Divrej Tora Godina 14 Broj 50
Zagreb, šabat 11. rujna 2021. - 5. tišreja 5782.
http://twitter.com/DivrejTora B’’H Šabat Vajeleh Jeruzalem 18:17
19:27
Zagreb
18:58
19:57
Rijeka
19:04
20:03
Split
18:55
19:54
Dubrovnik 18:48
19:47
Vinkovci 18:47
19:45
Sarajevo 18:47
19:46
Doboj
18:49
19:48
B. Luka
18:53
19:51
Beograd 18:40
19:41
Novi Sad 18:43
19:44
Subotica 18:45
19:46
Zrenjanin 18:41
19:42
Niš
18:33
19:33
Beč
18:59
19:57
Frankfurt 19:31
20:30
Edison, NJ 18:56
20:04
Broj 50 divrejtora@gmail.com
Paraša Vajeleh
Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan utorak 14.9.2021. Alot Hašahar
5:03
Najranije Talit
5:39
Nec Hahama
6:33
Najkasnije Š’ma
9:42
Zman Tefila
10:45
Hacot
12:51
Minha Ketana
16:32
Plag Haminha
17:50
Šekia
19:09
Cet Ha-kohavim
19:51
Paraša Vajeleh opisuje posljednji dan Mošeova zemaljskog života. "Stodvadeset godina mi je danas," govori on narodu, "dalje ne mogu ići i ne mogu ući." Vodstvo prenosi na Jošuu i upisuje posljednje riječi u Toru. Svitak povjerava Levitima da ga čuvaju u Zavjetnom kovčegu. Micva "hak’hel" (okupljanje) je zadana: svakih sedam godina, za vrijeme blagdana Sukot prve godine šmita ciklusa, sav narod Izraelski – muškarci, žene, djeca –
trebaju se okupiti u Svetom hramu u Jeruzalemu. Tamo će im kralj čitati iz Tore. Vajeleh završava proročanstvom koje kaže da će se izraelski narod okrenuti od svog saveza s B-gom što će B-ga navesti da sakrije svoje lice od njih, ali završava i obećanjem da riječi Tore "usta potomaka neće zaboraviti." ■ Prevela Dolores Bettini
OU Israel's Torah Tidbits
Alija po alija
Kohen – prva alija - 3 p'sukim (31,1-3) Moše Rabeinu, pred sam završetak svog života na ovom svijetu, pojavljuje se pred narodom kako bi iznio svoje posljednje poruke i blagoslove. On govori narodu da mu je 120 godina i da ih više nije u stanju
voditi. No, ne brinite se, B-g je obećao pobijediti neprijatelje s kojima će se narod suočiti s druge strane Jordana, a Jehošua će biti novi vođa. "Jer B-g, vaš B-g, On će ići pred vama ..." Zašto je vaš B-g? Zašto ne Elokeinu - naš B-g? Jedan komentator sugerira da je to dirljivi podsjet-
čeg". R'vi'i - četvrta alija - 6 p'sukim (31,10-13)
nik da Moše Rabeinu neće ući u
Moše potom zapovijeda narodu
zemlju, dok svi oni kojima govori
micvu "Hak'hel". Na Sukotu nakon
hoće. Talmud tvrdi da je onaj koji
godine Šmita, kada se narod okupi
prebiva izvan Izraela poput onoga
u Jeruzalemu na hag, kralj će mno-
koji nema B-ga. Moše će, nažalost,
štvu čitati (dijelove) Tore. Ljudi će
ostati u huc laarec.
se okupiti kod Beit HaMikdaša - mu-
Levi - druga alija - 3 p'sukim (31,46) B-g će narodima u Izraelu učiniti ono što je već učinio Sihonu i Ogu, Emorejskim kraljevima. Budite jaki i hrabri, Moše nam govori, nemojte se bojati, a B-g nas neće iznevjeriti.
Š'liši - treća alija - 3 p'sukim (31,79) Moše tada progovara Jehošui ispred okupljenog naroda i traži od njega da bude jak, jer će voditi narod i biti zadužen za osvajanje i naseljavanje zemlje. B-g će upravljati "svakim korakom na putu". Kad je Moše završio pisanje Tore, predao ju je kohanim, "onima koji su nosili Kov-
Strana 2
škarci, žene i djeca - kako bi naučili, kako bi se bojali B-ga, kako bi čuli i razumjeli, i obvezali se izvršiti sva učenja Tore. A mladići koji još nisu učili, čut će i naučit će štovati B-ga "sve dane koje će živjeti u zemlji u koju ćeš sada ući".
■
će Svoju ljutnju pokazati tako što će "sakriti Svoje lice" od njih. Ovo upućuje na dobro poznati "hester panim" koji se manifestira tako da B-g jedino "radi iza kulisa" na skrivene, suptilne načine.
Slijedi zapovijed da napiše "Pjesmu" (naime, čitavu Toru), da poduči narod toj Pjesmi, kako bi ona poslužila kao svjedočanstvo među Izraelskim narodom. Ovo je micva broj 613, napisati Sefer Toru. S gledišta micvot Ova se micva ispunjava stvarnim pisanjem Sefer Tore, angažiranjem nekoga da je napiše, pa čak i sudje-
Hamiši - peta alija - 6 p'sukim
lovanjem u ceremoniji pisanja i
(31,14-19)
posvećenja.
B-g poziva Mošea da uzme Jehošuu
Komentari ističu kako je svrha - kao
i stupi s njim u "Ohel Moed". B-žja
što je navedeno u samoj parši - pi-
Prisutnost spustila se u Šator u
sanja Tore da učimo iz nje i da po-
obliku oblaka. B-g kaže Mošeu da će
dučavamo iz nje, a budući da u
se nakon njegove smrti ljudi (ne
današnje vrijeme koristimo raznovr-
nužno odmah, i ne konkretno baš ta
sne s'farim za učenje i podučavanje,
generacija) pobuniti protiv Njega,
slijedi da bi ispunjenje ove micve
odvratiti se od pravog puta i prigr-
također bilo i pisati, nabaviti, kupiti,
liti druge bogove. B-g najavljuje da
sifrei kodeš i sačiniti si osobnu knjižDivrej Tora
(nastavak s 2. stranice)
OU Israel's Torah Tidbits:
nicu Tore.
Alija po alija
med. Ljudi će zadovoljni jesti i ok-
RO"Š (Rabeinu Asher) ovu zamisao odvodi još jedan značajan korak dalje - on kaže, da budući da je u naše vrijeme Tora potisnuta u Aron kodeš u šulu i koristi se za javno
renuti se od B-ga. Tora, međutim, neće biti potpuno zaboravljena s usana (i srca) budućih generacija. (I to
će
biti
"njihova
karta
za
povratak".)
čitanje, ali ne i kao tekst za učenje -
Toga dana je Moše napisao Toru
glavno ispunjenje ove micve "da se
(Rambam kaže da je napisao 13
napiše Sefer Tora" je organiziranje
Tora – po jednu za svako pleme a
osobne
knjiga.
jednu je povjerio kohanim / leviim) i
Kupite tekstove Tore iz kojih ćete
podučio narod. B-g je "zapovijedio"
učiti i podučavati. On dodaje da je
Jehošui da bude jak i hrabar u svojoj
također vrijedno ako netko dobije
novoj ulozi vođe. Moše je završio
prednost da napiše Sefer Toru. Ovo
pisanje Tore. (Neki kažu da je Moše
je neobičan obrat, koji naglašava
napisao čak i posljednjih 8 p'sukima
važnost kupnje sforima - i njihovog
Tore, koji govore o njegovoj smrti.)
biblioteke
Tora
korištenja. "... i poučite je Izraelskom narodu stavite je njima u usta." Odavdje nas Gemara uči da moramo iznova i iznova prolaziti kroz ono što učimo svoje učenike sve dok oni to ne shvate. Nije dovoljno samo podučavati – treba se jako potruditi da vaši učenici doista razumiju, sve dok ona ne bude u njihovim ustima.
Š'vi'i - sedma alija - 6 p'sukim (31,25-30) Moše zapovijeda Leviim da uzmu Toru i stave je pored Arona. (Neki
kažu da je Tora bila u Aronu, drugi kažu da je bila na polici pričvršćenoj sa strane Arona.) Moše traži vođe naroda da se okupe za njegove završne riječi koje će im uputiti. Moše govori o proročanstvu - predviđa-
Šiši - šesta alija - 5 p'sukim (31,20-
nju o pobuni naroda. Moše govori
24)
riječi Pjesme – ovdje se to vjerojatno
Jer, objašnjava B-g, Ja dovodim ljude u zemlju kojom teče mlijeko i
■
odnosi
na
Haazinu
–
čitavom
narodu, u cijelosti. ■
■
■
Godina 14 3 Broj 50 Strana
Strana 3
Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:
Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 612. Hakhel BaSeder: Obaveza da se okupi narod na Sukot nakon Šemite Okupite ljude - muškarce, žene, djecu, obraćenike ... (Ponovljeni zakon 31,12)
613. Zapiši ovo: Obaveza da se napiše svitak Tore Napiši tu pjesmu za sebe ... (Ponovljeni zakon 31,19)
Posljednja od 613 micvos je obaveza svakog čovjeka da napiše sefer Tora. Prepoznajući da nema svaki pojedinac potrebnu vještinu da to sam učini, on može unajmiti drugu osobu da to učini u njegovo ime. Danas je vrlo uobičajeno da ljudi sponzoriraju slova, riječi ili stihove kada njihov šul naruči da se napiše Tora. Na taj način, ljudi mogu sudjelovati u vršenju ove micve. Razlog za ovu micvu jest pomoći u širenju Tore. Kada
bi svi ispunili ovu micvu, svatko bi imao Toru - zamislite kako bi ljudi mogli biti dobri poznavatelji! Naš stih kaže: "Zapišite sebi tu pjesmu", to jest, Toru - "i podučite joj djecu Izraela". Nije dovoljno samo napisati Toru i ostaviti je u ormaru – treba je podučavati! Čovjek ima obavezu ove micve čak i ako je naslijedio sefer Tora od svog oca. Dok je micva konkretno napisati svitak Tore, svatko treba nastojati nabaviti i proučavati druge knjige znanju Tore. Ova se micva odnosi na sve muškarce u sva vremena i na svakom mjestu. O njoj se raspravlja u Talmudu u traktatima Sanhedrin (21b), Baba Basra (13b-14b) i Menachos (30a-b). Ona je kodificirana u Šulhan Aruhu u Jore Dea 274. Ova je micva 18. od 248 pozitivnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvos i 15. od 77 pozitivnih micvos koje se danas mogu vršiti kao što je navedeno u Sefer HaMicvos HaKacar Chofetz Chaima. ■
Sefer Hamicvot Hakacar
Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 132. Negativna je zapovijed ne biti spolno intiman s ženom obredno
tijekom dana, zabranjeno je od početka dana. Ako to ona obično vidi [doživi] tijekom noći, zabranjeno je od početka noći.
nečistom od menstruacije
Žena koja je rodila obredno je nečista svom
kao što Pismo kaže, I nećeš se približiti
mužu poput one nečiste od menstruacije.
