Divrej Tora - Pesah 5779 by Bet Israel

Divrej Tkra Zagreb, 20 - 27. travnja 2019. - 15-22. nisana 5779.

Godina 12 Broj 29 http://twitter.com/DivrejTora

Broj 29 divrejtora@gmail.com

B’’H

Erev Pesah/Pesah I

Pesah VII/VIII

Pesah

Jeruzalem 18:17

19:34

Jeruzalem 18:35

19:54

Zagreb

19:03

20:05

Zagreb

19:38

20:40

Rijeka

19:09

20:11

Rijeka

19:43

20:45

Split

19:00

20:01

Split

19:31

20:33

Dubrovnik 18:53

19:54

Dubrovnik 19:23

20:25

Vinkovci 18:51

19:53

Vinkovci 19:26

20:27

Sarajevo 18:52

19:54

Sarajevo 19:24

20:26

Doboj

18:54

19:56

Doboj

19:27

20:29

B. Luka

18:58

19:59

B. Luka

19:31

20:33

Beograd 18:44

19:48

Beograd 19:18

20:25

Novi Sad 18:47

19:51

Novi Sad 19:21

20:29

Subotica 18:48

19:53

Subotica 19:24

20:32

Zrenjanin 18:45

19:49

Zrenjanin 19:19

20:27

Niš

18:38

19:40

Niš

19:09

20:15

Beč

19:03

20:05

Beč

19:42

20:44

bili smo poput onih što sanjaju.

Frankfurt 19:35

20:37

Frankfurt 20:17

21:20

Tada su nam usta bila ispunjena smijehom

Edison, NJ 19:01

20:03

Edison, NJ 19:29

20:41

PJESMA za uspinjanje: Kada je Vječni izveo Cion iz zarobljeništva,

i jezik naš povicima radosti. U to se vrijeme govorilo među narodima:

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan,

utorak 23.4.2019.

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan,

utorak 30.4.2019.

„Vječni je za njih učinio velike stvari“. Vječni je velike stvari učinio za nas, bili smo sretni.

Alot Hašahar

4:17

Alot Hašahar

4:02

Najranije Talit

4:58

Najranije Talit

4:45

Vrati, o Vječni, roblje svoje

Nec Hahama

5:57

Nec Hahama

5:46

poput izvora u pustinju.

Najkasnije Š’ma

9:26

Najkasnije Š’ma

9:20

Oni što u suzama siju

Zman Tefila

10:36

Zman Tefila

10:31

Hacot

12:55

Hacot

12:54

Minha Ketana

16:59

Minha Ketana

17:03

Ide onaj plačući,

Plag Haminha

18:26

Plag Haminha

18:32

nosi mjericu sjemena,

Šekia

19:53

Šekia

20:02

20:35

Cet Ha-kohavim

20:44

ali će se vratiti■radostan.

Cet Ha-kohavim



ţeti će uz radosnu pjesmu.

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״י״ ״ ״ע״ה״ד״ ״מ״כ״י״ן״״״ע״ ״ע״ה״ך״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po alija Pesah I na Šabat

Kohen i Levi/Rišon i Šeni – prva i druga alija – 8 p’sukim (12,21-28) Moše okuplja starješine Naroda i prenosi im B-ţje upute. Također im kaţe da će Narod, kada dođe u Erec Jisrael, nastaviti tamo obiljeţavati događaje iz vremena Izlaska, postavljanjem pitanja i davanjem odgovora jednog naraštaja drugom. Narod čini kako je zapovjeđeno. Zapazite koliko vam je poznat ovaj tekst (sjetite se Hagade), ali primijetite i različite kombinacije pitanja i odgovora koje nalazimo u Tori i Hagadi. Zapazite ovo. Ne samo da je odlazak u Erec Jisrael dio Obećanja o izbavljenju, već se i prilikom navođenja zakona Korban Pesaha kaţe “kada dođeš u Zemlju…” Sve do razine tahlisa (srţi) stvari koje su morali vršiti, dodan je aspekt kako to sve čini jedan paket. Šliši do Švi'i – od treće do sedme alije – 23 p’sukim (12,29-51)

pečeni kruh, bez da si daju vremena da se tijesto digne. Otprilike 600.000 muškaraca, plus ţene i djeca napuštaju Egipat, zajedno s brojnim Egipćanima koji su dovoljno pametni da pobjegnu s njima. Time završava period egzila od 430 godina (prema nekim računanjima, to je period vre-

mogu jesti Korban Pesah. Korban se

mena od proročanstva Avrahamu

mora pojesti na jednom mjestu; pre-

prilikom Saveza među polutkama i

mjestiti ga s tog mjesta je zabranje-

Izlaska). Ta će noć biti naročita noć

no, isto kao i slomiti kost u njemu.

svim Izraelcima kroz sve generacije.

Samo Ţidovi uzimaju udjela u tome.

Period egipatskog “ropstva” navodi se kao 400 godina i kao 430 godina. Zanimljiv draš o tih dodatnih 30 godina je da se one poklapaju s 210 godina šabatot. Razuman gospodar dopustio bi svojim robovima da jedan dan u tjednu imaju

Neobrezani Ţidov ne moţe jesti od Korban Pesaha. Istinski probraćenik ■

na judaizam ravnopravan je onome koji je rođen kao Ţidov. Narod čini kako je zapovjeđeno, te na dan o kojem govorimo mnoštvo napušta Egipat.

slobodno. Faraon ih je prekomjerno

Zapaţanje: Neki dijelovi Tore u

ugnjetavao, ne dopuštajući Ţidovi-

cijelosti nam pričaju priču. Knjiga

ma da imaju odmor makar i jedan

B’reišit dobar je primjer za to. (Ovi-

dan. Tih dodatnih 30 godina šabatot

me ne ţelim reći da iz priča u Tori

B-g je priznao, recimo to tako, pri-

ništa ne učimo.) Neki dijelovi su či-

dodajući ih zbroju godina.

sta micva. Dijelovi Vajikra i D’varim

Tora se sada ponovo prebacuje s

I obistini se da su prvenci Egipća-

iznošenja priče o Izlasku, na pravila

na pobijeni, da Egipćani obaspu

Korban Pesaha. Ţidovi koji su “na-

Izraelski narod darovima i poţuruju

pustili judaizam” i prigrlili drugu

ih da odu. Narod odlazi u takvoj

religiju, neţidovi, čak i oni koji drţe

ţurbi da sa sobom uzimaju brzo

Sedam zakona sinova Noahovih, ne

dobro odgovaraju ovom opisu. A opet neki drugi dijelovi Tore čine zanimljivu mješavinu priče i micvot. Ova parša izvrstan je primjer sedre miješanog tipa. Pesah VIII na Šabat Kohen/Rišon - prva alija - 8 p'sukim (14,22-29) (Pribliţno 2% prinosa usjeva dajemo kohenu kao t'ruma, a od ostatka se odvaja desetina kao ma'aser da bi se dala Leviju.) Jedna desetina onoga što je preostalo odvaja se kao ma’aser šeni, koji ostaje u posjedu vlasnika, ali se smatra svetim i mora se donijeti u Jerušalajim i tamo pojesti u stanju obredne čistoće. Ako je

Strana 2

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

iznos ma’aser šenija velik, čovjeku je

uskratite zajmove siromašnima jer

svete. S njima se ne smije raditi, niti

dopušteno da otkupi proizvod po

se pribliţava godina Šmita. Ako si-

od njih ostvarivati korist. Njih se

poštenoj trţišnoj cijeni te pridoda

romašna osoba zavapi B-gu, on će

daje kohenu kao jedan od njegovih

petinu. Ako netko otkupi ma’aser

vas smatrati odgovornim što joj

darova što mu ih dodjeljuje Tora

šeni od svog susjeda, poštena trţi-

niste pomogli. Budite velikodušni

(nakon 30-50 dana otkako dođu na

šna cijena je dostatna. Prihod od

na području cedake i heseda, i zaslu-

svijet). Njih će kohen i njegova obitelj

otkupljivanja treba potrošiti na hra-

ţite time blagoslov od B-ga. Siro-

pojesti nakon što budu prineseni

nu i piće u Jerušalajimu. Još jednom

maštvo će biti "realnost ţivota" u

kao korban – tijekom prve godine,

nas Tora podsjeća da se brinemo o

normalnim

osim ako "nisu prikladni za ţrtve-

Leviju, koji nema vlastite imovine.

cedaka bez zadrške.

(Ovo pravilo o ma’aser šeni vrijedi 1., 2., 4., i 5. godine Šmita ciklusa.) U trećoj (i 6-oj) godini ciklusa Šmita drugu desetinu treba predati siromašnima. Ovaj velikodušni čin cedake bit će nagrađen blagoslovima od B-ga.

okolnostima

–

dajte

Ako Ţidov postane prinudni sluga svom bliţnjem Ţidovu, on će raditi najviše šest godina i biti oslobođen sedme godine. Nitko ne smije oslobođenog "eved ivrija" otposlati praznih ruku, već mu treba dati velikodušan dar kada ga se otpušta iz slu-

Levi/Šeni - druga alija - 18 p'sukim

ţbe. Moramo se sjetiti da smo bili

(15,1-18)

"avadim" u Egiptu i da nas je B-g

Ako prođe godina Šmita, ne moţe se traţiti otplata osobnih zajmova. To se pravilo primjenjuje kada su i zajmodavac i zajmoprimac Ţidovi. Zajmovi

koje

duguju

ne-Ţidovi

moraju se prikupljati, ali je micva otpisati osobni dug svog bliţnjeg Ţidova nakon godine Šmita. Ako se ţidovski narod vlada kako valja

narodima

svijeta. Međutim, kada budemo suočeni sa siromaštvom, ne smijemo potiskivati svoju velikodušnost prema

Mikdaša. Samo što nam učenjaci zabranjuju da vršimo tu micvu, jer dok smo trenutno bez Beit HaMikdaša, to bi bilo tegoba nametnuta kohenu koji prima b'hor, te iskušenje za različite prijestupe kohena.

site korban Pesah. (To je ponavljanje

koji nisu tako sretne ruke kao mi.

micve da se kalendar prema potrebi

Ako "eved ivri" ne ţeli biti oslobo-

prilagodi dodavanjem mjeseca -

đen, obredno mu se probuši uho i

drugog adara – kako bi se Pesah

on ostaje u sluţbi svog gospodara

pogurnuo u proljeće.) Hamec je za-

do jovela. Nemojte biti škrti sa slu-

branjen na poslije podne Erev Pesa-

gom, jer vam je sluţio naporno i

ha. Hagiga (dobrovoljna ţrtva koja

dugo.

se prinosi uz pashalno janje na Pe-

- 22 p'sukim (15,19-16,17)

među

naše vrijeme, kada nema Beit Ha-

budemo senzibilni prema onima

slovljeni time da među nama neće poloţaj

go. B'hor ove vrste vrijedi čak i u

Pazite na proljetni mjesec i done-

Šliši do Š'vi'i – treća do sedma alija

dajući

imovina, da radi s njima što mu dra-

otkupio, te se od nas očekuje da

prema Tori i micvot, bit ćemo blagobiti siromaštva. A imat ćemo i vla-

nik". U tom slučaju oni su kohenova

Prvine od goveda, koza i ovaca su

sah, op.pr.) ne moţe biti ostavljena duţe od dva dana. Korban Pesah se ne smije prinijeti na osobnom ţrtveniku. Radujte se na blagdane. Donesite korbanot u Mikdaš na hagim. Ne pojavljujuj se tamo praznih ruku. Maftir za oba šabata – 10 p’sukim (28,16-28,25)

siromašnima, ne smijemo potiski-

Tora predstavlja musafim za pra-

vati velikodušnu potporu onima

znike, započinjući s Pesahom. Pri-

koji su siromašni. Naprotiv, velika

mijetite da je svaki dan Pesaha to-

je micva dati cedaka i potpomoći one

čna “preslika” prvog dana (za raz-

koji nisu tako sretne ruke kao mi,

liku od Sukota). Micva Pesaha se

dajući im i to na dostojanstven na-

ovdje ne ubraja u micve jer je već

čin. Budite posebno oprezni da ne

ubrojena u parši Emor. ■

Godina 12 3 Broj 29 Strana

Strana 3

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi Micva br. 13. Vratili bi se veselo mašući repom: Zabra-

Micva br. 15. Bez vrećice za ponijeti ostatke hrane:

na da se otpadnika hrani korban Pesahom

Zabrana da se korban Pesah odnese od grupe ljudi za

Ovo je zakon pashalne žrtve: nijedan tuđinac ne smije od nje

koju je namijenjen

jesti (Izlazak 12,43)

Mora se jesti u jednoj kući; ne iznosite išta od njezina mesa izvan kuće ... (Izlazak 12,46)

Micva br. 14. Ĉlanstvo nosi sobom i povlastice: Zabrana

Kao i kod svih micvos koje se tiču korban Pesaha i noći

da se stranca koji stanuje među vama nahrani Pesahom

Pesaha, razlog za njeno postojanje je slaviti čuda koja je

Došljak i najamnik ne smije jesti od nje (Izlazak 12,45)

B-g učinio za Ţidove kad ih je izveo iz Egipta. U ovom

Vrijeme je da prevedemo više pojmova. Ovdje, Tora

slučaju, to znači oponašati kraljevsku obitelj. Uvaţeni lju-

kaţe da "tošav" i "sahir" ne smiju jesti od korban Pesaha.

di jedu u svojim palačama, okruţeni svojom svitom i

Što su tošav i sahir? Tošav je ono što zovemo ger tošav, ne-

pratnjom. Oni ne uzimaju svoje obroke "za ponijeti" niti

Ţidov koji ţivi u Izraelu i poštuje sedam univerzalnih

šalju ostatke u vrećicama.

(Noahovih) zakona. Uglavnom, ne-Ţidovi nisu duţni

Talmud (Pesahim 85b) uspoređuje zabranu uklanjanja

postati Ţidovi; sve što Tora od njih zahtijeva je da se drţe

korban Pesaha sa zabranom nošenja iz privatne u javnu

osnovnog niza zakona (kao što su, ne ubij, ne ukradi ili

domenu (ili obrnuto) na Šabes: čovjek nije duţan iznijeti

ne štuj idole, među ostalima). Međutim, to im ne daje

to van sve dok to ne spusti. (To ne znači da je dopušteno

pravo da jedu od ţrtve Pesaha.

ukloniti to bez da se spusti, samo da osoba nije kriva sve

Sahir je neţidovski unajmljeni radnik. On moţe ţivjeti

dok to ne učini.)

u Ţidovskom domu ili Ţidov moţe imati odgovornost da

Ova se micva odnosi i na muškarce i na ţene dok Hram

ga hrani kao dio njegove plaće, ali opet, to mu ne daje

postoji. Ona je 123. od 365 negativnih micvi u Rambamo-

pravo da jede od korban Pesaha. Ovo se moţe činiti oči-

vom Sefer HaMicvosu i o njoj se raspravlja u Talmudu u

glednim, ali usporedite to s prethodnim stihom. U 12,44

Pesahim, stranice 85-86.

kaţe: "A (ne-ţidovski) rob, kupljen s novcem, mora biti obrezan, onda moţe jesti od nje" ("nje" je korban Pesah).

Micva br. 16. Krc !: Zabrana lomljenja kosti ţrtve

Dakle, budući da se neţidovski rob tretira kao član vlas-

Pesaha.

titog kućanstva, Tora pojašnjava da radnik koji ide kući

... i nemoj slomiti kost iz nje. (Izlazak 12,46)

nakon završetka posla nije uključen. Drugo tumačenje za sahira jest da je to ne-Ţidov koji

Micva br. 17. Razlog vam je na mjestu, ali ...: Zabrana

prolazi kroz proces konverzije, koji je već bio obrezan, ali

za neobrezanog muškarca ...

još nije ritualno uronjen u mikve. Pogledajte Talmud Je-

... niti jedan neobrezani muškarci ne smije jesti od nje. (Izlazak

vamos 71a i Sefer HaHinuh u vezi ove micve.

12,48) ■ ■

Razlog za tu micvu istovjetan je onom prethodnom: korban Pesah slavi odnos između B-ga i ţidovskog naroda. On je "samo za članove". Biti s jednom nogom u kampu nije dovoljna da bi se sudjelovalo u ovom ritualu. Ako tošav ili sahir ţele jesti od nje, morat će se (doslovno) zaroniti i uistinu se pridruţiti ţidovskom narodu. Ova se micva odnosi i na muškarce i na ţene dok Hram postoji. Moţe se naći u 9. poglavlju Rambamovih Hilhos Korban Pesah i na stranici 71a Jevamosa. Ona je 126. od 365 negativnih micvi u Rambamovom Sefer HaMicvosu.

Strana 4

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol "‫" ֲ בָ ִ ים״דָ יִינּו‬ • Kako je izgledalo ropstvo u Egiptu? Jesu li sva Djeca Izraelova bili robovi u Egiptu ili samo dio nacije? Jesu li bili robovi drţavi ili i pojedincima? Koliko su teški bili uvjeti u kojima su ţivjeli? • Usporedite iskustvo Izrelaca s iskustvom drugih robova, poput onih na američkom jugu. Po čemu su slični a po čemu različiti? • Nastavite raspravu time što ćete donijeti nekoliko izabranih umjetničkih djela na Seder. Kako različiti umjetnici prikazuju ropstvo i daju odgovore na ta pitanja?

"‫"מ ְּת ִחּלָד״ ע ְֹּב ֵ י״ ֲ ב ֹע ָ ד״ז ָָהד״דָ יּו״אֲ ב ֹע ֵ ינּו‬ ִ • Ovaj dio Hagade predstavlja priču o Izlasku kao put od idolatrije do monoteizma. Jesu li Izraelci u Egiptu zadrţali drugačiji način ţivota ili su se akulturirali u svoju okolinu? • Kako asimilacija utječe na odnose s poganskim svijetom? Uzrokuje li progonstva ili ih sprečava?

"‫"בָ הּוְך״שעֹמֵ ה״דַ ְּבטָ חָ עֹ״לְּ י ְִּש ָהאֵ ל‬ • Već u Savezu među dijelovima Hašem je odredio da će Izraelci otići u egzil i biti potlačeni 400 godina. Međutim, On nikada ne pojašnjava kakvoj svrsi to treba posluţiti. Zašto mislite da je izgnanstvo i ropstvo bili neophodni dio naše formativne povijesti? • Proširite raspravu na druga iskustva patnje. Kako testovi i nevolje pomaţu osobi / zajednici da raste? Razmislite o vlastitom testu koji ste prošli; u čemu biste bili drugačiji da ga nikada niste proţivjeli? Kako je to promijenilo način na koji se odnosite prema drugima?

