5-09 - Divrej Tora - Haazinu 5780

Divrej Tora Godina 13 Broj 50

Zagreb, šabat 26. rujna 2020. - 8. tišreja 5781.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Šuva Jeruzalem 17:56

19:06

Zagreb

18:29

19:27

Rijeka

18:35

19:34

Split

18:27

19:26

Dubrovnik 18:21

19:19

Vinkovci 18:18

19:16

Sarajevo 18:19

19:18

Doboj

18:20

19:19

B. Luka

18:24

19:23

Beograd 18:11

19:11

Novi Sad 18:14

19:14

Subotica 18:15

19:15

Zrenjanin 18:12

19:12

Niš

18:06

19:05

Beč

18:27

19:25

Frankfurt 18:58

19:56

Edison, NJ 18:29

19:38

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Jom Kipur, pon, 28.9.2020.

Broj 50 divrejtora@gmail.com

Paraša Ha’azinu

se udebljao, očvrsnuo i zaoblio; napustio je (D’varim 32,1 - 52)

B-ga koji ga je načinio i prezreo Stijenu spa-

Velik dio paraše Ha'azinu ("Osluhni-

senja svoga" - i na strašne nesreće do ko-

te") sastoji se od 70 redaka "pjesme" koju

jih će doći, a što Moše opisuje riječima:

Moše predaje narodu izraelskom poslje-

"B-g skriva svoje lice." Ipak, na kraju on

dnjeg dana svog zemaljskog života.

obećaje da će B-g osvetiti krv svojih slugu

Zazvavši nebo i zemlju kao svjedoke,

i pomiriti se sa svojim narodom i ze-

mljom.

Alot Hašahar

5:22

Moše bodri narod: "Sjećaj se davnih dana;

Najranije Talit

5:57

promisli o godinama brojnih naraštaja; upitaj

Paraša završava B-žjom uputom Mošeu

Nec Hahama

6:51

oca i on će ti o njima pripovijedati, starine

da se popne na planinu Nevo s čijeg će

Najkasnije Š’ma

9:48

tvoje i oni će ti reći" kako ih je "B-g pro-

vrha, prije nego što tamo umre, ugledati

Zman Tefila

10:48

našao u pustinji," učinio ih narodom,

Obećanu zemlju. "Vidjet ćeš pred sobom

Hacot

12:46

odabrao ih i učinio svojim i ostavio im u

zemlju, ali nećeš tamo otići, u zemlju koju

Plag Haminha

17:27

nasljedstvo prekrasnu zemlju. Pjesma

sam dao djeci Izraelovoj." ■

Šekia

18:41

upozorava i na zamke koje dolaze s obi-

Havdala:

19:23

ljem – "Ješurun se udebljao i uzjogunio; ti si

Cet Ha-kohavim

19:53



Prevela: Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija - 6 p'sukim (32,1-6)

moliti B-gu kada dođe do nestašica kiše.

Moše Rabeinu svoju oproštajnu "pjesmu" narodu započinje pozivom Nebesima i Zemlji da budu svjedocima onoga što će govoriti. Traži od naroda (na vrlo poetičan način) da dobro poslušaju njegove riječi. Moše nam govori da je B-g posve fer i pravedan - odgovornost za ono što smo "uprskali" leži na nama.

I, da imamo brahot za različite vrste namirnica, a ne samo jednu sveobuhvatnu braha.

S gledišta micvi "Kada ja (jednina) prizovem B-žje ime, vi (množina, minimalno 2) slavite B-ga za Njegovu veličinu." Iz ovog pasuka saznajemo da kada tri čovjeka jedu zajedno, jedan poziva drugu dvojicu da "blagoslove B-ga" – birkat hazimun (tj. benšanje m'zuman).

Iz ovog pasuka također učimo dakada čujemo B-žje ime u braha kažemo Baruh Hu u'varuh Š'mo (osim ako ne postoji halahički razlog da se ne "upada").

Ovaj svestrani pasuk koristi se za početak Musafa, Minhe i Ne'ila Amide.

G’matrija Baal HaTurim primjećuje da je brojčana vrijednost hašamajim va'adabera (neka Nebesa počuju i ja ću govoriti) 5 + 300 + 40 + 10 + 40 = 395 i 6 + 1 + 4 + 2 + 200 + 5 = 218. 395 + 218 = 613, kao da Moše kaže "Poslušajte 613 micvot".

Levi - druga alija - 6 p'sukim (32,712) Moše nas još jednom traži da se prisjetimo "rane povijesti" ove jedinstvene nacije Izraela i izuzetnih predaka koji su za nas uspostavili našu blisku vezu s B-gom.

Gemara kaže da iz toga učimo micvu da kažemo braha prije učenja Tore. (Neki ovu micvu izvode iz micve Birkat HaMazona.)

U stvarnom židovskom životu ne postoji generacijski jaz - starija generacija uči novu, nova generacija ostvaruje korist postavljanjem pitanja starijima i učeći od njih.

Drugi odavdje uče (uzimajući u obzir i kontekst) da bismo se trebali

B-g je strukturirao svijet usporedno s razvijanjem naroda Izraela i

pružio nam posebnu zaštitu i vodstvo - "kao što orao štiti svoje mlade ..."

Raši spominje različite naročite načine na koje se orlovi odnose prema svojim mladima, da bi ih zaštitili, postupaju s njima nježno i ■ pažljivo, te isto tako kako pripremaju svoje ptiće za život odrasle ptice.

Usporedba kojom se Tora koristi stoga je vrlo prikladna. Š'liši - treća alija - 6 p'sukim (32,1318)

Unatoč zaštiti i uzdržavanju koje nam je B-g pružio u pustinji, mi smo se pobunili. To se dogodilo i nastavlja se događati. Mošeove riječi mogu se smatrati opisom dor hamidbara, jednako kao i poetsko proročanstvo da će narod postati previše samodopadan u Erec Jisraelu te napustiti B-ga kad se nađe u stanju izobilja i sigurnosti. Čak i iz ovog poetskog – i u suštini ne-halahičkog konteksta, učimo stvari koje su halahičke prirode.

Budući da Tora upotrebljava izraz: hraniti se medom iz stijene, učimo da med u halahi ima status tekućine. Zbog svojih jedinstvenih fizičkih svojstava, med bi se mogao smatrati čvrstom hranom, a ne pićem.

R'vi'i - četvrta alija - 10 p'sukim (32,19-28) Veći dio sadržaja Haazinu čine pjesnički oblikovane ideje koje su prethodno pokazane u knjizi D'va-

Strana 2

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

rim.

S gledišta micvi

Moše nam govori da je B-žja reakcija na našu nevjernost hester panim - skrivanje "B-žjeg lica", da to tako nazovemo.

Pasuk 32,38 odnosi se na idolopokloničke žrtve i njihove ljevanice.

Rambam citira ovaj pasuk kao polazište za zabranu jajin neseh, lijevanog vina. Chinuch objedinjuje ovu zabranu s onom protiv stjecanja koristi od hrane posvećene drugoj religiji.

On nam također govori da je nekoliko puta B-g poželio uništiti Izraelski narod, ali to nije učinio kako ne bi dao narodima svijeta razloga da posumnjaju u moć "B-ga Izraelova".

B-g je rekao salahti k'd'vareha.

Neki "daršen" tumače da ovaj izraz znači da će B-g oprostiti prema našim riječima. Kako zatražimo.

Gemara nam, kroz igru riječi, kaže da je koncept hester panima personificiran u Esteri, koja je živjela u izgnanstvu, i u vrijeme kada je B-g odlučio da se ne otkrije na otvoreni način, te uglavnom djeluje kroz prirodu.

Ovo je jedina micva koju Rambam ubraja među 613 a Sefer Hahinuh ne. (Kako bi broj 613 ostao nepromijenjen, mora postojati i jedan obrnuti slučaj. I postoji.)

Rabinska zabrana u vezi stam jeinam (doslovce, njihovog vina, nežidovskog vina) djelomično je inspirirana ovom zabranom o jajin neseh.

Postoje i drugi faktori, poput ograničavanja društvenog kontakta između Židova i ne-Židova, koji doprinose rabinskoj zabrani stam jeinama.

Jedna misao: Sada nam se po drugi put predstavljs snažna poruka o hester panim. Dor hamidbar poznaje B-ga kroz otvorena čuda koja je učinio dok su bili u Egiptu. Oni nikada nisu iskusili skrivenu, nečujnu stranu B-ga, recimo to tako. Postojanje hester panim sada mora biti dijelom njihova obrazovanja, tako da buduće generacije budu u stanju nositi se s manje očitim i otvorenim B-gom. U protivnom, potpuno će ih shrvati kada otvorena čuda iščeznu.

U svakoj Amida kažemo da nam je B-g dao Jom kipur b'ahava, s ljubavlju. Tšuva je sama po sebi veliki dar od B-ga, no uspostava posebnoga doba u godini, koje kulminira posebnim Danom pomirenja, uistinu je B-žja gesta ljubavi. Našoj ljudskoj prirodi, koju On očito jako dobro poznaje, potreban je fokus. I, između ostalog, Jom kipur upravo to i jest.

Hamiši - peta alija - 11 p'sukim (32,29-39)

U ovom završnom dijelu odlomka pjesme Haazinu, Moše nas uvjerava u vječnu B-žju prirodu i Njegovo obećanju da će osvetiti Izrael na drugim narodima.

Naš je izazov razmišljati o tome i razumjeti mnoge pouke koje su sadržane u B-žjim (i Mošeovim) riječima. Zaključak je da čak i ako Izrael skrene s pravog puta, B-g nas neće napustiti i On će ponovo stati na našu stranu pred našim neprijateljima. Kada bismo barem shvatili to i cijenili zadivljujuću B-žju moć.

Godina 13 3 Broj 50 Strana

Šiši - šesta alija - 4 p'sukim (32,4043)

Sedra je (u svitku Tore) do ove točke pisana na neuobičajen način.

Ovo je tradicija koja se prenosi generacijama od pisara do pisara.

Jedini drugi dio Tore koji se piše drugačije od ostatka Tore (i drugači-

je od Haazinu) je Pjesma na moru u B'šalah. Ovdje je dovoljno reći da pjesnička forma ove dvije Pjesme ostavlja prostora za sve vrste draša i tumačenja. Smatra se da prazne površine, razmaci, sadrže skrivene mistične poruke, neku vrstu čitanja između redaka.

U ime ARI Z"L se kaže da je svaki dan Aseret j'mei t'šuva (ne računajući Roš hašanu i Jom kipur ima točno 7 dana) model i dan popravka za isti taj dan u tjednu tijekom cijele godine. Stoga će Šabat Šuva dati ton svim našim šabatima. To od nas zahtijeva da Šabat Šuva učinimo posebnim u svakom pogledu: pravilno uzdržavanje od svih zabrana i mogućih zabrana, kao i ispunjenje s ushitom svih njegovih pozitivnih aspekata. Posebne molitve, valjano učenje, radosne zmirot, obilni obroci ... i još mnogo toga. Š'vi'i - sedma alija - 9 p'sukim (32,44-52) Moše, pred Jehošuom, govori narodu da slušaju upozorenje ove Šira i da čuvaju Toru koja će ih, zauzvrat, održati.

Važna točka koja se često ponavlja u knjizi D'varim je ovo: Zemlju Izraela nismo primili bez obaveza vezanih uz nju. Uvijek moramo biti dostojni da zadržimo Erec Jisrael. To je vrijedilo kroz čitavu našu povijest, a ni danas nema ništa manju važnost. Ovu ćemo zemlju zadržati ako je zaslužimo zadržati.

B-g zatim kaže Mošeu da se popne na Har Aravim-Nevo, da vidi Zemlju odandje i umre, kao što je Aharon umro ranije (Tora ponavlja razlog da ni Moše niti Aharon nisu mogli ući u Erec Jisrael), jer neće ući u Zemlju u koju će ući narod Izraela.

Posljednjih pet p'sukim se ponavljaju u Maftiru. ■ Strana 3

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi Pošto smo prošli tjedan, u parši Vajeleh, bili učili dvije posljednje od 613 micvos, u parši Ha’azinu ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 26. Pozitivna je zapovijed brojati sedam punih tjedana od dana kada se omer prinese u Svetinji kao što Pismo kaže, i brojat ćete za sebe... sedam punih tjedana (Va-jikra 23,15).

Vjerska je dužnost brojati dane i tjedne, kao što Pismo kaže, nabrojat ćeš pedeset dana (Va-jikra 23,16). Brojanje započinjemo s početkom večeri šesnaestog nisana; i to brojanje traži da se kaže blagoslov. Međutim, ako je tko brojao bez da kaže blagoslov, on se time oslobodio obaveze. Mi brojimo stojeći; no ako je tko brojao sjedeći, ispunio je svoju obavezu.

Na snazi je na svakom mjestu, u svako doba, kako za muškarce tako i za žene.

27. Pozitivna je zapovijed počinuti od rada na sedmi dan Pesaha kao što Pismo kaže, na sedmi je dan sveti sabor (Va-jikra 23,8).

Za njega vrijedi isti zakon kao za prvi dan Pesaha, a kako je prethodno napisano (§25.) .

tri puta t'ki'a, š'varim (niz srednje dugačkih tonova), t'ru'a (niz vrlo kratkih zvukova); potom tri puta t'ki'a, š'varim, t'ki'a; i onda tri puta t'ki'a, t'ru'a, t'ki'a – kako bismo uklonili svaku dvojbu.