ženi da otkriješ njenu golotinju dok je ona nečista od svoje menstrualne nečistoće (Va-
Čak i ako nije vidjela krvi za vrijeme poroda, ona je nečista, bez obzira da li je
jikra 18,19). Ako čovjek ovo prekrši i spolno je intiman s
rodila zdravo i živo dijete, ili dijete koje nije poživjelo.
menstrualno nečistom ženom, čak i ako su dani
U našim zemljama, nakon sedam dana za muško dijete
menstruacije završili, sve dok se ona nije podvrgla
i četrnaest dana za žensko dijete, ako je čista i bez
obrednom uranjanju u mikve koje su prihvatljive po za-
ikakvog tečenja krvi ona može napraviti provjeru [sebe]
konu, i sadrže 40 se'a vode – oni oboje zavređuju karet
za čisti period prekida i početi brojati sedam čistih
[bogomdani prestanka postojanja]; i svakom djetetu
dana, i onda nakon toga izvršiti obred uranjanja; i
[koje se rodi iz te bliskosti] društveni položaj ima nedo-
potom je dozvoljena svom mužu. Ugleda li krv nakon
statak (a kasniji autoriteti objašnjavaju da to znači da
svog uranjanja, zabranjena je svom mužu poput svih
ono postaje manjkavo i nagrđeno i primjereno je kloniti
žena [za vrijeme menstruacije] (jer ona nema "dana
ga se).
čistoće" [kada je tečenje krvi ne onečišćava] kao što je
Zabranjeno je biti spolno intiman s vlastitom ženom neposredno prije početka njene menstruacije. Koje razdoblje nosi naziv "neposredno prije početka njene menstruacije"? Ako ona obično ugleda početak [tečenja]
Strana 4
zapisano u Tori). Ako je netko spolno intiman sa ženom koja je rodila, dok nije prošla obred uranjanja, on je poput onoga koji je intiman sa ženom onečišćenom menstruacijom. (nastavit će se) ■
Divrej Tora
Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook:
Šulhan Aruh
Unutarnja crta dobrote
Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi. Dio I: Orah hajim Poglavlje 44 - Suka Suka treba imati barem tri zida koji se međusobno dodiruju i koji su široki barem sedam pedalja (56 cm); zidovi bi po mogućnosti trebali biti pravi (vidi 630,2-8; 631, 6-7). Zidovi mogu biti izgrađeni od bilo kojeg materijala koji je trajan, nema loš miris (vidi 630,1), i ne pomjera se za običnog vjetra (vidi 630,10). Zidovi moraju biti unutar tri pedlja (24 cm) od zemlje i krova, ili moraju dosizati deset pedalja (80 cm) iznad tla, a njihova vertikalna produženja moraju proći unutar tri pedlja (24 cm) od krova; vidi 630,9.
Krov mora biti izrađen od materijala koji rastu iz zemlje, i koji nisu pričvršćeni za zemlju, nisu podložni nečistoći (općenito, koji nisu pretvoreni u gotove ili skoro gotove proizvode), trajni su (vidi 629,12) , i obično se ne koriste u druge svrhe (vidi 629,1-13.15-18.); predmeti koji imaju neugodan miris ili čiji dijelovi često ispadaju ne smiju se koristiti (629, 14). Krov ne smije imati potpornje, ili biti pričvršćen predmetima koji su podložni nečistoći, niti ga oni smiju pridržavati, no takvi se predmeti mogu koristiti za podupirače ili za pričvršćivanje greda koji podupiru krov (vidi 629,7-8) Krovni materijal mora pokrivati većinu svih dijelova horizontalnog područja krova; sveukupno, on mora stvarati nešto više sjene nego li propuštati sunca; vidi 631,1-2.4-5. Poželjno je da suka ima dovoljno lagan krov da kroz njega budu vidljive zvijezde. Ako je krov pretežak za Godina 14 5 Broj 50 Strana
to, prihvatljiv je, ali ako je pokrov toliko gust da kroz njega ne prodiru čak ni jake kiše, prema mnogim autoritetima on nije valjan (vidi 631,3 i MB 6). U vezi krova koji ima razmake ili je djelomično prekriven neprihvatljivim materijalom vidi 626,1; 631,8-9; 632,1-4; u vezi suke bez krova čiji se zidovi spajaju na vrhu pogledajte 631,10.
građena za blagdan); (vidi 635,1 i 636,1). Barem dio zidova mora biti napravljen prije nego li se napravi krov (vidi 626,2; 629,15). Suku se može graditi čak i na polublagdane (637,1). Čovjek može koristiti više od jedne suke (637,1), i može koristiti suku druge osobe ili sagraditi suku na zemlji drugoga, s njegovim dopuštenjem (vidi 637,2-3).
Krov ne smije započeti više od 20 lakata ili manje od 10 pedalja iznad poda suke; vidi 630,13 i 633,1-10. Horizontalno, suka mora imati dovoljno prostora za kvadrat veličine 7 x 7 širine ruke (56x56 cm); vidi 634,1-3. U vezi suke ispod stabla, unutar kuće ili ispod krova koji se može ukloniti vidi 626,1-3; u vezi nadstrešnica unutar suke vidi 627,1-4; u vezi jedne suka pod drugom vidi 628,1; u vezi suke koju se vozi na kolima, brodu ili je nosi životinja, ili je izgrađena na stablu, vidi 628,2-3.
Osoba, sve do kraja blagdana, ne ■ dismije izvući korist iz bilo kojeg jela suke koja se koristi za blagdan (638,1; 667,1); u vezi stjecanja koristi od ukrasa suke vidi 638,2. Osoba ne smije rastaviti svoju suku nakon što je u njoj pojela obrok posljednjeg dana, ali stvari koje se drže u suki mogu se unijeti u kuću (666,1). U vezi korištenja suke na osmi (ili deveti) dan ili poslije blagdana vidi 666,1 i 668,1; u vezi napuštanja suke na kraju blagdana vidi 667,1.
Ukrasi koji vise s krova suke unutar četiri pedlja (32 cm) od krova ne čine smetnju između krova suke i njene unutrašnjosti. Ako vise više od četiri pedlja, a uz to su širine 4 × 4 pedlja (32x32 cm), oni čine smetnju. Poželjno je, međutim, da nikakvi ukrasi ne budu obješeni četiri pedlja ispod krova; vidi 627,4. Suka bi, u idealnom slučaju trebala biti izgrađena izričito za blagdan, ali je prihvatljiva i ako je izgrađena samo da stvara hlad. U potonjem slučaju, trebalo, bi po mogućnosti, podići površinu krova dimenzija 1 × 1 i ponovno je vratiti izričito za blagdan. Isto vrijedi i za suku koja je izgrađen više od 30 dana prije blagdana (kada nije evidentno je li iz-
Čovjek treba jesti i spavati u suki; tijekom cijelog blagdana, suka treba biti njegovo primarno mjesto stanovanja a njegova kuća ili stan trebala bi biti sekundarni, i prema suki se treba ophoditi s poštovanjem (639, 1.7; 640,4). U vezi toga koji namještaj i posuđe treba držati u suki vidi 634,4 i 639,1; u vezi spavanja tamo vidi 639,2; u vezi onoga što se mora jesti ili piti tamo vidi 639,2-3; u vezi proučavanju i molitve tamo vidi 639,4. Obaveza je jesti u suki prve noći blagdana; vidi 639,3.5. Osoba može napustiti suku ukoliko ■ bi joj bilo neugodno ostati tamo (npr. u slučaju kiše), osim prve noći; vidi 639,5-7 i 640,4. U vezi onih koji su oslobođeni korištenja suke vidi 640,1-10. ■ Strana 5
Pitanja za samostalno učenje:
Teme za razmatranje uz šabatni stol Oprostiti i zaboraviti? Da li priznanje i pokajanje nužno sa sobom donose pomirenje? U našoj paraši Hašem daje naslutiti, da je tako, obećavajući da ako se vratimo Njemu, On će se vratiti nama, smilovati se i vratiti narod iz izgnanstva. Pa ipak, već u sljedećem po-
glavlju Tora opisuje kako će narod, nakon prvog kažnjavanja, priznati svoje grijehe, a to neće dovesti do oprosta, nego će udvostručiti kaznu! Kako to da Hašem odbacuje pokajanje nacije?
• Dok Ramban sugerira da pokajanje naroda neće biti iskreno, R. Avraham Saba tvr-
di da tekst zapravo ne znači da ih je Hašem nastavio kažnjavati. Da li su te reinterpretacije u skladu s osnovnim značenjem
stihova?
Čime
možete podržati svako od tih mišljenja? Što čini pokajanje iskrenim ili neiskrenim?
• Ralbag želi zadržati doslovno čitanje teksta i tvrdi da je pretpostavka da pokajanje mora otkloniti kaznu jednostavno pogrešna. Čini li vam se ova tvrdnja teološki problematičnom?
Zašto
da
ili
zašto ne? ■ Prevela Tamar Buchwald
■
Strana 6
Divrej Tora
Rabbi Shaul Rosenblatt:
Reći oprosti zaista je predivan doživljaj Mojsije predaje plašt vođe Jošui i kaže mu ‘budi čvrst i hrabar’. Na kraju krajeva, Židovi nisu grupa ljudi koju je lako voditi. Mojsije predaje Toru starješinama i svećenicima, te izdaje svoju posljednju zapovijed – da se jednom u svakih sedam godina čitav narod treba sakupiti da sluša kralja dok im u Hramu čita Toru. Muž i žena se sukobljavaju, te se malo po malo udalje jedno od drugoga. Nijedno od njih nije voljno učiniti prvi korak ka pomirenju i tako se, vremenom, jaz produbljuje. Svako od njih optužuje onog drugog za probleme u njihovom odnosu. U nekom trenutku, međutim, jedno od njih shvati da mora donijeti odluku: prihvatiti svoju vlastitu slabost; preuzeti odgovornost za svoju vlastitu ulogu u ovom problemu – ili dopustiti da moja nepopustljivost doprinese sporom raspadu braka. Taj supružnik pristupi drugom, bezuvjetno se ispriča zbog boli koje mu ili joj je nanijela/o i zamoli da se zajedno potrude vratiti njihov odnos natrag na put na kojem se nekada nalazio. Pred njima je još uvijek dug i trnovit put prije nego li se u potpunosti pomire, no spremnost da se preuzme odgovornost uvijek je onaj prvi ključni korak. Dok god su oboje u fazi okrivljavanja onog drugog, oni neće naći zajedničkog temelja. U suštini, to je ono što je Jom kipur. Udaljili smo se od B-ga tijekom protekle godine, ili godina. Zloupotrijebili smo njegov svijet i protraćili dragocjeno vrijeme koje nam je darovao. Godina 14 7 Broj 50 Strana
No još gore od toga, mnogo gore, je što smo prebacivali krivicu. Krivimo B-ga zbog toga što život nije dovoljno dobar. Krivimo ga što nam je toliko otežao stvari. Krivimo ga zato što se nije snažnije otkrio; da je
Smisao Jom kipura je u prekidanju s ■ okrivljavanjem i započinjanjem s prihvaćanjem odgovornosti
samo otvorio plafon i pozdravio nas, bilo bi toliko lakše vjerovati u njega. Krivimo ga što nam nije dao sve one stvari koje drugi imaju i što nije naše živote ispunio dobrima, a tako je lako to mogao. Život nije onakav kakvim ga želimo pa zato okrivljavamo.