"‫אּו״ב ְּהכֺש״ ָג עֹל‬ ִ ‫"עְּ ַאחֲ ֵהי״כֵן״י ְֵּצ‬ Prije Izlaska, Hašem zapovjedio je Godina 12 5 Broj 29 Strana

narodu da zatraţi zlatne posude od svojih susjeda. Mnogi su to shvatili kao ispunjenje Hašemovog obećanja da će napustiti Egipat s velikim bogatstvom, ali komentatori se ne slaţu oko toga jesu li posude koje su ponijeli bile posuđene ili primljene kao darovi: • Da ste vi bili u Egiptu i da vam je bilo rečeno da uzmete zlato ili srebro od Egipćana, znajući da im ih nećete vratiti, biste li to smatrali krađom ili poštenom plaćom za vaš rad? Kada dvije pogrešne stvari čine jednu ispravnu? • Ako su posude bile darovi, dani kao obeštećenja za ropstvo, biste li ih bili spremni prihvatiti? Usporedite se s raspravama koje su se rasplamsale u Izraelu početkom 1950-ih u vezi ispravnosti zahtjeva i prihvaćanja odštete od Zapadne Njemačke.

"‫"ש ְּבכָל״דעֹה״עָ עֹה״ ע ְֹּמ ִ ים״ ָ לֵינּו״לְּ כַּל ֹע ֵ נּו‬ ֶ Što mislite koji su glavni uzroci antisemitizma? • Istraţite primjere ţidovskog ugnjetavanja kroz povijest i kod svakog slučaja uzmite u obzir: Jesu li Ţidovi bili izdvojeni ili su bili dio veće skupine potlačeni? Što je dovelo do ugnjetavanja? Je li ono po svojoj prirodi bilo fizičko ili duhovno? • Usporedite to s ropstvom u Egiptu. Koji su faktori naveli Faroa da porobi narod? Je li bio motiviran vjerskim, vojnim, ekonomskim ili socijalnim pitanjima? Jesu li Izraelci učinili bilo što čime bi potakli egipatsko neprijateljstvo?

" ‫"אֵ ּלּו״ ֶ ֶשה״מַ ּכ ֹע‬ Postavite izazov pred sudionike na vašim Sederima u vezi pretpostavki o deset zala/udaraca sa sljedećim pitanjima: • Tko je nastradao od tih udaraca? Iako je logično pretposta-

viti da su udarci zadesili samo Egipćane, neki komentatori sugeriraju da su kod udaraca kod kojih se ne spominju izričito razlike između dvaju naroda, Izraelci također bili zadešeni. Koja bi mogla biti motivacija za ovakvo mišljenje? Kako ovaj pristup utječe na vaše razumijevanje svrhe udaraca ili uloge prirodnog i natprirodnog u priči? • Koliko je tamo bilo udaraca? Većina ljudi pretpostavlja da je bilo deset udaraca )" ‫״מּכ ֹע‬ ַ ‫)" ֶ ֶשה‬. Međutim, ni broj deset )"‫)" ֶ ֶשעה‬ ni riječ )" ‫ )" ַמּכ ֹע‬gdje se ne nalaze u priči u Seferu Šemotu, a moţe se govoriti o nizu od devet pa sve do dvanaest čuda. Kako različite mogućnosti utječu na vaše razmišljanje o udarcima u cjelini? Kakva bi razlika mogla biti ako o tom nizu govorimo kao o "zlima", "čudima", "znakovima" ili "presudama"?

"‫"הבָ ן״ג ְַּמלִ יאֵ ל״דָ יָד״אעֹמֵ ה‬ ַ Za maces se kaţe da u sebi sadrţi kontradiktornu simboliku, koja predstavlja i ugnjetavanje i ţurno izbavljenje. • Kada biste vi stvarali praznik u spomen na događaje u Egiptu, biste li se odlučili usredotočiti na ugnjetavanje ili izbavljenje? Koje biste rituale / prakse uspostaviti, i koji bi bili ciljevi svakog od njih? • Prema Sefer Šemotu, uspomenu na što je trebao obiljeţavati blagdan ■ Hag HaMacota? Jesu li ga slavili Izraelci u Egiptu? Ako jesu, što im je on značio? • Po čemu se Hag HaMacot razlikuje od Hag HaPesaha? Imaju li oni iste ciljeve ili pak različite svrhe? Zašto je ustanovljen ritual Pesaha? Je li to bilo samo sredstvo kojim je pruţena zaštita narodu tijekom pošasti prvorođenaca ili je on trebao ojačati duhovnu vezu naroda s Hašemom? ■

Strana 5

Rabbi Stephen Baars:

Moć izbora

Hagada nas pita u koju kategoriju

tada ste donijeli odluku slijediti svo-

pripadamo: Jesmo li ovdje zato što

je tijelo. Nije cilj dobro izgledati i

smo gladni ili smo ovdje jer imamo

izgladnjivati se. Radi se o tome tko

potrebu?

ima kontrolu, tko upravlja – vaš ţeludac ili vaša duša?

„Potreba“ se definira kao „svijest

Pred vama se nalaze ova dva iz-

o nedostatku.“

bora. Donesite pravu odluku – do-

Sloboda nije tek nešto što je dobro

nesite je sada. I nemojte biti lice-

imati, ona je neophodan čimbenik

mjerni: ako ste došli na večeru, pre-

našeg bića. Koliko nam je hrana potrebna za ţivot, toliko nam je potre-

prije završiti s Hagadom da mogu

bna i sloboda. Upravo kao što iz-

početi s jelom? Ako ste ikada radili

gladnjeli čovjek u pustinji …za i naj-

na projektu koji vas je toliko zaoku-

manjim …komadićem hrane, tako

pio da ste potpuno zaboravili na

bismo i mi trebali traţiti ideje osob-

hranu, onda znate što to znači biti

ne slobode!

svjestan svoje potrebe da se jede, a

Ropstvo ne nameće samo čuvar s

ne biti gladan. Vašem tijelu treba

bičem. Čak i ţivot van tamnice mo-

hrana, vašem automobilu treba ben-

ţe u stvarnosti biti ţivot strahovitog

zin. No glad je ţelja koja vas kontro-

ropstva. „Ne znajući“ što učiniti sa

lira.“

Donošenje loših odluka i postaja-

juhu! Ili, uzmite Hagadu za ozbiljno kao svoj vodič u pronalaţenju slobode. Donesite odluku! Ova odluka ne odnosi se samo na Pesah. To je odluka koju donosimo svakog dana svog ţivota. Pogledajte se i ocijenite što je to što vas pokreće, vaš ţeludac ili vaš um. Vaše oči ili vaše srce. Da li vas predodţba o nekoj značajnoj ideji uzbuđuje jed-

svojim ţivotom jednako je ropstvo kao i nemati „mogućnost“ učiniti to.

skočite Hagadu i odmah krenite na

Želite li utažiti svoju glad za slobodom?

nje ovisnima o poţudama druga je

nako kao i miris čokoladnog kolača? Najvaţniji korak je donijeti odluku. Jer alternativa ne donošenju odluke je paraliziranost. Danas je

vrsta ropstva. Ovisnik o heroinu, pa

Ili… sjedite li za stolom za Pesah

čak i pušač, često je rob ţeljama svo-

zato što osjećate potrebu? Uviđate li

ga tijela. I materijalizam moţe stvo-

nedostatak slobode i zato ţelite su-

riti ovisnost. Mnoge sile poteţu tije-

djelovati u Sederu koji je lekcija iz

lo čovjeka i zamagljuju ţelje duše.

slobode? Osjećate li da vam je duša

Ako čovjek izgubi iz vida ono što

sputana, da ţivotu nedostaje sjaja?

ima istinskog smisla, on više ne

Osjećate li ikada da iako vam nitko

osjeća stvarnu slobodu. „Ţudnja“

ne nalaţe što da činite, istovremeno

Najvažniji korak je

porobljava jednako kao i droga.

ne znate što činiti? Ţelite li utaţiti

donijeti odluku. Hagada nas

Zamislite da ne posjedujete ništa

svoju glad za slobodom?

materijalno. Ništa. Upitajte se: „On-

Koje od toga? Odgovor na to pita-

da, kakva je moja kvaliteta ţivota?“

nje reći će vam da li vama upravlja

To će vam reći da li je vaša duša do-

vaše tijelo ili vaša duša! Mi moţemo

ista slobodna od tjelesnih ţudnji.

dopustiti svom tijelu da nas tegli pa

Ili, kao što nas Hagada pita, postavimo konkretnije pitanje: „Zašto ja sjedim za stolom postavljenim za Seder? Jesam li gladan i ţelim čim Strana 6

da naša pobuda bude hrana ili dozvoliti našoj duši da preuzme kontrolu i teţiti za slobodom. Ako ste došli za stol za Pesah zato što ste gladni,

mnogim mladim ljudima teško izabrati bračnog partnera, karijeru, cimera – i svakako smjer ţivota. Donošenje izbora je jedno od najvećih ţivotnih zadovoljstava. Dobre ili

opominje: Počnite donositi svoje odluke već danas. loše odluke rezultiraju uspjehom ili neuspjehom. No, kod onih koji odluke ne donose, ne postoji jednostavno ništa. Hagada nas opominje: Počnite donositi svoje odluke već danas. ■ Divrej Tora

Prilagođeno iz predavanja rabina Uziela Milevskya O.B.M.:

Odgovorna sloboda

Izlazak je zapravo bio četverostru-

prije morao biti izbavljen iz svog

ki događaj, kao što vidimo da je B-g

intelektualnog izgnanstva da bi

rekao Mošeu: "Ja ću vas izvaditi is-

mogao biti oslobođen tereta svog

pod bremena Egipta, izbavit ću vas

fizičkog ropstva.

od vašeg ropstva, oslobodit ću vas rukom ispruţenom i velikim sudovima. Uzet ću vas Sebi za narod..." . Ali, zašto se u gore navedenom stihu izraz "Ja ću vas izvaditi" pojavljuje ispred izraza "Ja ću te izba-

B-g "ih je izvadio" iz ovog mentaliteta egzila tako što je poslao Mošea da ih izbavi. Isprva su mislili da Moše nije baš pri sebi, ali na kraju je

Unatoč svim svojim teškoćama Židovi

(Izlazak 6,6-7).

i jednakost.

nisu imali stvarne želje da napuste Egipat

viti od ropstva"? Ove dvije izjave

uspio uvjeriti Ţidovski narod da im nije mjesto u Egiptu. Ovo je bio ključni prvi korak Izlaska. Ţidovima je počelo svitati da izbavljenje nije samo legenda koju su prenosili svojoj djeci, nego vrlo stvaran boţanski proces koji će se uskoro manifesti-

izgledaju kronološki neprimjerene

Maharal definira da pojam "inte-

rati. Tora izraţava ovaj intelektualni

jer znamo da su Ţidovi bili oslobo-

lektualni egzil" znači da je ţidovski

Egzodus izrazom: "Ja ću vas izvadi-

đeni od rada punih šest mjeseci pri-

narod bio uvjeren da se nalazi u

ti". Stoga, vidimo da je prvi korak

je nego što su napustili Egipat.

Egiptu zato da bi tamo i ostao. Fara-

Izlaska bio da Izraelci shvate da oni

on nikad nikome nije dao dozvolu

nisu "Egipćani Abrahamske vjere",

da napusti zemlju, a Ţidovi si nisu

već da su posebna nacija s jedinstve-

mogli ni zamisliti da ga pokušaju

nom povijesnom ulogom.

Maharal iz Praga objašnjava da se izraz "Ja ću vas izvaditi" ne odnosi na fizički Izlazak već na duhovno i intelektualno

izbavljenje

Ţidova.

Ovaj duhovni Egzodus bio je daleko vaţniji za daljnji opstanak ţidovskog naroda od njihovog fizičkog Izlaska. Tora tu ideju naglašava time što zapisuje "Ja ću vas izvaditi" prije nego "Ja ću te spasiti". To nas podučava da je Ţidovski narod naj-

napustiti na svoju vlastitu inicijativu. Nadalje, nakon što su više od dva stoljeća ţivjeli u Egiptu, Ţidovi su se u dobroj mjeri tamo osjećali kao kod kuće i poistovjetili se s tamošnjom kulturom. Unatoč svim svojim teškoćama, oni nisu imali stvarne ţelje da napuste Egipat. Sve što su htjeli bilo je građanska prava

■

Sloboda nije cilj sama sebi, nego sredstvo za postizanje cilja. Jer, dok sloboda omogućuje čovjeku da obavi vrlo vaţne i vrijedne duţnosti, ona se također moţe zlouporabiti u destruktivne svrhe, kao na primjer da se naškodi drugim osobama i društvu u cjelini. Kada se sloboda smatra ciljem sama sebi i daje se neselektivno, ona moţe dovesti do uništenja civiliziranog društva. Pozitivni potencijal slobode uvelike nadmašuje negativni, jer sloboda moţe izroditi onu najvišu ljudsku vrlinu - istinski osjećaj odgovornosti. Rob ne moţe postati odgovoran za svoje postupke jer se navikao upravljati svoj ţivot prema zapovijedima koje prima od svog gospodara. Samo inicijativa koja prirodno proizlazi iz osjećaja osobne slobode moţe dovesti do toga da on postane istinski odgovorno ljudsko biće. ■

Godina 12 7 Broj 29 Strana

Strana 7

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Teme sa Sedera HaLahma Anija (Ovo je kruh siro-

ţivotne perspektive koje u različita

na kojem će raditi od 9 do 17 i time

maštva)

vremena

zaraditi dovoljno za ţivot te moţda

Seder započinje i završava na ara-

isplivaju

površinu

svakoga od nas.

mejskom jeziku dok je sve između

Najprije, mudar sin – to je dio nas

toga na hebrejskom. Aramejski je

koji razumije veliki potencijal ţivo-

bio ţargon toga vremena – poput

ta, no također cijeni i trud i rad

engleskog danas. Poruka je da svi

kojima se taj potencijal aktualizira.

moraju biti uključeni. Seder nije

To je dio nas koji ţeli mudrost, ţeli

samo za one duhovno napredne.

razumjeti ţivot, ţeli biti objektivan i

Pesah je za svakoga. Sloboda je

iskren, znati istinu i ţivjeti ju. To je

vezana uz izbor, a mudrost koja je

onaj dio nas koji ţeli osobnu slobo-

potrebna za donošenje tih izbora

du i koji je voljan potruditi se da ju i

nalazi se u svakome od nas.

postigne.

još malo više da moţe uštediti za neke posebne prilike… To je dio nas koji ţeli davati i biti dobar. No, ţeli biti dobar, a ne izvrstan. Ţeli da ţivot ne bude kompliciran, da ima rutinu kako ne bi trebao previše misliti i birati. Reci mi što je pravo i ja ću to učiniti, samo nemoj da moram misliti! To je onaj dio nas koji će nas uvjeriti da se zadovoljimo osrednjim ako mu to dopustimo. I na kraju, tu je apatični sin.■ To je

U ovom specifičnom odjeljku, mi

onaj kojeg se ne moţe uznemiriti.

kaţemo „neka oni koji su gladni

To je dio nas koji ţeli ostati budan

dođu i jedu, neka oni koji su u

do kasno gledajući televiziju, zatim

potrebi dođu da napravimo Pesah.“

spavati dugo i potrošiti dan bjeţeći

Na jednostavnoj razini, mi poziva-

od ţivotnih obaveza i teškoća koliko

mo ljude da nam se priključe. Pesah

god je moguće. On nije ljut poput

je za svakoga. No, na dubljoj razini

zlog sina, no jednostavno ga se ne

mi postavljamo ogradu. Onaj tko je

moţe uvjeriti da u nešto uloţi truda.

gladan neka dođe i jede – ako si

Na neki način, kaţu rabini, apatija je

gladan, tvoj ţeludac je prazan i to je

gora od zla. Zlo je angaţirano, apa-

sve što ti je na umu – tada Seder nije

tija nije. Zlo je izbor, apatija je mje-

za tebe. Ako u ovoj noći dubokih

ečarenje.

duhovnih prilika, misliš samo na sljedeći obrok, tada ti nisi netko tko

Hagada nam kaţe da svatko od

će dobiti mnogo od Sedera pa stoga

nas u sebi nosi sva četiri aspekta.

– dođi i jedi. Večerajmo bez suviš-

Jedan obično prevladava u određe-

nog trošenja vremena. No, ako pre-

nom razdoblju ţivota, no do zam-

poznaješ da postoje dublje potrebe

jene moţe doći vrlo brzo i neprim-

od gladi; ako vidiš duhovne potrebe

jetno. Hagada nam kaţe kako se

vezane uz slobodu koje se nude u

Zatim postoji drugi dio nas koji je

efektivno nositi sa svakim od njih,

ovoj večeri i ako su ti one vaţnije od

predstavljen zlim sinom. To je onaj

no ne ţelim vam pokvariti cijelu

toga da napuniš svoj ţeludac, tada

dio nas koji mrzi izazove i teškoće.

zabavu. Pogledajte sami te vidite

„dođi da napravimo Pesah“. Zapo-

To je dio nas koji se ljudi zbog ţivot-

moţete li odgonetnuti kako to pri-

čnimo Seder i počnimo ispunjati te

nih frustracija i često je ljut na B-ga

mijeniti.

potrebe.

što je ţivot učinio tako teškim. Taj

Ĉetiri sina Hagada nam priča o četiri sina. Oni predstavljaju četiri različite

Strana 8

se dio nas bori za to da ga se čuje. Slijedi naivni sin. To je dio nas koji ţeli da ţivot bude jednostavan. Ţeli sretan brak, dvoje djece, posao

Raban Gamliel Raban Gamliel nam kaţe da ako nismo spomenuli Pesah, macu i maror na Sederu, nismo ispunili

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Teme sa Sedera

svoju obvezu. Očigledno, oni pred-

sladak kada ju počneš jesti, no što ju

se to ne sviđa, ali bol je svakako dio

stavljaju srţ poruke Sedera. Hajde

više ţvačeš, to više postaje gorka.