Na snazi je na svakom mjestu, u svako doba, za muškarce ali ne i za žene.

31. Pozitivna je zapovijed počinuti od rada na Jom kipur (Dan pomirenja) kao što Pismo kaže, On će vam biti dan svečanog počinka (Vajikra 23,32). Tkogod radi posao na Jom kipur prestupa pozitivnu zapovijed i krši negativnu (vidi dio s negativnim zapovijedima, §151). Ako je to počinjeno namjerno, kazna je karet [bogomdani prestanka postojanja]; a ako je nenamjerno, mora se prinijeti hatat (žrtva za grijeh). Svaka vrsta posla koja je zabranjena na šabat jednako tako je zabranjena i na Jom kipur.

Na snazi je na svakom mjestu, u svako doba, kako za muškarce tako i za žene.

32. Pozitivna je zapovijed postiti na Jom kipur

kao što Pismo kaže, Toga istog dana sazvat ćete sveti sabor (Vajikra 23,21).

kao što Pismo kaže, Također, u deseti dan ovog sedmog mjeseca bit će dan izmirenja... i mučit ćete svoje duše (Va-jikra 23, 27). Potrebno je postiti od večeri do večeri, i pridodati od nesvetog vremena u sveti period [početi nešto prije prve večeri i završiti post nešto nakon kraja dana.] Ako tko jede više na dan pred Jom kipur, to je isto kao da posti i na deveti i na deseti dan tišrija [na Jom kipur i dan prije njega]. (Vidi dio o neg. zapovijedima, §152.)

Na snazi je na svakom mjestu, u svako doba, kako za muškarce tako i za žene.

Na snazi je na svakom mjestu, u svako doba, kako za muškarce tako i za žene.

29. Pozitivna je zapovijed počinuti od rada na prvi dan tišrija, koji je Roš hašana

33. Pozitivna je zapovijed da se grešnik odvrati od svog grijeha, i da prizna svoja nedjela pred blagoslovenim B-gom

Na snazi je na svakom mjestu, u svako doba, kako za muškarce tako i za žene.

28. Pozitivna je zapovijed počinuti od rada na blagdan Šavuot

kao što Pismo kaže, u sedmom mjesecu, na prvi dan mjeseca, bit će vam šabat... sveti sabor (Va-jikra 23,24). Za njega vrijedi isti zakon kao i za prvi dan Pesaha, što se tiče rada. Po odluci učenjaka, Roš hašana se ima držati dva dana, kako u zemlji Izraelu, tako i van zemlje.

Na snazi je na svakom mjestu, u svako doba, kako za muškarce tako i za žene.

30. Pozitivna je zapovijed čuti glas šofara (ovnujskog roga) na prvi dan tišrija, a to je Roš hašana kao što Pismo kaže, to će vam biti dan puhanja u rog (Bemidbar 29,1). Šofar je rog ovce, zakrivljenog oblika; druge vrste šofara nisu prihvatljive. Čovjek ima obavezu da čuje devet zvukova šofara na Roš hašanu: tri puta, [niz] t'ki'a (jasan, jednoličan zvuk), t'ru'a (niz kratkih izlomljenih zvukova), t'ki'a. Međutim, ne znamo s potpunom pouzdanošću kako t'ru'a treba zvučati, pa stoga pušemo

Strana 4

kao što Pismo kaže, Kada muškarac ili žena počine bilo koji grijeh... onda će priznati svoj grijeh (Bemidbar 5,6-7). To znači priznanje riječima pred B-gom blagoslovenim. On treba reći: "Preklinjem Te, Vječni: ja sam zgriješio, učinio krivo, i postupio kao zločinac pred Tobom. To i to sam učinio (i detaljno opisati svoj grijeh); i evo žalim zbog svog djela i sramim ga se. Nikada se više neću vratiti na to i ponovo ga učiniti." Glavni je element [pokajanja] žaljenje od srca, istinsko, zbog prošlosti; i čovjek mora na sebe preuzeti obavezu da takvu stvar više nikada ne ponovi. Ovo [ispovijedanje] je nužan dio pokajanja; no što se više netko ispovijedi to je više vrijedan hvale. Čak niti smrt i ispovijed na Jom kipur ne donose pomirenje [i oproštenje] ako nisu uz pokajanje.

Na snazi je na svakom mjestu, u svako doba, kako za muškarce tako i za žene. ■

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Pitanja 1. Koja je glavna razlika između pjesme koju Mojsije pjeva na početku ove paraše i pjesme koju pjeva nakon što su Izraelci prešli Crveno more?

2. Koji se simbol najčešće koristi u paraši Ha'azinu da opiše B-ga?

Koliko puta se pojavljuje?

3. Mojsije upućuje ljude da, kako bi se znali vratiti na B-žje puteve, moraju ponovno otkriti koji su to putevi. Što im predlaže da saznaju?

4. B-g je mislio uništiti Izraelce, ali je potom odlučio da to ne učini. Zašto?

5. Tko je stajao pored Mojsija dok je pjevao svoju pjesmu narodu?

6. Nakon što je Mojsije završio svoju pjesmu, kojom je odredbom zadužio narod?

3. Mojsije kaže narodu neka traže svoje očeve da im govore o B-žjim putovima. (32,7)

7. Gdje je B-g rekao Mojsiju da ode da bi tamo umro?

4. Budući da narodi ne bi uočili da je to bila zaslužena kazna za Izraelovu tvrdoglavost, oni bi mislili da su oni bili jaki, a da je Izraelski B-g bio slab. (32,27)

8. Mojsiju nije bilo dopušteno da uđe u zemlju jer je propustio posvetiti B-ga usred Židovskog naroda - kada?

Odgovori 1. Kada je Mojsije pjevao na Crvenome moru, narod se još nije bio predao zlim putevima. U ovoj su paraši ljudi puni grijeha, i Mojsijeva pjesma opisuje kako su oni napustili B-žje zakone.

2. B-g je u Mojsijevoj pjesmi šest puta opisan kao stijena. (32,4. 15.

18. 30. 31. 37.)

5. Jošua ben Nun. (32,44)

6. Mojsije je zadužio da ljudi čuvaju riječi koje je on izgovorio tog dana i da pouče svoju djecu da poštuju B-žje zakone. (32,46) 7. B-g je uputio Mojsija da ode na goru Nebo u Moabu, s pogledom na Jerihon. (32,49) 8. Mojsije je propustio posvetiti B-žje ime kad su ljudi tražili vodu u Meribat-kadešu u pustinji Zin. (32,51) ■ Prevela Tamar Buchwald

■

Godina 13 5 Broj 50 Strana

Strana 5

Rav Kook:

Raznolikost Izraela Postoji anegdota o jednom Židovu koji je mnogo godina bio nasukan na pustom otoku. Kada su ga konačno spasili, on se hvalio mnogim svojim postignućima, između ostalog i da je sagradio dvije sinagoge

koji način one odgovaraju 'broju'

rekao da sakupi sedamdeset starje-

sinova Izraelovih?

šina (Brojevi 11,16). Sa tim vođama,

Svaki narod blagoslovljen je drugačijim

nacionalnim

osobinama.

Svaki narod posjeduje posebne ta-

Moše je sakupio raznolikost paradigmi i prirođenih darova.

Multitalentirana

raznolikost

ži-

lente i na poseban način doprinosi

dovskog naroda, međutim, ima i

svijetu. Ta posebnost leži u umjet-

svojih negativnih strana - ona ih čini

nosti,

organizacijskim

sklonijima unutarnjim konfliktima.

njegovi spasioci. 'No, čemu dvije

sposobnostima, i tako dalje. Ovaj

Svaki talent teži tome da se u pot-

sinagoge?'

stih se odnosi na područja specijali-

punosti ispuni, često na račun dru-

zacije o kojima se govori kao o 'gra-

gih talenata. Mudraci primjećuju da

nicama'.

'što je veći čovjek, to je veći njegov

na tom otoku.

'Vrlo impresivno,' odgovorili su

'Ovo je sinagoga u koju ja idem,' objasnio je čovjek, pokazujući na jedno od ta dva zdanja. 'A u ovu drugu ne bih ni nogom stupio.' Šala bi bila smiješna kada ne bi sadržavala i tračak istine. Izgleda da je židovski narod često 'blagoslovljen' mnoštvom međusobnog pre-viranja. Zašto je tu prisutno toliko

podjela i konflikata?

Granice narodima Pjesma Ha'azinu uspoređuje baštinu Izraela sa baštinom ostalih naroda svijeta:

znanosti,

Svi talenti koji se mogu naći kod naroda svijeta, postoje također i u 'broju' – to jest, u raznolikosti – židovskog naroda. Povijesno gledano, vidimo da su Židovi uvijek prednjačili u mnoštvu raznih profesija i

istinit ne samo na razini pojedinca, ■ već i na razini naroda. Kada je narod blagoslovljen velikim talentima, on ima i veliki potencijal za unutarnje sukobe.

Plutajuća palača

disciplina.

Midraš koristi zanimljivu metafo-

Sedamdeset duša Midraš opisuje raznolikost Izraela uspoređujući

zli nagon' (Suka 52a). Taj uvid je

veličinu

Jakovljeve

obitelji koja je otišla u Egipat – sedamdeset duša – sa sedamdeset naroda svijeta. Taj broj predstavlja

ru kojom opisuje židovski narod.

Uspoređuje narod sa palačom sagrađenom povrh mnoštva brodova.

Sve dok se brodovi drže zajedno, primjećuje midraš, palača će ostati sigurna.

"Kad je Svevišnji dao nasljedstvo

sedamdeset arhetipova duša od ko-

narodima… On je odredio granice

jih svaka ima jedinstvene karakteri-

Prirodno je da svaki brod želi poći

narodima prema broju sinova Izra-

stike i talente. Kada je B-g zapovje-

svojim putem na moru. Jedino pa-

elovih." (Ponovljeni zakon 32,8)

dio Mošeu da organizira ljude koji

lača na vrhu drži brodove na okupu

će upravljati narodom, On mu je

i osigurava da zajedno plove u

Što su te "granice narodima"? I na

Strana 6

Divrej Tora

(nastavak s 6. stranice)

Rav Kook:

Raznolikost Izraela

istom smjeru. Što je ta palača? To je sila koja čuva od unutarnjih sukoba i ujedinjava židovski narod – to je sama Tora.

Tora obuhvaća sva područja znanja.

Sedamdeset starješina, koji predstavljaju spektar svih duša, sakupljeni

ni zapovjedili da se pri izgovaranju blagoslova nad tim rabinskim inovacijama, kaže: "Da si blagoslovljen Ti, Vječni B-že… koji si nam zapovjedio…" Kada nam je to B-g zapovjedio da palimo svijeće za Hanuku, ili čitamo Megilat Ester na Purim?

su kako bi ujedinili ljude pod je-

Talmud odgovara na to pitanje u

dnom zastavom, "kako bi usavršili

traktatu Šabat 23a. Zapravo, postoje

svijet pod B-žjom vlašću" (iz moli-

dva izvora u Tori koja rabinima

tve Aleinu).

daju

Različite discipline ujedinjene su u

autoritet

za

uspostavljanje

novih zapovijedi:

harmoniji onda kada svoj doprinos

"Ne skreći ni desno ni lijevo od

mogu uvećati kao javno dobro, raz-

riječi koju ti (visoki sud) proglasi."

vijeno i oplemenjeno vodstvom

.(Ponovljeni zakon 17,10)

Tore. Tada raznolikost židovskog naroda postaje blagoslov, kada je narod ujedinjen u korijenu svog bivanja – u Tori.

Izvor rabinskog autoriteta

Mudraci su uspostavili brojne rabinske odredbe kako bi spriječili kršenje zakona Tore. Primjerice, oni su proširili zapovijed Tore o ne miješanju mlijeka i mesa dodajući u tu kategoriju i perad, budući da je ona zbunjivala ljude koji nisu razlikovali meso peradi od 'pravog' mesa.

Međutim, postoje i neki rjeđi slučajevi u kojima su mudraci otišli i dalje pa su uspostavili i nove poziti-

vne micvot. Primjerice, paljenje svijeća za Hanuku, čitanje megilat Ester na Purim, pranje ruku prije jedenja kruha – to su rabinski akti bez direktnog uporišta u Tori. Oni nisu produžetak zakona Tore, niti su mjere opreza, već su potpuno nove zapovijedi. Kojim pravom su ih mudraci uspostavili? Štoviše, nije li drsko to što su rabiGodina 13 7 Broj 50 Strana

"Pitaj svog oca i reći će ti, upitaj svoje starce i oni će ti odgovoriti."

(Ponovljeni zakon 32,7) Zašto dva izvora?

Rav Kook je objasnio da će B-gom dane zapovijedi prirodno voditi ka cilju apsolutnog dobra. To je razumljivo, budući da B-g zna buduć-

 Trenutne religiozne i materijalne potrebe ljudi;  Želju da održe kontinuitet uzvišene duhovne baštine židovskog naroda.

Nedovoljno je uzeti u obzir samo trenutne potrebe. Ako ljudi postanu odsječeni od svojih duhovnih temelja, to zapravo postaje drugi narod.

