je

me) je B-žje; ali niglot (otkrivena

po tim pitanjima. B-g je spreman

čitava Tora. Ili oboje.

metoda požurivanja Mašijaha) pri-

susresti se s nama na pola puta (ili

pada nama i našoj djeci zauvijek ...

još bliže). Ako uložimo taj trud da

Levi - druga alija - 6 p'sukim (30,16)

S gledišta apsolutne pravde, ukoliko prekršimo odredbe našeg sporazuma s B-gom, kazna bi trebala biti brza i sveobuhvatna. Ali takav način življenja mi ne bismo bili u stanju preživjeti. Ovaj odjeljak Nicavima kaže nam da ako (kada) pre-

se vratimo Njemu, ako se potrudimo odstraniti iz svog srca tvrdoću koja ometa naše pridržavanje Tore,

onda će nas B-g dovesti natrag ostatak puta i pomoći će nam omekša-

Posljednje tri riječi odlomka vrlo su poučne. B'fiha, u ustima tvojim, u'vilvav'ha, i u srcu zvom, la'asoto, da to učiniš. Misli, riječi, djela. T'šuva, pokajanje, svakako sadrži sva tri elementa.

ti naše srce da bude prijemčivije za

Čovjek mora postupiti pokajnički,

Njega.

tako da prestane činiti određeni

Š'liši - treća alija - 8 p'sukim (30,714)

grijeh i da vrši micvu. Mora iskreno žaliti što je pogriješio i prihvatiti ispravan put za svoju budućnost.

kršimo savez i za kaznu budemo

Ako se vratimo B-gu, onda će B-g

Ovo se zbiva u području mahšave,

raspršeni među narode svijeta, time

obasuti prokletstvima naše neprija-

misli. A verbalno priznanje B-gu

nije izgubljena svaka nada. Imamo

telje. Samo trebamo biti vjerni

zlatnu priliku da se vratimo B-gu - i

HaŠemu i držati Njegove micvot, a

on će nam pomagati u tom procesu.

On će nas obasuti svim Svojim bla-

I ovo postaje dijelom sporazuma s

goslovima. Opet je t'šuva ta "najviša

B-gom. Ideje povratka u fizičkom i

točka". I ponovo. A t'šuva bi trebala

duhovnom smislu miješaju su u

biti potpuno iskrena.

ovom odlomku Tore. Usporedno se predstavlja

neposlušnog

Židova

koji se ponovo okreće HaŠemu i Tori, i prognanog Židova koji se iz daleke zemlje vraća u Izrael. To predstavlja dvostruku prirodu t'šuve. Kakva li je čudesna prilika dana svakom Židovu - i židovskom naGodina 13 3 Broj 48 Strana

Ali kako se možemo nadati da ćemo održati našu stranu sporazuma? Nije li Tora toliko uzvišena i daleka da običan smrtnik nema šanse da dostigne duhovne visine? Odgovor je rječito izrečen u znamenitim riječima Tore - Jer ova micva nije na

Strana 3

(nastavak s 3. stranice) čini

bitnu

OU Israel's Torah Tidbits:

komponentu

procesa

t'šuve.

Na ovaj način se također može vi-

Alija po alija

njeni i prognani, vratit ćemo se B-gu

obećao pobijediti neprijatelje s koji-

i On će nas vratiti natrag iz naše

ma će se narod suočiti s druge stra-

raspršenosti.

ne Jordana, a Jehošua će biti novi vođa.

djeti da se mnoge micvot, zapravo

Imamo tu zlatnu priliku da se po-

čitava Tora, drže riječima, mislima i

kajemo zbog svojih puteva i vrati-

"Jer B-g, vaš B-g, On će ići pred va-

djelima.

mo se B-gu. I On će nam pomoći u

ma ..." Zašto je vaš B-g? Zašto ne

tom procesu. T'šuva ne samo da je

Elokeinu - naš B-g? Jedan komenta-

moguća, ona nam je vrlo dostupna,

tor sugerira da je to dirljivi podsjet-

i u sklopu je naših sposobnosti. Mi

nik da Moše Rabeinu neće ući u

posjedujemo slobodnu volju. Može-

zemlju, dok svi oni kojima govori

mo biti onakvi ljudi kakvi izabe-

hoće. Talmud tvrdi da je onaj koji

remo biti.

prebiva izvan Izraela poput onoga

R'vi'i - četvrta alija (most) - 12 p'sukim (30,15-31,6)

Koncept slobodne volje vrlo je lijepo iskazan u završnom odlomku Nicavim. On naznačava razliku između ljudskih bića i svih ostalih stvorenja.

Sunce i mjesec "ispunjavaju" B-žje zapovijedi bez svjesnih odluka. Pčela ne promišlja o stvarima pa odluči oprašiti cvijet. Niti lav kada napada slabu zebru ne razmatra moralnost svog čina. Samo ljudi imaju izbor da učine dobro ili zlo. B-g nam preporučuje i poziva nas da izaberemo

život i dobro, ali izbor prepušta nama. Zbog toga smo odgovorni za svoje postupke, i zato stajemo pred B-ga na sudu na Roš hašanu. Ponuđena nam je mogućnost, ali B-g ne samo da nam je "naredio" da izaberemo život, On nas ponovno upo-

Imamo Njegovu "preporuku" i ohrabrenje da izaberemo život umjesto

B-g će narodima u Izraelu ■ učiniti

prava odluka priskrbit će nam dug

ono što je već učinio Sihonu i Ogu,

život i čvrsto ćemo zadržati zemlju

Emorejskim kraljevima. Budite jaki i

koju je On obećao našim precima.

hrabri, Moše nam govori, nemojte

Prisjećajmo se upozorenja Nicavi-

se bojati, a B-g nas neće iznevjeriti.

ma, neka nas prekrasni izazovi Nicavima nadahnu, neka nas uzvišene poruke Nicavima uzdignu, i neka bismo imali "uspješnu" Roš hašanu i Jom kipur, te sretnu i zdravu godinu mira i prosperiteta. Sada ćemo zakoraknuti preko granice NicavimVajeleh.

Moše Rabeinu, pred sam završetak

šnog izbora. Nebesa i Zemlja poz-

svog života na ovom svijetu, poja-

vani su da budu svjedoci ovoj naj-

vljuje se pred narodom kako bi

važnijoj činjenici ljudskog postoja-

iznio svoje posljednje poruke i bla-

nja. Zemlja Izrael je ta "nagrada" za

goslove. On govori narodu da mu je

mudar odabir, kao što je B-g obećao

120 godina i da ih više nije u stanju

Avrahamu, Jichaku i Jaakovu.

voditi. No, ne brinite se, B-g je

i obećanja koja nam je dao. Grijeh će najčešće učiniti manjina pojedinaca, a ne cijela zajednica. Mi imamo privilegiju da znamo mnogo, ali ne znamo sve. I iz te činjenice možemo izvući utjehu. Ne moramo znati razlog svega. Čak i kad budemo kaž-

Strana 4

ostati u huc laarec.

smrti, dobro umjesto zla. Naša

zorava na razorne posljedice pogre-

B-g još jednom potvrđuje Svoj Savez

koji nema B-ga. Moše će, nažalost,

Hamiši - peta alija - 7 p'sukim

(31,7-13) Moše tada progovara Jehošui ispred okupljenog naroda i traži od njega da bude jak, jer će voditi narod i biti zadužen za osvajanje i naseljavanje zemlje. B-g će upravljati "svakim korakom na putu". Kad je Moše završio pisanje Tore, predao ju je kohanim, "onima koji su nosili Kovčeg".

Moše potom zapovijeda narodu

micvu "Hak'hel". Na Sukot nakon godine Šmita, kada se narod okupi u Jeruzalemu na hag, kralj će mnoštvu čitati (dijelove) Tore. Ljudi će se okupiti kod Beit HaMikdaša - muškarci, žene i djeca - kako bi naučili, kako bi se bojali B-ga, kako bi čuli i razumjeli, i obvezali se izvršiti sva učenja Tore. A mladići koji još nisu učili, čut će i naučit će štovati B-ga "sve dane koje će živjeti u zemlji u Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

koju ćeš sada ući". Šiši - šesta alija - 6 p'sukim (31,1419) B-g poziva Mošea da uzme Jehošuu i stupi s njim u "Ohel Moed". B-žja Prisutnost spustila se u Šator u obliku oblaka. B-g kaže Mošeu da će se nakon njegove smrti ljudi (ne nužno odmah, i ne konkretno baš ta

generacija) pobuniti protiv Njega, odvratiti se od pravog puta i prigrliti druge bogove. B-g najavljuje da će Svoju ljutnju pokazati tako što će "sakriti Svoje lice" od njih. Ovo upućuje na dobro poznati "hester panim"

odvodi još jedan značajan korak

med. Ljudi će zadovoljni jesti i ok-

dalje - on kaže, da budući da je u

renuti se od B-ga. Tora, međutim,

naše vrijeme Tora potisnuta u Aron

neće biti potpuno zaboravljena s

kodeš u šulu i koristi se za javno

usana (i srca) budućih generacija. (I

Slijedi zapovijed da napiše "Pjes-

čitanje, ali ne i kao tekst za učenje -

to

mu" (naime, čitavu Toru), da poduči

glavno ispunjenje ove micve "da se

povratak".)

narod toj Pjesmi, kako bi ona po-

napiše Sefer Tora" je organiziranje

služila kao svjedočanstvo među

osobne

Izraelskim narodom. Ovo je micva

Kupite tekstove Tore iz kojih ćete

broj 613, napisati Sefer Toru.

učiti i podučavati. On dodaje da je

koji se manifestira tako da B-g jedino "radi iza kulisa" na skrivene, suptilne načine.

S gledišta micvot

biblioteke

Tora

knjiga.

također vrijedno ako netko dobije prednost da napiše Sefer Toru. Ovo

Ova se micva ispunjava stvarnim

je neobičan obrat, koji naglašava

pisanjem Sefer Tore, angažiranjem

važnost kupnje sforima - i njihovog

nekoga da je napiše, pa čak i sudje-

korištenja.

lovanjem u ceremoniji pisanja i posvećenja.

"... i poučite je Izraelskom narodu stavite je njima u usta." Odavdje nas

Komentari ističu kako je svrha - kao

Gemara uči da moramo iznova i

što je navedeno u samoj parši - pi-

iznova prolaziti kroz ono što učimo

sanja Tore da učimo iz nje i da po-

svoje učenike sve dok oni to ne

dučavamo iz nje, a budući da u

shvate. Nije dovoljno samo poduča-

današnje vrijeme koristimo raznovr-

vati – treba se jako potruditi da vaši

sne s'farim za učenje i podučavanje,

učenici doista razumiju, sve dok

slijedi da bi ispunjenje ove micve

ona ne bude u njihovim ustima.

također bilo i pisati, nabaviti, kupiti, sifrei kodeš i sačiniti si osobnu knjižnicu Tore.

RO"Š (Rabeinu Asher) ovu zamisao

Godina 13 5 Broj 48 Strana

će

biti

"njihova

karta

za

Toga dana je Moše napisao Toru (Rambam kaže da je napisao 13 Tora – po jednu za svako pleme a jednu je povjerio kohanim / leviim) i podučio narod. B-g je "zapovijedio" Jehošui da bude jak i hrabar u svojoj novoj ulozi vođe. Moše je završio pisanje Tore. (Neki kažu da je Moše napisao čak i posljednjih 8 p'sukima Tore, koji govore o njegovoj smrti.)

Moše zapovijeda Leviim da uzmu Toru i stave je pored Arona. (Neki kažu da je Tora bila u Aronu, drugi kažu da je bila na polici pričvršćenoj sa strane Arona.) Moše traži vođe naroda da se okupe za njegove završne riječi koje će im uputiti. Moše govori o proročanstvu - predviđa-

Š'vi'i - sedma alija - 11 p'sukim

nju o pobuni naroda. Moše govori

(31,20-30)

riječi Pjesme – ovdje se to vjerojatno

Jer, objašnjava B-g, Ja dovodim lju-

odnosi

de u zemlju kojom teče mlijeko i

na

Haazinu

–

čitavom

narodu, u cijelosti.■ Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 612. Hakhel BaSeder: Obaveza da se okupi narod na Sukot nakon Šemite Okupite ljude - muškarce, žene, djecu, obraćenike ...

(Ponovljeni zakon 31,12) 613. Zapiši ovo: Obaveza da se napiše svitak Tore Napiši tu pjesmu za sebe ... (Ponovljeni zakon 31,19) Posljednja od 613 micvos je obaveza svakog čovjeka da napiše sefer Tora. Prepoznajući da nema svaki pojedinac potrebnu vještinu da to sam učini, on može unajmiti drugu osobu da to učini u njegovo ime. Danas je vrlo uobičajeno da ljudi sponzoriraju slova, riječi ili stihove kada njihov šul naruči da se napiše Tora. Na taj način, ljudi mogu sudjelovati u vršenju ove micve.

Razlog za ovu micvu jest pomoći u širenju Tore. Kada bi svi ispunili ovu micvu, svatko bi imao Toru - zamislite

kako bi ljudi mogli biti dobri poznavatelji! Naš stih kaže: "Zapišite sebi tu pjesmu", to jest, Toru "i podučite joj djecu Izraela". Nije dovoljno samo napisati Toru i ostaviti je u ormaru – treba je podučavati! Čovjek ima obavezu ove micve čak i ako je naslijedio sefer Tora od svog oca. Dok je micva konkretno napisati svitak Tore, svatko treba nastojati nabaviti i proučavati druge knjige znanju Tore.

Ova se micva odnosi na sve muškarce u sva vremena i na svakom mjestu. O njoj se raspravlja u Talmudu u traktatima Sanhedrin (21b), Baba Basra (13b-14b) i Menachos (30a-b). Ona je kodificirana u Šulhan Aruhu u Jore Dea 274. Ova je micva 18. od 248 pozitivnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvos i 15. od 77 pozitivnih micvos koje se danas mogu vršiti kao što je navedeno u Sefer HaMicvos HaKacar Chofetz Chaima.■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 68. Pozitivna je zapovijed vratiti sve što je krađom oduzeto kao što kaže Sveto pismo, on će vratiti ono što je uzeo krađom (Va-jikra 5,23). Ako netko krađom stekne nešto što vrijedi p'ruta (najmanji novčić) ili više, on to mora vratiti opljačkanoj osobi. Ako je opljačkani čovjek umro, uzeti predmet treba vratiti nasljednicima. Ako on izgubi ukradeni predmet, mora dati njegovu vrijednost u novcu. U ovu zapovijed uključena je i dužnost da se vrati bilo što stečeno krađom ili prevarom.

Primjenjuje se na svakom mjestu i u svako vrijeme, i na muškarca i na ženu.

68. Pozitivna je zapovijed vratiti pripadniku Židova nešto izgubljeno kao što Pismo kaže, svakako ćeš ih vratiti svome bratu (D'varim 22,1). Ako se netko pravi da to ne vidi, on je neposlušan prema pozitivnoj zapovijedi i prekršio je negativnu (vidi odjeljak zabrana, §182). Ako je uzeo izgubljeni predmet i nije ga vratio, on se također oglušio na ovu pozitivnu zapovijed i prekršio dvije zabrane (negativne zapovijedi §35 i §182). Vjerska je dužnost vratiti izgubljeni predmet čak i zloj osobi. Ali ako netko jede lešine [meso koje nije košer] iz pakosti i inata ili otvoreno krši subotu, on je heretik i zabranjeno je vratiti

Strana 6

mu izgubljeni predmet. Ako netko pronađe nešto čime bi mu se bilo ispod dostojanstva mučiti, i da je njegovo on se ne bi gnjavio s time, nema obvezu mučiti se s time. Ako, pak, želi ići preko striktnog stajališta ili slova zakona, on to može učiniti, neka bi blagoslov došao na njega. Stoga je Rabenu Jona napisao: Ako je vjerska dužnost uložiti truda da se spase stvari drugoga koje imaju novčanu vrijednost, koliko više truda moramo uložiti da izbavimo njega samoga, učiniti nešto da ga spasimo u vrijeme njegove nevolje.