ţivota. Ako se s njome suočimo, po-

da se kratko osvrnemo na svakog od njih. Pesah: B-g je prošao pored naših kuća u Egiptu. To je stvar zahvalnosti. B-g se pobrinuo za nas. Mi prepoznajemo tu dobrotu. Ako ne naučimo primjećivati dobro u ovom svijetu, bit ćemo robovi svoje prirodne sklonosti ka negativnosti i ljutnji. Nezadovoljstvo i depresija su

Koreh (Hilelov sendvič) Iako je najvaţniji dio poruke marora onaj koji smo opisali – da je ropstvo gorko iskustvo, postoji i druga

stat ćemo bolji ljudi i tako ju nadmašiti. Budemo li bjeţali od nje, ona će nas na kraju stići. Had Gadja

poruka, a to je da nas naš razvoj za

Seder završava pričom o malenom

kojim teţimo na Pesah također

janjetu. To se čini potpuno nepri-

suočava sa boli i gorčinom. Nijedan

kladnim – vesela narodna pjesmica

rast koji u sebi ne sadrţi element

koja gotovo da nema poveznice sa

boli, nije pravi rast.

svime onime što joj je prethodilo.

ropstvo – naše najosnovnije ropstvo.

Razlika između te dvije vrste boli

No ustvari, to je metafora za

Korijen svake slobode je najprije

je što ovisnosti započinju sjajno, a

povijest ţidovskog naroda. Maleno

bol dolazi kasnije. Sa slobodom je

janje je ţidovski narod. Naš otac (na

obratno – boli na početku, no bol s

Nebu) kupio nas je za 2 zuzima (2

vremenom nestaje.

kamene ploče sa 10 zapovijedi).

pronaći dobro u ţivotu. Maca:

jednostavan

kruh,

bez

kvasca. Često u ţivotu zapnemo u

Zatim je došla mačka i progutala

nebitnim, „napuhanim“ stvarima te

nas. Pa je došao pas i progutao

izgubimo perspektivu o onome što

mačku. Nakon toga je štap otjerao

je zbilja vaţno. Postajemo robovi

psa, pa je vatra spalila štap… Car-

novca, odjeće, automobila, tuđih

stvo za carstvom ustajalo je i gutalo

mišljenja, itd. te zaboravljamo što je

jedno drugo. Moćna i velika carstva

ono što nas uistinu čini sretnima.

netragom su nestajala kako su dola-

Maror (gorko bilje): mamac rop-

zila nova. Gdje su Rimsko carstvo,

stva je njegova nepromišljenost:

Babilon, Grčki imperij, Španjolski

'nemoj odlučiti hoćeš li uzeti droge

imperij,

ili ne', kaţe ţelja. 'Samo probaj ma-

Reich? Sva su ta carstva nestala na

lo'. Mi ljudi ne volimo razmišljati, a

putu povijesti. Pa ipak, kao u pje-

ropstvo nam nudi tu 'slobodu'. Ne-

smi, maleno je janje opstalo. Refren

mojte nasjesti na to. Prepoznajte

u pjesmi je o malenom janjetu. Ref-

unaprijed da ropstvo moţe započeti

ren u povijesti svijeta je izgleda

divnim obećanjima. Prvih nekoliko

opstanak ţidovskog naroda.

cigareta moţda je divno. No jednom kad si u njihovim kandţama, one postaju nemilosrdni gospodar. Pokušajte prestati sa pušenjem pa vidite kako će vaš gospodar reagirati na to.

Britanski

imeprij,

Treći

Ţidovski je narod uvijek pobjeđiTako, budući da maca predstavlja

vao u bitci osobne slobode. To je

slobodu, a maror bol, Hilel je predlo-

tema koja nikada neće nestati iz

ţio da jedemo to dvoje zajedno u

svijeta jer će ţidovski narod uvijek

sendviču. Oni su neodvojivi. Ako

biti tu kako bi slavio Pesah i podsje-

ţelimo biti slobodni od svojih ovis-

ćao sebe i ostatak čovječanstva na

S time na umu, rabini nam kaţu

nosti, to će biti teško – moţda jed-

svrhu našeg postojanja u ovome

da je najbolje povrće koje moţemo

nako teško kao i sama ovisnost. No,

svijetu.

koristiti kao gorko bilje na Sederu

to je bol koja nas vodi prema napri-

zelena salata – jer najbolje odraţava

jed, za razliku od boli ropstva koja

karakteristiku ropstva. Njen okus je

nas samo čini jadnima. Moţda nam

Godina 12 9 Broj 29 Strana

Hag Pesah sameah! ■ Prevela Anja Grabar Strana 9

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Redoslijed Sedera Kadeš, Urehac, Karpas, Jahac, Magid, Rahca, Moci, Maca, Maror, Koreh, Sulhan oreh, Cafun, Bareh, Halel, Nirca Ovaj popis nabraja petnaest pojmova koji se odnose na petnaest dijelova Sedera. U Hagadi, Seder je organiziran na način da simbolizira ne samo nacionalni put od ropstva do slobode, već i osobno putovanje otkrivanja samog sebe i rasta svake osobe. Kadeš (pjevanje kiduša) Ima ljudi koji pristupaju kraljevskom Seder stolu bez prethodne pripreme. Moţda misle: „Ja tu zapravo ne pripadam. Kada bi bilo tko znao kakav sam zapravo, sigurno me ne bi pozvali.“ Zbog toga Seder započinjemo s kidušem, u kojem kaţemo „Mikadeš Jisrael,“ B-g posvećuje svakog Ţidova. Postoji element unutarnje svetosti u svakoj osobi. Čak i ako se moţda ovog trenutka ne osjećamo dostojnima ili da to zasluţujemo, mi trebamo vjerovati B-gu na riječ. Svaka osoba je sveta, posvećena i jedinstvena.

Urehac (pranje ruku, bez izgovaranja blagoslova) Maloprije nam je rečeno da vjerovali mi to ili ne, mi smo uistinu sveti. Stoga mi na to uzvraćamo pranjem ruku, simboličkim znakom čišćenja. Moţda još nismo povjerovali da smo u stanju da budemo očišćeni i postanemo duhovni, te se naše pomanjkanje vjere u svoju vlastitu vrijednost pokazuje kroz naše ustezanje od izgovaranja beraha (blagoslova) za ovo pranje. No, to je sasvim u redu. Čovjek se moţe pretvarati da je nešto sve dok ne zavarava samoga sebe. Mi znamo da ovaj čin očišćenja još uvijek nije ono pravo, ali se nadamo da će nas on na kraju dovesti do pravog očišćenja. Karpas (umakanje povrća u slanu vodu) Mnogo je razloga dano za ovaj obred, no jedan od njih prenosi nam posebno vaţnu poruku. Mi uzimamo povrtnu biljku koja je do sada bila u zemlji. Da je ona u stanju razmišljati, ona bi sebe doţivljavala

kao vrlo skromno stvorenje i osjećala bi se neugodno. U noći Pesaha ovoj je biljci dano posebno i počasno mjesto u obredu Sedera. Time Pesah uzdiţe čak i zemljom sputani gomolj. Rabi Yosefa Chaima Sonnenfelda upitali su zbog čega se tako često uranja u mikve. On je odgovorio: „Ako mikve mogu dovesti do preobraćenja i učiniti da se uniţena duša duhovno uzdigne, zamislite što mikve moţe učiniti duši koja je već dosegla neku razinu uzvišenosti!“ ■ Ako Pesah moţe uzdići jednu običnu biljku, dopuštajući joj da podigne svoju glavu i sudjeluje u kraljevskom Sederu, zamislite kakvu tek nadu pruţa osobi koju je njen osjećaj inferirornosti doveo do dubokog osjećaja srama. Karpas tako daje signal onima koji imaju osjećaj vlastite nevrijednosti, pozivajući ih da zauzmu svoje mjesto za B-ţjim stolom, čak i prije nego li su postigli stvarno istinsko očišćenje. Poput umakanja karpasa u slanu vodu, i mi imamo priliku da se očistimo. Istina, ponekad taj proces čišćenja moţe biti poput slane vode na otvorenoj rani. Sjetimo se da ova početna nelagoda uklanja površnu ozljedu. Ljepota i vrijednost koje se sada pokazuju na Sederu uvijek su bile tamo prisutne, samo su bile skrivene tankim slojem onečišćenja. Jahac (lomljenje macesa) Kao što ćemo vidjeti, maces ima dvostruku simboliku. S jedne strane on je kruh patnje, a s druge kruh oslobođenja. Maces moţe oslikavati oboje, podloţnost i poniţenje ropstva, i nadu u svjetliju budućnost. Ovaj drugi aspekt macesa proizlazi

Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

iz činjenice da su Izraelci otišli iz Egipta s neispečenim tijestom za kruh i slijedili Mošea u golu pustinju isključivo na temelju svoje vjere u B-ga. Mi lomimo maces i sakrivamo njegov veći dio ispod jastuka na koji se naslanjamo. Moţda to simbolizira da čak i kada je naš izvor izbavljenja sakriven od nas, mi svejedno znamo da je on tamo, i da se moţemo osloniti na njega. Iz te spoznaje da je kruh izbavljenja tamo u nama se rađa osjećaj spokoja, te će, mada u ovom trenutku nije vidljiv, u budućnosti doći na vidjelo.

Redoslijed Sedera

Moci-Maca (jedenje macesa) Prvi blagoslov koji se izgovara nad macesom je tradicionalni blagoslov za kruh, objava da je B-g Taj koji izvodi kruh iz zemlje. Prirodni fenomen sjemena koje iznikne u ţito djelo je B-ţjih ruku. Mi uzdiţemo taj kruh do nivoa micve, i hranimo se njime tako da on moţe postati dio nas kao osobe. Svaki fizički predmet moţe se na istovjetan način transformirati u micvu kada pridonosi sluţbi B-ţjoj. Maror – Koreh (jedenje gorkog bilja zasebno i s macesom)

Tako smo slijedom Sedera došli od nedostatka povjerenja u svoj potencijal do postignemo kedušu (svetost) preko „pretvaranja“ kao da smo je postigli, do trunke ohrabrenja i spokoja, s vjerom da će nam B-g pomoći da postignemo duhovnu veličinu.

Mnogi ljudi mogu doţivjeti gorke trenutke u ţivotu , no oni se mogu ublaţiti kada se uzmu zajedno s macesom. Gorčina je opora samo kada se uzima zasebno, no u prisustvu povjerenja i nade u bolju budućnost koje predstavlja maces, bol gorčine se smanjuje.

Magid (kazivanje Hagade)

Šulhan oreh (zajednički objed)

Pripovijest Hagade govori nam kako su stvari izgledale, što se dogodilo, i kakve su sada. Ta se pripovijest mora čitati naglas, tako da je se podijeli s drugima. Dok iznosimo nesavršenosti naše zajedničke prošlosti, te slijedimo temu sve do slave konačnog izbavljenja, oni koji su posramljeni time kako sebe doţivljavaju mogu ovo doţivjeti kao jedno oslobađajuće iskustvo. Tema koju je pokrenuo kiduš: „Ja sam vrijedan i duhovan“ ovime je osnaţena.

Kada smo došli do spoznaje da se čak i ţivotne boli mogu ublaţiti, onda smo u stanju uţivati u dobrim stvarima u ţivotu. Tjeskoba i bojazni koje sprečavaju osobu da uţiva u dobrim stvarima u ţivotu sada su dobrim dijelom uklonjene prethodnim koracima Sedera. Ţivot sada moţemo ne samo podnositi, već i uţivati u njemu.

Rahca (pranje ruku i izgovaranje blagoslova) Ovim drugim pranjem, nakon kojega zazivamo B-ţje ime, pokazujemo da smo napredovali od stanja „pretvaranja“ do doţivljaja istinskog očišćenja. Godina 12 11 Broj 29 Strana

Cafun (jedenje sakrivenog macesa) Kada smo svladali prethodne korake, prijašnje povjerenje sada se razlista u vidljivo izbavljenje. Kruh izbavljenja koji je do ovog momenta bio sakriven, sada se otkriva. Ono što je bilo skriveno u tajanstvenim putevima B-ţjim sada se otvoreno pokazuje. Vjera i pouzdanje sazrijet će u slobodu i duhovnost.

Bareh (kazivanje molitve valnosti nakon jela)

zah-

Proces rasta od ropstva do slobode, od osjećaja neadekvatnosti do samopoštovanja, nije nimalo lagan. U mnogim trenucima na tom putu moţda smo bili ozlojeđeni zbog muka „boli odrastanja“. Međutim, sada cijenimo taj proces rasta i shvaćamo da moramo B-gu izraziti svoju zahvalnost što nam je dao snage i prehrane da dospijemo do ove razine duhovnosti. Halel (kazivanje hvale B-gu) Budući da su prva dva poglavlja Halela rečena prije jela, mi sada završavamo Halel s poglavljima koja govore o konačnom izbavljenju Izraela. Naše uviđanje boţanske dobrote i naša svijest da su čak i trenuci boli konstruktivni periodi rasta i napredovanja, omogućuju nam da se suočimo sa sutrašnjicom, i zahvalimo B-gu za sve što ćemo tek doţivjeti, pa makar se suočili i s nevoljama. Prema Talmudu, konačnom će izbavljenju moţda prethoditi „agonija izbavljenja“, no naše iskustvo duhovnog rasta koje slijed Sedera simbolizira, omogućava nam da čak i te agonije prihvatimo smireno. Nirca (svaki koji je dovršio redoslijed Sedera nalazi naklonost u B-ţjim očima) Veliki teolog i moralist, Rabi Moshe Chaim Luzzatto, kaţe da je čitav ţivot čovjeka jedan veliki skup izazova. Boţanska je mudrost odredila da ima biti tako, iz razloga poznatih samo B-gu. Prihvaćanjem toga i kretanjem putem duhovnog uzdizanja, mi ispunjavamo boţansku volju, i nalazimo naklonost pred B-ţjim očima. ■ Strana 11

Alan Morinis, The Mussar Institute:

Pesah kroz leću musara Urhac [pranje ruku] - senzitivnost Rabi Yisrael Salanter, osnivač pokreta musara u Litvi u 19. stoljeću, prao je ruke prije jela kada je njegov domaćin zapazio da on ne uranja cijele ruke u vodu kako je uobičajeno. Na pitanje o tome Rav Yisrael je odgovorio: “Odakle dolazi voda? Sirota sluškinja mora je donijeti. Mora otići na bunar, napuniti kante i donijeti nam te kante s vodom kako bismo oprali ruke. Što više vode koristim za pranje ruku, to ona ima više posla. Ne ţelim da moja poboţnost počiva na leđima njezina rada." Magid poruke

Prihvaćanje

duhovne

Micva je da podučimo našu djecu o Izlasku iz Egipta. Talmud kaţe da ako nemate dijete koje bi postavilo Četiri pitanja, netko od odraslih treba postaviti ta pitanja. A ako nemate drugu odraslu osobu, trebali biste ih sami postaviti! Sve ako su ljudi za stolom mudri mudraci, čak i oni moraju ispričati priču, kao da je svaki od njih najmlađe dijete. Rabi Eliyahu Dessler (1892. 1953.) pita se kako je moguće da isti materijal s kojim se postupa na isti način namijenjen obrazovanju male djece jednako kao i osamdesetogodišnjeg mudraca i svih između? On odgovara da iako osoba moţe biti intelektualno zrela i mudra, mi smo svi mladi u srcu. Način da ostavite dojam na srce isti je za dijete i za odraslu osobu. Tijekom Sedera svi smo duţni sebi dopustiti da budemo jednako impresionirani i nadahnuti kao najmlađe dijete raširenih očiju, s pričom o čudima koja su se dogodila u vrijeme rođenja naše nacije. Avadim hajinu - ropstvo Ramchal (rabi Moshe Chaim Luzzatto; 1707 - 1746) u Putu pravednika (Mesilat Yesharim) nam daje uvid u jedan od ključeva robovskog ţivota:

Strana 12

Kad bi [ljudi] htjeli posvetiti barem malo paţnje svom načinu ţivota, nema sumnje da bi se smjesta počeli pokajavati za svoja djela i da bi ţaljenje u njima postajalo sve veće, sve dok ne bi posve prestali griješiti. Upravo takvo razmatranje nalazilo se u pozadini savjeta zlog faraona u njegovoj izjavi (Izlazak 5,9), "Pojačajte napore muškarcima..." Njegova namjera nije bila samo da ih liši slobodnog vremena, da mu se ne bi suprotstavljali ili kovali zavjere protiv njega, već je nastojao ogoliti njihova srca od svake misli putem trajne, beskonačne prirode njihova rada. Ramchal zatim nastavlja s analogijom između faraonove strategije i taktike koju koristi nagon ka zlu koji prebiva u svakome od nas. Baš kao što je faraon koristio prezaposlenost kako bi odvraćao ljude, tako smo i svi mi obuzeti hiperaktivnošću od strane neprijatelja u nama. Ova snaţna unutarnja sila (jecer) tjera nas da budemo toliko zaposleni da nas to omete ne samo u postizanju naših ciljeva, već čak i u postavljanju ciljeva. Toliko dobrih stvari za napraviti, toliko aktivnosti, potreba, ţelja, stvari ... da nemamo ni trenutka slobode da razmotrimo tko smo mi, što bismo mogli učiniti, od čega bismo sebe mogli osloboditi. Ĉetiri pitanja - inspiracija Rabbi Shlomo Wolbe (1914.-2005.) objašnjava da je Seder postavljen u obliku pitanja i odgovora zato što pitanja dolaze od onoga koga zanimanje podstiče da ih postavlja. Postavljanje pitanja se rađa iz hitoriruta – pobuđenog zanimanja. Pitanja u Hagadi bila su osmišljena tako da nas potaknu da dublje uronimo u događaje oko Izlaska iz Egipta i njihove implikacije za naš odnos s HaŠemom. Tek kada se kod čovjeka probudi zanimanje, on se moţe osjećati kao da je osobno napustio Egipat. I to se ne odnosi samo na nas. Rav

Wolbe objašnjava da je noć Sedera namijenjena da putem nadahnuća otvori srca naše djece. Pošasti - mida zahvalnosti [hakarat ha'tov] Kako moţemo naučiti o zahvalnosti iz pošasti koje su zadesila Egipat? Pretpostavljam da bismo mogli biti zahvalni što se nisu desile nama. No, učitelji musara pronašli su još jednu lekciju u znak zahvalnosti kod pošasti. Tko je inicirao pošasti? Mojsije, zar ne? Pa, ne baš svaku od njih. Pošast krvi (kada se voda rijeke Nil pretvorila u krv) i pošast ţaba pokrenuo je ■ Aharon, a ne Mojsije. Budući da je Nil zaštitio Mojsija dok je bio dijete, on je dugovao hakarat ha'tov [zahvalnost] toj rijeci i ne bi bilo primjereno da Mojsije udari Nil kako bi započele pošasti krvi ili ţaba. Ovo nas učenje potiče da razmotrimo koje mjesto zahvalnost ima u našim ţivotima. Ako je Mojsije bio toliko zahvalan rijeci, mi trebamo biti potaknuti da pogledamo na svoj ţivot i uvidimo gdje mi dugujemo zahvalnost. Rijeka je odrţala Mojsija. Što odrţava vas? Rijeka je nesvojevoljno posluţila Mojsiju, a on je ipak bio toliko zahvalan da je morao zadrţati svoju ruku da ne djeluje protiv nje, makar to bilo pri sluţenju B-ţjoj volji. Morao je pronaći drugi način. A ako se od njega traţilo da pokaţe toliku zahvalnost faktoru koji mu je nesvjesno posluţio, koliko bismo mi trebali biti zahvalniji ljudima koji će nam svojom vlastitom voljom donijeti korist u naše ţivote. Prema kome biste trebali otvoriti svoje srce u znak zahvalnosti? Otvrdlo srce - odgovornost Priča o Izlasku iz Egipta vrti se oko faraona koji se opetovano slaţe da oslobodi djecu Izraela, samo da bi odmah potom otkrio da mu je srce otvrdlo i tada tu odluku mijenja. Rabi Simcha Zissel Ziv, Alter iz Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Alan Morinis:

Kelma (1824.-1898.), piše da je faraon prije početka pošasti imao slobodnu volju kao i svi drugi. Međutim, nakon što je svjedočio pošastima, njegova je slobodna volja uvelike bila ugroţena. Pošasti su bile bjelodana čuda koja su pokazivala moć HaŠema. Suočeni s tako jasnim dokazom boţanske moći, nijedno ljudsko biće ne moţe ostati tvrdokorno. Zato je B-g otvrdnuo faraonovo srce, kako bi neutralizirao utjecaj koji će doţivljaj čuda izvršiti na njegovu slobodnu volju. Otvrdnjavanje njegovog srca imalo je terapijski učinak: ono je ponovo dovelo njegove unutarnje mehanizme u stanje u kojem su bili prije nego što su počele pošasti. Stoga je odbijanje da pusti Ţidove bila faraonova osobna odluka i njegova odgovornost. Budući da je djelovao po svojoj slobodnoj volji, on je - poput nas - odgovoran. Maca/Maces - jecer hara Maharal (1525. - 1609.) piše da je razlog zbog kojeg se maces naziva lehem oni to što on sadrţi samo dva osnovna sastojka - brašno i vodu, a svi drugi dodaci mu nedostaju. Ovaj je kruh sličan siromašnom čovjeku koja nema ništa drugo do li samoga sebe. Rabi Shlomo Wolbe objašnjava da kvasac u tijestu djeluje onako kao što jecer ha'ra [sklonost ka negativnom] djeluje u našim ţivotima. Kvasac je vanjski čimbenik koji čini da tijesto raste. Isto tako, jecer napuhava (umjetno uvećava) naše urođene osobine tako da budu veće onoga što bi mogle i trebale biti. Na primjer, svakoj je osobi potrebna određena doza samopoštovanja. Međutim, jecer napuhava tu potrebu za čašću i čini da ta osoba traţi čast u svakoj prilici. Isto tako, zavist igra pozitivnu ulogu motivirajući osobu da nešto poduzme. No, jecer napuhava tu zavist sve dok ona ne obuhvati sve što njegov susjed posjeduje.

Godina 12 13 Broj 29 Strana

Pesah kroz leću musara Maces nam daje lekciju o drţanju naših osobina na njihovoj optimalnoj razini, bez napuhavanja. Maror, vino i maces “Ni riječi, ni priče ni najrazigranija mašta nisu dovoljni da se u potpunosti proţive bol i patnja našeg naroda. Potrebne je nešto učiniti! I tako imamo praktične micvos; gorki maror, četiri kraljevska pehara vina i maces za izbavljenje. Jedemo oslonjeni, doţivljaj iskušavamo svojim nepcem i doţivljavamo izbavljenje svojim tijelom. Najveći talmid haham (mudrac Tore), koji je najdublje povezan s dubinama Tore, mora jesti i okusiti to ako ţeli iskusiti geula (izbavljenje). To je jedini način da u potpunosti ponovno oţivite taj doţivljaj. - Samo razmišljanje moţe nas odvesti dotle. Potrebna je fizička dimenzija. " (Rabi Avi Fertig, Bridging the Gap Premošćivanje jaza) Halel Recitiranje molitve Halela prekinuto je obrokom Sedera. Halel započinjemo prije jela i završavamo ga nakon što smo pojeli. Jedan od psalama Halela uključuje riječi: Ku ćo Iz rae lova, Vječnoga!

bla gosiljite

Kućo Aronova, Vječnoga!

b la g o s i l j i t e

Kućo Levijeva, Vječnoga!

b la g o s i l j i t e

Vi koji poštujete blagosiljite Vječnoga.

Vječnoga,

Primijetite da “vi koji poštujete Vječnoga” se ne nazivaju “kućom” kao sve ostale kategorije. Zašto je tako? Na hebrejski se "vi koji poštujete Vječnoga" kaţe "jarei HaŠem." Izrael ima kuću. Aharon ima kuću. Levi ima kuću. Ali oni koji poštuju Vječnoga, nemaju kuće. Mnogi seg-

menti ţidovskog svijeta dobro funkcioniraju samo onda kada su organizirani pod krovom, imaju temelje i zidove. Međutim, oni koji poštuju Vječnoga vrše svoje prakticiranje duhovnosti u dubinama svojih vlastitih duša. Oni nemaju potrebe za kućom. DAJENU Dajenu djeluje kao jednostavna dječja pjesmica, zar ne? Ona proslavlja sve stvari koje je B-g učinio za nas, i one rastu na sve višu i višu razinu, dok bismo mi bili zadovoljni i zahvalni u bilo kojem trenutku tog uspona. Veselo pjevamo: Da nas je B-g izveo iz Egipta, ali nije presudio Egipćanima, za nas bi to bilo dovoljno. Da je presudio Egipćanima, ali da nije uništio njihove idole, dajenu. Da je uništio njihove idole, ali da nije ubio njihove prvence i to bi, također, bilo dovoljno. I tako dalje. Rabi Eliyahu Ha'Kohen Ha'Itamari iz Izmira (umro 1729.), autor Shevet Mussara (Pruta musara) objašnjava da bi se za svaki od B-ţanskih darova ili čuda nabrojanih u ovoj pjesmi mogao iznijeti argument da je B-g trebao djelovati na drugačiji način. Mi slavimo B-ga zato što je razmotrio sve te argumente i postupio na način koji je bio najbolji za nas i za slavu B-ţjeg Imena. Na primjer, B-g nas je mogao izvesti iz Egipta, a Egipćane ostaviti na miru. Oni su bili samo pijuni u faraonovoj igri, zar ne? Moţete iznijeti taj argument, ali činjenica da to nije ono što se dogodilo prisiljava nas da ispitamo što nije u redu s tim alternativnim stajalištem koje je B-g razmotrio i odbacio. Egipćani nisu mogli biti proglašeni nevinima. Tako je sa svim stihovima pjesme. Kako se to moglo odigrati? Moţete li prepoznati što je pogrešno u vezi te alternativne mogućnosti? HA'ŠANA HA'BA B'JERUŠALAJIM - SLJEDEĆE GODINE U JERUSALEMU ■ Strana 13

Rabbi Berel Wein:

Misli o Pesahu Jedna od fascinantnijih stvari o

očuva odnose među ljudima i me-

hotelu ili bilo kojoj vrsti organizira-

blagdanu Pesah je to da, iako je star

đusobno poveţe bitno različite na-

nog programa. Postoje mnoge okol-

već više od 3300 godina, on je rele-

raštaje. Nije pretjerano reći da se

nosti u ţivotu koje opravdavaju

vantan i aktualan za naš današnji

ţidovski svijet utemeljen u noći

ovakav izbor. Međutim, za potrebe

svijet, baš kao što je to bio relevan-

Sedera Pesaha. Bez njega, osuđeni

ţidovskog kontinuiteta i opstanka,

tan kada ga je po prvi puta slavio

smo na izumiranje. S njim postaje-

smatram da je vaţno da se djeca

ţidovski narod u Egiptu davno ra-

mo besmrtni i vječni.

sjećaju

nije. Naravno, on svakoj generaciji govori drugačijim tonom i nijansama, no njegova osnovna poruka o ljudskoj slobodi i sluţenju B-gu nikad se nije promijenila.

Ja sam osobno uvijek imao privilegiju slaviti Pesah i Seder kod kuće. U hotel sam za Pesah otišao samo jednom u ţivotu, kada je moja supruga bila bolesna i nismo imali

obiteljskog

Pessaha

kod

kuće, da se prisjećaju kako su njihovi roditelji i djedovi i bake vodili Seder i da mogu dati osobni izraz slavi blagdana i sjećanju na našu povijest.

Njegovi rituali i zapovijedi ključ

drugog izbora. Ja nisam ovdje da

Na Sederu za Pesah postoji mo-

su njegove dugovječnosti i opstanka

bih odbacio sve programe za Pesah

gućnost da se sjedine stotine godina ■

tijekom svih stoljeća, usprkos svih

koji postoje i napreduju diljem svije-

obiteljskih uspomena. Bake i djedo-

izazova i poteškoća kojih je ţidov-

ta. Razumijem i cijenimo zašto su

vi se sjećaju svojih djedova i baka, a

ska povijest prepuna. Zapravo, da

toliko popularni, i u našoj generaciji

mali praunuci, koji su jedino zainte-

nije tih rituala i zapovijedi sam

relativnog bogatstva ţidovskog svi-

resirani da ucjene starije da im vrate

blagdan, a moţda i sam ţidovski

jeta, sasvim je racionalno koristiti

afikoman, ujedinjeni su u povezi-

narod, već bi davno nestali u hrpi

ove usluge.

vanju stotina godina obiteljskog

pepela povijesti.

Ali je vrlo ironično da u naše vri-

ţivota i judaizma. Seder kod kuće s obitelji pruţa optimalno okruţenje

B-ţanski instinkt koji je ritual uči-

jeme, zbog tehnološkog napretka,

nio svakodnevnim dijelom ţivota

svih vrsta automatskih aparata,

svakog Ţidova najsigurnija je meto-

kuhinja za Pesah i nevjerojatnog

da ţidovskog opstanka i kontinui-

mnoštva pripremljene hrane i pro-

Prije osamdeset godina prisustvo-

teta. To je ono što povezuje jednu

izvoda za Pesah, koja obiteljima

vao sam prvom Sederu kojega se

generacije s drugom unutar obitelji i

pruţa nezaboravan doţivljaj Pesaha

mogu sjetiti. Bilo je to u kući mog

na nacionalnoj razini. Bez nje bi pre-

kod kuće, polako nestaje sa ţidov-

djeda koji je bio obrazovan u velikoj

kid veze između generacija i druš-

ske scene u mnogim dijelovima

ješivi u Voloţinu, i koji je bio rabin

tvenih okolnosti bio tako velik da bi

svijeta.

zajednice u Chicagu, kao i jedan od

ga bilo nemoguće prevladati.

Dopustite mi da ponovno kaţem

Noć Sedera Pesaha najsnaţniji je

kako nikoga ne kritiziram, niti iz

primjer moći rituala i tradicije da

jednog razloga, tko Pesah slavi u

za takvo emocionalno i duhovno iskustvo.

pročelnika ješive koji je tada postojala u Chicagu. Taj Seder je jedno od mojih najranijih sjećanja u ţivotu. Sjećam se poštovanja koje su moj otac i stričevi iskazivali mom djedu, i sjećam se kako smo mu moj bratić i ja s oklijevanjem recitirali svoja četiri pitanja, i oduševljenja na njegovom licu kada smo to učinili. Te je godine bilo oko 30 ljudi na Sederu kod mog djeda. Jeidno smo moj bratić i ja još na ţivotu, no ja

Strana 14

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Misli o Pesahu

sam nastojao sjećanje na taj Seder mojim unucima, a sada i praunucima. Na taj način, moţe im se prenijeti dašakVoloţina, pa čak i Egipta i Sinaja, i putem njih i generacijama nakon njih. Kao i sve drugo u judaizmu, Pesah je sjećanje. A sjećanje je najmoćniji sredstvo očuvanja ţidovskog načina ţivota. Dani nakon Sedera Dani u sredini Pesaha – hol hamoed – predstavljaju sposobnost Ţidova i Tore da se prema svakodnevnim ţivotnim i svjetovnim aktivnostima odnose sa svetošću i posebnim

razlog našeg izlaska iz Egipta i

poštovanjem. Sjećam se da je jedna

svrhe našeg stanja slobode – da

od mojih kćeri radila kao statističar

budemo poseban narod, kraljevstvo

svećenika, sveti narod.

uredima

velikog

američkog

osiguravajućeg društva. Tvrtka joj je ljubazno dala slobodne dane na Ţidovske blagdane. Međutim, ona im

nikako

nije

zadovoljavajući

uspijevala način

objasniti

zašto se na hol hamoed moţe pojaviti u uredu i obaviti što je neophodno toga dana.

nam je na čudesno izbavljenje od faraonove vojske kod Jam sufa. Trenuci kada se Ţidovski narod naizgled nalazio na pragu uništenja tijekom naše duge povijesti, previše su brojni da bi ih se moglo ispravno Mi

smo

pretrpjeli

Svijet razumije da moţe biti svetih

djelomično uništenje, teške gubitke,

dana i da ima dana koji nisu sveti.

ali nikada potpuni poraz i uništenje.

No teško mu je shvatiti kako dan moţe biti svet, a opet u isto vrijeme i ne potpuno svet. Pesah nas uči da moramo posvetiti svakodnevne i ne svete

redovite

aktivnosti

svaki-

dašnjeg ţivota.

faraona

Filistejaca, Grka,

preko

Asiraca,

Rimljana,

latinskih

Amaleka, Babilonaca,

Bizantinaca,

kršćana,

muslimana,

Nijemaca, Sovjeta, Arapa, nekih današnji nevladinih organizacija i

Putovanja, izleti, obroci i izlasci na

drugih mnogi su pokušali uništiti

koje se otputimo tijekom dana hol

Ţidovski narod. Nama se zamjera

hamoeda druge su vrste i drugog

naša

duha od onih koje uţivamo za

asimiliramo zamjera nam se još i

vrijeme

više.

ostalog

dijela

godine.

posebnost,

Drama Ţidovskog opstanka kod Jam sufa ponavlja se u različitim

Posljednji dan Pesaha uspomena

izbrojati.

postojanjem.

kada

A opet, svaki puta kada se

oblicima stalno iznova u povijesti civilizacije. Iako se mnogi čude tom neobičnom fenomenu,

nesvakidašnjem

nikakav

logičan

niti

potpuni odgovor u vezi toga još nikada nije bio pruţen. G-spod nam je

rascijepio

mnoga

mora

posljednje tri tisuće godina našeg postojanja. Pesah

nas

podsjeća

neobjašnjivu

povijesnu

ovu

istinu.

Nekako je, sama spoznaja ove povijesne činjenice dovoljna da nas osposobi da nastavimo graditi i postizati

bez

obzira

što

naši

neprijatelji govorili ili činili. Redak kaţe, “Smišljajte svoje zavjere, i one će

biti

osujećene;

dajte

svoja

obećanja, no ona se neće ispuniti; jer G-spod

nama.”

Pesah

podsjetnik na sve to.

Činjenica da u tim prilikama još

učini da će zavjesa povijesti pasti na

Šabat šalom. Pesah kašer v’same-

uvijek jedemo maces samo nam

nas, dogodi se nešto nepredvidivo i

ah. Ţelim vama i vašim obiteljima

pojačava ovu jedinstvenost doba hol

Ţidovska nas otpornost navede da

sretan i košer Pesah. ■

hamoeda.

opstanemo i nastavimo sa svojim

Ono

Godina 12 15 Broj 29 Strana

nas

podsjeća

Strana 15

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Pitanje koje nije postavljeno Pesah je noć pitanja, ali postoji jedno koje ne postavljamo, a značajno je. Zašto uopće postoji Pesah? Čemu godine trpljenja i ropstva? Izrael je bio otkupljen. Postigao je svoju slobodu. Vratio se u zemlju koja je njihovim precima bila obećana stolje-

rij napisan davno prije. Midraš – jedno od nekoliko mjesta na kojima mudraci izraţavaju svoju uznemirenost oko te neobične strategije providnosti – izraţava taj problem vrlo akutno:

Scenarij koji B-g piše za Svoj narod ponekad je zastrašujuć. Mudraci su to izrazili stihom 'Kako su zastrašujuća B-ţja djela prema sinovima ljudskim' (Psalam 66,5). Zašto je On ţelio da Njegov narod iskusi ropstvo? Zašto je izgnanstvo u Egi-

ćima ranije. No, zašto je bilo potre-

Sveti, da je blagoslovljen, nastojao

ptu bilo potreban preludij za njihov

bno izgnanstvo? Zašto B-g nije za

je postići proglas o kojem je govorio

ţivot kao suverenog naroda u obe-

Abrahama, Izaka ili Jakova posloţio

Abrahamu, da će 'njegovi potomci

ćanoj zemlji?

stvari tako da jednostavno naslijede

biti stranci u tuđoj zemlji.' Zato je

zemlju Kanaan? Da Izraelci nisu

posloţio stvari tako da je Jakov vo-

otišli u Egipat u danima Josipa, ne

lio Josipa više od svojih ostalih sino-

bi bilo patnje ni potrebe za oslobo-

va, tako da bi braća bila ljubomorna

đenjem. Zašto Pesah?

i mrzila Josipa te da bi ga prodali

To pitanje je nezaobilazno, uzimajući u obzir biblijski narativ. Tora upućuje na to da nije bilo ničeg slučajnog u događajima koji su doveli do Pesaha. Stoljećima ranije, Abrahamu je B-g rekao u 'savezu među polutkama,' 'Znaj zasigurno da će tvoji potomci biti stranci u tuđoj zemlji i da će biti robovi i tlačeni četiri stotine godina' (Postanak 15, 13). U toku Hagade mi više puta ponavljamo činjenicu da je cijeli slijed događaja bio dio predodređenog plana. B-g je 'unaprijed proračunao kraj' patnjama. Kada je Jakov otišao u Egipat on je bio, kako

Jišmaelcima koji su ga odveli u Egipat, a Jakov je zatim čuo da je Josip još ţiv i da ţivi tamo. Rezultat je bio da su Jakov i plemena otišli u Egipat i postali robovi. Rabi Tanhuma je rekao: S čime se to moţe usporediti? Sa čuvarom stada koji ţeli staviti jaram na kravu, ali krava odbija da se jaram stavi na nju. Što on tada čini? Uzima tele od krave i vodi ga u polje koje treba orati. Tele počinje plakati za svojom majkom. Krava, kada čuje plač svog telića, ţuri u polje i tamo, dok je njena paţnja zauzeta samo njenim djetetom, na nju se stavlja jaram. (Tanhuma, Vaješev 4)