Njegovo jedinstvo i kontinuitet više nisu zagarantirani.

Sada možemo razumjeti zašto postoje dva izvora koja daju mudracima autoritet za donošenje novih zakona.

S obzirom na trenutne potrebe društva, Tora zapovijeda: "Ne skreći ni desno ni lijevo od onoga što ti (visoki sud) proglasi." To se odnosi na odluke visokog suda koji se bavi

zakonodavstvom

u

trenu-tnim

situacijama, kako bi se održali propisi o šabatu, kašrutu itd.

nost i svjestan je implikacija svakog

No, drugi rabinski akti su nove

zakona. S druge strane, ljudski za-

zapovijedi, oblikovane kako bi odr-

koni, čak i oni koje su donijeli najve-

žale našu vezu s našim duhovnim

ći učenjaci, nikad neće biti u stanju

nasljeđem – poput svijeća za Hanu-

postići jednake rezultate kao B-žje

ku, čitanja Megile na Purim, ili

micvot.

pranja ruku prije jela, kao što su

Naravno, talmudski mudraci bili su blagoslovljeni ruah hakodešom, bo-

žanskom inspiracijom, osim same logike i poznavanja integralnih aspekata Usmenog zakona. Oni su te darove koristili kako bi postigli rezultate slične B-gom danim zapovijedima i kako bi unaprijedili usavršavanje židovskog naroda u duhovnim i materijalnim područjima.

Mudraci su prilikom sastavljanja

kohanim činili prije no što su jeli teruma. O autoritetu za donošenje tih novih zapovijedi, Tora kaže: "Pitaj svog oca i reći će ti, upitaj svoje starce, i oni će ti odgovoriti."

Prošlost Izraela bila je uzvišena i sveta, a ona je i izvor našeg budućeg uspjeha. "Jer je nasljedstvo G-spodnje narod njegov, Jakov je Njegova baština." ■(Ponovljeni zakon 32,9). ■

novog zakona, uzimali u obzir dva aspekta:

Prevela Anja Grabar Strana 7

Rabbi Berel Wein:

Pjesmu Haazinu – Vodič za preživljavanje Mošeov dugi govor izraelskom

u proročanstva i pjesmi Haazinu, ali

se odražava u nastavljanju progon-

narodu ulazi u završnu fazu u parši

u procesu obnove Židovskog života,

stva od ostatka svijeta. Moše to iz-

Haazinu. Moše govori svojoj gene-

pojavljuju se novi neprijatelji. Nitko

nosi posve jasno u svojim riječima u

raciji da sad kreću u osvajanje i na-

ne uči ništa iz prošlosti i prošlih do-

parši. Istina je u tome da, iako ovu

seljavanje zemlje Izraela - i govori

gađaja, ni Židovi, a niti njihovi ne-

pjesmu Haazinu Moše zapovijeda

svim kasnijim generacijama Židov-

prijatelji – i tako se obrazac koji vi-

Židovskom narodu da je zapamti i

skog naroda, tisućama godina kas-

dimo u parši nastavlja gotovo u ne-

smatra je vječnim svjedokom Ži-

nije.

dogled. U suštini to je bit upozore-

dovske povijesti, Židovi nikad u

nja Tore protiv služenja drugim

potpunosti nisu povjerovali Moše-

bogovima. Ovi su se tuđi bogovi

ovoj opomeni.

Pjesma Haazinu predstavlja čitav obrazac i sudbinu Židovske povijesti. I dok su dva mišljenja Midraša i Talmuda koje navodi Raši posve jasni, poruka koja je u to uključena ne odnosi se samo na Židovski narod, nego ima sveopće posljedice.

Svatko tko poznaje opću ljudsku povijest odmah će prepoznati da je utjecaj Židova na tu povijest nerazmjeran. Svjetska povijest uvelike ovisi o povijesti Židova. Tlačitelji Židova se stalno pojavljuju, no na kraju budu poraženi, ali tek nakon što su izazvali ogromnu štetu kod Židova, kod svog vlastitog naroda i svijeta u cjelini. Židovi prežive, kao što je obećano

Strana 8

već ranije u povijesti dokazali kao lažni. Pa ipak, njima se i dalje služi, doduše pod "novim" nazivom i ruhom.

I mi se u današnje vrijeme spotičemo kroz maglu aktualnih zbivanja tražeći inovativan način da se■izvučemo iz svojih problema. Moše na-

Glavno je pitanje u Židovskoj po-

ziva narod Izraela "djecom koja su

vijesti, ono s kojim se i danas suo-

izgubila moje povjerenje." To je

čavamo, dok se osjećamo ograni-

zbog užasne sklonosti da se ponav-

čeni i izolirani, kako prekinuti ovaj

lja prošle greške i da se neprestano

ciklus. U pjesmi Haazinu, Moše su-

traga za Židovskom naklonosti da

gerira da se jedino vraćanjem čita-

se usvoji najnovije kulturne i druš-

vim srcem vrijednostima i tradicija-

tvene hirove. Povjerenje se gradi na

ma saveza između B-ga i Izraela

mudrosti i upornosti. Pjesma Haa-

može prekinuti ovaj začarani krug

zinu nas u dovoljnoj mjeri opskrb-

mržnje i razaranja.

ljuje s obje ove nužne osobine koje

Pobuna Židova protiv B-žjeg saveza sa sobom donosi i pobunu protiv pristojnosti i zdravog razuma što

nam jedine jamče naš opstanak i uspjeh u budućnosti.

Prva riječ ovotjedne proročke pje-

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Pjesmu Haazinu – Vodič za preživljavanje

sme/parše zapravo obuhvaća čitavu poruku ovog odjeljka Tore. Haazinu podrazumijeva obraćanje pažnje, koncentriranje, pozorno slušanje i upijanje riječi i poruka koje se izgovaraju.

Kad

ljudski

sluh

vremenom počne slabiti i propadati, pozadinska buka postaje problem dok pokušavate čuti što vam netko govori. U prometnoj gužvi, razgovorima i žamoru naše urbane svakodnevice, navikli smo da ne čujemo ono što nam govore drugi, i možda važnije od toga, što nam govore životni događaji.

To što ne čujemo jasno vrlo nas ograničava u našim mogućnostima u životu i ponašanju, pa nismo u stanju razaznati što bismo trebali

znati i zapamtiti, a što odbaciti i

čuti stavlja na popis ljudi koji ne mogu biti stvarno odgovorni za svoje postupke i ponašanje.

sa Sinaja.

Posljedica toga je da u našim živo-

zaboraviti. To možemo usporediti s

Ovotjedna parša obuhvaća čitavu

tima ima mnogo pozitivnih izbora i

odlaskom u restoran gdje pokuša-

Židovsku povijest, prošlu, sadašnju

mogućnosti kojih jednostavno ni-

vamo čuti konobara koji nam navo-

i buduću. Ona nam daje pojedinosti

smo svjesni, jer nismo čuli da nam

di menu i jela po izboru. Ako neka-

i o uspjesima i neuspjesima, kroz

se objavljuju. Budući da postoji

ko ne čujemo ili ne razumijemo što

stoljeća. Ona ističe loše odluke koje

mnogo novih tehnoloških naprava

je konobar rekao nikada nećemo

su bile donesene kad nismo čuli ili

koji mogu blokirati pozadinsku

moći izabrati ono što želimo iz

obratili pažnju na posljedice koje će

buku, sramota je da još nismo iz-

ponude restorana.

nesumnjivo proizaći iz tih propuš-

mislili takvu spravu za naš duhovni

tenih riječi.

i intelektualni sluh.

Dakle, u najširem smislu riječi, ovo vrijedi za svaki aspekt života.

Jedna od ideja kojima nas Midraš

Doba godine kada se u sinagogi

Pred nama je uvijek mnogo izbora,

podučava je da glas šofara koji se

čita Haazinu podudara se s velikim

ali većinu vremena ne uspijevamo

čuo na gori Sinaj prije 4700 godina,

ciljevima

čuti kad nam se predstavljaju.

još uvijek odjekuje i čuje se u sve

življenja i duhovne obnove. Stoga je

vijeke. Jedini je problem u tome što

Mošeova zapovijed da pažljivo i

se mnogo ljudi ne koncentrira do-

pomno slušamo riječi Tore i izbore

voljno da bi bili u stanju istinski čuti

koji se pojavljuju pred nama, uis-

ga i prepoznati. Ogromna pozadin-

tinu pravodobna i relevantna za naš

ska buka života ometa našu spo-

život i svijet oko nas.

Moše traži da na neki način obratimo pažnju i čujemo poruku koju nam on daje. Dobro slušanje na kraju će dovesti do dobrih odluka i produktivnog života. Nije ni čudo da Talmud one koji nisu u stanju

Godina 13 9 Broj 50 Strana

sobnost da čujemo odjek tog šofara

pokajanja,

pozitivnog

Šabat šalom ■

Strana 9

Rabbi Yissocher Frand:

Zvuci šofara 'u vrijeme skrivanja' Rabi Jisrael Meir Lau, bivši glavni

Beis hamikdaš, prorok Jirmijahu oti-

Ponovo je Avraham upitao, "Nije li

rabin Izraela, napisao je autobiogra-

šao do pećine Makpela i 'probudio'

te sram svjedočiti protiv židovskog

fiju koja na hebrejskom nosi naslov

patrijarhe ne bi li se oni pred Sve-

naroda? Zar Tora ne počinje slovom

"Al tišlah jadha el ha'naar" ("Ne po-

mogućim zauzeli za svoju djecu

bet (Berešit bara Elokim)? Kada je B-g

diži ruku na dječaka" – utemeljeno

koja su prošla kroz ovu tragediju.

ponudio Toru narodima svijeta, ni-

na stihu iz Akeide – Berešit 22,12).

U njoj on priča nevjerojatnu priču svog života.

Jirmijahu je probudio Avrahama i oprao mu ruke. Avraham je došao pred B-ga i upitao "Zašto se ovo

Yisrael Meir Lau oslobođen je iz

događa mojoj djeci?" Ribono šel Olam

Buchenwalda kada mu je bilo 5

mu je odgovorio, "Zato što su tvoja

godina. Spasio ga je njegov brat.

djeca sagriješila i ja ću sazvati 22

Fascinantna je to priča. On piše da

slova alef-beta kako bi svjedočila

se, nakon što je postao glavni rabin

protiv njih."

Izraela, vratio u šul svog oca u poljskom gradu Piotrkowu Trybunalskom. Njegov je otac prije rata bio glavni rabin toga grada. I majka i otac ubijeni su u holokaustu, a sada se on kao glavni rabin Izraela vratio na to mjesto na šabos Hazon, šabat

prije Tiša be'ava.

U svojoj se autobiografiji prisjeća službe koju je vodio u tom šulu na šabos Hazon. Citirao je medraš iz Eiha – onaj u kojem je, kada je uništen

Alef je ustao da svjedoči i Avraham Avinu mu je rekao, "Sram te

jedan narod nije ju htio primiti. Svi su htjeli znati što u njoj piše. Kada su čuli sadržaj, odbili su je. Međutim, Klal Jisrael nije postavljao nikakva pitanja. Oni su primili Toru riječima 'Na'ase v'nišma'." Medraš kaže da je bet utihnuo i nije mogao svjedočiti protiv Klal Jisraela.

Medraš kaže da se tako dogodilo ■

sa svim slovima alef-beta.

bilo! Kako možeš svjedočiti protiv

Rabi Lau zatim je citirao misao

Klal Jisraela? Deset zapovijedi zapo-

svog svekra, Rav Yitzchaka Yedidye

činju slovom alef (Anohi Hašem

Frankela koji je bio glavni rabin Tel

Elokeha). Nije li židovski narod bio

Aviva. Rav Frankel je ponudio neo-

taj koji je prihvatio B-žju Toru na

bičan uvid u stih iz parše Vajeleh: "A

Sinaju riječima 'Činit ćemo i slušat

na kraju dana… Tora će biti svjedok

ćemo' (Na'ase v'nišma)?" Medraš

jer neće biti zaboravljena u ustima

kaže da je alef zašutio i otišao.

svojih potomaka…" (Devarim 31,21)

Pozvano je slovo Bet da svjedoči.

Jednostavno tumačenje stiha je da Tora

neće

biti

zaboravljena.

Međutim, Rav Frankel kaže da Moše ovdje obećaje još nešto: "Svojim duhovnim očima vidim sliku drugačiju od one koju je vidio Avraham (u prethodno spomenutom medrašu). Avraham je tražio od

slova Tore da povuku svoje svjedočenje. Ja (kaže Moše Rabeinu), pak, molim Toru da svjedoči. Ta 'Pjesma', pjesma našeg života, svjedočit će pred B-gom da nije zaboravljena u ustima djece naroda. Sama Tora će svjedočiti da ju Djeca Izraelova nisu zaboravila."