Smisao Jom kipura je u prekidanju s okrivljavanjem i započinjanjem prihvaćanja odgovornosti. Da li život uistinu nije dobar ili ga samo mi ne cijenimo dovoljno? Da li stvarno želimo da B-g ukloni sve kušnje koje su pred nama, i zar ne mislimo da je prevladavanje iskušenja ono što nam daje najdublji osjećaj osobnog ispunjenja? Ako B-g rastvori plafon i pozdravi nas, hoćemo li uistinu vjerovati u njega, ili ćemo samo naći drugi izgovor da pobjegnemo? I da je On ispunio naše živote s više dobara, zar nije vjerojatno da ■bismo propustili biti zahvalni na tome na isti način kako propuštamo biti zahvalni za sva dobra koja sada imamo? Na Jom kipur mi stojimo pred B-gom, s rukom na srcu i kažemo, ‘B-že: ovo nije tvoja greška’. Mi preuzimamo odgovornost. Mi nismo ono što bismo trebali biti, pa niti život nije ono što bi trebao biti. Mi smo problem u toj jednadžbi, a ne ti. Koliko god teško bilo prihvatiti odgovornost za probleme u odnosu i krenuti putem pomirenja, to nam također pruža duboko zadovoljstvo. I kada dođe do pomirenja – par padne jedno drugom u zagrljaj, plačući zbog toga što su povrijedili jedno drugo, zbog toga što su jedno drugome nedostajali, i zato što se toliko raduju što su ponovno zajedno. To je svijetla točka njihovog odnosa za godine što dolaze. To je Jom kipur. Kao dan pomirenja između čiste ljudske duše i njenog voljenog Oca na Nebesima, on je svijetla točka, vrhunac Židovske godine. Bili Židovi ili ne, bili religiozni ili ne, pomirenje je uvijek predivan doživljaj. ■ Strana 7
Rabbi David Stav:
Dobro u nama Parša Vajeleh obuhvaća Mošeove posljednje dane prije no što je njegova duša napustila svijet. Neobično, kao zaključak cijele knjige posvećene Mošeovim upozorenjima o tome što će se dogoditi židovskom narodu ako skrenu sa puta, B-g mu kaže sljedeće: "Evo ti ćeš naskoro počinuti sa svojim ocima. A narod će se ovaj dići da čini blud idući za tuđim bogovima one zemlje u koju će naskoro ući; Mene će napustiti i prekršit će Moj Savez što ga s njim sklopih." (Devarim 31,16) Drugim riječima, B-g kaže Mošeu da je bezvrijedno misliti da su njegove riječi dirnule srca židovskog naroda ili učinile išta dobroga. Na kraju, oni će pasti, Ja ću se naljutiti na njih i sakriti Svoje lice od njih i oni će trpjeti strašne posljedice, sve dok ne kažu: "i onda će reći: `Zar me ne snalaze ove nevolje zbog toga što B-g moj nije u mojoj sredini?" (31,17) Zatim, Moše okuplja narod i kaže im da on zna da će nakon njegove smrti oni zastraniti i da će se B-g naljutiti zbog njihovih djela. Čitanje ovih stihova svakako bi svakog od nas moglo baciti u depresiju. Ako je sve predodređeno i priča ima unaprijed određen kraj, zašto igrati ulogu u tome? Čemu se truditi? Nakon
svega, B-g i Moše kažu nam da oni znaju da ćemo sagriješiti i pasti. Ako je tako, čemu se truditi biti Židovima i očuvati svoj identitet, ako unaprijed znamo da imamo male šanse za uspjeh, ili da smo osuđeni na neuspjeh u svakom slučaju?
mogućnost pada. Ne smijemo pretpostavljati da je B-g, koji nam je dao Toru, mislio da ćemo mi živjeti u svijetu anđela – istina je upravo suprotna, jer On je znao da će većina ljudi pasti na raznim raskrižjima svojih života.
Uistinu postoje oni koji bi prihva-
Ipak, svako ljudsko biće, iako s vremena na vrijeme pada, radije bi izabralo živjeti u svijetu pozitivnih vrijednosti, svijetu u kojem vladaju dobrota i pravda. Mošeovo obznanjivanje naših neprolaznih vrijednosti trebalo bi nas ohrabriti i reći nam da unatoč našim promašajima, nikada ne smijemo odustati.
Duboko u izvoru ljudske■duše postoji težnja da se stvari učini boljima i da se čini dobro
tili takav stav dok čitaju ove stihove, i rekli sebi da nema razloga težiti bilo čemu u životu, jer je svijet mračno i očajno mjesto. Svatko će pasti kada je suočen sa krizama i izazovima i stoga nema razloga da pokušavamo biti sveci u svijetu grešnika. Međutim, možemo prihvatiti i veoma drugačiji pristup kada čitamo ove stihove, a to je pristup koji bismo trebali imati. Tora nam želi reći da nas je postavila u nesavršen svijet, u okvir stvarnosti u kojoj postoji
Jedna stara hasidska izreka■ kaže da je najveći grijeh koji čovjek može počiniti reći da B-g nije prisutan, ili, drugim riječima, da je čovjek izgubio doticaj sa pozitivnom stranom svoje osobnosti. Iako ta dobrota može biti sakrivena, duboko u izvoru ljudske duše postoji težnja da stvari učini boljima i da čini dobro. Neka bismo svi zaslužili da vidimo te pozitivne stvari u nama samima i da iz njih izvučemo najviše što se može. Prevela Anja Grabar
Bit Viduija (prema šiuru Rabbi Eliezara Barclaya) Pred kraj parše Vajeleh nalazi se čudna pripovijest koja baca svjetlo na suštinu ljudske prirode. Moše će uskoro umrijeti, a B-g ga obavještava da će židovski narod u budućnosti zastraniti i klanjati se idolima itd. B-g će im poslati "mnoga zla i nevolje" da ih probudi, a oni će onda sami: "Nije li to zato što naš B-g više nije među nama, da su nas ta zla zadesila?" (Devarim 31,17) Čovjek bi pomislio da će, nakon priznanja da ih je B-g napustio zbog njihovih grijeha, B-g sada imati milosti prema njima i umanjiti njihove nevolje. Ali što se dalje događa? Upravo suprotno:
Strana 8
Divrej Tora
(nastavak s 8. stranice)
Rabbi David Stav:
Dobro u nama sam lopov. Radim samo ono što lopov radi. Ali ti si čuvar. Ti nisi učinio ono što si trebao učiniti. Dakle, tvoja je greška što nisi čuvao skladište kako treba. Ti si me trebao spriječiti da ne ukradem!" Pa evo, sad znate, u ljudskoj je prirodi da svaljuje krivnju na druge.
"I sakriti ću lice Svoje toga dana, zbog sveg zla kojeg su počinili, kad su se okrenuli drugim božanstvima" (Devarim 31,18) Većina se komentatora pita sljedeće: Što je pošlo po zlu? Zašto im B-g sada pogoršava stvari?? Da bismo to razumjeli, predstavimo da se micva o tešuvi (pokajanju) sastoji od 3 bitna elementa - ispovijedi (vidui), žaljenja (harata) i odluke za budućnost (kabala l'atid). Bez bilo kojeg od ova tri, tešuva je nevažeća. Ipak, čudno je da se samo prvi (vidui) izričito spominje u Tori (u parša Naso). Druga dva spominju se samo u nagovještaju. Slično, Rambam u Hilchot Teshua naglašava Vidui. Služba Jom Kipura puna je samo Viduija. Jednog za drugim. Čudno je za koji bi se od ova tri bitna elementa reklo da je najlakši? Vidui naravno! Što ima tako teško u priznavanju vlastitog grijeha? Iz iskustva je poznato da je vjerojatnost da će se neko vratiti na svoj stari način ponašanja proporcionalna tome koliko je jako požalio. Nije li žaljenje najvažnija stvar? Ako vam netko učini nešto zlo, koji bi bio najvažniji čimbenik da mu oprostite? Nije li to žaljenje? Istina, pravi Vidui je jedna od čovjeku najtežih stvari. U ljudskoj je prirodi da se brani. Instinktivno racionaliziramo svoje postupke i opravdavamo ih. Pa čak i kad je čovjek ponekad dovoljno iskren da prizna da je učinio nešto loše. Često će u isto vrijeme prebacivati krivicu na nekog drugog! Godina 14 9 Broj 50 Strana
"Da, pogriješio sam, ali ti si kriv za to!" "Da, naljutio sam se na tebe zbog ovoga, ali to je zbog toga i toga što si mi učinio". "Da nisi to učinio, ni ja ne bih to učinio tebi". Najgora vrstu priznanja je okrivljavanje B-ga. Kad je Adam jeo s Drveta znanja i sakrio se, B-g ga je upitao što se dogodilo. Adam je odgovorio: "Žena koju si mi dao, ona mi je dala s drveta, pa sam jeo."
Midraš Raba na ovo kaže da je on okrivljavao B-ga. Tvoja je greška što si mi dao ovu ženu! Slično, i Hava je okrivljavala zmiju. Zmija je okrivljavala Havu ... Ubrzo nakon toga, u priči o Kainu koji je ubio svoga brata, Kain je okrivio B-ga. "Jesam li ja čuvar svog brata?" Midraš Tanhuma kaže da je Kain rekao B-gu: "Ti si u meni stvorio nagon prema zlu. Ja sam samo postupio po svojoj naravi. Ti si trebao paziti na mene i kontrolirati moju sklonost zlu". Kain je imao još jedan argument za okriviti B-ga: "Tvoja je greška što nisi prihvatio moj prinos" (čime si raspalio moju ljubomoru prema Hevelu). Midraš Tanhuma na tom mjestu donosi analogiju lopova koji je noću provalio u skladište i ukrao nešto robe. Ujutro je stražar istražio i uhvatio lopova.