Knjiga proroka Jone govori nam neobičnu priču. Od Jone je B-g zatraţio da prenese upozorenje narodu Ninive. Njihovi su putevi iskva■

reni, grad će biti uništen ako se ne pokaju. Jona bjeţi od svoje misije i u kroz knjigu saznajemo zašto. On kaţe da je znao da će se ljudi Ninive, kad čuju riječi proroka, pokajati i da će im biti oprošteno. Za Jonu, to je bilo nepravedno. Kada ljudi čine grijeh, oni trebaju trpjeti posljedice i biti kaţnjeni. To je osobito tako u slučaju Ninive, grada Asiraca koji je bio uzrok mnogih patnji Izraela. B-ţje opraštanje bilo je u konfliktu sa Joninim osjećajem za kazneno pravo. B-g je odlučio naučiti Jonu moralnu lekciju. On mu šalje tikvu koja mu stvara hladovinu od vrućeg

nam je rečeno, anus al pi ha-dibur, 'natjeran b-ţanskim proglasom.' B-g sam je rekao Jakovu, 'Ne boj se otići u Egipat jer ću tamo od tebe učiniti velik narod' (Postanak 46,3) bez da mu je dao nagovještaj patnji koje će njegova djeca tamo podnositi. Mudraci kaţu da je Jakovu, na kraju njegovog ţivota, kada je htio reći svojoj djeci što će im se dogoditi 'na kraju dana' dar proroštva bio oduzet od njega. Bez da su toga svjesni, Izraelci su bili dio priče čiji je scenaStrana 16

Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Pitanje

koje nije postavljeno

sunca. Sljedećeg dana On šalje crva koji prouzroči da se tikva osuši i uvene. Jona pada u suicidalnu depresiju. B-g mu zatim kaţe: „Tebi je ţao tikve oko koje se nisi trudio niti si učinio da naraste. Preko noći je nikla i preko noći usahla. A meni da ne bude ţao Ninive, velikog grada u kojem ţivi više od 120 tisuća ljudi koji ne raspoznaju svoju desnu ruku od lijeve, a uz to i mnogo stoke?“ . (Jona 4,10-11) B-g uči Jonu da bude briţan dajući mu nešto i zatim uzimajući to. Gubitak nas uči da vrednujemo stvari, iako obično prekasno. Ono što imamo, a zatim izgubimo, ne uzimamo zdravo za gotovo. Religiozna vizija nije gledanje stvari koje nisu ovdje. To je gledanje stvari koje su ovdje i koje su uvijek bile ovdje, ali koje nikada nismo primijetili ili im pridali paţnju. Vjera je oblik pozornosti. Ona je održavanje pogleda na čudesnosti onoga što jest, jer nije trebalo biti. Ono

početku svoje povijesti, da nikada ne

ima nešto moralno pogrešno sa op-

uzima djecu zdravo za gotovo. Ţidov-

resijom. Ni Izrael, niti bilo koji dru-

ski kontinuitet, podizanje novih ge-

gi narod, ne bi mogao neprekidno

neracija Ţidova, nije prirodan, neiz-

prenositi tu poruku bez da oţi-

bjeţan proces koji brine sam o sebi.

vljava to iz godine u godinu, da

On zahtijeva neprestani trud i pa-

osjeti oštar ukus kruha nevolje i

ţnju. Ista je stvar i sa slobodom.

gorčinu ropstva. Tako je stvorena,

Sloboda u biblijskom smislu – od-

prilikom samog rođenja naroda, čeţnja za slobodom koja je bila u sa-

što izgubimo i zatim nam je vraćeno

govorna samokontrola – nije prirod-

učimo vrednovati na način na koji

na. Upravo suprotno, prirodni pore-

to nikada ne bismo učinili da to ni-

dak u ljudskim društvima, kao i u

Da je Izrael ostvario svoju naci-

smo najprije izgubili. Vjera je stvar

ţivotinjskom carstvu, jest da jaki

onalnost odmah u dobu patrijarha

toga da ne uzimamo stvari zdravo

dominiraju nad slabima. Ništa nije

bez iskustva izgnanstva i progon-

za gotovo.

rjeđe ili teţe nego postići društvo

stva, on bi – poput mnogih drugih

jednakog dostojanstva za sve. Samo

naroda u povijesti – slobodu uzi-

zamisliti takvo društvo zahtijeva

mao zdravo za gotovo; a kad se

veliki odmak od prirode. Tora nam

sloboda uzima zdravo za gotovo,

kaţe kako je to bilo postignuto, kroz

ona se već počinje gubiti. Izrael je

povijesno iskustvo naroda koji će

postao narod začet u ropstvu tako

nakon toga biti prenositelj B-ţje po-

da nikada ne prestane čeznuti za

ruke čovječanstvu.

slobodom – te da zna da je sloboda

To je ključ za razumijevanje cijelog niza narativa u knjizi Postanka. Sara, Rebeka i Rahel čeznule su da imaju djecu, no otkrile su da su neplodne. Jedino kroz B-ţju intervenciju bile su sposobne začeti. Abraham je prošao kroz kušnju vezivanja Izaka, samo kako bi otkrio da je dijete, kaţe 'Stop' u posljednjem

Izrael je morao izgubiti svoju slobodu prije no što će ju znati vrednovati. Jedino onome što izgubimo prida-

trenutku. Tako obitelj saveza uči da

jemo potpunu pozornost. Izrael je

imati djecu nije nešto što se jedno-

morao pretrpjeti iskustvo ropstva

stavno događa. To je način na koji je

i degradacije prije nego li je mogao

izraelski narod naučio, na samom

naučiti, znati i intuitivno osjećati da

B-g, koji je traţio od njega da ţrtvu-

Godina 12 17 Broj 29 Strana

moj srţi sjećanja i identiteta.

sve osim prirodna. Ona zahtijeva stalnu budnost, neprestanu moralnu bitku. Izrael je otkrio slobodu gubeći je. Neka ju više nikada ne bismo izgubili. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 17

Rabbi Yissocher Frand:

Ono smo što činimo Jedna od tema koja se godinu za godinom pojavljuje na Sederu jest karakter dijaloga između mudrog sina i njegovog oca u Hagadi. Mudar sin pita oca ''Koja su svjedočanstva, zapovijedi i propisi koje ti je Hašem, naš B-g, zapovijedio?'' Odgovor koji mu se daje je ''Zato mu objasni zakone ţrtve za Pesah: nitko ne smije jesti desert nakon posljednjeg zalogaja ţrtve za Pesah.'' Zašto je ovaj saţet odgovor prikladan odgovor na njegovo sveobuhvatno pitanje? Jednostavan i vjerojatno točan odgovor na to je da je tvrdnja ''Ejn maftirin ahar haPesah afikoman'' posljednja Mišna u Pereku Arvei Pesahim, koji raspravlja o zakonima za večer Sedera. U stvari, mi mu kaţemo sve – od A do Ţ – iz tog poglavlja Talmuda. Zakon da nitko ne smije ništa jesti nakon afikomana je ''Ţ'' – posljednja stvar u katalogu zakona koje nalazimo u traktatu Talmuda koji se bavi Pesahom. Međutim, ako ţelimo sudjelovati u homiletici (što je veoma uobičaje-

no na večer Sedera) netko bi mogao to interpretirati na sljedeći način: Mudar sin pita temeljno pitanje. Svi shvaćamo koliko je priča o izlasku osnova i temelj naše religije i našeg povijesnog iskustva. Ipak, mudar sin pita – zašto nam treba sva ta gomila micvos vezanih uz Izlazak? Ne bi li bile dovoljne jedna ili dvije simbolične zapovijedi kao podsjetnik na taj događaj? Štoviše, uz svo mnoštvo micvos povezanih sa Pesahom i večeri Sedera, postoji još nekoliko micvos koje Tora navodi kao ''zeher l'Jicias Micraim'' (podsjećanje na izlazak iz Egipta). Primjerice, micva o tefilinu i micva o otkupu prvorođenca spadaju među ''zeher l'Jicias Micrajim''. Čemu toliko micvos? Čemu sva ta svjedočanstva, zapovijedi i propisi? Pitanje koje postavlja mudar sin je pitanje koje Sefer HaHinuh pripisuje svom sinu. U micvi 16 (vezanoj uz zabranu lomljenja kosti ţrtve Pesaha), autor objašnjava razlog te micve: na večer Sedera moramo se osjećati kao bogati ljudi, kraljevi i

prinčevi. Kraljevi i prinčevi ne lome kosti kada jedu meso. Takvo je ponašanje svojstveno onima koji rijetko jedu meso pa ţele iz slomljene kosti izvući i posljednji zalogaj. Hinuh piše da nam, u svrhu toga da se osjećamo kao slobodni i bogati ljudi (iskustvo ''herusa''), Tora zapovijeda da izbjegavamo takvu praksu i da ne lomimo kosti na večer Sedera. U tom temeljnom učenju, autor piše (svom sinu), ''Nemoj misliti da je broj zapovijedi povezanih sa Izlaskom pretjeran i da bi jedan ili ■ dva rituala bila dovoljna da naša djeca i unuci ne zaborave povijesne događaje izlaska iz Egipta. Takva ideja (koja predstavlja temelj pitanja mudrog sina) je pogrešna. Dragi sine, slušaj ovo i to će ti dati osnovno razumijevanje Tore i mnogih micvos: Čovjek je pod utjecajem onoga što čini (Adam nif'al k'fi peulosov).'' Svijet kaţe, ''Ono si što jedeš''. Hinuh kaţe, ''Ono si što činiš'' i ''Ono što činiš, to postaješ.'' Hinuh daje poznatu usporedbu o čovjeku koji je bio pravedan – ljubazan, suosjećajan i plemenit. Iz nekog razloga, završio je u profesiji u kojoj je morao biti okrutan. U današnje vrijeme, moţemo zamisliti nekoga tko je dospio u probleme s mafijom. Uvukli su ga u svoj posao i rekli mu da će provoditi njihove zamisli. ''Ti ćeš početi lomiti koljena ljudima, u suprotnom ćemo mi slomiti tvoja!'' Taj je čovjek započeo kao predivna i suosjećajna osoba. Ali, godinama je morao zarađivati tako da provodi volju mafije i koristi sve vrste nasilja kako bi prikupio novac

Strana 18

Divrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

za svoje poslodavce. Hinuh piše da će takav čovjek neizbjeţno razviti karakter koji je okrutan i bezdušan. Postaješ ono što vjeţbaš. Ono si što činiš. S druge strane, on piše, čovjek koji je zao i okrutan ali je u svojoj profesiji prisiljen biti ljubazan i velikodušan, postat će suosjećajna osoba. To je, kaţe on, ono čemu micvos sluţe. Za nas nije dovoljno da učinimo jednu ili dvije stvari. Što više činiš, to više postaješ. Temeljna ideja micvosa jest da nas mijenjaju na bolje! Tora ţeli da ostane trajan utisak u našim dušama. Kroz drţanje micvosa mi se moramo mijenjati. Mora ostati utisak. Taj trajan utisak u našim dušama dolazi kroz neprestano ponavljanje b-ţanski određenih akcija. Zato, ako pijemo vino, naslanjamo se, imitiramo slobodne bogate ljude, ne lomimo kosti i igramo ulogu, mi ćemo postati kao bogati ljudi, kraljevi i prinčevi. To je razlog zbog kojeg ne jedemo desert nakon afikomana. Ţelimo da taj okus (mace/ţrtve Pesaha) ostane u našim ustima. Ţelimo stvoriti trajan utisak kroz micvos koje činimo. To je ono što kaţemo mudrom sinu. Ţelja da imamo trajan utisak je simbol onoga što micvos predstavljaju. Cilj micvos je da postanemo drugačiji, bolji ljudi. Taj cilj postiţemo tako da djelujemo. Što više činimo, to bolji postajemo. To je razlog za svjedočanstva, zapovijedi i propise koje nam je Hašem, naš B-g, zapovijedio. Je li faraon zaboravio sve što se dogodilo prošlog tjedna? Ţidovski narod tek je napustio Egipat i ulogorio se kraj Crvenog mora. Stih nam kaţe da je „faraon čuo da je narod pobjegao pa se nje-

Godina 12 19 Broj 29 Strana

Ono smo što činimo

govo srce i srce njegovih slugu u odnosu na narod promijenilo te je rekao „Što smo to učinili pusteći Izrael da nam više ne sluţi?“ (Šemot 14,5) To je tjedan dana kasnije – sedmog dana Pesaha – i faraon se budi i kaţe sam sebi, „Sve ove godine imali smo tako dobru pogodbu – 600 tisuća ljudi radilo je za nas besplatno – zašto smo učinili takvu glupost poslavši ih da odu?“ Nevjerojatno – to nema smisla! Svi znaju da faraon nije poslao narod da ode. Egipatska zemlja pretrpjela je devet strašnih pošasti koje su kulminirale posljednjom pošasti pomora prvorođenaca. Do tog je trena bilo sasvim jasno da je u pitanju B-ţja ruka i da faraon nema drugog izbora nego pustiti Ţidove da odu. Kako moţemo reći da ih je on „poslao da odu“? Rav Jaakov Kamenetsky, zt''l, kaţe da iz ovog stiha učimo lekciju o ljudskoj prirodi. Taj uvid stječemo svakodnevno kada gledamo svoje prijatelje i kolege. Problem je u tome što to često ne vidimo kad je riječ o nama samima. Dvije su stvari koje se bore za prevlast nad čovjekom – njegove emocije i njegov razum, njegovo srce i njegov intelekt. Kada dođe do sukoba između emotivnog i racionalnog dijela ljudskog bića, emocije će prevladati i učiniti da racionalni dio zaboravi ono što mu je do jučer bilo sasvim jasno. Ako emocije mogu pronaći makar i najmanje opravdanje za razumijevanje stvari na način koji odgovara čovjekovim ţeljama, one će izvrnuti sve ono što je jasno svakoj racionalnoj osobi. Emocije i strasti nadvladat će intelekt. Faraon je imao dobre uvjete. Besplatna radna snaga bila je ekonomski isplativa egipatskom društvu.

Njihova je ţelja, više od svega, bila ponovno dovesti Ţidove u ropstvo. Faraon je, vidjevši Ţidove koji su se ulogorili pred Ba'al Cefonom (14,2) (Ba'al Cefon bio je egipatski idol), razmišljao ovako: „B-g je pobijedio sve naše bogove, no sada kad su se oni ulogorili pred Ba'al Cefonom, Ribono šel Olam je izgubio ovu bitku.“ Iako bi svaka racionalna osoba nakon svega što se dogodilo zaključila da je B-g Svemoguć, faraon je u svom očaju pronašao opravdanje za to da krene u ponovno porobljavanje ţidovskog naroda. Kada je došao do Crvenog mora i vidio kako se ono čudesno razdvojilo te kako je ţidovski narod prošao po suhom, faraon nije zaključio ono što bi svatko razuman zaključio – da to mora biti B-ţja ruka. Ljudi se boje hodati ispod ljestava kako se one ne bi srušile na njih – kako bi onda mogli učiniti takvu ludost i krenuti u središte mora? Faraon je opet imao svoju teoriju – „jak istočni vjetar“ (14,21) bio je odgovoran za razdvajanje mora, a ne B-ţja ruka. Emocije kaţu, „to je istočni vjetar“. Razum kaţe, „to je B-ţja ruka.“ No, ako čovjek nešto ţeli, njegove emocije će iskriviti ono što je svima drugima sasvim očigledno samo kako bi zadovoljile njegovu ţelju i strast. To je moralna lekcija koju učimo iz „mi smo poslali Izrael iz Egipta“. Kada god se nađemo u situaciji u kojoj su naše emocije u konfliktu s našom logikom, moramo biti izuzetno oprezni i traţiti savjet od nekoga tko u toj situaciji nema nikakvih interesa. Ne moţemo vjerovati vlastitim prosudbama. ■ Prijevod: Anja Grabar i Vatroslav Ivanuša

Strana 19

Rabbi Benjamin Blech:

5 najvaţnijih stvari koje moramo znati o Pesahu Učenjaci su se dugo pitali kako to

učiš iz onoga što se dogodilo prije,

vantnosti jest poruka da uz B-ţju

da Ţidovi koji broje manje od četvr-

bezuman si. Zato je toliko vaţno

pomoć, nijedna teškoća nije nepre-

tine jednog postotka ljudske popu-

obratiti paţnju na riječi Georgea

mostiva. Tiranin poput faraona mo-

lacije, imaju tako snaţan utjecaj na

Santayane: „Oni koji ne uče od

ţe biti pobijeđen. Narod moćan po-

svim poljima ljudskih postignuća.

prošlosti, osuđeni su na to da ju

put Egipta moţe biti poraţen. Ro-

ponavljaju.“

bovi mogu postati slobodni. Potla-

Odgovor moţda seţe sve do samog početka rođenja našeg naroda i priče o blagdanu Pesahu koji ćemo sada slaviti. Pesah nas uvodi u pet glavnih koncepata koji su postali naše vodilje za uspješno i produktivno ţivljenje. To je pet najvaţnijih stvari koje

■

trebamo znati o Pesahu i uvesti u svaki dan ostatka godine. Budući da smo ih usvojili one su postali dio duše našeg naroda tisućama godina od vremena Izlaska. Imamo privilegiju gledati kako ispunjavamo ulogu koja nam je proročki dana, a to je da budemo svjetlo narodima.