Na snazi je svuda, u svakom trenutku, i za muškarca i za ženu.

70. Pozitivna je zapovijed skinuti teret s domaće životinje svog bližnjeg kada ona leži pod tim teretom kao što Pismo kaže: Ako ugledate magarca onoga koga mrzite da leži pod svojim teretom…svakako ćete mu pomoći (Š'mot 23,5) - čak i ako je na njemu bio i veći teret koji je mogao nositi. Dužnost je svakoga da skine teret s nje besplatno, bez plaćanja. Međutim, starješina kome je to ispod časti oslobođen je obveze. Ako netko rastereti pa natovari [životinju] i ona padne, ima obavezu ponovo je rasteretiti i opet [je] natovariti, pa makar to bilo i stotinu puta, kao što Pismo kaže (isto): svakako ćeš mu pomoći. I on mora ići s njime jedan parang (kako bi se uvjerili da je sve u redu), osim ako vlasnik tereta kaže: "Nisi mi potreban." ■

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Oprostiti i zaboraviti?

Da li priznanje i pokajanje nužno sa sobom donose pomirenje? U našoj paraši Hašem daje naslutiti, da je tako, obećavajući da ako se vratimo Njemu, On će se vratiti nama, smilovati se i vratiti narod iz izgnanstva. Pa ipak, već u sljedećem poglavlju Tora opisuje kako će narod, nakon prvog kažnjavanja, priznati svoje grijehe, a to neće dovesti do oprosta, nego će udvostručiti kaznu! Kako to da Hašem odbacuje pokajanje nacije?

• Dok Ramban sugerira da pokajanje naroda neće biti iskreno, R. Avraham Saba tvrdi da tekst zapravo ne znači da ih je Hašem nastavio kažnjavati. Da li su te reinterpretacije u skladu s osnovnim značenjem stihova? Čime možete podržati svako od tih mišljenja? Što čini pokajanje

Godina 13 7 Broj 48 Strana

iskrenim ili neiskrenim?

• Ralbag želi zadržati doslovno čitanje teksta i tvrdi da je pretpostavka da pokajanje mora otkloniti kaznu jednostavno pogrešna. Čini li vam se ova tvrdnja teološki problematičnom? Zašto da ili zašto ne?

Nije na Nebu U Devarim 30. Moše govori narodu: "Ova zapovijed koju vam danas zapovijedam ... Ne nalazi se na nebesima, govoreći: 'Tko li će za nas otići gore na nebesa i uzeti ju za nas i omogućiti nam da je čujemo, i mi ćemo je vršiti ... Jer stvar je vrlo blizu vas, u vašim ustima i vašem srcu da je činite." Stih je višeznačan. Za koju zapovijed Moše kaže da je lako dostupna i ostvariva?

• Raši sugerira da se stih ne odnosi na neku konkretnu

micvu, već na Toru općenito.

R. Y. Albo, suprotno tome tvrdi da stih govori o konkretnoj zapovijedi o pokajanju, dok drugi smatraju da se odnosi na zapovijed da se ljubi Hašema.

• Uzmite konkordanciju kako biste istražili uporabu izraza "‫ " ַד ִּמ ְצעָד‬u Sefer Devarimu.

Koji pristup podržava ovo što ste otkrili? Što sugerira kontekst ovog poglavlja?

• Kakva je Mošeova poruka prema svakom od stavova?

Je li doista istina da je lako držati cijelu Toru, ili čak samo pokajati se ili ljubiti Hašema? Što bi još mogao podučavati izraz "nije na nebesima?" ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 7

Rav Kook:

Dvije razine pokajanja Pokajanje za generaciju novog

od korijena njegovog bića, od svjetla

bez paralelnog preporoda u sveto-

rođenja

njegove duše. To odvajanje je najgo-

sti, sa uzvišenim manifestacijama te

ra kazna grijeha. Pokajanje, s druge

svetosti kako u privatnim, tako i u

strane, otkupljuje grešnika iz te ta-

javnim sferama.

"Neko vrijeme borio sam se s unutarnjim konfliktima i moćna sila potiče me da govorim o pokajanju. Sve moje misli usmjerene su na tu temu.

me. Ono ga obnavlja, dajući mu život i radost koju je imao prije.

Ali koja bi staza mogla voditi generaciju ponovnog rođenja prema

Pokajanje ima primarno mjesto u

Riječ tešuva doslovno znači 'po-

vratima pokajanja? Rutinski pristup

Tori i u životu. Sve nade pojedinca i

vratak.' To nije bijeg od svijeta. Baš

osuđen je na propast. Ne može se

društva ovise o njemu."

suprotno, "čisto i iskreno pokajanje

idealističkoj mladeži takve genera-

vraća nas svijetu i životu" (Orot

cije koja vrvi životom, strašću i kre-

HaTešuva 14,30).

ativnošću, pristupiti ozbiljnim po-

Ovako Rav Kook započinje uvod u Orot HaTešuva (Svjetla pokajanja),

našanjem i sitničavim zahtjevima

možda čak njegovo najpoznatije

Već u samom uvodu, Rav Kook

djelo, objavljeno prvi puta 1925. Ta

opisuje pokajanje kao silu koja utje-

kratka knjižica bila je draga njenom

če na sve aspekte života, a ne samo

piscu pa je Rav Kook iz nje poduča-

na sferu svetoga: "Tešuva ima pri-

vao lekcije tijekom jutarnjih molitvi

marno mjesto u Tori i u životu."

Ne, ta generacija mora se probu-

u mjesecu elulu. Jedan student je

Tako, onaj tko se oslobađa nezdra-

diti kroz optimistični duh snage i

čuo Rav Kooka kako kaže, "Inten-

vih navika – također čini vrstu

hrabrosti. "Pokajanje dolazi ne kako

zivno sam radio na Orot HaTešuva.

tešuve. Nadalje, Rav Kook tvrdi da

bi zagorčalo život, već kako bi ga

Tkogod ju pažljivo uči, naći će svje-

ta moćna sila nije ograničena na

učinilo ugodnijim", naučavao je Rav

tlo u svakoj njenoj riječi." Također je

padove i trijumfe pojedinaca. On ju

Kook. "Tešuva je zapravo povratak

izjavio: "Orot HaTešuva trebalo bi

također primjenjuje i na padove i

našim korijenima, izvoru nebeskog

neprestano učiti."

uspjehe naroda i cijelog svemira:

života i punini postojanja."

Što je toliko posebno u pogledu koji ta knjiga ima na pokajanje?

koncept

grijeha, kazne i pokajanja. Ona objašnjava da grijeh primarno šteti onome tko griješi, te da ga odvaja

Strana 8

cijelosti ovise o tešuvi."

Nacionalni i duhovni preporod

Tešuva – povratak životu Orot HaTešuva opisuje

"Sve nade pojedinca i društva u

malih, svakodnevnih djela – za koje oni smatraju da su znak slabosti i ■ nemoćnog duha.

U članku koji je izašao u HaJesodu 1934. godine, on je objasnio: "Tešuva je veliki ključ otkupljenja.

Rav Kook čvrsto je vjerovao da

Mnoge stvari koče pokajanje, no

preporod sekularnog dijela naroda,

glavna prepreka, osobito za nacio-

cijeli program ponovne izgradnje

nalno pokajanje, jest pogrešno ra-

Zemlje i naroda, ne može uspjeti

zumijevanje pokajanja koje se sma-

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rav Kook:

Dvije razine pokajanja

tra atrofijom duše, nečim što slabi

ku i njihovoj naci-

život. Ta kriva slika također smeta i

onalnoj srži. To je

pokajanju pojedinaca. No, više od

povratak "do B-ga" –

ičega,

približavanje, no ne

ona

sprječava

kolektivno

potpuno

pokajanje, pokajanje naroda.

Zato

"Moramo otkriti tajnu da je iskrena tešuva cijele izraelske nacije moćna vizija koja nam daje snagu i

živa tešuva teče, ne iz izoliranih

koristi

prijedlog

'ad',

upućuje

na

nije

pragmatične vrijednosti uzvišenim koja izlazi iz Stijene Izraelove. Ta

Tora

koji stanje

koje je "tu negdje, no

moć, te ispunja sve naše duhovne i duhom strasti i kreativne energije

dostizanje.

uključeno

u

kategoriju" (talmudsakupiti iz svih naroda… i dovesti

ski izraz ‘ – ‫ בכלל' עד ולא עד‬bihlal ad

vas u zemlju vaših predaka.

ve'lo ad).

To

je

iskreno,

ali

nepotpuno pokajanje.

duša, već iz nacionalne kolektivne

B-g će ukloniti prepreke iz vaših

duše, Kneset Jisraela… Na taj način,

srca… i pokajat ćete se i poslušati

Nakon tog prvotnog povratka,

ujedinjena duša Izraela spremna je

B-ga, držeći sve Njegove zapovi-

židovski će narod primiti božansku

za povratak svojoj prijašnjoj snazi,

jedi… Jer ćete se vratiti G-spodu,

pomoć koja će "ukloniti prepreke iz

kao u starim danima."

svom B-gu, svim srcem i svom

njihovih srca." To će ljudima omo-

dušom." (Ponovljeni zakon 30,1-10)

gućiti da postignu drugu fazu pov-

Dvije razine pokajanja Odjeljak Nicavim uvijek se čita prije Roš hašane, to je vrlo prikladno vrijeme za govor o pokajanju. Često imamo snažnu želju za pro-

Stih dva puta kaže "vratit ćete se B-gu." Je li to ponavljanje namjer-

no? Pažljivo čitanje otkriva neznatnu razliku između tih dviju fraza.

ratka, potpuno pokajanje, koje će ih dovesti "B-gu." To je sveobuhvatni

povratak B-gu "svim srcem i dušom."

Misli pokajanja

mjenom u našim životima. Možda

Nakon promišljanja u izgnanstvu,

želimo biti bolji roditelji, bolji su-

židovski narod će se vratiti u zemlju

Važno je prepoznati i cijeniti te

pružnici, bolji ljudi. Težimo postići

svojih predaka. Ovdje tekst kaže,

različite razine pokajanja. Ta lekcija

veću duhovnost u našim životima,

"vratit ćete se do B-ga," koristeći

također vrijedi i na osobnoj razini.

posvetiti više vremena učenju Tore,

hebrejsku riječ ‘‫'(’עד‬ad') – do.

Moramo cijeniti čak i djelomičan

biti više obazrivi u našim međusobnim odnosima. Pa ipak, okolnosti nam takve odluke često otežavaju.

Naši ciljevi mogu nam se činiti nedostižnima, a naše karakterne mane nepopravljivima.

Pokajanje naroda Tora opisuje pokajanje židovskog naroda nakon što se narod vratio svojoj domovini i svojoj vjeri: "Među narodima u koje te G-spod, B-g tvoj prognao, razmislit ćeš o

Nakon što se vrate u zemlju Izrael i B-g ukloni prepreke iz njihovih srca, oni će naučiti u potpunosti voljeti

B-ga

i

držati

Njegove

zapovijedi. Ovog puta Tora kaže, "vratit

ćete

se

B-gu,"

koristeći

Mudraci su hvalili čak i samu želju za poboljšanjem (Pesikta Rabati 44).

Možda nismo sposobni ispuniti naše duhovne težnje do mjere do koje bismo to htjeli. Međutim, moramo na svoju želju za promjenom i

prijedlog ‘‫'(אל‬el') – ka, prema.

poboljšanjem gledati kao na sred-

Dvije faze pokajanja

stvo koje nas čisti i posvećuje, vode-

Po čemu se te dvije vrste pokajanja naroda razlikuju? Koja je razlika između 'ad' i 'el'?

svojoj situaciji. Tada ćeš se vratiti

Prvo pokajanje je fizički povratak

G-spodu, svom B-gu… On će vas

u njihovu domovinu, njihovom jezi-

Godina 13 9 Broj 48 Strana

trud za promjenom i poboljšanjem.

ći nas putem na kojem ćemo postići potpuno duhovno uzdizanje. ■ ■ Prevela Anja Grabar

Strana 9

Rabbi Berel Wein:

Savez

Čitanje iz Tore za ovaj tjedan pri-

stojanja B-žjeg saveza sa židovskim

kladan je zaključak godine koja će

narodom. Ipak, taj savez je ostao

uskoro ostati iza nas. Na kraju svog

stijenom procjene vlastite vrijedno-

dugog života i desetljeća služenja

sti Židova tijekom svih vijekova.

židovskom narodu, Moše obnavlja

Sama spoznaja o postojanju saveza

savez između B-ga i izraelskog na-

omogućila je da upornost židovskog

roda. On novoj generaciji Židova

naroda bude nepokolebljiva i da

koji su stajali pred njim, generaciji

održi našu vjeru i način života iako

koja nije prošla kroz iskustvo Egi-

smo mi vrlo mala manjina u svijetu

pta, a moguće nije bila niti prisutna

da da poništi savez i posljedice koje

mnogih milijarda ljudi. Sama Tora

u trenutku objave na Sinaju, jasno

iz njega proistječu. "Skriveni" dio

je bit saveza. Ona detaljno opisuje

stavlja do znanja da prvobitni savez

saveza pripada B-gu. Otkriveni dio

svoje uvjete i odredbe, a njeno izu-

između B-ga i židovskog naroda

saveza - obveze zapovijedi iz Tore i

čavanje pomaže u formuliranju ži-

ostaje na snazi i bit će na snazi tije-

židovski život - pripada židovskom

kom buduće židovske povijesti. Taj

narodu i relevantan je za sve njego-

vota po savezu po kojem se očekuje ■ da Židovi žive. I zato Tora zahtijeva

savez se ne može dokinuti, izmije-

ve naraštaje i krajeve. Židovski na-

da proučavamo i budemo svjesni

niti ili zanemariti. To je osnova za

rod i židovsku državu uvijek će se

ovog saveza ujutro i navečer, dok

čitav židovski život i lajtmotiv je

ocjenjivati kroz njihov odnos prema

smo na putu i kada smo kod kuće, u

čitave židovske povijesti. Moše pri-

ovom vječnom savezu.

svako doba i na svim mjestima. Me-

znaje da će u povijesti židovskog

naroda biti događaja i pojava koji su okrutni, neobjašnjivi i iracionalni.

Kako on to formulira, bit će mnogo "skrivenih, tajanstvenih" događaja koje će židovski narod morati iskusiti. On ne nudi nikakvo jednostavno objašnjenje tih događaja, osim što kaže da su oni nekako povezani s pokušajima dijela židovskog naro-

Strana 10

Postojanje saveza kroz stoljeća nam je prouzročilo mnogo boli i tuge. Ostale nacije svijeta gaje duboko gnušanje prema nama zbog jedinstvenosti našeg odnosa sa Stvoriteljem svih što je prikazano ovim savezom. Brojni židovski mislioci su antisemitizam u svim njegovim zlim i benignijim oblicima pripisivali nekoj vrsti ljubomore zbog po-

đu nama je bilo i, nažalost, još uvi-

jek ima onih koji žele odbaciti savez i njegove obveze i samo se stopiti s općim društvom koje nas okružuje.

G-spod nas je, da tako kažem, mnogo puta upozorio da neće dopustiti da se to dogodi. Čitava nas židovska povijest uči o snazi i vječnosti ovog velikog saveza. U velikoj i dobroj godini koja nam sad sviće tre-

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Savez

bali bismo svi odlučno obnoviti savez u svojim srcima, umovima i djelima i time biti blagoslovljeni u godini zdravlja, uspjeha i vedrine.