U Mišlej 19,3: "Čovjekova ludost izopačuje put njegov, ali mu se srce ljuti na G-spoda." Raši tamo kaže: "Kazne ga stižu zbog njegovih grijeha, i kad ga nevolje zadese, njegovo se srce ljuti na B-ga, te dovodi u pitanje B-žansku pravdu, npr. Josipova braća, koja su rekla (Post 42, 28): 'Što je to što nam je B-g učinio?'" Odnosno, on ima problema sa suprugom, djecom, novcem, zdravljem itd. i kaže "ne zaslužujem ovo!!" i krivi B-ga. Ima priča koju je ispričao Rabbi Yakov Galinsk o čovjeku koji je vidio nekoga kako se snažno udara po srcu tijekom ispovijedne molitve. Rekao mu je "ne moraš tako jako lupati, nema nikoga kod kuće!" Pa kako možemo znati je li naš Vidui iskren? Rabin Aharon Kotler zt'l odgovara da je pokazatelj osjeća li osoba sram ili ne. Ako čovjek osjeća sram, tada u njegovomViduiju ima iskrenosti. To nisu samo prazne riječi. Zbog toga je Vidui najteži od tri elementa i Tora ga ističe. Jer Vidui ide protiv ljudske prirode da uvijek krivi druge. Dakle, sada možemo razumjeti zašto ih je B-g u parši Vajeleh još više kaznio zbog njihovog priznanja: "Nije li to zato što naš B-g više nije među nama, da su nas ta zla zadesila?" (Devarim 31,17) Umjesto da priznaju da je to zbog ■ njihovih grijeha, njihove riječi ukazuju da su krivili B-ga, a to je samo pogoršalo stvari.■
Lopov kaže: "Da, ukrao sam. Ali ja Strana 9
Rabbi Ephraim Buchwald:
Cijeniti nečiju unutarnju vrijednost Ovotjedna parša, parša Vajeleh, gotovo uvijek se čita zajedno sa prethodnom paršom, Nicavim. One se čitaju odvojeno jedino kada su između Roš Hašane i Sukota dva šabata, od kojih se nijedan ne poklapa sa praznikom. Ovog šabata, koji je poznat kao Šabat Šuva, šabat pokajanja, u Ponovljenom zakonu 31,9-13 čitamo o zapovijedi hak'hel. Tora nam kaže da nakon što se izraelski narod nastanio u zemlji Izrael, jednom svakih sedam godina, tijekom blagdana Sukota, cijeli bi se narod okupio zajedno, muškarci, žene i djeca, kako bi učili Toru iz usta kralja. To je bio osobit događaj koji ističe činjenicu da su se tijekom šabatne godine, kada se nije obrađivala zemlja, stanovnici Izraela morali religiozno i duhovno obogaćivati učeći Toru. Od kralja se očekivalo da služi kao primjer cijelom Izraelu vodeći učenje Tore sa narodom. Poseban dio parše u kojem Moše daje narodu upute vezane uz Hak'hel započinje sljedećim riječima u Ponovljenom zakonu 31,9: "Mojsije napisa ovaj Zakon i predade ga svećenicima, sinovima Levijevim, koji su nosili Kovčeg saveza G-spodnjeg, i svim izraelskim starješinama." Iako tekst kaže da je Moše zapisao Toru i dao je u ruke svećenika i starješina, jasno je da religija u judaizmu nije bila namijenjena samo svećenicima ili malom krugu vođa. Svećenici su bili više čuvari i učitelji Tore. Religiozne istine koje nalazimo u Tori imale su namjenu da postanu trajna imovina čitavog naroda. To je jasno rečeno u stihu Ponovljenog zakona 33,4: "Mojsije nam je Strana 10
■
odredio Toru, to je baština cijelom zboru Jakovljevom." Kao što je to često slučaj u judaizmu, tu srećemo antinomiju, kontradikciju između dvaju principa: pronalaska pravog i potrebnog balansa između potreba pojedinca i potreba zajednice. Tako, primjerice, iako je židovski običaj moliti sa zajedni-
Svatko od nas ima svoje ■ osobite mane. Svi smo mi napuknuta vjedra. Svakog čovjeka moramo prihvatiti onakvim kakav jest i tražiti dobro u njemu
com, kao dio minjana (kvoruma), najvažnija molitva, Amida, uvijek se izgovara u tišini, kao da ju molimo sami, kao pojedinci. I iako zajednica ima određenu snagu, ta snaga za-
jednice potiče od snage pojedinaca unutar te zajednice. Taj balans između potreba pojedinaca i potreba zajednice je nešto što judaizam vrlo dobro postiže. Ta delikatna ravnoteža također se odražava u ulozi koju ima blagdan Roš Hašane, koji nas uvodi u 10dnevni period kolektivnog pokajanja. Ali mi ne gubimo iz vida ključnu ulogu koju pojedinci imaju u postizanju kolektivnog oproštenja. Svaki čovjek mora na sebe gledati kao na ključni element u uspješnom postizanju oproštenja, ne samo na osobnom nivou, već i na nivou cijelog židovskog naroda. Kada je riječ o traženju oproštenja, oni koji se uistinu kaju često na sebe gledaju kao na nedostojne, ne samo nedostojne B-žjeg oproštenja, već nedostojne sudjelovanja u zajedničkom pokajanju židovskog naroda. No, nije tako, kaže judaizam. Svaka pojedina duša je dragocjena B-gu. Svaka pojedina duša može biti kvalificirana za B-žje oproštenje i svaka pojedina duša ima snagu da postane odlučujući faktor u postizanju Divrej Tora
(nastavak s 10. stranice)
Rabbi Ephraim Buchwald:
uspješne tešuve – pokajanja cijelog židovskog naroda. Nedavno sam naišao na jednu poučnu usporedbu koju bih htio podijeliti s vama, a za koju vjerujem da daje snažnu poruku vezano uz istinsku vrijednost pojedinca. Nosač vode u Indiji imao je dva velika vjedra, svako na jednom kraju štapa koji je nosio na svom vratu. Jedno je vjedro imalo pukotinu, a drugo je bilo savršeno. I dok je savršeno vjedro uvijek donosilo punu mjeru vode na kraju dugog hoda od izvora do gospodareve kuće, drugo vjedro je stizalo samo dopola puno. Pune dvije godine to se ponavljalo svakog dana. Nosač je donosio samo jedno i pol vjedro vode do kuće svog gospodara. Naravno, savršeno vjedro bilo je ponosno na svoja postignuća jer je savršeno ispunjavalo
svoju ulogu. No, jadno napuknuto vjedro sramilo se svoje nesavršenosti i osjećalo se tužnim jer je moglo ispuniti samo pola od onoga za što je bilo načinjeno.
Cijeniti nečiju unutarnju vrijednost
Nakon dvije godine onoga što je smatralo potpunim promašajem, napuknuto vjedro jednog je dana kraj izvora reklo svom nosaču: "Sramim se i želim ti se ispričati." "Zašto?", upitao je nosač. "Čega se sramiš?" "Protekle dvije godine donosio sam samo pola svog tereta jer pukotina u meni uzrokuje da voda iz mene istječe čitavim putem do kuće tvog gospodara. Zbog mojih mana, ti moraš raditi sav ovaj posao, a ne dobivaš punu vrijednost za svoj trud.", reklo je vjedro. Nosač vode sažalio se na staro napuknuto vjedro i u svom suosjećanju mu je rekao: "Kad se budemo vraćali gospodarevoj kući, želim da primijetiš divno cvijeće pored puta." Uistinu, dok su išli putem, napuknuto vjedro primijetilo je prekrasno cvijeće sa svoje strane staze i to ga je malo razvedrilo. Ali na kraju puta, ponovo se ražalostilo jer je, kao i obično, iz njega iscurilo pola količine vode. I tako se opet ispričavalo svom no-
saču za svoje mane. Nosač je rekao, "Jesi li primijetio da je cvijeće bilo samo sa tvoje strane staze, a ne i sa strane gdje je drugo vjedro? To je zato što sam uvijek znao za tvoju manu i učinio sam ju prednošću. Posijao sam sjeme cvijeća sa tvoje strane staze i tako si ga ti svakog dana, dok smo se vraćali sa izvora, zalijevao. Već dvije godine ja mogu brati ovo predivno cvijeće i njime ukrasiti stol svoga gospodara. Da ti nisi ovakav kakav jesi, on nikada ne bi imao tu ljepotu koja krasi njegov dom." Pouka je, naravno, da svatko od nas ima svoje osobite mane. Svi smo mi napuknuta vjedra (neki više od drugih). Ali pukotine i mane koje svatko od nas ima čine naše zajedničke živote toliko zanimljivima i vrijednima. Moramo svakog čovjeka prihvatiti onakvim kakav jest i tražiti dobro u njemu. A mnogo je dobra u svakome. Mnogo je dobra u svakome od nas. Blagoslovljeni su oni koji su fleksibilni jer oni neće postati iskrivljenog oblika. Moramo upamtiti da cijenimo sve različite ljude koje srećemo u životu! Svatko od nas ima snagu da promijeni svijet. Kako bismo to postigli, svi se moramo usredotočiti na našu vlastitu vrijednost i naučiti cijeniti obilje dobra koje možemo naći u drugima. L'šana tova tikatejvu – Neka biste bili upisani za godinu zdravlja i mira. Budite blagoslovljeni. ■ ■
Prevela Anja Grabar
Godina 14 11Broj 50 Strana
Strana 11
Rabbi Berel Wein:
Uvijek ići naprijed Naziv ovotjednog čitanju Tore
takoreći, u stalnom pokretu, uvijek
preuzet je od prve riječi same parše -
prema naprijed, ide, nagovara i
vajeleh. Ova riječ označava pokret,
podućava izraelski narod.
aktivnost da se ide negdje. Predmet
uzvišenosti i svetosti. Nova godina koja nam je osvanula, uz sve svoje blagoslove, sa so-
Tora je za nas zapisala da na kraju
bom donosi i sve svoje kušnje. Naša
njegovog života njegova fizička sna-
sposobnost da se suočimo s tim iza-
ga i sposobnosti nisu bili ni na koji
zovima, da takorekuć nastavimo ići,
način smanjene. To je svakako iz-
doista će biti mjerilo našeg ostvare-
niman i doista jedinstven blagoslov.
nja i zbivanja u ovoj novoj godini.
Ali to je dar od B-ga, poput zdravlja
Moše nas je osobnim primjerom
i dugovječnosti. Nastavak aktivnosti
podučio da nikada u životu nije
Doista je čudesno da se na poslje-
u ime Tore i Židovskog naroda je
prekasno nastaviti se kretati i nasto-
dnji dan na zemlji Mošea treba opi-
dar od Mošea Mošeu. To je u pot-
jati ispuniti svoje nade, težnje i vi-
sati kao da je u pokretu, da snažno i
punosti ovisilo o njegovom pristu-
zije.
hrabro ide dalje učiti i voditi svoj
pu, predanosti i viziji prema sebi i
voljeni narod Izraela. Možda u sa-
svom narodu. Stoga je on doista
moj ovoj riječ vajeleh otkrivamo taj-
opisan u ovotjednom čitanju Tore
nu Mošeove uzvišenosti i mnogo-
kao osoba koja je u pokretu, stalno
strukih postignuća tijekom njego-
ide prema većim visinama i višem
vog života.
smislu ostvarenja.
ovog glagola je veliki učitelj i vođa Moše. Prema Židovskoj tradiciji i riječima velikih komentatora na Toru, ovu je paršu Moše za nas napisao posljednjeg dana njegovog boravka na zemlji.
■
Život je dragocjen i prolazan i treba ga iskoristiti najviše što se može. Biti u pokretu, fizički i duhovno, doista je tajna uspješne dugovječnosti i životnog ostvarenja. Čak i
velikom Mošeu nije bila darovana
Moše je uvijek išao, uvijek se ba-
To je također jedna od poruka ko-
fizička besmrtnost, niti će mu biti
vio podučavanjem i savjetovanjem
jima nas uči Šabat Šuva. Da bismo se
odobrene sve osobne želje koje je
Izraela. U Tori nigdje ne nalazimo
vratili B-gu i iznova započeli svoje
imao na ovoj zemlji. Pa ipak, sve do
da se Moše odmarao od svoje misije
traganje za svetošću, mi moramo
svog posljednjeg daha, Moše se po-
ili da je prestao s radom, težnjom
biti proaktivni u svom ponašanju i
svećuje ostvarenju svojih ciljeva i
prema svom cilju da podigne Ži-
pristupu. Pasivnim ili apatičnim
vođenju Židovskog naroda. Ovu
dovski narod da bude kraljevstvo
ponašanjem sigurno nećemo postići
kratku paršu, koji bi trebala svima
svećenika i sveti narod. Moše je,
cilj nacionalnog i osobnog povratka
nama biti nadahnuće, valja dobro
Strana 12
Divrej Tora
(nastavak s 14. stranice)
Rabbi Berel Wein:
Uvijek ići naprijed
proučiti. Kratka ali bremenita parša Parša Vajeleh je parša s najmanjim brojem stihova - svega trideset - od svih drugih parši u Tori. Ona je također i parša koja se obično poklapa sa Šabat Šuva, svetim šabatom između Roš hašane i Jom kipura. Ri-
ječi ove parše dio su posljednje oporuke koju je Moše izrekao u danu svog odlaska s ove zemlje. Po svom običaju, Moše ne ublažava riječi u vezi sudbine Židovskog
snazi i važnosti. Svako odstupanje
lazno zanimljivi ideali nisu odveli
naroda u njegove povijesti koja će
od sinajskog saveza na kraju je so-
nigdje. On ponavlja Mošeove riječi
uslijediti. Tako je najkraća parša To-
bom donosilo tjeskobe i boli, a često
iz naše parše da se povratak i poka-
re ujedno i jedna od najsnažnijih od
i katastrofu u Židovskom svijetu.
janje u nacionalnom smislu može
svih paršijot Tore. U stvari Moše
Samo bacite pogled na Židovsko
dogoditi jedino ako shvatimo koliko
upozorava svoj Izraelski narodu da
društvo i povijest, i Mošeove su se
smo daleko zalutali.
