Kratak osvrt

Treći jako bitan segment u protoku informacija je i Facebook stranica Saveza . Stranicu je u današnjem obliku predložio i doradio aktivista Saveza i društava Denis Striković . Stranica je zamišljena kao brzi protok informacija . Takođe, stranica bilježi dobru posjećenost . Prema podacima Facebooka prosječna sedmična posjećenost zadnjih 7 dana je bila 436 pregleda . Dneva posjećenost je npr . na dan 11 . juni bila 1296 pregleda . Kao Savez smo bili jedni od inicijatora emisije NaGlas, koja se emituje na nacionalnoj televiziji dva puta mjesečno . Sve ove aktivnosti su dobrovoljne, volonterske i ljubiteljske . Kao i prethodnih godina Savez i društva su prijavili nekoliko projekata na JSKD . Neki projekti su sufinancirani s veoma malim iznosom i s tim se borimo godinama . Prisiljeni smo raditi na ovakav način dok se stanje u nama kao manjinskoj zajednici i glasačima u velikom broju ne promijeni, dok se stanje u državi ne promijeni . Donosimo vam tabelu odobrenih projekata . Sve informacije koje su vezane za projekte svih manjinskih zajednica možete dobiti na linku: https://www .jskd .si/ .

Žamor eseja u slovenskoj i crnogorskoj književnosti

Piše: Skender Bajrović

Povodom trideset godina Zavičajnog društva Plava i Gusinja IZVOR iz Kranja, pripremamo knjigu pod nazivom IZVOR / IZVIR . To je zbirka odabranih književnih eseja iz crnogorske, bosanske, albanske i slovenske književnosti, objavljena u našem listu IZVOR od 1992 . do 2022 . godine . Obuhvatit ćemo i eseje o slovenskoj književnosti, od brižinskih dokumenata do danas, s posebnim naglaskom na život i djelo Prešerna, Župančiča, Voranca, Cankara, Pavčeka i drugih poput crnogorskih književnih velikana, uključujući plavske i gusinjske - Radovan Zogović, Esad Mekuli, Husein Bašić, Redžep Ćosja, Zuvdija Hodžić… Slijede eseji posvećeni ličnostima koje su radile na afirmaciji književne tradicije i umjetničke kulture u Crnoj Gori, kao i eseji o karakteristikama i razlikama nacionalnog i književnog slovenskog i crnogorskog jezika . Ovom knjigom želimo na jednom mjestu pokazati i sačuvati naše napore za crnogorsku i slovensku međukulturnu saradnju .

Kratak osvrt ...

Piše: Selvedin Pajalić

Njegovanje maternjeg jezika predstavlja važan faktor za svakog pojedinca . S obzirom na činjenicu da se posljednjih godina veliki broj ljudi iz Bosne i Hercegovine iselio u druge države (između ostalih i u Sloveniju), to automatski podrazumijeva potrebu za učenjem (osnovnim ili dubljim) jezika države u kojoj čovjek živi . Različite životne okolnosti i uslovi u kojima se čovjek nađe, definitivno dovedu do situacije da čovjek (nenamjerno) svoj maternji jezik stavlja u „drugi plan“ . Učenje lokalnog jezika, odnosno učenje i poznavanje drugog jezika je svakako neophodno i nešto za šta sigurno možemo reći da je imperativ, te apsolutno ne treba osporavati činjenicu da je pohvalno, a i društveno potrebno poznavati, pored maternjeg, jezik države u kojoj živimo . U tom kontekstu, bilingvizam treba da je uvijek dobrodošao . Ipak, u tim „jezičkim paralelama“ maternji jezik, kulturna i jezička tradicija mora ostati u okvirima čovjekove svijesti o istom . Ako uzmemo u obzir činjenicu da mnogi Bošnjaci žive u dijaspori, postavlja se pitanje koliko je razvijena svijest o bosanskom jeziku? Koji su to konkretni koraci koji vode ka očuvanju te svijesti? Zasad, ipak, najbitniji je lični stav i lično shvatanje ove problematike, važnosti pitanja koje se odnosi na čuvanje maternjeg jezika . Najvećim dijelom očuvanje maternjeg jezika počinje upravo od nas samih, iz naših domova . Razumljivo je da se neki „drugi jezik“ upotrebljava na poslu, u različitm ustanovama, u svakodnevnoj komunikaciji na mjestima gdje se to zahtijeva, ali isto tako je razumljivo da se maternji jezik koristi u porodičnom okruženju, porodičnim razgovorima, u razgovorima sa prijateljima, često i na društvenim mrežama . Posebno se treba potruditi da naša djeca ne zaborave maternji jezik . Upravo to je jedna od glavnih zadaća koju imamo . Moramo da čuvamo ljepote bosanskog jezika, ljepote koje odišu u našim tradicionalnim pjesmama sevdalinkama . Čuvajmo naše pisce, pjesnike koji su svojim zbirkama, romanima, pjesmama uokvirili najljepše priče i emocije . Čuvajmo glas h kao jednu od bitnih karakteristika bosanskog jezika, makar tamo gdje mu je po etimologiji mjesto . Čuvajmo maternji jezik, jer on je dio nas, dio onog što jesmo, dio našeg postojanja . Poštujmo tuđe, ali čuvajmo i njegujmo svoje .