Roš Hašana Vjerujem da se svi možemo složiti da će ove godine strašni dani Roš Hašane biti drugačiji nego prošlih godina. Mnogima od nas možda čak neće biti dopušteno pohađati sinagogu za javna bogoslužja. Drugi će se moliti i okupljati na vanjskim, otvorenim, prostorima. Naši blagdani imaju ritam koji je ovaj koronavirus prekinuo. Ipak, Roš Hašana će se

Ne mogu si zamisliti da ćemo u

održati i Židovi širom svijeta obilje-

vojnici ili ovce. Dapače, ovime nas

okolnostima koje postoje ovdje u

žit će je u skladu s našim halahi-

je htio naučiti da su sva ljudska bića

mojoj sinagogi izostaviti bilo koju

čkim i tradicionalnim običajima. Ali

i jedno i drugo. Mi u sebi imamo

molitvu. Svi mi možemo bez pro-

možda najvažnije, osjećam i svaka-

ogromnu snagu i potencijal, nepo-

povijedi i drugih dodataka, ali svete

ko se nadam da će ovo biti introspe-

kolebljivu svrhu i ponašanje, dok

riječi koje su tijekom stoljeća bile

ktivnija Roš Hašana nego što je bila

smo istodobno samo prah i pepeo,

posvećivane suzama, pa čak i krvlju

proteklih godina.

glina u rukama, da tako kažem,

milijuna Židova koji su stali pred

Svetoga koji nas je oblikovao.

Molitve za život i obitelj, uspjeh i

svojeg stvoritelja da prime sud i

prosperitet, mir i spokoj, postignuće

blagoslov, ne bi smjele izostati iz

i produktivnost, svrhovitost i smi-

naših života i s naših usana. Mora-

sao imat će intenzivniji, osobniji ton.

mo imati na umu da gdje god se na-

Ove godine potrebno je malo mašte

lazili, sada je Roš Hašana i prema

da bismo shvatili da stojimo pred

njoj se treba tako odnositi i poštivati

nebeskim sudom i u koloni prola-

je.

To je izazov u životu, u njegovim doživljajima i zbivanjima koji dolaze pred nas, znati kada trebamo stajati uspravno i čvrsto kao vojnici, a kada trebamo biti ponizni i prihvatiti da budemo suzdržani kao ovce.

Roš Hašana nas suočava s ovim

zimo kako bi nam bilo suđeno i ka-

Talmud navodi da smo ispred ne-

ko bismo primili blagoslov. Postoje

izazovom. Što se tiče vrijednosti

beskog suda prošli kao vojnici u

oni koji će zbog okolnosti u svojim

Tore i židovskog naroda, svakako

vojsci kralja Davida. Također nas se

trebamo biti vojnici u vojsci kralja

uspoređuje s ovcama koje postoje

Davida. Ali što se tiče naših vlastitih

sinagogama ili zajednici skratiti molitvenu službu i izostaviti neke od-

oko gore Meron. Ovce i vojnici na

lomke koji inače čine značajan dio

htijenja i želja, društvenog ponaša-

prvi se pogled čine kao suprotni

blagdanske službe toga dana. Po-

nja i odgovornosti unutar zajednice,

opisi i scenariji. Vojnici stoje uspra-

štujem mišljenje rabina koji su odlu-

trebali bismo pritajiti svoj ego i do-

vno i ponosno marširaju, dok se ov-

čili slijediti ovaj put zbog situacije u

pustiti da nas se prebraja kao ovce s

ce uvijek drže diskretno i nije im

kojoj su se našli, međutim meni sva-

gore Meron.

dato da predstavljaju snagu i čvr-

ka riječ blagdanskog molitvenika

stoću. Ipak, vjerujem da možemo

sada ima još veće značenje i relevan-

dobro razumjeti da nam Talmud

tnost.

ovdje nije predočio izbor ili – ili,

Godina 13 11Broj 48 Strana

Šaljem vam svoj blagoslov za novu godinu i za ktiva v’hatima tova.

Rabin Berel Wein ■ Strana 11

Rabbi Yissocher Frand:

Obratiti pozornost na glas Svemogućeg "Kad sve to, blagoslov i prokletstvo što iznesoh preda te, dođe na tebe, tada uzmi to k srcu među svim narodima u koje te progna G-spod, B-g tvoj." (Devorim 30,1) Mislim da se možda najprikladnija reakcija na to nalazi u riječima parše Nicavim.

Stihovi govore o čovjeku koji propušta reagirati na "sva ta prokletstva". Govore o onome tko čuje riječi prethodne kletve, a ipak samog sebe blagoslivlja u srcu, govoreći: "Bit će mi dobro, iako ću slijediti svoju vlastitu volju!" (Devorim 29,19) "Takvome neće G-spod nikada oprostiti, nego će se onda brzo raspaliti srdžba i jarost G-spodnja prema njemu." (Devorim 29,20).

Svake godine, parša Nicavim ima dubok utjecaj kao posljednja parša prije Roš hašane. U kontekstu u kojem stojimo gledajući strašne događaje iz prošlotjedne parše, potrebno je samo pročitati stihove: "I vratit ćeš se Hašemu, svom

B-gu, i čut ćeš Njegov glas." (Devorim 30,2). Prvi korak ka pokajanju je čuti Njegov glas (v'šamata b'kolo).

Možda to ne bismo trebali tumačiti kao inače – čuti Njegov glas i ispuniti Njegove zapovijedi. "Čut ćeš Njegov glas" znači da kada nam Svemogući govori, moramo obratiti pozornost na Njegove riječi.

Kada Hašem govori kroz prirodne fenomene ili kroz povijesne događaje, mi moramo svoje uši dovesti na Njegovu frekvenciju, podići našu 'antenu', i primiti Njegovu poruku.

To je prvi korak ka pokajanju.

Talmud kaže da je grmljavina stvorena samo zato da bi ispravila nepoštenje i izopačenost ljudskog srca. (Berahos 59a) Kada čovjek čuje snažnu grmljavinu i malo ustukne, to mu iskustvo može dati priliku da zastane. Kada bi Hofec Haim, zt''l, čuo grmljavinu, on bi upitao "Što Otac želi?" (Vos vill der Tata?)

Kada bi Hofec Haim bio živ u današnjoj generaciji i kada bi vidio i

čuo što se dogodilo 11.9.2001. u SAD-u, što bi on učinio? Ako bi samo čuo Hašemov glas u naletu grmljavine, što bi on rekao? Vos vill der Tata? Što Otac želi?!

Postoji neobičan odjeljak u traktatu Avoda Zara (18a): Rabi Hanina ben Teradion pitao je Rabi Josija ben Kismu "Jesam li ja predodređen za Olam haba (svijet koji dolazi)?" Rabi Josi ben Kisma je odgovorio, "Jesi li ikada učinio nešto posebno?" (To je, samo da vas podsjetim, isti onaj Rabi Hanina ben Teradion koji je javno naučavao Toru unatoč■ proglasu rimske vlasti o zabrani učenja i poučavanja Tore.) Rabi Hanina je odgovorio: "Jednom sam imao novac za Purim (za svoj vlastiti blagdanski obrok) koji se pomiješao s novcem koji sam odvojio za milostinju. Zato sam na kraju čitav iznos dao siromasima." Rabi Josi ben Kisma je rekao, "Ako je tako, neka bi moj udio u svijetu koji dolazi bio kao i tvoj. Ti si zasigurno određen za Olam haba!" Što znači ova gemara? Jednom sam vidio zanimljivo tumačenje.

Rabi Hanina ben Teradion u ovom je događaju prepoznao da mu Svemogući nešto želi poručiti. Gospodar Svemira mu je slao poruku. Poruka je bila da taj novac (koji je on odvojio za svoj obrok za Purim) treba biti darovan siromašnima. Rabi Hanina ben Teradion bio je toliko osjetljiv i otvoren za nebeske poruke da je u tom malom, gotovo neznatnom incidentu prepoznao da mu Svemogući nešto želi poručiti. Rabi Josi je rekao, "Ako je tako – ako u tako malom događaju ti vidiš i čuješ B-žju ruku, tada mogu biti siguran da si određen za svijet koji dolazi.

Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Očigledno je da ideš kroz život na takav način da kada te B-g samo potapša po ramenu, ti Ga čuješ i primaš poruku."

O takvom sluhu za B-žje poruke govori Tora kada u ovotjednoj parši kaže "I čut ćeš Njegov glas" (v'šamata b'kolo).

"On će se javiti snažnim zvukom šofara, i čut će se u malom tihom glasu“ (iz liturgije za Jomim noraim).

Jesmo li ikada zastali da razmislimo o paradoksu koji iznosi ovaj stih molitve za Velike blagdane? Ako se On javlja snažnim zvukom šofara, zašto onda mi čujemo samo mali tihi glas? Ako je zvuk šofara toliko moćan da se čak i anđeli tresu pred njim, zašto se onda taj zvuk kada dođe do nas, čini poput malog tihog glasa (kol demama daka)?

To je priroda ljudi. Svemogući može proizvesti najglasniji mogući zvuk. Može se javiti u kataklizmičkom događaju, no mi ćemo čuti samo mali tihi glas. Ljudi mogu reagirati na mnogo načina, no čuju li oni glas Hašema? Pitaju li se jednostavno pitanje: Što Otac želi? Čuli smo mnogo savjeta o tome kakva bi naša reakcija trebala biti nakon strašnog događaja 11.9.2001.

Neki su rekli da bismo trebali ojačati čast sinagoga i čast molitve.

Drugi su sugerirali povećanje marljivosti i izbjegavanje nepravilnosti u sferi financija. Neki su pak predložili i da se treba uzdržavati od prevelikih troškova kad su u pitanju razne proslave. Mogli su se čuti uistinu razni savjeti.

Ja kažem samo jedno. Učinite nešto. Ne možemo dopustiti da se ovako nešto dogodi, a da ne poduzmemo ništa. Rekao sam svojim studentima, od kojih su većina stari Godina 13 13Broj 48 Strana

Obratiti pozornost na glas Svemogućeg

između 20 i 23 godine, da je svaka generacija imala događaj koji se usjekao u kolektivno pamćenje te generacije. Za generaciju mog oca to je bio 1.9.1939. Svake godine na taj dan, moj bi otac rekao "Na današnji dan je Hitler napao Poljsku." Za moju generaciju to je bio 2.11.1963. (dan kada je izvršen atentat na Johna Kennedyja). U cjelokupnom zbroju povijesti, to je možda bio nevažan događaj, no to je nešto čega se svatko iz moje generacije sjeća.

Za ovu današnju generaciju, to je 11.9.2001.

To je bio kataklizmički događaj.

Nitko ne zna kako će se on odigrati do kraja. Ne zna se hoće li to izaći na "dobro za Židove" ili na "zlo za Židove". Nitko ne zna hoće li prevladati ona početna reakcija "okrivimo te Arape", ili će ojačati ona druga reakcija "to je zbog onih Židova." Nitko ne zna hoće li zbog tog događaja već ionako recesijom načeta ekonomija potpuno propasti.

Nitko ne zna.

No, hajde da ne učinimo kolektivnu pogrešku da dopustimo da takvi trenuci samo prođu. Kada nam Ribono šel Olam govori jasnije nego ikad u posljednjih nekoliko desetljeća, moramo slušati. Posljednji puta kada je Amerika izgubila više od 3000 ljudi u jednom danu, bilo je tijekom Građanskog rata! Ako ne čujemo takve poruke, mi smo duhovno mrtvi. Ako ne odgovorimo, nema nam više pomoći.

Nemojte učiniti pogrešku i reći "Pa, tko kaže da je to zato što pričamo za vrijeme molitve?" ili "Kakve to ima veze s previše novca utrošenog na vjenčanja? Kakve to veze ima s ogovaranjem? Kakve to veze ima s izbjegavanjem učenja Tore?"

Jednu stvar znam. Ako nakon 120 godina dođem pred Nebeski Tron i ako me pitaju "Što si učinio nakon tog dana?" i ja im kažem da sam učinio to i to, a oni kažu "To nije bila ispravna reakcija na ono što se dogodilo," znam kako ću odgovoriti. Reći ću, "Žao mi je. Nisam imao proroka. Nisam imao pravo duhovno vodstvo. Samo sam slušao mudre ljude svoje generacije i učinio što su mi rekli. Tako sam razmišljao. Što sam drugo mogao učiniti?

Pokušao sam."

Ne znam zasigurno kako funkcionira sud tamo gore, ali prilično sam uvjeren da bi Svemogući prihvatio takav odgovor. "Pokušao sam; učinio sam nešto" – to je prihvatljiv odgovor. No, ako bih došao pred Njega i rekao: "Nisam učinio ništa," a On bi me upitao "Kako si mogao ne učiniti ništa?" Što bih na to mogao reći? "Nisam bio siguran što učiniti pa zato nisam učinio ništa i moj se život nakon tog događaja nije promijenio." Ne dalo Nebo da saznamo što bi Svemogući rekao onome tko ponudi takav odgovor.

Moja je poruka: Štogod to bilo – učini nešto! Ribono šel Olam govorio nam je na način na koji nije govorio već generacijama. Nemojte ignorirati svog Oca kad vam govori! Nemojte samo izaći iz sobe.

"Da, Oče. Što želiš? Učinit ću nešto, Oče, jer znam da želiš da nešto učinim. Ne znam točno što želiš, ali znam da nešto želiš." Čovjek koji se neprestano pita "Što Otac želi?" ima zagarantirano mjesto u svijetu koji dolazi. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 13

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Dan u koji se sjećamo zapjevati Moše sakuplja židovski narod u večer svoje smrti kako bi im objasnio koncept društvene odgovornosti: svaki Židov odgovoran je za djela i stavove cijele zajednice. Zatim govori o budućim vremenima u kojima će se židovski narod, nakon

lje, smisao, prilike… Sve što nabro-

dućnosti. I prekratak da bismo ga

jite, ja imam. No, koliko pjevam?

potratili u stresu zbog milijarde

Roš hašana je dan u koji pogledamo u sebe i procjenjujemo naše živote i naš smjer. Kuda idemo i koristimo li dobro ovo malo vreme-

svojih odgovornosti koje su uvijek napuhane našim osjećajem vlastite važnosti. Život je dobar: toliko dobar. Toliko je razloga zbog kojih možemo

svojih lutanja, vratiti Bogu čitavim

pjevati – jednom kada zaboravimo

srcem. Još s nadom iščekujem taj

sve nevažne stvari koje nas frus-

dan…

triraju; jednom kada zaboravimo

Kada sam se zaručio sa svojom

brinuti o tome koliko je novca u

pokojnom ženom Elanom a''h, život

banci; jednom kada zaboravimo

je bio poput predivnog sna. Sve je

kako su se oni koje volimo ponašali

bilo tako savršeno. Imali smo običaj

i kada se umjesto toga samo sjetimo

citirati stih iz knjige Psalama, 'Pjevat

koliko nam oni znače; jednom kada

ću B-gu jer me obasipao svojom

zaboravimo biti zabrinuti oko ono-

dobrotom'. Nažalost, vremena i

ga što se dogodilo jučer ili onoga što

izazovi života i braka, otupili su tu

će se dogoditi sutra.

radost. Sljedeći puta kada sam

Roš hašana je dan na koji se mi

razmišljao o tom stihu bilo je 12

Židovi prisjećamo da opet zapje-

godina kasnije kada je Elana ležala

vamo. Dan na koji sami sebe podsje-

na samrti. Sjetio sam se kako je to

ćamo koliko je život dragocjen –

bio naš poseban stih i pitao sam se jesam li tijekom našeg braka dovolj-

na koje nam je darovano na ovoj

no 'pjevao B-gu'. Shvatio sam da

zemlji? Jedna od mnogih stvari koju

nisam.

zahvalan

sam naučio kroz smrt svoje supruge

B-gu što je blagoslovio Elanu s još

jest da je život jako, jako kratak.

nekoliko tjedana života u kojima

Prekratak da bismo ga trošili na

sam se pobrinuo za to da ponovo

borbu sa onima koje volimo i koji

zajedno pjevamo. I pjevali smo.

vole nas. Prekratak da bismo ga

Beskrajno

sam

Te mi se riječi vraćaju svako malo i uvijek se zapitam pjevam li B-gu dovoljno – i odgovor je uvijek negativan. Imam najdivniju ženu, osmero predivne djece, stabilna vremena u kojima živim, nevjerojatne prijate-

Strana 14

trošili na brigu o tome što drugi misle o nama. Prekratak da bismo se osjećali prestrašenima zbog onog sutra koje možda neće ni doći – uništavajući ono što imamo sada zbog onoga što će možda biti u bu-

predragocjen da bismo još jednu godinu uzeli zdravo za gotovo; jer svaki trenutak je dar. Zato, pjevajte ove Roš hašane i nastavite pjevati ostatak godine. Bez obzira na to koliko se izazovan život činio, sve izgleda toliko drugačije kada se sjetimo zapjevati.