će ih G-spod držati odgovornima u
riječi potpuno dokazale u okolno-
vezi pridržavanje uvjeta sinajskog
stima i događajima.
saveza, i da je taj savez nepovratan i
Veliki izazov, koji moderna kultura vrši na nas, je u tome što je ona
Osobno pokajanje i povratak da-
toliko sveprisutna u svakom aspek-
leko je lakše postići nego nacionalno
tu našeg života. Zbrka koju ona
Dugo će potrajati i Židovski će se
pokajanje i povratak. Židovski na-
izaziva
narod mnogo puta nastojati izmigo-
rod ili barem njegov veliki dio od-
onemogućava
ljiti i izvući prije nego li prihvati
lutao je vrlo daleko od sinajskog
ispravne prosudbe i poštene procje-
ovu stvarnost odgovornosti prema
saveza. Situacija ovdje u Izraelu je
ne istinskih Židovskih vrijednosti,
savezu. No, Moše ih uvjerava da će
daleko bolja od situacije u dijaspori,
nasuprot pomodnih korektnosti.
na kraju poruka biti prihvaćena i da
gdje mješoviti brakovi, neznanje,
će to biti temelj povratka Židova
otuđenje i lažni bogovi nagrizaju
B-gu i Njegovoj Tori. To je suština
Židovsku vjeru, obitelj, vlastiti iden-
sadržaja parše, a njena kratkoća služi
titet i vrijednosti. Kako se moguće
samo kako bi još pojačala snagu
nadati nacionalnom povratku sinaj-
svoje poruke.
skom savezu u takvim okolnosti-
neraskidiv.
Postoje određene istine koje su
ma?
kod
Židovskog jasno
naroda
razmišljanje,
Naša parša je kratka, no naš put natrag je dug i surov. U ovoj dobroj i blagoslovenoj godini koja je upravo započela krenimo - i nastavimo dalje ovim putem koji vodi natrag ka Sinaju i vodi nas do potpunog nacionalnog izbavljenja.
razumljive same po sebi, i za koje
Čini se da naša kratka parša uka-
nisu potrebne dodatne riječi, obja-
zuju na to da će to biti process, a ne
šnjenja ili načini iznošenja. Kako se
iznenadno prosvjetljenje. Prorok u
Šabat šalom
Židovska povijest razvija tisućama
haftori ukazuje na to da će takav
Gmar hatima tova ■
godina, ova parša sve više dobiva na
proces biti nepotpun sve dok se ne spozna da nas lažni bogovi i pro-
Godina 14 13Broj 50 Strana
Strana 13
Rabbi Yissocher Frand:
Potreba da nas se upozori protiv idolopoklonstva U Mošeovom posljednjem obraćanju Židovskom narodu on ih podsjeća na njihovu prisnost s grozotama avoda zara (idolopoklonstva): "Jer znate kako smo živjeli u zemlji
vo pod nebom..." [Devorim 29,15-19]. Ima u ovome nešto što se kosi s intuicijom. Moše opisuje potpuno odvratnu prirodu idolopoklonstva.
Egiptu; i kako smo prošli posred
(gilulehem), drvene i kamene, srebne i zlatne, koji su bili s njima. Neka ne bude među vama muškarca niti žene, niti obitelji, niti plemena čije se srce danas odvraća od Vječnoga našega B-ga da ide i služi bogovima tih naroda; neka ne bude među vama korijena koji rađa žuči i pelinom ...govoreći 'Bit će mi dobro,
riječi upozoravajući Židovski narod na to? Zar oni ne bi uzmakli od nje čisto zbog njene prezira vrijedne prirode? Zašto bi im to uopće predstavljalo kušnju?
naroda kroz koje ste prošli. Vidjeli ste njihove gnusobe i njihove idole
žno da Moše uloži toliko vremena i
Dr. Abraham Twerski postavlja to
Kada ljudima pokažete■užitak u nečemu, i potom patnju koja će uslijediti ako se upustite u taj užitak, poruka o užitku će prevladati poruku o patnji
pitanje i daje zanimljivo tumačenje tog fenomena. Moj pristup ovom pitanju je malo drugačiji, no njegov je komentar poučan: On piše kako je jedna televizijska mreža svojevremeno prikazala■ dvosatni dokumentarac o zlu ovisnosti o kokainu i tome kako je kokain tvar koja stvara izuzetno snažnu
iako hodim u tvrdoglavosti svoga
ovisnost, te da će osoba, ako se za-
srca... ' Vječni mu neće htjeti opros-
plete u mrežu ovisnosti o kokainu,
titi, već će se gnjev Vječnoga i njegova ljubomora raspaliti na toga čovjeka i svako prokletstvo koje je zapisano u ovoj knjizi naleći će na njega i Vječni će izbrisati ime njego-
doslovno uništiti svoj život. Takva Pojam koji on koristi je gilulehem i
će osoba biti nagnana da zadovo-
povezan je s rječju galal, koja ozna-
ljava svoju naviku do te mjere da joj
čava ljudski izmet. Čovjek se mora
ništa drugo na svijetu neće biti va-
zapitati, ako je avoda zara zaista to-
žno – niti njegova žena, niti njegova
liko odbojna, zašto je onda bilo nu-
djeca, niti njegov posao, niti njegova karijera. Ništa. Jedina stvar koja mu je važna je da dobije svoj "fiks". Istraživači su otkrili da su tinejdžeri i mladi koji su gledali ovaj program bili skloniji da se upuste u
ovisnost o kokainu od onih koji to nisu gledali. Kako je to moguće? Dva sata su gledali realistične dokaze koji su im prikazivali što će im se dogoditi ako postanu ovisni o kokainu, a oni su to okrenuli i svejedno to učinili. To nema nikakvog smisla! Njegovo viđenje ovoga je da kada
Strana 14
Divrej Tora
(nastavak s 16. stranice)
Rabbi Yissocher Frand:
Potreba da nas se upozori protiv idolopoklonstva zaštitili od hilul šabosa. Oni ne žele izgubiti bijes i užas prilikom pogleda na skrnavljenje šabata, kako im mogućnost da prekrše šabos ne bi postalo opipiljivije i stvarnije u njihovom umu. Ovo se slaže s onime što nam Hazal kažu da ako netko ugleda ženu za koju se sumnja da je preljubnica (sota) u njenoj sramoti, on treba (istog trenutka) dati zavjet da će se uzdržati od vina (koje može dovesti do slabljenja moralnih kočnica čovjeka). Možemo se zapitati: "Već to što vidi sramotu sote trebalo bi samo po sebi biti dovoljno da
ljudima pokažete užitak u nečemu, i
sraelu koji će kada spaze kršenje
potom patnju koja će uslijediti ako
šabata (npr. – automobile koje uli-
se upustite u taj užitak, poruka o
com voze nereligiozni Izraelci) reći
užitku će prevladati poruku o pa-
stvar mora da je stvarno odlična kad pogledaj što su ljudi sve spremni za nju učiniti." Nisam se sklon raspravljati s nekime poput dr. Twerskog o ljudskoj psihologiji, no moje je viđenje o rezultatima ovog istraživanja drugačije. Po mom skromnom mišljenju ja
vjerujem da je pouka koju možemo naučiti slijedeća: Kada netko pro-
nje". Zašto je potrebno zavjetovati se? Odgovor glasi: Čovjeku je nužan taj zavjet! Intelektualna svijest o prezira vrijednom ponašanju neće
tnji. Ono što su oni razumjeli iz tog TV dokumentarca bilo je "E, ova
obeshrabri takvo slobodno ponaša-
ga samo po sebi sačuvati od toga.
Kada ugledamo nekoga kako ■ čini nešto što treba biti nezamislivo i van svih granica, onda je neophodno poduzeti neke preventivne korake kako to što smo vidjeli ne bi imalo utjecaja na nas
Bilo da prihvaćate tumačenje dr. Twerskog, ili vam se više sviđa moje objašnjenje, ili imate neko svoje tumačenje, iz ovoga vidimo da kada ugledamo nekoga kako čini nešto što treba biti nezamislivo i van svih granica, onda je neophodno poduzeti neke preventivne korake kako
to što smo vidjeli ne bi izvršilo utjecaj na nas.
matra nekoga kako čini nešto što za
Upravo je to ono što nas ovaj
onoga koji gleda nije dolazilo u ob-
odlomak u Tori uči: Mada ste vidjeli
zir, ta stvar nekako postaje manje
da su ti bogovi od drveta i kamena
"van domašaja" za onoga koji gleda, i sada kod njega postoji veća vjerojatnost da će i sam to isprobati. Zato ima nekih Židova u Erec Ji-
Godina 14 15Broj 50 Strana
sebi 'Šabos! 'Šabos!'" Vidio sam to
vrijedni
svojim očima. Nitko ih
ne čuje,
svejedno čovjek mora paziti da ih
pogotovo ne automobili koji prolaze
izbjegava i biti svjestan pogubnih
mimo njih. Zašto to oni čine? Odgo-
posljedica po onoga koji ih slijedi. ■
prezira
i
primitivni,
vor je da oni to čine kako bi sebe Strana 15
Rabbi dr. Abraham J. Twerski:
B-g iznosi priziv nama u obranu "Kada ih snađu mnoga zla i nevolje, tada će ova pjesma progovoriti pred njima, kao svjedok, jer je neće zaboraviti usta njegovih potomaka, jer Ja znam njihovu sklonost" (31,21) Malbim ovaj stih tumači kao B-žje obećanje da će oprostiti kada će djeca Izraelova učiniti tešuvu. Malbim navodi Talmud koji kaže da je prorok Ilija molio za Izraelce koji su postali idolopoklonici govoreći B-gu: "Ti si bio taj koji im je omogućio da odlutaju" i da je B-g priznao: "Da, Ja sam stvorio jecer hara "(Berahos 32b). B-g prihvaća dio odgovornosti za naše grijehe, jer je stvorio toliko snažan jecer hara. Praštanje zahtijeva tešuvu: žaljenje zbog toga što smo sagriješili i iskrenu odluku da više ne ponavljamo grešni čin. Ali zašto tešuva djeluje? Ako netko počini zločin i moli suca:
"Žao mi je što sam to učinio i obećavam da to nikada više neću učiniti", to teško da će zaustaviti suca da ne izrekne kaznu. Tešuva je djelotvorna jer B-g razumije koliko smo ranjivi pred lukavstvom i iskušenjima jecer hara. Stoga, ako shvatimo da nas je jecer hara prevario, B-g to uzima u obzir.
Hasidski učenjak, Shpoler Zeide, često je vapio za svoj narod: "Gospodaru svemira! Ti si postavio iskušenja ljudima pred oči, a kazna Gehinoma (pakla) je opisana u knjigama. Da si stavio Gehinom pred ljudima oči, a iskušenja u knjige, uvjeravam Te, nitko ne bi griješio. " Nema opravdanja za grijeh, ali ako čovjek koji je sagriješio učini tešuvu, B-g preuzima dio odgovornosti i oprašta grijeh. Ovo je, kaže Malbim, obećanje iz prethodnog stiha. "Kada ih snađu mnoga zla i i nevolje, tada će ova
pjesma progovoriti pred njima, kao svjedok, jer Ja poznajem njihovu sklonost." Kada će nas nevolje koje zadese Izrael potaknuti da učinimo tešuvu, B-g obećava da će oprostiti jer On poznaje snagu zlog nagona. Ova pjesma, Tora, "neće biti zaboravljena od ustiju njegovog potomstva", i bit će svjedokom da moli za nas.