Tora će reći kako su tijekom holokausta Židovi trčali u šumu kako bi

Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Zvuci šofara 'u vrijeme skrivanja'

puhali u šofar da ne propuste uči-

kira svoj život te da ne ostavlja nje-

mladića je ustao i rekao svojim dru-

niti micvu za Roš Hašana. Židovi su

ga kao siroče samo zbog jednog

govima: "Rebe nam je dao snage i

se dobrovoljno odricali kriški kruha

takvog nepromišljenog čina.

rekao nam da nikad ne smijemo

na duži period kako bi u zamjenu za kruh mogli dobiti krumpir za Pesah. Čuvali su malo margarina topeći ga u ulje koristeći paru vrućeg čaja. Zatim su to ulje ulijevali u gumbe svojih uniformi kako bi upalili svijeće za Hanuku, izvlačeći konce svoje odjeće umjesto žižaka. Budući da su to sve činili, je li Avraham uistinu trebao tražiti od Tore da se povuče od svjedočenja? Radije, "neka ova Pjesma bude svjedok da Tora neće biti zaboravljena u ustima potomaka ovog naroda čak i u najgorim okolnostima i u vremenima najvećih kušnji!"

Rav Meislish piše da je donio odluku da neće poslušati svog vlastitog sina i da će puhati u šofar za te studente ješive, što bilo da bilo. Piše da, istini za volju, njegova odluka nije bila u skladu s halahičkim prin-

cipom koji bi zabranio svako mučeništvo čak i za pozitivnu micvu poput puhanja u šofar. On kaže da je tu akciju poduzeo samo zato što nije očekivao da će dugo živjeti u Auschwitzu te je smatrao da se u takvim okolnostima ne bi u potpunosti primjenjivao normativ halahe.

Odlučio je otići u njihov hangar i puhati u šofar za njih. Kada je htio

odustati od nade te da se uvijek moramo

nadati

najboljem;

no,

također moramo biti spremni i na ono najgore. U B-žje ime, draga braćo, nemojmo postati izgubljeni i nemojmo zaboraviti u posljednjim trenucima svog života vikati iz sveg srca i sveg glasa: 'Šema Jisrael!'" Zatim su svi zdušno povikali "Šema Jisrael Hašem Elokeinu Hašem Ehad".

Onda je ustao drugi mladić i rekao "Rebe je učinio veliku žrtvu što je došao ovamo i puhao u šofar za nas.

Blagoslovimo ga da zbog tog njegovog djela, njegov život bude pošteđen, da se izvuče odavde te da živi dug i zdrav život." Nato su svi

Volio bih dati primjer te posveće-

zapuhati u šofar, oni su ga molili,

nosti Tori usred vremena kušnje iz

"Rebi, rebi, imaj milosti. Molimo te,

knjige Rav Tzvi Hirscha Meislisha

reci nam par riječi duhovnog ohra-

To je samo dio priče, ali to je ono

koji je ratne godine proveo u kon-

brenja prije no što zapušeš u šofar."

na što je Rav Frankel mislio kada je

centracijskim logorima. On je bio

Zamislite to! Ti mladići koji su imali

govorio o tome da će sama Tora

poznat kao Weitzener Rav.

umrijeti za nekoliko sati, htjeli su

svjedočiti o činjenici da ju Klal Jisrael

čuti ohrabrujuću poruku prije no što

nije zaboravio čak ni u najgorim

čuju zvuk šofara u Auschwitzu!

vremenima.

Rav Meislish piše o jednoj Roš hašani u Auschwitzu. Tamo je bila

uglas povikali "Amen v'Amen".

skupina bivših studenata ješive koji

Rabi Meislish citirao im je stih

Neka bi takva herojska djela ljudi

su imali biti živi spaljeni. Oni su

"Pušite u šofar na početku novog

iz našeg naroda bila izvor zasluga

saznali da je rabi Meislish prokri-

mjeseca, u 'vrijeme skrivanja', na

za sve nas. Kada se B-g sjeti žrtvo-

jumčario šofar u logor. Bio je prvi

dan svog praznika" (Tehilim 81,4).

vanja Jichaka na Roš hašanu, neka

dan Roš hašane i bližio se kraju. Oni

Jednostavno tumačenje izraza 'vri-

bi se sjetio ne samo djela naših pa-

su preklinjali Rav Meislisha da dođe

jeme skrivanja' (b'keseh) odnosi se

trijarha, već i pravednih mladića

u njihov hangar i da puhne 100 puta

na vrijeme kada je mjesec skriven na

poput onih iz priče Weitzener Rava.

u šofar kako bi mogli posljednji pu-

početku novog mjeseca. No, on im

ta u svom životu ispuniti tu micvu.

je tumačio da su oni u vremenu

Rabi Meislish piše kako je to bila

kada je B-žja providnost skrivena

velika kušnja za njega. Nije znao što

od njih. Oni nisu mogli shvatiti

učiniti jer takav čin prkosa svakako

zašto im se sve to događa. Ipak, on

bi doveo u opasnost njegov život

im je rekao, "moramo imati vjere".

ako ga nacisti uhvate. Da dilema bude još teža, njegov mladi sin Zalman Leib preklinjao ga je da ne risGodina 13 11Broj 50 Strana

Dao im je ohrabrenje i zatim je puhao u šofar. Nešto prije no što su odvedeni u krematorij, jedan od

Neka bi nas Svemogući blagoslovio dobrom godinom, kesiva v'hasima tova. Neka bismo imali mir i spokoj, i ponos u našoj djeci. Neka bi nam doveo otkupitelja i konačno otkupljenje, bez da i dalje moramo podnositi patnje Mašijaha. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 11

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Dan u koji se sjećamo zapjevati Želim odgovoriti na pitanje koje

čineći upravo to. Mi zaista želimo

promjena nekad događa, a nekad

mi često postavljaju vezano uz Jom

ustati rano i dobro iskoristiti svoje

ne, no na kraju to nije u našim ru-

kipur, a glasi otprilike ovako: na

vrijeme – pa ipak zaspimo do pod-

kama. Život nam donosi iznena-

Jom kipur stojimo pred B-gom i

neva. Mi planiramo nazvati svoje

đenja, ponekad izgubimo jasnu vi-

kažemo da nam je žao. Priznajemo

roditelje da vidimo kako su – no

ziju i izgubimo se u ludilu trenutka

da smo sagriješili i činili pogreške u

te se nađemo na mjestu na koje se

našim životima tijekom protekle

nismo željeli vratiti. I tako činimo

godine. Možda smo loše govorili o

onu istu pogrešku za koju smo od-

drugima, bili nezahvalni, neiskreni

lučili da ju više nikada nećemo

ili nismo poštovali svog supružnika.

počiniti.

Zatim kažemo, obično uistinu is-

No, to je sasvim u redu: to je

kreno, da to više nikada nećemo

proces

učiniti – no cijelo to vrijeme jako

tom procesu događa se rast jer naj-

jim starim pogreškama. Čini se kao

češće je riječ o deset koraka unapri-

da iskrena želja za promjenom koju

jed i samo devet koraka unazad. A

osjećamo na Jom kipur vodi istim

to je već neki napredak. No, ima još

starim navikama i to ubrzo nakon

jedna stvar, a to su oni posebni tre-

što post završi. Koja je onda svrha

nuci u našim životima – oni darovi

svega toga?

promjenom života i drugačijim življenjem već je sama po sebi promjena. Naravno da je važno živjeti u skladu sa željom, no to nije ono

izbore,

i ponovo padamo. Međutim… u

vremena, a mi ćemo se vratiti svo-

pobijediti iskrenost. Iskrena želja za

Činimo

donosimo odluke, dajemo obećanja

dobro znamo da neće proći mnogo

Ovako ja gledam na to. Ne možete

života.

nešto nas u tome omete i to ne učinimo. To je naprosto ljudsko iskustvo. Bez obzira na to koliko su iskrene naše namjere, ne uspijevamo uvijek živjeti u skladu s našim nadama i očekivanjima.

što je najvažnije. To je stoga što smo

Promjena prema kojoj težimo na

svi mi ljudi i neprestano griješimo –

Jom kipur nije toliko promjena na-

čak i onda kada imamo najbolje

ših budućih djela – nitko ne može

namjere. Mi apsolutno iskreno ne

garantirati takvo što. Tu je više riječ

želimo biti grubi prema svom su-

o promjeni srca u sadašnjem trenu-

pružniku – a na kraju ipak završimo

tku. To je najbolje što možemo učiniti. Preuzeti odgovornost za prošlost, shvaćajući da iskreno želimo biti drugačiji u budućnosti te odlučujući da ćemo dati sve od sebe da ubuduće krenemo drugačijim smje-

– kada nam je dan novi uvid, toliko jasan i dubok da se nakon tog trenutka više nikad ne vraćamo nazad.

Nismo mi oni koji takvim trenucima određuju vrijeme. Možemo ih tražiti, nadati im se i moliti za njih – no, oni će doći onda kada je B-žji plan, a ne naš.

Svrha Jom kipura je da tražimo tu promjenu srca. Hoće li ta promjena biti trajna, nije na nama. Iskrenost naših namjera je ono što je važno.

Ako to zaista misliš u tom trenutku – onda si iskren u vezi toga. A to vrijedi najviše. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar

rom. Mi igramo ulogu u kojoj se ta Strana 12

Divrej Tora

Rabbi Avi Weiss:

Nositi se s nedaćama Naša sinagoga sada ima čast da ugošćava sefardsku službu. Posjetivši tu službu prošle Roš Hašane, zapazio sam jednog muškarca, aškenaza, koji mi je objasnio da je otišao na sefardski minjan jer sefardi, za razliku od aškenaza, ne recitiraju Unetana tokef. Ta molitva, molitva koja objavljuje tko će živjeti, a tko umrijeti, za njega je jednostavno bila previše nesmiljena.

Površno gledajući, to je zasigurno istina. Unetana tokef čini se da je bazirana na fundamentalističkom stavu da dobri ljudi bivaju nagrađeni, a zli ljudi kažnjeni.

To je zapravo normativni pristup molitve Unetana tokef. Ona govori o B-gu kao sucu. Ona iznosi da se na Roš Hašanu naša budućnost zapisuje, a na Jom Kipur ona biva zapečaćena.

Pitamo se tko će poživjeti, a tko umrijeti. Njezin crescendo snažno tvrdi da pokajanje, molitva i pravednost poništavaju presudu. Moj prijatelj dobro kaže, ovo je prilično tvrda molitva.

Postoji i mekša interpretacija. Ovo se tumačenje zasniva na ideji da na ovom svijetu zapravo nema apsolutne nagrade i kazne. Da one postoje, bili bismo lišeni slobode izbora jer bi vrlo malo njih ikada sagriješilo ako bi kazna odmah uslijedila. Talmud ističe da na ovom svijetu zapravo nema nagrade i kazne, shar v'oneš b'hai alma leka, samo u budućem svijetu. (Kidušin 39b) Što se tiče ovoga svijeta, sve se, kaže Talmud, temelji na mazelu, lo b'zhuta talja milta ela b'mazela. (Moed Katan 28a) I Talmud također ističe da je svakome od nas dodijeljen određeni mazel. Iako se taj mazel ne može u potpunosti otkazati, u našoj je moći da ga do određene mjere promijenimo, zahamašlimin lo, lo zaha-pothin lo. (Jevamot 50a) Obrazlažući ove talmudske izjave, rabi Shlomo Riskin objašnjava da ako želite znati koliko ćete dugo živjeti ili ako želite znati hoćete li biti skloni nečemu poput depresije, dobro je zapoGodina 13 13Broj 50 Strana

četi s provjeravanjem svog rodoslovlja - na kraju krajeva, svatko od nas je rođen s određenim predispozicijama, određenom sudbinom. No, bez obzira u kojoj se situaciji rodili, u našoj je moći da poduzmemo mjere predostrožnosti kako bismo tu sudbinu poboljšali. Traženjem liječničke pomoći, jedenjem prave hrane, pravilnim vježbanjem i vođenjem života u kojem vlada emocionalni i duhovni unutarnjim mir, do određene mjere možemo pro-mijeniti sudbinu koja nam je određena.

nad kojom imamo malo kontrole.

Molitva doseže svoj crescendo riječima: "U'tešuva, u'tfila u'cedaka maavirin et roa hagezera." Ova se fraza često prevodi kao "pokajanje, molitva i dobročinstvo uklanjaju zlu presudu".

Da je tako, na hebrejskom bi pisalo, ma'aviren et hagezejra ha'ra'a. Kao što smo spomenuli, roa je opisan, što znači da ti postupci umanjuju ili uklanjaju žalac ili okrutnost presude.

Drugim riječima, u našoj je moći da preoblikujemo, iako ne i da potpuno promijenimo, svoju sudbinu.

Esther Wachsman, majka Nachshona Wachsman kojeg su teroristi u Izraelu oteli i ubili, najbolje je to izrekla: "Koja je onda svrha i dužnost čovjeka na ovom svijetu kada se suoči s neobjašnjivom tragedijom i tugom? Da izdrži, da se bori, da se nosi s događajima koje B-g šalje pred njega. Jer nitko od nas nema kontrolu nad onim što će se dogoditi nama kao pojedincima. Ono što možemo kontrolirati je naša reakcija, kako se nosimo i kako se borimo sa svojom tugom."

Upravo sam taj koncept naučio kroz osobno iskustvo. Kada su me prije mnogo godina pogodile srčane bolesti, shvatio sam da tu bolest ne mogu poreći - takva je moja sudbina. U istom sam dahu shvatio sam da se ne usuđujem dopustiti bolesti da me paralizira. Preda mnom je izazov da kob preobrazim u sudbinu.