Šabat šalom i neka bi vi i vaša obitelj bili upisani i zapečaćeni u knjizi života za godinu blagoslova, smisla i unutarnjeg mira! ■ Prevela Anja Grabar

Divrej Tora

Rabbi Shlomo Riskin:

Život

"Evo, stavljam danas pred vas život i dobro, smrt i zlo ... blagoslov i prokletstvo; a ti ćeš izabrati život, tako da ćeš živjeti i ti i tvoje sjeme ...".

(Pnz 30,15.19.) Što to znači odabrati "život"? Je li to individualni izbor hoće li osoba živjeti ili umrijeti? Smatram da je vrijedno zapaziti pojavu još jedne jezične rijetkosti u ovom kontekstu: hebrejska riječ hajim (život) je imenica u množini, koja završava s dva hebrejska slova jod i mem koja nam ukazuju da je u pitanju množina. Ja ne znam ni za nijedan drugi jezik u kojem je riječ "život" u množini: Zašto ovdje? Hasidi imaju simpatičnu igru riječi koja pruža zanimljiv uvid i objašnjava ustroj hebrejske riječi za "život" – u radosnim prilikama (zaruke, brak, rođenje djeteta), jedino kad pijemo vino ili alkoholno piće uzvikujemo, le'hajim, "za život." Zašto ne reći le'hajim i kad pijete vodu, koja je toliko bitna kod stvaranja života (sjetite se samo plodne vode, vodenjaka koji "pukne" neposredno prije poroda) i njegovog trajanja?

Oni kažu da hebrejska riječ za vino, jajin, ima dva slova jod, kao i hebrejska riječ za žestoko alkoholno piće, jaš (doslovno jajin saraf, "žestoko vino"). Hebrejsko slovo jud fonetski je i homiletički vezano uz Jid (Jehudi), ili "Židova" – nazdravljanje koje se obično čini da se proslavi što dva Židova stupaju u brak, kod okupljanja na proslavi rođenja, ili općenito u okviru obiteljskog kiduša u petak navečer. Hebrejska riječ za vodu, majim, ima samo jedno slovo jod, a Sam B-g je izjavio da "za ljudsko biće nije dobro da bude samo" (Postanak 2,18).

Stoga se, kažu hasidi, hebrejska riječ za život sastoji od četiri slova, vanjska slova het i mem, koja se zajedno čitaju hom, što znači toplina, ljuGodina 13 15Broj 48 Strana

bav – zakriljuju dva slova jod koja su u potpunosti jedno do drugog i ne razdvaja ih niti jedno drugo slovo. I pića koja idu uz zdravicu također moraju imati dva slova jod (Židovi) odvojena od prirodnog svijeta, kojima je dodijeljen udio B-žanskog koji im omogućava da stvaraju, mijenjaju, vole, nadilaze sebe zajedno kao u hebrejskim riječima jajin i jaš.

Unatoč tome što je ovo objašnjenje puno miline, dopustite mi da iznesem drugačije tumačenje, koje istodobno pruža dokaz jedne duboke teološke istine. U nastojanju da slikovito opiše stvaranje ljudskog bića, Biblija kaže: "A G-spod B-g uobliči ljudsko biće [Adama] od praha zemaljskog i On mu udahnu u nosnice dušu [dah] života, učinivši čovjeka živim bićem" (Postanak 2,7). Očito Biblija ovdje slikovitijim jezikom objašnjava težak izraz celem El-kim, slika B-žja, upotrijebljen u prvom poglavlju o stvaranju: "I B-g stvori ljudsko biće [Adama] na Njegovu sliku, na sliku B-žju On ga stvori..." (Postanak 1,27). Sveti Zohar dodaje ključnu dimenziju slike B-žjeg izdaha u nosnice tijela od gline i praha: "Tko god izdahne, on izdahne iz svoje nutrine", iz najdubljeg "tkiva" svog suštinskog bića.

Ono što nas ovo uči, vjerojatno je najvažniji uvid u suštinu ljudskog bića kako ga definira Biblija, onaj element koji kvalitativno odvaja čovjeka od svih ostalih zemaljskih stvorenja: "dio" B-ga Svevišnjeg prebiva u svakom ljudskom biću, na što Tanja (koju je napisao Rav Shneur Zalman iz Liadija, krajem 18. stoljeća, poznat kao Alter Rebbe, osnivač habadskog pokreta) dodaje: mamaš, stvarno, opipljivo, u samom fizičkom ljudskom biću "boravi" duhovna bit B-žanskog, vječna i

transcendentna duša.

Ova ideja u ogromnoj mjeri utječe na to kako mi gledamo na ljudsko biće, i kako gledamo na sebe.

Ljudsko biće doista je složeno stvorenje; homo natura i homo persona (vidi R. Soloveitchik, Family Redeemed, Izbavljena obitelj), dio prirodnog svijeta s brojnim nagonima i ograničenjima koja imaju i druga fizička stvorenja, ali istodobno kao i fizički svijet u kojem je stvoreno; udio B-ga u ljudskom biću živi vječno onako kako je B-g u svakom pogledu vječan, i osnažuje ljudsko biće da usavrši B-žji svijet i izbavi B-žji svijet.

Izazov s kojim se suočava svatko od nas jest koji aspekt svog bića smo odlučili razvijati, životinjski ili b-žanski. Idolopoklonstvo idealizira fizičko, životinjsko: snagu (Jupiter), brzinu (Merkur), fizičku ljepotu (Venera), zlatno tele. Judaizam zapovijeda da idealiziramo duhovno, b-žansko: ljubav, suosjećanje, dobrohotnost, istinu... Dobra je vijest da će nam u toj egzistencijalnoj borbi koja se odvija u nama pomoći upravo onaj dio B-ga Svevišnjeg koji prebiva u nama i da ljudsko biće nikada nije samo, da je B-g uvijek uz nas, u nama, onaj tihi blagi glas na kojeg moramo obratiti pažnju i poslušati ga.

Zato je hebrejska riječ za život, hajim, imenica u množini; "duša života" je B-g koji prebiva u svakome od nas, bit naših osobnosti kojem se moramo vratiti i s kojim moramo živjeti ako želimo ostvariti svoj najistinskiji ljudski potencijal, ako želimo istinski živjeti vječno, zajedno s našim potomstvom u usavršavanju svijetu. Šabat šalom. ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 15

Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Svemu je kraj osim kriku "Zavapili su B-gu u svojoj nevolji, spasio ih je iz njihove krize "(Ps. 107,6).

(Slijedeće je izvedeno iz Likutey Halakhot. "Ja" označava Reb Nosona koji to govori.) Čuo sam iz Rebeovih svetih usta zapanjujuću raspravu o B-žjoj veličini, ali teško ju je sročiti u tekst. Ali kako je nastavio govoriti, počeo je davati ohrabrenje, govoreći riječi kojima će oživjeti i nadahnuti svakoga tko je nazadovao, popustio, ili otpao od židovstva, bez obzira koliko duboko pao ili koliko je često padao.

■

Neka bi nas Milosrdni sačuvao.

B-žja veličina je nedokučiva, daleko veća od veličine Tore. B-žja veličina je takva da dopušta da sve bude ispravljeno i bude kako treba.

Tešuva (povratak B-gu) je bitnija i moćnija od Tore. "Ali", upitao sam ga, "kako čovjek dobiva priliku za takvu tešuvu?"

On je odgovorio: "Moguće se uzdići do tog nivoa, ali postoji uvjet.

Nikada, ali baš nikada, čovjek ne smije odustati od djelotvornosti koju ima vrištanje B-gu, koju ima molitva Njemu i traženja od Njega.

Nužno je potrebno da se zaokupite krikom B-gu, molitvom i preklinjanjem B-ga, neumorno, toliko dugo koliko treba, i dulje od toga, sve dok čovjek ne dospije do ovakve tešuve."

Vapiti B-gu, vikati Mu - to je prijeko potrebno za postizanje tešuve.

To je što nam ovdje kralj David govori, "B-žje lice se postavlja protiv zlotvora da izbriše njihovo ime sa svijeta. Oni tule i B-g ih čuje, spašava ih od svih njihovih nevolja" (Ps. 34,17-18). Ovo znači upravo ono što je rečeno. Iako taj čovjek može biti na rubu uništenja, ako zlotvor zavapi B-gu za Njegovu zaštitu i pomoć, B-g će ga spasiti od svih nevolja.

Naši mudraci kažu istu stvar: Čovjeku uvijek koristi da vapi B-gu, Strana 16

bilo to prije ili poslije donošenja presude (Roš Hašana 18a).

Ova ideja - o tome koliko je nužan i silno djelotvoran stalni vapaj B-gu, čak i za najočajnijeg Židova, pojavljuje se mnogo, mnogo puta, a posebno u Psalmu 107: "Griješili su u pustinji… i zavapili …. B-gu ... i On ih je poveo pravim putem; živeći u tami i sjenci smrti, sputani patnjama i lancima ... zavapili su B-gu i On ih je spasio; ... budale pate zbog svojih grešnih putova ... a oni su vapili B-gu ... i On ih je iscijelio; dolje u moru u brodovima ... bačeni u Nebo, potonuli u dubine ... oni su vrištali B-gu ... a valovi su se smirili" (stihovi 4,6,7; 10,13; 17,19,20; 23,26,28).

Cijeli psalam govori o usponima i padovima života onoga koji traži Bga. Zajednički je nazivnik za to kako prevladati nevolje - prepreke, zbunjenost, zavođenje: "Oni su vapili B-gu da ih spasi od njihovih nevolja"! Kad god čovjek doziva Bga, jer je tako daleko od Njega, on se oslanja svetost Jom kipura, tešuvu, u punom smislu riječi. Gdje tu vidimo povezanost? B-žji Malhut (Kraljevstvo) snažno je samo toliko koliku vjeru u njega ima Židovski

narod. Preklinjati B-ga, stalno iznova, kriknuti za pomoć i izbavljenje, hrani Njegov Malhut, podižući ga iznad i van dosega Tore, sve do samog korijena Tore (u rječniku kabale poznat kao Bina i Ima ila'a).

Tamo se sve transformira u dobro – tako dugo dok osoba ne odustaje od same sebe i vapaja.

Krik Židova B-gu je hrana - plemenita, duhovna hrana - za Kraljevstvo Keduše (Svetosti) i svaki sveti poduhvat. To je hrana B-žjeg Malkhuta na Jom kipur, stavljajući Malkhut (sefiru) iznad Tore, gdje ona može popraviti i oprostiti sve grijehe. Čak i ako ne razumijete ni jednu riječ kabale, ovo sigurno možete shvatiti: Vapaj B-gu će uvijek pomoći, i dokle god ste živi i bez obzira kroz što sve morate proći u životu, vi morate vikati, vikati, vikati!

G'mar hasima/hatima tova!

Neka bi konačna presuda bila u vašu korist!

A gutn Shabbos! Šabat šalom. ■ .

. .

Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora

Rabbi Daniel Travis:

Uzaludno trošenje vremena Molim vas gospodaru, idite vi ispred

se zadrži mjesto u redu, pa ako sta-

redu da moraju čekati dok jedna

mene,. Ja ću svoju družinu voditi po-

nete ispred njega ili zamolite nekog

osoba obavlja stvari za mnogo ljudi.

lako... (Berešit 33,14)

drugog iz reda da obavi nešto za

Jakov je to rekao kao znak poštovanja Esavu, da mu pokaže da se brine da ne trati njegovo vrijeme zbog toga što njegova obitelj ide polako. Čovjek mora biti izuzetno

pažljiv da ne rasipa tuđe vrijeme, dragocjenu i nenadomjestivu robu.

vas, vi kršite to pravo. Međutim, ukoliko osoba ima neke olakotne okolnosti, npr. bolesna je ili starija, ili će je zadesiti velik gubitak novca zbog čekanja, sasvim je ispravno

dopustiti takvoj osobi ode na čelo reda, premda to nije obvezno.

Svakog dana iskrsne bezbroj prilika u kojima ljudi mogu pokazati da cijene vrijeme svojih bližnjih. Ako čovjek s nekim dogovori sastanak, istinski znak brige prema toj osobi je da se pojavi u zakazano vrijeme.

Chazon Ish jednom je raspustio minjan kad je saznao da će jedan od

Postoje slučajevi kada se rasipanje

Jednako tako je dopušteno zatraži-

članova minjana zakasniti na dogo-

tuđeg vremena smatra krađom,

ti od nekog drugog da obavi nešto

voreni sastanak. Još jedan čest slučaj

poput, naprimjer, zaposlenika čije

za vas prije nego li ta osoba stane u

je vraćanje predmeta na njegovo

vrijeme pripada njegovu poslodav-

red. Budući da nema određenog

mjesto, pogotovo kada se radi o

cu. U drugim se prilikama ne sma-

pravila o tome koliko je vremena

knjigama Tore u beit medrašu. Nače-

tra krađom povrijediti tuđe vrijeme,

namijenjeno svakoj osobi, ne smatra

lo koje treba zapamtiti u svakoj situ-

no to je uključeno pod odredbu

se da je on prekršio nečija prava.

aciji je da, ako bi vas smetalo da

Tore: "Nećeš varati svog bližnjeg."

Međutim, čak i to ima svoje granice,

svoje vrijeme morate potrošiti na

i čovjek ne bi trebao prisvojiti pre-

takav način, ne biste smjeli očekivati

tjeranu

od drugih da ga oni tako troše. ■.

Jedan od najčešćih primjera je "uguravanje" ispred nekog drugog u redu. Halaha prepoznaje pravo da

Godina 13 17Broj 48 Strana

količinu

vremena.

Nije

pošteno prema drugim ljudima u

Prevela Tamar Buchwald

Strana 17

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR:

Paraša (priča) Nicavim Vajeleh govori o pripremama za Roš Hašanu Dan suđenja i kako mi možemo pobjediti u najvažnijoj bitci svog života. Moše ju je izgovorio svog posljednjeg

danu

na

Zemlji

u

fizičkom tijelu. Prema kabalistima u danu u kojem veliki cadik (pravedni

mudrac) napušta svijet, otkriva se svjetlo svega onoga što je mudrac učinio u svom životu. Svjetlo je toliko veličanstveno i snažno da svoj trag ostavlja na svemiru, pa se to

mogući želi da započnemo i od Nje-

ka u prvom čitanju paraše napisano

svjetlo svake godine iznova pojav-

ga primimo ogromno obilje upravo

je: "I Vječni ih je iščupao iz njihove ze-

ljuje upravo onako kao što se poja-

onako kako nam on to želi dati, a ne

mlje u ljutini, srdžbi i velikom gnjevu

vilo na dan njegove smrti. Stoga se

ono za što smatramo da imamo pra-

te ih bacio (‫ַש ִּל ֵ ם‬ ְ ‫ ) ַעי‬u drugu zemlju.

taj dan smatra danom slavlja (hilu-

vo, s obzirom na naša djela u prote-

Tako je i danas." (Ponovljeni zakon

le), i naš je cilj da se povežemo s tom

kloj godini. Paraša Nicavim nam

29,7). Postoje tri veličine slova u To-

energijom kako bismo se podigli i

omogućuje da uvježbamo ostaviti

ri: mala, srednja i velika. Veći dio

uzdigli na gornje svjetove.

iza sebe naše "lažno ja" u sklopu pri-

Tore napisan je slovima srednje ve-

prema za Roš hašanu. Ostavljamo

ličine. Zohar objašnjava da mala slo-

iza sebe ono što mi mislimo da je-

va predstavljaju sefiru Malhut, slova

smo; rješavamo se svih zabluda i

srednje veličine predstavljaju Zeir

pogrešnih uvjerenja o nama sami-

Anpin, a velika predstavljaju Binu.

ma, i nanovno stvaramo same sebe.