Netko može biti obeshrabren od toga da učini tešuvu, misleći: "Kakve li koristi od toga? Ne mogu očekivati od B-ga da mi oprosti jer Ga toliko dugo nisam slušao." B-g obećava da ako neka osoba učini tešuvu, On će u njezino ime uložiti priziv, preuzimajući na sebe dio odgovornosti za ponašanje te osobe. Nikada nije prekasno za tešuvu. Kada se zbudu loše stvari. . . . I mnoga zla i nevolje dođu na njih, oni će reći toga dana: "Nisu li ova zla došla na nas zato što B-g nije među nama?". Pitanje "zašto se loše stvari događaju dobrim ljudima?" mučilo je svakoga tko iole razmišlja. Talmud kaže da kada je Moše od B-ga zatražio "Pokaži mi svoje putove" (Šemot, Izlazak 33.13), on je zapravo postavio ovo isto pitanje. Knjiga o Jobu, za koju neki smatraju da ju je napisao Moše (Bava Basra 15a), posvećena je raspravi o tom pitanju, a konstatacija je da ne postoji logičan odgovor. Točnije, vjersko je načelo da je B-g pravičan i dobrohotan, a jedino što mi možemo izjaviti jest da pojava loših stvari kod dobrih ljudi nadilazi naše shvaćanje. Tamo gdje se ne može primijeniti logika, može se primijeniti vjera. Moramo prihvatiti da je B-g pravičan i dobrohotan, čak i onda kada to naša logika nije u stanju razumjeti. ■
Strana 16
Divrej Tora
Biseri hasidske mudrosti U
laži su kratke noge Reb Menahem Mendel iz Kocka postao je čuven po svojoj učenosti i borbi za istinu, pa je sve više hasida dolazilo na njegova vrata. Međutim, mnogi od njih su ostali razočarani, jer njegov asistent nije dozvolio da previše uznemiravaju rebea. Jednog se dana pojavio na vratima hasid iz obližnjeg sela i zamolio da ga rebe primi. Nije se dao smesti, već je izjavio da je spreman čekati koliko bude potrebno, jer mora vidjeti rebea. Njegovo tele se iznenada razbolilo, a život mu je ovisio o tom teletu; došao je zamoliti rebea da moli za što skorije ozdravljenje teleta. Kad su ga obavijestili u kakvoj se nevolji jadni mladić našao, rebe ga je smjesta primio. Nakon nekoliko dana, jedan od rebeovih hasida je glasno izrekao ono što su mnogi mislili: "Rebe je otvorio vrata svog doma za potrebe jednog teleta, dok su u isto vrijeme hasidi prisiljeni stajati vani." Rebe mu na to mirno odgovori: "Hasid koji govori o a neki način, svi smo mi odlutali od sebe samih. Roteletu i misli o teletu je bolji od hasida koji govore o đenje je početak putovanja duše koja je poslana iz svojeg B-gu, a misle o teletu." ■ božanskog izvora da živi u neprirodnom okruženju, materijalnom svijetu. I zato cijeli život žudimo da budemo sjedinjeni sa svojom istinskom biti. Mi tragamo za svojom dušom, za Božjom iskrom u nama samima. Mi žudimo da se opet povežemo sa svojim izvorom. Mnogi od nas ne shvaćaju da je ono što zovemo ljubavlju zapravo potraga za B-gom. Neodgodiva potreba koju izražavamo kad kažemo da trebamo nekoga da se brine o nama, trebamo prisnost, zapravo je potreba da ilo bi bolje da se ljudi odriču laganja, prerastemo naše fizičko biće i povežemo se s dušom. I tako, na neki način, ljubav prema drugoj osobi treba biti nego što se odriču jela i pića. ■ ista kao ljubav prema B-gu i obrnuto. Osoba koja može voljeti B-ga, a ne može voljeti drugo ljudsko biće, zapravo ~ R. Moše iz Kobrina ne voli ni B-ga. Isto tako, osoba koja voli drugu osobu, ali ne voli B-ga, na koncu će otkriti da je ono što naziva ljubavlju uvjetovano i sebično, što znači da uopće nije ljubav. Dvije vrste ljubavi – sebična i nesebična – dijametralno su suprotne. Sebična ljubav je uvjetovana; vi volite pod uvjetom da će vaše potrebe biti zadovoljene, pa, ako osoba koju ste odlučili voljeti ne uzvraća na očekivani način, vi ju napuštate i tražite ljubav negdje drugdje. Premda na tre-nutke može izgledati idealna, takva je ljubav osuđena na nepostojanost. Kada osoba koju volite zatraži pomoć, vi ćete reagirati. Ali jednom kad cijena postane preisoka, kad počnete osjećati da dajete više nego što primate, jednostavno ćete prestati voljeti. Naposljetku, postoji određeni prag neugode do kojega ste spremni trpjeti za drugu osobu. ■
N
B
~ R. Menachem Mendel Schneerson
Godina 14 17Broj 50 Strana
Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević
Strana 17
Breslov:
Priča Upravo smo prošli kroz ozbiljno i intenzivno suđenje na Roš Hašanu. Već je donešena odluka o sudbini većine ljudi na svijetu za nadolazeću godinu. Sada, na Jom Kipur, Dan pomirenja, koji dolazi, proći ćemo kroz sljedeću fazu čišćenja svih naših grijeha i pogrešaka koje smo počinili u proteklih godinu dana.
Postoje dva bitna sredstva kojima se čovjek treba koristiti kada priznaje svoje grijehe. Prvo je da čovjek mora povratiti izgubljeno pouzdanje da ga B-g i dalje želi, i to gradeći na svojim vrlinama. To tu osobu budi, hrabri je da se pokaje, da prizna svoje pogreške i vrati se u B-gu. Drugo sredstvo je pokajati se slomljenog srca, plakati i moliti se B-gu da ga dovede natrag. Rabi Nahman kaže da slomljeno srce nastaje iz stanja tihe radosti, a ne iz depresije, kako bi se moglo misliti. Međutim, imati slomljeno srca dulje vrijeme može lako dovesti do depresije. Stoga Rabi Nahman sugerira da bi svatko veliku većinu svog vremena trebao izražavati sreću, a metodom slomljenog srca se koristiti samo u kratkim intervalima. Budući da laik nije upoznat kada se koristiti kojim od sredstava za pokajanje, on se mora konzultirati s učenjakom. Evo jedne istinite priča o djelotvornosti slomljenog srca: Jednom je bio neki siromašni Židov koji je iz-
Strana 18
najmio kuću i polje od lokalnog nežidovskog plemića. Gospodar je poštovao svog čestitog stanara i odnosio se prema njemu kao prema dragom prijatelju. Taj je Židov iznenada umro, a i njegova supruga, slomljena srca, umrla je od tuge ubrzo nakon njega. Dobri se plemić sažalio nad sinom tog Židova koji je sada postao siroče i odlučio ga podići, jer sam nije imao djece. Dječak, Josele, rastao je kod svojih nežidovskih posvojitelja, ne znajući da je zapravo Židov. Jednog dana, dok se igrao, drugi se dječak iznenada nešto razljutio na njega i nazvao ga Židovom. Uznemiren i zbunjen, Josele je otrčao do svog "oca" i upitao ga je li to istina. Ispočetka je njegov posvojitelj tvrdio da je Josele njegovo krv i meso, no dječak je i dalje tražio da mu kaže istinu, sve dok konačno njegov "otac" koji ga je udomio nije bio prisiljen priznati mu istinu i ispričati mu priču o njegovu usvajanju. Jednog dana, Josele se igrao na ulici, i primijetio je kako nekoliko židovskih obitelji tovare svoja kola pripremajući se za put. Upitao ih je kamo idu, a oni su mu rekli da idu u obližnje selo da se mole u sinagogi jer je bila Roš Hašana, Dan suda, kada B-g sudi svačija djela iz prošle godine i određuje njihovu sudbinu. Te mu se noći u snu pojavio njegov pravi otac i rekao: "Josele, sine moj, ti si Židov! Idi u sinagogu i moli se sa svim ostalim Židovima." "B-g će saslušati tvoje molitve". Josele je bio duboko ganut, i sljedeće je noći usnio da mu se majka ukazala i rekla: "Danas je Roš Hašana diljem svijeta. Idi i pridruži se svojoj braći,
nije prekasno!" Sljedećeg jutra ostao je sam kod kuće, jer je njegov udomitelj otišao u lov. Odlučio je otići u sinagogu i sam samcat krenuo je na put. Izgubljen i lutajući nekoliko dana, naposljetku su ga neki prolaznici uputili prema sinagogi i stigao je umoran i sav slomljen upravo nakon zalaska sunca na Erev Jom Kipur. Sve mu se činilo čudnim, ali slušao je molitve i one su zatitrale strune njegova srca. I on je htio izliti svoje osjećaje u molitvi, ali nije znao kako. Dječakova bol probila se do nebesa. Lice Baala Šem Tova ocrtavalo je bore zabrinutosti tog Jom Kipura. Njegovi su učenici uočili da nešto nije u redu i svi su se molili snažno i intenzivno. Iznenada, veliki osmijeh je zasjao na licu Baal Šema. Po završetku Jom Kipura, Baal Šem je objasnio da se brinuo da bi Josele (nakon što im je ispričao Joseleovu povijesti) mogao biti zbunjen i pobjeći iz sinagoge, te biti izgubljen za B-ga ostatak svog života. Josele je tada otvorio molitvenik i rekao: "B-že, ne znam što moliti, kako moliti, ili što da tražim. Evo, B-že, ovdje je taj molitvenik koja sadrži sve što bih Ti mogao reći. Molim te, uzmi kao da sam se molio kako treba." Dječak je zatim zaronio svoje lice u otvoreni molitvenik i plakao. Suze su se pojavile u očima studenata Baal Šema kada je došao do zaključka priče. Narednih godina njegovi su se sveti učenici molili ovako: "B-že, mogu li uistinu reći da znam kako se moliti - da znam ispravne misli i značenja koja leže u molitvama? Evo molitvenika, on već sadrži sve molitve koje trebam reći. Prihvatiti ove riječi koje ti nudim iz dubine svoga srca i blagoslovi nas slatkom Novom godinom!" (Devorim A'reivim) ■ Divrej Tora
Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:
TJEDNI ZOHAR: VAJELEH
Šabat između Roš hašane i Jom kipura poznat je kao "Šabat tešuva" ili "Šabata šuva". Značenje tešuve je povratak, ali šuva potječe iz haftare u knjizi Hošee, koja počinje stihovima "Šuva (Vrati se) Izraele Vječnom, B-gu svome, jer ste se zapleli u svojem grijehu. za što ste naišli u svom bezakonja". Šuva je poziv na povratak; prorok poziva narod Izraela da se vrati B-gu i svojoj unutarnjoj čistoći. U Talmudu, u traktatu Joma, Reš Lakiš navodi da kada se netko tko je prožet duhovnim djelom pokaje, grijesi koje je u prošlosti počinio iz zloće postaju blaži, u rangu s grijesi-
jeni prošlost i preobrati tamu u Svje-
koje i dalje osvijetljava svijet putem
tlo, gorko u slatko, i zlobu u vrlinu.