Jedino ako smo svjesni svoje pro-

čeni mogu skinuti okove svojeg robovanja. Sve je moguće ako se

One su naš najveći doprinos svije-

šlosti, moţemo kao ljudi biti ispu-

tu, a mogu se saţeti u pet riječi:

njeni svrhom i značenjem. Sjećanje

sjećanje, optimizam, vjera, obitelj i

povezuje našu prošlost sa našom

odgovornost.

budućnosti. Naučiti cijeniti sjećanje

Biblijski događaj Izlaska podigao

prvi je korak na stepenicama uspje-

je duh optimizma koji je mnogim

ha.

ljudima tokom povijesti pomogao

Vaţnost sjećanja „Sjećajte se da ste bili stranci u Egiptu.“ „Sjećajte se da vas je G-s-

Vaţnost optimizma

pod izbavio iz ropstva.“ Sjećanje je

Kada proučavamo priču o Pesahu,

biblijska zapovijed koja nikad niko-

vidimo da najteţi zadatak koji je

me nije bila vaţna sve dok ţidovski

Mojsije imao, nije bio taj da Ţidove

narod nije došao na scenu. Priča

izvede iz Egipta, već da Egipat iz-

Pesaha je ona s kojom je započela

vede iz Ţidova. Oni su se toliko na-

vaţnost sjećanja.

vikli na svoj status robova da su

Povijest je jedini način na koji mo-

izgubili svaku nadu u to da se nji-

ţemo učiti od prošlosti. Povijest

hova sudbina moţe promijeniti.

nam dozvoljava da rastemo stojeći

Bez nade oni bi bili izgubljeni.

na ramenima divova. Ako pogriješiš jednom, čovjek si. Ako nikad ne Strana 20

Pravo čudo Pesaha i njegove rele-

samo

usudimo

vjerovati

moguće.

da se izbore za svoju Obećanu zemlju. Nada koju imamo u prisjećanju na to kako je Bog spasio naše pretke, omogućila je čak i Ţidovima zatočenima u Auschwitzu da potajice slave ovaj blagdan slobode te da povjeruju u mogućnost svog vlastitog izbavljenja. Taj optimističan duh, utemeljen na našoj čudesnoj povijesti, drugi je veliki dar koji smo darovali čovječanstvu i koji definira naš identitet. Divrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

Rabbi Benjamin Blech:

Vaţnost vjere

5 najvažnijih stvari koje moramo znati o Pesahu

skog otkupljenja. To je ono što nas je

Vaţnost

Ţidovski optimizam ukorijenjen je

uvijek motiviralo na napredak i na

drugima

s druge strane u čvrstom vjerovanju

sudjelovanje u tikun olamu, napori-

u to da smo blagoslovljeni podr-

ma da poboljšamo svijet.

škom od B-ga koji brine za nas. A ta vjera u osobnog B-ga daje nam i samopouzdanje te vjeru u budućnost i u našu sposobnost da moţemo pomoći promijeniti svijet.

Vaţnost obitelji Pesah nas je naučio još jednoj temeljnoj istini: poboljšanje svijeta počinje sa našim obiteljima. B-g je svoj narod izgradio ne tako što je zapovjedio da se stotine tisuća ljudi sakupi na trgu, već tako što je traţio od Ţidova da svoje domove

mlju.“ On je objavio, „Ja sam tvoj B-

mo svoje vrijednosti.

nja da je on neprestano uključen u naš ţivot i čini sve za naš opstanak. Priča o Pesahu otkriva nam da povijest nije slučajnost. Ona slijedi B-ţji savršeni plan i Njegov unaprijed utvrđen red. „Red“ je na hebrejskom „seder“ – i to je razlog zbog kojeg glavni dio blagdana Pesaha nazivamo tim imenom. Slučajnost nije ţidovski koncept. Slučajnost je samo Boţji način da ostane anoniman. Vjera nam daje sigurnost da, bez obzira na naše današnje probleme, sve ide u smjeru konačnog mesijan-

Godina 12 21 Broj 29 Strana

no zašto je On uopće dozvolio da postanemo ţrtve takvog maltretiranja? Izvanredan odgovor postaje očigledan u brojnim tekstovima Tore. Mi smo bili robovi u Egiptu – pa stoga imamo suosjećanje za potla-

brinuti o pravima stranaca, beskuć-

oblikujemo svoj identitet i otkriva-

narod iz ropstva, jasno daje do zna-

jemo B-gu što nas je izveo od tamo,

robovi u Egiptu – i zato moramo

tvoj B-g, koji je stvorio nebo i ze-

Međutim, B-g koji je izbavio svoj

od egipatskog ropstva. Mi zahvalju-

govaranju na dječja pitanja.

nost. Dom je prvo mjesto na kojem

nakon što je izvršio svoj zadatak.

dok slavimo boţansko oslobođenje

čene u svakoj generaciji. Bili smo

B-g nije rekao na Sinaju „Ja sam

retski bi mogao zapostaviti svijet

Jedno se ozbiljno pitanje postavlja

Seder koji je posvećen primarno od-

ona zahtijevaju našu najveću pozor-

iz kuće ropstva.“ B-g Stvoritelj teo-

prema

pretvore u mjesto štovanja i to kroz

Djeca su naša budućnost i zato

g, koji te izveo iz zemlje egipatske,

odgovornosti

Čak više od sinagoge, naš dom je mjesto na kojem sijemo sjeme budućnosti i osiguravamo svoj kontinuitet. Ne čudi stoga što komentatori ističu da je prvo slovo Tore bet, slovo čije značenje je 'kuća'. Sav ostatak Tore slijedi tek nakon što razumijemo prvo mjesto koje zauzima obitelj. Svijet se moţe rugati ţidovskim roditeljima jer pretjerano štite svoju djecu i jer su previše orijentirani na njih, no upravo su oni odgovorni za izuzetna postignuća svojeg potomstva.

nika i siromaha. Iskusili smo tlačenje – i zato više od svih drugih moramo razumjeti bol koju osjećaju potlačeni. Svrha naše patnje bila je da nas učini ljudima koji će biti predani poboljšavanju onoga što je krivo u svijetu, ljudima koji će postati Boţji partneri u stvaranju svijeta koji će biti dostojan konačnog izbavljenja. Seder

započinjemo

pozivajući

gladne i beskućnike da nam se pridruţe.

završetku

Sedera

otvaramo vrata za Elijahua. Naše prihvaćanje

odgovornosti

prema

drugima ključ je za poţurivanje dolaska Mesije. Od najranijeg djetinjstva svaki se Ţidov poistovjećuje sa ovih pet moćnih ideja koje su u samoj srţi Pesaha i njegove poruke. Upravo

Na Sederu, djeca se ohrabruju u

zato što su sjećanje, optimizam, vje-

tome da budu 'zvijezde' i prema

ra, obitelj i odgovornost postale te-

njihovim se pitanjima odnosi sa

meljne karakteristike našeg naroda,

poštovanjem. To je prvi korak u

naša postignuća nadmašuju ono što

razvoju ţidovskih genija.

su ljudi smatrali mogućim. ■ Prevela Anja Grabar Strana 21

Chanoch Ben Yaakov:

Šabat Pesah Ovog Šabata je Šabat Pesah. Svi

Humaš, Mišnu, Tehilim, Tanju, ka-

znaju za Pesah ili barem misle da

ko bi ih to mogao razmatrati dok je

znaju za njega. Kod Pesaha riječ je o

na trţnici, ulici ili gdje god.

slobodi. Sloboda u biblijskoj terminologiji se razlikuje od značenja slo-

Mišna u Masehes Nega'im kaţe da

bode kako se o njoj govori u zapa-

bogati mecora koji donese ţrtvu pro-

dnom svijetu.

pisanu za siromaha tom ţrtvom ne

Sloboda, u današnje vrijeme ima 3 značenja: 1.

moć ili pravo da se djeluje, govori ili misli kako čovjek ţeli, neometano ili bez zadrške.

odsustvo podloţnosti/pokoravanja stranoj dominaciji ili despotskoj vladavini.

stanje u kojem niste zatvoreni ili porobljeni.

Sloboda se u biblijska vremena odnosila na sve tri gore navedene definicije s dodatkom fraze "da bi

ispunjava svoju obvezu. Isto vrijedi, rekao je Chofetz Chaim, za duhovnost Ţidova. Osoba mora uloţiti krajnji napor kada je u pitanju sluţenje HaŠemu, i mora iskoristiti potencijal koji joj je HaŠem dao. Na primjer, HaŠem zahtijeva mnogo više od talmid hahama nego od nekoga tko je neuk u učenju Tore. Svaki pojedinac mora do maksimuma iskoristiti svoj vlastiti potencijal i razinu. Kod avoda za laike postoje dvije kategorije:

se sluţilo HaŠemu". Sluţenje Ha-

1) Avoda sa samim sobom: Kada je

Šemu treba definirati. Svaka osoba

čovjek na poslu, u slobodnom tre-

ga definira u skladu s različitim du-

nutku u njegovoj trgovini, na pri-

hovnim razinama koje je postigla.

mjer, on bi trebao učiti Mišnu ili

Slijedi nekoliko kratkih eseja koji

dvije, ili poglavlje Tanje. Trebao bi

uče što je "avoda - sluţenje HaŠemu"

upamtiti neki dio Tore - na primjer,

2) Avoda s drugim: Kada raspravlja o poslu, on bi trebao usmjeriti razgovor tako da navede priču povezanu sa sadrţajem i traţiti neki razlog ili priliku da potakne drugoga na proučavanje Tore ili slične aktivnosti. Ţelim raditi ono što on radi. Gotovo svako dijete moţe vam reći kolika je vaţnost zemlje u para■

ši Korah. Zemlja je bila jedan od junaka događaja. Zašto? Zato što je zemlja progutala Koraha. Kao što svi znaju, on je izazvao mahloket, a zemlja "uskočila", da tako kaţem, i progutala njega i cijelu njegovu pratnju. Ono što je zanimljivo je činjenica da zemlja moţda nije htjela progutati takvu zlu osobu - Rašu. Moţda je zemlja htjela biti uključena u uzvišenije zadatke, kao što je to skrivanje Micrija za Mošea Rabeinu, ili dovođenje Macaha iz Kinima, ili čak uključivanje u Krias Jam Suf. Zašto bi zemlja htjela progutati i zadrţati sve te Rešaime? Odgovor, kaţu nam hazal, jest činjenica da je tlo shvatilo da je potrebno učiniti ono što bi Abishter htio, u granicama ograničenih sposobnosti zemlje. Korah je propustio priliku na ovom konceptu. Mislio je da svoj potencijal moţe ostvariti samo ako je Kohen. Istina je da smo svi stvoreni različiti, s različitim sposobnostima, no svatko od nas moţe sluţiti Ribono šel olamu s tim

Strana 22

Divrej Tora

(nastavak)

Šabat Pesah

Biseri hasidske mudrosti

sposobnostima. Veliki ili mali, bogati ili siromašni, pametni ili ne pametni, svi mi imamo ono što nam je potrebno da bismo postigli nevje-

Svatko ţudi za nečim

N eki se hasid obrati svom rebeu i upita ga:

“Već dugo vremena razmišljam i nikako da shvatim u čemu je bitna

rojatno.

razlika među nama? Ja ţudim za hranom, novcem, poštovanjem i uţitkom, a rebe ţudi za uzvišenom istinom. Ako je tako, obojica ţudimo za nečim. Po čemu je onda rebe bolji od mene?” Rebe ga paţljivo sasluša, pa mu mirno odgovori: “Ti si u potpunosti u pravu, obojica smo preplavljeni ţudnjom. Ali, da bi

Zemlja je to znala i učinila je ono

došao do ţudnje za uzvišenom

što je trebala učiniti. Često gledamo

istinom, moraš se prije ozbiljno

druge i odlučujemo da ţelimo raditi

pozabaviti svim ostalim ţudnjama!”

ono što oni rade. Ţelimo postići stvari na način na koji to oni čine, sa njihovim sposobnostima i njihovim sredstvima. Ali stvarnost je da smo

U vijek budi svjestan svojih misli i osjećaja.

svi poput zemlje, moţemo učiniti

Kad osjetiš nešto ugodno,

samo ono što nam je Abishter dao

poveţi to uz ljubav prema Stvoritelju.

snage da učinimo. Naravno da mo-

Ako si ljut ili mrziš nekoga,

ţemo teţiti za najvišim mogućim

poveţi to sa strahom od B-ga.

ciljevima, no moramo imati na umu

Ako osjećaš oholost,

da su određene sposobnosti i situ-

sjedi i uči, jer Tora je ponos B-ga.

acije dane određenim ljudima, i

Osnovno pravilo je da ne radiš ništa,

moramo biti zadovoljni s time tko

malo ili veliko, a da prvo ne promisliš

smo, i sluţiti Hašemu s koahom koji

o istinskom izvoru svega što radiš.

nam je dao, R. Haim Heikel iz Amdura ■

Korak po korak 1. Shvatit ću da mogu sluţiti Hašemu

upravo

onim

talentima koje mi je dao. 2. Ovog Pesaha nemojte sebe uspoređivati s Mošeom ili

oramo naučiti paziti na svaki potez koji napravimo u ţivotu,

Aronom. Usporedite se sa

upravo onako kako to radi dobar igrač šaha

samim sobom – s onom

prije nego što pomakne figuru.

osobom koja ste bili prošle

Prije nego bilo što napravimo,

godine. 3. Kada se oslobodite Satana

moramo unaprijed misliti hoćemo li u budućnosti

zapitajte se sluţite li Hašemu

imati razloga da zaţalimo što smo to učinili.

do svojih krajnjih granica?

R. Simha Bunam iz Pšišhe ■

Pesah Sameah - Sretan vam Pesah Šabat Šalom! ■ Godina 12 23 Broj 29 Strana

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana 23

Rav Kook:

Dogodine u Jeruzalemu Na jednom okupljanju u čast Rav

od ove današnje u kojoj ljudi prebi-

Kooka, poznati filantrop rekao je da

vaju u Jeruzalemu, ali su zaokup-

će dati veliku donaciju, no samo ako

ljeni planiranjem putovanja u Ame-

mu glavni rabin objasni ţidovski

riku kako bi tamo prikupljali nov-

običaj koji je smatrao zagonetnim.

čana sredstva.“

Na završetku Sedera za Pesah, kao i na završetku Jom kipura, Ţidovi diljem svijeta objavljuju svoju ţelju – „Dogodine u Jeruzalemu!“ „Razumijem zašto to kaţu Ţidovi u dijaspori“, rekao je taj čovjek. „No zašto to govore Ţidovi koji ţive u Jeruzalemu? Nisu li oni već tamo?“

Rođenje nacije „Ovako morate jesti (pashalnu ţrtvu): opasanih bokova, obuvenih cipela i sa štapom u ruci. Morate jesti u ţurbi (hipazon).“ (Šemot 12,11)

„No, ima još nešto,“ nastavio je Rav s osmijehom na licu. „Kada traţimo od B-ga, „Dogo-

nacija drugačija od svih drugih nacija u svijetu, nacija koja odraţava

jesti. Meteorski izlazak iz Egipta sa pratećim čudima bio je kritičan kako bi zaštitio ovu mladu naciju

pravo tri strane koje su poţurivale

od mračne konfuzije univerzalnog

izlazak Izraelaca iz Egipta. Egip-

poganstva. Ţidovski narod trebao je

ćani, uplašeni od raznih pošasti i

biti ţurno izveden iz idolopokloni-

katastrofa, htjeli su da hebrejski

čkog egipatskog miljea u kojem je

robovi odu što prije. Izraelci su bili

ţivio stoljećima kako bi mogao biti

uţurbani kako faraon ne bi promi-

slobodan podignuti zastavu čiste

jenio svoju odluku i odbio ih pustiti

vjere i uzvišenih ideala.

da odu. A treća strana, prema Midrašu,

nadamo biti tamo u punom smislu –

bila je šehina. Zašto je B-g bio u

tijelom, dušom i mislima. Mi moli-

ţurbi?

Strana 24

23,6). B-ţjom rukom, formirana je

Prema Midrašu, postojale su za-

dine u Jeruzalemu,“ to znači da se

mo da naša situacija bude drugačija

trani svetim prinčevima (Berešit

naroda“ na pozornici ljudske■povi-

biti spremni izaći tako brzo?

ispuni.“

nu svojih predaka koji su bili sma-

dramatično rođenje „naroda usred

vrlo jednostavna, prijatelju,“ objas-

do toga da se ta ţelja u potpunosti

činu svojih duša, naslijeđenu osobi-

puta. Dva puta koristi se kako bi izlazili iz Egipta. Zašto su morali

ljenom Jeruzalemu!“ Još je dalek put

bova koji su gotovo zaboravili veli-

hrabrost i uzvišen duh. To je bilo

dao genijalan odgovor. „Stvar je

molitvi. Kaţu, „Dogodine u obnov-

luka. Ovdje se radilo o skupini ro-

cijeloj Bibliji pojavljuje se samo tri opisala ţurbu Izraelaca kada su

ruzalemu dodaju još jednu riječ toj

Izbavljenje iz Egipta moralo je biti brzo, poput odapinjanja strijele iz

Riječ hipazon je neobična riječ. U

Rav je pozorno saslušao pitanje i

nio je. „Prije svega, oni koji su u Je-

Brzo izbavljenje

Buduće izbavljenje Riječ hipazon treći se puta pojavljuje u Bibliji u Izaijinom nevjerojatnom opisu budućeg izbavljenja.

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Rav Kook:

Dogodine u Jeruzalemu

„Nećete odlaziti u ţurbi (hipazon)

dvostruki.

– ili naglo. Jer Vječni će ići pred

Najprije:

vama i B-g Izraelov bit će vaš ču-

upotpuniti

var.“ (52,12)

našu

Za razliku od čudesnog preokreta koji je doveo do dramatičnog izlaska

ţidovskog

naroda,

buduće

izbavljenje bit će postupan proces koji će se odvijati korak po korak. Zašto će buduće izbavljenje biti toliko različito od onog egipatskog? U Egiptu su hebrejski robovi prihvatili

idolopokloničku

kulturu

naci-

onalnu misiju

širenja

svjetla Tore diljem svijeta. To svjetlo treba biti u svojoj najčišćoj, iskonskoj formi, očišćeno od

dana jesti macu, čineći tako ispunja

taloga koji se akumulirao tokom

micvu.

stoljeća

izloţenosti

negativnim

svojih susjeda. Njihovo je izbavlje-

utjecajima. Drugi je cilj pročistiti se

nje zahtijevalo natprirodnu inter-

od stranih tendencija koje smo us-

venciju. No buduće izbavljenje do-

vojili u kontaktu s drugim naro-

godit će se po prirodnim zakonima.

dima tokom dugog izgnanstva.

Ono će proizaći iz ljudskog srca, bit će to buđenje odozdo. Ţidovski će narod ustati iz egzila, vratiti se u svoju domovinu, ponovo steći neovisnost, ponovo podići svoje šume i gradove, braniti se od neprijatelja

Sada moţemo odgovoriti na naše početno pitanje. Dva su aspekta u ovoj micvi: boţanska zapovijed i čin sjećanja. Prve večeri jedemo macu kako bismo ispunili B-ţju zapovijed,

Kada stanemo ponovo čvrsto i

„Uvečer ćete jesti macot.“ Ta je maca

slobodno na nevjerojatne visine

obveza sluţbe B-gu, izraz našeg

naše zemlje, spremni da ostvarimo

strahopoštovanja

svoj duhovni potencijal – tek tada će

prihvaćanja zapovijedi Tore.

narodi vidjeti naše svjetlo.