Esther je ponovila misao velikog R. Yosefa Dova Soloveitchika koji je pravio razliku između kobi goral i sudbine jiud. Kob nas ćudljivo baca u određenu dimenziju života koju ne možemo kontrolirati. Sudbina je, s druge strane, "aktivno postojanje u kojem se čovjek suprotstavlja okolini u koju je bačen". Prema Ravu Soloveitchiku, "čovjekova misija na ovom svijetu je pretvoriti kob u sudbinu, postojanje koje je pasivno i pod utjecajem, u postojanja koje je aktivno i utjecajno."

To bi moglo biti značenje unetana tokefa. U njoj govorimo o B-gu kao pastiru. A pastir svaki dio stada bezuvjetno voli. Kad izjavimo da je naša budućnost upisana na Roš Hašanu i Jom Kipur, mi koristimo buduće vrijeme, misleći, kako to Gaon iz Vilne ističe, na budući svijet. Doista, potresne riječi tko će živjeti a tko će umrijeti nemaju puno veze s onim što zaslužujemo, već su to izjave o našoj sudbini

Jednom riječju, iako smo po prirodi skloni odmah se zapitati zašto se loše stvari događaju dobrim ljudima, unetana tokef uči da bismo se trebali nositi s tim kada se loše stvari dogode dobrim ljudima. Rabin Harold Kushner sugerira da je "zašto" filozofsko pitanje koje se bavi prošlošću nad kojom nemamo niti odgovora ni kontrole. 'Kada' je praktično pitanje koje se bavi sadašnjošću. Jer kad se pojavi izazov, svi se moramo zapitati: "Što ću učiniti sa svojom zadanom sudbinom?" Tko ovdje nije doživio nedaće u svom životu? Kad se suočimo s izazovima, dobivamo skriveni dar sposobnost da prevladamo, da učinimo ono što nikada nismo mislili da smo u stanju učiniti. Ta snaga da nadiđemo okvire je B-žja sila u nama.

Kako je B-g transcendentan, tako i mi, koji smo stvoreni na B-žju sliku, imamo moć nadići unaprijed određene granice.

I to je poruka unetana tokefa. Riječima Esther Wachsman, "Čovjek može biti ili žrtva kobi ili inicijator sudbine."■

Strana 13

Breslov Research Institute:

Primjer kako dati ukor U našoj paraši Židovski je narod dobio ukor u vidu pjesme, u stihu, što je poslužilo da ukor učini manje nelagodnim. Lakše je prihvatiti prijekor kada se kaže blago, umjesto izravno i grubo. Mojsije je rekao (Devarim 32,2): "Neka se moja učenja spuste poput kiše, moje riječi neka se sliju poput rose." B-žja riječ se uspoređuje sa ugodnom kišicom koja potiče rast užitaka i ushita, kao da kaže , "Pogledajte koliko vas želim obasuti blagoslovima. A vi, na-

■

rode Izraelski, trebaš ispuniti redak: "Pridajte veličinu našem B-gu," ljubite B-ga svom svojom snagom. Ne

Iako rezultati možda nisu odmah

narod" (32,43). Zemlja Izrael čini

postupajte glupo i ne misleći. B-g,

vidljivi i možda nemaju utjecaja u

pomirenje za prijestupe Židova.

koji voli Židovski narod i pruža mu

trenutku kada ih se čuje, ipak, ut-

Raši piše: "A što je ‘Njegova zemlja’

beskrajnu dobrotu usprkos tome što

jecaj Tore je uvijek pozitivan i on će

- to se odnosi na Njegov narod. Ka-

on juri za tjelesnim željama i dru-

na nas utjecati tijekom našeg života.

da se narod B-žji utješi, i Njegova se

gim ludostima, i dalje će voljeti Svoj

Raši objašnjava: "Baš kao što olujni

zemlja utješi." Kada je Njegov narod

narod bez ograničenja."

vjetrovi ojačavaju vegetaciju i čine

otkupljen, i Njegova Zemlja je ot-

da raste, tako i riječi Tore čine da

kupljena. Židovski narod nije ot-

čovjek raste".

kupljen samo zbog svojih zasluga,

To nas uči da kad god netko iznese ukor svom bližnjem ili zajednici, on svoje riječi mora izreći nježno, blago i ugodno, kako bi se njegova poruka prihvatila i usvojila. Prijekor koji se izrekne ljutito, oštro ili grubo, može uvrijediti, i sigurno neće postići cilj. Mojsije je korio narod tako da ga je preklinjao, na djelotvoran način koji bi donio ploda u

Završetak pjesme Pjesma Ha'azinu opisuje strašnu patnju izgnanstva. Gradacija pjesme završava na iznenađujući način. Reklo bi se da zaključak treba biti po-

ziv na pokajanje, ali nije tako. Nahmanides piše u svom komentaru:

već i zbog zasluga zemlje Izraelove.

"Usadite u svoja srca sve riječi kojima danas svjedočim protiv vas ... da pazite da izvršite sve riječi ove Tore" (Poglavlje 32,46). Raši kaže: "Čovjekove oči i uši moraju biti potpuno usklađene s riječima Tore."

"Pjesma ne objavljuje da je buduće

"Jer ovo nije prazna stvar za vas,

izbavljenje uvjetovano pokajanjem i

već je to vaš život, i ovime ćete pro-

službom B-gu." B-g vodi Svoj na-

dužit svoje dane na Zemlji ..." (32,

rod i neće tolerirati zle narode koji

47). Vaša nastojanja da naučite i

"Poput olujnih vjetrova nad vege-

nanose povrede Djeci Izraelovoj, te

slušate Toru nisu isprazna, velika

tacijom i poput kišnih kapi na vlati-

će On izvršiti osvetu u njihovo ime

nagrada ovisi o tome, "jer to je vaš

ma trave." (32,2). Riječi Tore uzdižu

koristeći se zemljom Izraelovom: "I

život." (Raši). ■

one koji ju uče i čini da oni rastu.

On će umiriti Svoju zemlju - Svoj

.

srcima Židovskog naroda, kao što kiša i rosa gase žeđ tla i čine da vegetacija niče za sva B-žja stvorenja.

Strana 14

..

Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Daniel Travis:

Dobre namjere Reuven je otišao u šetnju u vrijeme že-

majke Lee kada ih je ubrao. Potak-

no je zabranjeno uzeti nešto što pri-

tve pšenice i pronašao dudaim u polju,

nut tako dubokim osjećajima, mo-

pada drugome. Ako u procesu izvr-

pa ih je donio svojoj majci Lei. (Posta-

gao je lako opravdati uzimanje ovih

šavanja micve osoba ošteti imovinu

nak 29,25)

biljaka s privatnog posjeda; čin koji

drugih, ona je u cijelosti odgovorna

se smatra krađom. Njegova odlučna

da plati za sve što je oštećeno, bez

želja da postupi čestito omogućila

obzira na plemenite namjere koje je

mu je da prevlada tu racionalizaciju

imala.

Kada šetate privatnim, pa čak i gradskim vrtovima, zabranjeno je brati cvijeće ili uzimati sa stabala.

Podrazumijeva se da je dopuštenje

i djeluje s punim poštenjem.

Kako je Reuven bio nagrađen

dano samo za šetnju vrtovima, a ne

Bez obzira koliko dobre bile nečije

zbog uzdržavanja od krađe? Nje-

za branje bilo čega iz njih. Reuven je

namjere, čovjek uvijek treba razmot-

govi potomci, koji su bili pastiri,

bio potpuno svjestan toga i pobri-

riti posljedice koje njegova djela

dobili su dio zemlje s prostranim

nuo se da uzme poljsko cvijeće koje

imaju na imovinu drugih. Premda

bujnim

nije imalo vlasnika. Nije nužno da

se gotovo svaka druga micva u Tori

Premda su pastiri općenito ozlogla-

nam Tora kaže da Reuven nije bio

može staviti po strani zbog spašava-

šeni po tome da napasaje svoju sto-

lopov, jer su sva Jakovljeva djeca

nja života, prijestup krađe toliko je

ku na tuđim pašnjacima, budući da

bila izuzetno pravedna. Tora nas

ozbiljan da čak i da bi se spasilo ne-

im je B-g dodijelio dio zemlje koji je

podučava o potankostima poštenja.

čiji život, uzimanje tuđe imovine

obilovao

Nakon što je rodila četvrto dijete,

dopušteno je jedino pod uvjetom da

potomstvo je bilo pošteđeno kršenja

Lea više nije donijela na svijet nijed-

se za nju naknadno plati. Nitko ne

zabrane krađe. ■

no dijete. ’Dudaim’ – poljski cvijet,

smije ukrasti - tj. uzeti bez da plati -

imao je ljekovita svojstva kao lijek

makar i da spasi život! Što se tiče

za plodnost, a Reuven je bio potak-

drugih, manje hitnih micvot, potpu-

travnjacima

pašnjacima,

i

livadama.

Reuvenovo

Prevela Tamar Buchwald

nut željom za dobrobit i čast svoje

Godina 13 15Broj 50 Strana

Strana 15

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR:

Paraša (priča) Ha'azinu govori o povezivanju s blaženstvom Roš hašane i mjeseca tišrija. Paraša Ha'azinu se uvijek čita nakon Roš hašane i ona nam daje snagu i savjete kako bi nam godina bila bolja.

Primjećujemo da ponekad parašot

u Tori naizgled nisu sinkronizirane s kalendarom. Na primjer, priča o izlasku iz Egipta, koja je povezana s mjesecom nisanom i Pesahom čita se nakon Hanuke. Isto tako paraša Ha'azinu, koja se čita tijekom blagdana u mjesecu tišriju, iznosi priču o Mošeovoj smrti koja se dogodila 7-og dana mjeseca adara, tjedan dana prije Purima.

Zohar objašnjava da se paraša Ha'azinu čita u mjesecu tišriju, čiji je astrološki znak "moznaim" (Vaga), a obje te riječi u korijenu imaju slova A.Z.N (.

.‫ז‬.‫)א‬

(Ova slova također

tvo-re i hebrejsku riječ za uho, organ koji održava našu ravnotežu i koji koristimo da čujemo, a isto tako simboliziraju i sefiru Bina. Zapravo, čitavo to razdoblje na kraju godine priprema nas za blagdane u tišriju i

povezivanje sa sefirom Bina.

šanu, Novu godinu, ponovno stvo-

lo, stvara onu stvarnost koju on želi.

reni i u tu svrhu smo se spojili sa

■ haTo je ono što se događa na Roš

sefirom Bina, kozmičkim spremištem

šanu kada se svijet vraća na Berešit,

svemira, kako bi iz nje crpili obilje i

početak. Mi možemo primiti pravu

blagoslove koji su nam potrebni za

Svjetlost Berešita kada prihvatimo

narednu godinu.

da smo ovdje da budemo kreatori,

Paraša počinje riječima: "Slušajte

kada se oslobodimo bijesa, ljutnje i

nebesa i ja ću govoriti, i počuj, zemljo

osjećaja žrtve, i kada napravimo

riječi usta mojih", za razliku od biblij-

mjesta za radost, optimizam i lju-

skog teksta u knjizi proroka Izaije:

bav, kad u svemu vidimo priliku za

"Čujte nebesa i slušaj zemljo, jer G-s-

rast, stvaranje, i kad shvatimo da je

pod je govorio". Slušajte je snažniji

sve za dobro. Na taj način privla-

izraz od riječ čuj. Prema Midrašu, u

čimo Beskrajno Svijetlo, beskrajno

trenutku kada je Izaija rekao: "Čujte

obilje i blagoslove za narednu godi-

nebesa i slušaj zemljo", začuo se glas i

nu.

upitao tko se to usuđuje tako govoriti, i zato je Izaija odmah nastavio dalje i rekao: "jer G-spod je govorio".

To je drugačije nego kod Mošea koji

Veliko slovo "lamed" u paraši Nica-

je rekao: "Slušajte nebesa, ja ću govo-

vim, 30 stihova u paraši Vajeleh (la-

riti." On i nitko drugi. Kao što je

med ima numeričku vrijednost 30), i

Moše, a ne Stvoritelj, bio taj koji je

oblik slova lameda koje ide iznad

prije četrdeset godina učinio da se

gornje linije, dokazuju našu spo-

razdvoji more, sada je Moše taj koji

sobnost da se spojimo sa višim

preuzima

svjetovima. Štoviše, "lamed" je taj

"Slušajte nebesa, ja ću govoriti." On

koji je stvorio astrološki znak Vage.

preuzima inicijativu, ostvaruje dje-

Podsjećamo se da smo na Roš haStrana 16

odgovornost

rekavši:

Kabalisti objašnjavaju da ne postoji ništa veće od radosti koja je zapo-

vijeđena, jer kad tako činimo (odlučimo, naredimo si da ćemo biti radosni, sretni) onda možemo ostvariti našu zasluženu radost. To se dešava kroz razumijevanje i povezivanje sa suštinom stvaranja, koje je na dobro stvorenih bića, i to je snaga koja nam je dana u paraši Ha'azinu, bezgranična moć koju je potvrdio i naš učitelj Moše. ■ Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti Š krtac i ogledalo

Jednom prilikom prenoćio reb Eisig kod nekog siromašnog seljaka. Na odlasku blagoslovi on domaćina uspjehom u poslu i bogatstvom koje će dijeliti s potrebitima.