■ ćeš mjeseca. Mojsije kaže Jošui "ti
Šabat tešuva ima vrlo posebno obi-
ići" (Ponovljeni zakon 31,7), i "ti ćeš
lježje da nam donosi ovu vrstu po-
donijeti" (Pnz 31,23). Na taj način,
kajanja.
svjetlo Mojsija je ono koje će i dalje
ma počinjenim nenamjerno. Talmud
U paraši VaJeleh stoji zapisano: "I
onda pita, nismo li već na drugom
Mojsije ode..." Zohar pita odakle je
mjestu naišli na slučaj u kojem je
Moše došao i kamo je otišao? Zohar
Reš Lakiš otišao predaleko tvrdeći
objašnjava da je Mošeov odlazak
da se putem moći tešuve čak i zlo-
poput odlaska sunca. Zalazak sunca
namjerna djela čine kao da zaslužu-
donosi noć, mrak i sve što to povlači
ju nagradu. Talmud onda povezuje
za sobom. Doba nakon Mošeovog
svaki od odlomaka s drugačijim sce-
odlaska srodno je noći, koja dolazi
narijem. Jezikom kabalista, tešuva
nakon četrdeset godina tijekom ko-
koja se vrši iz straha naziva se "Te-
jih je vodio narod kroz čuda i duho-
šuva tatha'a" (donja razina tešuve).
vna otkrića, kakva se nisu zbila ni
Ova vrsta tešuve može biti posljedi-
prije niti poslije. Sunce, kaže Zohar,
ca vanjske prisile, zahtjeva ili straha.
mora zaći kako bi dozvolilo mjesecu
Ona ima moć da preobrati grijehe
da sja svojom svjetlošću. Mjesec su
koji su počinjeni s namjernim pre-
Jošua i Izraelci, koji sada mogu sjati
dumišljajem u one počinjene neho-
svojim svjetlom, preuzeti inicijativu
tice. Međutim, tešuva koja se vrši ka-
i djelovati u skladu s Mojsijevim
da se pokajemo iz ljubavi, iz snažne
učenjima. Stvoritelj obećava Mojsiju
želje da se povežemo sa Svjetlom i
da će njegovo svjetlo i dalje sjati.
dobrotom je "Tešuva ila'a" (viša razi-
Zohar nam govori da kada mjesec
na tešuve), koja ima moć da promi-
rasvijetli noć, to je zapravo sunce
Godina 14 19Broj 50 Strana
osvijetljavati svijet sve dok se tikun čovječanstva ne dovrši i dođe Maši-
jah, donoseći kraj tame i patnje. To je svjetlo koje će donijeti otkupljenje i manifestirati učenje i život Mojsija (Zohar Sulam, VaJeleh, redak 15). U paraši VaJeleh ima 30 (lamed) redaka, kao paralela velikom "lamedu" u paraši Nicavim. Slovo lamed je, prema Sefer Jecira (Knjizi stvaranja), stvorilo astrološki znak Vage, mjesec tišrej. "Lamed" je jedino hebrejsko
slovo koje se izdiže iznad gornje crte, i ovo izdizanje simbolizira vezu s Gornjim svijetom, Olam haba, sefirom Bine, odakle nam dolazi život u narednoj godini. Neka ovaj šabat bude pun svjetla i tešuve iz ljubavi. ■ Prevela Tamar Buchwald
Strana 19
Alan Morinis:
Svakidašnja svetost Židovski duhovni put musara PUT (nastavak)
darežljivosti u Orchot Tzaddikim ili
Tjedna praksa
uzimanju" u knjizi Strive for Truth!
raspravi Rabbi Desslera o "davanju i (Teži za istinom!)
SADA IMATE SVOJ POPIS osobina. Čestitam! Sada vaša praksa počinje
Jedan dio vašeg odabranog teksta
za ozbiljno.
trebao bi se čitati svakog dana, kao što je objašnjeno u odjeljku o (sva-
Na tjedan dana ćete se usredoto-
ko)dnevnoj praksi.
čiti na prvu osobinu s vašeg popisa, a zatim ćete prijeći na sljedeću, i ta-
Vrlo je korisno uspostaviti par-
ko dalje kroz cijeli krug osobina na
tnerstvo za učenje s nekim drugim s
vašem popisu. Nije važno kojeg da-
kim se sastajete svakog tjedna (ili
na u tjednu započinjete, ali nakon
dva) kako biste izučavali tekst. Ovo
što odaberete dan, to će biti dan ka-
je tradicionalni oblik učenja koji se
da ćete prelaziti na sljedeću osobinu
naziva hevruta, koji je dobrim dije-
duše. Dobro je odabrati dan koji vam je već na neki način dan promjene kako biste se lakše sjetili prelaska s jedne osobine s vašeg popisa na sljedeću. Ja promjenu vršim subotom navečer, kada započinje židovski tjedan. Ako radite od ponedjeljka do petka, možda biste nedjelju navečer trebali učiniti svojim danom za promjenu. Učinite onako kako vam je lakše da se sjetite promjene. Sada prelazimo na to da pogledamo što ćete zapravo činiti u svom tjednu prakse.
■
Nefesh i Ohr Yisrael (svi su dostupni
lom tradicionalan jer je toliko učin-
na hebrejskom i na engleskom). Po-
kovit način učenja. Kad nešto čitate
stoje i noviji musarski tekstovi, po-
sami, ne dobijate ni približno toliko
put Strive for Truth! Lev Eliyahu (Te-
od teksta kao kada razgovarate, pa
ži za istinom!) i Musar za suvremene.
čak i raspravljate o njemu s partne-
Musarska predavanja rabina Chai-
rom. Ako ništa drugo, imat ćete ko-
ma Shmulevitza, Michala Barenbo-
risti od viđenja teksta drugim oči-
ima i Yechezkela Levensteina dostu-
ma, iz drugačije perspektive. U ide-
pna su na hebrejskom i engleskom
alnom slučaju, trebali biste se oso-
jeziku. Dvije izuzetno dobre knjige
bno naći sa svojim partnerom, iako
musara za proučavanje trenutno su
sam imao vrlo uspješna i zadovolja-
dostupne samo na hebrejskom: Ma-
vajuća partnerstva za učenje putem
dregat ha'Adam (Razine čovjeka) i
telefona.
Alei Shur.
Učenje s partnerom može se usre-
Najveću korist postići ćete ako se
dotočiti na tekst koji čitate o vašoj
tekst koji izučavate bude poklapao s
duševnoj osobini ili ćete možda
vašim prakticiranjem duševne oso-
htjeti proraditi tekst iz musara. Dok
bine. Predlažem da, gdje je to mo-
ovo pišem, ja imam dva tjedna par-
Svaki tjedan biste trebali iz musar-
guće, fokusirate ono što čitate na
tnerstva, od kojih se svako polako
skih izvora pročitati nešto o osobini
duševnu osobinu koja je predmet
probija kroz tekst musara.
koja vam je u fokusu. Poglavlja u
vašeg zanimanja tog tjedna. Ako je
drugom dijelu ove knjige napisana
vaš trenutni fokus na darežljivosti,
su posebno u tu svrhu. Materijal za
tada možete kao tekst za čitanje
čitanje možete pronaći i u klasičnim
uzeti 17. poglavlje ove knjige, itd. U
musarskim tekstovima, poput Duž-
drugom ciklusu rada na osobinama,
nosti srca, Orchot Tzaddikim, Deborina
možete ponovo prelistati ovo pogla-
palma, Put pravednoga, Cheshbon ha
vlje. Ili možete potražiti poglavlje o
Proučavanje tekstova
Strana 20
Čitanje i učenje musarskog teksta radi se na specifičan način. Ne pročitate samo riječi kao što biste to učinili kod čitanja romana ili novinskog članka. Jedan partner naglas pročita rečenicu, a zatim zastane. Svaki od partnera tada može poDivrej Tora
(nastavak s 20. stranice)
Alan Morinis:
Svakidašnja svetost
staviti pitanje ili iznijeti razmišljanje
vili da raspravimo o ovim smjerni-
ili ilustraciju kako bi podržao ili čak
cama, mnogo toga je izronilo.
osporio ono što pisac kaže. Kad je tema temeljito razmotrena i čini se da se nema više što reći, prijeđite na sljedeću rečenicu. Partneri za učenje mogu se izmjenjivati u čitanju kod svakog odlomka ili stranice.
Kabalot Već smo se susreli sa musarskim
Shvatili smo da nam je rečeno da
načelom da izvanjsko budi unutar-
mudrost, koliko god dobra bila, nije
nje. Ukratko, na srce i um ljudskog
nužno bolja za postati više. Uspore-
bića snažno utječe fizičko djelova-
dba koje smo se dosjetili bila je su-
nje. Kao što možete zamisliti, ova
nce i kiša, koji su svakako dobri, ia-
stvarnost ima dvije strane: negativni
ko će previše jednoga od njih stvo-
postupci ostavljaju negativne trago-
Mogu to ilustrirati iz vlastitog is-
riti pustinju, a previše drugoga, po-
ve, dok pozitivni postupci ostavljaju
kustva. Više od dvije godine sasta-
plavu. Tako je i s našom mudrošću -
pozitivne tragove.
jao sam se tjedno s partnerom radi
svakako imamo obvezu podijeliti je,
proučavanja Deborine palme, musar-
ali da bi bila od pomoći, prije nego
skog klasika koji je napisao Rabbi
li na nekoga izlijemo svoju mudrost,
Moshe Cordovero u šesnaestom sto-
moramo pokazati razboritost da
ljeću. Moj partner i ja smo naizmjen-
utvrdimo razinu sposobnosti i po-
ce čitali po odlomak naglas, pone-
treba te osobe. Jednostavno nije u
kad zastajući nakon rečenice kako
redu prenositi svoju mudrost iznad
bismo razjasnili vlastito razumijeva-
tih razina, jer ako to učinimo, može-
nje značenja, te na kraju svakog od-
mo nanijeti štetu, čak i mudrošću.
lomka temeljito razgovarali. Pose-
Ovo je toliko mudro i praktično, no
bno smo se potrudili vidjeti kako
bilo je potrebno pažljivo čitanje i
bismo mudri savjet Rabbi Cordo-
puno rasprave da bi se otkrila tolika
vera mogli primijeniti u vlastitim
vrijednost u tom čitanju.
životima. (Sada smo moj partner i ja prešli na učenje Alei Shura, novije knjige Rabbi Shloma Wolbea o musaru.)
Rabbi Yisrael Salanter daje lijep uvid u prirodu učenja u partnerstvu. Proces započinje, kaže, "učenikom koji strastveno brani vlastiti
Dijeta nasilnim filmovima, političkim čelnicima koji svoje ciljeve uporno pokušavaju postići nasiljem ili životom u domu obilježenim nasiljem proizvest će dušu naviknutu na nasilje. Tako i druge utjecaje možemo smatrati negativnima i štetnima. Srećom, dinamika djeluje i u suprotnom smjeru. Tvrdo srce koje čini dobra djela s vremenom omekša.