Neobavezna maca u ostale dane Pesaha je, s druge strane, simbol

učilišta Tore i obnoviti duhovno sre-

našeg ţurnog izbavljenja. Ona nas

dište u Jeruzalemu. Korak po korak,

čudesnog rođenja kao nacije Izraela.

podsjeća na vrijeme kada se „Kralj

bez kršenja prirodnih zakona, dogo-

Trenutni proces izbavljenja, koji se

Kraljeva objavio“ i izbavio nas. To je

dit će se izbavljenje u kojem će biti

manifestira u obnovi ţidovskog

dobrovoljna micva, izraz naše lju-

teţe primijetiti veliko čudo koje se

naroda u zemlji Izrael, ne smije se

bavi prema B-gu i zahvalnosti za

odvija.

odvojiti od naše nacionalne misije

Njegovu

da budemo svjetlo narodima. Tada

precima i prema nama.

iz Egipta, buduće izbavljenje nije bijeg od svijeta i njegovih utjecaja. Tokom

stoljeća,

ţidovski

narod

uspio je osvijetliti mnoge aspekte svijeta koji su bili prepuni tame. Naš je utjecaj vidljiv u svijetu na mnogim razinama. Utjecaj Tore i njenog stila ţivota, koji smo ispunjali posvećeno i samopoţrtvovno tokom egzila, sluţio je kao svjetionik mnogim narodima. Ciljevi budućeg izbavljenja su Godina 12 25 Broj 29 Strana

pribliţiti

nasljeđu

Za razliku od dramatičnog izlaska

B-gu

našeg izbavljenja iz Egipta i našeg

koji ih ţele uništiti, ponovno podići

Moramo

prema

naše buduće izbavljenje neće biti u ţurbi, već će se odvijati postepeno, poput svakodnevnog širenja svjetla zore. Dvije vrste mace Mudraci razlikuju dvije razine u micvi jedenja mace. Na prvu večer Pesaha, obveza je jesti macu. Međutim, tijekom ostatka blagdana, jedenje mace je prepušten slobodnom izboru. Prema mnogim autoritetima, čak i onaj tko nije obvezan tih

dobrotu

prema

našim

Koja je sluţba B-gu veća – ahava (ljubav) ili jira (strahopoštovanje)? Ramban (Šemot 20,8) zaključuje da je ljubav veća. Iz tog razloga, pozitivne micvot – koje izraţavaju našu ljubav prema B-gu – veće su od onih negativnih, koje izraţavaju strahopoštovanje. Stoga, ako postoji sukob među njima, pozitivna micva ima prednost pred negativnom. (Jevamot 21a). ■ Prevela Anja Grabar Strana 25

Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Sloboda za sve!

"Nad zemljom slobodnih i domom

Ovo nije samo priča naših preda-

hrabrih". Kada ne bih znao da su

ka.To je priča svakoga od nas svake

ove riječi dio američke nacionalne

godine za vrijeme Pesaha. Mi dola-

himne, mogao bih pomisliti da su ih

zimo k stolu za Seder sa svojim vla-

pjevali na Seder Pesahu! Naime, na

stitim svežnjem problema i stresa.

Pesah slavimo naše oslobođenje iz

Imamo poteškoća na poslu, proble-

ropstva - nešto što se postiže samo

me u našim odnosima s drugima i u

hrabrim i odvažnim djelovanjem.

brakovima, zdravstvene probleme i

Našim precima u Egiptu nije bilo lako. Prisiljeni da rade iscrpljujuće poslove, muškarci su također bili natjerani da obavljaju ženske po-

tako dalje. Ta "bremena" i teški danak koji nam svakodnevno uzimaju zatrpavaju nas i prisiljavaju da zapadnemo u duhovni san.

počnemo navikavati da živimo kao slobodni ljudi. Reb Noson podučava da postoji tek jedna mala razlika između HaMeCa i MaCa(H) - razlika je u hebrejskim slovima het (u hamec) i he (u maca). Slovo het je potpuno zatvoreno - prema kabali, ono predstavlja hohma (mudrost). Poput osobe koja misli da sve zna i da može odgovoriti na svako pitanje, čak i sićušna količina ove vrste mudros-

slove, a žene da obavljaju poslova

Mi čak niti ne shvaćamo da spava-

ti / kvasca je ono što Tora zabranju-

koje obično rade muškarci. Bili su

mo, jer smo se srozali. Ali onda se

je na Pesah. S druge strane, slovo he

fizički zlostavljani, lišeni spavanja i

okupimo zajedno i počnemo govori-

ima mali otvor i čine ga slova jud i

odgovarajuće prehrane, i nikad nisu

ti o našem izlasku iz MiCRajiMa

dalet. Jud predstavlja i mudrost, no

imali ni trenutka odmora. Ali ti bi-

(Egipta) - on je također i naš izlazak

dalet se odnosi na vjeru. Osoba koja

jedni fizički uvjeti bili su samo par-

iz MeCaRiMa, "tjesnaca" i pritisaka

kombinira vjeru s mudrošću ostav-

alela psihološkog i duhovnog priti-

našeg svakodnevnog života.

lja "otvor": ona ostaje ponizna dok

ska koji su podnosili. Oduzeti su im bili osobni životi, nisu imali trenutka da razmisle i nađu smisao situacije u kojoj se nalaze. Bez ikakve sumnje, to je također utjecalo na njihov pad na 49. stupanj nečistoće. No onda, dogodilo se čudo nad čudima, na njihovoj najniţoj točki, kada su bili na domak pada na 50. stupanj nečistoće, iz kojeg bi se bilo nemoguće vratiti – bili su izbavljeni, uz velike znakove i čuda.

Dok čitamo riječi Hagade i vršimo micvot Pesaha, s visina na nas dolje sja Nebeska svjetlost i ulijeva u naše

unaprijedi svoj odnos i vjeru u B-ga. Ovo je tajna prave slobode. B-g je

čežnju.

spreman i čeka da nas izvede, ali

Možda nećemo uvijek zaslužiti da

hoćemo li Ga pustiti unutra? Izbor

vidimo ovo svjetlo, no ono dotiče

je na nama. Možemo koristiti svoju

naše duše. Oslobođeni smo i sad

mudrost i znanje kako bismo mis-

moramo potrčati!

limo da znamo sve i da možemo

duše

veliku

duhovnu

Ţidovi nisu imali vremena pripremiti se za svoj egzodus, a nemamo ga niti mi. Sloboda Pesaha nije nešto što mi iniciramo i onda djelujemo

prema

tome,

već iznenadno čudo koje

možemo

istinski upiti u sebe. Sada nije vrijeme da počnemo

razumi-

jevati i objašnjavati sve

ono

što

nas

sputava. Sada je vrijeme

naprijed, Strana 26

koristi sve znanje koje posjeduje da

krenemo da

spasiti sami sebe ... ili možemo prestati pokušavati shvatiti sve, i priznati da nemamo odgovor na svako pitanje, te započeti život u kojem se okrećemo B-gu i pouzdajemo se u to da će nas On voditi. Osobna sloboda nastaje kada se koristimo svojim intelektom da ojačamo svoju vjeru u B-ga, a ne kada mu dopustimo da nas porobi samozavaravanjem. Pesah kašer v'same'ah! Sretan i košer Pesah svima! ■ Prevela Tamar Buchwald

se Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: PESAH U ŢIDOVSKOJ TRADICIJI Maces Maces je kruh koji ne smije rasti. Zohar objašnjava da proces izrade macesa i namjera koja stoji iza toga čini da maces postane lijek protiv naše sklonosti zlu. Jedenje macesa za vrijeme Pesaha i osobito Sedera treba nam dati snagu (sve dok imamo tu namjeru) da smanjimo svoje negativne emocije i poveţemo se na slobodu. Lel Ha'Seder i Hagada

smrti, ţvačite zalogaj s namjerom da

Petnaest koraka Sedera trebali bi

Tanjur za Seder Pesaha je sredstvo

kontrolirate moć smrti i presude

nas postupno dovesti do spajanja na

koje povezuje stol Sedera s deset se-

koja je unutra. (Dodati na njega ha-

snagu slobode koja se pojavljuje uz

firot Drva ţivota (bez razumijevanja

roset, da nam pomogne u procesu -

jedenje afikomana i na završetku Se-

sefirot Drva ţivota, teško je razum-

vidi dolje).

dera. Budući da je mjeseca nisan

jeti simboliku tanjura). Tri macesa se nalaze ispod tanjura i oni simboliziraju skrivenu snagu prve tri sefirot Drva ţivota: Keter, Hohma, Bina - i to je razlog zašto su oni pokriveni većinu vremena dok se čita Hagada. Tanjur ima šest vrsta hrane - jela koje su raspoređene u obliku Davidove zvijezde i podudaraju sa sljedećim sefirot Drva Ţivota.

Necah - haroset (dolje desno), izraţava moć ţivota, ljubavi i davanja.

glava mjeseca, baš kao što su u mjesecu tišreju (Roš hašana) naš ţivot i naš prihod određeni, tako su u nisana, prema kabali, određeni ratovi

Hod - karpas (dolje lijevo), simbo-

za godinu koja dolazi. I baš kao što

lizira osudu i patnju, umočen u sla-

je na Jom kipur naša sudbina zape-

nu vodu, simbolizira snagu i milost

čaćena za godinu dana koja dolazi,

koja uravnoteţava zakone.

tako su na kraju Lel Ha'Sedera, u po-

Jesod - salata (sredina dolje), snaga ravnoteţe. Malhut – sam tanjur.

noć, određene svjetske bitke i zapečaćene za godinu dana koja će doći. Tko će se boriti s kim - narodi, tvrtke, pojedinci, i najvaţnije od svega –

Hesed – vrat janjeta ili pileta (gore

naši osobni ratovi. Stoga se obred

desno), predstavlja snaţnu ruku

naziva "Seder" (red) - noć u kojoj

Stvoritelja koji je razbio ropstvo u

moţemo uvesti red u naše ţivote i

Egiptu.

svijet, u ratove i kaos. To se moţe

Gevura - (ili Din) - kuhano jaje (gore lijevo), simbolizira ţelju i tvrdoglavost. Tiferet - maror - gorko bilje (hren) (sredina), simbolizira moć rata i

Godina 12 27 Broj 29 Strana

dogoditi ukoliko se mi uzdignemo iznad ropstva vlastitom zlu i poveţemo se s vječnim prosvjetljenjem koje je dostupno ove noći. ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 27

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

ZOHAR: SEDMI DAN PESAHA I RAZDVAJANJE CRVENOG MORA PREMA KABALI Prema Tori se sedmi dan Pesaha smatra potpunim blagdanom, "Sedmog dana je sveti sabor; nemojte raditi niti jednoga posla" (Brojevi 28,25). Ovaj je dan ljudima koji slave biblijske blagdane poznat kao kao zadnji dan jedenja macesa i zadnji dan kada se klonimo jedenja hameca (uskvaslog). Vrlo malo ljudi povezuje svetost ovog dana, s jednim od najvećih događaja u povijesti, događajem koji je ostavio traga u mašti ljudi, s razdvajanjem Crvenog mora. U svojoj knjizi "Vrata meditacija" Ari postavlja pitanja, 1. Zašto se sedmi dan Pesaha smatra blagdanom, a prethodni dani ne? 2. Kakav značaj za nas ima razdvajanja Crvenog mora i koji je za nas najbolji način da dobijemo nešto od toga dana? Prvi tjedan brojanja omera Ari nas podučava da je svjetlo slobode koje je bilo otkriveno u noći egzodusa (noć Sedera), bilo objava odozgor koja je stigla od Uzvišenog Proistjecatelja. Ovo otkriće je omogućilo promjenu svijesti nacije robova, transformaciju koja im je omogućila da se dignu i napuste svoje ropstvo, Egipat. Svjetlo Proistjecatelja dovelo je do promjene, a ne osvještenja djece Izraela, da steknu svoju slobodu. Stoga je svjetlo moralo nestati dan poslije. Nakon što su Izraelci okusili okus slobode, oni su ponovo pali u svijest robova. Međutim, pad nije bio tako dubok, jer je okus slobode, zbog svoje veličine i moći, još uvijek bio urezan u njihovim mislima i njihovim srcima. Moţemo vidjeti da je njihovo ponašanje u pustinji bilo više nalik ponašanju naroda robova, a ne slobodne nacije, ljudi koji preuzimaju odgovornost za svoje ţivote.

Strana 28

Tijekom dana omera, Izraelci su radili na ispravljanju pečata koji je ropstvo u Egiptu ostavilo na njima. Iako su bili slobodni, većinom njih upravljale su robovske osobine: stres, strah, okrivljavanje drugih, krivnja, ljutnja, cinizam, kritike, frustracije, prigovaranje. Svakog od sedam tjedana omera, Izraelci su morali popraviti jednu od sedam donjih sefirot, tako da su se na kraju 49-og dana mogli ponovno povezati sa slobodom - na sefiru Bina, zaradivši je umjesto da je prime na dar, i to se dogodilo na gori Sinaj, i poznato je kao sveti dan Šavuota. Ari nas uči da tikun (ispravak duše) sefire Hesed, uključuje u sebi i druge sefirot, na isti način kao što sefira Hesed uključuje u sebi sefirot koje se nalaze ispod nje. Zato je prvi tjedan omera pun velikog svjetla i to je razlog zašto se ti dani smatraju blagdanima u biblijskom kalendaru. Sedmog dana Pesaha tikun prvog tjedna se dovršava i sve svjetlo prvog tjedna bude otkriveno i to je ono što pretvara sedmi dan u biblijski blagdan, dok se prethodni dani smatraju samo polublagdanima. Nije slučajno što je to dan najvećeg ispita u povijesti priče o Izlasku. To je dan kada su Izraelci stigli do Crvenog mora. Dok su stajali pred velikom vodenom barijerom Crvenog mora, s leđa ih je napala egipatska vojska. Sasvim je razumljivo da je prva reakcija Izraelaca bila strah i sumnja. Strah i sumnja bile su posljedica svijesti dojučerašnjih robova. Međutim, hrabrost je nadomjestila strah i vjera je prevladala sumnju. Kroz molitve Izraelaca Stvoritelju, oni su otkrili novi put do najvišeg mjesta do kojega je ikada ikoje ljudsko biće stiglo; oni su se povezali s Mišlju Stvaranja, s mjestom odakle proistječe Blaţenstvo. Izraelci su otkrili tajnu mijenjanja prirode i vladanja nad njom. Moše

svojim štapom razdvaja Crveno more, a Nahšon, sin Aminadavov skoči u vodu, i ostali narod krene za njim, veličina najvećeg i najpoznatijeg čuda u povijesti bila se otkrila. Blagdan sedmoga dana Pesaha velika je prilika za povezivanje s jednim od najvećih obreda prijelaza čovječanstva; sposobnost da se prevlada sumnja i ograničenja ljudske logike, sposobnost da se poveţe s izvorom stvaranja i od tamo crpi znanje, sigurnost i vjera da sve što se događa vodi k najboljem. Obredi sedmog dana Pesaha ■ Sedmi dan Pesaha slavimo kao i ostala tri hodočasnička blagdana (Pesah, Šavuot, Sukot), što uključuje molitve i blagdanske obroke. Posebna veza sedmog dana Pesaha s razdvajanjem Crvenog mora manifestira se u čitanju Tore ujutro sedmog dana Pesaha. To je čitanje priče o razdvajanju Crvenog mora u knjizi Izlaska. Još jedna tradicija koja se spominje u zapisima Arija je da se ustane prije zore i iz Tore čita priču o razdvajanju Crvenog mora, te da se čita Idra iz Zohara. Postoje neki koji imaju tradiciju da čitaju priču o razdvajanju Crvenog mora u sinagogi iz svitka Tore, iako se ona moţe kod kuće čitati iz Biblije bez blagoslova. Neki imaju tradiciju da stave zdjelu vode nasred sobe i kruţe oko nje dok pjevaju pjesmu s Crvenog mora. Mnoge zajednice koje obitavaju uz vodu imaju običaj zajedno se sakupiti sedmog dana Pesaha na plaţi (ili pored bilo koje velike vodene površine) kako bi pjevali pjesmu s Crvnog mora. ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Yehudah Prero:

Posljednji dani Pesaha Govoreći o Pesahu, Tora nam kaţe ''… a sedmog dana (Pesaha) neka vam bude sveti dan, nemojte obavljati nikakav posao…''

svijeća i kiduš kao što to obično

dan na koji se on dogodio! Zašto je

činimo za blagdane.

preskočen tako vaţan dan u našoj

U Tori ne nalazimo poveznicu

povijesti?

između posljednjeg dana Pesaha i

Sefer HaToda piše da su Ţidovima

Pesah je sedmodnevni blagdan.

nekog događaja u povijesti našeg

dani od B-ga samo blagdani koji slave

Međutim, mi koji ţivimo u dijaspori,

naroda. Uistinu, čudesan se događaj

spasenje Ţidova. Nikad im nisu dani

Pesah slavimo osam dana. Razlog za

dogodio sedmog dana Pesaha. Nakon

blagdani koji će sluţiti kao sjećanje na

to seţe u vremena kada je sud

što su Ţidovi napustili Egipat, faraon

pad njihovih neprijatelja. B-g ne slavi

proglašavao novi mjesec (pogledajte

je promijenio svoju odluku. Krenuo je

pad i uništenje zlih jer su i oni

Jom Tov 1,52). Zbog brige da oni koji

u potjeru za izraelskom nacijom. Oni

Njegova stvorenja. Zato ni ţidovski

ţive izvan Izraela neće znati koji je od

su stigli do obale Jam Sufa (popularno

narod ne slavi uništenje zlih. Iz tog

dva moguća dana prvi u mjesecu,

prevođenog kao Crveno more, no

razloga

blagdani koji u sebi sadrţe zabranu

točnije je More trske) i nisu mogli

razdvajanja Jam Sufa i sedmog dana

rada drţe se dva dana. Ta je tradicija

putovati dalje. Na sedmi dan Pesaha,

Pesaha. Ne moţemo slaviti poraz

očuvana do danas i zato izvan Izraela

B-g je razdvojio Jam Suf kako bi

Egipćana. Ipak, Ţidovi su tog dana

Pesah traje osam dana.

Ţidovi mogli prijeći po suhoj zemlji.

zaista bili spašeni i pjevali su pjesme

Za razliku od posljednjeg dana Sukota (pogledajte Jom

1,48),

vode su se sručile na Egipćane koji su

posljednji dan Pesaha nije zaseban

bili u potjeri za njima. Egipćani su bili

blagdan. To je više zaključak Pesaha.

potopljeni, a Izrael spašen. Tog bi se

događaja uistinu bilo vrijedno sjetiti

'šehehejanu'

na dan kao što je sedmi dan Pesaha.