To su tri razine, među kojima mi

Čitanje paraše Nicavim neposredno prije Roš hašane (Nove godine) pruža nam Mošeovu energiju da se uzdignemo do Izvora života, da se izravno povežemo sa Svjetlosti Stvoritelja i primimo sva obilja koje nam On želi darovati.

Paraša započinje riječima: "Vi stojite danas! Svi vi". Rabin Levi Isaac od Berdičeva tumači "Vi stojite" na slijedeći način: Kada stojimo u prisutnosti Stvoritelja, mi se moramo

To je ujedno i temeljni smisao mjeseca elula, čiji znak je djevica. Mi smo u stanju povezati se s našim neokaljanim, čistim unutarnjim ja i ostvariti ono što smo trebali postati prije nego li su u nas prodrli svi ti vanjski utjecaji.

■

skakućemo naprijed - natrag. Slovo "‫( "ל‬lamed) je jedino slovo hebrejskog alfabeta koje ide iznad gornje crte, povezujući nas tako sa sefirom Bine, koja je izvor obilja i blagoslova. Čak i iz dubina surove stvarnosti koja je opisana u ovom retku, po-

stoji kanal povezivanja kroz sefiru

obratiti Njegovom hesedu (dobroti iz

Roš Hašana nam daje priliku da

Bine. Prema Sefer jecira (Knjizi stva-

ljubavi), a ne tražiti ono na što sma-

počnemo iznova, a paraša Nicavim

ranja), slovo lamed je slovo koje je

tramo da imamo pravo, jer nema

nam daje priliku da se pročistimo u

stvorilo i astrološki znak Vage i mje-

kraja onome što možemo primiti

sklopu priprema za narednu godi-

sec tišrej, prvi mjesec u godini. Para-

budući je milost Stvoritelja besko-

nu, da izaberemo život i otklonimo

šat Nicavim se uvijek čita uoči blag-

načna.

prokletstvo. Mi dolazimo kao pra-

dana mjeseca tišreja, a to nas pove-

zan list papira, i stajemo ispred

zuje sa sefirom Bine i beskrajnom ri-

Stvoritelja, spremni odreći se nevo-

znicom

lja i bremena prošlosti te početi iz-

priprema da se obnovimo. ■

Ova se ideja uklapa u suštinu Nove godine, koja nam daje priliku da sve počnemo iznova, od Berešita početka. Zbog toga je jasno da SveStrana 18

nova. U retku prije posljednjeg ret-

životnog obilja, čime nas

Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti Vrijeme molitve Dogodilo se ovo jednom u vrijeme kad je reb Izrael iz Rižina bio u posjetu kod reba iz Apta. Reb Izrael je prilično dugo odlagao jutarnju molitvu; kod svoje kuće on je to radio gotovo svakodnevno. Kad su ga upitali kad će konačno početi, odgovorio je da ne zna, ali da će im prije toga ispričati priču.

Jedan je kralj uveo točno određeno vrijeme u koje su mu se svakoga dana podanici mogli obratiti sa svojim problemima. Jednog dana dođe u palaču prosjak i zatraži da ga odvedu do kralja. Stražari se obrušiše na njega ružnim riječima, pa ga upitaju zna li on uopće u koje se vrijeme slobodno može obratiti kralju.

Prosjak im odgovori:

A

psolutna stvarnost B-ga, u isto vrijeme se proteže preko konceptualnih granica "postojanja", ali također ispunjava čitavo postojanje, onakvo kakvo mi poznajemo. To ne ostavlja nikakav prostor za neko drugo postojanje ili stvarnost koju bi mi mogli identificirati – objekte u našem fizičkom svijetu, metafizičke istine o kojima razmišljamo ili nas same.

Trebamo li, onda, jednostavno zaključiti da ništa od toga ne postoji? Ne, zato što nam je B-g rekao da postoji. Ali one ne postoje same po sebi, one postoje samo kao produžetak b-žanske energije, kreirani dio jedne apsolutne, b-žanske stvarnosti, potpuno drukčije realnosti od one koju može razumjeti naš um i zapaziti svi naši instrumenti. Da bi to razumjeli i došli do te apsolutne stvarnosti, moramo naučiti potisnuti našu rigidnu ljudsku percepciju i dozvoliti sebi da razvijemo nov način gledanja, razmišljanja i vjerovanja. Da bismo to mogli učiniti, prvo moramo osjetiti strahopoštovanje prema B-gu.

"Znam ja za zakon, ali on se odnosi samo na one koji žele pričati s kraljem o nečemu što je njima potrebno; ali ja ne želim pričati o tome, već o nečemu što je važno za kraljevstvo."

Pomislivši da je u pitanju neka povjerljiva informacija, stražari istoga trena odvedoše prosjaka do kralja.

"I tako," zaključi svoju priču reb Izrael, "kako bih onda ja mogao znati u koje ću vrijeme moliti?" ■

M i sve pamtimo -

samo B-ga zaboravljamo. ~ R. Levi Jichak iz Berdičeva ■

~ R. Menachem Mendel Schneerson ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 13 19Broj 48 Strana

Strana 19

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život Mudro korištenje karakternih osobina

Shvatite da će vam nadvladavanje ove negativne tendencije omogućiti da mudro koristite svoje vrijeme i energiju te da živite ispunjajući život Tore i micvos.

naših

Odugovlačenje Jedna od najozbiljnijih prepreka efektivnom življenju je odugovlačenje. To je toliko česta osobina da je postala temom mnogih šala. Međutim, odugovlačenje je sve osim smiješno, a može biti čak i fatalno. Svi smo čuli za ljude koji su osjetili izraslinu ili otkrili leziju i odgodili odlazak na liječnički pregled. To odugovlačenje omogućilo je bolesti da se proširi, ponekad bez mogućnosti izlječenja.

Ramhal je u svom djelu Mesilas Ješarim vrlo pažljiv u pogledu izbora svojih riječi, a o odugovlačenju kaže, "ein sakana kesakanto (nema tako velike opasnosti kao što je njegova opasnost)." Ako čovjek odluči da nešto neće učiniti, njegova odluka može biti ispravna ili pogrešna, ali on se ne zavarava. Međutim, ako on kaže, "Učinit ću to, ali ne baš sada," on se zavarava. Istina je da on to ne želi i ne namjerava učiniti, ali to sebi ne priznaje. Laganje samom sebi je uvijek destruktivno. Čovjek može odugovlačiti zbog inercije ili lijenosti, ili zato što se boji neuspjeha pa želi izbjeći tu mogućnost. Čovjek se može bojati saznati istinu o svom zdravstvenom stanju te se nada da će se, bude li ignorirao mogući problem, on riješiti sam od sebe te da si neće morati priznati da je bolestan.

Zamislite kakav bi život mogao biti kada biste prestali odugovlačiti.

Bili biste pouzdani i dosljedni. Činili biste da se stvari događaju. Riješili biste se zabrinjavajućih tereta. Ukratko, bili biste slobodni.

Ove skupocjene navike možete se osloboditi u nekoliko jednostavnih koraka. To su zapravo sugestije ljudi koji kažu da im je njihova primjena promijenila živote.

Strana 20

Dok napredujete u nadvladavanju odugovlačenja, zasluženo se potapšajte po leđima.

Možete odlučiti da ćete nadvladati svoje odugovlačenje… počevši od sutra.

 Navečer napravite popis stvari koje biste trebali učiniti idućeg dana. Sljedeće večeri provjerite popis, križajući one stvari koje ste napravili i zaokružujući one koje niste napravili. S vremenom, bit ćete sretni jer ćete otkriti da je broj zaokruženih stvari sve manji.  Što činite onda kad ne činite ono što biste trebali činiti?

Gledate li televiziju? Idete li na kompjuter? Razgovarate li na telefon? Identificirajte svoje distrakcije. One su neprijatelji vašeg postignuća.  Shvatite da je početak promjene najteži dio. Jednom kad započnete, dobivate zamah i postaje lakše.  Pokušajte otkriti zašto odugovlačite. Ponekad to činimo zato što se bojimo neuspjeha.

Osjećamo da ako ne učinimo ništa, ne možemo pogriješiti.

Shvatite da je ne-djelovanje najveći neuspjeh od svih.  Niste sigurni kako se motivirati? Nazovite nekoga za pomoć.  Zamislite kako ćete se dobro osjećati nakon što učinite ono što ste odugovlačili učiniti.  Proučite poglavlje o zerizus (marljivosti) u Mesilas Ješarim.

Pazite! Odugovlačenje je jedno od najsnažnijih sredstava koje jecer hara koristi kako bi uzrokovao jad i nevolju. Nadvladavanje toga zahtijeva ■ trud, ali nagrada je vrijedna toga.

Nadvladajte odugovlačenje i postigli ste glavnu komponentu sreće.

Ambicija Ambicija je snažna motivacijska sila. Sa ambicijom možemo aktivirati potencijal kojeg možda nismo ni svjesni. Neuroznanstvenici kažu da mi koristimo samo djelić snage našeg mozga, te da veći dio leži uspavan. Može biti da su oni pojedinci koji su tijekom stoljeća bili proglašeni genijalcima, bili ljudi koji su bili sposobni aktivirati dijelove mozga koje većina ljudi nikad nije probudila.

Ramban daje vrlo zanimljivu tvrdnju. Rad na Miškanu (Šatoru sastanka) zahtijevao je izuzetno umijeće. Zavjese i prekrivači bili su prošiveni različitim dizajnima sa svake strane, što je zahtijevalo nevjerojatnu vještinu. Odjeća kohanima, a osobito Kohen Gadola bila je vrlo kompleksna. Tora kaže da je, "svaki čovjek koga je srce potaklo" došao da radi u Miškanu (Izlazak 35,21). Ti ljudi desetljećima su bili robovi koji su izrađivali cigle i gradili gradove za faraona. Oni nisu učili likovne umjetnosti koje su bile potrebne za Miškan. Ipak, budući da su primili zapovijed od Hašema, oni su došli to učiniti i otkrili da su spoDivrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

sobni to učiniti! Ramban to ne smatra nadnaravnim čudom. Umjesto toga, zbog intenzivne motivacije da učine B-žju volju, oni su unutar sebe otkrili skrivene talente kojih do tada nisu bili svjesni.

Dva hasida raspravljala su o svojim ambicijama. Jedan je rekao, "Moja ambicija je da budem sposoban vršiti micvos i učiti Toru."

Drugi je rekao, "Moja ambicija je da budem velik kao Baal Šem Tov. Ako ciljam na to, možda završim s time da budem sposoban vršiti micvos i učiti Toru. No, ako je moja ambicija samo potonje, mogu završiti samo s time da znam moliti i naučim pomalo iz Humaša."

Drugim riječima, čovjek treba ciljati visoko, uz upozorenje da postaviti si nemoguće za cilj može biti recept za neuspjeh koji može voditi u depresiju. S druge strane, kad ljudska ambicija ne bi vodila tome da pokušavamo naizgled nemoguće, mnogi trijumfi nikad ne bi bili postignuti. Stoljećima je slijetanje na mjesec izgledalo nemoguće, pa ipak, ljudska ambicija je dovela do slijetanja na mjesec i istraživanja svemira. Vjerovalo se da je nemoguće za čovjeka da pretrči jednu milju u 4 minute, no danas je to fizičko postignuće, ako ne uobičajeno, onda barem unutar kapaciteta treniranih atletičara. Postavljanje naizgled nemogućeg cilja može biti djelotvorno sredstvo ako čovjek može biti zadovoljan sa postizanjem barem dijela toga bez da padne u depresiju ili odluči potpuno odustati.

Jecer hara (zli nagon) je snažna sila koja blokira naš trud prema duhovnom rastu, i mi moramo uložiti veliki napor kako bismo ga nadvladali. Ako ciljamo visoko i jecer hara nas sprječava u tome, mi svejedno možemo postići mnogo. Ako imamo ograničen cilj, sila jecera hara može nas ostaviti sa vrlo malim postignućem.

Rambam kaže da svaki čovjek ima kapacitet da dosegne Mojsijevu raGodina 13 21Broj 48 Strana

Učinkovit život

zinu! Tora kaže da je razina Mojsijevog proroštva nedostižna (Ponovljeni zakon 34,10), no drugi aspekti njegove veličine su unutar svačijeg dosega.

Ambicija znači imati cilj i raditi na njemu. Ponekad mogu postojati odgode u fokusiranju na cilj; čovjek može promijeniti ciljeve ako je prvotni cilj nedostižan ili ako izgubi interes za njega.

Ne sjećam se da sam kao mladić imao cilj postati liječnikom. Moj prvi izbor zanimanja bio je slijediti očeve stope i voditi zajednicu. Unatoč mojoj želji da uspijem, rabinat me nije emocionalno ispunjavao.

Promijenio sam svoj cilj i postao liječnik. Znam ljude koji su promijenili svoje zanimanje u svojim šezdesetima. Odvjetnik koji je oduvijek želio biti liječnik odlučio je promijeniti zanimanje i bio je primljen u medicinsku školu sa 65 godina.

Iako su profesionalni ciljevi važni, ambicija Židova trebala bi se fokusirati na ispunjenje Tore. To je drugačija vrsta cilja jer u tome nema točke na kojoj bi netko mogao reći da je stigao na cilj. Tanja kaže da je čovjekov cilj oduprijeti se nagonima jecera hara i usmjeriti energiju prema avodas Hašem (služenju B-gu). Bitka sa jecer hara je doživotna; stoga čovjek nikada ne može reći da je to ostvario. Čak i u dobi od stotinu godina, čovjek je i dalje uključen u bitku sa jecer hara, jednako kao kad mu je bilo dvadeset. U sekularnom životu, postoji proces koji ide prema cilju. U Tori cilj jest proces, stoga nema završne točke.

Postoje različite razine avodas Hašem. Jedan cadik je rekao, "Moja ambicija u životu je da budem sposoban reći amen sa ispravnom kavana."

Posjetio sam ribnjak na Zapadnoj Obali i imao sam priliku proučavati losose. Te ribe plivaju Tihim oceanom, zatim ulaze u ušće rijeke i plivaju uzvodno, protiv struje, kako bi položile jajašca na mjestu na kojem su se izlegle. Očigledno je potreban

velik napor kako bi plivale protiv struje, no one to čine. Kada naiđu na manji vodopad, one ga preskaču.

Ako ne uspiju preskočiti otprve, oni malo plivaju uokolo, obnove svoju energiju i pokušavaju iznova sve dok ne uspiju. Ako se dvije male kaskade nalaze jedna iznad druge, losos nikada ne pokušava preskočiti obje odjednom.

Bio sam duboko pod dojmom toga.

Lososi nemaju sposobnost razmišljanja i pravljenja planova. Njihov nagon za povratkom na mjesto mriještenja je instinktivan, ali "znajući" kuda trebaju ići, oni plivaju protiv struje kako bi tamo stigli. Ako im skok ne uspije, oni pokušavaju ponovo, ali idu samo korak po korak.

Ljudi ne teže ciljevima instinktivno. Mi do znanja o cilju dolazimo uz pomoć našeg intelekta. Međutim, jednom kad odredimo koji je naš konačni cilj, ne bi trebala postojati prepreka koja nas može zaustaviti. Ako ne uspijemo od prve, ne bismo trebali odustati. Umjesto toga, trebali bismo pokušavati sve dok ne uspijemo. Ustvari, postizanje cilja nije uvijek jedini znak uspjeha.

Olimpijski atletičar koji je dobio brončanu medalju i dalje je pobjednik, iako nije osvojio zlato. Biti treći najbolji na svijetu je ogromno postignuće!