Ovo učenje je dovelo do prakse kabalot, riječi koja doslovno znači "primljene stvari", ali koja se može jednostavnije shvatiti kao musarske vježbe koje osoba preuzme da će ih raditi. Svaki tjedan morate si dodije-
Sjećam se jednog odlomka u Debo-
način razmišljanja". Na kraju, ras-
rinoj palmi koji je ostavio snažan do-
prava prerasta u potragu za isti-
jam. Opisuje kako se mudrost (hoh-
nom, koju karakterizira "staložen i
ma) raspodjeljuje u sklopu svemira.
smiren duh, kada osoba prihvati
Pisac je zatim napravio usporedbu o
valjanost zaključka bez obzira na to
Na primjer, ako na svom popisu
tome kako bismo mi sami trebali di-
da li je on ili njegov kolega bio u
imate duševnu osobinu darežljivo-
jeliti vlastitu mudrost u životu. Nije
pravu". On nam kaže da je čak i
sti, htjet ćete njegovati način života
zvučalo kao neko veliko učenje. Re-
polazište pozitivno, jer je "početni
otvorene šake. Razmotrite svoju
čeno je jednostavno: "Svoju mudrost
animozitet aspekt učenja s britkom
financijsku situaciju i zaključite da
trebate prenijeti svakoj osobi u mjeri
analizom". Ali njegov kraj je, kaže,
možete dati $100 u tjednu u kojem
u kojoj njezin intelekt to može razu-
ljubav.
je darežljivost osobina koju imate u
mjeti i u skladu s onim što je prikladno za nju i njezine potrebe." To je sve, i da sam čitao nasamo vjerojatno bih pretpostavio da sam odmah shvatio poantu i nastavio čitati. Ali kad smo se moj partner i ja zausta-
Godina 14 21Broj 50 Strana
Musar uključuje proučavanje kako bi podržao i usmjerio put transformacije na putu duše. Naravno, intelektualna aktivnost nije sva praksa. Potrebne su i druge metode kao nadopuna učenju.
liti kabalot koje se odnose na duševnu osobinu koju imate u fokusu tijekom tih tjedana.
fokusu. Učili su nas da čin otvaranja šake ostavlja utisak na dušu, pa je čin davanja taj koji stimulira duševnu osobinu darežljivosti. Imajući to na umu, slijedi da će vaša kabala biti davanje po $1 stotini ljudi ili za
Strana 21
(nastavak s 21. stranice)
Svakidašnja svetost
Alan Morinis:
stotinu svrha umjesto $100 jednoj
stisnuti svaku šaku do koje mogu
tijekom cijele godine, imati strplje-
osobi ili jednoj organizaciji. Čin pru-
doći.
nje kao temelj svog svakodnevnog
žanja ruke stotinu puta vanjska je kretnja koje će izazvati unutarnju kretnju koju tražite. upravo ovim pitanjem kada je razmatrao kako možemo razviti osobinu darežljivosti. Kao svoje pola-
zište, Rabbi Dessler navodi isti redak iz Puta pravednoga: "Vanjske kretnje potiču unutarnje." Rabbi Dessler je zaključio da je sam čin darivanja ono što čini da više dajemo u dobrotvorne svrhe, da smo i
prožeti
da pozdravite više ljudi nego što to inače činite, ili određenu kategoriju
Rabbi Eliyahu Dessler bavio se
milosrdniji
Mogli biste sebi dodijeliti kabalu
ljubavlju.
"Ljubav teče u smjeru davanja", rekao je.
ljudi, ili da ljude pozdravite s više entuzijazma. Rabbi Shlomo Wolbe predlaže kabalu za nestrpljenje. Predlaže da
praksu vršimo u manjim dozama, po trideset minuta dnevno. Odaberite doba dana kada će vaše strpljenje najvjerojatnije biti na kušnji. Je li to ujutro kad tek krenete na posao? Ili navečer kad dođete kući nakon dugog i stresnog dana? Ili kad, poput mene, skliznete za upravljač automobila, kasneći kao i obično?
života. "Uz toliko iskustva sa strpljenjem", kaže on, "strpljivo ćete reagirati na sve što vam se dogodi." Drugi primjer kabale također potječe iz zadatka koji je Rabbi Wolbe dao jednoj musarskoj grupi. Oslanjajući se na izreku u Pirkei Avot -
"Tko je mudar? Onaj koji uči od svake osobe" – on zaključuje da se doslovno od svake osobe može nešto naučiti: neka sitnica u ponašanju, neka crta osobnosti ili trunka mudrosti. Njegovi učenici dobili su ■ tri kabalu da svaki dan pronađu
stvari koje mogu naučiti od svojih prijatelja. "Nastavit ćemo tijekom nekoliko tjedana", piše on. "Od ovog
Davanje $100 pomalo tijekom tje-
Sada se obvežite da ćete u tom peri-
dna, po $1, je kabala za duševnu oso-
odu biti pola sata strpljivi. Ako je to
binu darežljivosti. Tako je isto, kad
predugo i vjerojatno je da ćete izgu-
sebi date u zadatak da pozdravljate
biti strpljenje prije nego prođe pola
druge ljude. "Dajući" svoj pozdrav,
sata, počnite s petnaest minuta, ili
osobina darežljivosti usadit će se u
čak s deset. Poanta ove kabale je po-
vaše srce. Primjetio sam da kad se
četi odabirati način na koji reagirate
Svakog tjedan dodijelite sebi kaba-
neki ljudi vraćaju na svoje mjesto
na situacije i, poput svakog trenin-
lot kojima ćete duševnu osobinu ko-
nakon što su primili čast u sinagogi,
ga, započinite s malim pa nadogra-
ja je vaša osobina tjedna moći prak-
oni drže pognutu glavu i brzo se
đujte.
tično izraziti. Vaše kabalot trebaju
vrate na svoje sjedalo. Drugi ljudi uspostavljaju kontakt očima, a zatim im bude pružena ruka i rukuju se. A ima i ljudi koji kao da žele
Rabbi Wolbe kaže da nakon što neko vrijeme budete radili ovu praksu, dodate trideset minuta u neko drugo doba dana. Tako ćete,
časa ovo će biti konkretno učenje, da obratimo pažnju na neko dobro ponašanje prijatelja i kažemo sebi: 'Kako li je lijepo ovo ponašanje, a i ja ću se ponašati kao on u ovome!'"
biti oblikovane po vašoj mjeri tako da od vas traže dodatan napor upravo onako kako trebate vježbati duševnu osobinu koju želite ojačati. ■
Primjer kabalot za tjedan prakse DUŠEVNA OSOBINA
KABALA
Darežljvost
Dajte po jedan dolar stotini ljudi ili za stotinu namjena.
Poniznost
Sjednite u stražnji dio sobe ili hodnika.
Poštovanje
Govorite samo pozitivno o drugim ljudima.
Zahvalnost
Izrazite zahvalu svakoj neživoj stvari koja vas održava.
Jednostavnost
Ne nabavljajte ništa nebitno.
Dobročinstvo
Pozdravite svakoga koga sretnete prije nego što on pozdravi vas.
Strana 22
Divrej Tora
SPOMEN
U Prelogu je postavljeno 8 mjedenih pločica, tzv. kamena spoticanja Međimurske novine 2.9.2021. U Prelogu je, u četvrtak 2. rujna, održana svečanost postavljanja „kamena spoticanja“. “Osoba je zaboravljena onda kad je zaboravljeno njezino ime”, kaže Talmud, a citira ga Gunter Demnig, njemački umjetnik koji od 1992. godine širom Europe, ali i u svijetu, u pločnike ispred zadnjih adresa na kojima su živjele žrtve nacizma, ugrađuje “kamene spoticanja” (njemački Stolpersteine), male mjedene pločice u znak sjećanja na njih. Na njih se prolaznik ne može doista fizički spotaknuti, no može srcem i umom, jer svaki je ovaj „kamen” mali spomenik odvedenim i pogubljenim, nestalim Židovima, Romima i drugim manjinama, političkim protivnicima nacizma, homoseksualcima, J. svjedocima, te žrtvama eutanazije okrutnog nacističkog režima. Veličine deset puta deset centimetara, pločice nose ime i prezime žrtve, datum rođenja i sudbinu: interniranje, samoubojstvo, progonstvo ili u većini
slučajeva, deportaciju i ubojstvo. Na svakoj piše “Ovdje je živio…” odnosno “Ovdje je živjela…”, simbolično vraćajući žrtvu njenoj kući. Svečanosti u Prelogu nazočili su gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek, zamjenik župana Josip Grivec, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak, predsjednik GV Grada Preloga Đuro Ujlaki, kao i brojni predstavnici židovske zajednice, glavni rabin Koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj rabin Luciano Moše Preljević, predsjednik Židovske općine Čakovec Andrej Pal.
njegove povijesti, imali su i predstavnici židovske zajednice.
Svima se obratila preživjela čla -nica obitelji Singer/Hirschon Alice Singer, a gradonačelnik Kolarek je između ostalog istakao:
U vrijeme najvećeg zabilježenog broja Židova u Međimurju, donjomeđimurski Židovi pokrenuli su inicijativu za osnivanjem židovske općine sa sjedištem u Prelogu.
– Grad Prelog posljednjih se godina ubrzano razvija. Razvoj osim na uspješnom gospodarstvu, temeljimo i na povijesti, gdje je Prelog oduvijek bio središte ovog dijela Međimurja. Veliku ulogu u tom razvoju Preloga, u jednom razdoblju
U Prelogu su „kameni spoticanja“ postavljeni, odnosno ugrađeni u pločnike, ispred kuća na adresi Glavna 33 (Nikola Hirschon, Blanka Fišer, Edita Fišer, Suzana Fišer) te Glavna 66 (dr. Eugen Singer, Josefina, Marija, Nikola i Geza Singer).
Međimurska županija se ovime priključila brojnim gradovima Europe u kojima je, kao i u manjim mjestima, dosad ugrađeno preko 75.000 Stolpersteinea. Kameni spoticanja komemoriraju sve žrtve nacionalsocijalizma, one umorene u Auschwitzu i drugim koncentracijskim logorima kao i one preživjele. Nakon Preloga, svečanost je, postavljanjem „kamena spoticanja“ nastavljena u Čakovca, gdje je centralna komemoracija održana ispred zgrade političkih stranaka u Strossmayerovoj ulici.■ .
NAKON JEDNOMJESEČNE STANKE
Izrael se otvara za turističke skupine od pet do 30 ljudi, osim onih iz zemalja s crvene liste tportal 5.9.2021. Nakon jednomjesečne stanke zbog novog vala covida-19, Izrael 19. rujna otvara vrata skupinama stranih turista, priopćile su u nedjelju vlasti
Zahvaljujući ubrzanoj kampanji cijepljenja tijekom zime, židovska država je u proljeće otvorila glavninu svog gospodarstva, a u svibnju je dopustila ulazak skupinama stranih turista uz pridržavanje zdravstvenih protokola. No vlasti su 11. kolovoza obustavile taj program zbog novog porasta broja slučajeva povezanih s delta varijantom koronavirusa, napose među necijepljenima. Prošlog tjedna, kada je počela nova školska godina, zemlja je prijavila rekordan broj, 11.000 zaraženih u danu. Taj je broj u subotu pao na 4.975, izvijestilo
Page 23 Strana 23
je ministarstvo zdravstva, istaknuvši da pada i broj teških slučajeva. Ministarstvo turizma je tako priopćilo da će od 19. rujna u Izrael moći ući turističke skupine od pet do trideset ljudi, osim onih koji dolaze iz zemalja s takozvane crvene liste na kojoj su trenutačno Brazil, Turska, Bugarska i Meksiko. Vlasti još nisu obznanile od kada će Izrael biti otvoren za pojedinačne turističke posjete. "Nema ograničenja za broj stranih skupina koje mogu ući u Izrael", dodaje ministarstvo turizma u priopćenju, rekavši da je od svibnja do kolovoza "u zemlju ušlo više od 2000 turista, uglavnom iz Sjedinjenih Država i Europe" te da "u tim skupinama nije otkriven nijedan slučaj covida". Turisti moraju u zadnjih šest mjeseci biti cijepljeni drugom dozom ili imati potvrdu o cije-
pljenju trećom dozom, napominju vlasti. Izrael, koji je među prvim zemljama svijeta procijepio većinu svojih stanovnika, kojih je 9 milijuna, počeo je ovih tjedana kampanju za docjepljivanje trećom dozom kako bi ojačao imunosni odgovor onih koji su cijepljeni prije više od šest mjeseci.
Divrej Tora
Treću dozu je primilo više od 2,5 milijuna ljudi, objavilo je ministarstvo zdravstva. Premijer Naftali Bennett pozvao je u nedjelju građane da i dalje budu "oprezni" i poštuju epidemiološke mjere s dolaskom židovske Nove godine, Roš Hašane koja se slavi u ponedjeljak, nakon koje se u rujnu obilježavaju blagdani Jom Kipur i Sukot.■
Godina 14
Broj 50