Nije prošlo previše vremena, a domaćin je postao jedan od najbogatijih trgovaca u kraju. Međutim, kako to obično biva, s bogatstvom je došla pohlepa, a s pohlepom bahatost. Tako je sada naš domaćin prezirao siromašne isto toliko koliko ih je nekada uvažavao. Srce mu je toliko otvrdnulo da je unajmio stražara koji nije puštao siromahe preko njegovog praga.

Kad je čuo za tu promjenu u ponašanju, uputi se reb Eisig po drugi puta u seljakovu kuću. Na vratima ga dočeka stražar:

"Moj je gospodar upravo u društvu uvaženog gosta."

"Ipak mu prenesi," ustrajao je reb Eisig, "da čovjek koji ga je obogatio svojim blagoslovom čeka na njegovu dobrodošlicu."

J

ednom kada prihvatimo B-ga kao apsolutnu stvarnost, moramo dovesti u pitanje ljudsko postojanje. Mi znamo da postojimo (zato što nam je to rekao B-g), ali isto tako znamo da to ne znači da mi moramo postojati. Teško da bi B-žji svemir prestao postojati čak i da nitko od nas nikada nije rođen. I zaista, B-žja apsolutna stvarnost ne bi bila ni trunke drugačija čak i da se mi uopće nismo rodili. Zato sama činjenica da smo stvoreni predstavlja način na koji je B-g izabrao da svatko od nas živi. Nitko od nas nije ovdje slučajno; mi smo ovdje zato što B-g želi da postojimo. Ali, s kojim razlogom?

B-g je stvorio svemir i život koji poznajemo zato da bi, kao nebeski arhitekt, ostvario svoju viziju: "B-g je želio imati prebivalište u nižim svjetovima." On je stvorio Zemlju, s pripadajućim prirodnim bogatstvima, i ljudska bića koja žive na njoj. Naša je dužnost da iskoristimo ta prirodna bogatstva, s namjerom da pročistimo i usavršimo materijalni svijet te ga pretvorimo u dom za B-ga. To je svrha ljudskog života. ~ R. Menachem Mendel Schneerson ■

R azgovaraj s B-gom kao što razgovaraš s najboljim prijateljem.

Ispričaj Mu sve. ~ R. Nahman iz Breslova ■

Stražar ga pusti u kuću, ali iskrena se dobrodošlica nije osjetila. Zato reb Eisig uhvati pod ruku svog domaćina i dovede ga do prozora:

"Pažljivo pogledaj kroz prozor. Što vidiš?"

"Vidim ljude, koji su zauzeti svaki svojim poslom," odgovori bogataš.

Reb Eisig ga ponovo uhvati pod ruku, ali ovaj put ga dovede pred ogledalo, pa ponovi pitanje:

"A što sada vidiš?" Čovjek je neko vrijeme zbunjeno stajao, onda se opet pogledom vrati na ogledalo, pa nesigurno procijedi kroz zube:

"Sada vidim samo sebe."

Reb Eisig mirnim glasom prekine neugodnu situaciju:

"Pogledaj! Prozor je napravljen od stakla i ogledalo je, isto tako, napravljeno od stakla; ali ti kroz prozor vidiš druge ljude, dok u ogledalu vidiš samo sebe.

Zašto je to tako? Zato što je staklo ogledala sa stražnje strane premazano srebrom (kesef - na hebrejskom znači srebro i novac). Došlo je vrijeme da treba ostrugati srebro, kako bi ti opet mogao vidjeti druge ljude.

S tim riječima, reb Eisig krene prema pozadini ogledala. Domaćin je dobro razumio poruku:

"Ostavi mi moje bogatstvo, a ja ću pomaganje siromašnima od danas smatrati za svoju svetu dužnost. " ■ Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Godina 13 17Broj 50 Strana

Strana 17

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

Kontroliranje ljutnje (nastavak)

sno o našim okolnostima. Mi znamo da ćemo, kada imamo zakazan termin kod liječnika, možda morati čekati u čekaonici sat vremena ili više, pa nas to u osnovi ne ljuti previše. Uzmemo sa sobom nešto za čitanje ili molimo Tehilim i strpljivo čekamo. Ako nam majstor kaže da će doći ujutro, iskustvo nam govori da ga ne očekujemo prije kasnog popodneva. Možda nećemo biti sretni radi toga, ali obično nas to neće razbjesniti. Međutim, ako smo nekome rekli da nas dočeka na ae-

Ne znam tko je prvi spomenuo da za oslobađanju od ljutnje pomaže ako udaramo po vreći za boks ili razbijamo prazne boce. Istraživanje je pokazalo da to ne oslobađa od ljutnje. Upravo suprotno, to ju uvećava. Talmud je znao više o tome

kad je rekao da je razbijanje stvari iz ljutnje grijeh poput avoda zara. To dozvoljava ljutnji da se pretvori u bijes, što je destruktivno.

Na kraju, kontrola bijesa ovisi o sprečavanju "iskre" da potpali bijes.

Bijesni odgovor, dobro naučen još od djetinjstva, čuči u umu i jednom kad iskra dopre do njega, on se zapali i ne može ga se kontrolirati.

Trik je u tome da se iskru spriječi u tome da dosegne taj bijesni odgovor. Tradicionalne tehnike, poput brojanja do deset ili punjenja usta vodom, namijenjene su tome da stvore vremenski razmak između pojave iskre i toga da ona zapali gorivo. Međutim, mnogi ljudi reagiraju gotovo refleksno i ne daju si odmak od 10 sekundi.

Budući da reakcija može biti toliko brza, čovjek možda neće biti u stanju adekvatno razmišljati kad je isprovociran. Razmišljanje se mora obaviti unaprijed. Primjerice, kada se dogodi problem tijekom leta avionom, to nije najbolji trenutak da pilot ode pogledati u priručnik što da učini. Očigledno, pilot mora biti unaprijed spreman da se suoči sa svim mogućim komplikacijama.

Slično tome, čovjek mora biti unaprijed spreman na provokacije ljutnje.

Iako možda nećemo biti sposobni

Strana 18

zastati i proanalizirati stvari kad smo isprovocirani, možemo pogledati unazad na epizode iz prošlosti i pokušati naučiti nešto o našim reakcijama što ćemo moći primijeniti u budućnosti. Generalno, osjećaj ljutnje pojavljuje se kada je čovjek 1. frustriran ili ljubomoran, 2. prestrašen, 3. povrijeđen.

rodromu i čekali smo na stajalištu ■ pola sata, možemo se prilično razljutiti jer smo očekivali da on bude ovdje kada dođemo. Kada bismo mogli shvatiti da je čovjek možda zapeo u gustom prometu, ali nema mobitel kako bi nas obavijestio, naša bi ljutnja umnogome bila umanjena.

Započnimo sa frustracijom. Frustracija je općenito rezultat ne dobivanja onoga što je čovjek želio ili očekivao. Neki ljudi osjećaju da zaslužuju imati sve što žele i postaju frustrirani kada njihova očekivanja nisu ispunjena. Lako je razumjeti da djeca koja su odgajana na način da u osnovi dobivaju ono što žele, razviju očekivanja da će jednako tako biti i u njihovim interakcijama sa drugim ljudima, a ne samo sa njihovim roditeljima. Međutim, društvo mo-

Možemo pogledati unatrag na neke od naših bijesnih reakcija i razmisliti jesu li naša očekivanja bila u potpunosti opravdana. To znanje možemo primijeniti u budućnosti.

žda neće biti toliko prilagodljivo kao što su to roditelji. Čovjek može biti nesvjestan toga da su njegova očekivanja od društva nerealna, i on će osjetiti ljutnju frustracije kada mu svijet ne da ono što on smatra da mu pripada.

Naša se očekivanja razlikuju ovi-

"Ali," možete reći, "jedan od mojih problema sa ljutnjom je vezan uz moju djecu. Ja im kažem da nešto učine, a oni ne slušaju. Kao da me ne čuju. Je li očekivanje da bi djeca trebala slušati roditelje nerealno?

Kako da izbjegnem to da se ljutim na njih?"

Vi ste 100 posto u pravu. Mi imamo apsolutno pravo očekivati da djeca slušaju svoje roditelje, u slučaju kada: 1. roditelji znaju kako razgovarati sa svojom djecom, i 2. kada su roditelji uzor svojoj djeci u poslušnosti autoritetu. Ako su ta dva zahtjeva ispunjena, tada je legitimno očekiDivrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

vati da nas naša djeca slušaju.

No, znamo li kako razgovarati sa svojom djecom? Činjenica je da nitko ne voli da mu se išta naređuje.

Talmud kaže da čovjek od kojeg se traži da izvrši micvu zaslužuje veću nagradu od onoga tko to čini dobrovoljno, jer kada je čovjeku zapovijeđeno da nešto učini on automatski stvara otpor prema tome te ga mora nadvladati (Kidušin 31a). Djeca, kao i odrasli, ne vole naredbe.

Knjiga Kako razgovarati sa djecom da bi djeca slušala i slušati da bi djeca govorila,* opisuje djelotvorne metode.

"No, ne bi li djeca jednostavno trebala prihvatiti autoritet svojih roditelja čak i ako ne žele učiniti ono što im roditelji kažu?" Kako bi se to dogodilo, roditelji moraju biti uzor djeci, pokazujući im da oni prihvaćaju autoritet čak i kada im se to ne sviđa.

Raši kaže, "Čovjek ne bi trebao reći, 'Ja mrzim svinjetinu.' Umjesto toga, on bi trebao reći, 'Ja bih volio probati svinjetinu, ali to nije moguće. Hašem je to zabranio' (Levitski zakonik 20,25)." Ne jesti hranu koja nam je jako privlačna bilo bi prihvaćanje autoriteta protiv naše volje.

Kako možemo pokazati da prihvaćamo autoritet protiv naše volje?

Ako koristimo uređaj koji otkriva radare kako bismo izbjegli policijskoj kontroli kada kršimo ograničenje brzine, teško da smo model poslušnosti autoritetu. Umjesto toga, mi svoju djecu učimo da budu neposlušna autoritetu. Lekcija je: Samo nemoj da te uhvate.

Evo nešto što često možete učiniti.

Kada vam netko želi reći nešto što liči na lašon hara, recite, "Zaista sam znatiželjan da to čujem, ali nije nam Godina 13 19Broj 50 Strana

Učinkovit život

dozvoljeno slušati lašon hara." Neka vas vaša djeca čuju kad to govorite.

Neka vide da sa velikom pažnjom izbjegavate lašon hara. Neka vide da izbjegavate neistinu čak i kada vam to ne ide u prilog. Tražite načine na koje možete demonstrirati da prihvaćate autoritet čak i kada vam se to ne sviđa. Tada će biti opravdano da očekujete od njih da prihvate vaš autoritet.

Ako te dvije stvari izostanu, očekivati da vas vaša djeca slušaju može uistinu biti nerealistično. Kada se ponašate na način koji će vaša očekivanja od njih učiniti opravdanima – tj. efektivno komunicirate s njima i primjer ste im u poslušnosti autoritetu – vjerojatnije je da ćete uvidjeti da se vaša ljutnja u odnosu na njih značajno smanjila.

Ponekad smo ljuti na sebe jer smo

frustrirani sami sobom. Možda smo učinili nešto neprikladno, napravili pogrešku ili zaboravili nešto važno i sada kudimo sami sebe.

Biti ljut na samog sebe ponekad može biti konstruktivno. Sefarim kažu da svaka mida koju je Hašem stvorio mora imati neku pozitivnu primjenu. Kada ste ljuti na sebe zbog nečega što ste učinili ili nečega što ste propustili učiniti, to vas čini opreznijima da ne ponovite to pogrešno djelo ili da ne zanemarite dužnost.

Međutim, konstruktivna ljutnja ima svoje granice. Baš kao što previše šećera kavu čini nepitkom, tako pretjerana ljutnja na samog sebe može rezultirati depresijom. Ona treba služiti svojoj svrsi kao upozorenje i obeshrabrenje ponavljanju pogrešaka, i potom je treba odbaciti.

Čovjek se može ljutiti na sebe jer je počinio aveira. On mora učiniti sve što je potrebno za ispravnu tešuva, ali zatim mora nastaviti dalje. Dugotrajno pretjerano razmišljanje o aveira je kontraproduktivno. Rebbe iz Kotzka je rekao, "Aveira je poput blata. Baratao njime ovako ili onako, u svakom ćeš slučaju ostati prljav.

Ostavite se toga." On je također rekao, "Gdjegod je nečiji um, tamo je i on. Ako nastavite razmišljati o aveira, tada ste zarobljeni u njoj."

Možete se ljutiti na nekog drugog tko je počinio nedjelo. Ako primijenite talmudsku tvrdnju, "Sudi svakom čovjeku s naklonošću" (Etika otaca 1,6), možete uvidjeti da je vaša ljutnja neutemeljena. Čak i ako je opravdana, ona bi vas trebala potaknuti da ispunite micvu hohei'ah tohei'ah (svakako trebaš prekoriti), i pokušate vidjeti tog čovjeka ispravno. Morate biti iskreni i pažljivi da svoj ukor iznesete prema smjernicama koje su naši mudraci dali u Etici otaca.