Međutim, mi ne bismo trebali poduzimati skokove koji su preveliki za nas, prerano postavljajući nerealistične ciljeve. Koristeći ponovno sportsku metaforu, čovjek ne bi trebao očekivati da će pobijediti u svakoj utrci prvi puta kad se natječe! Trebali bismo imati postupni napredak, čineći samo ono što je realistično i ostvarivo, te radeći stalno na poboljšanju i usavršavanju. To vrijedi također i za ciljeve Tore. Čovjek ne bi trebao očekivati da će postati učenjak Tore bez da uloži sate, dane i godine truda u učenje Talmuda i izvora. Počnite sa alefbetom, ali nastavite dan za danom sve dok niste usvojili učenja mudraca.

Strana 21

(nastavak s 21. stranice)

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Kontroliranje ljutnje Jedna od emocija koju je najteže kontrolirati je ljutnja. Hazal osuđuju ljutnju najstrožim riječima: Ako je netko u stanju ljutnje, to je jednako idolopoklonstvu (Rambam, Hilchos Dei'os 2).

Ako je netko u stanju ljutnje, obuzimaju ga sve sile Gehinoma (Yalkut Shimoni, Koheles, Remez 989).

Kad je riječ o bilo kojem čovjeku koji postane ljut: Ako je mudrac, njegova ga mudrost napušta; ako je prorok, njegovo ga proroštvo napušta (Pesahim 66b).

O nijednoj drugoj emociji ne govori se toliko oštro. Talmud ističe da je Moše Rabeinu u tri navrata dozvolio ljutnji da ga nadvlada i svaki puta je pogriješio u halahi (Vajikra Raba 13). Uistinu, Rambam kaže da, zato što je Moše Rabeinu ljutito reagirao na zahtjev naroda za vodom, mu je bilo uskraćeno ispunjenje njegove žarke želje: ući u Erec Jisrael.

Važno je razjasniti pojmove kako bismo izbjegli zabunu. Rambamovo pravilo da je ljutnja istovjetna idolopoklonstvu ne nalazimo nigdje u Talmudu. Umjesto toga, Talmud kaže da ako čovjek razbije neku stvar ili podere svoju odjeću u jeku ljutnje, to je ono što je jednako idolopoklonstvu (Shabbos 105b); Rambam govori o tom ponašanju, a ne o "osjećaju" ljutnje.

Učinkovit život

mo o svakoj od njih.  Koristit ćemo riječ "ljutnja" samo za prvu fazu, za osjećaj koji čovjek ima kada je povrijeđen.  Drugu fazu, fizičko izražavanje ljutnje ili reakciju na ljutnju, nazvat ćemo "bijes."  Treću fazu, zadržavanje osjećaja ljutnje, zvat ćemo "ozlojeđenost."

Ponovit ću tu razliku, jer ako ne znamo na koju fazu kaasa mislimo, možemo učiniti ozbiljne pogreške. Čisti osjećaj ljutnje kada je netko ozlijeđen ili na neki drugačiji način povrijeđen nije pod čovjekovom kontrolom. Nakon svega, naše fizičko tijelo je u osnovi životinjsko tijelo i ima animalističke reakcije. U molitvi mi kažemo, "Superiornost čovjeka nad životinjama ne postoji, osim čiste nešama." Drugim riječima, mi dolazimo u svijet sa animalističkim težnjama, i prizivanjem snage nešame, mi možemo postići kontrolu nad tim težnjama te ih čak biti sposobni promijeniti i usmjeriti u konstruktivne stvari.

Kao što sam često spominjao, dobro je poznato da je Chofetz Chaim dolazio u beis midraš nakon ponoći, otvorio aron kodeš, i u suzama molio Hašema da ga oslobodi osjećaja ljutnje. Nitko nikada nije vidio Chofetz

Chaima da reagira iz ljutnje jer je on imao potpunu kontrolu nad svojim ponašanjem. Međutim, urođeni osjećaji nisu pod kontrolom i mi ih se možda nećemo moći osloboditi.

Stoga je Chofetz Chaim molio Hašema da ga oslobodi tog problematičnog osjećaja.

U nekim slučajevima, može doista biti moguće izbjeći čak i osjećaj ljutnje kada je netko isprovociran, ali to se definitivno ne odnosi na sve provokacije.

Kao što smo rekli, Talmud je vrlo jasan u tvrdnji da ako čovjek reagira iz ljutnje na način da razbije neku stvar ili podere svoju odjeću, ta reakcija je jednaka idolopoklonstvu, ■ ako no nije jednako idolopoklonstvu on osjeća ljutnju zbog provokacije. U svojoj ocjeni, dakle, Rambam koristi riječ kaas u smislu bijesa. Ako čovjek reagira bijesno, to je uistinu krivo i čovjek mora naučiti izbjegavati djelovanje iz ljutnje. Međutim, čovjek ne treba osjećati krivnju zato što osjeća ljutnju kada je isprovociran, jer ta reakcija nije pod našom dobrovoljnom kontrolom. Kada bismo bili sposobni kontrolirati osjećaj ljutnje, Chofetz Chaim zasigurno ne bi tražio Nebesku pomoć!

Kroz našu raspravu o ljutnji, treba imati na umu te tri različite faze i ne ih pomiješati. Da ponovimo, naša je terminologija:

Zbunjenost nastaje jer se ista hebrejska riječ, kaas, koristi za tri različite faze ljutnje:

 Prva faza je osjećaj koji čovjek ima kada je povrijeđen.  Druga faza je čovjekova reakcija; tj. kako se čovjek ponaša kada osjeća ljutnju.  Treća faza je osvećivanje ili osjećaj gorčine, zadržavanje ljutnje nakon što je provokacija završila.  Izuzetno je važno razlikovati te tri faze i mi ćemo koristiti različite nazive kada govoriStrana 22

Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

 Ljutnja = prvotni osjećaj  Bijes = reakcija na ljutnju  Ozlojeđenost = zadržavanje osjećaja Ono što se često naziva "kontroliranjem ljutnje" zapravo je kontroliranje bijesa.

Kontroliranje bijesa je od ogromne važnosti. Ramban započinje Igeres HaRamban, poznato pismo njegovom sinu, sa uputama za kontrolu bijesa, govoreći da će kontrola bijesa dovesti do razvijanja dobrih midos.

Stoga je najvažnije za poboljšanje naših midos da razumijemo kontrolu bijesa.

Glavni problem s bijesom je taj što smo tijekom godina otkrili da on djeluje kratkoročno. A kratkoročni rezultati su ono što utječe na ponašanje.

To je vrlo slično onome što se događa sa alkoholičarem. Žestoko piće mu daje trenutni osjećaj ugode i, čak i ako on dugoročno mora gorko platiti za to, on nije obeshrabren tim dugoročnim negativnim posljedicama. Umjesto toga, njegova kontinuirana upotreba alkohola ohrabrena je kratkoročnim efektom, makar on trajao samo nekoliko minuta.

Od djetinjstva nadalje, bijes je postizao svoje rezultate. Plakali smo ili imali ispade bijesa, i postizali smo ono što smo htjeli. Naučili smo da bijes djeluje. Kao odrasli, vikali smo na nekoga i postizali rezultate. Poslodavac viče na zaposlenika i potonji čini ono što šef želi; muž viče na ženu i ona čini ono što on želi.

Naravno, zaposlenik stekne odbojnost prema svom šefu i možda mu neće biti odan, a žena razvija gorčinu prema mužu, ali sve su to dugoročne posljedice. Kratkoročni rezultat je ono što obično određuje naše ponašanje. Od djetinjstva kroz odraslu dob, bijes raste.

Mišna to jasno kaže. Trebali bismo napraviti procjenu kratkoročnog dobitka aveire nasuprot dugoročnog gubitka (Etika otaca 2,1). To vrijedi također i za bijes.

Godina 13 23Broj 48 Strana

Učinkovit život

Direktora tvrtke k meni je poslao njegov kardiolog, koji je smatrao da su bolovi u plućima njegovog pacijent rezultat napetosti. Otkrio sam da je on svoju tvrtku vodio čvrstom rukom i, ako bi netko učinio nešto s čime se on nije slagao, on bi eksplodirao. Uspio sam ga uvjeriti da bi mnogo više mogao postići bude li svoje komentare davao blago. S vremenom, on je postigao tu razinu samokontrole.

Jednog dana nazvala me njegova tajnica i rekla, "Dr. Twerski, što god da radite s njim, činite to i dalje.

Sada je zadovoljstvo raditi za njega."

Nakon što je promijenio svoje ponašanje, direktor tvrtke je svjedočio mnogo boljoj poslovnoj efikasnosti svojih zaposlenika.

To nije ništa novo. Mišna nam kaže, "Čovjek koji se lako ljuti ne može biti učitelj" (ibid. 2,6), jer će njegova ljutnja obeshrabriti učenike da postavljaju pitanja. Talmud također kaže da čovjek koji se lako razbjesni na kraju ostaje sam sa svojim bijesom. Drugim riječima, njegovo kratkoročno postignuće poništeno je dugoročnim gubitkom.

Prvi korak u kontroli bijesa, kao i kod ovisnosti, jest upregnuti svoj intelekt na rad i promijeniti obrazac koji smo naučili u djetinjstvu. Kao inteligentni ljudi, trebali bismo se fokusirati na dugoročne rezultate i praviti kalkulacije kao što nas poučava Etika otaca, shvaćajući da mnogo više postižemo ako kontroliramo svoj bijes, nego ako ga izražavamo.

Ljutnja nije uvijek logičan osjećaj.

Zamislite da ste se uboli u prst ili udarili u glavu. To jako boli i vi se osjećate ljutima. Na koga? Na čovjeka koji je ostavio kutiju u koju ste se zabili, ili koji nije zatvorio vrata svog ureda? Možda ste vi krivac.

Jeste li ljuti na sebe?

Ponekad se ponašamo bezumno.

Mali Yankele je lovio svog brata ili sestru po kući pa se udario glavom o stol. Kad je zaurlao od boli, njegova

ga je majka podigla, poljubila i udarila stol govoreći, "Zločesti, zločesti stol! Udario si mog Yankelea!" Istina, majka je htjela da se Yankele osjeća bolje. Ali zašto ga učiti da krivi nekog drugog? Mnogo je bolje podignuti i utješiti Yankelea i nježno reći, "Trčati po kući nije dobro, dušo. Vidiš, možeš se povrijediti."

To će ga naučiti da bude odgovoran za svoja djela. …

Na aerodromu ste i agent obznanjuje da je vaš let odgođen zbog vremenskih uvjeta. Postajete ljuti. Na koga? Na agenta? Nije on uzrok lošeg vremena. Na avionsku kompaniju koja odbija letjeti po lošim vremenskim uvjetima? Biste li doista voljeli da oni riskiraju vaš život?

Možda ste ljuti na B-ga koji je poslao oluju kad ste vi trebali putovati. Odbacite tu misao!

Očigledno je da ljutnja nije uvijek logičan osjećaj. Sjetite se toga kad se osjećate ljutim na nekoga tko vas je uvrijedio. Čak i tada, intenzitet ljutnje koju osjećate ne mora biti logičan.

Možda ste vi tip čovjeka koji kaže, "Ja se nikad ne osjećam ljuto," i ponosite se svojim vladanjem nad vašim osjećajima. Oprostite mi što ne vjerujem da možete postići ono što Chofetz Chaim nije mogao. Ako se ne osjećate ljutima kad vas netko uvrijedi, to je zato što je vaš um potisnuo ljutnju. To jest, budući da vi mislite da je krivo ili grešno osjećati ljutnju, vaš um vas brani od krivnje koju biste osjećali kad biste se ljutili, na način da osjećaje ljutnje gura u vašu podsvijest. No, to ne eliminira ljutnju. Daleko od toga. Iz skrovitosti vašeg podsvjesnog uma, ljutnja traži način da se izrazi i može doći u prerušenom obliku, što može uzrokovati probleme. Bilo bi vam mnogo bolje prihvatiti da osjećate ljutnju i moliti Hašema da vas oslobodi od nje. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 23

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu musarsko učenje kako transformirati svoj život Slušanje i doprinos

učimo sada povezuje slušanje s

Šomea umosif

Ovaj drugi dio zapravo predstavlja

Neka mudri slušaju i pridodaju svom učenju.

problem. Čini se da stoji u izravnoj

"doprinosom" ili "pridodavanjem".

suprotnosti s onime što je zapisano u samoj Tori, gdje čitamo: "Sve što

— Izreke 1,5

vam zapovijedam, činit ćete. Nećete niti dodavati niti oduzimati od toga." Kako, dakle, onda možemo na-

U VRIJEME kada sam se po prvi

dodavati? Što imamo pravo dopri-

puta susreo sa svojim učiteljem mu-

nijeti?

sara, Rabbi Yechielom Yizthokom Perrom 1999. godine, bio sam poput prazne posude. On je posjedovao svo znanje i dubinu musara, a ja sam bio izgubljena duša koja je tražila da je netko usmjeri. Naš je prvi sastanak trajao šest sati i za to vrijeme on je sipao iz svog izvora u moje željne uši. Ja sam slušao i upijao. U tom trenutku nije mi padalo na pamet da ću jednog dana ja pisati knjige i dodavati toj tradiciji koju sam gladno primao. A ipak, učinio sam to jer nakon dubokog slušanja i razumijevanja slijedi obaveza da se tijeku tradicije nadoda svoje vlastito učenje. To je ono što je sprečava da ne presuši.

Prvi dio tog naloga je slušati. Trebamo biti sigurni da smo slušali i usvojili ono što nam netko govori ili što je već bilo rečeno o temi. O važnosti slušanja bilo nam je rečeno vrlo rano u ovom procesu, u drugoj metodi stjecanja Tore. Tamo smo istakli razliku između čuti i slušati. Čuti je prvi susret s nekom idejom ili učenjem; jednom kada je čujemo, ideju treba proučiti, propitati i razviti kako bi je se moglo shvatiti i usvojiti u svom srcu. To je ona vrsta slušanja koju bismo trebali prakti-

Strana 24

Doista, neki učenjaci Tore odgocirati. Židovski zakon zabranjuje ogovaranje, a ja često nađem da kada podučavam ovo pravilo netko protuslovi kako bi obranio ogovaranje, diskutirajući kako ono ima pozitivnu socijalnu funkciju jer je ono di-

jeljenje informacija koje međusobno povezuje ljude. Ja se ne raspravljam; ja jednostavno pozovem tu osobu da krene samnom u dublje istraživanje zakona o govorenju koji su se razvili u židovskoj tradiciji. Ja želim da ta osoba razumije da židovski zakon ne brine prvenstveno je li informacija istinita, može li osoba sama reći istu stvar, ili je li to nova informacija, već šteta koju riječi mogu prouzročiti. Tek onda kada

učenici spoznaju da je glavno pitanje oprez da se ne počini šteta, oni imaju osnovu da razumiju različite vrijednosti koje motiviraju ovo židovsko etičko načelo. Ja im moram pomoći da "slušaju" što je prethodno bilo rečeno, tako da mogu pristupiti svojoj vlastitoj realnosti na informirani način.

Slušati na taj način samo je po sebi dobar proces, ali ovo učenje koje

vorili su na to pitanje sa: "Ništa!"

■

Rabi Eliezeru su jednom postavili nekih tridesetak pitanja u vezi blagdana Sukota, a on je odgovorio tek na polovicu njih. Nije stvar bila u tome da nije imao odgovore na sva pitanja, već je odbio reći išta što nije čuo od svog učitelja. Ljudi su ga pitali: "Je li istina da ti nikada ne kažeš ništa osim ako si to čuo od svog učitelja?" Našto je Eliezer odvratio: "Tjerate me da kažem nešto što nikada nisam čuo od svog učitelja!"

Rabbi Chaima Shmulevitza mučila je ova priča. S drugih mjesta u Talmudu znamo da Rabi Eliezer zapravo jest podučavao nove ideje koje ranije nisu bile izrečene. Rabbi Shmulevitz objašnjava da je Rabi Eliezer mogao "nadodavati" na taj način jer je bio tako marljiv učenik svog učitelja i promišljao je njegove nove ideje tako pomno da je bio uvjeren da, da se njegovom učitelju postavio taj problem, on bi odgovorio upravo onako kako je Rabi Eliezer odgovorio.