('koji nas je poţivio') uz paljenje

Ipak, ne samo da se taj događaj ne

tog

razloga,

izgovaramo blagoslov

Tov

Nakon što su Ţidovi prešli more,

taj

dan

slavi, već se u Tori čak ni ne spominje

nema

poveznice

između

zahvalnosti B-gu za svoje spasenje (Halel). I mi također pjevamo Halel B-gu na taj dan, baš kao što su to činili naši praoci. Mi se prisjećamo i slavimo događaje u kojima smo spašeni.

Međutim,

poraz

naših

neprijatelja ne moţemo slaviti, niti to činimo. ■ Prevela Anja Grabar

Godina 12 29 Broj 29 Strana

Divrej Tora

Divrej Tora Strana 29

Menachem Posner:

Švi’i šel Pesah - Što i kako slavimo? Sedmi i osmi dan Pesaha se slave kao Jom tov, blagdanski dani koji predstavljaju krunu cjelotjedne proslave koja počinje 1. sederom. U Izraelu se slavi samo sedmi dan. Na hebreskom jeziku zadnja dva dana su poznata kao švii šel Pesah (Sedmi [dan] Pesaha), odnosno aharon šel Pesah (zadnji [dan] Pesaha). Što se dogodilo sedmog dana Pesaha? Petnaestog dana mjeseca nisana djeca Izraelova su napustila Egipat u kojem su generacijama sluţili kao robovi. Unatoč prvotnom tvrdoglavom odbijanju, nakon deset iscrpljujućih udaraca faraon je popustio i dopustio izraelskom narodu da se trodnevnim boravkom u pustinji povuče u duhovnost. Kad se tri dana kasnije Izraelci nisu vratili, faraon je shvatio da odlaze zauvijek, sigurni na svom putu u neovisnost i slobodu u Obećanoj zemlji. Zauzdao je najboljeg konja i pozvao narod da mu se pridruţi u potjeri za odbjeglim robovima. Nakon kratke potjere, egipatska vojska ih je sustigla na obali Crvenog mora. Izraelski narod je bio u zamci; osim u more, nisu imali gdje drugdje. Tada je B-g zapovijedio Mojsiju da podigne svoj štap, more se razdvojilo i omogućilo Izraelcima da neometano prijeđu na drugu obalu. Egipćani su ih pokušali slijediti, ali more se vratilo i poklopilo ih. Kola, jahači i konji su nestali u uzburkanom moru. Preplavljen zahvalnošću, Mojsije je zapjevao Pjesmu o moru, a narod mu se pridruţio. Mirjam je uz pratnju tamburina i defova predvodila ţene u pjesmi zahvalnici. Strana 30

■

To se čudo dogodilo u ranim jutarnjim satima sedmog dana Pesaha. Kako to slavimo? Sedmi i osmi dan Pesaha su blagdani. Kao i na ostale blagdane, ne radimo ništa osim poslova vezanih uz pripremu hrane i molimo blagdanske molitve. Ali ima još posebnih običaja vezanih uz posljednje dane Pesaha: Nemojte ni trepnuti – Mnogi običavaju probdjeti čitavu noć koja prethodi sedmom danu Pesaha i učiti Toru u znak zahvalnosti B-gu za čudo koje je tada učinio. Pročitajte opet – Tijekom jutarnje sluţbe sedmog dana Pesaha, iz Tore se čita priča o našem čudesnom spasenju i pjesmi koju pjevamo. Otpij gutljaj i umoči – Mnogi ljudi vode računa da maces ne dođe u dodir s tekućinom kako ne bi došlo do

kvasanja. Osmog dana Pesaha ta zabrana je ublaţena, pa se maces moţe miješati s vodom i drugim tekućinama, te pripremati maces knedle i maca brei (maces u jajima prţen u ulju ili putru). Jizkor – Tijekom jutarnje sluţbe osmog dana, govore se jizkor (spomen) molitve za preminulim rođacima. Objed za budućnost – Ba'al Šem tov je napomenuo da posljednjeg dana Pesaha već sjaje zrake mesijanskog iskupljenja. Uveo je taj posebni obrok u kojem se uţiva posljednjih sati tog dana. Rabin Šalom Dov Ber mu je dodao 4 čaše vina, pa je taj obrok odraz Sedera prve blagdanske noći. (U Izraelu se taj obrok i jizkor odrţavaju sedmog dana.) ■ Prevela Dolores Bettini

Divrej Tora

ać Iz dom

PORODICA COHEN PRODALA JE HAGADU ZA 900 DOLARA

eg tisk

Stav, 30.3.2019. Utvrđeno je da je sarajevska Hagada nastala u srednjovjekovnoj Španiji, u oblasti nekadašnje Kraljevine Aragon, najvjerovatnije u Barceloni, oko 1350. godine. Sarajevska sefardska porodica Cohen prodala je 1894. godine, vjerovatno u neznanju, Hagadu Zemaljskom muzeju za 150 tadašnjih kruna. Tih godina, jedan dolar vrijedio je pet kruna. Današnji ekvivalent tih 150 kruna bio bi 927 dolara Na osnovu stilske analize iluminacija i minijatura s njenih stranica, utvrđeno je da je sarajevska Hagada nastala u srednjovjekovnoj Španiji, u oblasti nekadašnje Kraljevine Aragon, najvjerovatnije u Barceloni, oko 1350. godine. Moguće je da je nastala kao dar za vjenčanje članova dviju tada poznatih familija Šošan i Elzar, jer se njihovi grbovi, štit s ruţom (hebrejski shoshan) i krilom (hebrejski elazar), nalaze na stranici na kojoj je i grb grada Barcelone. Na prva 34 lista nalazi se 69 minijatura koje nadahnuto prikazuju stvaranje svijeta, egipatsko ropstvo, izlazak iz Egipta pod Mojsijevim vodstvom i dalje, sve dok status vođe Jevreja nije preuzeo Jošua, sin Nunov. Posljednje četiri minijature predstavljaju izuzetak, u smislu da nemaju direktan biblijski karakter. Na sljedećih 50 listova nalazi se tekst Hagade pisan s obiju strana kvadratnim hebrejskim pismom srednjovjekovnog španskog tipa. Posljednju cjelinu knjige čini naknadno uneseni pjesničko-obredni dodatak, koji sadrţi po nekoliko pjesama najslavnijih pjesnika hebrejske knjiţevnosti iz njenog tzv. zlatnog doba, od 10. do 13. stoljeća. U bilješci nastaloj 1609. godine kaţe se da knjiga ne govori protiv crkve, što je vjerovatno rezultat provjere njenog sadrţaja od inkvizicije. Tokom 16. i 17. stoljeća knjiga se nalazi na prostoru sjeverne Italije, što potvrđuju dvije kratke zabilješke na njenim stranicama, a kada i pod kojim okolnostima dospijeva u Bosnu, nije poznato. Godina 12 31 Broj 29 Strana

Sarajevska sefardska porodica Cohen prodala je 1894. godine, vjerovatno u neznanju, Hagadu Zemaljskom muzeju za 150 tadašnjih kruna. Tih godina, jedan dolar vrijedio je pet kruna. Današnji ekvivalent tih 150 kruna bio bi 927 dolara. “Coheni su apsolutno nestali, u Sarajevu ne ţivi više nijedan. Nismo uspjeli ući u trag šta se desilo s njima, da li su odselili i gdje. Vjerovatno je da su stradali u vrijeme holokausta, kao što je stradalo 85 posto Jevreja u BiH. Oni više u BiH nemaju ţivog nasljednika”, kaţe Jakob Finci, čelnik Jevrejske zajednice u BiH. Njemačke vojne snage koje su okupirale Sarajevo 1941. godine, odmah po ulasku u ovaj, tada jugoslavenski grad, traţile su od tadašnjeg direktora muzeja Joze Petrovića da im preda Hagadu. Ipak, ona je zahvaljujući kustosu Dervišu Korkutu sakrivena u dţamiju, u jednom od muslimanskih sela na Bjelašnici, gdje je i dočekala kraj Drugog svjetskog rata. Korkuta i njegovu porodicu, zbog spašavanja Jevreja u Sarajevu tokom Drugog svjetskog rata, izraelski muzej “Vad Yashem” proglasio je pravednicima. Pedesetih godina prošlog stoljeća radnici Zemaljskog muzeja spriječili su krađu Hagade, a u najvećoj je opasnosti bila tokom troipogodišnje opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine. Nalazila se u sobi koja je bila izloţena granatama, pa je najprije odnesena u podrumske prostorije muzeja. Odatle je ubrzo prenesena u trezor, prema nekim podacima Narodne, a prema drugim Union banke.

Kraj rata dočekala je u trezoru banke, a tadašnja Vlada BiH bila je nerijetko osumnjičena da je prodala Hagadu u zamjenu za oruţje. “Ona je najvaţniji dokument koji svjedoči o prisustvu Jevreja u BiH”, kaţe Finci. “Mi bismo voljeli da Hagada bude izloţena i dostupna svaki dan, a ne samo s vremena na vrijeme. Pravila su takva i Hagada ne moţe putovati iz Zemaljskog muzeja po svijetu kako bi je svi vidjeli, onako kako putuju i drugi eksponati iz velikih svjetskih muzeja”, kaţe Finci. U BiH danas ţivi nešto manje od hiljadu Jevreja. U Sarajevu ih je oko 700, a ostatak ţivi u nekoliko bh. gradova. Jevreji imaju svoje općine u Mostaru, Zenici, Tuzli, Banjoj Luci i Doboju. Iz trezora je sarajevska Hagada konačno iznesena u novembru 2002. godine. Od tada je izloţena i dostupna javnosti u posebno osiguranom prostoru, u posebnim prigodama i pod tačno definiranim uvjetima. Konzervirana je i restaurirana 2001. godine. “Hagada je neprocjenjiva, ne postoji iznos novca za koji bi se ona mogla kupiti”, kaţe Aleksandra Bunčić. Vrsna poznavateljica historije Hagade, doktorirala je na temu sarajevske Hagade na Zagrebačkom univerzitetu, a nakon toga je postdoktorske studije obavila u Jerusalemu. Danas je član istraţivačkog tima Univerziteta Harvard u Sjedinjenim Američkim Drţavama. Sadrţaj Hagade ispisan je krasnopisom na prerađenoj i istančanoj koţi, u razdoblju kada papir još uvijek nije ušao u masovnu upotrebu. Ova izuze-

tna rukopisna knjiga ima 142 pergamentska lista. Neki od njih ispisani su krasnopisom, neki iluminirani, a neki su potpuno prazni. Uvezani su u tabake po osam ili dvanaest stranica. “Sarajevska Hagada pripada grupi od 15 sačuvanih srednjovjekovnih Hagada koje su nastale na prostoru današnje Španjolske. U odnosu na ostale Hagade koje su nastale na tim prostorima, u sarajevskoj su najopseţniji biblijski prikazi. Ona, također, ima i neke druge specifičnosti, posebno tumačenja biblijskih događaja i njihovih prikazivanja. Ikonografija sarajevske Hagade unikatna je u odnosu na neke druge i prikazi koji se pojavljuju u sarajevskoj Hagadi su jedinstveni”, objašnjava Bunčić. Bunčić dodaje kako je sarajevska Hagada iznimno vaţna ne samo za Bosnu i Hercegovinu nego i za odnos Španaca prema svom naslijeđu i kulturi. “U Španjolskoj je u to doba nastalo nekoliko Hagada, među njima je i ova sarajevska. Iz tog vremena danas se u Španjolskoj nalazi samo jedna Hagada, to je Hagada iz Gobleta. Hagade svjedoče o turbulencijama i mogućnostima koje samo povijest, nekim svojim nenadanim tokovima, moţe da napravi. Danas je sarajevska Hagada vaţna zbog načina na koji interpretiramo svoju povijest. Ona je, u suštini, vezana uz jedan veoma negativan povijesni događaj, izgnanstvo Jevreja iz Španjolske 1492. godine. A onda, nakon nekoliko stoljeća, ona na drugom kraju Evrope prouzroči nešto što mi danas tumačimo kao pozitivno. Sarajevsku Hagadu mi u BiH smatramo dijelom našeg naslijeđa, ne zaboravljajući, naravno, gdje je i kada nastala.” Sarajevska Hagada je 2003. godine proglašena pokretnim nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, a 2017. godine je upisana u UNESCOov Registar memorije svijeta, posvećen pokretnoj kulturnoj baštini svijeta. U februaru prošle godine otvorena je obnovljena prostorija u kojoj je izloţena sarajevska Hagada. ■

Divrej Tora

Divrej Tora Strana 31

Retrospektivna izložba Arika Brauera u Židovskom muzeju u Beču iska

ćeg t doma

Glas Istre, 2.4.2019. Retrospektivna izloţba "Arik Brauer. Sve moje umjetnosti", jednoga od najznačajnijih austrijskih suvremenih umjetnika bečke škole magičnog realizma, koja prikazuje njegov umjetnički opus iz svih razdoblja stvaralaštva, otvara se u utorak navečer u Ţidovskom muzeju (Juedisches Museum ) u Beču. "Izloţba je organizirana u povodu devedesetog rođendana austrijskog umjetnika bečke škole magičnog realizma, koji je vrlo uspješan na različitim područjima umjetnosti: slikarstvu, kiparstvu, arhitekturi, glazbi, poeziji, scenografiji", rekla je na konferenciji za novinare u bečkom Ţidovskom muzeju njegova direktorica Danielle Spera. Dodala je da izloţba dokumentira ţivot i rad iz svih razdoblja umjetničkoga stvaralaštva jednoga od najznačajnijih svestranih austrijskih umjetnika od njegova djetinjstva, vremena nacionalsocijalizma, studija slikarstva na Akademiji primijenjene umjetnosti u Beču, putovanja Europom i Afrikom, pariško razdoblje, povratak u Beč, te njegov odnos i povezanost sa Izraelom.

Prema kustosici izloţbe Danieli Pscheiden, u cjelokupnom Brauerovom opusu moţe se vidjeti kontinuitet i privrţenost magičnom realizmu kao umjetničkom stilu koji je utjecao na stvaranje Nove Hagade. Naglasila je da je umjetnikov ţivot posebno obiljeţila smrt njegova oca 1944. u nacističkom logoru u Rigi, a kao jedna od najupečatljivijih slika u njegovu umjetničkom opusu označava se djelo "Moj otac zimi", koje prikazuje njegova oca umotanog u plavu deku, okruţenog zidinama logora.

Izloţba obuhvaća niz eksponata: ulja na platnu, skulptura, crteţa, fotografija, namještaja, kostima, pisama njegova oca iz logora, video zapisa ,koji daju uvid u ţivot i rad umjetnika. Postavljena je kronološki i podijeljena u nekoliko cjelina, uz ostale: Djetinjstvo, Anschluss i njegove posljedice, Svim srcem za Austriju, Biciklom kroz Afriku, Paris, mon amour, Izrael druga domovina, Biblijske teme i izraelski krajolik.

Devedesetogodišnji austrijski umjetnik prisjetio se i izloţbe "Iz naraštaja u naraštaj / Nova Hagada", koja je organizirana u Zagrebu 2017. godine u sklopu Festivala tolerancije.

Posebna prostorija posvećena je njegovim arhitektonskim djelima u Austriji i Izraelu pod naslovom "Arhitektura u skladu s prirodom, a pročelja i interijeri njegovih zgrada karakteriziraju mozaici, freske i oslikane pločice.

Arik Brauer (1929.) ubraja se među najrenomiranije i najistaknutije austrijske svestrane um jetnike. Bio je jedan od osnivača bečke škole fantastičnog realizma, umjetničkog pravca utemeljenog nakon Drugog svjetskog rata.

Dvije izloţbene prostorije posvećene su njegovu skladateljskom radu pod nazivom "Uspješna skladba - glazba je čarobna frula čovječanstva i Preteča austrijskog POP-a".

Radio je kao scenograf za Bečku drţavnu operu i operu Garnier u Parizu. Autor je niza knjiga i stvorio je impresivan ciklus umjetničkih djela koja povezuju priče o izlasku Ţidova iz Egipta.

Brauer je izrazio veliko zadovoljstvo postavom izloţbe rekavši kako je ona jedinstveni dokument njegova ţivota i umjetničkog stvaralaštva. Dodao je da je imao mnoge izloţbe, ali da ovako suptilno pripremljenu s brojnim pojedinostima doţivljava prvi put.

"Zagreb je interasantan grad, vodio sam na engleskom jeziku niz zanimljivih razgovora, što je bio poseban doţivljaj. Bila je to vrlo uspješna izloţba ilustracija za Hagadu", izjavio je Hini Brauer.

Eksponati za ovu izloţbu, koja ostaje otvorena do 20. listopada, posuđeni su uglavnom iz privatnog Muzeja Arika Brauera, koji je osnovao 2001. u svojoj kući u bečkom 18. okrugu. ■

Koncert sefardske glazbe na Pesah, 20. travnja Glas Slavonije, 26.3.2019. Ţidovska općina Osijek odrţala je u nedjelju dopodne u prostorijama Veslačkog kluba Iktus svoju redovitu godišnju skupštinu. . Prema riječima predsjednika Ţidovske općine Osijek Ţeljka Beissmanna, pred članovima skupštine pročitana su godišnja izvješća o aktivnostima vezanima uz obiljeţavanje ţidovskih blagdana, radu nedjeljne škole i plesne skupine koje vodi Nives Biessmann te raznim skupovima na kojima su sudjelovali članovi osječke Ţidovske

Page 32 Strana 32

općine. Tu se ubrajaju i obiteljski seminar u Kladovu te skup o kulturnim aktivnostima u Vrnjačkoj Banji. Osim toga, Ţidovska općina prošle je godine organizirala odrţavanje Europskog dana ţidovske kulture koji se obiljeţava već 12 godina. Kako saznajemo, ove se godine neće odrţati tradicionalna proslava pred-Pesaha, ali će zato najveći ţidovski blagdan, koji pada na isti dan kada i Uskrs, biti obiljeţen koncertom sefardske glazbe u Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića u subotu, 20. travnja u 17 sati.

Ulaz je slobodan, a gostuje skupina Shira U’tfila iz Beograda koju vodi Stefan Sabljić. Pokrovitelj ovog događaja je Grad Osijek. U stanci koncerta

Divrej Tora

nastupit će plesna skupina Haverim Shel Israel, koja djeluje u Ţidovskoj općini Osijek s dva plesa. ■

Godina 12

Broj 29