Vidjeli smo da je Moše Rabeinu pogriješio u tri prigode kada se razbjesnio (Vajikra Raba 13). Međutim, on nije sagriješio kada je, u ljutnji, razbio ploče sa Deset zapovijedi, jer je to bilo zato da bi ukorio Izraelce za njihov grijeh. Na to da je ta ljutnja bila hvalevrijedna upućuje i činjenica da je on spremno molio Hašema da oprosti narodu, i Moše je bio voljan žrtvovati svoj život kako bi postigao to oproštenje. ■

*Faber, Adele i Elaine Mazlish, HarperCollins, 1999.

Prevela Anja Grabar Strana 19

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu musarsko učenje kako transformirati svoj život svjetlo, jer tada oblak prekriva

Učiti s namjerom da se

sunce i on ne vidi ništa. Cjelo-

čini

kupno njegovo uzvišeno znanje postoji ili prije toga ili nakon to-

Lomed al menat leasot

ga, ali kad je situacija ovdje,

Više nego što učite, činite.

smetnja koju stvara suđenje čini

— Pirke Avot 6,5

ga drugom osobom. Osvrćući se

unatrag, reći će: "U vrijeme suđenja ja nisam bio ista osoba kao POSLJEDNJE POGLAVLJE usredo-

što sam sada, nakon suđenja."

točilo se na potrebu podučavanja

Te ideje odražavaju opći pristup

drugih. Sad nam je rečeno da naš

musara, koji daje iskustvu, a ne

vlastiti duhovni napredak zahtijeva ne samo da podučavamo, već i da

um općenito slab alat za utjecanje

nešto sami "učinimo". Kojim putem

na duhovni rast. Riječima Altera iz

trebamo ići da ono što smo naučili

Novarodoka:

time provedemo u djelo?

samo idejama moć da preobraze.

■ Naravno, ideje su polazište, jer mentalno moramo oblikovati namjere i identificirati ideale koje tra-

Ali ako netko zna ... samo svojim

žimo, ali srca će se dojmiti i do pro-

izvora

umom, a ne i osjetilima, otkrit će

mjene će doći tek onda kada te ideje

može angažirati um podjednako

da njegov mentalni napor dono-

provodimo u stvarnosti. Imajući na

kao i izučavanje prirodnih znanosti,

si samo mentalni [tj. intelektu-

umu upravo ovaj proces, Rabbi Elya

matematike ili povijesti umjetnosti.

alni] rezultat, a ne osjetilni [tj.

Lopian je definirao musar kao "tje-

Intelektualna postignuća mogu do-

stvarni]. Kao što su učenjaci re-

ranje srca da osjeća ono što um

nijeti veliko zadovoljstvo, a briljan-

kli, "Zli znaju da je njihova sud-

shvaća".

tni učenjaci uvijek su se smatrali

bina zla i gorka, ali previše im je

zvijezdama u židovskom svijetu; ali

teško da se promijene." Iako mu

dobili smo upozorenje da ne padne-

mentalni trud omogućuje da

mo u zamku mišljenja da je učenje

umiri uzavrelu ljudsku prirodu i

samo umom cilj naših duhovnih

zla svojstva dok govori o mo-

aktivnosti. Kao učenika musara, naš

ralnim idealima, on uopće ne

je cilj šleimut - cjelovitost ili potpu-

može savladati svoje sklonosti i

nost - i keduša, svetost. Ako zadovo-

odreći se svojih strasti, i radovati

ljimo um pa čak i impresioniramo

se B-žjoj presudi, jer njegov trud

druge svojom briljantnošću, ali se

nije bio da educira sebe kako da

ne angažiramo u aktivnostima koje

stvari sprovede u stvarnu pra-

odražavaju i utjelovljuju ono što

ksu, već samo da mentalno

smo učili, ne približavamo se cjelo-

shvati pravi svjetonazor, cjelo-

vitosti i svetosti koju tražimo.

kupni način življenja, "kako, što i

Proučavanje

židovskih

Učitelji musara bili su odlučni u

kada" ...

procjenjivanju onoga što doprinosi i

U momentu suđenja on je poput

što ne doprinosi osobnoj transfor-

slijepca koji nikada nije vidio

maciji te je njihov zaključak da je Strana 20

Učenje jednostavno nije dovoljno ako ono što naučite ostane zatočeno između vaših ušiju, jer ako učenje seže samo dotle, ono vjerojatno neće imati silu da upravlja vašim stvarnim ponašanjem kada "oblak prekrije sunce i [vi] ne budete i stanju

išta vidjeti," kao što se događa kada se emocije rasplamsaju u stvarnim životnim situacijama, pa zamagle intelekt. Stvarne promjene zahtijevaju da svoje učenje aktiviramo radeći.

Postoje dva različita načina za shvatiti kako "učenje s namjerom da se čini" primijeniti u praksi. Najjednostavnije je to shvatiti na način da Divrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu

kada osoba kombinira učenje sa

mjerom da se primijeni ono što se

drugačiji ljudi. Samo intelektualno

stvarnom praksom, izravno provo-

nauči - čak i kada to učenje nije po-

učenje nema taj potencijal.

deći izučavani koncept u praksi, ta-

praćeno nikakvim konkretnim po-

da će ta ideja sigurno postati dublje

stupkom - samo učenje može biti

ukorijenjena u njegovoj ili njezinoj

kvalitativno drugačije nego kad se

suštini.

uči bez te namjere. Aktiviranje ma-

Kao primjer imamo zakon koji se podučava u Tori: "Ako vidite da magarac vašeg neprijatelja leži pod

svojim teretom, hoćete li izbjeći da mu pomognete? Svakako ćete pomoći zajedno s njime." Talmud to

šte s konkretnim detaljima i unošenje želje za promjenom u proces učenja može samo po sebi biti tran-

sformativni proces. Ovo je nova predodžba i jedan od inovativnih koncepata musarskih majstora.

Očito se ova dva osnovna pristupa međusobno ne isključuju; oni se međusobno nadopunjuju i treba nastojati vježbati oba. Promjene koje ćemo uvidjeti možda se neće desiti istog časa, ali one su zagarantirane.

Polako, s vremenom, kao što Rav

Yisrael obećava, pojavit će se nova osoba: Neka srce čovjeka ne očajava

proširuje i daje obrazloženje za ovaj

Na primjer, v'ahavta l'reaha ka-

zakon: "Ako prijatelj traži da mu

moha - "voli svog bližnjega kao sa-

pomognete rastovariti, a neprijatelj

moga sebe" - uzvišena je ideja koja

natovariti, [prva] obaveza je u od-

je bazična za židovstvo. Kako mo-

nosu na neprijatelja kako bi zatomili

žemo "učiti s namjerom da se čini"

svoj zli nagon [jecer ha'ra]". Pomoći

prema tom drugom pristupu? Uči-

neprijatelju je prioritet, jer će to uči-

telji musara nam kažu da samo uč-

niti da se susretnete s vašim vlasti-

vršćivanje naših namjera da prove-

tim unutarnjim duhovnim protivni-

demo taj koncept tako da zamislimo

kom, kojeg se može pobijediti samo

lice nekoga koga namjeravamo vo-

putem stvarnih životnih susreta.

ljeti i koristeći se maštom vizualizi-

PRAKSA

ramo kako se to događa, može imati

Rambam navodi da je tješenje oža-

stvarni utjecaj. Kroz snažnu namje-

lošćenih rabinska zapovijed koja is-

ru i prizivanjem živih mentalnih

punjava biblijski nalog s kojim smo

slika, stil ponašanja će oživjeti i

se susreli u ovom razmatranju: "Lju-

možemo računati da će to na nas

bit ćeš bližnjega svoga kao samoga

iznutra djelovati upravo na onaj

sebe."

To je dobro za znati, ali sasvim je druga stvar činiti to. Tekst kaže "neprijatelj", a ta riječ toliko nedostatno opisuje onu eksploziju osjećaja i mržnje koje osjećamo samo kad vidimo tu osobu koja nas je povrijedila ili narušila naše pravedne težnje.

način na koji smo namjeravali.

ako uči musar, i ne bude potaknut ili ako ne osjeća stvaranje nikakvog dojma na njegovu dušu koji bi ga motivirao da promijeni svoj put. Kroz mnogo izučavanja duljeg

[musara]

vremenskog

tijekom razdoblja,

dojmovi će se nakupiti i on će se

transformirati u drugu osobu.

Ako prije to niste znali, sada ste na-

Suočeni s uzavrelim i snažnim osje-

Ako je vaše duhovno znanje teo-

učili biblijski temelj za zahtjev da

ćajima, zar bismo mu trebali pomoći

retsko i intelektualno, ne možete od

pružite utjehu onima koji su ožaloš-

oko tereta? Bez učenja za to ne bi-

njega očekivati puno dobrog. Kad

ćeni.

smo znali. Bez da to činimo ne bi-

ga provodite u praksi - bilo to u

smo imali nikakvog stvarnog isku-

stvarnosti ili u vježbi vizualizacije –

stva djelotvornog duhovnog razvi-

vi pokrećete doživljaje, a oni su

janja ugrađenog u ovaj zakon. Učeći

stvarni agensi transformacije. Kao

ga, znamo što se očekuje. Radeći to,

što kažu neurobiolozi, neuroni koji

susrećemo se s transformativnim

zajedno reagiraju zajedno se i pove-

doživljajem koje nas čini cjeloviti-

zuju. Kada potaknemo izravno is-

jima.

kustvo, time mijenjamo i temeljnu

Druga ideja je da kada se uči s na-

Godina 13 21Broj 50 Strana

strukturu svog mozga i postajemo

Međutim, da biste stekli duhovnu korist od te micve i usvojili njezino učenje, morate je činiti. Znate li nekoga tko oplakuje gubitak bliske osobe? Priđite da utješite tu osobu.

Nazovite je telefonom, pošaljite email ili još bolje posjetite je kako biste utješili ožalošćenog.

Strana 21

(nastavak s 21. stranice)

Činiti

Alan Morinis:

svog

Srce smješteno u umu

učitelja

mudrim Ha'mahkim et rabo Kao što se željezo željezom oštri, tako i čovjek oštri drugog čovjeka.

— Izreke 27,17

OVA METODA transformacije doslovno se prevodi kao "onaj koji oštri svog učitelja." Po tradiciji se smatra da to "oštrenje" predstavlja mudrost, što nas dovodi do pitanja:

šipku? Brušenje željeza željezom

bi vidjeli jesu li učenici dovoljno

Što učenik može učiniti da svog uči-

stvara oštar rub na oštrici, baš kao

budni da prihvate izazov. Jasno je

telja učini mudrijim?

što razmjena ideja među ljudima

da se od učenika očekivalo i čak ih

izoštrava njihovo razmišljanje.

se poticalo da postave izazov učite-

Jedna stvar koju učenik može učiniti je da postavlja oštra pitanja.

Ili da se pozovemo na drugačiju

Rabin Chaim iz Voložina donio je

metaforu, u Talmudu čitamo učenje

sud da je učeniku zabranjeno pri-

Rabi Nahmana bar Jichaka, koji je

hvatiti riječi nastavnika dok god

■

lju, a podrazumijevalo se da će učitelj, kao i učenik, od tog izazova imati koristi.

pitao: "Zašto se Tora uspoređuje s

Ovo nam je učenje potrebno, jer

ima poteškoća ili pitanja. Nijedno se

drvetom? Kao što je pisano: "Ona je

takvo ponašanje većini nas nije jed-

pitanje ne smije isključiti zbog toga

Drvo života onima koji je se čvrsto

nostavno. Ako ne razumijemo, sra-

što je prejednostavno, ili glupo ili se

drže." Ovo je stoga da poduči da,

mimo se progovoriti. Ako učitelj za

ponavlja. Učenik je dužan nastaviti

kao što mali komad drveta može

nas ide prebrzo s gradivom, krivi-

pitati: "Nije mi jasno što to znači"

zapaliti veliki, tako i učenici Tore

mo sebe što nismo držali korak s

sve dok to ne bude objašnjeno na

izoštravaju svoje učitelje." A Raši

njim. Ako nam se pojavi pitanje,

zadovoljavajući način, a učitelj (ili

dodaje, "njihovim stalnim postav-

možda ćemo ga odbaciti kao previše

roditelj, supervizor, itd.) mora na-

ljanjem pitanja." Ponekad će učitelj

jednostavno, kao ono koje nas može

stojati objašnjavati iznova i iznova

morati dodatno istraživati da bi dao

osramotiti jer pitamo nešto što svi

sve dok učenik ne shvati. Poput oš-

odgovore na učenikova pitanja i na

drugi vjerojatno razumiju. Ovdje

trice koja se opetovano prevlači pre-

taj način učenik doprinosi prošire-

nam se kaže da se ne susprežemo,

ko brusnog kamena, svako objaš-

nju učiteljevog znanja i mudrosti.

jer nismo jedini koji će potencijalno

njenje ne samo da pojašnjava učeniku, ono izoštrava učiteljevu mudrost.

Svrha svih ovih slika je da opiše kako živa, oštra interakcija ne samo da proizvodi činjenice, već i služi za

imati koristi od naših pitanja. Postavljanje pitanja koja imamo isto tako je i usluga našim učiteljima: Njima je potrebno naše brušenje da bi po-

"Kao što se željezo željezom oštri,

izoštravanje uma onih koji su uklju-

tako i čovjek oštri drugog čovjeka."