Rabi Eliezer nam na ovaj način daje primjer da svi mi trebamo pridodavati svoj vlastiti doprinos muDivrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu

drosti, no pripremamo se da to bu-

pomaže da sebe preobrazimo i pro-

kaže da nije doprinio svoje vlastito

demo u stanju učiniti slušajući ono

cvjetamo?

razumijevanje i time je propustio

što je bilo ranije. Usvajanje onoga što učimo od drugih način je na koji gradimo osnovu za naše vlastite misli. I tada moramo nadodavati.

Svatko od nas ima jedinstveno životno iskustvo i svoju vlastitu mudrost koji trebaju doprinijeti svijetu.

Maharal ukazuje da se prirodni izvor, onaj čija voda teče iz njega samog, naziva "živim izvorom." Živi se izvor puni iznutra. Rav Aryeh Leib Heller (1745-1812) ovoj slici pridodaje rekavši da se na nebesima naša duša uspoređuje sa zdencem (koji se puni vodom iz drugog izvora). Duša se šalje dolje na ovaj svijet da postane živi izvor koji teče sa stvaralačkim potencija-

Gaon iz Vilne će nas povesti prema odgovoru na ta pitanja riječima: "Novo tumačenje Tore je sve ono što je više naučeno i više pojašnjeno u nama samima. Do njega dolazi svaki puta kada se netko zaokupi riječima Tore i dublje je iskusi."

Njegova poanta je da se ne treba upustiti u izmišljanje neke potpuno nove ideje, na koju nikada prije nitko nije pomislio ili je izrekao, već da se radije nastoji razumjeti na svoj jedinstveni način – sve dublje i dublje. Poanta je učiniti da vlastito učenje prodre do srži našeg bića i tamo otključa potencijal koji leži u svakome od nas.

učiniti Toru dijelom svoje suštinske naravi – Tora je prolazila kroz njega kao da je napunio kantu vodom i potom je izlio na druge bez da je dodao išta što je poteklo iz njegovog unutarnjeg bića. Niti je išta od nje ostalo u njemu.

Početak ove metode transformacije je savladavanja vještine slušanja vjerno i s entzuzijazmom kako bismo upili pouke koje nam stavljaju na raspolaganje naši učitelji. No to je tek početak. Nakon toga moramo raditi na tome da tu poruku integriramo u sebe tako da je razumijemo na svoj jedinstven način. Kada to razumijevanje

iznesemo

drugima,

naše će učenje u sebi sadržavati

lom. Bit života proistječe iz unutra-

Jedna od posljedica ovog učenja je

našu individualnost i realizirati

šnjosti čovjeka, pridodajući na ono

da čak i onaj koji prenosi ono što je

enorman potencijal koji počiva u

što već postoji, a onda biva iznova

naučio ili naučila ne treba biti tek

nama. Na taj način naše izučavanje

dopunjena iznutra.

glasnogovornik ideje koju je pri-

postaje u nama živo, a kroz nas i u

mio/la. Nije dovoljno čuti i ponovi-

drugima.

Ali kako da pridonesemo? Trebamo li izmisliti vlastite nove ideje?

Nastojimo li smisliti nešto što nitko prije nas nije vidio ili rekao? I kako nam nadodavanje onome što učimo

ti; on/a mora također i priodonijeti.

Abrahamovom sluzi Eliezeru u Tal-

PRAKSA

mudu se pripisuju zasluge što je

Odredite jedno područje svog živo-

vjerno podučavao pouke koje je na-

ta (ili života nekog bliskog vama)

učio od Abrahama, ali se za njega

gdje je potrebno donijeti odluku.

Bez ikakve sumnje naći će se Židovski zakon relevantan za tu odluku, pa vas pozivam da si učinite uslugu i razmotrite taj zakon ("slušanje")

prije nego li donesete (ili posavjetujete osobu da donese) odluku ("doprinos").

Zapravo, možda ćete trebati to "slušanje" učiniti na doslovan način, jer će vam možda trebati pomoć rabina da pronađete gdje se može pronaći relevantan materijal u vezi tog zakona. Zatražiti pomoć je dobar način da se pokrene slušanje koje trebate učiniti.

Godina 13 25Broj 48 Strana

Strana 25

(nastavak s 25. stranice)

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu mo: "Rabi Jišmael sin Rabi Josija

Učiti kako bi se

govorio je: 'Onome koji uči Toru

poučavalo

kako bi podučavao dana je prilika da podučava i uči.'" To znači da ako

Lomed al menat lelamed

se odlučite da ćete podučavati dru-

Rabi Johanan reče: Onaj koji uči Toru ali

ge, bit će vam darovano sve što je

ne poučava je poput mirte u pustari čiji je miris potraćen.

— Roš Hašana 23A

potrebno za učenje, a isto tako i za Usporedba koja odražavaju tu situaciju je kontrast između Galilejskog jezera i Mrtvog mora. Obje ove

ZNANJE NAM POMAŽE rasti i transformirati se, jer je u prijašnjim naraštajima bilo mudrih ljudi od kojih možemo učiti. Ali zašto ne bismo učili za svoje vlastito dobro (i naše dobro) umjesto da učimo kako bismo podučavali druge?

vodene površine napaja rijeka Jordan, no dok je Galilejsko jezero stanište za dvadeset vrsta riba i okružuje ga bogata vegetacija, Mrtvo more je u svakom svom djeliću beživotno kao što mu i samo ime govori. U čemu je razlika? Voda utječe u Galilejsko jezero i onda iz

Jedan od odgovora je da ima re-

njega ponovo istječe, dok Mrtvo

dak u Tori koji jednostavno zapovi-

more nema ispusta. Poput toga,

jeda: "Podučit ćeš djecu svoju [ovim

onaj koji uči ali to ne prenosi dalje

riječima]." U istom smislu Rabbi

bit će besplodan. Riječima učenjaka,

Moshe Chaim Luzzatto piše u Putu

koji koriste drugačiju metaforu,

pravednika: "Onaj koji posjeduje pu-

učenjaka se uspoređuje s bočicom

no mudrosti odgovoran je da joj

mirisnog ulja. Dok je posudica za-

poduči one koji je trebaju."

tvorena, njezin se miris ne širi. Ali

Ali time što nam je rečeno da je to ono što moramo činiti nije kraj priče. Uključeno je i jedno načelo. Židovski pristup duhovnom rastu upozorava nas da ne padnemo u

kad je otvorena, ono širi svoju aromu svuda unaokolo. "U tome je razlika između učenjaka koji izučava i onoga koji također i poučava," rekli su.

podučavanje. Nije potrebna nikakva žrtva.

Midrash Shmuel ide i dalje, rekavši da će onaj koji uči kako bi podučavao "biti podučen s nebesa i vrata Tore otvorit će se pred njim." Alter iz Novarodoka, veliki učitelj musara Rabbi Yosef Yozel Hurwitz (1847■

1919), objašnjava taj proces u praksi.

Ne samo da nije žrtva utrošiti vrijeme i trud na podučavanje drugih, naš trud da podučimo druge uključuje nas u proces osobnog rast kojem nema premca. On donosi pri-

mjer Rav Preide, koji je imao učenika kojeg je inače trebalo podučavati pouci obeshrabrujućih četiri stotine puta prije nego li bi je razumio. Jednog dana tom učeniku je nešto odvraćalo pažnju i nakon četiri stotine ponavljanja još uvijek nije razumio.

Rav Preida ga je potom podučavao pouku još četiri stotine puta. Alter se retorički pita: "Kako je Rav Pre-

zamku razmišljanja da možemo

Ali nije li podučavanje drugih žr-

ida mogao žrtvovati toliko vremena

težiti duhovnom životu za sebe, bez

tva koja zahtijeva vremena i ener-

na takvog učenika? Kako to da nije

da se na tom putu brinemo za dru-

gije mimo osobnog izučavanja i

razmišljao o svom osobnom napre-

ge. S namjerom da podučavamo

prakse? Mnogi nam izvori govore

tku?" Stvar je zapravo sasvim su-

druge, čak i dok se bavimo svojim

da nema kontradikcije između na-

protna, rekao je: "Jedino kroz svoje

vlastitim učenjem i napretkom, mi

stojanja da se postigne svoj vlastiti

strpljenje i potpunu posvećenost on

već razmišljamo dalje od nas samih

duhovni napredak i podučavanja

je postigao tako visok nivo B-žanske

i našeg osobnog razvoja. Prema Ži-

drugih. Zapravo, oni žele da shva-

službe i unapređenje svojih osobina

dovskom mišljenju, to je neopho-

timo da je podučavanje drugih iz-

duše." Da nije uložio trud da podu-

dno. Voditi brigu o sebi i svojim

ravno u interesu našeg vlastitog

čava, što ga je stavilo pred izazove s

vlastitim potrebama, ne obazirući se

duhovnog napretka, jer kada to či-

kojima se morao boriti da bi ih pre-

na druge, zapravo zaustavlja vaš

nimo, mi učimo i u tom procesu

vladao, Rav Preida se ne bi razvio u

duhovni napredak.

napredujemo. U Pirke avot 4,6 čita-

osobu kojoj su se divili kao uzoru

Strana 26

Divrej Tora

(nastavak s 26. stranice)

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu

strpljivosti jer njegova je priča za-

zvole i bez njegove potvrde da sam

nisam u stanju dobro se izraziti.

bilježena u Talmudu prije gotovo

spreman da nešto od onoga što sam

Plašio sam se da na sebe stavljam

dvije tisuće godina.

naučio ponudim drugima, ukoliko

breme nečega što će samo pokazati

on ne smatra da jesam. Bez imalo

moju ograničenost i da idem preko

ustezanja on je odvratio: "Samo na-

svojih granica."

Pouka je da mi napredujemo kroz svoj trud da podučimo druge. Ono što smo sami naučili dobiva jednu duboku novu dimenziju i postaje i aktivnije za nas same. Isto tako, svatko tko je podučavao zna da kada

podučavamo druge, bolje pamtimo što smo sami naučili. Priprema i iz-

prijed. Puno ćeš naučiti." Kada podučavaš ono što si naučio, ne samo da izbjegavaš zamku sebične duhovne prakse, stječeš veću jasnoću i dublje razumijevanje svega što si naučio.

No, on je prevladao te misli i osjećaje rekavši: "Znam da su mnoge dobre ideje bile odbačene zbog straha, da bojazan nanosi mnogo štete,

i prisjetio sam se izreke 'Budi pažljiv da ne budeš previše pažljiv.' Shvatio

nošenje pouke prisiljava nas da si

Nije svima ugodna ideja o podu-

sam da kad bi svatko tko je ikada

razbistimo ono što smo naučili, a i

čavanju. Tko sam ja da podučavam?

odlučio učiniti nešto dobro ili po-

materijal nam se također bolje ureže

Toliko toga još imam za naučiti. Ima

dučiti druge putu pravednosti ostao

u sjećanje. To bi mogla biti spoznaja

toliko stvari koje još moram savla-

šutjeti dok ne ostvari sve što je na-

koja leži u pozadini talmudske iz-

dati prije nego ću biti spreman/na

umio, onda ništa ne bi bilo rečeno

reke "naučio sam mnogo od svojih

da podučavam druge. Vrlo je vjero-

sve još od vremena proroka."

učitelja, još više od kolega, ali naj-

jatno da ima ponešto istine u svakoj

više od svojih učenika." Rabi Hani-

od ovih (i drugih) nedoumica koje

na, koji je izrekao te riječi, iz isku-

će se pojaviti kad se suočimo s mo-

stva je znao da kada si uzmemo u

gućnošću da podučavamo druge, ali

zadatak da damo drugima, mi sami

u tim bojaznima nema ništa novog.

primamo dar. To je uistinu moje

Rabbi Bahya ibn Paquda je 1070.

iskustvo i iskustvo mnogih učitelja.

godine objavio knjigu Dužnosti srca,

Kada mi se pojavila prva prilika da podučavam musar, upitao sam svog učitelja, Rabbi Perra, što on misli o tome da prihvatim taj poziv.

Ja to ne bih učinio bez njegove do-

a u uvodu u knjigu priznao je upravo iste ove sumnje. "Čim sam počeo raditi na mojoj odluci da napišem

Glas koji nam dolazi od prije gotovo tisuću godina daje nam primjer. Bez obzira kakav bio vaš nivo učenja ili razvijanja, zasigurno po-

stoji netko kome je potrebno da čuje upravo ovo što vi imate za podučiti.

Nije izraz pomanjkanja skromnosti podijeliti s drugima dar koji ste sami primili.

knjigu, palo mi je na pamet da ne-

PRAKSA

tko kao ja nije potkovan da je na-

Zapitajte se: Što sam to nedavno na-

piše. Smatrao sam da sam glup i da

učio? Tko može imati koristi ako s njima podijelim tu pouku? Kako ih to mogu podučiti?

Onda potražite način na koji da po-

dučite nešto što ste naučili od nekog drugog.

Poslije toga, promatrajte efekt koji je podučavanje drugih ostavilo na vas.

Jeste li bili prisiljeni pojasniti ideju?

Jeste li morali podučiti i nešto drugo uz to? Jeste li stekli snažniji utisak o toj temi zbog iskustva dijeljenja s drugom osobom? ■

Godina 13 27Broj 48 Strana

Strana 27

Rabbi Yitzchak Ginsburgh, Voditelj InstitutaGal Einai, autoritet za kabalu i hasidut:

Voziti kroz crveno (nastavak iz prošlog broja)

Može li se išta promijeniti? ...Ponekad se čini da je put do promjene niz crvenih svjetala dokle nam god pogled seže.

Vječno djevičanstvo No, djevičanstvo nije samo fizičko

stanje - ono je i stanje duha. Postoje različita objašnjenja za podrijetlo riječi "djevica" )‫ּולד‬ ָ ‫ ( ְב‬na hebrejskom.

Jedno od njih je da potječe od riječi za "kćer" (na bjeloruskom), s dodatnim sufiksima )‫ (עלד‬koji naglašavaju mladost. Ali, brojčana vrijednost ovih sufiksnih slova je 41, jednaka vrijednosti riječi "majka" )‫( ֵאם‬. Dakle, riječ "djevica" )‫ (בְּ תּולָה‬jednaka je "kćeri majci" )‫״אם‬ ֵ ‫ ( ַב‬. Hebrejska dje-

Strana 28

vica sugerira ženu koja je i kći i maj-

Kako sada ulazimo u mjesec tešu-

ka, ukazujući da to nije ograničeno

ve i introspekcije, možemo pozvati

na stanje fizičkog djevičanstva.

posebni mazal ovog mjeseca, djevi-

Isto tako, otkrivamo da je Abraham Rebeku smatrao simbolom vječnog djevičanstva. Mudraci nam kažu da je kovao novčić na čijem je licu bio prikaz starca i žene, a na leđima mladića i djevice. Raši objašnjava da se starac i žena odnose na Abrahama i njegovu ženu Saru, dok se mladić i djevica odnose na Izaka i njegovu suprugu Rebeku. Tijekom svog života, Rebeka je nastavila vje-

čanstvo, kako bismo u sebi pronašli obnovljeno uvjerenje i snagu. Uvjerenje da nas obrani od stranih utjecaja koji nas pokušavaju oteti našem nasljeđu kao Židova (ili, ovisno o

situaciji, kao pravednih nežidova koji su se opredijelili za sedam zakona sinova Noahovih) i da snagu da se borimo i pobijedimo u bitci protiv naših vlastitih naizgled duboko ukorijenjenih nedostataka.

■

žbati svoju snagu kako bi prevlada-

Neka bismo svi bili upisani u

la izazove s kojima joj se život suo-

knjigu života i zdravlja za dobru i

čavao i da bi to učinila, neprestano

slatku godinu. ■

je zazivala svoje unutarnje djevičanstvo.