čeni u to. Kaže se da su brojni tal-

Jeste li ikad vidjeli kuhara kako oš-

mudski mudraci u svoje lekcije uk-

Ponekad učenik čak i zaskoči uči-

tri noža stružući ga o drugi nož? Ili

ljučivali izjave za koje su znali da su

telja! Rav Yisrael Salanter držao bi

potezanjem noža o kaljenu čeličnu

u suprotnosti sa zakonom samo da

govor svakog tjedna, i svakog tje-

Strana 22

stali oštri.

Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu

dna učenici bi mu postavljali pita-

unatrag, i on krene unatrag. Rabini

tako trebao primjenjivati i roditelj

nja. Tijekom jednog takvog govora,

također odbiju zasnivanje zakon-

na dijete, supervizor s osobljem i

baš kad je Rav Yisrael završavao

skih odluka na osnovu potoka. Tada

tako dalje. Iako mi nemamo nika-

jednu složenu raspravu, netko mu je

on naredi zidovima sinagoge da se

kvu mogućnost da "izoštrimo" B-ga,

postavio pitanje koje je razorilo nje-

sruše, i kad se oni počnu naginjati,

iz ove priče učimo da bi se učitelj

govu

argumentaciju.

Rabi Jehošua ih ukori rekavši: "Ako

trebao veseliti kada učenik da pravi

Rav Yisrael je tek nakratko zastao,

se učenjaci međusobno raspravljaju,

odgovor, možda čak bolji i od učite-

zatim priznao da je pogriješio i sišao

zašto se vi miješate u to?" Pa se oni

ljevog. Najveća radost učitelja tre-

s podijuma.

ne sruše već ostanu nakošeni. Tada

bala bi biti u tome da su ga nadma-

se Rabi Eliezer obrati nebu, a b-žan-

šili oni koje je podučavao, a zatim

ski glas odgovori, rekavši: "Zašto se

učiti od tih učenika.

kompletnu

Potrebno je biti mudar učitelj da bi se prihvatila ona pitanja učenika koja će povećati njegovu vlastitu mudrost. Uzor za taj stav prihvaćanja nalazimo u poznatoj priči u Talmudu o Ahnajevoj peći. Rabini se se uskladili u raspravi tako da je Rabi Eliezer ostao jedini protivnik konsenzusa. Međutim, on se nije predavao te je zazvao: "Ako sam u pravu, neka drvo rogača to dokaže tako što će poletjeti zrakom." I poletjelo je. Ali većina odgovara, "Ne

sporite s Rabi Eliezarom kad se zakon slaže s njim u svemu?" Tada Rabi Jehošua ustane na noge i kaže: "Nije na nebu", što znači da se odluke o zakonitosti donose na zemlji, a ne na nebu, tako da čak ni nebeskom glasu nema mjesta u rabinskim odlukama. Na to se začuo nebeski glas koji je ushićeno uskliknuo: "Moja su me djeca pobijedila!

Moja su me djeca pobijedila!

Možda se ova ideja nalazi u središtu upute koju nalazimo u Pirkei Avot 1,6 "Učinite si učitelja". Važno je da učenje kaže "učinite", a ne "pronađite". Nije dovoljno samo pronaći nekoga tko ima znanje koje tražimo i prisustvovati predavanjima tog učitelja. Umjesto toga, mi imamo ulogu u stvaranju mentora koji nam je potreban, svojim vlastitim naporima da učimo, što uklju-

prihvaćamo zakonske odluke od

B-žji odgovor rabinima je model

čuje i pitanja koja postavljamo. Tu

drveća". Tada Rabi Eliezer kaže da,

kako učitelj treba komunicirati s

osobu imenujemo mudrijom od

ako je u pravu, neka potok poteče

učenicima, a taj bi model jednako

sebe u određenom području koje želimo izučavati. A zatim, neumorno ispitujući i nastojeći iznuditi odgovore od svog učitelja, činimo ga još pametnijim. Kroz ove napore mi ćemo "stvoriti" tog učitelja.

Naši napori izoštravaju sposobnosti onoga koji nas može naučiti i na taj način tu osobu pretvaramo u učitelja koji nam je potreban.

PRAKSA Postoji li netko komu možete postaviti pitanje kako bi vam pomogao razjasniti situaciju? Dok ispitujete, imajte na umu da želite izoštriti ili učiniti mudrijim autoritet kod tog subjekta kojem postavljate pitanja. ■

Godina 13 23Broj 50 Strana

Strana 23

COVID

Izrael domaćin online konferencije ministara znanosti o naporima u borbi protiv koronavirusa Nacional, 15.9.2020.

Na inicijativu izraelskog ministra za znanost i tehnologiju Yizhara Shai, u utorak od 14:30 sati po hrvatskom vremenu održava se Svjetska konferencija ministara znanosti ‘Međunarodni napori u borbi

protiv koronavirusa: od istraživanja do provedbe’.

Domaćin konferencije je Izrael, a ona će se uživo emitirati u 19 zemalja svijeta. Konferenciju će voditi izraelski ministar za znanost i tehnologiju i član kabineta za koronavirus Yizhar Shai, a sudjelovat će 18 mini-

stara znanosti iz Argentine, Bjelorusije, Brazila, Bugarske, Kolumbije, Hrvatske, Češke, Njemačke, Gvatemale, Hondurasa, Mađarske, Italije, Perua, Poljske, Slovenije, Španjolske i Švedske.

Tijekom konferencije svaki će ministar znanosti podijeliti zna-

nje koje je stekao tijekom borbe protiv koronavirusa u svojoj zemlji. Između ostalog, svaki će ministar također predstaviti istraživanja, inovativni tehnološki razvoj u medicini i strategije koje su njihove zemlje usvojile u borbi protiv virusa. ■

Izrael je prvi vratio opći lockdown. Građani bijesni: Počinje novi ciklus horora Index, 22.9.'20.

IZRAEL je među zemljama s najvećim brojem zaraženih koronavirusom. Vlada je zato uvela novi lockdown. Ta odluka je naišla na otpor stanovništva, piše Deutsche Welle.

Zemlja je bila u lockdownu i za vrijeme Pashe, židovskog blagdana u travnju, kada je izostala svaka vrsta slavlja. Izraelska vlada sada je drugi put donijela odluku o zabrani kretanja – samo nekoliko sati pred početak židovske Nove godine.

"Majku od 90 godina moram ostaviti samu. Nećemo moći ići k njoj da proslavimo Novu godinu. Pored nje će biti njena njegovateljica, a mi ćemo ostati kod kuće", kaže Yael Turgeman. Roš Hašana, židovska Nova godina, je praznik kada se okupljaju obitelji i prijatelji.

"Razočaravajuće je sve to. Sve je isto kao što je bilo i prvi put.

I sve je neizvjesno. Teško je vjerovati da će to na kraju nešto pomoći."

Stroge mjere Odluka o ponovnom uvođenju zabrane kretanja dijeli naciju.

Prema novim pravilima, Izraelci se smiju udaljavaju od svojih kuća maksimalno jedan kilometar. U četvrtak je objavljena duga lista s ograničenjima i izuzecima.

"Situacija je apsurdna. Nema povjerenja u odluku o novom lockdownu", kaže Anat Dreamer. Na jednoj tržnici u Jeruzalemu obavlja posljednju kupovinu. "Mnogi su bijesni i istovremeno zbunjeni. To nije bilo dobro pripremljeno. Ni prošli put nije bilo jasne strategije za izlazak iz lockdowna. A sada počinje novi ciklus horora."

Gospodarstvo se još nije oporavilo

Anat Dreamer je glumica i od početka pandemije nema posla. "Ne znam kada ćemo opet normalno moći raditi i hoće li se netko pobrinuti za nas.

Imam dojam da se mnoge stvari rade samo zbog političkog i vjerskog pritiska."

Izraelsko gospodarstvo se još nije oporavilo od prvog lockdowna koji je bio u ožujku i travnju. Premijer Benjamin Netanjahu tada je sa svih strana bio hvaljen zbog načina na koji je rješavao krizu i radio na su-

zbijanju pandemije.

Ali od tada su sve glasnije kritike na račun vlade: već mjesecima građani svaki tjedan prosvjeduju ispred premijerove rezidencije u Jeruzalemu. Razlog je njegova korupcijska afera, ali i način na koji vlada rješava koronakrizu.

"Borba protiv koronavirusa djeluje kao obeshrabrujući neuspjeh", piše novinar lista Ha‘aretz Amos Harel. "To je smrtonosna kombinacija lošeg menadžmenta, kaosa, arogancije, lošeg primjera koji daju vodeći ljudi u zemlji i nedovoljne suradnje građana."

Zaposleni u bolnicama na izmaku snaga Izrael je sada među zemljama s najvećim brojem zaraženih.

Ali dok je broj novih slučajeva proteklih tjedana nastavljao rasti, političari, medicinari i ultraortodoksni donositelji odluka su samo odlučili da se regionalno ograniče noćni izlasci u gradovima i gradskim četvrtima.

Vladin nejasan smjer i popustljivost prema raznim interesnim skupinama razbjesnili su mnoge građane. Predsjednik Reu-

ven Rivlin je priznao da je izraelsko vodstvo razočaralo građane. "Razumijem osjećaj zbunjenosti, nesigurnosti i straha kod mnogih građana. Razumijem i prije svega se želim ispričati zbog toga", kazao je Rivlin.

Do sada je u Izraelu registrirano 187.000 zaraženih, prethodnih dana bilo je i po 5000 novozaraženih dnevno. Umrlo je 1256 osoba. U usporedbi s brojkama u drugim zemljama, to možda djeluje malo, ali Izrael ima svega devet milijuna stanovnika.

Najmanje dvije bolnice su bile prisiljene slati pacijente u druge centre kako bi se izbjegla prenatrpanost bolnica.

Bolnica Shamir Medical Center se nalazi u blizini Tel Aviva i jedna je od najvećih u zemlji.

Od početka krize liječnici i medicinske sestre nemaju predaha. "Situacija je ozbiljna. Trenutno svakog dana imamo sve više pacijenata. Naš odjel za koronu je pun. Možda imamo mjesta za još jednog pacijenta, nakon toga bismo morali otvoriti još jedan odjel, a za to nam nedostaju ljudi", ističe liječnik Gal Pachys. ■

Izrael ponovno ide u potpuni lockdown – “ne smijete se čak ni udaljiti 500 metara od kuće – kazna je 150 dolara.” iVijesti, 16.9.'20.

Još se oporavljaju od prve karantene, a sad ulaze u drugu. Izrael od petka kreće u lockdown koji će trajati tri tjedna. I to baš za vrijeme blagdana, priča Hrvatica koja živi u Tel Avivu za RTL. ‘Zapravo je i nastupio taj lockdown zbog predstojećih blagdana. Sad nam ide židovska Nova godina, nakon nove godine imamo još jedan praznik.

Sve će trajati tri tjedna koliko traju ovi blagdani. Ljudi su vrlo nesretni jer neće biti sa članovima obitelji koji ne žive u istom kućanstvu’, ispričala je

Page 24 Strana 24

za RTL Direkt Marina Hermanović.

U zatvorenom može biti najviše 10, na otvorenom 20 ljudi. Ne smiju putovati unutar države, ne smiju se čak ni udaljiti 500 metara od kuće – kazna je 150 dolara. ‘ ‘Taj limit se smije prekršiti samo zbog kupovine hrane, lijekova i odlaska na posao. Zatvaraju se škole, zavaraju se hoteli, zatvaraju se shopping centri, restorani su ograničeni samo na dostavu. Nekim čudom aerodrom je ostao otvoren’, kaže Marina Hermanović.

Izrael će karantena koštati oko pet milijardi dolara, a 120 še-

fova bolnica i jedan Nobelovac poslali su ministru zdravstva otvoreno pismo protiv zatvaranja. Zauzeto je pet posto respiratora i nikome nije jasno zašto lockdown, javlja hrvatska novinarka s izraelskom adresom. ‘ ‘Kažu da bolnice uopće nisu pred pucanjem, da oni to mogu riješiti, da mogu tretirati sve pacijente. Oni to nazivaju epidemijom testiranja. Napravili su tri milijuna testova, a pozitivno je 162 tisuće, umrlo je oko 1000 ljudi, dakle smrtnost je 0,7 posto. Kažu da locdkown nije dobar za ekonomiju i nije dobar za zdravlje”, govori Aurelija Rosenzweig iz Jeruza-

Divrej Tora

lema.

Izraelski Vrhovni sud dopustio je karantenu, ali i političke prosvjede za vrijeme karantene. Nezadovoljni Izraelci tjednima prosvjeduju ispred rezidencije premijera Netanyahua.

A očito će se nastaviti. ‘ ‘Ja ovdje živim na 10 minuta hoda od premijerove rezidencije i čujem kad god su prosvjedi. Nekad odem prošetati psa tamo, prosvjedi su svaki dan. Ako ne smijete ići u kafiće i klubove, a smijete ići na prosvjede pa ljudi idu. Bila sam jednom, pa to vam izgleda kao jedan veliki party’, kaže■Rosenzweig. ■

Godina 13

Broj 50