Divrej Tora

U PRIJEVODU R. M.Š. FREIBERGERA:

Psalam 27

(od mlađaka Elula do Hošane Rabe moli se ovaj psalm ujutru i navečer)

‫מ״א ְפ ָח‬ ֶ ‫ ַחיַמ״ ִּ ִּמ‬-‫מהא״ממ״ ָ ֹוז‬ ָ ‫מ״א‬ ִּ ‫״ממ״אֹוהמ״עְ מִּ ְש ִּ מ״ ִּ ִּמ‬ ִּ ִּ‫א״ ְל ָ ע‬ LeDavid Hašem ori vejiši mimi ira Hašem ma'oz hajaj mimi efhad.

Vječni je svjetlo moje i spas moj, koga da se bojim?

Vječni je kula života mog, koga da se strašim?

žrtve uz trubu, da pjevam i da pojem Vječnome.

‫מ״א ְק ָהא״עְ ָחנ ִֵּנמ״ ַע ֲ נֵנִּ מ‬ ֶ ‫ממ״קֹול‬ ִּ - ַ ‫ז״ ְש‬ Šma Hašem koli ekra vehaneni veaneni. Čuj, Vječni, glas moj, usliši me, smiluj mi se, kad Te zovem!

‫״ממ״א ַב ֵקש‬ ֲ ָ ‫ ָפנֶמ‬- ‫ָמ״א‬ ֶ ‫שּו״פנ‬ ָ ‫מ״ב ְק‬ ַ ‫ה״ל ִּב‬ ִּ ַ ‫״ָא‬, ָ ‫ח״ ְל‬

‫מ״ד ָמד״ ָ ְשלּו״‬ ֵ ‫מ״ל‬ ִּ ‫מ״צ ַהמ״עְ אֹמ ְַב‬ ָ ‫ ְב ָש ִּה‬- ‫ֹל״א‬ ֶ ‫ֶא‬ ֱ ‫ב״ ִּב ְקהֹב״ ָ ַלמ״ ְ ֵה ִּ מם״ל‬ ‫ָפלע‬ ָ ‫עְ נ‬

Leha amar libi bakšu panaj et paneha Hašem avakeš.

Bikrov alaj mereim le'ehol et bsari caraj veojvaj li hema kašlu venafalu.

Tebi je reklo srce moje: "Potražite lice Moje!" Tvoje lice tražim, o Vječni,

Ako mi se približe zlikovci da jedu meso moje, protivnici i neprijatelji moji, oni posrću i padaju.

‫ ָתקּום״ ָ ַלמ״ ִּ ְל ָח ָ ד״‬-‫מ״אם‬ ִּ ‫א״ל ִּב‬ ִּ ‫מִּמה‬ ָ -‫ ַת ֲחנֶד״ ָ ַלמ״ ַ ֲחנֶד״לֹא‬-‫ג״ ִּאם‬ ‫ח‬ ‫מ״בֹוט ַ״‬ ֵ ‫״א ִּנ‬ ֲ ‫ְבזֹא‬ Im tahane alaj mahane lo jira libi im takum alaj milhama bezot ani boteah.

Stane li u okô protiv mene vojska, srce se moje ne boji, ustane li protiv mene rat, u njemu sam siguran.

‫מ״חיַמ״‬ ַ ֵ ‫ ְמ‬-‫ממ״כל‬ ָ - ‫מ״ב ֵבמ‬ ְ ‫ש״ש ְב ִּת‬ ִּ ‫ּה״א ַב ֵק‬ ֲ ָ ‫ממ״אֹו‬- ‫ַאל ִּתמ״ ֵ ֵא‬ ְ ‫״ש‬ ָ ‫ַאח‬ ַ ‫״‬ .‫ה״ב ֵדמ ָ לע‬ ְ ‫ממ״ּול ַב ֵק‬ ְ -‫״בנֹ ַ ם‬ ְ ‫ַל ֲחזֹו‬ Ahat ša'alti me'et Hašem ota avakeš šivti bevejt Hašem kol jemej hajaj lahazot benoam Hašem ulevaker behejhalo.

Jedno tražim od Vječnoga, jedno molim: da sjedim u kući Vječnoga sve dane života svoga, da gledam milotu Vječnoga, da potražim hram Njegov.

‫לֹו״בצּוה״‬ ְ ‫ה״ָאד‬ ֳ ֶ ‫מ״ב ֵס‬ ְ ‫ַס ִּת ֵה ִּנ‬ ְ ‫מֹום״ה ָ ד״מ‬ ָ ‫ֹד״ב‬ ְ ‫מ״ב ֻסכ‬ ְ ‫מ״מִּצ ְפנ ִֵּנ‬ ְ ‫ד״ ִּכ‬ ‫מְהֹו ְ ֵ ִּנמ‬ Ki jecafneni besuko bejom ra'a jastireni beseter ahalo becur jeromemeni.

Da me sakrije u kolibu svoju na dan zla, da me zaštiti u zakrilju šatora Svog, da me uzdigne na pećinu.

‫ָאדלֹו״זִּ ְב ֵחמ״‬ ֳ ‫ד״ב‬ ְ ‫מ״ס ִּבמבֹו ַ מ״עְ ֶאזְ ְב ָח‬ ְ ‫ֹאשמ״ ַ ל״אֹמ ְַב‬ ִּ ‫ע״ עְ ַ ָתד״מָהּום״ה‬ ‫ד״לממ‬ ַ ‫ַמ ָה‬ ְ ‫ַאז‬ ֲ ‫מהד״ע‬ ָ ‫ד״ָאש‬ ִּ ָ ‫ְ הּו‬

-‫מ״דמִּמ ָ ״ַאל‬ ָ ִּ ‫זְה‬ ָ ֶ ‫ ְבַאף״ ַ ְב ֶד ָ ״‬-‫מ״ַאל״תט‬ ַ ‫ה״פנֶמ ָ ״ ִּ ֶמ ִּנ‬ ָ ‫ ַת ְס ֵת‬-‫ט״ַאל‬ ‫מ״אל ֵֹדמ״מִּ ְש ִּ מ‬ ֱ ‫זְב ִּנ‬ ֵ ַ ‫ ַת‬-‫ִּת ְט ֵש ִּנמ״עְ ַאל‬ Al taster paneha mimeni al tat be'af avdeha ezrati hajita al titšeni ve'al ta'azveni elokei jiši'i. ne sakrij lica Svoga! Ti si bio pomoć moja, ne odbaci me, ne ostavi me, Bože spasa moga!

‫ַ​ַאס ֵפ ִּנמ‬ ְ ‫ָבּונמ״עַממ״מ‬ ִּ ‫ָאבמ״עְ ִּא ִּממ״ ֲ ז‬ ִּ -‫מ״ ִּכמ‬ Ki avi ve'imi azavuni ve'Hašem ja'asfeni.

Otac i mati me ostaviše, Vječni će me k sebi uzeti!

‫״שֹוה ָהמ‬ ְ ַ ַ ‫משֹוה״ל‬ ְ ִּ ‫מ״בא ַֹהח״‬ ְ ‫״ּונ ֵח ִּנ‬ ְ ָ ‫מ״ממ״ד ְה ֶכ‬ ַ ‫דֹוה ִּנ‬ ֵ ‫מא״‬ Horeni Hašem darkeha uneheni beorah mišor lema'an šoreraj.

Uputi me, Vječni, na put Svoj, vodi me pravom stazom, zbog neprijatelja mojih!

‫״ח ָ ס‬ ָ ‫מפ ַח‬ ֵ ִּ‫ ֶש ֶקה״ע‬-‫ ִּבמ״ ֵ ֵ מ‬-‫מ״ק ּו‬ ָ ‫מ״כ‬ ִּ ‫ש״צ ָה‬ ָ ‫ֶפ‬ ֶ ‫מ״בנ‬ ְ ‫ ִּת ְתנ ִֵּנ‬-‫מב״ַאל‬ Al titneni benefeš caraj ki kamu bi ejdej šeker vifeah hamas.

Ne prepusti me na volju protivnika mojih, jer protiv mene ustadoše svjedoci lažni, sikću nasilje.

‫ץ״חיִּמם‬ ַ ‫ממ״ב ֶא ֶה‬ ְ -‫״בטּוב‬ ְ ‫מ״ל ְהאֹו‬ ִּ ‫א״ד ֱא ַ נְ ִּת‬ ֶ ‫לּול‬ ֵ ‫מג״‬ Lulej he'emanti lir'ot betuv Hašem be'erec hajim.

Vjerujem, da ću vidjeti dobrotu Vječnoga u zemlji života!

‫ממ‬-‫ֵד״אל‬ ֶ ‫ץ״ל ֶב ָ ״עְ ַקּו‬ ִּ ֵ ‫ַא‬ ֲ ‫ממ״חזַק״עְ מ‬ ֲ -‫ֵד״אל‬ ֶ ‫״ ַקּו‬

Ve'ata jarum roši al ojvaj svivotaj ve'ezbeha be'ahalo zivhej terua ašira veazamra l' Hašem.

Kave el Hašem hazak vejaamec libeha vekave el Hašem.

A sad, uzdignuće glavu moju protiv neprijatelja mojih naokolo, pa da žrtvujem u šatoru Njegovom

Uzdaj se u Vječnoga, budi krepak, jačaj srce svoje i ■ uzdaj se u Vječnoga! ■

Godina 13 29Broj 48 Strana

‫מ‬

Strana 29

NA DANAŠNJI DAN

Završio Prvi svjetski cionistički kongres u Baselu (1897.)

Dnevno.ba, 31.8.2020.

Cionizam je pokret kojem je cilj bio stvaranje neovisne židovske države. Prvi svjetski cionistički kongres održao se od 29. do 31. kolovoza 1897. u švicarskom gradu Baselu. Predsjedavajući tog kongresa bio je sam osnivač cionizma – Theodor Herzl. On je po porijeklu bio mađarski Židov, no veći dio života proživio je u Beču, tada prijestolnici Austro-Ugarske.

Herzl je zamislio svjetski cionistički kongres kao neku vrstu simboličkog parlamenta židovske države, koja još nije postojala, ali se na taj način pripremalo njeno stvaranje. Prvi je kongres isprva trebao biti održan u Münchenu, no Herzl ga je premjestio u Basel, i to iz ironičnog razloga. Naime, u Münchenu su se održavanju

tog kongresa protivili upravo tamošnji Židovi. Naime, tada su se mnogi europski Židovi protivili cionizmu, misleći da ugrožava njihov položaj među kršćanima u Europi.

U Baselu je za održavanje kongresa odabrana zgrada gradskog kazina (u to doba riječ kazino nije označavala samo kockarnicu, nego kazalište odnosno dvoranu za bal). Na kongresu je sudjelovalo oko 200 poslanika iz čak 17 zemalja. Zanimljivo je da su neke od sudionica bile i žene, njih sedamnaest, no nisu imale pravo glasa (dobile su ga tek sljedeće godine).

Na kongresu je osnovana Cionistička organizacija (kasnije preimenovana u Svjetska cionistička organizacija), s Theodorom Herzlom kao predsjednikom. Ta je organizacija trebala poslužiti kao prethodnica prave židovske države. Odmah u Ba-

selu prihvaćena je za himnu znamenita Hatikva (HaTiq’vah – doslovno značenje nada). Za potpresjednike organizacije izabrani su Max Nordau (također po porijeklu mađarski Židov kao i Herzl), te Moses Gaster.

Herzl je nakon završetka kongresa zapisao: “U Baselu sam utemeljio židovsku državu. Kad bih to danas rekao naglas svi bi mi se smijali. Za pet godina možda, a za pedeset sigurno, svi će to uvidjeti.”■

Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman u službenom posjetu Izraelu Jutarnji list, 6.9.'20.

Sastat će se s ministrom vanjskih poslova Gabijem Ashkenazijem, premijerom Benjaminom Netanyahuom i drugim dužnosnicima

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman boravit će u nedjelju i ponedjeljak u službenom posjetu Izraelu.

Tijekom boravka u Izraelu, ministar Grlić Radman sastat će

se s ministrom vanjskih poslova Gabijem Ashkenazijem, premijerom Benjaminom Netanyahuom, alternativnim premijerom i ministrom obrane Benjaminom Gantzom te predsjednikom Knesseta Yarivom Levinom.

U okviru službenog posjeta ministar će posjetiti Memorijalni centar sjećanja na holokaust Yad Vashem, kao i baziliku Svetog groba i Franjevački samostan gdje će se susresti s hrvatskim franjevcima.■

Glavna vijest iz Washingtona je priznanje Jeruzalema Deutsche Welle, 5.9.'20.

Bez reakcija u njemačkim medijima na sastanak u Washingtonu, samo šture vijesti: Srbija i Kosovo su se dogovorile oko normalizacije gospodarskih odnosa a Srbija je Trumpu učinila važan ustupak u bliskoistočnom sukobu.

Njemački mediji nisu posvetili veliku pažnju rezultatima sastanka Donalda Trampa, Aleksandra Vučića i Avdulaha Hotija u Washingtonu. Uglavnom se prenose agencijske vijesti, bez mnogo detalja o samom sporazumu. Stječe se dojam da je veća pozornost posvećena srbijanskom priznanju Jeruzalema kao glavnog grada Izraela. „Prema američkom predsjedniku Donaldu Trumpu Srbija će po uzoru na SAD svoje veleposlanstvo u Izraelu iz Tel Aviva preseliti u Jeruzalem. To je Trump priopćio u petak, poslije sastanka s predsjednikom Sr-

Page 30 Strana 30

bije Aleksandrom Vučićem i premijerom Kosova Avdulahom Hotijem u Bijeloj kući.

fantastično. Mi to zaista cijenimo" rekao je Trump, prenosi dalje dpa.

stinske države.

Preseljenje veleposlanstva u Jeruzalem

„Američki predsjednik je nakon sastanka u Bijeloj kući najavio da su se većinski muslimansko Kosovo i Izrael također složili o normalizaciji i da će uspostaviti diplomatske odnose.

I srpsko veleposlanstvo uskoro u Jeruzalemu

Srbija će još ovog još ovog mjeseca otvoriti trgovinski ured u Jeruzalemu, a veleposlanstvo bi se potom trebalo preseliti do srpnja sljedeće godine", piše njemačka novinska agencija dpa. „Prema informacijama jednog glasnogovornika izraelski premijer Benjamin Netanjahu se zahvalio predsjedniku Srbije za njegovu odluku, da se veleposlanstvo preseli u Jeruzalem.

Netanjahu je također odao počast Trumpu za njegov doprinos. A Trump je rekao: „Mislim da ćemo imati veličanstveni mir na Bliskom Istoku".

Prema izraelskim izvorima, Srbija bi bila prva europska zemlja koja otvara veleposlanstvo u Jeruzalemu. „Ovo je

Trump je krajem 2017. jednostrano priznao Jeruzalem kao glavni grad Izraela i u svibnju 2018. tamo prebacio američko veleposlanstvo iz Tel Aviva. Od tada, Palestinci bojkotiraju američku vladu. U američkoj predizbornoj kampanji, Trump preseljenje američkog veleposlanstva navodi kao važan uspeh svoje vlade.

Status tog grada je jedno od središnjih pitanja u bliskoistočnom sukobu. Izrael tvrdi da je Jeruzalem njegova „vječna i nedjeljiva prijestolnica" i odbija zahtjeve Palestinaca da istočni dio Jeruzalema bude buduća prijestolnica nezavisne pale-

Divrej Tora

„Sigurniji Balkan i svijet"

Prema Trumpu, Srbija i Kosovo su se složili oko normalizacije uzajamnih ekonomskih odnosa.

Trump je rekao da je to bio „povijesni dan".

Poslije godina neuspjelih političkih pregovora, a kako bi se prevladale razlike, njegova Vlada je predložila da se dvije strane usredotoče na otvaranje novih radnih mjesta i ekonomski rast, rekao je Trump.

Vučić, Hoti i Trump su u petak potpisali odgovarajući sporazum, piše dalje dpa. Trump je rekao da su ovim sporazumom Srbija i Kosovo „svoje zemlje, Balkan i svijet" učinili sigurnijim. Također je rekao da se veseli posjetu obje zemljama „u ne tako dalekoj budućnosti".

■ ...... ■

Godina 13

Broj 48